1

HRVATSKI PRAVOPIS

HRVATSKI PRAVOPIS

Predgovor

Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ija se radna inaica nalazi pred vama, fonoloki je s morfonolokim elementima. Fonoloki je jer je utemeljen na glasovnome naelu. Prema tome se naelu u hrvatskome pie natkriti, otpasti, potprogram, raistiti, svadba, ropski, potkresati. Morfonoloko se naelo primjenjuje onda kad se uva glasovni sastav tvorbenih sastavnica tako da se ne provode glasovne promjene na morfemskoj granici, tj. vodi se rauna o prepoznatljivosti morfema u rijei. Prema morfonolokome se naelu pie ispodprosjean, jedanput, podcijeniti, podstaviti, podtoka, predsjednik, gradski. Ovaj e se pravopis sastojati od dvaju dijelova: od pravopisnih pravila (propisa) te od pravopisnoga rjenika (popisa). U prvome se dijelu s pomou pravila obrauju pravopisne teme, a u drugome e se donijeti popis rijei u kojima je kakav pravopisni problem. U javnu se raspravu upuuje prvi dio Hrvatskoga pravopisa, tj. pravopisna pravila. S konano oblikovanim pravopisnim pravilima uskladit e se pravopisni rjenik. U pravopisnim smo rjeenjima slijedili hrvatsku pravopisnu tradiciju i praksu, pa u naelu nismo mijenjali rjeenja jednaka u svim suvremenim pravopisima. Takva smo rjeenja mijenjali samo temeljem naela sustavnosti i ovjerenosti u uporabi. Razlog je i posve praktian: cilj nije bio izraditi pravopis koji e pismene ljude uiniti nepismenima. Pri rjeavanju spornih pitanja vodili smo se ovim naelima: naelom sustavnosti: Rjeenja smo u najveoj mjeri nastojali oblikovati sustavno, tj. vodei rauna o tome da je sustavnost temelj svake norme, pa tako i pravopisne. tradicijskim naelom: Pri donoenju rjeenja u obzir smo uzimali sve hrvatske pravopise i razmatrali cjelokupnu hrvatsku pravopisnu tradiciju. Katkad su, i zbog tradicijskoga naela i zbog naela izlaenja ususret korisniku, ostavljena i neka rjeenja koja se proteu kroz sve ili veinu hrvatskih pravopisa iako bi ih se, npr. temeljem naela sustavnosti, moglo problematizirati. naelom ovjerenosti i potvrenosti u uporabi: To je naelo bilo osobito vano pri rjeavanju dvostrukosti i oblikovanju odnosa prema njima. Podatke dobivene

pregledavanjem razliitih tekstova (Hrvatska jezina riznica: riznica.ihjj.hr) i interneta dodatno smo provjeravali, a za sva sporna pravopisna pitanja (dvostrukosti) proveli smo istraivanja u razliitim ispitnim skupinama prema pomno sastavljenim upitnicima. Dobivene smo rezultate analizirali i bili su nam vrijedan putokaz u donoenju nekih pravopisnih rjeenja. naelom jednostavnosti: To se naelo oituje u nastojanju da se pravopisne dvostrukosti i iznimke svedu na najmanju mjeru. Odreen broj dvostrukih rjeenja ostao je i u ovoj radnoj inaici, ali je ogranien na ona rjeenja koja uporaba dosad nije razrijeila. Naelo jednostavnosti uvijek smo uzimali u obzir zajedno s naelom sustavnosti i tradicijskim naelom. naelom normativne hijerarhije: Kako bismo dvostrukosti koje se pojavljuju u praksi i u hrvatskim pravopisima sveli na najmanju mjeru, razradili smo sustav koji jedinicama koje se mogu pisati u dvama likovima odreuje normativni status. Pri prosudbi normativnoga statusa vodili smo se etirima gore navedenim naelima. S obzirom na normativni status zapisa u pravopisnim pravilima razlikujemo preporuenu inaicu, doputenu inaicu i istovrijedne inaice. Preporuena inaica ona je inaica za koju smatramo da temeljem navedenih naela ima normativnu prednost pred drugom inaicom koju navodimo. Tu, preporuenu inaicu preporuujemo za kolsku i opu uporabu. Preporuena se inaica nalazi u osnovnome tekstu. Doputena inaica ona je inaica koja temeljem etiriju navedenih naela nema normativnu prednost, ali je zbog tradicije ili estoe uporabe ne zanemarujemo. Uz takve smo inaice nastojali dati i objanjenje njihova normativnoga statusa. Primjer su takvih inaica zadaci, podaci itd. uz preporuene inaice zadatci, podatci ili grjeka, krjepost, pogrjeka, strjelica i vrjedniji uz preporuene inaice greka, krepost, pogreka, strelica i vredniji. Doputena se inaica nalazi u napomeni. U iznimnim sluajevima imamo i istovrijedne inaice. One se kao ravnopravne donose u osnovnome tekstu. Ravnopravne su inaice npr. bregovi i brjegovi, grehovi i grjehovi, grenik i grjenik, spreavati i sprjeavati, unapreivati i unaprjeivati. U napomeni uz rijei koje su tvorenice rijei grijeh i u kojima se doputa pisanje i e i je iza pokrivenoga r nalazi se objanjenje da je to rjeenje doneseno zbog toga to te rijei pripadaju religijsko-moralnomu kontekstu u kojemu su este u liku s je. Ostale istovrijedne inaice smatramo ravnopravnima zbog toga to su obje podjednako potvrene u uporabi. Nijedno se naelo ne moe primijeniti samo za sebe. Za svako se rjeenje pomno

HRVATSKI PRAVOPIS

HRVATSKI PRAVOPIS

vagalo kojemu naelu i s kojega razloga dati prednost (ako se vie njih pokazalo jednakovrijednima). Stoga smo pri oblikovanju pravila vodili rauna i o ovim naelima: o naelu otvorenosti prema korisnicima: To se naelo oituje u prvome redu u nastojanju da se korisniku pravopisa objasni sve to je bilo predmetom rasprava njegovih autora. Temeljem toga naela u ovoj se radnoj inaici nalaze napomene. Razlikuju se tri vrste napomena: objasnidbene napomene u kojima se donosi objanjenje zato smo prednost dali odreenoj inaici napomene pretpostavljene pogreke koje korisniku pravopisa dajemo kako bismo mu olakali snalaenje u pravopisu normativne napomene koje, kako smo ve objasnili, odreuju normativni status zapisa. To e naelo u svojoj punini zaivjeti u mrenome izdanju konanoga teksta pravopisa koje e ukljuivati niz poveznica razliitih vrsta. Predviene su poveznice unutar teksta te poveznice na napomene, savjete i pojmovnik. Pojmovnik e korisnicima Hrvatskoga pravopisa omoguiti da razumiju svaki jezikoslovni naziv koji upotrebljavamo. o naelu primjerenosti korisnicima: Velika se pozornost posveuje primjerenosti korisnicima, tj. svim govornicima hrvatskoga jezika. O tome se vodilo rauna pri uporabi nazivlja, donoenju napomena, jezinih savjeta i uputnica. o naelu ekonominosti: Jedno je od temeljnih naela i naelo ekonominosti. Ekonominost se nikad ne ostvaruje na raun primjerenosti korisniku. Nastojalo se da se u osnovnome tekstu pravopisa daju kratka i jasna pravila te to vei broj modelnih primjera. Nisu se gomilali istovrsni primjeri kako se tekst ne bi opteretio, a iscrpan popis pravopisno dvojbenih rijei nalazit e se u pravopisnome rjeniku. Ekonominost e se u konanoj inaici oitovati i u tome to se u pravopisu nalazi niz poveznica s pomou kojih se itatelj upuuje na mjesto na kojemu je pojedini problem iscrpnije objanjen. Ovu vam radnu inaicu predajemo u ruke sa eljom da zajednikim nastojanjem doemo do konanoga i opeprihvaenoga Hrvatskoga pravopisa te na zadovoljstvo i najire javnosti i strune zajednice dovrimo dugo razdoblje pravopisnih previranja. autori Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

SLOVA
Hrvatski jezik biljei se latininim pismom. Hrvatska latinica ima 30 slova 27 jednoslova i 3 dvoslova (d, lj, nj). Slova mogu biti velika i mala. Slova hrvatske latinice dolaze po ustaljenu redoslijedu ili abecedi:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

Aa Bb Cc Dd D d Ee Ff Gg Hh Ii Jj Kk

16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.

Ll Lj lj Mm Nn Nj nj Oo Pp Rr Ss Tt Uu Vv Zz

U pisanju stranih imena i stranih rijei upotrebljavaju se i slova Q q, W w, X x, Y y. Pri abecediranju q dolazi iza p, a w, x, y iza v. U pisanju stranih imena i drugih stranih rijei katkad se upotrebljavaju i slova iz drugih latininih pisama: , , , , , , . Kad se piu velikim slovima, dvoslovi se zapisuju na dva naina: D i D, Lj i LJ, Nj i NJ. Oblici D, Lj i Nj

upotrebljavaju se kao prvo slovo u reenici ili kao prvo slovo rijei koja se pie velikim poetnim slovom. Oblici D, LJ i NJ upotrebljavaju se kad je cijela rije napisana velikim slovima. Nazivi slova hrvatske latinice su: a, be, ce, e, e, de, de, e, e, ef, ge, ha, i, je, ka, el, elj, em, en, enj, o, pe, er, es, e, te, u, ve, ze, e.

HRVATSKI PRAVOPIS

HRVATSKI PRAVOPIS
c) prema t u osnovi rijei: u instrumentalu imenica enskoga roda: mladost mladou, smrt smru u komparativu i superlativu pridjeva i priloga: ljut ljui, najljui; ut ui, najui; ljuto ljue, najljue u oblicima (prezentu, imperativu, imperfektu, glagolskome pridjevu trpnome) glagola: kretati kreem, kree, kree, kreemo, kreete, kreu; pratiti praah, praae, praasmo, praaste, praahu; preutjeti preuen; skratiti skraen; aptati apem, ape, ape, apemo, apete, apu; api, apimo, apite d) prema t i u tvorbenoj osnovi rijei: list lie; brat braa; pamtiti pamenje; cvijet cvijee; kost kourina, koat, koica sme smekast e) u infinitivu glagola na -i: lei, pei, pobjei, rei, stii f) u sufiksima: imeninim: -a: gola -aa: mokraa -aica: spavaica, oraica, kopaica
Napomena Razlikuje se: spavaica haljina za spavanje i spavaica ena koja spava oraica sprava za oranje; zemlja koja se ore i oraica ena koja ore kopaica sprava za kopanje i kopaica ena koja kopa.

GLASOVI
Pojedinani glasovi
Glas
Glas nalazi se: a) u nekim rijeima: bava, aa, gr, jeam, klju, lopo, maka, rije, u; bavar, grevit, jemeni, maji, rjenik, uni b) u svim anglizmima: arter, ek, ip, sendvi; arterski c) u svim talijanizmima: kapuino, violonelo, embalo d) u mnogim drugim posuenicama: orba, ardak, amac, arapa, pono e) prema c i k u osnovi rijei: u oblicima imenica mukoga roda: ovjek ovjee; stric strie, strievi, strievima; suradnik suradnie; zec zee, zeevi, zeevima u komparativu i superlativu pridjeva i priloga: jak jai, najjai; prijek prei, najprei; jako jae, najjae; prijeko pree, najpree u oblicima (prezentu, imperativu, aoristu, imperfektu i glagolskome pridjevu trpnom) glagola: baciti baen; klicati kliem, klie, klie, kliemo, kliete; pei (osnova pek-) peem, pee, pee, peemo, peete; peah, peae, peasmo, peaste, peahu; peen; povui (osnova povuk-) povue; stjecati stjei, stjeimo, stjeite; vikati vii, viimo, viite; uvui (osnova uvuk-) uvuen f) prema c i k u tvorbenoj osnovi rijei: Karlovac karlovaki, Karlovanin; konac konani; novac novani, novi; stric striev; zubac zupanik; bobica bobiast; bolnica bolniar, bolniki; djevojica djevojiin; kuharica kuhariin; djeca djeurlija ovjek ovjeanstvo, ovjeji; momak momaki, momad, momi, momina, zamomiti se; oblak oblaan, oblai, oblaiti se; otok otoje; pijesak pjeanik, pjeara; sanduk sandui, sanduina; buka buan, buiti; djevojka djevoje, djevojin; genetika genetiar, genetiki; majka majin; ruka ruica, ruetina, runi; gorak gorina, zagoriti; jak jaina, jaati; pei (osnova pek-) peenje; sjei (osnova sjek-) sjea; tui (osnova tuk-) tunjava
Napomena Iznimke su lijee i trijee prema lijeska i trijeska te pljeem, pritiem i stiem prema pljeskati, pritiskati i stiskati.

hoda; depni, hodin b) u anglizmima: brid, dem, demper, dentlmen, dip, dokej, dungla; dentlmenski, dokejski c) ispred b: prema osnovnome : jednaiti jednadba; naruiti narudba; svjedoiti svjedodba prema osnovnome c: promicati promidba d) u rijeima tvorenim sufiksom -dija: bundija, buregdija, evabdija, galamdija.

-aga: rupaga -anin: Bjelovaranin, ibenanin -e: djevoje, siroe -ica: cjevica, stvarica -i: golupi, momi, rupi -ina: kraina, naivina, pliina -uga: kamenuga -eak: grmeak -i: brani, goni, ribi, tekli, vodi -iak: grmiak, plamiak -iar: dijabetiar, higijeniar -ii: gospodii -iina: dobriina -ina: sestrina -jaa: krpenjaa, sjevernjaa -niar: povjesniar pridjevnim: -aak: dugaak -aki: zagrebaki -ian: alergian, nostalgian -iast: bjeliast, plaviast -iki: biciklistiki, turistiki glagolskim: -aiti: prednjaiti prilonim -ake: naglavake, naopake h) u slavenskim patronimima i prezimenima sa zavretkom -i: Lav Nikolajevi Tolstoj, Oton upani i) u nekim kajkavskim zemljopisnim imenima: Bedekovina, Globoec, pikovina, Zaretje, Pantovak.
Napomena Zbog potvrenosti u uporabi obaju likova moe se pisati: Budinina (u skladu s mjesnim izgovorom) i Budinina (u skladu sa standardnojezinom normom), Ferenica i Ferenica, Medveak i Medveak, Peenica i Peenica, Vugrinak i Vugrinak, Konjina i Konjina. Neka se kajkavska zemljopisna imena uobiajilo pisati s : Budinak, Nedelie, Trakoan, Veliko Trgovie. Odnosni pridjev od zemljopisnoga imena Baka glasi baanski.

Glas
Glas nalazi se: a) u nekim rijeima: aneo, ak, akon, avao, on, umbir, urica, uve, hra, laa, Maarska, smu; aneoski, anelak, aneli, avolica, avolski, hrav, maarski b) u talijanizmima: enovski, enovljanin c) prema d u osnovi rijei: u oblicima imenica: glad glau u komparativu i superlativu pridjeva: lud lui, najlui; mlad mlai, najmlai u oblicima glagola (u prezentu, imperativu, imperfektu, glagolskome pridjevu trpnom): glodati gloem, gloe, gloe, gloemo, gloete, glou; gloi, gloite; osloboditi osloboen; prebroditi prebroen; zalediti zaleen; udjeti uah d) u oblicima glagola ui, proi, nai itd.: ui uem, ue, ue, uemo, uete, uu; ui, uite; uoh, ue, ue, uosmo, uoste, uoe e) u tvorenicama prema d u tvorbenoj osnovi rijei: brdo branin; grozd groe, zalediti zaleivati; utedjeti uteevina; grad predgrae; rod roak.

-ba: zelemba -i: golupi, rupi -da: crvenda, srnda -ii: gospodii -i: mravi, gradi, brati, plemi, mladi, slabi, ljuti, sladi, sljepi -oa: istoa, hladnoa pridjevnim: -ai: plivai, ivai, pletai, jedai -ei: pilei, purei, junei -eiv: moleiv prilonim: -o: jedno, neko g) u prezimenima sa zavretkom -i ili -i: Ani, Habdeli, Jambrei, Markovi, Mihanovi h) u nekim zemljopisnim imenima: Desini, Dragani, Oki, Zaprei i izvedenicama od tih imena: desiniki, draganiki, okiki, zapreiki i) u pridjevu baanski.

Glas j
Izmeu dvaju samoglasnika glas j izgovara se i pie: a) u osnovi rijei izmeu samoglasnika, u oblicima tih rijei i u tvorenicama od tih rijei: i-a: Azija (Azije, Aziji..., azijski), gladijator, socijalist, materijalizam, stevija (stevije, steviji..., stevijin)
Napomena Rije prianjati pie se bez umetnutoga j.

Glas
Glas nalazi se: a) u nekim rijeima: elav, ud, gae, ki, lea, maeha, meava, mo, no, obeati, odjea, pe, pomo, srea, tisua, voe; elavac, udljiv, kerin, maehin, moan, noni, obeanje, tisuiti, vonjak b) u glagolskome prilogu sadanjem: piui, pjevajui, pleui, plivajui, radei, smijui se

i-e: dijeta, higijena, principijelan, orijent, pijetet i-i: ijit i-u: milijun, pijun, radijus b) u imperativu: nalij, pij, smij se, dobij, razbij c) izmeu e i a na kraju posuenica: epopeja, ideja, matineja, livreja, ureja, apneja, draeja, orhideja

g) u sufiksima: imeninim: -a: nosa, osigura -aa: udavaa, brezovaa -aina: deraina, sprdaina

Glas d
Glas d nalazi se: a) u turcizmima: damija, dep, dezva, dihad, fereda,

HRVATSKI PRAVOPIS
f) u sklonidbi i u tvorbi posvojnih pridjeva od pokrata na: -i: FOI FOI-ja, FOI-ju..., FOI-jev -io: AUDIO AUDIO-ja, D AUDIO-ju..., AUDIO-jev -ia: CIA CIA-je, CIA-ji..., CIA-jin. Izmeu dvaju samoglasnika glas j ne izgovara se i ne pie: a) u rijeima u kojima je o nastao od l: bio, inio, dioba, htio (ali htjela), mio, volio (ali voljela), elio (ali eljela) b) izmeu samoglasnika i i o u posuenicama: sociologija, patriot, violina, kamion, avion c) u stranim sloenicama s di-: diamin, diarhija (drugo su rijei s dija-: dijabetiar, dijafragma, dijalekt) d) u sklonidbi i u tvorbi posvojnih pridjeva od imena na: -ea: Andrea Andree, Andrei..., Andrein; Dorotea Dorotee, Dorotei..., Dorotein; Ikea Ikee, Ikei..., Ikein; Lea Lee, Lei..., Lein; Matea Matee, Matei..., Matein; Tea Tee, Tei..., Tein -eo: Cameo Camea, Cameu..., Cameov; Mateo Matea, Mateu..., Mateov, Teo Tea, Teu..., Teov e) u sklonidbi i u tvorbi posvojnih pridjeva od pokrata na: -ea: IAEA IAEA-a, IAEA-u..., IAEA-ov -eo: UNEO UNEO-a, UNEO-u..., UNEO-ov.

HRVATSKI PRAVOPIS
b) u nekim stranim rijeima koje poinju s ab-, ob- i sub-: apsolvent, apsces, apscisa, apsolut, apsolutist; opservacija, opservatorij, opsesija, opskurnost, opstrukcija; supfebrilan, supskripcija, supstandard, supstantiv, supstitucija, supstrat
Napomena Jednaenje po zvunosti ne provodi se u rijeima stranoga podrijetla koje poinju sa sub- iza kojega slijedi glas p i s ad-: subpapilaran, subpolaran; adherencija, adhezija, adpozicija, adstrat. nenepani suglasnici nepani suglasnici s z h zubnousneni dvousneni n m

d) iza i i e na kraju nekih posuenica: ajntajnij, kirij, kliej, komunikej, raderfordij e) u sklonidbi i tvorbi posvojnih pridjeva od rijei koje zavravaju glasom ili skupinom glasova: -i, bez obzira na to je li rije o: posuenicama: alibi alibija, alibiju...; bonsai bonsaija, bonsaiju...; taksi taksija, taksiju...; reiki reikija, reikiju...; iri irija, iriju... stranim rijeima (bez obzira na to kako se zavrni glas i biljei): celebrity celebrityja, celebrityju..., celebrityjev; fengui fenguija, fenguiju... hrvatskim imenima i nadimcima: Miki Mikija, Mikiju..., Mikijev; Toni Tonija, Toniju..., Tonijev stranim imenima (bez obzira na to kako se zavrni glas i biljei): Atlee Atleeja, Atleeju..., Atleejev; Camus Camusja, Camusju..., Camusjev; Chelsea Chelseaja, Chelseaju..., Chelseajev; Denis [Deni] Denisja, Denisju..., Denisjev; Dubai Dubaija, Dubaiju...; Eddie Eddieja, Eddieju..., Eddiejev; Ii Iija, Iiju..., Iijev; Kennedy Kennedyja, Kennedyju..., Kennedyjev; Sakai Sakaija, Sakaiju..., Sakaijev; Verdi Verdija, Verdiju..., Verdijev
Napomena Ime Nagy [na] ne zavrava glasom i. Stoga se oblici imena Nagy piu bez j izmeu osnove i nastavka: G Nagya, D Nagyu..., a posvojni je pridjev Nagyev.

Jednaenje po mjestu tvorbe biljei se: a) kad se nenepani suglasnici s, z, h nau ispred nepanih suglasnika , , , , d, , lj, nj, j: orai (orah + i), snalaljiv (snalaz + ljiv)
Napomena Jednaenje po mjestu tvorbe ne provodi se kad su s i z zavrni suglasnici prefiksa: izljubiti, razljutiti, sljubiti se.

c) ako se zajedno nau dva suglasnika od kojih je prvi bezvuni, a drugi zvuni: narudba (< naru + ba), primjedba (< primjet + ba), rendgen (rent + gen), svadba (< svat + ba), svagdanji (< svak + danji), svjedodba (< svjedo + ba), zdruiti (< s + druiti).
Napomena Jednaenje po zvunosti treba dosljedno biljeiti i u sklonidbi imena i tvorbi od imena, npr. Dabac Dapca, Dapev. Temeljni lik imena pravopis ne propisuje, npr. Vlatko (Vlatka, Vlatku...; Vlatkov) i Vladko (Vladka, Vladku...; Vladkov), Zupi i Zubi.

b) kad se n nae ispred b: bombon, initi imbenik, obrana obrambeni, prehrana prehrambeni, stan stambeni, zelen zelemba. Jednaenje po mjestu tvorbe ne biljei se: a) ako suglasnikom n ispred p i b zavrava prefiks ili prvi lan sloenice: izvanbrodski izvanparnini b) ako se suglasnik n ispred p ili b nalazi na granici dviju osnova: crvenperka, jedanput, stranputica, vodenbuba, vodenbuha c) u stranim rijeima koje su preuzete s n: nanbudo.

-io, bez obzira na to je li rije o: posuenicama: radio radija, radiju...; studio studija, studiju...; trio trija, triju stranim rijeima: portfolio portfolija, portfoliju imenima: Antonio Antonija, Antoniju..., Antonijev; Mario Marija, Mariju..., Marijev; Tokio Tokija, Tokiju...
Napomena Ime Boccaccio [bokao] ne zavrava skupinom glasova io. I je znak da se ispred njega ita nepanik te se izmeu toga nepanika i nastavka ne ostvaruje glas j. Stoga se oblici imena Boccaccio piu bez j izmeu osnove i nastavka: Boccaccia, Boccacciu..., a posvojni je pridjev Boccacciov. Isto vrijedi i za imena tipa Giorgio [oro], Giorgia, Sergio [sero], Sergia te imenice adagio, adagia; solfeggio, solfeggia itd.

Glasovi u dodiru
Glasovi se pri dodiru s drugim glasovima u govoru katkad mijenjaju ili ispadaju. Te se promjene katkad biljee u pismu.

Jednaenje po zvunosti ne biljei se: a) kad je d ispred: c: podcijeniti, podcrtati : odepiti, oditati, podiniti : odurlikati s: brodski, gradski, podsvijest, predsjednik, predstava, predstavnik, sredstvo, srodstvo, sudski, sudstvo : podivati b) iza prefiksa ispod- i iznad-: ispodprosjean, iznadprosjean c) u rijeima stranoga podrijetla koje poinju s ad-: adherencija, adhezija, adpozicija, adstrat d) u rijeima stranoga podrijetla koje poinje sa sub- iza kojega slijedi glas p: subpapilaran, subpolaran

Ispadanje glasova
Ispadanje suglasnika
Do ispadanja suglasnika dolazi u nekim suglasnikim skupinama. Ne biljei se: a) jedan suglasnik kad se dva ista suglasnika nau jedan do drugoga: bez + zvuan > bezvuan, pred + dvor + je > predvorje b) t ili d u skupinama stn, zdn u oblicima i izvedenicama od domaih rijei: mastan masna masno masni; most mosni; nudan nuna nuno nuni; slastan slasna slasno slasni; vjerojatnost vjerojatnosni
Napomena Kad imaju razlikovnu ulogu, t i d se biljee: grozdni (< grozd) grozni (< grozan) prstni (< prst) ustni (< usta) vrstni (< vrsta) prsni (< prsa) usni (< usna) vrsni (< vrstan)

Jednaenje po zvunosti
S obzirom na to titraju li pri izgovoru glasnice, suglasnici se dijele na zvune i bezvune. U tablici su prikazani parovi zvunih i bezvunih suglasnika:
zvuni bezvuni b p d t g k z s d c h f

e) u nekim rijeima stranoga podrijetla: bredpitovski, gangster, Habsburgovci f) u nekim zemljopisnim imenima: Josipdol, Kripolje g) kad bi se izvedenica previe udaljila od osnovne rijei: podtoka (a ne pottoka ili potoka), uzetati se (a ne uetati jer uetati ima drugo znaenje).

-ia, bez obzira na to je li rije o: stranim imenima: Maria Marije, Mariji..., Marijin; Mia Mije, Miji..., Mijin; Nokia Nokije, Nokiji..., Nokijin; Virginia Virginije, Virginiji..., Virginijin stranim rijeima: pizzeria pizzerije, pizzeriji...
Napomena Imena Brescia [brea], Foggia [foa], Perugia [perua] ne zavravaju skupinom glasova ia. I je znak da se ispred njega ita nepanik te se izmeu toga nepanika i nastavka ne ostvaruje glas j. Stoga se oblici tih imena piu bez j izmeu osnove i nastavka: Brescie, Foggie, Perugie, Brescii, Foggii, Perugii. Ime Gaia ita se [gaja], tj. i se ita kao j, pa se u sklonidbi i posvojnome pridjevu ne umee j: Gaie, Gaii, Gaiin.

Suglasnici razliiti po zvunosti zbog jednostavnosti izgovora jednae se u suglasnikim skupinama tako da se prvi suglasnik mijenja u svoj par kako bi se izjednaio po zvunosti s drugim suglasnikom. U jednaenju po zvunosti ne sudjeluju zvonanici: m, n, nj, l, lj, j, v, r. Jednaenje po zvunosti provodi se: a) ako se zajedno nau dva suglasnika od kojih je prvi zvuni, a drugi bezvuni: beskofeinski (< bez + kofeinski), bespravni (< bez + pravni), golupi (< golub + i), otpasti (< od + pasti), pothodnik (< pod + hodnik), potpaliti (< pod + paliti), prethoditi (< pred + hoditi), pretklijetka (< pred + klijetka), pretkutnjak (< pred + kutnjak), pretpotopni (< pred + potopni), pretprijamni (< pred + prijamni), pretprijava (< pred + prijava), pretpristupni (< pred + pristupni), ropstvo (< rob + stvo)

Jednaenje po mjestu tvorbe

Suglasnici razliiti po mjestu tvorbe zbog jednostavnijega se izgovora jednae u suglasnikim skupinama tako da se prvi suglasnik skupine zamjenjuje suglasnikom koji je po mjestu tvorbe jednak drugomu suglasniku skupine. Zubnousneni suglasnik n ispred dvousnenoga suglasnika b prelazi u dvousneni suglasnik m, a nenepani suglasnici s, z i h ispred nepanih suglasnika , , , , d, , lj, nj, j prelaze u nepane suglasnike i . U gornjemu retku tablice prikazani su glasovi koji se mijenjaju, a u donjemu glasovi u koje se mijenjaju:

T i d zadravaju se u pismu i u tvorenicama koje bi se previe udaljile od tvorbene osnove: mot motni, a ne moni.

c) t ili d u izvedenicama osim posvojnih pridjeva i umanjenica od imenica na -dak, -tak, -dac, -tac, -tka u kojima je samoglasnik a nepostojani: pae (mlado od patke za razliku od pate vokativ od patak), eluani d) u oblicima imenice otac i izvedenicama od te imenice: otac oca, ocu..., oev, oinski; praotac praoci, praoev.

10

HRVATSKI PRAVOPIS
e) t ili d u posvojnim pridjevima imenica na -tka, -tak, -dak, -tac, -dac: Babogredev, mladev, sudev, svetev.
Napomena Posvojni pridjevi od imenica sudac i svetac mogu se pisati i: suev i sveev.

HRVATSKI PRAVOPIS
koji se krati zamjenjuje se s je ako se ispred njega ne nalazi pokriveni r, tj. r kojemu prethodi suglasnik iza kojega nije morfemska granica.
Napomena Pisanje je ili e iza pokrivenoga r nije u pravome smislu pravopisni problem jer do dvostrukosti dolazi u izgovoru. Onaj tko pie bezgrean, grean, grenica, grenik trebao bi te rijei tako i izgovarati, a onaj tko pie bezgrjean, grjean, grjenica, grjenik trebao bi te rijei tako izgovarati.

11

Biljei se: a) t ili d u skupinama stn, zdn u izvedenicama od stranih rijei: aoristni, ametistni, azbestni, balastni, damastni, kontrastni, protestni, tekstni, testni, tvistni b) t ili d u oblicima imenica mukoga roda koje zavravaju na -dak, -tak, -dac, -tac u kojima je samoglasnik a nepostojani: bitak bitci, hitac hitci, jadac jadci, kutak kutci, letak letci, listak listci, metak metci, mladac mladci, patak patci, petak petci, svetak svetci, svitak svitci, tetak tetci, vjetac vjetci, zadak zadci predak predci, sudac sudci, svetac svetci
Napomena Oblici imenica predak, sudac i svetac mogu se pisati i: preci, suci, sveci.

brjegovi, crijep crepovi i crjepovi, grijeh grehovi i grjehovi, krijes kresovi i krjesovi, vrijes vresovi i vrjesovi, drijeb drebovi i drjebovi b) u tvorenicama od rijei: grijeh: bezgrean i bezgrjean, grean i grjean, grenica i grjenica, grenik i grjenik
Napomena U navedenim tvorenicama od rijei grijeh doputa se pisanje obaju likova s je jer likovi s je pripadaju religijsko-moralnomu kontekstu i u njemu su esti.

f) j u superlativu pridjeva kojima komparativ poinje glasom j: najjai, najjednostavniji g) jedan suglasnik kad se dva ista suglasnika nau jedan do drugoga u nekim tvorenicama: dvadesettreina, hiperrealistian, izvannastavni, naddravni, nuzzarada, poddijalekt, preddunini.

Ispadanje samoglasnika
Ako se u rijei nau dva ista samoglasnika, ne dolazi do ispadanja: Bilbao Bilbaa, crnook, kakao kakaa, kooperacija, koordinacija, vakuum. Ako bi se tri ista samoglasnika trebala pisati zaredom, piu se samo dva: Joensuu Joensuuu > Joensuu, Yahoo Yahooov > Yahoov.

Do kraenja dolazi: a) u tvorbi: zvijer zvjerad; rije rjenik; rijeka rjeica; cvijet cvjeti (ali: kolijevka kolijevica), ozlijediti ozljeda; lijevati ljeva; plijeniti pljenidba; lijep ljepukast; vijest vjesnik b) u dugoj mnoini imenica koje nemaju dugouzlazni naglasak u genitivu jednine (N cvijt, G cvijta, N mn. cvj tovi, pridjev cvjetni): bregovi/brjegovi, crepovi/crjepovi, grehovi/grjehovi, kresovi/krjesovi, ljerovi, ljesovi, ljevovi, sljevovi, smjehovi, snjegovi, vjekovi, vresovi/vrjesovi, drebovi/drjebovi. Pokriveni je r glas r kojemu prethodi suglasnik iza kojega nije morfemska granica i iza kojega se nalazi kratak refleks dvoglasnika ie (e ili je). Iza pokrivenoga r pie se e (a ne je): a) u rijeima koje pripadaju tvorbenomu gnijezdu ovih rijei: brijeg: breuljak, bregovit brijest: bresti, brestovina crijep: crepi, crepar drijemati: dremljiv, dremuckati grijeh: greka, pogreka krijepiti: krepak, krepost, okrepljivati, okrepa naprijed: napredak, naprednost, napredovati, naprednjaki prijek: napreac, preica, opreka, prepreka, zapreka privrijediti: privreda, privredni, privrednik strijela: strelica, streljatvo, strelja, streljivo trijebiti: istrebljenje, istrebljivati trijeska: treica upotrijebiti: upotreba, upotrebljiv, upotrebljivost, zloupotreba vrijediti: povreivati, povreda, uvreda, vredniji, vrednovanje drijeb: drebati
Napomena Zbog potvrenosti u uporabi moe se pisati i grjeka, krjepost, pogrjeka, strjelica i vrjedniji.

Babogredac Babogredci, curetak curetci, dovratak dovratci, domorodac domorodci, jednogodac jednogodci, konjovodac konjovodci, nacrtak nacrtci, nadomjestak nadomjestci, naplatak naplatci, oblutak oblutci, oevidac oevidci, osnutak osnutci, otkidak otkidci, podbradak podbradci, predmetak predmetci, pregradak pregradci, privitak privitci, razgodak razgodci, trogodac trogodci, umetak umetci, uradak uradci, zalistak zalistci, zabatak zabatci desetak desetci, dobitak dobitci, dodatak dodatci, dohodak dohodci, dovretak dovretci, gubitak gubitci, imetak imetci, izuzetak izuzetci, izvadak izvadci, napitak napitci, nedostatak nedostatci, ostatak ostatci, otpadak otpadci, podatak podatci, probitak probitci, svretak svretci, trenutak trenutci, uitak uitci, zadatak zadatci, zgoditak zgoditci, eludac eludci
Napomena U oblicima dvoslonih imenica mukoga roda koje zavravaju na -dak, -tak, -dac, -tac u kojima je samoglasnik a nepostojani, d i t u pismu se ne izostavljaju jer bi u sluaju njihova izostavljanja esto dolo do istih oblika rijei razliita znaenja: peci prema petak i pei, reci prema redak i rei, teci prema tetak i tei i do udaljavanja od temeljnoga oblika. Ako se od dvoslonih rijei tvore prefiksalne tvorenice, d i t takoer se biljee, npr.: bitci i nebitci, kutci i zakutci. Zbog sustavnosti isto pravilo vrijedi i za vieslone imenice, pa se t i d i u njima biljee. Kod iznimno estih vieslonih rijei zbog tradicijskih se razloga i estoe uporabe doputa i izostavljanje t i d: deseci, dobici, dodaci, dohoci, dovreci, gubici, imeci, izuzeci, izvaci, napici, nedostaci, ostaci, otpaci, podaci, probici, svreci, trenuci, uici, zadaci, zgodici te eluci. Isto se pravilo odnosi i na izvedenice od tih rijei, npr. preostatak preostaci, zaostatak zaostaci. Nain na koji se rije zapisuje ne utjee na izgovor rijei.

sprijeiti: spreavati i sprjeavati, spreavanje i sprjeavanje unaprijediti: unapreivati i unaprjeivati, unapreenje i unaprjeenje. Iza r izgovara se i pie je u rijei ogrjev.
Napomena Nije rije o pokrivenome r, pa se uva skupina rj: u prefiksalnim izvedenicama na granici s prefiksom: odrjeenje, razrjeivanje, razrjeiva, razrjeavati, razrjeiv osim rijei izreka i uzreica. kad se ispred skupine rje nalazi samoglasnik: gorjeti, korjeni, korjenit, porjeje, starjeti kad se skupina rje nalazi na poetku rijei: rjeica, rjeina, rjeit, rjeitost, rjekati se, rjenik, rjei, rjeavati, rjeenje. Dvoglasnik se ne krati i ne zamjenjuje s je ili e u dugoj mnoini imenica koje imaju dugouzlazni naglasak u genitivu jednine (N brijst, G brijsta, N mn. brijstovi): brijestovi, dijelovi, drijenovi, lijekovi, tijekovi, trijemovi.

Dvoglasnik ie

Ako je dvoglasnik ie dug, pie se ije: bijel, dijete, krijesnica, lijek, lijep, mijeati, mijealica, mlijeko, mlijeni, obavijestiti, odijelo, osmijeh, prijeglas, prijelaz, prijepis, prijevara, podsmijeh, procijep, rije, slijev, snijeg, stijenka, svijet, tijek, tijekom, Tijelovo.
Napomena U nekim rijetkim sluajevima pie se je iako je dvoglasnik ie dug, npr. mjest (G mn.), premjetati, vjernost, zdjel (G mn.).

Ako je dvoglasnik ie kratak, pie se je: bljesak, bljeskati, cvjetni, cvjetnjak, djed, izgorjeti, pjev, razumjeti, smjer, rjenik, savjet, sljedei (pridjev), smjeko, snjeni, svjetlo (imenica), vjesnik. U oblicima rijei i pri tvorbi rijei katkad dolazi do kraenja ili duljenja dvoglasnika.

Duljenje dvoglasnika
Dvoglasnik se najee dulji: a) u oblicima glagola sjei i glagola izvedenih od glagola sjei: posjei posijeem, sjei sijeem b) u nesvrenim glagolima (prema svrenima): dogorjeti dogorijevati, dospjeti dospijevati, izletjeti izlijetati, izliti izlijevati, lei lijegati, odoljeti odolijevati, razumjeti razumijevati, zastarjeti zastarijevati.
Napomena Glagoli koji u osnovi imaju rijei mjesto, mjera, sjesti i sjena nikad se ne piu s ije: izmjeriti, mjeriti, namjestiti, namjetati, odmjeriti, premjeriti, smjestiti, smjetati, zamjeriti, zamjerati, zamjeriti se, zamjerati se, sjedati, presjedati, presjesti, nasjesti.

Kraenje dvoglasnika
Dvoglasnik se uvijek krati: a) u nesvrenim glagolima na -ivati i -avati: dodijeliti dodjeljivati, pobijediti pobjeivati, upotrijebiti upotrebljavati b) u komparativu i superlativu pridjeva i priloga: bijel bjelji/ bjeliji, najbjelji/najbjeliji, bijelo bjelje/bjelije, najbjelje/ najbjelije; lijep ljepi, najljepi; svijetao svjetliji, najsvjetliji c) u imenicama enskoga roda s proirenom osnovom u genitivu mnoine: dvocijevka dvocjevaka, pripovijetka pripovjedaka d) u sloenicama u kojima se dvoglasnik nalazi ispred naglaska: bljedocrven, svjetlout, zvjerokradica. Kad se krati, dvoglasnik se zamjenjuje s je ili e. Dvoglasnik

c) t u dativu i lokativu imenica enskoga roda na -tka: bitci, pripovijetci

Napomena U dativu i lokativu imenica enskoga roda na -tka esto su mogui dvostruki oblici: bitci i bitki, pripovijetci i pripovijetki. Prednost se daje nesibilariziranim oblicima bitki i pripovijetki.

d) t ili d u umanjenicama imenica na -tka, -tak, -dak, -tac, -dac: imeti, krletica, motica, pripovjetica, trenuti, uradi

b) u oblicima i tvorenicama od: vrijeme: vremena; vremenski, poluvremena, nevremena drijebe: drebeta; drebica. Iza pokrivenoga r moe se pisati i e i je: a) u oblicima jednoslonih imenica mukoga roda koje nemaju dugouzlazni naglasak u genitivu jednine: brijeg bregovi i

12

HRVATSKI PRAVOPIS

HRVATSKI PRAVOPIS
d) imena mitolokih likova i nadnaravnih bia, boanstava, bogova i boica: Afrodita, Minerva, Dijana, Hera, Zeus, Perun, Posejdon, Veles, Svarog, Odin, Perunika, Voloska, Oziris, Amon Ra, Meduza (gorgona), Kelena (harpija), Sizif, Kerber, Tantal, Zeleni Juraj, Malik Tintilini, Kiklop, Lamija, Feniks, Pegaz. na Cetini, Sveta Marija na Krasu, Sveti Martin na Muri, aini kod Novigrada, Sveti Juraj u Trnju, Severin na Kupi, Sveti Martin pod Okiem, Novigrad Podravski, Baranjsko Petrovo Selo, Liki Osik

13

VELIKO I MALO POETNO SLOVO

Veliko poetno slovo
Velikim se poetnim slovom piu: prva rije u reenici i u navodu imena rijei iz potovanja i poasti. Oblak, Zlatan Stipii Gibonni, Marija Juri Zagorka, Ivana Vrdoljak Vanna Vincent van Gogh, Markantun de Dominis, Charles de Gaulle, Ferdinand de Saussure, Herbert von Karajan, Pedro Caldern de la Barca, Leonardo da Vinci, Robert de Niro; Ardelio Della Bella, Vittorio De Sica, Mac McDonald, Leonardo DiCaprio,

Imena ivotinja
Velikim se poetnim slovom piu imena ivotinja: Lajka (pas), Bunda (pas), Reks (pas), Bambi (lane), Garonja (bik), Brundo (medvjed), Sivko (magarac), Tugomil (magarac), Maja (pelica), Nemo (riba), Bukefal (konj), Lassie (pas), Rocinante (kobila), Winnie Pooh (medvjedi), Babe (prai).

e) perifraznim imenima naseljenih mjesta, drava ili kontinenata: Stari Kontinent (Europa), Lijepa Naa (Hrvatska), Velika Jabuka (New York), Venecija Sjevera (Amsterdam), Grad Svjetlosti (Pariz), Vjeni Grad (Rim), Sveta Stolica (Vatikan), Zemlja Tisuu Jezera (Finska), Zeleni Otok (Irska), Zemlja Izlazeega Sunca (Japan).
Napomena Velikim se poetnim slovom piu sve rijei u vierjenim perifraznim imenima ako uz njih ne stoji ime naseljenoga mjesta, drave ili kontinenta na koji se perifraza odnosi: Zaruila sam se u Gradu Svjetlosti., ali: Pariz je grad svjetlosti., U Parizu, gradu svjetlosti, proveo sam najljepe dane. Velikim se poetnim slovom pie prva rije perifraznoga imena kojim je obuhvaeno vie gradova, zemalja, kontinenata i slino: Stari svijet (Europa, Azija i Afrika), Novi svijet (Sjeverna Amerika, Juna Amerika i Australija), Trei svijet (nerazvijene zemlje), Azijski tigrovi (azijski gradovi ili drave u usponu).

Jean-Claude Van Damme

Napomena Kad postoji dvojba o tome treba li to pisati velikim ili malim poetnim slovom, bolje je upotrijebiti malo poetno slovo u skladu s naelom da se rijei, osim onih koje su obuhvaene pravilom o velikome poetnom slovu, u hrvatskome jeziku piu malim poetnim slovom. Napomena Velikim se poetnim slovom pie lan kad se na poetku reenice navodi prezime s lanom: Da Vinci je renesansni slikar., De Niro mi je najdrai glumac. Na poetku bibliografskoga ili leksikografskoga lanka lan se pie izvorno: de Saussure, Ferdinand Della Bella, Ardelio.

Zemljopisna imena
Velikim se poetnim slovom piu jednorjena zemljopisna imena i sve rijei vierjenih zemljopisnih imena osim prijedloga i veznika u: a) imenima kontinenata: Europa, Azija, Sjeverna Amerika, Juna Amerika, Afrika, Australija, Antarktika b) imenima drava i njihovim ustaljenim skraenim likovima: Republika Hrvatska, Hrvatska, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Luksemburg, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, Vatikanski Grad, Drava Vatikanskoga Grada, Vatikan, Kneevina Monako, Monako, Sveti Vincent i Grenadini, Sveti Kristofor i Nevis, Sjedinjene Amerike Drave, Amerika, Kraljevina vedska, vedska, Kanada, Ujedinjena Republika Tanzanija, Tanzanija, Katar c) imenima povijesnih drava i njihovih dravotvornih sastavnica: Banovina Hrvatska, Istono Rimsko Carstvo, Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo, Zapadno Rimsko Carstvo, Habsburka Monarhija, Austro-Ugarska Monarhija, Dubrovaka Republika, Osmansko Carstvo, Bizantsko Carstvo, Mletaka Republika, Kraljevina Jugoslavija, Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija, Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika, Nezavisna Drava Hrvatska, Socijalistika Republika Hrvatska
Napomena Velikim se poetnim slovom piu imena povijesnih samoupravnih podruja i vojnih meudravnih saveza: Labinska republika, Parika komuna, Kruevska republika, Saveznici (ali saveznike sile), Osovina Rim Berlin (ali sile Osovine), Antanta, Mala antanta, Liga naroda.

Prva rije u reenici i u navodu

Velikim se poetnim slovom pie: a) prva rije u reenici i u navodu: Danas je vedar dan. Ona je izvrsna uenica. Marko je rekao: Donesi mi tu knjigu.
Napomena Malim se poetnim slovom pie nastavak navoda u upravnome govoru kad se navod razdvoji reeninim dijelom koji mu ne pripada: Profesore, upitao je uenik, nije li sat ve zavrio? Malim se poetnim slovom pie prva rije u novome retku iza pozdrava ili obraanja u vokativu kad se iza njega nalazi zarez: Potovani gospodine, na Va upit odgovaramo...

elina Lady (Margaret Thatcher), Svetac Svega Svijeta (sv. Antun Padovanski), Boja Ruka (Maradona), Bi Boji (Atila), Otac Hrvatske Knjievnosti (Marko Maruli), Otac Domovine (Ante Starevi), Hrvatski Slavuj (Milka Trnina), Snjena Kraljica (Janica Kosteli), udo od Djeteta (Wolfgang Amadeus Mozart), aka sa Srednjaka (eljko Mavrovi)
Napomena Velikim se poetnim slovom piu sve rijei u vierjenim perifraznim imenima ako uz njih ne stoji ime osobe na koju se perifraza odnosi: Ocu Domovine podignut je spomenik u Zagrebu., ali: Ante Starevi je otac domovine., Anti Stareviu, ocu domovine, podignut je spomenik u Zagrebu.

Velikim se poetnim slovom piu jednorjena imena te prva rije i rije koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u vierjenim imenima: a) gospodarskih i politikih naddravnih zajednica: Europska unija, Zajednica nezavisnih drava b) zemljopisnih podruja i pokrajina i njihovih ustaljenih skraenih imena: Dalmacija, Istra, Lika, Gorski kotar, Hrvatsko zagorje, Zagorje, Prigorje, Slavonija, Baranja, Dalmatinska zagora, Zagora, Hrvatsko primorje, Primorje, Podunavlje, Ravni kotari, Imotska krajina, Cetinska krajina, Rijeka dubrovaka, upa dubrovaka, Posavina, Podravina, Kordun, Lika, Banovina, Bosanska Posavina, Prekomurje, Oceanija, Bliski istok, Daleki istok, Srednji istok, Indijski potkontinent, Azurna obala, Sredozemlje, Mediteran c) gradskih etvrti i dijelova naseljenih mjesta: Plavo polje (Slavonski Brod), Mali Pariz (Slavonski Brod), Zamet (Rijeka), Gornji Zamet (Rijeka), Industrijska etvrt (Osijek), Donji grad (Osijek), Savski gaj (Zagreb), Gornji grad (Zagreb), Novi Zagreb, Dubrava (Zagreb), Ploe iza Grada (Dubrovnik), Ravne njive (Split), Juno naselje (Samobor), Stari grad (Dubrovnik i Rijeka) d) ulica, ulinih odvojaka, prilaza, prolaza, stuba, trgova, parkova i slino: Ulica Ivana Lenca, Stenjeveka ulica, Ulica Ivane Brli-Maurani, Ulica Hrvatskog sokola, Ulica svetog Mateja, Ulica kardinala Franje Kuharia, Ulica jasena, Ulica Baanske ploe, Ulica Zlatarova zlata, Ulica Gupeve lipe, Ulica ire Truhelke, Ulica grada Mainza, Ulica egrta Hlapia, Ulica enoine Branke, Ulica grada Gualda Tadina, Ulica Republike Austrije,

b) kratica na poetku reenice: Dr. sc. kratica je za doktor znanosti., Itd. je kratica za i tako dalje.

Imena
Osobna imena, prezimena i nadimci
Velikim se poetnim slovom piu: a) sva jednorjena osobna imena, prezimena i nadimci: Ana, Matija, Ema, Katarina, Ivan, Antunovi, Brezak, Kovaec, Goga, ac, uti b) sve rijei u vierjenim osobnim imenima, prezimenima, nadimcima i perifraznim imenima osim odnosne zamjenice, prijedloga, veznika i lana ako se izvorno pie malim poetnim slovom: Petar Kreimir, Juraj Dalmatinac, Adolfo Veber Tkalevi, Miroslav Krlea, Bla Juraj Trogiranin, Janko Poli Kamov, Marin Dri Vidra, Nikola ubi Zrinski, Karlo Veliki, Aleksandar Veliki, Sulejman Prvi Velianstveni, Karlo Debeli (Karlo Trei), Ivan Grozni (Ivan etvrti), Rikard Lavljeg Srca (Rikard Trei), Vincent iz Kastva, Tales iz Mileta, Ivan bez Zemlje, Bik koji Sjedi, Ludi Konj, Crveni

c) imena bogova, njihova perifrazna imena te imena drugih vrhovnih religijskih osoba, boanstava i saveza boanskih osoba osim prijedloga i veznika: Bog, Otac, Spasitelj, Gospod, Tvorac, Svemogui, Stvoritelj, Svevinji, Gospodin, Jaganjac Boji, Trojstvo, Presveto Trojstvo, Sveto Trojstvo (Otac, Sin i Duh Sveti), Isus Krist, Otkupitelj, Sveta Obitelj, Majka Boja, Gospa od Svetoga Ruarija, Kraljica Svete Krunice, Gospa Lurdska, Gospa Trsatska, Bogorodica, Blaena Djevica Marija, Sveta Marija, Alah, Muhamed, Merjem, iva, Jahve, Buda, Dalaj Lama XIV./etrnaesti (Tenzin Gyatso)
Napomena Velikim se poetnim slovom piu rijei kojima se oznauju vani kranski ili katoliki simboli: Muka Isusova, Muka Gospodnja, Srce Isusovo, Srce Marijino. Malim se poetnim slovom pie rije koja nije sastavni dio imena, nego oznauje religijske osobe, svetce, anele: prorok Jeremija, poslanik Muhamed, aneo Gabrijel, arkaneo Rafael, sveti Franjo Asiki, sveti Ante, sveta Anastazija.

d) imenima naseljenih hrvatskih i izvornih ili prilagoenih stranih imena gradova, mjesta, sela, zaselaka: Osijek, Zagreb, Rijeka, Split, Crikvenica, Slavonski Brod, Beli Manastir, Stari Grad, Baka, Tisno, Kula Atlagia, Pariz, Madrid, New York, Santiago de Chile, Ciudad de Mxico, Veli I, Dugi Rat, Mali Loinj, Velika Mlaka, Krapinske Toplice, Krivi Put, Biograd na Moru, Brest pod Ukom, Blato

14

HRVATSKI PRAVOPIS
laguna (turistiko naselje), Babin kuk (turistiko naselje), Duga uvala (turistiko naselje).
Napomena Malim se poetnim slovom pie rije koja poblie odreuje zemljopisno ime, ali nije njegov sastavni dio: rijeka Drava, otok Cres, poluotok Peljeac, jezero Konanica, potok Bliznec, uma Ceranski lugovi, lovite Zdenaki gaj, pilja Veternica, plaa Veli al, rt Lokvica, svjetionik Veli Rat, svjetionik Sveti Ivan na puini. Malim se poetnim slovom piu pridjevi koji etniki, gospodarski ili politiki odreuju zemljopisno ime: istona Europa, zapadna Europa, istok (istoni narodi), zapad (zapadni narodi), zapadna Slavonija, srednji Jadran, juni Jadran, hrvatsko Podunavlje, srednja Dalmacija, gornja Posavina, donje Meimurje. Malim se poetnim slovom piu zemljopisni, politiki, gospodarski ili upravni nazivi koji imaju ope znaenje: eurozona, eurotrite, engenski prostor, teritorijalne vode, pogranino podruje, zatieni ekoloko-ribolovni pojas.

HRVATSKI PRAVOPIS
Napomena Nazivi bogomolja, mjesta u kojima se obavlja bogosluje, koji sadravaju rije crkva, kapelica, katedrala, bazilika, prvostolnica, hram, damija, sinagoga piu se malim poetnim slovom osim rijei koje su i same ime ili posvojni pridjev izveden od imena: crkva svetoga Franje Asikoga, crkva Gospe od Zdravlja, crkva svetoga kria, crkva hrvatskih muenika, crkva svetoga spasa, kapelica svetoga Jakova, bazilika svetoga Petra u Rimu, bazilika Svetoga groba u Jeruzalemu, katedrala svetoga Stjepana / zagrebaka katedrala / prvostolnica, zagrebaka damija, hram Preobraenja Gospodnjega, dubrovaka sinagoga, Begova damija, damija Esme sultanije, Alipaina damija.

15

Aleja Seljake bune, Aleja tiine, Alibunarski odvojak, Slavonska avenija, Avenija Dubrava, Avenija grada Dubrovnika, Nova cesta, Savska cesta, Selska cesta, Dugi dol, Babiev prilaz, Prilaz baruna Filipovia, Put Rudine, Put k Mlinu, Ozaljska ulica, Vrapanska ulica, Fallerovo etalite, Odvojak Gjure Szabe, Prolaz sestara Bakovi, Trg bana Josipa Jelaia, Trg brae Maurania, Trg svetoga Marka, Svaiev trg, Trg kralja Petra Kreimira IV., Trg Francuske Republike, Park prijateljstva, Park domovinske zahvalnosti, Stube biskupa Duha, Zakmardijeve stube
Napomena Velikim se poetnim slovom piu i ustaljena kolokvijalna imena ulica, trgova i parkova: Tomislavac, tros, Cvjetni trg, Zrinjevac, Tkala, Kegli, Britanac (Zagreb); ardin, Riva (Split), Stradun (Dubrovnik), Cirkul (Crikvenica), Alej (Senj). Malim se poetnim slovom pie rije koja poblie odreuje ime ulice ili parka, a nije slubeni dio imena: park Zrinjevac, park Ribnjak, park-uma Marjan, park-uma Maksimir.

plemenitog Zajca, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Etnografski muzej, Muzej antikog stakla, Knjinica Tina Ujevia, Knjinice grada Zagreba, Loinjska plovidba, Zrana luka Zemunik, Dvorana Gripe, Gimnastiki klub Hrvatski sokol, Luka Ploe, Hotel Antunovi, Radio Sljeme, Udruga za zatitu ivotinja Patronas Sisak, Legija stranaca, Fakultet prometnih znanosti Sveuilita u Zagrebu, Odjel za hrvatski standardni jezik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Upravni odjel za financije u Poglavarstvu Grada Osijeka, Zavod za teorijsku fiziku Instituta Ruer Bokovi, Velika dvorana Vatroslava Lisinskog
Napomena Malim se poetnim slovom pie rije koja poblie odreuje ime, a nije slubeni dio imena: hotel Westin, osiguravajue drutvo Croatia osiguranje, tvornica okolade Zveevo, kola skijanja uti maak, udruga Franak, udruga Prijatelji ivotinja, tvornica slatkia Kra, brodogradilite Uljanik, groblje Mirogoj. Velikim se poetnim slovom piu skraena imena ustanova kad je njihovo puno ime prethodno navedeno: Otiao sam u Akademiju (Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti)., Do umirovljenja je radila u Institutu (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje). Ta se imena piu velikim poetnim slovom i iza posvojnoga pridjeva ili pokazne zamjenice: naa Knjinica, ovaj Zavod, njihov Odjel. Malim se poetnim slovom piu opisni nazivi imena javnih ustanova: zagrebako sveuilite umjesto Sveuilite u Zagrebu, osjeko sveuilite umjesto Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, zagrebaki aerodrom umjesto Zrana luka Zagreb, velki sabor umjesto Narodna skuptina za Wales.

Imena stanovnika
Velikim se poetnim slovom piu imena stanovnika kontinenata, naroda, etnikih skupina, drava, naseljenih mjesta, pokrajina, regija, planeta: Australac, Azijka, Europljanin, Juni Slaveni, Zapadni Slaveni, Istoni Slaveni, Luiki Srbi, Afroamerikanka, Angloamerikanac, Hrvatica, Novozelananin, Korejac, Belgijac, Talijan, Talijanka, Skandinavka, idov, Austrijanac, Indijka, Indijanka, Eskim, Japanka, Rijeanka, Splianin, Opatijac, Londonac/Londonanin, Zagorka, Prigorac, Podravka, Lianin, Istranin, Marsovac, Zemljanin.
Napomena Malim se poetnim slovom piu imena stanovnika naseljenih mjesta, drava, kontinenata, planeta, pokrajina, regija, naroda, etnikih skupina i slino s prefiksom ne-: neeuropljanin, nesplianin, netalijan, nehrvat, neslovenka. Malim se poetnim slovom pie rije koja samo zemljopisno odreuje ime naroda, a nije njegov sastavni dio: gradianski Hrvati, bokeljski Hrvati, moliki Hrvati, vojvoanski Hrvati.

c) planeta, zvijea, nebeskih tijela i zvjezdanih sustava: Zemlja, Merkur, Venera, Uran, Neptun, Jupiter, Mars, Sunce, Mjesec, Sjevernjaa / Polarna zvijezda, Bik, Lav, Ovan, Strijelac, Jarac, korpion, Vodenjak, Mlijena staza / Mlijeni put, Mali medvjed, Veliki medvjed, Velika kola, Mala kola, Berenikina kosa, Veliki pas
Napomena Malim se poetnim slovom piu opi nazivi astronomskih pojava, nebeskih tijela i sustava: veliki prasak, zvijezda, zvijee, satelit, sunce, mjesec, planet, galaktika.

e) oceana, mora, rijeka, jezera, potoka, slapova, ritova: Tihi ocean, Sjeverno ledeno more, Jadransko more, Drava, Dunav, Krka, Po, Volga, Visla, Temza, Sena, Guadalquivir, Plitvika jezera, Vransko jezero, Peruko jezero, enevsko jezero, Bainska jezera, Gradna, Roki slap, Skradinski buk, Kopaki rit, Veliko blato f) planina, brda, gora, planinskih vrhova: Stara planina / Balkansko gorje, Mala Kapela, Velika Paklenica, Dinarsko gorje, Samoborsko gorje, umberako gorje, umberak, Sveta Gera, Banska kosa / Bansko brdo, Stjenjak, Ural, Tibet, Himalaja, Julijske Alpe, Triglav, Vidova gora, Transilvanijske Alpe, Karpati, Juni Karpati, Istoni Karpati, Sjeverne vapnenake Alpe g) ostalih zemljopisnih lokaliteta, npr. polova, otoja, otoka, poluotoka, prolaza, tjesnaca, grebena, rtova, kanala, uvala, zatona, zaljeva, nizina, kotlina, pilja, uma, lovita, katastarskih estica, njiva, plaa, nacionalnih parkova, parkova prirode, turistikih naselja: Juni pol, Sjeverni pol, Arktik Dugi otok, Elafitski otoci, Istra, Apeninski poluotok, Pirenejski poluotok, Skandinavski poluotok Gibraltarski tjesnac, Beringov prolaz, Veliki koraljni greben (u Australiji), Rt dobre nade, Karnac rat Bakarski zaljev, Peljeki kanal, Limski kanal, Malostonski zaljev Panonska nizina, Poeka kotlina Lukina jama, Grgosova pilja, Otoke ume, Vrbanjske ume, Begova njiva, Sinjsko polje, Krbavsko polje, Arnjevo polje (na Dugome otoku), Zavonjine njive (na Dugome otoku) Nacionalni park Brijuni, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Park prirode Biokovo, Park prirode Lonjsko polje Vela punta, Rajska plaa (na Rabu), Punta kria (plaa pokraj Rovinja), Crni molo (plaa pokraj Ike), Plava

d) dravnih praznika, vjerskih blagdana i spomendana: Badnjak, Boi, Bajram, Ramazanski Bajram, KurbanBajram, Ro haana, Jom kipur, Hanuka, Sukot, Tijelovo, Cvjetnica / Cvjetna nedjelja, Veliki tjedan, Dan planeta Zemlje, Velika Gospa, Svi sveti, Sveta tri kralja, Meunarodni praznik rada / Prvi svibnja, Dan dravnosti, Dan antifaistike borbe, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Nova godina, Svjetski dan nepuenja, Meunarodni dan pismenosti, Meunarodni dan ena, Meunarodni dan materinskoga jezika, Valentinovo
Napomena Malim se poetnim slovom pie naziv praznikoga i blagdanskoga razdoblja: advent, korizma, uskrsno vrijeme, boini blagdani.

f) upanija i administrativno-upravnih jedinica: Krapinskozagorska upanija, Grad Zagreb, Meimurska upanija, Osjeko-baranjska upanija, Dubrovako-neretvanska upanija, Opina Brezniki Hum, Opina Sveta Jana, Opina upa dubrovaka, Poreko-pulska biskupija, Zadarska nadbiskupija
Napomena Treba razlikovati Grad kao sastavni dio imena upanije ili jedinica lokalne samouprave, Grad Zagreb, Grad Virovitica, Gradsko poglavarstvo Grada Rijeke, i grad kao opu imenicu, Dan grada Zadra, podruje grada Opatije, Muzej grada Zagreba.

Ostala imena
Velikim se poetnim slovom piu jednorjena imena te prva rije i rije koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u vierjenim imenima: a) vjerskih i crkvenih zajednica i organizacija i njihovih ustaljenih skraenih imena: Katolika crkva, Srpska pravoslavna crkva, Evangelika crkva, Crkva, upa svete Anastazije, upa svetoga Martina, upni ured Duha Svetoga, upni ured Kraljice Svete Krunice, idovska opina Dubrovnik, Islamska zajednica Rijeka, Provincijalat sestara Drube sluavki Maloga Isusa, Provincijalat franjevaca treoredaca glagoljaa, Franjevaka provincija Presvetoga Otkupitelja, Samostan male brae (u Dubrovniku) b) bogomolja bez rijei crkva, kapelica, katedrala, bazilika, prvostolnica: Sveti Franjo Asiki, Srce Isusovo, Sveti kri, Sveti Marko Krievanin, Gospa od Zdravlja, Sveta Anastazija

e) ustanova, organizacija i tijela, udruga, tvornica, dravnih i javnih sluba, banaka, knjinica, kola, vrtia, trgovakih sredita, tvrtka, ugostiteljskih, turistikih i drugih objekata te njihovi dijelovi: Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, Ured predsjednika Republike Hrvatske, Vrhovni sud Republike Hrvatske, Hrvatska vojska, upanijsko vijee Primorsko-goranske upanije, Ministarstvo kulture, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Meunarodni sud za ljudska prava, Ujedinjeni narodi, Policijska postaja Dugo Selo, Policijska uprava vukovarsko-srijemska, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatska narodna banka, Klinikobolniki centar Rebro, Luka kapetanija, Turistika zajednica grada Cresa, Matini ured Varadin, Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Hrvatsko filoloko drutvo, Matica hrvatska, Osnovna kola Bogumila Tonija, Prva rijeka hrvatska gimnazija, Djeji vrti Vedri dani, Hrvatsko narodno kazalite Ivana

g) umjetnikih, kulturnih i drutvenih skupina: Gorgona, Zagrebaka kola animiranog filma, Zero (slikari), Zemlja, Biafra, Novi kvadrat, Glumaka druina Histrion, Hladno pivo, Prljavo kazalite, Zlatni dukati h) kulturnih, umjetnikih, politikih, znanstvenih i drugih drutvenih priredaba, skupova, kongresa, simpozija, dogaanja, festivala, sportskih natjecanja, tribina i slino: Meunarodni kongres novih tehnologija, Svjetski kongres stomatologa, Susret ribara Hrvatske obrtnike komore, Goranovo proljee, Knjievni petak, Zagrebaki lingvistiki krug, Rijeki filoloki dani, Meunarodni kongres o podvodnoj arheologiji, Meunarodni djeji festival, Meunarodna smotra folklora, Dubrovake ljetne igre, Melodije Istre i Kvarnera, Olimpijske igre, Zimske olimpijske igre

16

HRVATSKI PRAVOPIS
jezikoslovlje, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Agencija za odgoj i obrazovanje, Komisija za vrijednosne papire, Komisija za speleologiju
Hrvatskoga planinarskog saveza
Napomena Velikim se poetnim slovom u administrativnim tekstovima pie skraeno ime tijela kad je u tekstu ve navedeno njegovo puno ime: Povjerenstvo, Odbor, Komisija.

HRVATSKI PRAVOPIS
Napomena Velikim se poetnim slovom piu i naslovi, podnaslovi, naslovi poglavlja i potpoglavlja u knjigama, asopisima, novinama, zbornicima, brourama i slino: Nives Opai, Reci mi to kratko i jasno: Hrvatski za normalne ljude, Zagreb, 2009. Izmeu naslova i podnaslova u takvim se vrstama zapisa mogu pisati i zarez, toka ili crtica.

17

Napomena Malim se poetnim slovom pie rije koja poblie odreuje ime dogaaja, a nije slubeni dio imena: slalomska utrka Snjena kraljica, malonogometni turnir Kutija ibica, humanitarna akcija Pali gore.

u) prva rije latinskoga naziva biljke i ivotinje: Calendula officinalis (neven), Cricetus cricetus (hrak), Daucus carota (mrkva), Fragaria vesca (umska jagoda), Lumbricus terrestris (kina glista) v) imena sportskih klubova: NK Slaven Belupo, GNK Dinamo, HNK Hajduk, HNK Cibalia Vinkovci, Calcio Catania, Lazio, Manchester United, FC Barcelona, West Bromwich Albion, Queens Park Rangers, Real Madrid, Juventus, Panatinaikos
Napomena Velikim se poetnim slovom piu jednorjeni nadimci te prva rije i rije koja je i sama ime u vierjenim nadimcima klubova i sportskih momadi: Stara dama (Juventus), Blues (Chelsea), Elf (njemaka nogometna reprezentacija), Vukovi (Cibona), Zagrebaki plavi / Plavi / Modri (Dinamo), Majstor s mora (Hajduk), Crveni vragovi (Manchester United), Vatreni (hrvatska nogometna reprezentacija), Medvjedi (Medveak), uti (Split).

i) dogaaja iza rednoga broja kojim se oznauje redoslijed dogaaja kad redni broj nije slubeni dio imena: 8./osmi Meunarodni kongres slavista, 4./etvrti Hrvatski sintaktiki dani, 52. / pedeset drugi Festival zabavne glazbe Split, 30./ tridesete Olimpijske igre
Napomena Malim se poetnim slovom pie rije koja slijedi iza rednoga broja kad je redni broj slubeni dio imena osim ako nije ime. Redni se broj tada najee pie rijeju, ali se moe pisati i brojem: Drugi/2./II. vatikanski koncil, Drugi/2./II. svjetski rat, Prva internacionala, Druga internacionala, Peti/5./V. hrvatski slavistiki kongres.

m) nagrada, ordenja, odlikovanja, priznanja i slino: Red Danice hrvatske s likom Marka Marulia, Velered kraljice Jelene s lentom i Danicom, Orden kralja Tomislava, Domovinska kolajna, Orden hrvatskoga kria, Spomenica Domovinskog rata, Nagrada hrvatskoga glumita, Plaketa grada Zagreba, Goranov vijenac, Zlatna igla, Zlatna arena, Velika srebrna arena, Zlatna prica n) javnih graevina, umjetnikih, povijesnih i kulturnih znamenitosti, spomenika i lokaliteta: Krki most, Most mladosti, Dubrovake gradske zidine, Stari grad Dubovac, Trsatska gradina, Griki top, Baanska ploa, Oltar domovine, Sveti grob, Zid plaa, Tvrava sv. Nikole, Tvrava Nehaj, Kineski zid, Berlinski zid, Popov toranj, Muzej Marton, Arheoloki muzej u Zagrebu, Pomorski i povijesni muzej u Rijeci, Umjetniki paviljon, Novi dvori, Dvor Trakoan
Napomena Malim se poetnim slovom pie rije koja poblie odreuje vrstu graevine ili lokaliteta, a nije sastavni dio imena: tvrava ubievac, arheoloko nalazite Vuedol, osjeka Tvra, dvorac Beanec.

r) raunalnih programa, mrenih baza i stranica i slino osim poetne kratice ili oznake koja se kao zatieni znak pie malim poetnim slovom: Word, Excel, Windows, e-Matica, e-Hrvatska, e-Knjinica s) robnih marka i modela: Cedevita, Coca-Cola, Ribar, Babi, Zlatan otok, Vegeta, okolino, Lego, Barbie, Gillette, Kalodont, Jamnica, Knauf, Digitron, Plivadon, Ventolin, Andol, Aspirin, Voltaren, Persen, Sumamed, Mercedes, Toyota, Renault, Opel Corsa, Honda Civic, Alfa Romeo, Citron, Fiat, Ford Focus, koda Fabia, Nokia Lumia, Samsung Galaxy
Napomena Malim se poetnim slovom pie naziv vrste lijeka prema funkciji ili kemijskome sastavu: analgetik, paracetamol, diuretik, citostatik, kortikosteroid, antihistaminik, antidepresiv. Malim se poetnim slovom piu poopeni i kolokvijalni nazivi zatienih robnih marka: Kupi mi ilete., Igram se barbikama., Oprat u zube kalodontom., Stavio sam knauf u sobu., Djeca se igraju legicama. Tako se piu i sljedee rijei: agsice, borosane, starke, levisice, startasice, kroksice, borolete, marte. Nazivi robnih marka bez naziva modela koji se uklapaju u fonoloki sustav hrvatskoga standardnog jezika bez pravopisne prilagodbe mogu se u opim kontekstima pisati i malim poetnim slovom: Vozim mercedes., Imam dva fiata., Sudarili su se audi i ford. Nazivi u kojima se pravopisna prilagodba nije uobiajila piu se izvorno: Vozim Hyundai., Sudarili su se Toyota i Dacia. Kad se u istoj reenici ili u istome tekstu pojave imena robnih marka od kojih bi se jedni pisali po jednome, a drugi po drugome naelu, piu se velikim poetnim slovom i izvorno: Sudarili su se Toyota i Fiat., Vozim Mercedes i Bentley. Malim se poetnim slovom piu nadimci i poopeni nazivi vozila: srebrna strijela (Mercedesov bolid), gener (predsjednika Mercedes-Benzova S-klasa), fio, folcika, buba, spaek, stojadin, peglica.

z) oznake poetnoga tona u nazivu durske ljestvice: A-dur, Cis-dur. Posvojni pridjevi izvedeni od imena Velikim se poetnim slovom piu posvojni pridjevi na -ov/ev/-in od osobnih imena, prezimena, nadimaka i ostalih imena: tefiin, Gorankin, Miliin, Joziev, Lanin, Kristianov, Mijin, Gibonnijev, Turgenjevljev, Mercalli-Cancani-Siebergov, Babi-Finka-Moguev, Tresi-Paviiev, Poli-Kamovljev, Brli-Mauranikin; acov, Isusov, Gospodinov, Gospin, Bambijev, Zemljin, Sunev; Plivin, Podravkin, Inin, Coca-Colin, McDonaldsov, Intersparov, Lidlov, Facebookov, Twitterov, Googleov, Dinersov, Dinamov, Arsenalov, Toyotin, kodin.

j) revolucija, ratova, bitaka, buna i slino: Tridesetogodinji rat, Domovinski rat, Stogodinji rat, Prvi svjetski rat, Drugi svjetski rat, Bartolomejska no, Francuska revolucija, Dan D, Bitka za Vukovar, Bljesak, Oluja, Oktobarska revolucija, Mohaka bitka / Bitka na Mohakome polju, Ilindenski ustanak, Zaljevski rat / Pustinjska oluja, Seljaka buna k) slubenih tekstova, dokumenata, zakona, propisa, odredaba, pravilnika, uredaba, sporazuma, povelja i slino: Zakon o radu, Carinski zakon, Uredba o Carinskom zakonu, Pravilnik o ocjenjivanju, Poslovnik Hrvatskoga sabora, Statut Sveuilita u Zagrebu, Ustav Republike Hrvatske, Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Naputak o pojednostavnjenju zajednikoga provoznog postupka u zranom prometu, Beki knjievni dogovor, Novosadski dogovor, Karlovaki mir, Povelja Ujedinjenih naroda, Atlantska povelja, Deklaracija o nazivu i poloaju hrvatskoga knjievnog jezika, Dejtonski sporazum, Bolonjska deklaracija, engenski sporazum
Napomena Malim se poetnim slovom pie naziv dokumenta prije nego to postane slubenim: Sabor raspravlja o novome zakonu o radu., Primili smo Prijedlog novoga zakona o radu., Pripremljen je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenoga zakona. Velikim se poetnim slovom u slubenim pravnoadministrativnim tekstovima pie skraeno ime dokumenta kad je u tekstu ve navedeno njegovo puno ime: Ustav, Statut, Pravilnik, Deklaracija, Sporazum, Poslovnik.

o) prometnica, tunela, cesta, graninih prijelaza, pruga i slino te njihova ustaljena kolokvijalna imena: Sveti Rok, Mala Kapela, Uka, Rupa, Slavonika, Dalmatina, Jozefina, Karolina, Jadranska magistrala, Istarski ipsilon, Transsibirska eljeznika pruga
Napomena Malim se poetnim slovom pie rije autocesta, izlaz, ulaz, vor, granini prijelaz, odmorite, tunel, linija, let i slino ako nije dio slubenoga imena: izlaz Zagreb jug, ulaz Rijeka centar, vor Osijek istok, tunel Mala Kapela, odmorite Jeevo, autocesta Zagreb Karlovac, let Zagreb Frankfurt, granini prijelaz Dubrava Kriovljanska, brodska linija Zadar Ugljan, eljeznika linija Osijek Vinkovci.

Rijei iz potovanja i poasti

Velikim se poetnim slovom iz potovanja i poasti piu: a) osobna i posvojna zamjenica za 2. lice jednine (Ti, Tvoj, Tebi) i za 2. lice mnoine (Vi, Va, Vama) kad se u pisanome tekstu obraamo pojedincu: Ugodan vikend Vama i Vaima!, Sretan Boi eli Ti Maja!
Napomena Malim se poetnim slovom pie osobna i posvojna zamjenica za 2. lice mnoine kad se u pisanome tekstu obraamo skupini osoba ili kad se ne obraamo konkretnomu pojedincu: Dragi gosti, elimo vam ugodan boravak u naem hotelu!, Potovani, molimo vas da prije upotrebe proitate upute!, Potovani roditelji, pozivamo vas na roditeljski sastanak.

t) nastavnih kolegija, kolskih i studijskih predmeta u dokumentima: Osnove sociologije, Rimsko pravo, Elementi arhitektonskog projektiranja, Matematika, Povijest, Hrvatski jezik, Povijest politikih ideja, Tjelesni odgoj
Napomena Malim se poetnim slovom u opim kontekstima mogu pisati nazivi nastavnih kolegija, kolskih i studijskih predmeta: Imam pet iz hrvatskoga., Sutra odgovaramo povijest., Na tjelesnome smo pobijedili u graniaru. Malim se poetnim slovom piu opi nazivi studij, poslijediplomski studij i slino: poslijediplomski specijalistiki studij Financijsko pravo trgovakih drutava, dvogodinji poslijediplomski znanstveni studij Pomorsko pravo i pravo mora; poslijediplomski specijalistiki studij Medicinsko pravo.

l) slubenih tijela, povjerenstava, predsjednitava, odbora, vijea i slino: Komisija za odnose s vjerskim

zajednicama, Predsjednitvo Udruge gradova, Upravni odbor Fonda hrvatskih branitelja, Znanstveno vijee Instituta za hrvatski jezik i

p) asopisa, novina, umjetnikih djela: Novi list, Slobodna Dalmacija, Glas Slavonije, Glas Koncila, Jutarnji list, Veernji list, Moj vrt; Zlatarovo zlato, U oekivanju Godota, Pod starim krovovima, Hrvatski bog Mars; avo u selu, Peta simfonija, Balada za Adelinu, Za Elizu; Povratak Batmana, Gospodar prstenova, Kako je poeo rat na mom otoku, Maka na vruem limenom krovu; Autoportret bez brade, Suncokreti, Zvjezdana no, Stablo u snijegu

b) nazivi vrhovnih poglavara koji dolaze samostalno, bez imena: Predsjednik, Kralj, Kraljica, Papa, Sveti Otac, Ekscelencija, Uzoritost, Velianstvo. Velikim se poetnim slovom piu i posvojni pridjevi izvedeni od tih naziva: Predsjednikov govor, Kraljiin jubilej, Papin blagoslov.
Napomena Posvojne zamjenice uz rijei iz poasti piu se velikim poetnim slovom: Njezino Visoanstvo, Njegova Visost, Vaa Uzoritost, Vaa Ekscelencija.

18

HRVATSKI PRAVOPIS
uenja, ideja i slino: dinamovac, zetovac (zaposlenik ZET-a), hepovac (zaposlenik HEP-a), ferovac (student FER-a), prava, sokratovac, informbiroovac, konarovac (zaposlenik tvrtke Konar), goranovac (lan zbora Ivan Goran Kovai), starevianac, radievac, velikohrvat, sveslaven g) kratice koje oznauju zvanje, zanimanje, titulu i slino: dr. sc., dipl. ing., prof., mr. sc., dipl. iur., dipl. oec., dr. med., dr. med. spec., doc., red. prof., izv. prof.
Napomena Malim se poetnim slovom piu kratice koje oznauju zvanje, zanimanje, titulu i slino u adresi, zaglavlju i potpisu na kraju slubenoga teksta. Kratice fakultetskih zvanja, zanimanja i titula piu se iza imena i prezimena i odvajaju se zarezom: Ivana Horvati, prof. kemije; Ana Orekovi, dr. spec. obiteljske medicine; Ivan Mari, dipl. iur. Kratice zvanja, zanimanja i titula koje oznauju vii akademski i sveuilini stupanj (dr. sc., mr. sc.) piu se ispred imena i prezimena: dr. sc. Vladimir Peri. U praksi kod osoba koje su nositelji znanstveno-nastavnoga zvanja esto se znanstveno zvanje pie ispred imena, a fakultetsko zvanje iza imena, takoer odvojeno zarezom: dr. sc. Ante Anti, red. prof.

HRVATSKI PRAVOPIS
k) nazivi znanstvenih i umjetnikih teorija, zakona, pouaka, sustava i slino: teorija velikoga praska, teorija relativnosti, periodni sustav elemenata, Pitagorin pouak, zakon spojenih posuda, Grimmov zakon, pravilo desne strane, meunarodni sustav mjernih jedinica, Jakubinski-Meyerovo pravilo, Sapir-Whorfova hipoteza l) nazivi dana u tjednu, mjeseci i godinjih doba: proljee, ljeto, jesen, zima, ponedjeljak, nedjelja, etvrtak, sijeanj, veljaa, oujak m) nazivi povijesnih i geolokih razdoblja: prekambrij, paleozoik, jura, kreda, mezozoik, kenozoik, ledeno doba, kameno doba, bronano doba n) odnosni pridjevi na -ski/-ki/-ki izvedeni od zemljopisnih i osobnih imena: zagrebaki, osjeki, slavonskobrodski, liki, panjolski, junoameriki, sjevernoameriki matoevski, krleijanski, ekspirovski, kamijevski, elizabetinski, danteovski
Napomena Malim se poetnim slovom piu nazivi zemljopisnih podruja koja nisu ime, nego ih odnosni pridjev samo poblie odreuje: rijeko priobalje, splitski akvatorij, dubrovaki arhipelag, crnomorski slijev, crikveniko-vinodolska rivijera i slino.

19

Malo poetno slovo

Malim se poetnim slovom piu: a) nazivi proizvoda, arheolokih predmeta i otkria, jela, pasmina i sorta: lepoglavska ipka, licitarsko srce, estinski kiobran, rijeki mori vuedolska golubica, zagrebaka mumija, rozetski kamen, kumranski svitci paki sir, rapska torta, samoborska kremnita, komika pogaa, zagorski trukli, makarska torta / makarana, urlice, tatarski biftek, tartarski umak, beki odrezak, zagrebaki odrezak, varcvaldska torta / varcvaldica istarski otrodlaki goni, dalmatinski pas / dalmatinac, njemaki ovar, hrvatski tornjak, istarsko govedo / bokarin, sivo dalmatinsko govedo, lika bua, hrvatski posavac (konj), lika pramenka (ovca), dubrovaka ruda (ovca), dinarska arena koza, turopoljska svinja / turopoljac, zagorski puran, pazinski puran, koko hrvatica, krievaka kukmica (koko), brodski prevrta (golub), slavonski gaan, pudl/pudlica, doberman, jazavar, naucer, buldog, bion, koker-panijel, au-au, malamut, kavalir princa Charlesa, terijer Jacka Russella, perzijska maka, sibirski haski, lipicanac bermet, viljamovka, medica/medovaa, biska, traminac, rizling, graevina, teran, malvazija, plavac mali, vrbnika lahtina, zlatna vrbnika lahtina, akovaki rizling, iloka graevina, babi, vranac, izabela, mukat, ampanjac b) nazivi nastali od imena ili posvojni pridjevi izvedeni od imena koji su postali strukovni nazivi: boja estica, boja ovica, gospina trava, lijepa kata, petrovo uho, smrdljivi martin amper, tesla, volt
Napomena Velikim se poetnim slovom piu imena u poslovicama, frazemima i izrekama: Martin iz Zagreba, Martin u Zagreb, Katica za sve, mila Gera, kotati koga kao svetoga Petra kajgana, otii Bogu na istinu.

s) nazivi vjerskih slubenika, pripadnika vjere i pripadnika vjerskih redova: upnik, kardinal, biskup, papa, sveenik, akon, apostol, protojerej, arhiakon, asna sestra, veleasni, rabin, muftija, metropolit, mujezin, imam, dalaj lama katolik, pravoslavac, protestant, musliman, idov, budist, hinduist, baptist franjevac, isusovac, karmelianka, trapist, dominikanac, treoredac
Napomena Malim se poetnim slovom piu pridjevi blaeni i sveti i imenice blaenik i svetac uz imena blaenika i svetaca: blaeni Alojzije Stepinac, blaenik Nikola Taveli, blaena majka Terezija, blaenica Marija od Propetoga Isusa Petkovi, sveti Franjo Asiki, sveti Stjepan Prvomuenik, sveta Barbara, sveta Terezija Avilska.

t) nazivi vjerskih razdoblja, obreda i obiaja koji nisu blagdani te opih vjerskih simbola i pojmova: korizma, advent/doae, sudnji dan / posljednji sud, prva priest, sveto krtenje, sveta potvrda / krizma, post, ramazan, zornica, sveta misa, krini put, abat, bar micva, bat micva, namaz, sabah, sveti kri, sveti kale, sveti gral, sveta voda, hostija, raspelo, krunica u) oznake poetnoga tona u nazivu molske ljestvice: a-mol, fis-mol v) nereenini potpisi pod slikom: strujni val na ici, modeli atoma, orgulje, gusjenica, ibis, hrast lunjak, hranidbeni lanac, Perievi modeli zrakoplova z) prva rije u novome retku pri okomitome nabrajanju ako nije rije o imenu ili reeninome nabrajanju: Osnovni su dijelovi poslovnoga pisma: zaglavlje adresa primatelja mjesto i datum predmet sadraj pozdrav potpis.
Napomena Pri okomitome nabrajanju novi se redak uvodi slovnom ili brojevnom oznakom te crticom ili kakvim posebnim znakom (kruiem, kvadratiem i slino), a na kraju redaka ne treba pisati zarez ili toku sa zarezom ako nije rije o reeninome nabrajanju. Na kraju okomitoga nabrajanja pie se toka. Velikim se poetnim slovom pie prva rije u retku pri okomitome nabrajanju cijelih reenica, a na kraju svake reenice pie se toka: Dizala u zgradi moraju ispunjavati sljedee uvjete: Na ulazu u kabinu dizala moraju biti ugraena vrata kabine. U kabini dizala mora se nalaziti pokaziva poloaja kabine.

h) nazivi slubenih dunosti: predsjednik, predsjednica, kralj, kraljica, papa, voditeljica slube, gradonaelnica, ravnatelj, proelnik, premijer, ministar, upanica, ah, eik, emir
Napomena U slubenim tekstovima naziv slubene dunosti pie se ispred imena: O tome je govorio voditelj Odjela za marketing Ivan Ivi. Ispod potpisa na kraju slubenoga teksta u novome se retku navodi slubena dunost: dr. sc. Ivan Ivi voditelj Odjela za marketing Malim se poetnim slovom piu nazivi osoba koje se kao strane pojavljuju u dokumentima (ugovorima, poslovnicima, odredbama i zakonima): u daljnjem tekstu: kupac, prodava, proizvoa, zaposlenik, zakupac, najamnik, ministar, direktor, predsjednik, ravnatelj, menader, voditelj i slino.

o) nazivi mitolokih i religijskih mjesta i bia: pakao, istilite, raj, had, podzemlje, gorgona, harpija, sirena, nimfa, sfinga, vampir, valkira, zmaj, duh p) nazivi horoskopskih znakova: ovan, bik, blizanci, rak, lav, djevica, vaga, korpion, jarac, strijelac, vodenjak, ribe; svinja, pas, pijetao, majmun, koza, konj, zmija, zmaj, zec, tigar, bivol, takor (kineski horoskop) r) nazivi bogomolja, mjesta u kojima se obavlja bogosluje, koji sadravaju rije crkva, kapelica, katedrala, bazilika, prvostolnica, hram, damija, sinagoga: crkva svetoga Franje Asikoga, crkva Gospe od Zdravlja, crkva svetoga kria, crkva hrvatskih muenika, crkva svetoga spasa, kapelica svetoga Jakova, bazilika svetoga Petra u Rimu, bazilika Svetoga groba u Jeruzalemu, katedrala svetoga Stjepana / zagrebaka katedrala / prvostolnica, zagrebaka damija, hram Preobraenja Gospodnjega, dubrovaka sinagoga, Begova damija, damija Esme sultanije, Alipaina damija
Napomena Ti se nazivi piu malim poetnim slovom jer bogomolje nemaju imena, nego su nekomu ili neemu posveene. Velikim se poetnim slovom piu nazivi bogomolja bez rijei crkva, kapelica, katedrala, bazilika, prvostolnica jer u njima dolazi do poimenjenja: Sveti Franjo Asiki, Srce Isusovo, Sveti kri, Sveti Marko Krievanin, Gospa od Zdravlja, Sveta Anastazija.

i) nazivi pripadnika pojedinih rasa: crnac, bijelac/europeid, azijat j) nazivi razdoblja i povijesnih dogaaja koji nisu jasno vremenski odreeni, religija, pokreta, umjetnikih, drutvenih i znanstvenih smjerova, kola i reforma: hrvatsko proljee, hrvatski narodni preporod, hladni rat, prako proljee, holokaust, kriarski ratovi, industrijska revolucija budizam, hinduizam, islam, katolianstvo, kranstvo, pravoslavlje, protestantizam humanizam, socijalizam, kapitalizam, secesija, nadrealizam, realizam, impresionizam, fovizam, futurizam, pretpovijest, romantizam, renesansa, barok, gotika, romanika, klasicizam, srednji vijek zagrebaka/rijeka/zadarska filoloka kola, moskovska semantika kola, praka lingvistika kola, ozaljski krug bolonjski proces

c) nazivi biljaka: neven, ljubica, ivanica, velebitska degenija d) nazivi isprava: domovnica, krsni list, vjenani list, rodni list, osobna iskaznica, putovnica, izvadak iz matine knjige roenih, indeks, uenika knjiica, radna knjiica, smrtovnica, pohvalnica, zahvalnica e) nazivi uenja, struka i znanstvenih podruja: anatomija, fitomedicina, strojarstvo, strojni elementi, pneumatika i hidraulika, arheologija, kroatologija, kroatistika, opa lingvistika, filologija, rudarstvo, strojarstvo, organska kemija, anorganska kemija, indoeuropeistika, slavistika f) neslubeni i kolokvijalni nazivi pripadnika ili sljedbenika drutvenih organizacija, udruga, stranaka, skupina,

20

HRVATSKI PRAVOPIS

HRVATSKI PRAVOPIS

21

SASTAVLJENO I NESASTAVLJENO PISANJE

Rije je ono to se nalazi izmeu dviju bjelina. Neke se rijei piu sa spojnicom. Pritom svaka sastavnica ima svoj naglasak, a prva se ne sklanja.

Pisanje sa spojnicom
Sa spojnicom se piu: a) dvije sastavnice od kojih se prva ne sklanja, koje oznauju jedan pojam, a svaka ima svoj naglasak: alaj-au, alfa-zrake, alt-saksofon, baka-servis, caf-bar, arter-linija, divot-izdanje, dobo-torta, dez-glazba, filtar-papir, fitness-centar, general-bojnik, general-pukovnik, gol-razlika, izvor-voda, kamp-kuica, kesten-pire, koker-panijel, kremen-kamen, Kurban-Bajram, lovor-vijenac, minus-vodi, paket-aranman, park-uma, pilot-projekt, pire-krumpir, plus-pol, polo-majica, pop-ikona, princes-utipak, ragu-juha, rahat-lokum, rak-rana, rang-lista, reisul-ulema, remek-djelo, rock-opera, sabah-namaz, sahat-kula, spomen-dom, spomen-knjiga, spomen-ploa, student-servis, i-evap, oping-centar, tabu-tema, tartar-umak, top-model, traper-jakna, trapez-hlae, trik-pitanje, tu-kabina, vagon-restoran, web-stranica Kublaj-kan, Bali-beg, Omer-paa, Mehmed-paa, Smail-aga
Napomena Zemljopisna je imena, u skladu s pravilom da se sa spojnicom piu dvije rijei od kojih se prva ne sklanja, oznauju jedan pojam, a svaka ima svoj naglasak, pravilno pisati: Ai-Lokva, Brod-Moravice, Gari-Grad, Ivani-Grad, Katel-Kambelovac, Klina-Sela, Klotar-Ivani, pii-Bukovica, Vojni-Breg. U administrativnoj praksi od devedesetih godina 20. stoljea uobiajilo se pisati i: Ai Lokva, Brod Moravice, Gari Grad, Ivani Grad, Katel Kambelovac, Klina Sela, Klotar Ivani, pii Bukovica, Vojni Breg.

stupnjevanje, a svaka ima svoj naglasak: aica-dvije, dan-dva, godina-dvije, korak-dva, metar-dva, mjesec-dva, rije-dvije, sat-dva, tisuu-dvije
Napomena Izmeu dviju sastavnica, od kojih je barem jedna vierjena, a izriu neodreenost ili stupnjevanje, umjesto spojnice pie se crtica: pola sata sat, sat sat i pol, godina i pol dvije.

Imenice
Jednorjenice
Kao jedna rije piu se dvije sastavnice koje oznauju jedan pojam i imaju jedan naglasak: a) povezane spojnikom -o-: bjelokost, brodogradnja, crvenokoac, etverokatnica, desetogodinjica, jugoistok, krvotok, lovostaj, pravobranitelj, ravnodnevica, romanopisac, sjeverozapad, strahovlada, umobolnica, vjerouitelj, vlakovoa, zubobolja b) nastale srastanjem: ampersat, animirdama, bubamara, etvrtzavrnica, uvarkua, duhankesa, imendan, ispiutura, kaiprst, lunapark, maloprodaja, nalivpero, Oena, pazikua, poslijepodne, prijepodne, razbibriga, spomendan, tuibaba, vadiep, vodenbuha, vodenkonj, vizitkarta, zelengora Biograd, Dobroselo, Dugopolje, Josipdol, Starigrad (Paklenica) (ali Stari Grad na Hvaru), Susedgrad, arengrad, Tomislavgrad c) nastale srastanjem i sufiksacijom: angkajekovac (od ang Kaj ek), kimilsungovac (od Kim Il Sung), vangogovac (od Van Gogh) Honkonanin (prema Hong Kong), Njujoranin (prema New York), Sanmarinka (prema San Marino), rilananka (prema ri Lanka) d) nastale slaganjem i sufiksacijom: crvenokoac, etverokatnica, dugopruga, krovopokriva, miolovka Babogredac (prema Babina Greda), Crnogorac (prema Crna Gora), Donjolapanka (prema Donji Lapac), Dugoreanin (prema Duga Resa), Junoamerikanka (prema Juna Amerika), Starograanin (prema Stari Grad), Svetojanac (prema Sveta Jana), Velikogorianka (prema Velika Gorica) e) nastale dodavanjem hrvatskoga ili stranoga prefiksa ili prefiksoida: beskunik, dopredsjednik, doruak, ispodprosjean, meukat, meuvrijeme, nadripisarstvo, nadumar, nazoviumjetnina, nuzzarada, podstanar, pomajka, polubog, pooim, pradjed, prapovijest, protuudar, suautor, velesajam, zabatak

nebrat, neovjek, nedjelo, nehrvat, nesrea Podstrana, Podsused, Supetar, Zagvozd aeromehanika, agrokemija, anaerob, antikomunist, autobiograf, automotosavez, autoservis, brutoproizvod, diskoglazba, diskoklub, ekovrti, ekstrazarada, enogastroponuda, eurozona, fotomontaa, hidrogeologija, infotelefon, kinopredstava, klimaoprema, klimaureaj, kontraadmiral, krimipria, kvazipolitiar, megagraevina, mikroekonomija, nanotehnologija, nekroplankton, netoiznos, neuroznanost, pornoglumac, promomaterijal, radioemisija, stereoureaj, supersila, taksimetar, tarateina, ultrazvuk, viceprvak, videoprojekcija, iroraun Latinoamerikanac (prema Latinska Amerika).

Pridjevi
Jednorjenice
Kao jedna rije piu se dvije sastavnice koje oznauju jedan pojam i imaju jedan naglasak: a) povezane spojnikom -o-: fizikokemijski, imovinskopravni, javnobiljeniki, molikohrvatski, politikoekonomski, popularnoznanstveni, povijesnojezini, znanstvenofantastini, znanstvenoistraivaki
Napomena Neki od tih pridjeva piu se i sa spojnicom, ali tada imaju drukije znaenje. Fizikokemijski se odnosi na fiziku kemiju, a fizikokemijski na fiziku i kemiju. Politikoekonomski se odnosi na politiku ekonomiju, a politiko-ekonomski na politiku i ekonomiju.

Vierjenice
Kao dvije rijei piu se: a) dvije imenice koje oznauju jedan pojam, imaju dva naglaska i obje se sklanjaju: brod dizalica, ovjek zvijer, drava pristupnica, grad drava, kamen temeljac, kamion cisterna, kasica prasica, loptica hopsica, lijenica specijalistica, misao vodilja, novinar pripravnik, pismo bomba, ptica pjevica, sestra milosrdnica, sila tea, voda tekuica b) nesklonjivi pridjev i imenica: be odijelo, bofl roba, fer postupak, gala veer, karo suknja, krem juha, maksi veliina, mat premaz, mini suknja, metalik karoserija, pepita uzorak, portabl televizor, roza kiobran, seksi odjea
Napomena Nesklonjivi se pridjevi od prefiksoida razlikuju po tome to mogu biti dio imenskoga predikata, npr. Odijelo je be., Premaz je mat., Suknja je mini., Televizor je portabl.

b) dvije sastavnice od kojih je prva kratica, slovo, oznaka ili simbol: Areprezentacija, Bkategorija, Cvitamin, Cdur, dmol, eadresa, epota, Gklju, Gtoka, Hbomba, isklonidba, Lprofil, mplaanje, Tzona, Vizrez, xnoge, Ykromosom, raspad, karoten, zrake, Qgroznica pH-vrijednost, Rh-faktor c) dvije sastavnice od kojih se prva ne sklanja, svaka ima svoj naglasak, a spojnica: zamjenjuje veznik i: dan-no, din-tonik, dus-votka, krii-krui, par-nepar, pismo-glava, propan-butan, prostor-vrijeme, radio-televizija, rum-kola, suknja-hlae, svjetlo-sjena, ah-mat oznauje smjer: istok-sjeveroistok, jug-jugoistok, zapadsjeverozapad, zemlja-zemlja, zemlja-zrak, zrak-zrak d) dvije sastavnice od kojih se prva ne sklanja, koje oznauju jedan pojam, svaka ima svoj naglasak, a nastale su udvajanjem prve sastavnice ili promjenom sloga: beri-beri, bugi-vugi, a-a-a, au-au, gumi-gumi, jo-jo, kuskus, ping-pong, rizi-bizi, tata-mata, voki-toki e) dvije sastavnice kojima se izrie neodreenost ili

brakorazvodni, crnook, danononi, dobroudan, dvokrevetni, gluhonijem, gluhoslijep, jednodnevni, mrzovoljan, niskopodni, petogodinji, prvorazredan, prvosvibanjski, pukokolski, punoljetan, samonikao, srednjokolski, staroslavenski, starozavjetni, velikoduan, visokoprofitabilan, vlastoruan crnomorski (prema Crno more), donjolapaki (prema Donji Lapac), dugoreki (prema Duga Resa), grubinopoljski (prema Grubino Polje), latinskoameriki (prema Latinska Amerika), junoameriki (prema Juna Amerika), malostonski (prema Mali Ston), starogradski (prema Stari Grad), svetojanski (prema Sveta Jana), tihooceanski (prema Tihi ocean), velikogoriki (prema Velika Gorica), zapadnoeuropski (prema zapadna Europa) austrougarski (prema Austro-Ugarska), bosanskohercegovaki (prema Bosna i Hercegovina) b) nastale srastanjem: bljedout, bogomdan, boguugodan, brzopotezni, dandananji, dobrodoao (dobrodola, dobrodoli, dobrodole), gorespomenuti, hvalevrijedan, jasnout, mnogopotovani, opepoznat, opeprihvaen, punoljetan, raznorazni, sivoplav, srcedrapateljni, svakidanji, svjetlozelen, takozvani, tamnomodar, tisuugodinji, visokoobrazovani, zagasitocrven, vazdazelen, zimzelen
Napomena Budui da je znaenje pojedinih pridjeva pisanih kao jednorjenica i kao sveza priloga i pridjeva jednako ili zbog isticanja, doputeno je pisati i: blijedo ut, Bogom/bogom dan, Bogu/bogu ugodan, gore spomenuti, hvale vrijedan, jasno ut, ope poznat, ope prihvaen, mnogo potovani, svijetlo zelen, tamno modar, visoko obrazovani, zagasito crven.

c) pokrata i imenica: ABS konice, ACI marina, ADSL prikljuak, DNK analiza, ECTS bodovi, GMO proizvod, GSM operater, IP adresa, IT industrija, KV radnik, LCD televizor, LED arulja, LP ploa, NBA liga, PC konfiguracija, PEN klub, PET ambalaa, POS ureaj, PR agencija, PVC stolarija, REM faza, SF roman, SIM kartica, SOS telefon, TDI motor, TFT zaslon, THC test, TV pretplata, UKV prijamnik, USB memorija, UV zrake, VHS kaseta, VIP loa, VGA kamera, WC koljka, WTA lista
Napomena U svezama koje se sastoje od pokrate i imenice pokrata je u atributnoj slubi i ne sklanja se.

d) nesklonjive kratice don i fra ispred vlastitoga imena: don Frane Buli, fra Ivan Franjo Juki.

22

HRVATSKI PRAVOPIS
boino-novogodinji, crikveniko-vinodolski, crno-bijeli, crveno-plavi, gospiko-senjski, hrvatsko-engleski, njemako-francuski, virovitiko-podravski crveno-bijelo-plavi, kroatistiko-hungaristiko-germanistiki, zadarsko-ibensko-splitski b) pridjevi tvoreni od prezimena s dvjema sastavnicama: iin-ainov (prema iin-ain), Tresi-Paviiev (prema Tresi Pavii), Poli-Kamovljev (prema Poli Kamov), Kai-Mioiev (prema Kai Mioi) c) pridjevi tvoreni od prezimena razliitih osoba: zrinsko-frankopanski (prema Zrinski i Frankopan), sapir-vorfovski (prema Sapir i Whorf) Boyle-Mariotteov zakon, Broz-Ivekoviev rjenik, Cipra-Guberina-Krstiev pravopis, Kant-Laplaceova teorija, Hering-Breuerov refleks, Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica d) pridjevi kojima je prva sastavnica brojka, kratica, pokrata, slovo, oznaka ili simbol: 18-karatni, 20-postotni, s-orbitalan, HDZ-ov, HNK-ov, SDP-ov, UN-ov e) pridjevi nastali povezivanjem dviju oprenih sastavnica: kakav-takav (s kakvom-takvom preciznou).

HRVATSKI PRAVOPIS
i) zamjenica nastala od sastavnice ni i zamjenice: nitko, nita, nikoji, niiji, nikakav j) zamjenica nastala od sastavnice ni i jedan: nijedan k) zamjenica nastala od sastavnice ne i zamjenice: netko, neto, nekoji, neiji, nekakav l) zamjenica nastala od sastavnica po, gdje i zamjenice: pogdjeto, pogdjetko, pogdjekoji m) zamjenica nastala od sastavnice po i zamjenice: pokoji (Otkrij mi jo pokoji detalj. / Po koji si detalj doao?), poneto.

23

honkonki (prema Hong Kong), ivanigradski (prema Ivani-Grad), njujorki (prema New York), sanmarinski (prema San Marino), slavonskobrodski (prema Slavonski Brod), rilanski (prema ri Lanka) bredpitovski (prema Brad Pitt), dartvejderovski (prema Darth Vader), kaimioievski (prema Kai Mioi), forestgampovski (prema Forrest Gump), polikamovljevski (prema Poli Kamov), tresipaviievski (prema Tresi Pavii), francjozefovski (prema Franz Joseph), donkihotovski (prema Don Quijote), dejmsdinovski (prema James Dean), merlinmonroovski (prema Marilyn Monroe), montipajtonovski (prema Monty Python), pinkpanterovski (prema Pink Panther), robinhudovski (prema Robin Hood) c) nastale dodavanjem hrvatskoga ili stranoga prefiksa ili prefiksoida: bezglasan, dodiplomski, duobalni, ispodprosjean, ispodvelebitski, izaoltarski, izvanbrani, meuparlamentarni, malokalibarski, maloljetan, nadbubreni, nagluh, niskonaponski, nizvodni, okrupan, poludnevni, poratni, podlopatini, poslijediplomski, poslijepodnevni, prapovijesni, predbrani, predkolski, prekooceanski, preosjetljiv, prigradski, prosijed, protutenkovski, punokrvan, punoljetan, sulud, suodgovoran, ugrofinski, unutarstranaki, velecijenjeni nebrojen, nedrag, nehrvatski, neljudski, nenarodni, neorganski, nepristojan, nepromoiv, nesretan, neveseo, nevidljiv antituberkulozni, atipian, baltoslavenski, biobibliografski, bivalentan, ekskatedarski, euroatlantski, hipermoderan, infracrven, interdisciplinarni, paravojni, polimorfan, poststrukturalistiki, profaistiki, pseudonarodni, supermoderan, transsibirski, ultraljubiast.

g) zamjenica i estica put: taj put h) prijedlog i zamjenica: k tomu, meu se, na me, na nj, na se, na te, nada mnom, nada nj, nada te, po nj, po tome, poda nj, poda se, preda me, preda mnom, preda nj, preda nju, preda se, pri emu, s njim, s njima, s tobom, sa mnom, sa svim tim, to vie, u nj, u se, uza me, uza nj, uza se, za te.
sastavljeno tkogod (netko) Ako tkogod navrati, poalji ga k meni. togod (neto) Kupi mi togod za uspomenu. kojigod (neki) Preporui mi kojugod knjigu. ijigod (neiji) Uzmi ijigod kiobran. kakavgod (nekakav) Donijeli su nam kakvugod tortu. nesastavljeno tko god (svatko tko) Tko god moe, neka to proita.

Vierjenice
Kao dvije ili vie rijei piu se: a) neodreene zamjenice tvorene s pomou sastavnica ni i i (npr. nitko, nita, niiji, nikoji, nikakav, nikolik i itko, ita, iiji, ikoji, ikakav, ikolik) u izrazima s prijedlozima o, od, pred, s, u, za: Ne bih to uinio ni za to na svijetu. (a ne: Ne bih to uinio za nita na svijetu.) Ni od koga nema ni traga ni glasa. (a ne: Od nikoga nema ni traga ni glasa.) Ne moemo se sloiti ni u emu. (a ne: Ne moemo se sloiti u niemu.) Razmilja li on i o emu? (a ne: Razmilja li on o iemu?) Ona se ni s kim ne moe usporediti. (a ne: Ona se s nikim ne moe usporediti.) Ne kleim ni pred kim. (a ne: Ne kleim pred nikim.) b) zamjenini izrazi: ma tko, ma to, ma koji, ma iji, ma kakav, ma koliki bilo tko, bilo to, bilo iji, bilo koji, bilo kakav, bilo kolik koji bilo, iji bilo iji mu drago, kakav god mu drago, tko god mu drago, to god mu drago, koji god mu drago, iji god mu drago, kolik god mu drago. c) zamjenica s esticom god u znaenju ope zamjenice i s naglaskom na estici gd: Tko g d moe, neka to proita. (u znaenju: svatko tko), ali: Moda e to tkgod proitati. (u znaenju: netko). to g d bude, bit e dobro. (u znaenju: sve to), ali: Kupi mi tgod za uspomenu. (u znaenju: neto). Kakav g d bude dan, otii emo na izlet. (u znaenju: bilo kakav), ali: Daj mi kkvugod knjigu za itanje. (u znaenju: neku) d) zamjenica i imenica: neki dan, neku no e) estica i prilog: to manje, to vie, to prije, to bolje, to gore, to prije, to vie f) prilog i zamjenica: bogzna kakav, bogzna koji, bogzna kolik, kuda koji, kud koji

to god (sve to) to god bude, bit e dobro. koji god (bilo koji) Koju god poruku primi, zapii je! iji god (bilo iji) ije god pohvale dobije, raduj se! kakav god (bilo kakav) Volim je kakva god bila. i jedan (sveza i i jedan) Postoji li i jedan dokaz za to? ijedan (ikakav) (barem jedan; pri posebnome Postoji li ijedan dokaz za to? isticanju) I jedan i drugi razmiljaju isto. (veznik i) nitko (oznauje iskljuivanje svake ni tko (sveza sastavnice ni i osobe) zamjenice tko) Na kraju nam nitko nije doao. Ne zna se ni tko e doi. ni iji (sveza sastavnice ni i niiji (oznauje nepostojanje bilo zamjenice iji) kakva posjedovatelja) Nisu uspjeli utvrditi ni iji je to Niiji rad nije dobio nagradu. rukopis. nikakav (oznauje potpuno iskljuivanje) Ne zanima me nikakav prijedlog. ni kakav (sveza sastavnice ni i zamjenice kakav) Do danas ne znamo ni kakav je njezin utjecaj u tvrtki. ni jedan (sveza sastavnice ni i sastavnice jedan) Nije posluala ni jedan savjet. (pri posebnome isticanju) Ni jedan ni drugi u etvrtak nisu doli. (veznik ni) po koji (sveza sastavnice po i zamjenice koji) Po koji si udbenik doao? po neki (sveza sastavnice po i zamjenice neki) Poslao ga je po neki klju. po neto (sveza sastavnice po i zamjenice neto)Idem po neto u Varadin.

Zamjenice
Jednorjenice
Kao jedna rije pie se: a) zamjenica nastala od priloga gdje i zamjenice: gdjekoji, gdjeto, gdjetko b) zamjenica nastala od sastavnice koje i zamjenice: kojeiji, kojekakav, kojekoji, kojekolik, kojeta, kojetko c) zamjenica nastala od sastavnice malo i zamjenice: malokoji, maloto, malotko d) zamjenica nastala od sastavnice sve, sva i zamjenice: svakakav, svata, svekolik e) zamjenica nastala od sastavnice to i zamjenice: toiji, tokakav, tokoji, tota, totko f) zamjenica nastala od zamjenice i estice god: tkogod (netko), togod (neto), kojigod (neki), ijigod (neiji) g) zamjenica nastala od sastavnice i i zamjenice: itko, ita, ikoji, iiji, ikakav, ikolik h) zamjenica nastala od sastavnice i i jedan: ijedan

Vierjenice
Kao dvije rijei piu se: a) nesklonjivi pridjev i imenica: bordo kravata, drap zastori, gala veera, koer obrok, midi haljina, oker sjenilo b) dva pridjeva istih osnova od kojih je drugi tvoren sufiksom -cat: bijel bjelcat, crn crncat, gol golcat, nov novcat, pun puncat, sam samcat.

nijedan (oznauje potpuno iskljuivanje) Nije posluala nijedan savjet.

pokoji (koji) Otkrij mi jo pokoji detalj. poneki (neki) Uspjela je sauvati poneku uspomenu. poneto (neto) Ipak znam poneto o tome.

Pisanje sa spojnicom
Sa spojnicom se piu: a) pridjevi s barem dvjema ravnopravnim sastavnicama od kojih svaka ima svoj naglasak: fiziko-kemijski, politiko-ekonomski, popularno-znanstveni
Napomena Neki od tih pridjeva piu se i sastavljeno, ali tada imaju drukije znaenje. Fiziko-kemijski se odnosi na fiziku i kemiju, a fizikokemijski na fiziku kemiju. Politiko-ekonomski se odnosi na politiku i ekonomiju, a politikoekonomski na politiku ekonomiju.

Brojevne rijei
Jednorjenice
Kao jedna rije piu se: a) glavni brojevi od 0 do 10: nula (ili nitica), jedan, dva, tri, etiri, pet, est, sedam, osam, devet, deset od 11 do 19: jedanaest, dvanaest, trinaest, etrnaest, petnaest, esnaest, sedamnaest, osamnaest, devetnaest desetice do 90: dvadeset, trideset, etrdeset, pedeset, ezdeset, sedamdeset, osamdeset, devedeset

24

HRVATSKI PRAVOPIS
osamdesetih: Globalno zatopljenje poinje osamdesetih.; devedesete: Koja je glazba obiljeila rane devedesete? e) brojevni prilozi: desetak, petnaestak, dvadesetak, tridesetak, stotinjak.

HRVATSKI PRAVOPIS
sveza rednoga broja i estice put pie se: prvi put, deveti put, sedamnaesti put, sto etrdeseti put, petsto dvadeset osmi put. hoe, hoe, hoemo, hoete, hoe; emo, ete.

25

stotice do 1 000: sto ili stotinu, dvjesto (ili dvjesta), tristo (ili trista), etiristo, petsto, esto, sedamsto, osamsto, devetsto, tisuu
Napomena Stotice do 1 000 mogu se pisati i kao sveza glavnoga broja i imenice stotina: etiri stotine, osam stotina.

Vierjenice
Kao dvije ili vie rijei piu se: a) zanijekani glagoli: ne spavam, ne radi, ne ui, ne sjedimo, ne jedete, ne tre ne bih, ne bi, ne bismo, ne biste b) sloeni glagolski oblici: radio sam, spavao je, uio bih, drhtat e, donijeli su, budu obeali, bila sam posjetila.

Pisanje sa spojnicom
Sa spojnicom se piu: a) brojevne rijei kojima se izraava priblina vrijednost: dva-tri, dvije-tri, pet-est, sto-dvjesto, tisuu-dvije, milijun-dva etvero-petero, dvadesetero-tridesetero, dvoje-troje, sedmeri-osmeri
Napomena Izmeu dviju brojevnih rijei od kojih je barem jedna vierjena i kojima se izraava priblina vrijednost pie se crtica: Nazovi me za trideset pet etrdeset minuta.

Vierjenice
Kao dvije ili vie rijei piu se: a) glavni brojevi: koji imaju jedinice, desetice, stotice, tisuice itd.: dvadeset sedam, pedeset etiri, ezdeset jedan, devedeset devet, sto sedamnaest, dvjesto etrdeset tri, osamsto dvanaest, devetsto devedeset devet, tisuu tristo jedanaest, tri tisue sedamsto trideset tri, tisuu jedan, sto dvadeset pet tisua etrdeset dva, milijun petsto trideset tisua sedamsto etrdeset etiri, dvije milijarde etiristo dvadeset tisua dvadeset tri
Napomena Vierjene glavne brojeve doputeno je pisati i s veznikom i ispred zadnje rijei: dvadeset i jedan, petsto etrdeset i osam, tisuu devetsto sedamdeset i etiri.

broj 1 000 000 i brojevi tisuu puta vei od broja u nizu koji poinje s 1 000 000: milijun (106), milijardu (109), bilijun (1012), bilijardu (1015), trilijun (1018), trilijardu (1021), kvatrilijun (1024), kvatrilijardu (1027), kvintilijun (1030), kvintilijardu (1033), sekstilijun (1036), sekstilijardu (1039), septilijun (1042), septilijardu (1045), oktilijun (1048), oktilijardu (1051), nonilijun (1054), nonilijardu (1057), decilijun (1060), decilijardu (1063) itd. b) redni brojevi od 0. do 10.: nulti, prvi, drugi, trei, etvrti, peti, esti, sedmi, osmi, deveti, deseti od 11. do 19.: jedanaesti, dvanaesti, trinaesti, etrnaesti, petnaesti, esnaesti, sedamnaesti, osamnaesti, devetnaesti desetice do 90.: dvadeseti, trideseti, etrdeseti, pedeseti, ezdeseti, sedamdeseti, osamdeseti, devedeseti stotice do 1 000.: dvjestoti, tristoti, etiristoti, petstoti, estoti, sedamstoti, osamstoti, devetstoti, tisuiti broj 1 000 000. i redni brojevi tisuu puta vei od broja u nizu koji poinje s 1000000.: milijunti, milijarditi, bilijunti, bilijarditi, trilijunti, trilijarditi itd. c) brojevni pridjevi: dvadesetdvoji, etrdesettroji, osamdesetesteri, devedesetdeveteri jednostruk, deveterostruk, stostruk dvogodinji, trogodinji, stogodinji, dvadesetogodinji, devetogodinji jednosatni, etverosatni, petosatni, dvadesetetverosatni petominutni, tridesetsedmominutni dvosekundni, ezdesetosekundni dvadesetpetometarski, sedamdesetdvometarski dvopostotni, tropostotni, petopostotni, desetopostotni, jedanaestopostotni dvoipolgodinji, dvadesettroipolgodinji, petoipolsatni, dvoipolpostotni petojezini, sedmojezini, desetojezini etrnaestokaratni, dvadesetetverokaratni jednokratan, peterokratan/petokratan, esterokratan/ estokratan dvoetvrtinski, osmoetvrtinski jednoznamenkasti, dvoznamenkasti, petoznamenkasti/ peteroznamenkasti d) brojevne imenice: estero, dvadesetpetero sedmerac, jedanaesterac tridesettroje, devedesetdevetorica

Pisanje sa spojnicom
Sa spojnicom se piu dva glagolska oblika izmeu kojih postoji odnos i-i ili ili-ili: hoe-nee, hou-neu, peri-deri, povucipotegni, rekla-kazala, stani-pani, ulazi-izlazi.
Napomena Izmeu dviju glagolskih sastavnica od kojih je barem jedna vierjena pie se crtica: hotei ne hotei, htijui ne htijui, htio ne htio, htjela ne htjela, dr ne daj, idi mi doi mi, mogao ne mogao, moe ne moe, iao ne iao, znao ne znao, volio ne volio, naao ne naao.

b) imenica i brojevna rije kojima se izraava priblina vrijednost: aica-dvije, aicu-dvije, dan-dva, godinu-dvije, korak-dva, metar-dva, mjesec-dva, rije-dvije, sat-dva, tisua-dvije, tjedan-dva
Napomena Izmeu dviju imenica i imenice kojima se izraava priblina vrijednost pie se crtica: pola sata sat, sat sat i pol, godina i pol dvije.

stotice do 900: dvije stotine, tri stotine, etiri stotine, pet stotina, est stotina, sedam stotina, osam stotina, devet stotina b) redni brojevi koji imaju jedinice, desetice, stotice, tisuice itd.: dvadeset sedmi, pedeset etvrti, ezdeset prvi, devedeset deveti, sto sedamnaesti, dvjesto etrdeset trei, osamsto dvanaesti, devetsto devedeset deveti, tisuu tristo jedanaesti, tri tisue sedamsto trideset trei, devet tisua devetsto devedeset deveti, tisuu prvi, sto dvadeset pet tisua etrdeset drugi, milijun petsto trideset tisua sedamsto etrdeset etvrti, dvije milijarde etiristo dvadeset tisua dvadeset trei
Napomena Vierjene redne brojeve doputeno je pisati i s veznikom i ispred zadnje rijei: dvadeset i prvi, petsto etrdeset i osmi, tisuu devetsto sedamdeset i etvrti.

Prilozi
Jednorjenice
Kao jedna rije piu se: a) prilozi nastali od dviju sastavnica od kojih je jedna prijedlog ili prefiks, a druga prilog, prijedlog ili pridjev: dokad, dokasno, dokud, donedavno, dosad, doskora, dosutra, dotad, dotud, iskosa, izbliza, izdaleka, iznutra, nabolje, naisto, nadaleko, nadalje, nadesno, nadugako, nagusto, najedanput, nakoso, nakratko, nakrivo, nakrupno, nalijevo, nanovo, naoko, naokolo, naovamo, napismeno, nasamo, naskroz, naslijepo, nasuho, nairoko, natate, navie, naivo, odavno, odjednom, odmalena, odnedavno, odnekud, odonud, odsad, oduvijek, otad, otkad, otkako, otkud, otprije, otud, poblie, podalje, podjednako, podosta, podue, pokadto, pomalo, ponajbolje, ponajee, ponajmanje, ponajprije, ponajvie, ponegdje, poodavno, popola, posvud, potajno, potanko, potiho, povazdan, povie, prekasno, prekjuer, prekosutra, preksino, skroz, slijeva, svisoka, ubrzo, ubudue, uisto, uglavnom, ugrubo, ujedno, ukoso, ukratko, ulijevo, uludo, unaokolo, unaprijed, unatrag, unutra, uokolo, uope, uostalom, upravo, usitno, uskoro, utoliko, utvrdo, uvelike, uzalud, uivo, zacijelo, zadugo, zaista, zajedno, zapravo, zasad, zato, zauvijek, zdesna b) prilozi nastali od dviju sastavnica od kojih je jedna prijedlog ili prefiks, a druga zamjenica: meutim, nato, netom, poneto, potom (ali po tome), pritom (ali pri tome), stoga, usto, uto, zatim, zato c) prilozi nastali od dviju sastavnica od kojih je jedna prijedlog ili prefiks, a druga imenica: bestraga, dobijesa, dodue,

Glagoli
Jednorjenice
Kao jedna rije piu se: a) nijeni oblici prezenta glagola biti: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu b) nijeni oblici prezenta glagola htjeti: neu, nee, nee, neemo, neete, nee
Napomena Zbog hrvatske pravopisne tradicije doputeno je pisati i: ne u, ne e, ne e, ne emo, ne ete, ne e.

c) sveza rijei od kojih je jedna broj sveza glavnoga broja i brojevne imenice kojom se zapisuje razlomak: 1/2: jedna polovina, 1/3: jedna treina, 1/4: jedna etvrtina, 1/5: jedna petina, 1/6: jedna estina, 1/7: jedna sedmina, 1/8: jedna osmina, 1/9: jedna devetina, 1/10: jedna desetina 26/61: dvadeset est ezdesetprvina, 32/95: trideset dvije devedesetpetine, 100/46: sto etrdesetestina, 140/6: sto etrdeset estina, 564/32: petsto ezdeset etiri tridesetdrugine, 1/100: jedna stotina sveza glavnoga broja i estice puta: dva puta, tri puta, osam puta, dvanaest puta, ezdeset sedam puta, tisuu puta

c) nijeni oblici prezenta glagola imati: nemam, nema, nema, nemamo, nemate, nemaju d) nijeni imperativni oblici: nemoj, nemojmo, nemojte, nemaj, nemajmo, nemajte e) glagoli u kojima je ne- dio osnove: negodovati, nenavidjeti, nedostajati, nestati, nestajati (i svi njihovi oblici) f) mnoinski oblici glagola biti u aoristu: bismo, biste, bie g) naglaeni i nenaglaeni oblik prezenta glagola htjeti: hou,

26

HRVATSKI PRAVOPIS
ni-: nigdje, nijedanput, nijednom, nikad, nikako, nikamo, nikoliko, nikud, nimalo, niodakle, niotkud, niukoliko, nipoto, nizata, nizato e) superlativi priloga: najbolje, najee, najdue, najgore, najjae, najjednostavnije, najposlije, najprije, najradije, najvie f) prilozi nastali od dviju sastavnica od kojih je druga sastavnica -put: etiriput, desetput, devetput, dvanaestput, dvaput, jedanput, kojiput, kolikoput, mnogoput, osamput, petput, pokojiput, sedamput, stoput, estput, tisuuput, tridesetput, trinaestput, triput, vieput g) prilozi nastali od dviju sastavnica od kojih je prva sastavnica prilog, a druga sastavnica -god: gdjegod, kadgod, kakogod, kamogod, kolikogod, kudgod, otkudgod
Prilog i sveza priloga i estice god razlikuje se znaenjski: kadgod katkad / kada god svaki put kakogod nekako / kako god bilo kako kamogod nekamo / kamo god bilo kamo kolikogod nekoliko / koliko god koliko bilo, ma koliko kudgod nekuda / kuda god bilo kuda otkudgod odnekud / otkuda god bilo otkud.

HRVATSKI PRAVOPIS
drago, kuda mu drago imenica i glagol: Boe pomozi, Boe sauvaj, ne daj Boe, ne dao Bog prijedlog i imenica: na primjer (i naprimjer), na vrijeme (i navrijeme).
Napomena Zbog uporabne estoe doputeno je pisati: na primjer / naprimjer, na vrijeme / navrijeme.

27

dogodine, dogrla, dokraja, dopodne, dopola, dosutra, dovijeka, ispoetka, izjutra, naas, naetvero, naistac, naduak, nadvoje, naglas, nagodinu, naime, naiskap, naizgled, naizust, najesen, nakraju, naoi, naoigled, naodmet, napamet, napola, naposljetku, napreac, napretek, naprimjer (i na primjer), naruku, nasilu, nasmrt, nasreu, nastranu, natroje, naveer, navijek, navlas, navrijeme (i na vrijeme), nazimu, naalost, nizbrdo, nizdlaku, odoka, odreda, odsrca, oglavu, otpoetka, otprilike, pobogu, podveer, popodne, poslijepodne, predjutro, predveer, prekoputa, prijepodne, slea, smjesta, spoetka, sproljea, ubeskraj, ubrk, uas, udalj, udvoje, uglas, uglavu, uistinu, ujesen, ujutro, ukorak, ukotac, ukri, ukrug, unedogled, unepovrat, upomo, upropanj, uslast, usput, ustranu, utroje, uveer, uvijek, uvis, uzbrdo, zaboga, zaas, zaudo, zaredom, zauzvrat, zbogom, zboka
Napomena Zbog uporabne estoe doputeno je pisati: naprimjer / na primjer, navrijeme / na vrijeme. U prilogu se naglasak nuno ne prebacuje na prednaglasnicu. Prema fonolokome naelu u hrvatskome jeziku naglasak prelazi na prednaglasnicu samo kad je na srednjemu slogu naglasne cjeline silazni naglasak: u j tro > jutro, na p mt > n pamt, u j sn > jesn, ali: do de > dode, bez smnje > besmnje, na prac > naprac, na jednput > najednput, na prmjer > naprmjer, na prljee > naprljee, na vrijme > navrijme. sastavljeno Nije dodue mnogo, ali je ipak neto. Upitno je meutim to to je rekao. Kreni ti nadesno, a ja u nalijevo. Rastavi to nadvoje. Govorio je naglas. Zna sve napamet. Doi naveer! Uinili smo to navrijeme / na vrijeme. Odsrca ti elim sve najbolje. Uas su sve napravili. Ujesen uvijek putujemo. Doi ujutro. Zdesna i slijeva sjede mu prijatelji. nesastavljeno Vie mu je stalo do due nego do tijela. ivio je meu tim ljudima. Stani ti na desno krilo, a ja u na lijevo. Mislio je na dvoje ljudi. Hladno pie loe mu je utjecalo na glas. Ne pada mi na pamet. Ii emo na veer knjievnika. Kako danas gledate na vrijeme koje ste proveli u hrvatskom kazalitu? Umro je od srca. Doli su u nezgodan as. Lijepo vrijeme protegnulo se i u ranu jesen. Pomirili su se u rano jutro. Poni najprije s desna kraja, pa onda s lijeva.

Vierjenice
Kao dvije rijei ili vie njih piu se: eda bi, gdje god, kad god, kako god, kamo god, koliko god, kud god, otkud god.

Usklici
Jednorjenice
Kao jedna rije piu se: bestraga, bogami, bogamu, bogati, bogdaj, doavola, dosutra, dovienja, dovraga, kvragu, nazdravlje, pobogu, upomo, uslast, uzdravlje, zaboga, zbogom.
Napomena Usklici aha, apciha, apiha, beee, brrr, ijuju, juhu, juhuhu, kokodak, kukuc, kukuriku, muuu, ohoho, psss mogu se pisati i: a-ha, ap-ciha, ap-iha, be-e-e, br-r-r, iju-ju, ju-hu, ju-hu-hu, ko-ko-dak, ku-kuc, ku-ku-ri-ku, mu-u-u, o-ho-ho, ps-s-s.

Pisanje sa spojnicom
Sa spojnicom se pie: a) sveza dvaju priloga: amo-tamo, bre-bolje, danas-sutra, desno-lijevo, dvaput-triput, gore-dolje, jedanput-dvaput, kad-tad, kadli-tadli, kako-tako, koliko-toliko, lijevo-desno, malo-malo, malo-pomalo, manje-vie, nadvoje-natroje, naprijed-nazad, navrat-nanos, okolo-naokolo, ovamo-onamo, ovdje-ondje, pola-pola, poto-poto, skroz-naskroz, tako-tako, tamo-amo, toplo-hladno, koliko-toliko, vie-manje, zbrda-zdola b) sveza dviju nesamostalnih leksikih jedinica u prilonome znaenju: cakum-pakum, ciguli-miguli, cik-cak, cile-mile, ho-ruk, kuku-lele, li-la, mile-lale, u-mu, tip-top.

Vierjenice
Kao dvije rijei piu se: dobar dan, dobra veer, dobro jutro, laku no, dobro doao.

h) prilozi nastali od barem dviju punoznanih sastavnica: gdjegdje, gdjekad, gdjekamo, gdjekud kadto, katkad, kojegdje, kojekad, kojekako, kojekamo, kojekoliko, kojekud maloas, malogdje, malokad, maloprije poludesno, polulijevo, polukruno, poluiskreno togdje, tokad, tokud, tovie svejednako, svejedno, sveudilj, sveukupno dakako, sutradan, toboe, budzato, dandanas akobogda, bokteveseli, boktepitaj. bogme, bogzna, dabogda, ubiboe, aliboe, istinabog, dozlaboga
Napomena Priloge akobogda, bokteveseli i boktepitaj doputeno je pisati i nesastavljeno: ako Bog da, bog te veseli i bog te pitaj.

Prijedlozi
Jednorjenice
Kao jedna rije piu se prijedlozi tvoreni od dviju sastavnica: nadno, nadohvat, nadomak, nakraj, namjesto, navrh, potkraj, povrh, uime, ukraj, uoi, usuprot, ususret, uinat, uvrh.

Pisanje sa spojnicom
Sa spojnicom se piu: a) usklici koji se ponavljaju: av-av, bip-bip, bla-bla, bum-bum, c-c-c, in-in, u-u, gic-gic, ha-ha-ha, hi-hi-hi, hu-hu, kra-kra, ku-ku, kuc-kuc, jao-jao, joj-joj, mic-mic, mijau-mijau, mljac-mljac, no-no, njam-njam, pa-pa, pi-pi, rok-rok, ljap-ljap, mrc-mrc, tok-tok-tok, tu-tu, vau-vau, z-z-z, iv-iv b) usklici koji se spajaju: bi-bip, bim-bam-bom, bum-tras, din-don, eci-peci-pec, klik-klak, tik-tak, tiru-riru.

Vierjenice
Kao vie rijei piu se sveze rijei u prijedlonoj funkciji: do kraja, od prije, preko puta, pri tome, s kraja, s poetka.
prijedlona skupina Uinit u to do kraja godine. Nisam vie ista kao od prije deset godina. Parkirali smo preko puta hotela Esplanade. Ostajemo pri tome rjeenju. Sluali smo ploe s kraja osamdesetih. Razmiljam o liku s poetka romana. prilog Razjasnimo to dokraja. Znam ga otprije. Parkirajte prekoputa. Pjevali su i pritom plesali. Stajala sam skraja i ekala te. O njoj sam spoetka mislila sve najbolje.

estice

estice put, puta, li i god piu se nesastavljeno s rijeju koja je ispred njih: Drugi put pitat u tebe., Tri puta je dosta., Je li ti dosadno?, Volim je kakva god bila.
Napomena Sastavnice -put, -li i -god piu se i sastavljeno s rijei koja je ispred njih. Tada nastaju prilozi, veznici i zamjenice: Dvaput smo se sreli., Nije ni dobra, a kamoli plemenita., Ako tkogod doe, pozovi me.

Vierjenice
Kao dvije ili vie rijei piu se sveze rijei: prilog i prilog: bogzna gdje, bogzna kako, bogzna kamo, bogzna koliko, bogzna kuda, bogzna to, jedva jedvice, kad tamo, malo kasnije, malo poslije, malo ranije prilog i estica: desetak puta, koliko puta, mnogo puta, nekoliko puta, kako li, koliko li, kada bilo, gdje bilo, kako bilo, bilo gdje, bilo kamo, bilo kada, bilo kako, bilo koliko, ma gdje, ma kamo, ma kada, ma kako, ma koliko prilog i glagol ili glagolski prilog: pravo rei, pravo rekavi, tako rekavi, bolje reeno, bolje rei, bolje rekavi prilog i skup rijei mu drago: gdje mu drago, kad mu drago, kako god mu drago, kako mu drago, koliko mu

d) neodreeni prilozi nastali od dviju sastavnica od kojih je prva sastavnica i-, ne- ili ni-: i-: igdje, ijednom, ikad, ikako, ikamo, ikoliko, ikud, imalo, ionako, iotkud, isuvie, izato ne-: nedaleko, nedavno, nedugo, negdje, nejednako, nejednom, nekad, nekako, nekamo, nekoliko, nekud, nemalo, nemilo, neodlueno, nepravo, neprestano, nerado, nerijeeno, nerijetko, nesavjesno, neskromno, nesvjesno, nevaljano, neveselo

Veznici
Jednorjenice
Kao jedna rije piu se: akoli, doim, dokad, doli, eda, iako, kadli, kadno, kakono, kamoli, negoli, nekmoli, otkad, otkako, otkud, tono, tadli.

28

HRVATSKI PRAVOPIS

HRVATSKI PRAVOPIS
Napomena U posuenicama iz latinskoga jezika prefiksi ab-, ob-, subzbog jednaenja po zvunosti piu se kao ap-, op-, sup-: apsces, apscisa, apsolut, apsolutist, apsolvent; opservacija, opservatorij, opsesija, opskurnost, opstrukcija; supkategorija, supkulturni, supkutani, supskripcija, supstandard, supstantiv, supstitucija, supstrat, suptropski. U posuenicama iz latinskoga jezika prefiks sub- ne mijenja se pred glasom p: subpapilaran, subperiodizacija, subpolaran.

29

PISANJE RIJEI IZ STRANIH JEZIKA

Pisanje opih rijei i sveza
Rijei i sveze rijei iz stranih jezika piu se ovisno o stupnju njihove prihvaenosti u hrvatski jezik: a) izvorno, tj. onako kako se piu u jeziku iz kojega su preuzete, i to ukoeno: strane rijei: brainstorming, buffet, bungee jumping, caf, catering, celebrity, copyright, gadget, intermezzo, paparazzo, patch, pizza, pizzeria, sommelier, wellness, widget
Napomena Stranu rije treba, kad god je to mogue, zamijeniti hrvatskom rijeju: bypass premosnica; chatroom priaonica; e-mail e-pota, e-poruka, e-adresa; header zaglavlje; jackpot glavni zgoditak; pacemaker srani stimulator; remake preradba; revival oivljavanje; software programska podrka; summit sastanak na vrhu itd. Strane rijei sklanjaju se tako da im se oblini nastavak dodaje bez spojnice: catering, cateringa, cateringu..., pizza, pizze, pizzi itd.

c) tako da se irilino slovo zamijeni latininim kad je to mogue: Jovan Sterija Popovi, Milka Ivi, Dositej Obradovi, Goce Delev, Hristo Botev, Nikolaj Pealov. Pohrvauju se: a) osobna imena pojedinih svjetovnih i duhovnih uglednika te povijesnih osoba: papa Franjo, kraljica Elizabeta, Luj XIV., Karlo Veliki, Ivana Orleanska b) osobna imena iz klasinih jezika, grkoga i latinskoga: Ahilej, Medeja, Klitemnestra, Aristotel, Pitagora, Sokrat, Gaj Julije Cezar, Marko Licinije Kras c) imena nekih gradova: Be, Budimpeta, Kijev, Krakov, Lavov, Lisabon, Moskva, Pariz, Peuh, Rim, Varava, Venecija, eneva d) imena kontinenata: Afrika, Antarktika, Australija, Azija, Europa, Juna Amerika, Sjeverna Amerika e) imena drava: Alir, Austrija, Dibuti, Bjelokosna Obala, Gvatemala, Istoni Timor, Italija, Kuvajt, Luksemburg, Mjanmar, Monako, Nizozemska, Njemaka, Sijera Leone, Singapur, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske f) imena mnogih pokrajina, saveznih drava i drugih teritorijalnih sastavnica: Bavarska, Donja Saska, Juna Karolina, Kalifornija, Katalonija, Koruka, Mandurija, Provansa, Sjeverna Karolina, Sjeverna Rajna i Vestfalija.

(udnovati kljuna), Procyon lotor (rakun), Rubus idaeus (malina)

Napomena Latinski se nazivi ivotinja i biljaka u hrvatskome tekstu ne sklanjaju: Proveli su opsena istraivanja na Lumbricus terrestris.

Pisanje imena

posvojni pridjevi od stranih rijei: celebrityjev, paparazzov, sommelierov strane rijei u polusloenicama: offshore-tvrtka, rock-koncert, rohbau-gradnja, prt--porter-kolekcija, wellness-centar strani izrazi i poslovice: la carte, a priori, ad acta, ad hoc, ad hominem, bona fide, by the way, casus belli, corpus delicti, curriculum vitae, de facto, differentia specifica, hic et nunc, in vitro, lapsus calami, lingua franca, off the record, pars pro toto, per aspera ad astra, per se, perpetuum mobile, salto mortale, sui generis, tabula rasa, von oben, vox populi neki glazbeni nazivi: a capella, adagio, allegrissimo, allegro, crescendo, decrescendo, fortissimo, mezzoforte, mezzosopran, pianissimo, piano, pizzicato, solfeggio, staccato, vivace blues, break dance, country, eurodance, funky, heavy metal, high energy, house, indie, italo disco, jazz, punk, rave, reggae, rock, soul, techno, trance
Napomena Neki se glazbeni nazivi mogu pisati i fonetizirano: dez, pank, rok, solfeo.

neki potanski nazivi: par avion, porto franco, poste restante latinski nazivi ivotinja i biljaka: Daucus carota (mrkva), Fragaria vesca (umska jagoda), Lumbricus terrestris (kina glista), Ornithorhynchus anatinus

b) fonetizirano, tj. prilagoeno hrvatskomu jeziku: posuenice i njihove izvedenice: apneja, bilijar, evergrin, folksdojer, garsonijera, gastarbajter, intervju, kapuino, paviljon, radijus, sendvi, ureja, ardinijera; folksdojerski, gastarbajterov, paviljonski tvorenice od stranih rijei osim posvojnih pridjeva: somelijerski, rokerski, rokerica, panker, brejkdenser, hevimetalac, rejver, opingoholiarka tvorenice od stranih imena osim posvojnih pridjeva: egevarist, darvinist, fulbrajtovka, humboltovac, marksist botielijevski, bredpitovski, davinijevski, donkihotovski, kamijevski, kimilsungovski, miroovski, sosirovski, ekspirovski, vangogovski kafkijanski, petrarkistiki pridjevi od zemljopisnih imena: bolonjski, buenosaireski, ikaki, dablinski, dejtonski, glazgovski, hamburki, haki, minhenski, monaki, njujorki, oksfordski, pekinki, angajski, engenski, tokijski nazivi novanih jedinica: bolivar, cent, dolar, drahma, euro, filir, forinta, franak, funta, gro, gulden, kruna, lej, lev, lira, marka, rubalj, iling, zlot nazivi mjernih jedinica: amper, dul, farad, gram, hektar, henri, herc, in, kilogram, kubik, kulon, litra, metar, om, vat nazivi kemijskih elemenata: ajntajnij, raderfordij, kirij egzotizmi: aparthejd, avokado, bambus, bendo, bolero, bor, cunami, dideridu, dihad, diju-dicu, din, dudo, fengui, flamenko, geja, hacijenda, iglu, ikebana, jak, jurta, kabuki, kapuino, karate, karpao, kazaok, keap, kefir, kibuc, kilt, kimono, kivi, kjokuin, kroasan, kungfu, kus-kus, lazanje, lii, ljama, makaroni, marakuja, mastika, mokasina, ninda, nindicu, nunake, njoki, origami, paelja, pagoda, papaja, polder, pono, sake, samuraj, sangrija, sejtan, sendvi, sirtaki, sui, itake, ogun, otokan, pageti, uriken, tekila, tofu, tomahavk, tortilja, vigvam, viski, vudu

Imena iz stranih jezika piu se: a) izvorno, tj. onako kako se piu u jeziku iz kojega su preuzeta: osobna imena iz jezika koji se slue latinicom: Angelina Jolie, Anthony Hopkins, Antoine de SaintExupry, Bjrn Rune Borg, Burak zivit, Hans Christian rsted, John Maxwell Coetzee, Ludwig van Beethoven, Nadia Elena Comneci, Pablo Picasso imena gradova (osim egzonima i onih imena koja se zapisuju prema izgovoru u hrvatskome): Belo Horizonte, Bonn, Edinburgh, Guatemala, Luxembourg, Lyon, Monaco, New York, Ottawa, Singapore, Tallinn, Vilnius imena nekih pokrajina, saveznih drava i drugih teritorijalnih sastavnica: Idaho, Kentucky, Mississippi, New Hampshire, Ruhr, Saarland/Saar, Utah, Wales b) prema uobiajenome izgovoru u hrvatskome: osobna imena iz jezika koji se slue irilicom: Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Lav Nikolajevi Tolstoj, Mihail Sergejevi Gorbaov, Ana Karenjina, Andrej Bolkonski, Sergej Bubka, Vasilij Pavlovi Aksjonov, Dmitrij Anatoljevi Medvjedev osobna imena iz jezika koji se ne slue latinicom ili irilicom: Mao Ce Tung, Jaser Arafat, Moe Kacav, Kim Il Sung, Ban Ki Mun, Baar al Asad, Mahmud Abas, Moamer Gadafi, Benazir Buto, Pervez Muaraf, Jukio Miima, Akira Kurosava, Georgios

Pisanje oblika i tvorenica od opih rijei i imena

Oblici i tvorenice od opih rijei i imena piu se u skladu s onim kako se u hrvatskome izgovaraju: a) ope rijei: buffet [bife], buffeta [bifea], buffetu [bifeu] caf [cafe], cafa [cafea], cafu [cafeu] paparazzo [paparaco], paparazza [paparaca], paparazzu [paparacu]..., paparazzov [paparacov] sommelier [somelije], sommeliera [somelijea], sommelieru [somelijeu]..., sommelierov [somelijeov] b) imena: George [dord], Georgea [dorda], Georgeu [dordu]..., Georgeev [dordev] Giorgio [oro], Giorgia [ora], Giorgiu [oru]..., Giorgiov [orov] Oprah [opra], Opre [opre], Opri [opri]..., Oprin [oprin]; Sarah [sara], Sare [sare], Sari [sari]..., Sarin [sarin]; Utah [juta], Ute [jute], Uti [juti] Jeanette [anet], Jeanette [anet], Jeanette [anet]..., Jeanettein [anetin] Pierre [pjer], Pierrea [pjera], Pierreu [pjeru]..., Pierreov [pjerov]

Papandreu, Melina Merkuri, Konstantinos Gavras, Joko Ono

imena nekih gradova: Bombaj, Fukuima, Hiroima, Kjoto, Peking, Pjongjang, Tokio
Napomena Osobna i zemljopisna imena iz jezika koji se ne slue latinicom ili irilicom mogu se pisati i prema meunarodnim transkripcijskim i transliteracijskim pravilima koja odreuju ili sami ti jezici ili jezik posrednik, najee engleski, ili onako kako se latinicom piu u jeziku iz kojega su preuzeta: Mao Zedong, Yasser Arafat, Moshe Katsav, Kim Il-sung, Ban Ki-moon, Bashar al-Assad, Mahmoud Abbas, Muammar alGaddafi, Benazir Bhutto, Pervez Musharraf, Yukio Mishima, Akira Kurosawa, Georgios Papandreou, Melina Mercouri, Constantinos Gavras, Yoko Ono; Bombay, Mumbai, Fukushima, Hiroshima, Kyoto, Beijing, Pyongyang, Tokyo.

30

HRVATSKI PRAVOPIS
Maria, Marije, Mariji..., Marijom, Marijin Chelsea, Chelseaja, Chelseaju..., Chelseajem, Chelseajev Bernie, Bernieja, Bernieju..., Berniejem, Berniejev; Eddie, Eddieja, Eddieju..., Eddiejem, Eddiejev
Napomena Rijei kao solfeggio [solfeo] i adagio [adao] te imena kao Baggio [bao], Boccaccio [bokao] i Caravaggio [karavao] ne zavravaju skupinom glasova io. Slovo i oznaka je da se ispred njega ita nepanik te se iza toga nepanika i nastavka ne umee glas j: solfeggio, solfeggia, solfeggiu...; Boccaccio, Boccaccia, Boccacciu, Boccacciom..., Boccacciov; Caravaggio, Caravaggia, Caravaggiu, Caravaggiom..., Caravaggiov itd. Imena Brescia [brea], Perugia [perua] ne zavravaju skupinom glasova ia. Slovo i oznaka je da se ispred njega ita nepanik te se iza toga nepanika i nastavka ne umee glas j: Brescia, Brescie, Brescii..., Bresciom; Perugia, Perugie, Perugii..., Perugiom. Strane rijei poput jedi [dedaj] te imena i prezimena poput Gyrgy [er], Nagy [na], Kllay [kalaj], Hemingway [hemingvej] ne zavravaju glasom i te se stoga u njihovoj sklonidbi i u njihovim tvorenicama ne umee j: jedi, jedia, jediu..., jediem, jediev; Gyrgy, Gyrgya, Gyrgyu..., Gyrgyem, Gyrgyev; Nagy, Nagya, Nagyu..., Nagyev; Kllay, Kllaya, Kllayu..., Kllayem, Kllayev; Hemingway, Hemingwaya, Hemingwayu..., Hemingwayem, Hemingwayev. Posvojni pridjev od stranih enskih imena koja u izgovoru zavravaju na i piu se: Mary, Maryn; Annie, Annien; Natalie, Natalien.

HRVATSKI PRAVOPIS

31

Derrida [derida], Derridaa [deridaa], Derridau [deridau]..., Derridaov [deridaov] Lotte [lote], Lotte [lote], Lotte [lote]..., Lottin [lotin] Mary [meri], Mary [meri], Mary [meri]..., Maryn [merin] Dolores, Dolores, Dolores..., Doloresin Dante, Dantea, Danteu..., Danteov. Glas j izgovara se i zapisuje izmeu osnove i nastavka u oblicima stranih rijei koje u izgovoru zavravaju na i, io, ia i posuenica koje u pismu zavravaju na i, io te izmeu tvorbene osnove i nastavka u tvorenicama od tih rijei: a) strane rijei: celebrity, celebrityja, celebrityju..., celebrityjev; pizzeria, pizzerije, pizzeriji...; portfolio, portfolija, portfoliju b) posuenice: dendi, dendija, dendiju..., dendijem, dendijev; okapi, okapija, okapiju..., okapijem, okapijev; radio, radija, radiju..., radijem, radijski; reiki, reikija, reikiju...; studio, studija, studiju..., studijem, studijski c) strana imena: Appendini, Appendinija, Appendiniju..., Appendinijem, Appendinijev; Botticelli, Botticellija, Botticelliju..., Botticellijem, Botticellijev; Petfi, Petfija, Petfiju..., Petfijem, Petfijev; Verdi, Verdija, Verdiju..., Verdijem, Verdijev Vigny, Vignyja, Vignyju..., Vignyjem, Vignyjev Tennessee, Tennesseeja, Tennesseeju..., Tennesseejem, Tennesseejev; Milwaukee, Milwaukeeja, Milwaukeeju..., Milwaukeejem, milvokijski; Coetzee, Coetzeeja, Coetzeeju..., Coetzeejev Camus, Camusja, Camusju..., Camusjem, Camusjev; Denis, Denisja, Denisju..., Denisjem, Denisjev Ardelio, Ardelija, Ardeliju..., Ardelijem, Ardelijev; Tokio, Tokija, Tokiju..., Tokijem, tokijski Almera, Almerje, Almerji..., Almerjom, almerijski;

KRAENJE RIJEI
Kraenjem jedne rijei ili vie rijei nastaju kratice i pokrate.

Kratice

Kratice se piu malim slovima. Iznimno sadravaju i veliko slovo (pH, Rh). U pravilu se ne sklanjaju (sklanjaju se samo kratice ga i gica) i zavravaju tokom (tokom ne zavravaju ga, gica, fra i don). Nastaju kraenjem jedne rijei ili vie rijei. Rije se krati: a) na poetno slovo: . (itaj), g. (godina, gospodin), l. (lice), o. (otac), r. (razred), t. (toka), v. (vidi) b) na poetni suglasniki skup: bl. (blaeni, blaena), br. (broj), fr. (francuski), mn. (mnoina), pl. (plemeniti, plemenita), st. (stoljee), str. (stranica), sv. (sveti, svezak) c) na poetni slog sa suglasnikom ili suglasnikim skupom drugoga sloga: ak. (akuzativ), ak. (akavski), it. (itaj), dat. (dativ), dem. (deminutiv), dipl. (diplomirani), gen. (genitiv), god. (godina), gosp. (gospodin), hrv. (hrvatski), imp. (imperfekt), instr. (instrumental), komp. (komparativ), kajk. (kajkavski), kat. (katoliki), lok. (lokativ), mons. (monsinjor), nom. (nominativ), os. (osoba), pov. (povijest), prof. (profesor), razr. (razred), slov. (slovenski), tok. (tokavski), tal. (talijanski), usp. (usporedi) d) na poetno i posljednje slovo: dr. (doktor), mr. (magistar), rn. (raun) e) na poetno slovo, suglasniki skup ili slog u kombinaciji s jo kojim slovom suglasnikim skupom ili slogom: akad. (akademik), ing. (inenjer), jd. (jednina), msgr. (monsignor), plf. (pluskvamperfekt), rkt. (rimokatolik, rimokatoliki), rkp. (rukopis), rp. (recept), stsl. (staroslavenski), tzv. (takozvani), vl. (veleasni)
Napomena Uz kratice dr. i mr. piu se i kratice na hrvatskome ili na latinskome jeziku koje oznauju struku: dr. ek., dr. kem., mr. farm.; dr. iur. (lat. doctor iuris doktor prava), dr. med. (lat. doctor medicinae doktor medicine), dr. oec. (lat. doctor oeconomiae doktor ekonomije), mr. pharm. (lat. magister pharmaciae magistar farmacije), dr. h. c. (lat. doctor honoris causa poasni doktor). Uz znanstvene titule dr. i mr. moe se pisati kratica sc. dr. sc. (lat. doctor scientiarum doktor znanosti), mr. sc. (lat. magister scientiarum magistar znanosti). Kratice za zvanja i zanimanja koje oznauju status steen diplomom piu se iza imena i prezimena i odvajaju se zarezom: Ivana Horvat, prof. hrvatskoga jezika i knjievnosti; Ivan Horvati, dr. spec. obiteljske medicine; Ivan Ivi, dipl. iur.; Petar Peri, univ. bacc. croat. (sveuilini prvostupnik kroatologije); Petra Peri, univ.

bacc. ing. geod. (sveuilina prvostupnica inenjerka geodezije); Ivan Ivani, mag. oec. (magistar ekonomske struke). Znanstvene titule piu se ispred imena i prezimena, a znanstvenonastavna zvanja iza imena i prezimena: dr. sc. Ivana Ivani, doc.; dr. sc. Ante Mihanovi, red. prof.; akad. Stjepan Markovi, red. prof.; dr. sc. Hrvoje Pavi, prof. emer. (lat. professor emeritus). Sveuilini profesori mogu pisati kraticu prof. dr. ispred imena i prezimena. Neke rijei mogu imati i dvije kratice: itaj (. i it.), gospodin (g. i gosp.), razred (r. i razr.), godina (g. i god.). Nazivi za padee mogu se kratiti na dva naina: nominativ (N i nom.), genitiv (G i gen.), dativ (D i dat.), akuzativ (A i ak.), vokativ (V i vok.), lokativ (L i lok.) i instrumental (I i instr.).

f) na poetno slovo i posljednji slog ili posljednja dva sloga: ga (gospoa), gica (gospoica).
Napomena Iza kratica ga i gica ne pie se toka. Te se kratice sklanjaju: ga, ge, gi, gom; gica, gice, gici, gicom. Toka se ne pie ni iza preuzetih nesklonjivih kratica fra i don: fra imun, fra imuna, fra imunu; don Ivan, don Ivana, don Ivanu.

Imena na -ca, -co u sklonidbi i tvorenicama zadravaju -c-: Jessica, Jessice..., Jessicom; Jessicin; Tosca, Tosce..., Toscom; Toscin; Casablanca, Casablance..., Casablancom; Salamanca, Salamance..., Salamancom Petrarca, Petrarce..., Petrarcu; Petrarcin; Angelico, Angelica..., Angelicom; Angelicov.

Vie rijei krati se: a) na poetna slova svake rijei s tokom i bjelinama: d. d. (dioniko drutvo), d. o. o. (drutvo s ogranienom odgovornou), j. t. d. (javno trgovako drutvo), m. r. (muki rod), n. r. (na ruke), o. g. (ove godine), p. n. (punim naslovom), s. r. (srednji rod), t. d. (trgovako drutvo), t. p. (tvrtka pojedinca), v. d. (vritelj dunosti), v. r. (vlastitom rukom), . r. (enski rod)
Napomena Neke su kratice preuzete iz latinskoga jezika: a. a. (ad acta u spise), p. c. (per capita po glavi, po osobi), s. a. (sine anno bez /oznake/ godine), s. v. (sub verbo/voce pod rijeju u rjeniku).

b) tako da se prva rije koja je veznik ne krati, a druga se krati i ima toku: i d. (i dalje), i dr. (i drugi), i sl. (i slino), u z. (u zamjenu) c) na poetni slog ili suglasniki skup s tokom i bjelinama: po. Kr. (poslije Krista), pr. Kr. (prije Krista), zk. ul. (zemljinoknjini uloak).
Napomena Neke se kratice vierjenih skupova rijei piu bez bjelina s tokom na kraju: kbr. (kuni broj), itd. (i tako dalje), itsl. (i tomu slino), npr. (naprimjer), tj. (to jest).

Kratice mogu biti prvi dio imenskih polusloenica: Rh-faktor (rezus-faktor, Rhesus factor), pH-vrijednost (potential Hydrogen), e-pota, e-adresa.

32

HRVATSKI PRAVOPIS
diode /led/), PIN (personal identification number / pin/), USB (universal serial bus /u-es-be/), WC (water closet /ve-ce/), Wi-Fi (Wireless-Fidelity /vaj-faj/) imena: BBC (British Broadcasting Corporation / bi-bi-si/), BMW (Bayerische Motoren Werke /beem-ve/), FBI (Federal Bureau of Investigation /efbi-aj/), FIFA (Fdration internationale de football associations /fifa/)
Napomena

HRVATSKI PRAVOPIS
nastavaka: ACI, ACI-ja, ACI-ju, ACI-jem, ACI-jev FOI, FOI-ja, FOI-ju, FOI- jem, FOI-jev BBC /bi-bi-si/, BBC-ja, BBC-ju, BBC-jem, BBC-jev PC /pi-si/, PC-ja, PC-ju, PC-jem, PC-jev. Kod pokrata koje u izgovoru ne zavravaju glasom i ne umee se j ispred oblinih i tvorbenih nastavaka: FBI /ef-bi-aj/, FBI-a, FBI-u, FBI-em, FBI-evac CSI /si-es-aj/, CSI-a, CSI-u, CSI-em. Pokrate koje su prvi dio imenske sveze ne sklanjaju se: ACI marina, GMO proizvod, LCD ekran, LED arulja, PET ambalaa, PR agencija, PVC stolarija, SF film, UV zrake, WTA lista.

33

Pokrate
Pokrate se piu velikim slovima. Iznimno sadravaju i malo slovo (BiH, ZeKaeM, Wi-Fi, HrZZ). U pravilu se sklanjaju (ne sklanjaju se pokrate iz latinskoga N. N. i pokrate nastale kraenjem pridjeva UV, VKV) te ne zavravaju tokom (osim pokrata iz latinskoga jezika). Pokrate nastaju: a) kraenjem jedne rijei: UV, NKV, KV, VKV, PVC, TV b) kraenjem vie rijei: ope rijei: DNK (dezoksiribonukleinska kiselina), RNK (ribonukleinska kiselina), POS (poticana stanogradnja), IO (izvrni odbor), NP (nacionalni park) imena: HAK (Hrvatski autoklub), DHMZ (Dravni hidrometeoroloki zavod), HEP (Hrvatska elektroprivreda), EU (Europska unija)
Napomena Neke se pokrate itaju prema nazivima slova od kojih su sastavljene (DC, DVD, HSP, HOO, HNK, RH, SAD, UN), neke se itaju kao rijei (AUDIO, FER, GOLJP, GONG, HAK, HAZU, HVIDRA, INA, JANAF, MIOC, NAMA, PIK, USKOK, STRUNA, ZAP), a neke se slovkaju (DLJI Dubrovake ljetne igre, HLJK Hrvatska ljekarnika komora, JMBG jedinstveni matini broj graana, JNA Jugoslavenska narodna armija, prije, NJDR Njemaka Demokratska Republika, SFRJ Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija). Neke pokrate ne sadravaju sva poetna slova rijei u vierjenome nazivu ili imenu koji se krate ili je u pokrati slovo koje nije poetno slovo rijei u vierjenome nazivu ili imenu koji se krate: HAGENA (Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja), HANFA (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga), HVIDRA (Hrvatski vojni invalidi Domovinskog rata), REGOS (Registar osiguranika), RODA (Roditelji u akciji). U pokratama se veznici i prijedlozi u pravilu izostavljaju: FER (Fakultet elektronike i raunarstva), HDK (Hrvatsko drutvo za kvalitetu), PDV (porez na dodanu vrijednost), ZKP (Zakon o kaznenom postupku). Katkad se veznici piu (u pravilu malim slovom): BiH (Bosna i Hercegovina), RRiF (Raunovodstvo, revizija i financije).

ram, D. (Divo) Buni Vui, F. M. (Fjodor Mihajlovi) Dostojevski, W. (William) Shakespeare, Hans Ch. (Christian) Andersen, Ch. (Charles) Baudelaire, Th. (Thomas) Mann, G. (Giovanni) Cernogoraz, A. (Aaron) Spelling, L. (Lloyd) Banks. Imena s dvjema sastavnicama sa spojnicom krate se tako da se toka stavlja iza prvoga slova svake sastavnice: A.-M. (Ana-Marija) Markovina, A.-M. (Andr-Marie) Ampre, J.-J. (Jean-Jacques) Rousseau, J.-P. (Jean-Paul) Belmondo, J.-C. (Jean-Claude) Van Damme. Katkad se krate sve rijei u imenima ljudi ili gradova. Inicijali se osamostaljuju i sklanjaju kao pokrate te zadravaju bjeline izmeu inicijala: A. G. M. (Antun Gustav Mato), A. G. M.-a, A. G. M.-ov J. F. K. (John Fitzgerald Kennedy), J. F. K.-a, J. F. K.-ev O. J. (Orenthal James) Simpson, O. J.-a Simpsona, O. J.-ev L. A. (Los Angeles), L. A.-a

Pokrate iz stranih jezika itaju se na razliite naine. Neke se pokrate itaju kako se itaju u jeziku iz kojega su preuzete (DDT dichlorodiphenyltrichloroethane /di-di-ti/, BCG Bacillus Calmette-Gurin /be-se-e/, IQ intelligence quotient /aj-kju/, PC personal computer /pi-si/), a neke se itaju onako kako se u hrvatskome uobiajilo (PIN personal identification number /pin/, HIV human immunodeficiency virus /hiv/, WC water closet /ve-ce/, LCD liquid crystal display /el-ce-de/), LED light-emitting diode /led/, CD compact disc /ce-de/).

Pisanje inicijala
Imena ljudi krate se tako da se iza prvoga slova ili dvoslova pie toka: S. (Stjepan) Radi, S. S. (Silvije Strahimir) Kranjevi, A. G. (Antun Gustav) Mato, Lj. (Ljerka)

Oblici i izvedenice
Pri sklonidbi pokrata te izvoenju pridjeva, imenica i glagola od njih padeni se nastavak ili sufiks dodaje osnovnomu liku pokrate. U pisanju se izmeu pokrate i padenoga nastavka ili sufiksa umee spojnica: HAZU, HAZU-a, HAZU-u, HAZU-om, HAZU-ov HNK, HNK-a, HNK-u, HNK-om, HNK-ov MUP, MUP-a, MUP-u, MUP-om, MUP-ov, MUP-ovac (i mupovac) NATO, NATO-a, NATO-u, NATO-om, NATO-ov, NATO-ovac (i natoovac) UNESCO, UNESCO-a, UNESCO-u, UNESCO-om, UNESCO-ov ZET, ZET-a, ZET-u, ZET-om, ZET-ov, ZET-ovac (i zetovac) SMS, SMS-a, SMS-u, SMS-om, SMS-ati (i esemesati). Kod pokrata enskoga roda u kosim padeima i izvedenicama zavrno a biljei se, ali se ne ita: HINA, HINA-e, HINA-i, HINA-om, HINA-in INA, INA-e, INA-i, INA-om, INA-in IRA, IRA-e, IRA-i, IRA-om, IRA-in NASA, NASA-e, NASA-i, NASA-om, NASA-in CIA, CIA-je, CIA-ji, CIA-jom, CIA-jin.
Napomena Pokrate se mogu i leksikalizirati: Ina, Hina, Nama, Zet, Roda. Tada se oblini i tvorbeni nastavci ne odvajaju spojnicom: Ina, Ine, Inin; Hina, Hine, Hinin; Nama, Nami, Namin; Zet, Zeta, Zetov, zetovac; Roda, Rode, Rodin. U hrvatski jezik preuzete su i leksikalizirane pokrate iz stranih jezika: gulag ( ), radar (radio detection and ranging), laser (lightwave amplification by stimulated emission of radiation), sonar (sound navigation ranging), modem (modulation-demodulation).

PRAVOPISNI ZNAKOVI
Pravopisni znakovi su: bjelina ( ), toka (.), upitnik (?), usklinik (!), upitnik s usklinikom (?!), usklinik s upitnikom (!?), zarez (,), toka sa zarezom (;), dvotoka (:), trotoka (...), zagrade (( ), < >, / /, [ ] i { }), desna zagrada ()), spojnica (-), crtica ( ), kosa crta (/), navodnici ( ), polunavodnici ( ), izostavnik (), zvjezdica (*), znak za lanak () i znakovi za upuivanje (>, <, ). e) izmeu inicijala: A. G. Mato. f) ispred i iza crtice: Posjeti: 15 17 g) ispred i iza kose crte koja razdvaja cjeline vee od rijei: kliniki psiholog / klinika psihologinja h) izmeu mjesta stotice i tisuice (kad je broj vei od 9999), stotisuice i milijuna itd.: 10 000, 859 343 286
Napomena U financijskome poslovanju doputeno je na mjestu bjeline pisati i toku: 10.000, 859.343.286.

Bjelina
Bjelina je prazno mjesto u tekstu koje se nalazi: a) izmeu rijei
Napomena Bjelina ima i razlikovnu ulogu: uoi i u oi, Starigrad i Stari Grad, gdjegod i gdje god.

Pokrate se esto preuzimaju iz stranih jezika: a) iz latinskoga: A. D. (anno Domini godine Gospodnje, ljeta Gospodnjega), L. S. (locus sigilli mjesto peata, po uzoru na latinsku nastala je i hrvatska pokrata M. P. mjesto peata), N. B. (nota bene pazi dobro, napomena), N. N. (nomen nescio ne znam ime, netko nepoznat), P. S. (post scriptum poslije napisanoga, poslije svega) b) iz ostalih jezika (najee iz engleskoga): ope rijei: ADHD (Attention deficit-hyperactivity disorder /a-de-ha-de/), AIDS (acquired immunodeficiency syndrome /ejc/), BCG (Bacillus Calmette-Gurin /be-se-e/), CD (compact disc /cede/), GPS (global positioning system /di-pi-es/), LCD (liquid crystal display /el-ce-de/), LED (light-emitting

b) iza toke, zareza, dvotoke, trotoke, toke sa zarezom, upitnika i usklinika: Ivo je doao. Ana je ve otila. ... koarkai su najavili uspjenu sezonu, a loe su igrali. Ideja je ozbiljna... Vidjet emo. Jupi, idemo na ljetovanje! kola je gotova! c) izmeu sastavnica nadnevka: 24. 12. 1998. d) izmeu kratica i dijelova kratica: Ivan imi, univ. bacc. biol. pr. Kr. 3. l. jd.

i) ispred i iza matematikih znakova: 5+2=7 10 : 5 = 2 100 99 = 1 3>1 230 cm x 180 cm x 60 cm j) ispred i iza znaka za omjer: Topografska karta 1 : 25 000 Rezultat je bio 1 : 2. Broj 135 podijeli u omjeru 7 : 8 k) izmeu broja i oznake mjerne jedinice: 3 kg, 2 m, 220 V, 60 W, 5 C l) izmeu broja i znaka za postotak: 50 %, 62,5 %

Kod pokrata koje u izgovoru zavravaju glasom i iza spojnice umee se j ispred oblinih i tvorbenih

34

HRVATSKI PRAVOPIS
m) ispred i iza kose crte koja oznauje razlomak: 1/3, 7/8 n) iza toke u jednoj hijerarhijskoj brojanoj oznaci: 1. Geometrijska tijela 1.1. Kugla 1.2. Kocka. 1971. Hrvatski pravopis. Zagreb: kolska knjiga. Toka se ne pie: a) iza naslova: Bolja polovica hrabrosti Zlatarovo zlato Ne mogu utjeti b) iza potpisa na kraju pisma ili dopisa: Srdano Ivan Horvat

HRVATSKI PRAVOPIS

35

m) izmeu broja i oznake novane jedinice: 99,90 , 34 kn n) izmeu oznake za lanak i broja: 25. Bjelina se ne nalazi: a) ispred reeninih znakova toke, upitnika, usklinika, zareza, trotoke, toke sa zarezom, dvotoke, upitnika s usklinikom, usklinika s upitnikom: On, naprotiv, ne zna da... U koliko je sati ruak? b) izmeu navodnika, polunavodnika, zagrada i teksta koji je u njima: (2010.) Dolazim. Na tom se prostoru () nalazi pedesetak nalazita. Naalost, ne znam to bih vam rekao Koliko jezera obuhvaa Nacionalni park Plitvika jezera? Svoju (novu) pjesmu autor je objavio 1894. godine. Koja rije znai vritelj radnje? c) izmeu desnoga navodnika, polunavodnika i zagrade te pravopisnoga znaka koji slijedi: Isplaeno je 1000 kn (tisuu kuna). Ne zanima me, odgovori Melkior. d) iza toke koja oznauje redni broj ili kraticu, a iza koje slijedi upitnik, usklinik, zarez, toka sa zarezom, dvotoka: Kakva ti je bila 2012.? Voli li sladoled, kekse, tortu itd.? Kao jedna rije piu se redni brojevi od 11. do 19.: jedanaesti... e) oko zagrada koje se nalaze unutar rijei: poja(av)ati f) ispred i iza spojnice: poklon-bon, gore-dolje, sat-dva g) ispred i iza kose crte koja razdvaja rijei: profesor/ profesorica h) iza zareza u decimalnome broju: 1,41 i) iza dvotoke ili toke kojom se u vremenskome zapisu odvaja sat od minuta: Veera se posluuje u 19:30.; Doruak se posluuje u 7.30. j) ispred i iza kose crte u sloenim mjernim jedinicama: 50 m/s, 2 kg/m2 k) izmeu oznake + ili i broja pri oznaivanju pozitivnoga ili negativnoga broja: +5, 5 l) izmeu broja i oznake za kutni stupanj, minutu i sekundu: 180o 20 50

b) iza primjera koji je upitna reenica u reenici koja ga objanjava: Na pitanje Gdje si? odgovorit emo Vani., a na pitanje Kamo ide? treba odgovoriti Van. c) kako bi se oznaila upitna utnja u razgovoru: Juer sam vidio Martina. ? Da, i ja sam mislio da je na putu. d) za izraavanje iznenaenja ili sumnje u tonost podataka, a tada se moe pisati i u zagradama: Drava e siromanima plaati dio reija? To je Rembrandt (?) na zidu.
Napomena

Toka
Toka se pie: a) na kraju izjavne reenice: Ove je godine rano pao snijeg. Danas nemamo sastanak. Ako me vidi, digni ruku. b) iza rednih brojeva napisanih arapskim i rimskim brojkama: Zavrila sam 2. razred. Petar Kreimir IV. jedan je od najslavnijih hrvatskih vladara. Roen je 6. XI. 1989. godine. c) na kraju okomitoga nabrajanja: Danas kupi: kruh mineralnu vodu glatko brano praak za pecivo pet jaja. d) iza veine kratica: br., dr. sc., i sl., itd., npr., prof., tj. e) iza primjera koji je izjavna reenica u reenici koja ga objanjava: U reenicama Marko jede jabuku., Uitelji su ga pohvalili. i Brod je potopljen. subjekti su imenice Marko, uitelji i brod. f) ispred drugih pravopisnih znakova: Moe li doi do 15.? Sretna 2013.! U vrijeme rata (1991. 1995.) sve je bilo drukije. Upisala se na studij 2005./2006. Zadnji sam je put vidio 1998., a nisam nita uo o njoj sve do 2004.
Napomena Reenica Moe li doi do 15? odnosi se na 15 sati, a reenica Moe li doi do 15.? odnosi se na 15. dan u mjesecu. U izjavnoj se reenici ta dvoznanost moe izbjei uporabom rijei sati: Dolazim do 15., Dolazim do 15 sati.

c) u decimalnim brojevima: Normalna je temperatura ljudskoga tijela 36,6 C. d) izmeu mjesta stotice i tisuice (kad je broj vei od 9999), stotisuice i milijuna itd.: 10 000, 859 343 286
Napomena U financijskome poslovanju doputeno je na mjestu bjeline pisati i toke: 10.000, 859.343.286.

Kad se upitnikom izraava sumnja u samo jednu rije, on se biljei u zagradama uz nju: Kau da su ga vidjeli juer (?). Kad se upitnikom izraava sumnja u cijelu reenicu, on se pie na kraju reenice bez zagrada: Temperature e do lipnja biti ispod nitice?

e) iza navoda u upravnome govoru na kraju reenice: Upitao je: Koliko je sati? Uzviknuo je: Pazi! Rekao je: Hvala. Tolstoj je napisao: Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj nain. f) na kraju upitne ili uskline reenice ni iza crtice ili trotoke kao znaka nezavrene reenice: Kad si se danas probudila? U 10! Ba sam se naspavala! Jesam li ti ve rekao da Nismo se vidjeli jo od... g) uz drugu toku: Sluali smo Beethovena, Schuberta, Liszta i dr. Zadnji sam je put vidio 1998., a nisam nita uo o njoj sve do 2004.

Upitnik se ne pie iza upitne reenice koja je sureenica zavisnosloene reenice, odnosno iza neizravnoga pitanja: Pitao sam ga hoe li doi. Reci mi koliko je sati. Nije znao tko je taj ovjek.
Napomena U izravnome pitanju koje je dio upravnoga govora pie se upitnik: Pitao sam ga: Hoe li doi?

Usklinik
Usklinik se pie: a) na kraju uskline reenice: To je tako, tako lijepo! Ah! Petre! Dolazi smjesta! ivjeli! Jao! Ne mogu vie! Zabranjeno puenje!
Napomena U naslovu se usklinik moe i ne mora pisati: Pokrenite svoj obrt Modriu, svaka ast!

Upitnik
Upitnik se pie: a) na kraju upitne reenice: Tko te je maloprije nazvao? U koliko se sati trebamo nai? Izvolite kavu. Kolai? Vidio si ga juer?
Napomena U naslovu se upitnik moe i ne mora pisati: Kome zvono zvoni, Zato sam vam lagala, Kako ive ivotinje emu?, Kako se na hrvatskome kae WWW?

g) iza naslova, podnaslova ili natpisa koji prethodi tekstu u istome redu: Grad Zagreb. Grad Zagreb nalazi se podno Medvednice, a s njegove je june strane rijeka Sava. h) izmeu podataka u pojedinim sustavima pisanja bibliografskih jedinica: Babi, S., Finka, B., Mogu, M.

b) iza primjera koji je usklina reenica u reenici koja ga objanjava: Umjesto Hvala lijepo! treba rei Hvala lijepa! jer je imenica hvala enskoga roda. c) za izraavanje iznenaenja zbog ega neoekivanoga, a tada se pie u zagradama: Ukrali su mu purei batak (!) u kinu.

36

HRVATSKI PRAVOPIS
Napomena Zarez moe promijeniti znaenje. To je nae prvo, neugodno iskustvo s njima. (To je nae prvo iskustvo s njima, koje je ujedno i neugodno.) To je nae prvo neugodno iskustvo s njima. (Dosad smo imali vie iskustava s njima, a ovo nam je prvo neugodno.)

HRVATSKI PRAVOPIS
Naravno, vidio sam te. Uostalom, nije bitno. Sve je, meutim, pokvarilo loe vrijeme. To je, naalost, dobro rjeenje. Zaista, vjerujem vam. Jednostavno, ja to nisam razumio.
Napomena Zarez se ne pie kad se koji od tih priloga odnosi samo na pojedinu rije u reenici: On je zaista dobar. Sve mi je jednostavno objasnio. To je uistinu lijep film. Zarez se ne pie iza reeninoga priloga ako iza njega slijedi enklitika: Ipak je to pravilno. Zaista smo razoarani. Nastavi govoriti zvonkim glasom gledajui struak ljubica. Djeak je posrnuo u au potravi nekoliko koraka. Razlikuje se: Pobijeen, ovjek odustaje od nauma. (Kad je pobijeen, ovjek odustaje od nauma.) Pobijeen ovjek odustaje od nauma. (ovjek koji je pobijeen odustaje od nauma.)

37

Zatvorili su rupu u zidu papirnatim rupiima (!).

Napomena Isticanje, uenje ili upozorenje oznauju se trima usklinicima koji se mogu pisati i u zagradama. Kau da je otiao (!!!). Nakon toliko uenja pao je na ispitu!!! Ne uputajte se u internetsku kupnju (!!!) ako niste provjerili podatke o stranici. Usklinik se s rijeima sic! (sic na latinskome znai tako) i tako! upotrebljava kao znak upozorenja. Te su rijei najee u zagradama. Napisala je da je roena 31. (sic!) veljae. U dnevniku putovanja pie da su posjetili poluotok (tako!) Krk.

kad se datum nalazi iza oznake mjesta u nominativu: Zagreb, 15. travnja 2013.
Napomena Zarez se ne pie kad se datum nalazi iza oznake mjesta u prijedlonome izrazu: U Zagrebu 15. travnja 2013., Na Visu 20. kolovoza 1810.

Upitnik s usklinikom
Upitnik s usklinikom pie se na kraju reenice kojom se istodobno izraava pitanje i uenje, ushit ili oduevljenje: Dobio si peticu iz matematike?! Upitnik s usklinikom bez teksta moe oznaivati upitnu utnju s uenjem, ushitom ili oduevljenjem: Jeste li me juer vidjeli? ?! izmeu nekoliko istoznanih prilonih oznaka: Predstavljanje e biti u Gospiu sljedeega petka, 19. listopada. ivim u glavnome gradu, Zagrebu. izmeu podataka u pojedinim sustavima pisanja bibliografskih jedinica: Ragu, Dragutin, Praktina hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997.
Napomena Umjesto zareza moe se pisati i toka ili dvotoka: Ragu, D. (1997.): Praktina hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb. Ragu, Dragutin 1997. Praktina hrvatska gramatika. Zagreb: Medicinska naklada.

umetnuta sureenica: On je, dok sam ja jo spavala, odvezao djecu u vrti. Mislili su, iako su znali da je stvar ve izgubljena, da e sve dobro zavriti. Jabuke, koje su bile zelene, nismo brali.
Napomena Ako se umetnuta ili dometnuta atributna sureenica napie sa zarezom, ona dodatno objanjava imensku rije na koju se odnosi: Jabuke, koje su bile zelene, nismo brali. Nismo brali jabuke, koje su bile zelene. Sve su jabuke bile zelene i sve su ostale neubrane. Ako se umetnuta ili dometnuta atributna sureenica napie bez zareza, ona suava znaenje imenske rijei na koju se odnosi: Jabuke koje su bile zelene nismo brali. Nismo brali jabuke koje su bile zelene. Brali smo jabuke, a one koje su bile zelene ostale su neubrane.

dodatno objanjenje ili dodatni komentar: Rekao mi je da stie u petak, to me je iznenadilo. Sa sobom ponesite pribor za pisanje, npr. tehniku olovku ili flomaster. O tome odluuju strunjaci, odnosno ljudi koji se time bave. Dobro se sjeam Marka, i to ba toga Marka. elim uiniti neto radikalno, dobro ili loe. Radila je u Bonnu, tj. u Njemakoj, i dobro je zaraivala. Poziv mu je uruen nakon 22. svibnja, odnosno nakon isteka roka.
Napomena Zarez se ne pie kad rije odnosno ima rastavnu ulogu, tj. kad je istoznana vezniku ili: Na tome mjestu moete skrenuti lijevo odnosno desno.

Usklinik s upitnikom
Usklinik s upitnikom pie se na kraju reenice kojom se izraava istodobno uenje, ushit ili oduevljenje i pitanje: Dobio si peticu iz matematike!? Usklinik s upitnikom bez teksta moe oznaivati uenje, ushit ili oduevljenje s upitnom utnjom: Jeste li me juer vidjeli? !?

Zarez
Zarezom se u reenici odvajaju pojedine rijei i reenini dijelovi te sureenice. Zarez se pie: a) u nizanju: izmeu rijei, reeninih dijelova, nezavisnih i zavisnih reenica koje se niu: Vidim ljude, kue, polja, planine. Svi su nas vidjeli: i susjedi, i prijatelji, i rodbina. Na roendanu nije bilo ni Petra, ni Sanje, ni Martine. Dolaze naoiti mukarci, elegantne ene, draesna djeca. Priao mi je o djetinjstvu, o kolovanju, o svojim uspjesima i neuspjesima. Dan se duljio, drvee se zelenjelo, ja sam se radovala. Rekao sam im da se lijepo ponaaju, da budu tihi, da sluaju uitelja. izmeu vie atributa kad se svaki od njih izravno i neovisno o drugima odnosi na imensku rije: Preselili smo se u novi, veliki stan. Ona je bila visoka, lijepa djevojka. To je nae prvo, neugodno iskustvo s njima.

b) pri uvoenju neovisnih reeninih dijelova: rijei u vokativu: Petre, donesi mi olovku. Donesi mi, Petre, olovku. Donesi mi olovku, Petre. Potovani ravnatelju, molila bih Vas da mi odobrite koritenje znanstvenoga dopusta ()
Napomena Rije u vokativu moe biti samostalna reenica koja zavrava usklinikom: Potovani ravnatelju! Molila bih Vas da mi odobrite koritenje znanstvenoga dopusta ()

usklici: Eh, sada ga imam! Jao, smilujte se, smilujte se! I onda sam, jao, upao u jamu.
Napomena Usklik moe biti i samostalna reenica koja zavrava usklinikom: Eh! Sada ga imam! Jao! Smilujte se, smilujte se!

stegnuta zavisna sureenica s glagolskim pridjevom ili glagolskim prilogom u predikatnoj slubi kad se nalazi na poetku reenice ili je u nju umetnuta: Pobijeen u svim pokuajima, ovjek odustaje od svojega nauma. ovjek, pobijeen u svim pokuajima, odustaje od svojega nauma. Odrasla u ljubavi, ona ih nije mogla shvatiti. Ona, odrasla u ljubavi, nije ih mogla shvatiti. Gledajui struak ljubica, nastavi govoriti zvonkim glasom. Nastavi, gledajui struak ljubica, govoriti zvonkim glasom. Potravi nekoliko koraka, djeak je posrnuo u au. Djeak, potravi nekoliko koraka, posrnuo je u au.
Napomena Zarezom se ne odvaja stegnuta zavisna sureenica s glagolskim pridjevom ili glagolskim prilogom u predikatnoj slubi kad se nalazi na kraju reenice: ovjek odustaje od svojega nauma pobijeen u svim pokuajima. Ona ih nije mogla shvatiti odrasla u ljubavi.

c) pri naknadnome dodavanju i umetanju: reenini prilozi:

d) pri isticanju izmeu dviju istih rijei: Bio je jako, jako alostan. izmeu dvaju dijelova reenice kad se na jedan dio upuuje prilogom ili zamjenicom u drugome dijelu: Moja djevojka, to je najbolja djevojka na svijetu. U hodniku, u sobi, u predsoblju, svuda se osjea svje miris. Plakati, kostimi, ak i papue balerina, sve to nalazi se u kazalinome muzeju. ispred gradacijskih izraza pa i, pa ni, pa ak i, pa ak ni, ak i, ak ni, (a) kamoli, (a) nekmoli: Sa svojega prozora vidjela je potok, umicu, pa i vrt uz kuu. To je pitanje na koje nitko nema odgovor, pa ni on sam. Bila je ponosna, pa ak i ohola. Mnogi nisu imali ni zatitne prsluke, pa ak ni obine kacige. Sav djeluje nezgrapno, ak i neprirodno. Nemam nikoga na svijetu, ak ni pravih roaka. Problemi jo nisu raieni ni na teorijskoj razini, a kamoli u praksi. ispred zakljunih veznika dakle, stoga, zato: Zakljuili smo da lae, stoga mu vie nismo vjerovali. Ulog je prevelik u svakoj utakmici, stoga i u ovoj. Sve sam joj rekao, dakle sve zna. Nije pisala test, zato e odgovarati usmeno. Morate iskoristiti priliku, zato brzo.

38

HRVATSKI PRAVOPIS
g) u upravnome govoru iza navoda u kojemu je izjavna reenica: Sutra je novi dan, rekla je moja omiljena glumica. Razumijem, bako, odgovorih i odoh na dvorite. iza prvoga i ispred drugoga dijela navoda: Ta kua, rekla mi je Ivana, pripada mojim roditeljima.
Napomena Zarez se ne pie iza prvoga dijela dvodijelnoga navoda ako prvi dio navoda zavrava zarezom (npr. rijeju u vokativu ili ako sadrava zavisnu sureenicu): Profesore, upitao je uenik, nije li sat zavrio? Kad procvjetaju lipe, rekao je, vratit u se u na kraj. Zarez se ne pie ako navod zavrava upitnikom ili usklinikom: Koliko je sati? pitao je uznemireno. Kukavico! rekao je sebi. Razumijem, bako! odgovorih i odoh na dvorite. Zarez se ne pie kad se navod uvodi crticama: Sutra je novi dan. rekla je moja omiljena glumica. Ta kua rekla mi je Ivana pripada mojim roditeljima. Napomena

HRVATSKI PRAVOPIS

39

e) pri izricanju suprotnosti: ispred suprotnih veznika a, ali, nego, no, ve: Bila je sukrivac, a ne rtva. Ve je dosta kasno, a ja jo uvijek piem. Pospremam sobu, ali povrno. Za tebe trpi, ali se i raduje tvojoj srei. Preboljela je gripu, no osjeala se veoma slabo. Njegova je ljubav vatrena, no bez eljena uspjeha. Nije se odmarao, nego je odmah poeo raditi. Nisu to bile molbe, nego pozivi. U tome ne vidim problem, ve mogunost napretka.
Napomena Zarez se ne pie ispred komparativnih estica nego ili no: Bolje je raditi nego se odmarati.

Zarez se pie ispred veznika pa i te ako sureenice u reenici u kojoj se nalaze ti veznici izriu odnos uzrok posljedica: Nije dola na sastanak, pa je zakljuio da je bolesna. Vidio ih je ispred sebe, te je potrao.

l) ispred itd., i sl., i tako dalje, i slino: Na izlet smo ponijeli vodu, sendvie, grickalice, rekete za badminton itd.

Razlikovna uloga zareza

Zarez moe promijeniti znaenje reenice: Ne, elim to vidjeti. (Ne elim otii, elim to vidjeti.) Ne elim to vidjeti. (Nemam elju to vidjeti.) To to si rekla njemu, nije jasno. (Njemu si to rekla, ali to uope nije jasno.) To to si rekla, njemu nije jasno. (Ti si to rekla, ali njemu to nije jasno.) Dok razgovaram s Petrom, stie drutvo. (Drutvo stie za vrijeme mojega razgovora s Petrom.) Dok razgovaram, s Petrom stie drutvo. (Petar i drutvo stiu za vrijeme mojega razgovora.) To je nae prvo, neugodno iskustvo s njima. (To je nae prvo iskustvo s njima, koje je ujedno i neugodno.) To je nae prvo neugodno iskustvo s njima. (Dosad smo imali vie iskustava s njima, a ovo nam je prvo neugodno.) Zahvaljujui svojoj upornosti postigao je cilj. (Zbog svoje upornosti postigao je cilj.) Zahvaljujui na nagradi, sjetio se svega to je proao. (Dok je zahvaljivao na nagradi, sjetio se svega to je proao.) Meni se, zaista, uri na predavanje. (Uvjeravam vas da sam u urbi.) Meni se zaista uri na predavanje. (Moram jako pouriti, u velikoj sam urbi.) Njezin sin ve, sigurno, hoda. (Pretpostavljam s velikom sigurnou da je njezin sin prohodao.) Njezin sin ve sigurno hoda. (Njezin sin ve je svladao hodanje i hoda na siguran nain.) Jabuke, koje su bile zelene, nismo brali. (Sve su jabuke bile zelene i sve su ostale neubrane.) Jabuke koje su bile zelene nismo brali. (Brali smo jabuke, a one koje su bile zelene ostale su neubrane.) Umorna Ana moe rei neto to e joj zamjeriti. (Ana moe rei neto to e joj zamjeriti i pritom je umorna). Umorna, Ana moe rei neto to e joj zamjeriti. (Kad je umorna, Ana moe rei neto to e joj zamjeriti.)

e) ispred komparativnih estica nego ili no: Osjea li se bolje nego juer? Bolje je sprijeiti no lijeiti. f) ispred poredbenih veznika nego to, no to: Osjea li se bolje nego to si se osjeala juer? Darovala mi je vie jabuka no to sam mogao ponijeti. g) u reenicama u kojima se nalaze veznici ne samo... nego (i), ne samo... ve (i): Ne samo da je lijepa nego je i pametna. Ne samo da smo ih ekali nego smo i mi propustili vlak. Haljina ne samo da je lijepa ve joj i lijepo pristaje. h) u zavisnosloenoj reenici u kojoj zavisna sureenica dolazi iza glavne: Doi u na sastanak ako stignem. Proi e na ispitu jer stvarno zna sve. Neka nam se pridrui tko god eli kako bismo to prije bili gotovi. Primit emo ga u bolnicu im naemo slobodno mjesto. i) ispred rijei odnosno kad ima rastavnu ulogu, tj. kad je istoznana vezniku ili: Na tome mjestu moete skrenuti lijevo odnosno desno.
Napomena Zarez se pie kad rije odnosno uvodi dodatno objanjenje i istoznana je s izrazom to jest: Poziv mu je uruen nakon 22. svibnja, odnosno nakon isteka roka.

ispred iskljunih veznika samo, samo to, tek, tek to, jedino, jedino to, osim to: Ovo se oito svialo svima, samo nije Janku. Sve je mirno, samo se uje pas u dvoritu. Ja sam siguran da ste se vi i sjetili, samo to mi niste htjeli rei. Doao je zdrav, tek malo promukao. Preuredili smo cijeli stan, jedino nismo kuhinju. Ne razgovara ni s kim, jedino s majkom razgovara. Poinio je svako zlo, jedino to ne krade. Svi su doli navrijeme, osim to je Dijana zakasnila. f) u inverziji: iza zavisne reenice koja prethodi glavnoj: Da sam te vidjela, javila bih ti se. Tko zakasni, neka malo prieka. im je prela preko praga, utrne se vatra na ognjitu. Budui da su pobijedili, mogu slaviti.
Napomena Ako zavisna sureenica objanjava rije koja joj prethodi i koja sama nema puno znaenje, iza zavisne sureenice takoer se pie zarez: Onda kad pada kia, ne volim se etati. Oni koji su kuali njegova jela, kau da je odlian kuhar. Sada kad si mi ispriala, sve mi je jasno.

h) u decimalnim brojevima: 5,76; 365,928. Zarez se ne pie: a) iza prilone oznake kojom poinje reenica: Nakon estosatne rasprave vijenici upanijske skuptine prihvatili su odluke. Zbog trajka prometnika zakasnili smo na predstavu. Izmeu njih postavit e se etiri konopca. b) izmeu prilonih oznaka (osim istoznanih): Predavanje e se odrati 21. listopada u prostorijama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. c) izmeu pridjeva kad se prvi pridjev odnosi na cijeli izraz koji slijedi: bivi brani drug pripadnica benediktinskoga katolikog reda isti kemijski element visoki dravni dostojanstvenik To je nae prvo neugodno iskustvo s njima. Imala je dugu sjajnu kosu. Osli je jestiva morska riba. d) izmeu reenica i reeninih dijelova povezanih sastavnim i rastavnim veznicima i, pa, te, ni, niti, ili (osim pri posebnome isticanju): Sjedio je i gledao kroz prozor. Jo je malo razmiljao pa je otiao u trgovinu. Kupio je i kruke i jabuke te pourio kui. Kruke je volio jesti sirove ili bi od njih napravio kompot.

ispred i iza atributa i apozicije kad se nalaze iza imenice na koju se odnose: Tomislav, prvi hrvatski kralj Poklonio joj je rue, ute. Plitvika jezera, na najpoznatiji nacionalni park, posjetio je dosad najvei broj turista. Antun Nemi, pjesnik i putopisac, roen je u Maarskoj.
Napomena Zarez se ne pie kad je apozicija iza imena dio imena: Kulin ban, Pavao apostol, Esma sultanija.

j) pri okomitome nabrajanju: Simptomi su gripe: poviena tjelesna temperatura bol u miiima glavobolja opi umor. k) iza pozdravnih rijei iza kojih slijedi potpis u novome retku: Srdaan pozdrav Petar Horvat
Napomena Kad se pozdravne rijei i potpis nalaze u istome retku, iza pozdrava pie se zarez: Srdaan pozdrav, Petar Horvat.

Toka sa zarezom
Toka sa zarezom pie se: a) kao znak jaega odvajanja od onoga koje oznauje zarez, a slabijega od onoga koje oznauje toka: Kad ga vidim, radujem se; ne doe li, tugujem; teko je rei to e koji dan donijeti. b) pri nabrajanju ako je u cjelinama koje se nabrajaju ve upotrijebljen zarez: Veznici nezavisnosloenih reenica dijele se na: sastavne i, pa, te, ni, niti; suprotne a, ali, no, nego, ve; rastavne ili... 3,75; 99,71; 178,23.

iza prezimena u slijedu prezime pa ime: Begovi, Milan Cihlar Nehajev, Milutin Mato, Antun Gustav

40

HRVATSKI PRAVOPIS
je SADRAJ, KAZALO, POPIS, PREGLED i sl.: SADRAJ Predgovor 3. izdanju Uvod Indoeuropski jezici Staroslavenski jezik.

HRVATSKI PRAVOPIS
SANJA: Samo ti sanjaj, prijatelju, i pripremi novac. Dobro e mi doi... (Odlaze razgovarajui.) c) uputa na bibliografski podatak ili drugi izvor na koji se upuuje: Feuer (1992: 157) istie da se teorija anra bolje moe primijeniti na film. d) dio rijei: s(a) nekad(a) bijelog(a) velikom(u/e) (pre)letjeti (pr)opis (ne)primjeren e) usklinik ili upitnik kad izraavaju isticanje, uenje, upozorenje ili sumnju: Ukrali su mu novanik (!) u kinu. To je Rembrandt (?) na zidu. f) brojane ili slovne oznake pri nabrajanju: Veini je ljudi vano: (1) moi platiti reije, stanarinu, kredit; (2) odrati dom toplim; (3) platiti neoekivane izdatke.
Napomena

41

Dvotoka
Dvotoka se pie: a) ispred nabrajanja: Cijeli je na ivot raunanje: raunanje na prijatelje, brojenje dana, godina i novca. Za obnavljanje ormaria trebat e vam: brusni papir kistovi ljepljiva traka temeljna boja. Kljune rijei: turistika kretanja, sustav pokretne telefonije, istraivanja u turizmu. U jednaenju po zvunosti ne sudjeluju zvonanici: m, n, nj, l, lj, j, v, r.
Napomena Dvotoka moe promijeniti znaenje reenice. U reenici U zavrnici natjecanja sudjeluju zemlje Beneluxa: Belgija, Nizozemska i Luksemburg. iza dvotoke navode se svi lanovi skupine, a u reenici U zavrnici natjecanja sudjeluju zemlje Beneluxa Belgija i Luksemburg. navode se samo neki lanovi skupine.

Desna zagrada
Uz brojane ili slovne oznake u nabrajanju moe se pisati i samo desna zagrada: 1), 2), 3)... ili: a), b), c)... ili: A), B), C): Veini je ljudi vano: 1) moi platiti reije, stanarinu, kredit; 2) odrati dom toplim; 3) platiti neoekivane izdatke. Veini je ljudi vano: a) moi platiti reije, stanarinu, kredit; b) odrati dom toplim; c) platiti neoekivane izdatke.
Napomena Brojane ili slovne oznake u nabrajanju mogu se pisati i u zagradama: (1), (2), (3)... ili: (a), (b), (c)... ili: (A), (B), (C).

Trotoka
Trotoka se pie: a) pri izostavljanju dijela reenice ili teksta Novi zakon o dravljanstvu omoguuje strancima da zatrae putovnicu. (Izostavljen je dio: koji je na snagu stupio poetkom ove godine.) Od njega se oekivalo da napravi udo, a... arobni tapi nema ni izbornik. (Izostavljen je dio: kako smo vidjeli u polufinalnoj utakmici protiv Zadra.)
Napomena Pri izostavljanju dijela teksta trotoka se moe pisati i u zagradama: Poznati teolog (...) predlae da e pripremiti ciklus predavanja. Gledatelji slabije posjeuju stadione kad je na televizijskome programu prijenos utakmica. (...) Meutim, ovaj e projekt to promijeniti.

Spojnica
Spojnica (-) je pravopisni znak koji se slijeva i zdesna pie bez bjelina. Sa spojnicom se piu: a) dvije sastavnice od kojih se prva ne sklanja, koje oznauju jedan pojam, a svaka ima svoj naglasak: aperitiv-bar, beta-inaica, din-tonik, suknja-hlae, istok-sjeveroistok, zemlja-zrak, gumi-gumi, ping-pong b) dvije sastavnice od kojih je prva oznaka, simbol, kratica, broj: e-pota, i-sklonidba, x-faktor, H-dur, a-mol, T-profil pH-vrijednost, Rh-faktor 18-karatni, 22-inni, 8-bitni, 25-godinjica, 2,8-postotni, 18-godinjak n-torka, n-ti, x-ti c) barem dvije sastavnice od kojih se samo zadnja sklanja, koje oznauju barem dva pojma, a svaka ima svoj naglasak: fiziko-kemijski, politiko-ekonomski, splitsko-dalmatinski, gradianskohrvatsko-hrvatski, englesko-njemako-hrvatski, iin-ainov, zrinsko-frankopanski, Cipra-Guberina-Krstiev, Flory-Huggins-Stavermanov d) rijei nastale povezivanjem dviju oprenih sastavnica: kakav-takav, hoe-nee, povuci-potegni, amo-tamo, manje-vie, lijevo-desno e) brojevne rijei ili imenice i brojevne rijei kojima se izraava priblina vrijednost: dva-tri, tisuu-dvije, etvero-petero, dvoje-troje; aica-dvije, sat-dva, dan-dva f) barem dvije nesamostalne sastavnice: cakum-pakum, ho-ho-ho, ho-ruk, u-mu, tip-top g) usklici koji se ponavljaju ili spajaju: av-av, kuc-kuc, ljap-ljap, z-z-z; bim-bam-bom, klik-klak, tik-tak h) padeni oblici i tvorenice u kojima je prva sastavnica

b) ispred navoenja: Priekao je, a onda je rekao: Htio sam vas neto drugo pitati. Ljudi esto kau: Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada. c) ispred objanjenja: Dubrovnik 15. stoljea bio je veliko gradilite: gradili su novi Kneev dvor i zidine, proiren je arsenal, izgraen vodovod, podignut novi Orlando, zvonik sa satom, nove crkve, ljetnikovci i samostani u okolici. Nain primjene: jednu tabletu otopiti u ustima. d) izmeu brojeva kad se oznauje omjer, a ita se prema: Topografska karta 1 : 25 000 Rezultat je bio 1 : 2. Broj 135 podijeli u omjeru 7 : 8. e) izmeu sati i minuta u vremenskome zapisu: Veera se posluuje u 19:30.
Napomena Izmeu sati i minuta u vremenskome zapisu moe se pisati i toka: Veera se posluuje u 19.30.

b) pri nedovrenome nabrajanju: Ostao joj je niz brojeva: 1, 3, 7, 9, 13... Skupljao je modele zrakoplova (putnikih, vojnih) i automobila (limuzina, trkaih). c) u dijalogu za oznaivanje prekida ijega govora: MARKO: Nije loe to ponoviti. Dakle, ja sam ANA: Pametan i lijep. MARKO: A ti si ANA: Zloesta. d) u isprekidanome govoru ili duoj stanci u govoru: Dobro, idem. Ali u se vratiti Najbolje da malo Ma, znate ve Marija! Popio bih kavu. Ne zapravo bih aj.

Uz brojane ili slovne oznake pri nabrajanju moe se pisati i samo desna zagrada: 1), 2), 3)... ili: a), b), c)... ili: A), B), C).

Tipovi zagrada
Kad se zagrade nalaze unutar drugih zagrada, mogu se upotrijebiti jo jednom oble zagrade ili se unutar zagrada moe upotrijebiti drugi tip zagrada: U sadnji biljnih vrsta osim prirodnih trava najbolji rast pokazale su lucerna (Medicago sativa L.), zubaa (Cynodon dactylon (L.) Pers.) i djetelinska travna smjesa s visokim udjelom nacrvene vlasulje (Festuca rubra L.).
Napomena Koji e tip zagrada biti upotrijebljen, ovisi i o tome kako je uobiajeno u pojedinoj struci:

Zagrade
Zagrade mogu biti: oble ( ), iljaste < >, kose / /, uglate [ ] i vitiaste { }. U zagrade se stavlja: a) dio reenice ili teksta koji slui za dopunjavanje i objanjavanje: Srednjodalmatinski otoci obuhvaaju skupinu velikih (Bra, Hvar, Vis, olta) i manjih otoka. Rijetka je pojava da se poar iri niz padinu (tada je poar potpomognut jakim vjetrom koji pue niz padinu). b) tekst didaskalija u dramskome tekstu: NIKOLA (prua Katarini maramicu): Izvoli.

Uglatim se zagradama oznauju glasovi (primjerice [b] i [p]), a kosima fonemi (primjerice /b/ i /p/). 2{3 4 [2x + (2 + 5)]} = 20. Uglatim se zagradama meu ostalim oznauje: a) tekst u navodu uklopljenome u reenicu koji se dodaje kao objanjenje: Uenik tvrdi da ga je on [prof. Kovai] zakinuo za bodove. b) tekst koji je suvian u navodu uklopljenome u reenicu: Autori smatraju da je zajedniko [je] svim tim prijedlozima da uz genitiv oznauju odnos meu predmetima.

Dvotoka se ne pie: a) ispred nabrajanja istovrsnih dijelova reenice: Nabrajati se mogu subjekti, objekti, prilone oznake i atributi. U djetinjstvu sam se najvie bojao mraka, pauka i mieva. b) iza naslova pod kojim se to nabraja i popisuje, kao to

42

HRVATSKI PRAVOPIS

HRVATSKI PRAVOPIS
dvobroj srpanj/kolovoz, katalog jesen/zima, akademska godina 2012./2013. c) pri oznaivanju prijelaza jednoga razdoblja u drugo (iz ... u): prijelaz 19./20. stoljee d) pri oznaivanju izdvajanja dijela iz cjeline (od): loto 6/45, stranica 14/150, rijeenost testa 43/50. e) u zapisu nadnevaka, klasa, urudbenih brojeva, adresa, telefonskih brojeva, godita i brojeva asopisa itd.: 12/12/2012., klasa: 110-01/09-01/01, urbroj: 71-05-03/1-08-2, NN 82/12 Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, Zagrebaka 14/2, Novoselski odvojak 2a/III, 060/622 226, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje knj. 37/2 (2011.).
Napomena

43

broj ili pokrata: EU-a, EU-u, EU-om; IHJJ-a, IHJJ-u; NATO-a, NATO-u, NATO-om; INA-e, INA-in; 80-ih, 100-tinjak, 30-ak, ZET-ovac, FER-ovka, FSB-ovac; HDZ-ov, HNK-ov, SDP-ov, UN-ov i) rije koje se dio prenosi u novi redak: Programi za obradbu i grafiko oblikovanje teksta najee imaju mogunost automatskoga prenoenja rijei na hrvatskome jeziku.
Napomena Pri prenoenju rijei u novi redak treba voditi rauna o granicama sloga. Rijei se rastavljaju na slogove prema sljedeim pravilima: 1. Jednoslone se rijei ne rastavljaju: le-t, b-an, ra-st, cvi-jet, ri-je, pr-st. 2. Dvoslone i vieslone rijei rastavljaju se: ka-pa, bit-ka, prepo-ro-di-ti, naj-is-crp-ni-ji, na-prst-ak, pro-slije-di-ti. Nije pravilno rastavljati rijei tako da s jedne strane ostane jedno slovo koje ne ini slog ili slog sa suglasnikim skupom kojim u hrvatskome jeziku ne moe poeti rije: i-spit , t-etoina, pora-st, inde-ks. 3. Dvoslovi d, lj i nj ne rastavljaju se: ud-benik, zal-jubiti, poman-jkanje. 4. Pri rastavljanju rijei treba potovati tvorbene granice, pa nije pravilno rastavljati: izvanj-ezini, naju-porniji, natk-riven, ge-ografija. 5. Dvoglasnik ie nikad se ne rastavlja: cvi-jet, ri-je, isci-jediti, snj-egovi. Pri prenoenju rijei koje se piu sa spojnicom u novi redak spojnica se zapisuje i na poetku novoga retka: hrvatsko-engleski rjenik.

Crtica
Crtica ( ) je pravopisni znak koji se slijeva i zdesna pie s bjelinama. Crtica se pie: a) izmeu dviju sastavnica od kojih je barem jedna vierjena: pri izricanju neodreenosti, stupnjevanja ili pribline vrijednosti: pola sata sat, sat sat i pol, godina i pol dvije, trideset pet etrdeset pri povezivanju dviju glagolskih sastavnica: hotei ne hotei, htijui ne htijui, htio ne htio, htjela ne htjela, dr ne daj, idi mi doi mi, mogao ne mogao, moe ne moe, iao ne iao, znao ne znao, volio ne volio, naao ne naao b) u eliptinim reenicama s dvjema sastavnicama: oteto prokleto, reeno uinjeno, strpljen spaen, mladost ludost c) pri izraavanju odnosa sueljavanja: utakmica Hajduk Dinamo d) pri izraavanju raspona ili u znaenju od do: 2010. 2012., autocesta Split Zagreb, let New York London, ponedjeljak petak, 30 45 minuta, A e) pri navoenju upravnoga govora: Jesi li juer vidio Marka? Ne. A kad si ga posljednji put vidio? f) pri okomitome nabrajanju: Meunarodne norme ISO 216 i 269 standardiziraju veliine papira: serije A serije B serije C.
Napomena Pri okomitome nabrajanju, kad se u posebnim redcima ne navode cijele reenice, prva rije u retku pie se malim poetnim slovom, a na kraju retka ne pie se nijedan pravopisni znak. Na kraju nabrajanja pie se toka. Kupiti: kruh mlijeko novine.

Pravopisni znakovi u upravnome govoru

Pravopisni znakovi u upravnome govoru u kojemu je navod uveden navodnicima ili crticama upotrebljavaju se u skladu s ovim primjerima: Dobro sam, rekao je Marko. Jesi li dobro? upitao je Marko. Dobro sam! uskliknuo je Marko. Dobro sam, rekao je Marko, jer sve ide po planu. Jesam li, rekao je Marko, dobro uo? Sada mi je, povikao je Marko, zaista svega dosta! Dobro sam, majko, rekao je Marko. Dobro sam, majko, rekao je Marko, iako to nitko ne vidi. Dobro sam, rekao je Marko, ali to joj nita ne znai. Marko je rekao: Dobro sam. Marko je upitao: Jesi li dobro? Marko je uskliknuo: Dobro sam! Marko je uskliknuo: Dobro sam! i nastavio: ao mi je. Marko je rekao: Dobro sam, i nastavio: ao mi je. Marko je upitao: Jesi li dobro? i nastavio: ao mi je. Dobro sam. rekao je Marko. Jesi li dobro? upitao je Marko. Dobro sam! uskliknuo je Marko. Dobro sam rekao je Marko jer sve ide po planu. Jesam li rekao je Marko dobro uo? Sada mi je povikao je Marko zaista svega dosta! Dobro sam, majko. rekao je Marko. Dobro sam, majko, rekao je Marko iako to nitko ne vidi. Dobro sam, rekao je Marko ali to joj nita ne znai. Marko je rekao: Dobro sam. Marko je upitao: Jesi li dobro? Marko je uskliknuo: Dobro sam! Marko je uskliknuo: Dobro sam! i nastavio: ao mi je. Marko je rekao: Dobro sam. i nastavio: ao mi je. Marko je upitao: Jesi li dobro? i nastavio: ao mi je.

Umjesto n/r bolje je pisati n. r. Umjesto Biograd n/m bolje je pisati Biograd na Moru.

Kosa crta s bjelinama pie se: a) izmeu dviju sastavnica, od kojih je barem jedna vierjena: docent / znanstveni suradnik, lijenik specijalist / lijenica specijalistica, Vijee Europske unije / Vijee ministara, Sporazum o osnivanju srednjoeuropske zone slobodne trgovine / Central Europe Free Trade Agreement b) pri odjeljivanju stihova kad se ne navode jedan ispod drugoga: Tee i tee, tee jedan slap; / to u njem znai moja mala kap? (D. Cesari)
Napomena Dvjema kosim crtama odjeljuju se kitice: Tee i tee, tee jedan slap; / to u njem znai moja mala kap? // Gle, jedna duga u vodi se stvara, / I sja i dre u hiljadu ara. (D. Cesari)

j) imena i prezimena koja su slubeno zapisana sa spojnicom: Ana-Marija, Jean-Paul, Ivana Brli-Maurani
Napomena Pravopis ne propisuje kanonski oblik zapisa osobnoga imena. Pisanje Ana-Marija, Anamarija ili Ana Marija, Horvat-Petri ili Horvat Petri ovisi o obliku koji se upotrebljava u slubenoj komunikaciji. Zatiena imena trinih marka piu se onako kako su registrirana (npr. T-Com, Coca-Cola, PAN-PEK, Ki-Ki bomboni).

k) strane rijei, imena i pokrate koje se i izvorno piu sa spojnicom: rendez-vous, Aix-en-Provence, Baden-Baden, Wi-Fi, hi-fi, UTF-8, ITU-T E.122. Znakom - oznauje se: a) rastavljanje rijei na slova ili slogove: p-r-i-m-j-e-r na-e-lo, raz-rije-di-ti, ud-be-nik b) nesamostalnost oblinih ili tvorbenih sastavnica i mjesto njihova spajanja s ostatkom rijei: -e, -i, -om; -am, -a, -a; -ah, -ae, -asmo pre-, pred-, ispod-, na-, video-, eko-, nano-, naj-,ne-, i -telj, -a, -ica, -ka, -ski, -ni, -ovski, -ice ku-, krav-, srednj-, kol -o-.

Navodnici
Navodnici su pravopisni znakovi koji se pojavljuju u paru. Imaju tri oblika: ..., ... i .... Iza prvoga i ispred drugoga navodnika ne pie se bjelina. Navodnicima se oznauje: a) navod ili upravni govor: U Opoj deklaraciji o ljudskim pravima zapisano je: Sva ljudska bia raaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Pomozi baki, rekoe Domai Striboru. b) ironija: Briljirala je na testu. c) isticanje naslova ili imena: Krugovi su zanimljiv film.; Djeji vrti Potonica.

Kosa crta
Kosa crta (/) pravopisni je znak koji se moe pisati s bjelinama s obiju strana ili bez njih. Kosa crta bez bjelina pie se izmeu dviju rijei ili dvaju brojeva: a) pri oznaivanju da se ovisno o kontekstu ostvaruje jedna od mogunosti (ili): s/sa, i/ili, lijenik/lijenica b) pri oznaivanju ukljuenosti obiju sastavnica (i): ljetni

Polunavodnici
Polunavodnici su pravopisni znakovi koji se pojavljuju u paru. Imaju dva oblika: ... i .... Iza prvoga i ispred drugoga polunavodnika ne pie se bjelina. Polunavodnicima se oznauje: a) znaenje rijei: Prijedlog kraj znai u neposrednoj blizini.

44

HRVATSKI PRAVOPIS
b) izvoenje: list + je > listje > lise > lie; lie < lise < listje < list + je c) normativno prihvatljiviju jedinicu: 7.5 > 7,5, 80-tak 80-ak, itaoc itatelj.

b) naslov, ime ili navod u navodu: U Ustavu RH u lanku 11. navodi se: Himna je Republike Hrvatske Lijepa naa domovino.

Izostavnik
Izostavnik je pravopisni znak kojim se oznauje da je to izostavljeno u brzome ili neformalnome govoru. Ima dva oblika: i . Moe se izostaviti: a) slovo: Drte ga!, Je l doao? Nije pouzdan, al je koristan. b) slog ili vie njih: enja! c) rije: Jutro!, Veer! d) dvije brojke: pop-album 80., generacija Vatrenih 98.

Tipovi slova
Posebni tipovi slova slue za isticanje pojedinih dijelova teksta. Posebni su tipovi slova: a) razmaknuta slova: Imenica s r c e srednjega je roda.
Napomena Iza posljednjega slova rijei zapisane razmaknutim slovima piu se dvije bjeline.

b) velika slova: Imenica SRCE srednjega je roda. c) podebljana slova: Imenica srce srednjega je roda. d) kosa slova: Imenica srce srednjega je roda. Kosim slovima piu se rijei iz stranih jezika te nazivi biljaka i ivotinja na latinskome jeziku: Kada se kanadski arhivisti pridravaju naela total archives, oni zapravo provode praksu koja poiva na posebnim odredbama. Gljiva Gibberella circinata uzronik je bolesti smolastoga raka bora (Pinus spp.). Kosa se slova esto upotrebljavaju umjesto navodnika osim u navodu: Djeji vrti Potonica Krugovi su zanimljiv film. Proitala sam Seljaku bunu i Balade Petrice Kerempuha.
Napomena Kad je tekst pisan posebnim tipom slova, za isticanje se upotrebljava drukiji tip slova, npr. ono to bi se inae pisalo kosim slovima, pie se uspravnim slovima: Imenica srce srednjega je roda.

Zvjezdica
Zvjezdica (*) je pravopisni znak koji moe stajati slijeva i zdesna od rijei ili teksta. Kad stoji slijeva, oznauje: a) rekonstruirani i pretpostavljeni oblik rijei: *legti > leati, *slnce > sunce b) nestandardnojezinu rije i reenicu: *spasioc, *doneen, *eljeo bih do.

Kad stoji zdesna, oznauje biljeku u tekstu: Autorstvo se pripisuje proroku Jeremiji.* _______________________ * Vidi Bai 2008: 45.
Napomena ee se za obiljeavanje biljeaka u tekstu upotrebljava broj u nadslovku. Ako se biljeka odnosi na cijelu reenicu, oznaka biljeke (zvjezdica ili broj) pie se iza pravopisnoga znaka (toke, upitnika ili usklinika) kojim je oznaen kraj reenice: Autorstvo se pripisuje proroku Jeremiji. 1 __________________________ 1 Vidi Bai 2008: 45. Ako se biljeka odnosi na pojedinu rije ili dio reenice, oznaka biljeke pie se iza te rijei ili dijela reenice: Autorstvo se pripisuje proroku1. _________________________ 1 Misli se na proroka Jeremiju.

Znak za lanak
Znak za lanak ili paragraf () obiljeuje tekst odlomka radi lakega navoenja i pronalaenja sadraja. Znak za lanak bjelinom se odvaja od broja. 12 U Republici Hrvatskoj u slubenoj je uporabi hrvatski jezik i latinino pismo.

Uporaba posebnih tipova slova odreena je i pravilima pojedinih struka, npr. u fizici i matematici kosim se slovima piu znakovi veliina, za razliku od znakova mjernih jedinica koji se piu uspravnim slovima. m (masa) m (metar) g (gravitacijsko ubrzanje) g (gram) V (obujam) V (volt).

Znakovi za upuivanje
Znakovi za upuivanje su: <, > i . Rabe se s bjelinama s obiju strana, a oznauju: a) podrijetlo: njem. Pfutze > ofucati se