130

zahvatili, sporo se zabo-

tome i dublje u koji učenja nije
k
•melementima, sadržaja
nesmislenog zaboravlja. Sij
učenje brzo se
1.Omogući učeniku strukturirano vježbanje u smisleneveze,
svladavanjurazłiăuł
zadaća u svladavanjuvještine.
2.NadgIedaJ (kontroliraj) učinaka pri stjecanju
•azlju.
pojedinihsegmenau
kao i cjelovite vještine.
3.0dredI komponente (sastavnice) u čitavojaktivnosti
naučiti (steći).
treba
oko
4.Neka učenici razviju (nauče) načine generaliziranja,opažanja
i
odliNvanja za sve nove situacije.
5.Učenici morajudostići potrebnu (kriterijsku)razinu vještine.
*Prema: V. Kolesarić: Psihološki temelji nastave i uloga nastavrŔa
u njezinoj provedbi, u: M. Selanec (ur.), Praksa i perspektive djelatnosti znanja
osposobljavanja vozača. Hrvatski autoklub Zagreb. 1994.

2.2.1.4Ponavljanje
Riječ ponoviti označava radnju/e kȘrnrłma se teži obnavljanjuodnosm
osvježavanju u sjećanju onoga što otprije znamo. Ponovo - iznova učiniti
Dakle. ponavljase kako ne bi došlo do zaborava. Medutim,ponavljanje 10
vid nastavnog učenja ne može se svesti na zaustavljanje zaborava. Ali. nesp«•
no je i to da se trajnost pamćenja stanovitih,pretežno misaono-verbatnih.stuk- 20 25 30
tura može osigurati jedino ponavljanjem. Uz to reći i to da poznatamak- s 10 15
Sima: -Repetitio mater stuđorurn est• (ponavljanje je majka učenja IznarV)
danas više nema ono značenje kawo je irnala nekada. u kontekstupredavačke
nakon

nastave (kola učenje shvaća kao čin reproduciranja -predanih•/prirnĘeniW

na manju
znanja i vrijednosti).
Međutim. možemo ga svesti kvalitetno
i rnaksi- Zaborav je nepobitna činjenica. optirnalnirn i
Shvabrno li Šire (i kao ăn otkri'.•arja).pogled na pmavgarje vježbanja te učestalim.
mu: -Repetitb d&iva zna&Ŕ Tada Vdirm meru•.kvar,tetomobradeodnosno
ponavljanjem. krivulje zaborava
•rn poznato znanje podżerno na višu razinu generałałrarxsti, kao
otkrivam ranije. Promatrajući
.-n je govora mogu
b%erw vraćanje O obradi i vježbanju bilo
kao -łnte«entnom• mjerom. gradi
rm•e i veze i odmse od mih znarno o&anje (kad se 1848. Eu• može se zaključiti da bismo ponavljanjem.
jednom učenoj (Ili
naučenoj)
vraăm nakon što je upoznali u razEtrn zerr$ama zaustaviti ublažiti zaborav. Vratanje i kvalitete.
rope). Sinteza različitih složenosti (na ruini jedinice, teme, cjeline, mžerm promatratisa stajališta vremena to će se i
predmeta. srodnlh i sl.) stepenice su gdje svaka
nova
odnosno upotrebljavamo neko znanje. najbolje orga-
sa&žaP što češće ponavljamo uz
(viia) otkrivaviše veWa. Procesi strukturiranla očitovati. Bez ponavljanja ne mogu se (iispuniti svi ciljevi
povećavaju zoora•óanie slabije organizirano vježbanje)
u veće smislene cjeline pružaju veći otpor zaboravu / značajno u niziranu obradu odnosno najbolje obiljem grade ne ostavljaju prostora i
za
transferznanja. Zbog toga Zato nastavni programi. koji želji da se nauči
Poznata -Ne potrebama.U velikoj količl-
ukuvîh nastavnh pnavtjanje. nisu prirnjereninastavnim
malo. Valjanost učenja nakon ito se
gnisao. postiže
i 04e mnogo. u stvarnosti se drastično opada.
Visoka je izrnedu stupnja nekog gradiva i tr•sti
stm nom grade prijede "kritična točka",
znanja. Gradivo u k*mu smo prdikom uoai više veza. u k*mu