ARTIKULACIJA NASTAVNOGA SATA

UVODNI DIO
(8 min.)

Predstav N: Dobar dan, dragi

učenici! Ja sam Ivana
ljanje
Biondić i studentica sam pete godine Kroatistike i Fonetike na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu.
Danas ćete se umjesto s
vašom profesoricom
družiti sa mnom na satu književnosti.

N: Prije nego što započnemo s novim gradivom, zamolila bih vas da pogledate ovu
sliku (pokazujem na sličici doček hrvatskih nogometaša u srpnju 2018.) koja prikazuje
događaj na kojemu je sigurno većina vas bila ili je pratila preko televizora. Jesam li u
pravu?

U: Da.

N: Kaže se da slika vrijedi 1000 riječi. Koje osjećaje, stoga, pobuđuje ova slika u vama?

U: Javlja se nekoliko učenika i opisuje svoj doživljaj dočeka.

N: Što se na takvim i sličnim događajima događa, a to vidite na sljedećoj slici

(pokazujem sliku gdje nogometaši pjevaju himnu).

U: Pjeva se himna.

N: Tako je. Vjerujem da sve nas dok pjevamo himnu zahvaća osjećaj ponosa,
svečanosti i ljubavi prema našoj domovini. Ti osjećaji potaknuli su i našeg
skladatelja Josipa
Runjanina, koji je slušajući stihove Lijepe naše, (kojeg
vidite odmah pokraj nogometaša Vrsaljka), da sklada za
nju melodiju koja nam je danas svima poznata.

N: Međutim, sve je započelo od sljedećih stihova koje ću

Vam sada pročitati.

N: Prije nego što započnem čitati, da bismo razumjeli

sadržaj pjesme, moramo provjeriti značenje nekih manje
poznatih riječi, jer je tekst nastao u 19. stoljeću za
vrijeme ilirskog pokreta kada se rađao naš nacionalni
jezik (nabrajam riječi
koje su na sličici kao podsjetnik učenicima i koje učenici
prepisuju u bilježnicu: vazda, veli,
rujna, marha, luč,
pobre...)

Sada se udobno
smjestite, zatvorite oči i probajte zamišljati o čemu
pjesnik govori iz stiha u stih.

(zatim počinjem čitati

pjesmu)

(vrijeme tišine nakon čitanja pjesme)

N: Kako ste se osjećali dok ste slušali pjesmu? Što ste zamišljali?

U: Osjećali smo ponos, radost, ljubav. Zamislili smo lijepe krajolike, dijelove
naše zemlje koji su nam posebno lijepi.

N: Hvala vam na odgovorima. I ja sam se poput vas osjećala dok sam čitala
ove stihove.

Koje su vas riječi na to potaknule, otkrit ćemo kada otvorite čitanku na

stranici 114. (učenici gledaju pjesmu).
Napišete u bilježnicu Školski rad, datum i naslova Antun
Mihanović: Lijepa naša domovino. Ako se sjetite priče s početka sata,
upravo je ovaj naš pjesnik (pokazujem na sliku Antuna
Mihanovića) zaslužan za zanosni tekst naše himne koji je napisao koja je
prvi put objavljena u "Danici" br. 10, 14. ožujka 1835. godine. (pokazujem
na sličici prvo izdanje pjesme)

Vratimo se tekstu pjesme. Postoje riječi

koje posebno pobuđuju naše osjećaje i zagolicaju našu maštu dok čitamo i
slušamo određenu pjesmu, a to su motivi.
Izdvojit ćete mi neke od
motiva.

U (izdvajaju motive)

N: Odlično (pokazujem na sličici niz motiva koje su učenici trebali uočiti i koje
zapisuju u bilježnicu: domovina, zemlja, djedovina, planina, gore, ljudi, lica, vina,
srpi, vozi, marha, rog, luč, mrak, livadica, pjesma, brijeg, tamburica, kolo, Sava,
Dunaj, hrastje, grob, srce). Među njima imamo motive koji su izravno vezani uz
slavnu prošlost, način života ljudi, običaje, a to su: domovina, zemlja, djedovina…
kako bi se oni zvali?

U: Domoljubni motivi. N: Bravo. S njima

povezani su i pejzažni motivi, a to bi bili koji motivi?

U: Hrastje, Sava, Drava,

livadica…

N: Odlično ste to uočili. Međutim, ti se motivi isprepleću (pokazujem Vennov

dijagram) jer je jedan od razloga zašto pjesnik voli svoju domovinu upravo zbog
njezine ljepote, ali i zbog ljudske sloge u narodu. Slažete li se s njim?
U (očekuje se da će učenici uočiti kompleksnost domoljublja koje obuhvaća i
povijesne činjenice, kulturne značajke zemlje, geografsku ljepotu)

N: Motivi grade pjesničke slike, a ovdje ih ima mnoštvo, posebno onih koje
doživljavamo osjetilom sluha i vida. Može li mi netko izdvojiti barem jednu
pjesničku sliku koja ga se posebno dojmila.

U (učenici nabrajaju vizualne i auditivne pjesničke slike i nastavnikove provjere

ispravnosti uočenoga zapisuju pjesničku sliku koju su sami izdvojili)

N: Lijepo ste izdvojili pjesničke slike koje zaista možemo gledati i čuti u mislima.
Vizualne slike s početka pjesme Mila, kuda si nam ravna Mila, kuda si planina
(pokazujem na sličici) dočaravaju nam neke dijelove naš zemlje. Koji bi to bili?

U: Slavonija i Gorski kotar.

(zapisuju u bilježnicu
izdvojene slike)

N: Nakon što smo

odredili motive i
pjesničke slike, bi li mi netko mogao odrediti temu ove pjesme? O čemu govori
pjesnik?

U: Govori o ljubavi
prema domovini (različiti osjećaji, varijacija)

N: Tako je. Pjesnik govori o ljepotama hrvatske zemlje s ponosom i ljubavi prema
domovini i narodu.
Ljubav je osjećaj. A o osjećajima govorimo najbolje u kojoj
književnoj (om) vrsti /
rodu?

U: U lirici / pjesmi.

N: Sjetimo se početka sata. Što smo rekli da je Lijepa naša domovino ?

U: Himna.

JA: Tako je. Književna vrsta kojoj ova pjesma pripada jest upravno himna. Budući
da pjesnik njome izražava ljubav prema domovini, tu vrstu nazivamo lirska
domoljubna pjesma (pokazujem na sličici, a učenici zapisuju u bilježnice vrstu
pjesme: himna i lirska domoljubna pjesma te njezinu definiciju: Himna je svečana
pjesma
posvećena nekomu ili nečemu što čovjek smatra vrijednim
najvećega poštovanja i
divljenja. Najčešće slavi narod i državu te ističe dobre osobine onoga
komu je ili čemu
posvećena). Jedno od
obilježja himne jest
uzvišen sadržaj, u ovom slučaju pohvala domovine. Himna je isto tako
svečanog tona i ugođaja koji stvaraju određena pjesnička sredstva i
ritmotvorni elementi.
Što je riječ „lijepa“ na
početku pjesme? U: Epitet.

JA: Epitet se još naziva ukrasni pridjev, ukrašava imenicu i sigurno

uočavate mnoštvo epiteta koje pjesnik koristi. Bi li mi netko izdvojio samo
nekoliko njih?

U: Lijepa (domovino), junačka (zemljo), stare slave (djedovino), mila, blaga

(prsa, noći), rujna (lica, vina).

JA: Odlično ste to uočili. Privrženost domovini posebno pjesnik izražava

obraćajući se domovini
kao živom stvorenju. Kako se naziva to izražajno sredstvo?

U: Personifikacija.

JA: Odlično. Može li mi netko citirati iz pjesme personifikaciju?

U: Nit' ti Dunaj silu gubi
/ Kud li šumiš, svijetu
reci...

JA: Odlično. Isto se tako domovina oživljuje i onomatopejom. Što je

onomatopeja i može li
mi netko pronaći primjer onomatopeje u tekstu?

U: Onomatopeja je stilsko izražajno sredstvo kojim se oponašaju zvukovi u

prirodi. Škriplju, zvenči, buči, puca…

(učenici prepisuju sa sličice obilježja himne i po jedan primjer svakog

pjesničkog sredstva)

N: Zašto pjesnik koristi ta pjesnička sredstva: epitet, onomatopeju i

personifikaciju?

U: Da pokaže da je sama zemlja živa i da se tako prema njoj trebamo odnositi: s

poštovanjem, ponosom, ljubavi.

N: Da, odlično zapažanje. Sve to doprinosi slavljeničkom, svečanom ugođaju

kakav i je karakterističan za himnu.

N: Ritam isto igra važnu ulogu u doživljaju pjesme. Pjevamo li mi himnu ovako
(otpjevam brzo) ili jesam li ja čitala ovako (brzo počnem čitati prvi stih)?

U: Ne.
N: U kojem je ritmu pjevamo i čitamo? Bi li netko pokazao
(pjevanjem ili čitanjem prvog stiha) kojim ritmom to činimo?

U (ako se nitko ne javi, kažem umjesto učenika da se himna pjeva i čita

sporijim ritmom).

N: Na taj sporiji ritma utječe vrsta stiha koji određujemo prema broju
slogova. Tko će mi odrediti vrstu stiha?

U: Mogu ja! Stih je osmerac.

N: Tako je. A oni su raspoređeni u strofe od četiri stiha, a strofu od četiri stiha
nazivamo
četverostih.

U: Pjevnosti i sporijem ritmu doprinose i

završeci stihova: npr. teci-reci. Što prepoznajete na krajevima stihova?

U: Prepoznajem rimu.

N: Kako nazivamo stih koji ima rimu?

U: Vezanim stihom.

N: Odlično. Pjesma se sastoji od 14 kitica ili strofa, a prve dvije i zadnje dvije
danas su dio hrvatske himne.

U (učenici prepisuju sa
sličice karakteristike
ritma, vrstu stiha, strofe, rimu, kompoziciju)

N: Ovo je ukratko prikaz svega što smo danas rekli o pjesmi Hrvatska
domovina (pokazujem na sličici i ukratko ponovim obilježja
himne, a učenici samo slušaju i ne moraju prepisivati)

N: Budući da smo došli do kraja sata, zanima me ima li pitanja u vezi s

gradivom? Je li sve bilo jasno? Kako vam se svidjelo gradivo?

U (Vrednuju sat i svoje znanje)

JA: Na kraju ovog sata, htjela bih završiti s jednom misli koja nam je svima,
vjerujem, potrebna u ovom vremenu nesigurnosti (pandemije i potresa,
masovnog iseljavanja), a ona glasi da domovinu, poput pjesnika, trebamo
voljeti u dobru, ali i u zlu. Vaš je zadatak vratiti se na stihove koji opisuju
nevolje i tužne trenutke u hrvatskoj prošlosti pri kraju pjesme. Nadahnuti
njima trebate napisati pjesmu u kojoj se
obraćate svojoj domovini i (ili) narodu bodreći ih da ustraju u borbi s
nadom u bolji u život.

Hvala vam na divnoj suradnji i nadam se da ćemo se uspjeti vidjeti jednom i

uživo.