Prof. dr. sc.

Gordana Varošanec Škarić

Filozofski fakultet u Zagrebu
Odjsek za fonetiku
I. Lučića 3, 10000 Zagreb
e-mail: gvarosan@ffzg.hr
tel: 6002374, 6120096

VJEŽBE ZA GLAS l IZGOVOR

 PREUZIMANJEM PEDAGOŠKE TRADICIJE U EUROPSKOJ KULTURI

 ISKUSTVO U RADU:

 S GLUMCIMA KAZALIŠNE AKADEMIJE,

 SA SPIKERIMA, VODITELJIMA l NOVINARIMA HRT
 U GOVORNIČKIM ŠKOLAMA
 TEČAJEVIMA S GLUHIM l NAGLUHIM OSOBAMA
 S DISFONIČNIM OSOBAMA

 PRIMJENOM SVJETSKIH ZNANSTVENIH

SPOZNAJA

 FONETSKIH ISTRAŽIVANJA AUTORA SAMIH

 NAČELA VJEŽBA

 GOVOR AUTONOMNA AKTIVNOST

 VJEŽBE SE MORAJU ŠTO NEPOSREDNIJE VEZIVATI UZ GOVOR

 GOVORNE ORGANE UČINITI ŠTO SPREMNIJIMA ZA PRIHVAT
GOVORA

 GOVOR ORGANIZIRANA AKTIVNOST

 ZAHTIJEVA STALNI SENZORIČKI NADZOR

 GOVORNA OSJETILA FOKUSIRANA NAJBOLJE DJELUJU (ISKLJUČITI
HIPERKINEZIJU)
 TOČKE GLASOVOGA TJELESNOGA SPLETA
(VOKALNA KORPORALNA SHEMA)

1. DONJE DISANJE (ABDOMINALNO DIJAFRAGMATSKO DISANJE)

2. PRSNA KOST (STERNUM: MANUBRIUM STERNI)
3. PREDNJE TVRDO NEPCE
4. SLUŠANJE

USKLAĐIVANJE GOVORA

INICIJACIJSKOG DIJELA FONACIJSKOG DIJELA

VJEŽBE ZA GLAS I IZGOVOR
1. PROTEZANJE l OPUŠTANJE (RASTEZANJE, ZIJEVANJE)
2. DUBOKO DISANJE – OŠITOM I POMOĆU TRBUŠNIH MIŠIĆA
3. IMPULSNO GLASNO GLASANJE ("HA" TRZAJEM IZ PLEKSUSA)
4. PRODUŽENO FONIRANJE [a]
5. PRODUŽENO FONIRANJE UZ POJAČANO SAMOSLUŠANJE
6. POČETNE DVIJE VJEŽBE
7. IMPULSNO IZGOVARANJE RIJEČI
8. PRODUŽENO FONIRANJE UZ MASAŽU GRLA l SPUŠTANJE GRKLJANA
9. VRATOLOMNO, BRZO BROJENJE U ŠAPTU
10. POČETNE DVIJE VJEŽBE
11. TOČKA PALATINALNOG VIBROTAKTILNOG OSJETA
12. PRODUŽENI l JAKI IZGOVOR [s]
13. GOVOR S PRITVORENIM NOSOM
14. SINTEZA VJEŽBI
15. RAZGIBAVANJE GOVORA
1. PROTEZANJE l OPUŠTANJE (RASTEZANJE, ZIJEVANJE, ROTACIJA ZGLOBOVIMA)

 spontana aktivnost buđenja i

priprema za motoričke pokrete

 te vježbe dugo traju

POLURASKORAK
2. DUBOKO DISANJE – OŠITOM l S POMOĆU TRBUŠNIH MIŠIĆA

(INICIJACIJSKI VID): PAR: ABDOMEN - DIJAFRAGMA

SVRHA:
 da se opusti i učini spremnom dišna
muskulatura
 da se ne diše samo dijelovima pluća i
udaljeno od neutralnog položaja

PROTEZANJE PRETEŽNO OŠITNOG MIŠIĆA

(udah izdah trbušnim mišićima  rastezanje
dijafragme)

OPUŠTANJE DIJAFRAGME
otežan izdah kroz uski otvor (ssss)

REFLEKSNO SE OSLOBAĐA KOČENJE

UDAH IZDAH ABDOMENOM (TOTALNI UDAH)
udah s malim otvorom (prstima stisnut nos)
 DISANJE

Disanjem se upravlja trima načinima

1. AUTONOMNIM NESVJESNIM PROGRAMIMA
2. HOTIMIČNIM NEGOVORNIM POKRETIMA (puhanje, zadržavanje disanja,
hotimično duboko disanje)
3. IZ POSEBNIH GOVORNIH VOKALNIH CENTARA ZA VIJEME GOVORA

LIJEVO HEMISFERALNO DESNO HEMISFERALNO

 
BROCKINO PODRUČJE PREMOTORIČKO PODRUČJE
 
jezična prozodija ravna glasovom prozodijom
(vrsta akcenta)
POVREMENO:
DUBOKO UDAHNUTI l IZDAHNUTI CJELOKUPNOM
DIŠNOM MUSKULATUROM BLAGO ISTAKNUTIJIM
DONJIM DISANJEM (tj. donjim rebrima i trbuhom i
dijafragmom): 1 litra zraka; 40%
 vitalnog kapaciteta
NORMALNI GOVOR (neutralni položaj pluća)

POJAČANI GOVOR 2 litre zraka; 40-80%
 vitalnog kapaciteta
(nešto punija pluća)
SREDIŠNJE DISANJE
(DUBOKI UDAH, IZDAHNE SE DIO ZRAKA, TEK POTOM
GOVOR)

ZA GOVOR: UVJEŽBATI l KRATKI UDAH (BRZI, OKO 1/10
GOV. IZDISAJA):
NA USTA, ŠIROM OTVORENE RIME GLOTIDIS
DA SE IZBJEGNE UZDISAJNI ŠUM

ZAKLJUČAK disanje treba uvježbavati GOVORENJEM

3. IMPULSNO GLASNO GLASANJE ("HA" TRZAJEM IZ PLEKSUSA)

Snaži donje disanje, jak subglotički potisak

DOBIJEMO BERNOUILLIEV PODTLAK
IZMEĐU GLASNICA  uz opuštene
abduktore da se postigne

PASIVNI ZATVOR RIME GLOTIDIS

USKLAĐIVANJE INICIJACIJSKOG l
FONACIJSKOG DIJELA:
(jakom subglotičkom potisku refleksno
suprotstavlja primjerena aduktorska
svinkterska aktivnost bez korektora
tensora i abduktora: taj dobar odnos
preduvjet "MEKOG" FONIRANJA:
lišenog hiperkinezije grkljana)

Najviše 10 puta: zbog velike snage - trenje vokalne sluzokože

 BERNOULLIEV EFEKT
• B. efekt ili načelo – pomaže zatvaranju glotisa za
vrijeme fonacije spuštanjem tlaka zraka na
površini glasnica i privođenju glasnica prema
središnjem položaju (njihovom dodiru)
• Važnu ulogu u fonaciji ima zračna struja koja
prolazi kroz to usko suženje stvarajući podtlak
koji je važan za vibriranje glasnica

• Daniel Bernoulli – švicarski matematičar iz 18. st. – zakon koji

objašnjava kako glasnice započinju vibraciju i zadržavaju vibriranje
 BERNOUILLIEV PODTLAK
• zakon koji objašnjava kako glasnice započinju vibraciju i
zadržavaju vibriranje. Formula za konstantnu energiju:
• PE + ½ mv2 = k
• Kako brzina (v) zraka raste, kinetička energija (½ mv2
masa puta brzina2 ) raste eksponencijalno, a potencijalna energija
opada, ili se tlak koji izaziva smanjuje tako da ukupna energija ostane
jednaka (konstantna). Što je veća brzina zračne struje to će se na
bokovima glasnica tlak više smanjiti, tako da će medijalno (prema
sredini) privlačiti glasnice.
Kad se glasnice približe tako da zatvore prolaz, zračna struja ima nultu
(0) brzinu i tada tlak poraste, tj. dobije veličinu subglotičkog tlaka koji
zbog toga rastvara prolaz – razmiče glasnice: takav efekt se ponavlja
4. PRODUŽENO FONIRANJE [a]
što duže na jednom dahu

SVRHA:

 FONACIJSKI OPTIMUM TONA, GLASNOĆE l

BOJE
 uz što veću uštedu zraka najpovoljniji kvocijent
otvora rime glotidis (odnos faze otvora)
naspram faze zatvora), uz što stalniji glas u
tonu i glasnoći: da se ne troši puno zraka i da
nema puno šuma
kvocijent otvora ovisi o frekvenciji (za 100 Hz =
0,2; za 400 Hz = 0,7)
 (APPOGGIO GLASA)
 FONIRANJE NA SVOM FIZIOLOŠKI
NAJLAGODNIJEM (u kojem je i vrijeme
fonacije najdulje) TONU l NEŠTO GLASNIJE
(srednje čvrstim glasom)
 PRODUŽENJE FONACIJSKOG VREMENA
5. PRODUŽENO FONIRANJE UZ POJAČANO SAMOSLUŠANJE

 pojačanje vlastitog glasa

 iskoristiti COCHLEORECURRENTIALNI
EFEKT  uz bolje slušanje snaži
fonaciju bez hiperkinezije grkljana

 oblikuju se govorni prolazi da

rezoniranjem bolje oblikuju i pojačavaju
temeljni laringealni zvuk

Rukama na ušima potražimo najveće pojačanje vlastitog glasa, ili u kutu sobe

Najbolje skupno – u skupini se pojačava glas

ili uz elektroničko pojačalo (u indvidualnim vježbama)
6. POČETNE DVIJE VJEŽBE
 ODMOR
SVRHA  PRIPREMA ZA DOBAR
GOVOR
7. IMPULSNO IZGOVARANJE RIJEČI

Ta je vježba odvojena od HAKANJA

 8. PRODUŽENO FONIRANJE UZ MASAŽU GRLA l SPUŠTANJE GRKLJANA

lagano se izboči prsna kost, vibracije pojačavamo laganim udarima dlana po

dršku sternuma

1. za dobar glas fokusira

vibrotaktilnost na prsnoj kosti
(PRSNI REGISTAR) važno za
kontrolu glasa (osjetna tjelešca u
koži hvataju vibrotaktilitet:
Pačinijevi receptori ili tjelešca – do
300 Hz
2. NIŽI TON, OPUŠTENIJI LARINKS
3. ŠTO DAJE POJAČANU LF0
(AMPLITUDA)
4. stabilniji položaj larinksa daje
stabilnije glasove formante

(može se izvoditi i s pomoću VIBIŠ-a: sprava koja privodi pojačane vibracije s tiroide
na prsnu kost)
RESPEKTIVNO
Na vibracije na prsnoj kosti utječe:

 najviše FUNDAMENTALKA
što je ton jači i niži
što su veće GLOTIČKE VIBRACIJE jače vibracije
i veći INTENTZITET na prsnoj kosti

 donekle utječe rezonancija u dušniku (traheji)

oko 600 Hz SUBGLOTIČKA REZONANCIJA – titranje koje nastaje
vibracijom glasnica

NE UTJEČU ništa supraglotičke rezonancije – jer one utječu na FORMANTE

SPEKTAR ZVUKA NA STERNUMU:

vrlo strmoga oblika - izrazito jake fundamentalke
- strmog pada svih harmonika
PAČINIJEVA TJELEŠCA ili PACINIJEVI RECEPTORI

OSJETILNA TJELEŠCA U KOŽI koja hvataju VIBROTAKTILITET

KONTROLA GLASA

neovisno o prostoru u kojem se

govori, naročito za muški glas

PAČINIJEVA TJELEŠCA

PRAG OSJETLJIVOSTI do 300 Hz

Iznad 300 Hz zvuk postoji, ali ga tjelešca ne osjete
neosjetljiva na FUNDAMENTALKU iznad 300 Hz
9. VRATOLOMNO, BRZO BROJENJE U ŠAPTU

snažno i brzo brojanje do sto, uz jak rad mišića jezika, usana i mekog nepca
(miofunkcionalne vježbe)

SVRHA:

DA SE OSNAŽI l POBOLJŠA
IZGOVOR (bez šuma iz rime
glotidis koji treba ukloniti, i treba
ukloniti tragove fonacije)
10. POČETNE DVIJE VJEŽBE
11. TOČKA PALATINALNOG VIBROTAKTILNOG OSJETA

traženje "rezonantne" točke na nepcu: mjesta na kojem se najviše fokusira

vibrotaktilni osjet

taj podražaj pozitivno djeluje na laringealni sfinkter snaženjem fonacije

SVRHA:

 snaženje fonacije, istodobno izoštruje,

precizira izgovor  ako je na prednjem
nepcu

 energično izgovaranje slogova ži-ži-ži

potom ji-ji-ji (donje impulsno disanje, sa
spuštenim grkljanom, s izbočenim
sternumom, s rukama iza usnih školjki)

 pri prijelazu na govor treba očuvati taj

palatinalni osjet:

VJEŽBE UGRIJAVANJA PRED JAVNI GOVORNI NASTUP

12. PRODUŽENI l JAKI IZGOVOR [s]

SVRHA:

 smanjenje prekomjerne nosnosti u

glasu (lijenost m. levator levi
palatini)

 tlak u ustima najveći kod

bezvučnih tjesnačnih glasnika [s]
izaziva najveću aktivnost mišića
zatvarača nosnog ulaza

A) s brojenjem
B) u stihu
13. GOVOR SA PRITVORENIM NOSOM

zatvaranjem nosnog prolaza

poništava se razlika tlakova u usnoj
i nosnoj šupljini: refleksni poticaj za
opuštanje zatvarača nosnih vrata

SVRHA:
poništiti refleks što pročišćenijim
oralnim glasom

A) ži-ži-ži
B) brojenje
 14. SINTEZA VJEŽBI

OSLANJANJE GOVORA NA
ČETIRI GLAVNA POTPORNJA

IZGOVARA SE TEKST:


POZORNOST NA

1. DONJE DISANJE

2. VIBRACIJE NA PRSNOJ KOSTI UZ SPUŠTANJE LARINKSA

3. GOVOR NA PALATINALNOJ TOČKI

4. ULAZI l POJAČANO SAMOSLUŠANJE (s rukama na usnoj školjci)

15. RAZGIBAVANJE GOVORA

Splet vježbi za glas i izgovor

izvodi se u PULSACIJAMA

opuštanje i maksimalna
protezanje govorna aktivnost

ekspresivnost glasa te
mimike i geste (npr. svađa)

zatim se to smanjuje do točno

odmjerenog govora
 ZAKLJUČAK
1. jači usredotočeni doživljaj titranja na
prednjem tvrdom nepcu:

a) URAVNOTEŽENU BOJU GLASA

b) pridonosi IZGOVORNOJ ISPRAVNOSTI (BOLJOJ DIKCIJI)

2. doživljaj titranja na dršku sternuma što se postiže

spuštanjem larinksa i tona u glasu, daje glasu:

VOLUMINOZNOST ili OPSEŽNOST

3. pojačan kinestetski doživljaj trbušnih mišića, uz jak
potisak zraka:
POJAČAVA GLAS i daje mu SIGURNOST

4. pojačano samoslušanje djeluje na:

a) POJAČANJE FONACIJE
(kohleorekurensijalnim efektom)
b) MIJENJANJE BOJE GLASA
(Tomatisovim efektom)

5. SMANJENJE NOSNOSTI