Bošnjačka riječ

Časopis za nauku, kulturu i književnost sandžačkih Bošnjaka

2018.
Broj 40-43
Godina XII
 Osnivač
Bošnjačko nacionalno vijeće
Novi Pazar
Izdavač
Centar za bošnjačke studije
Tutin SADRŽAJ
Za izdavača
Esad Džudžo UVODNIK
Glavni urednik Sead Šemsović, Sandžak je bošnjački Dubrovnik 9
Sead Šemsović
Odgovorni urednik BOŠNJACI U PROŠLOSTI
Redžep Škrijelj
Stalni saradnici Hamza Halitović
Fatima Muminović OSVRT NA ŽIVOT I DJELO
Fuad Baćićanin
Goran Bašić HUSEJINA LAMEKANIJA 13
Esad Džudžo
Muhedin Fijuljanin
Ferid Muhić Redžep Škrijelj
Senadin Lavić BOŠNJACI U MAKEDONIJI (1912 -1915) 35
Nedžib Vučelj
Almir Mehonić
Dino Lotinac Almir Mehonić
Mustafa Baltić ČASOPISI ZABRANJENOG NARODA
Izet Šabotić (Rana publicistika i periodika u bošnjačkoj emigra-
Nadir Dacić
Fehim Kajević ciji, sa posebnim osvrtom na list Bosanski pogledi) 51
Azem Kožar
Faiz Softić
Mensur Zukorlić
Časopis uređuje kolegij KULTURNO PROSVJETNA ZAJEDNICA
redakcije
U NOVOPAZARSKOM SANDŽAKU 59
Sekretar Redakcije
Amra Sadović
Mensur Zukorlić
Tehnički urednik MALKOČOGLU GAZI BALI-BEGOVA
Samer Jusović
DŽAMIJA U NIŠU 69
Lektura
Ersan Muhović
Yasin YAYLA
Korice
Nedžad Smailagić Nesip Pepić
Prijevod sažetaka na
PRIMJER SOCIJALNE POLITIKE OSMANSKE
engleski jezik DRŽAVE U NOVOPAZARSKOM SANDŽAKU 73
Emir Bihorac
Klasifikacija članaka po UDK ZNAMENITI BOŠNJACI, FERID MUHIĆ
urađena je u
Narodnoj biblioteci Srbije
Šefket KRCIĆ
Adresa redakcije FENOMENOLOGIJA DUHA FERIDA MUHIĆA 81
23. novembra 19, 36320 Tutin
www.sandzakcbs.com
cbstutin@mts.rs PRILOZI IZ RASPRAVA I ESEJA
Štampa AKADEMIKA FERIDA MUHIĆA
Beoknjiga, Beograd
Tiraž: 300 - VLADARI I FILOZOFI 113
- FILOZOFIJA IKONOKLASTIKE 115
Časopis sufinansiraju
Bošnjačko nacionalno vijeće i - DOKUMENTI - “BOLONJA” EFEKTI I
Ministarstvo kulture i informisanja DEFEKTI 137
Republike Srbije

Bošnjačka riječ © 2017 • 5

 - PUTOVANJE S DOBRIM RAZLOGOM (MUHIĆEVA METAFIZIKA PUTA) 139
- O MUDROSTI I O LJUBAVI 141
- SVRGNUTI HEGEMON “ZAPADA” 143
- LUDI SU ISTOK I ZAPAD... 145

KULTURNO STVARALAŠTVO BOŠNJAKA

Nehrudin Rebihić
UZ SUHO I SIROVO GORI: ZABORAVLJENI OPUS EDHEMA MULABDIĆA 148

Ikbal Smajlović
INTERTEKSTUALNI ODNOSI USMENO – PISANO U DJELU „LEGENDA O
ALI-PAŠI“ ENVERA ČOLAKOVIĆA 167

Tarik Galijašević
REČI KAO NEKA BIĆA TUŽNA – „KNJIGA RABJA“ ISMETA REBRONJE 185

Jusuf Džafić
EL-MULLA ALIJA EL-KARI I PROUČAVANJE NJEGOVIH DJELA NA
NAŠIM PROSTORIMA 193

Tarik Ćušić
FUNKCIJA ORIJENTALIZAMA U PARRY-LORDOVOJ ZBIRCI PJESAMA 213

ISMET REBRONJA 227

NADIJA REBRONJA 229

NAUKA I OBRAZOVANJE

Esad Džudžo
UVOĐENJE CJELOKUPNE NASTAVE NA BOSANSKOM JEZIKU U SANDŽAKU 233

SANDŽAČKA DIJASPORA

Bošnjački Istraživački centar

INTEGRACIJA BOŠNJAKA U DRUŠTVO 255

PRIKAZI I OSVRTI

Tarik Galijašević
IZ EPSKE RADIONICE
(O studiji “Epski svijet Avda Međedovića” – opći prikaz djela) 281

Kerima Filan
BIJELA PTICA: RUKOPISNA OSTAVŠTINA ARIFA SARAJLIJE (1861-
1916) AUTORA DR. FUADA BAĆIĆANINA 287

6 • 2017 © Bošnjačka riječ

Kulturno stvaralaštvo Bošnjaka
UDK 28-1:929 Мула Алија ел-Кари
28-74:929 Мула Алија ел-Кари

EL-MULLA ALIJA EL-KARI I PROUČAVANJE

NJEGOVIH DJELA NA NAŠIM PROSTORIMA
Jusuf Džafić
Tuzla

SAŽETAK

U radu se govori o biografiji, bibliografiji i izučavanju djela Mulla Alije Karije, hanefijskog
učenjaka afganistanskog porijekla, koji je djelovao u Mekki u drugoj polovini XVI stoljeća i
početku XVII stoljeća, u zlatnom dobu Osmanske države. Mulla Alija je autor između 200 i 300
djela koja obrađuju teme iz raznih oblasti: hanefijski fikh, hadis, akaid, vrijednosti djela (fedail,
fezail), tefsir, tesavvuf, arapski jezik i književnost, književna kritika, sira, historija, politika, ki-
raeti i tedžvid i sl. Spada u osmanske islamske učenjake koji su ostavili uticaj na islamsku misao
na našim prostorima. Njegova djela su čitana i izučavana u našim medresama (Sarajevo, Mostar,
Travnik, Gračanica...) i krasila police naših biblioteka (Sarajevo, Mostar, Travnik, Gračanica,
Zenica, Banja Luka, Stolac, Tuzla...) sve do kraja Prvog svjetskog rata. Stoga, ne treba da čudi
da se 70 rukopisa 22 Mulla Alijina djela čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i Bošnjačkom
institutu u Sarajevu.
Ključne riječi: Mulla Alija el-Kari, Mekka, Herat, hanefijski fikh, Bošnjaci, biblioteke,
rukopisi, Gazi Husrev-begova biblioteka

Z
Uvod

latno doba u Osmanskoj carevini je XVI stoljeće, kako na vojno-admini-

strativnom i ekonomskom, tako i na kulturno-obrazovnom polju. Tako širom
Osmanske države, od Bosne do Iraka, i od Tunisa do Arabije, djeluje značaj
broj intelektulaca u raznim naučnim poljima. Među istaknute islamske učenjake koji
su djelovali u Osmanskoj državi u XVI stoljeću, a koji su ostavili uticaj na islamsku
misao na našim prostorima je Mulla Alija el-Kari, hanefijski učenjak afganistanskog
porijekla, koji je djelovao u osmanskoj Mekki.

Bošnjačka riječ © 2017 • 193

 J. Džafić, El-Mulla Alija el-Kari i proučavanje njegovih djela na našim prostorima

Mekka i Bošnjaci u Mekki u doba Mulla Alije

U drugoj polovini XVI stoljeća, kada je Mulla Alija djelovao, Mekka se, kao i
Bosna, nalazila u okviru Osmanskog carstva. Pripadala je ejaletu Hidžaz i Habeš, čiji
je centar bio u Džiddi, nedaleko od Mekke. No, u to doba u Mekki nije boravilo mnogo
Bošnjaka, za razliku od kasnijih perioda. Bošnjaci su tada dolazili u Mekku uglavnom
radi obavljanja hadždža. Znamo za najmanje 3 naša učenjaka koji su obavili hadždž
dok je Mulla Alija djelovao u Mekki. Pretpostavljamo da su imali priliku da se upozna-
ju sa Mulla Alijom, koji je važio za priznatog učenjaka u Osmanskoj državi. To su:
- Ali-dede Mustafić (?-1598), halvetijski šejh, porijeklom iz Hercegovine, iz Mo-
stara ili Nevesinja. Poznat je kao ,,čuvar turbeta sultana Sulejmana u Sigetu“. Više puta
je obavio hadždž, dok je obilazio sufijske šejhove po Osmanskoj carevini.
- Hasan Kafija Pruščak (1544-1615), jedan od najznačajnijih alima XVI st. u Rume-
liji (evropskom dijelu Osmanske države). Bio je na hadždžu 1592. godine. (1000. h. g.).
- Abdullah-ef. Bošnjak (prije 1584-1644), pisac preko 50 djela. Obavio hadždž
prvi put 1002. h. g. (1594. godine) po završetku studija u Istanbulu.

Biografija

Nuruddin Ebu-l-Hasan Mulla (El-Mulla, El-Munla) Alija ibn Sultan Muhammed

el-Kari el-Herevi el-Mekki el-Hanefi, poznat skraćeno kao Mulla Alija el-Karija, je ču-
veni hanefijski pravnik (fakih), muhaddis, mufessir, teolog (mutekellim), mutesavvif,
lingvista, književni kritičar, historičar, politikolog, karija, kaligraf.1 Rođen je u Heratu
u današnjem zapadnom Afganistanu. Otuda mu dolazi relativno ime El-Herevi - He-
revija, tj. stanovnik mjesta Herat. Inače, Herat je bio dio povijesne pokrajine Horasan

1 Vidi o Mulla Aliji Kariji: Katib Čelebi, Kešf ez-zunun an esamijj el-kutub ve el-funun, Mektebe
El-Mesenna, Bagdad, 1941, reprint Dar Ihja’ et-turas el-arebijj, Bejrut, sv. 1, str. 454, 555, 560, 696, 850,
882, sv. 2, str. 1182, 1287, 1331, 1780, 2022; Ibid., Sullem el-vusul ila tabekat el-fuhul, IRCICA, Istan-
bul, 2010, sv. 2, str. 392; El-Muhibbi, Hulasa el-eser fi e’ajan el-karn el-hadi ašer, Dar Sadir, Bejrut, sv.
3, str. 185-186; El-Isami, Semt en-nudžum el-avali fi enba’ el-evail ve et-tevali, Dar El-Kutub el-ilmijje,
Bejrut, 1998, sv. 4, str. 402; Eš-Ševkani, El-Bedr et-tali’ bi mehasin men ba’de el-karn et-sabi’, Dar
El-Ma’rife, Bejrut, sv. 1, str. 445-446; Siddik Hasan Han, Et-Tadž el-mukellel min dževahir measir et-ti-
raz el-ahir ve el-evvel, Vizare el-evkaf ve eš-šuun el-islamijje, Doha, 2007, str. 390-391; Ismail-paša
el-Bagdadi, Hedijje el-arifin, Tubia bi inaje Vekale el-mearif el-dželile fi metbeatiha El-Behijje, Istanbul,
1951, reprint Dar Ihja’ et-Turas el-arebijj, Bejrut, sv. 1, str. 751-753; Džemil el-Azm, Ukud el-dževahir,
El-Matbea El-Ehlijje, Bejrut, 1908, str. 264-273; Omer Rida Kehhale, Mu’džem el-muellifin, Mektebe
El-Mesenna, Bagdad, reprint Dar Ihja’ et-turas el-arebijj, Bejrut, sv. 7, str. 100-101; Hajruddin Ez-Zirik-
li, El-E’alam, Dar El-Ilm li el-melajin, Bejrut, 2002, sv. 5, str. 12-13; El-Meragi, El-Feth el-mubin
fi tabekat el-usulijjin, Matbea Ensar es-Sunne el-muhammedijje bi Misr, Kairo, 1947, sv. 3, str. 89;
El-Mevsua el-fikhijje el-kuvejtijje, Dar Es-Selasil, Kuvajt, 1983/4, sv. 1, str. 361; Iljas Ahmed el-Berma-
vi, Imta’ el-fudala’ bi teradžim el-kurra’ fima ba’de el-karn es-samin el-hidžri, Dar En-Nedve, Mekka,
2000, sv. 2, 248-250; Adil Nuvejhid, Mu’džem el-mufessirin min sadr el-islam hatta el-asr el-hadir,
Muessese Nuvejhid, Bejrut, 1988, sv. 1, str. 361-362; Halil Ibrahim Kutlaj, El-Imam Alijj el-Kari ve ese-
ruhu fi ilm el-hadis, Dar El-Bešair el-islamijje, Bejrut, 1987; Gibril Haddad, Mulla Ali b. Sultan al-Qari
and his Works: A Descriptive Bibliography, The Islamic Quarterly, 2014, sv. 58, br. 2, str. 129-158.

194 • 2017 © Bošnjačka riječ

Kulturno stvaralaštvo Bošnjaka

koja je obuhvatala sjeveroistočni Iran, skoro cijeli Afganistan, zapadni Tadžikistan,

jugoistočni Turkmenistan i jugoistočni Uzbekistan. Stanovnici Herata su povijesno, a
i dan-danas uglavnom sljedbenici hanefijske pravne škole (mezheba). Takav je slučaj
i sa Mulla Alijom. Radi toga je nosio relativno ime El-Hanefi, hanefija, tj. pripadnik
hanefijskog mezheba. Nije nam poznata godina rođenja Mulla Alije. Pretpostavlja se
da je rođen oko 1520. godine.
Sultan Muhammed, otac Mulla Alije, je bio običnog, nekraljevskog porijekla. No-
sio je dva imena, jer je tada u Afganistanu, kao i u Bosni, Turskoj i dr. muslimanskim
krajevima, postojala tradicija nedavanja samog imena Muhammed djetetu. Tako je di-
jete dobijalo ili ime Mehmed, iskrivljenu verziju imena Muhammed, ili još jedno ime
uz ime Muhammed (npr. Muhammed Šakir, Muhammed Bakir itd.).
Mulla Alija je stekao osnovno i srednjoškolsko obrazovanje u Heratu, odnosno tu
je završio mekteb i medresu, učeći pred tadašnjom ulemom Herata. U mektebu, znači
do svoje 10. godine života, naučio je Kur’an napamet pred Muinuddinom ibn Hafizom
Zejnuddinom el-Herevijem. Potom je stekao idžazetnamu za 10 kiraeta i time stekao
titulu kurra hafiza - hafiza koji poznaje učenje Kur’ana na 10 kiraeta (načina). Tokom
svog školovanja u Heratu, naučio je napamet i dosta Poslanikovih predaja (hadisa), a
takođe je naučio napamet i najvažnije tekstove (metnove) iz fikha, hadisa, akaida i dr.
islamskih nauka. Pošto je bio kurra hafiz, a uz to je imao i lijep glas (mekam), još kao
mladić predvodio je teravih-namaze u glavnim heratskim džamijama. Tako je dobio
svoje relativno ime El-Kari - karija (učač Kur’ana).
Mulla Alija je odrastao u teškom vremenu za stanovnike Herata. Naime, šah Isma-
il (1501-1524), vladar šiijske iranske Safevijske države, zauzeo je 1510. godine (916.
h. g.) Herat. Tako su se stanovnici Herata, koji su bili sunnije, našli pod vlašću šiijskog
vladara, koji je već odranije bio poznat po netoleranciji prema sunnijama. Naime, šah
je imao plan da sve svoje sunnijske podanike poubija, protjera ili prevede u šiizam.
Primjera radi, šah Ismail je 1508. godine, kad je zauzeo Bagdad, poubijao ili protjerao
sunnijske učenjake, zapalio veliki broj sunnijskih knjiga, porušio veliki broj sunnijskih
džamija, srušio i oskrnavio turbeta sunnijskih velikana, među kojima je turbe ima-
ma Ebu Hanife, šejha Abdulkadira Gejlanija, osnivača kadirijskog tarikata, te turbe-
ta abbasijskih halifa. Tako je Mulla Alija, malo iza 1545. godine (952. h. g.), učinio
hidžru iz Herata u Mekku. Povodom toga je zapisao u svojoj knjizi Šemm el-avarid:
Hvala Allahu na podršci i snazi koje mi je dao da učinim hidžru iz zemlje novotarije
(bidata) u najbolju zemlju sunneta (poslaničke tradicije), gdje je spuštena Objava i
gdje se pojavilo vjerovjesništvo, koji me je utvrdio da boravim u toj zemlji, bez moći i
snage sa moje strane.2
Po dolasku u Mekku, Mulla Alija je nastavio da se usavršava u islamskim nauka-
ma. Pošto je Mekka tokom cijele godine bila stjecište hodočasnika iz cijelog islamskog
svijeta, a ne samo Osmanske carevine, Mulla Alija je imao priliku da uči pred nekima od
najvećih islamskih autoriteta toga doba. U izvorima se spominju sljedeći njegovi učitelji:
- Muinuddin ibn Zejnuddin el-Herevi, već spominjani hanefijski pravnik iz Herata;
- Šemsuddin Muhammed ibn Alija ibn Ahmed el-Kahiri el-Maliki el-Ezheri (?-

2 Mulla Alija, Šemm el-avarid, Merkez El-Furkan li ed-dirasat el-islamijje, Kuvajt, 2004, str. 50.

Bošnjačka riječ © 2017 • 195

 J. Džafić, El-Mulla Alija el-Kari i proučavanje njegovih djela na našim prostorima

1529), malikijski pravnik i muhaddis iz Kaira, svršenik Univerziteta El-Azhar. Od nje-

ga je Mulla Alija dobio veoma rano idžazetnamu;
- Zekerijja el-Haseni el-Jemeni el-Mekki (?-1564), hanefijski pravnik, muhaddis i
zahid iz Indije, koji je djelovao u Jemenu i Mekki;
- Šihabuddin Ebu-l-Abbas Ahmed ibn Muhammed ibn Muhammed, poznat kao
Ibn Hadžer el-Hejtemi (1503-1565), šafijski pravnik i muhaddis iz Kaira, koji je većinu
života djelovao u Mekki. Zajedno sa učenjakom Er-Remlijem, predstavlja glavni auto-
ritet za fetve među kasnijim generacijama učenjaka šafijskog mezheba;
- Alauddin Alija ibn Abdulmelik ibn Kadi Han el-Mutteki el-Hindi (1472-1568),
hanefijski pravnik i muhaddis iz Indije, koji je djelovao u Mekki. Napisao je oko 100
djela, među kojima je poznati Kenz el-ummal fi sunen el-akval ve el-ef’al (Blago rad-
nika u sunnetskim djelima i riječima), zbirka od preko 46 000 hadisa;
- Muhammed Said ibn Havadža, poznat kao Mir Kalan (?-1573), hanefijski prav-
nik i muhaddis iz Afganistana, koji je djelovao u Mekki;
- Atijja ibn Alija ibn Hasan es-Sulemi el-Mekki (?-1574), šafijski pravnik i mufe-
ssir iz Mekke;
- Mulla Abdullah ibn Sa’duddin el-Umeri es-Sindi el-Medeni el-Mekki (?-1576),
hanefijski pravnik, kadija, muhaddis i jezičar iz Sinda (jugoistočni Pakistan), koji je
djelovao u Medini i Mekki;
- Sinanuddin Jusuf ibn Husamuddin Abdullah ibn Iljas el-Amasi er-Rumi el-Mekki
(1488-1578), hanefijski pravnik i daija iz Amasije u sjev. Anadoliji, koji je djelovao u Mekki;
- Kutbuddin Muhammed ibn Ahmed ibn Muhammed el-Gudžurati en-Nehrevali
el-Mekki (1511-1582), hanefijski pravnik, muftija, historičar i mufessir iz Nehrevale
(današnji Patan) u Gudžuratu (zapadna Indija), koji je djelovao u Mekki;
- Šihabuddin Ahmed ibn Bedruddin el-Abbasi el-Misri el-Hindi (oko 1480-1584),
šafijski pravnik i mufessir iz Egipta, koji je djelovao u Indiji;
- Muhammed ibn Ebu Hasan Muhammed ibn Dželaluddin Muhammed el-Bekri
(?-1585), šafijski pravnik i muhaddis iz Egipta, itd.
Mulla Alija se ubrzo po dolasku u Mekku isprofilisao kao jedan od vodećih hane-
fijskih pravnika, muhaddisa, mufessira, teologa, mutesavvifa, ne samo u Mekki, već u
cijelom Osmanskom carstvu. Radi toga je dobio i titulu mulla (munla) - titulu koja se
davala samo najvećim islamskim učenjacima. Tokom svoje duge karijere, Mulla Alija
je podučavao veliki broj studenata u Mekki. Među njegovim učenicima se ističu:
- Muhjiddin Abdulkadir ibn Muhammed ibn Jahja et-Taberi el-Husejni el-Mekki
(1569-1624), šafijski pravnik, muftija, glavni hatib i imam mekkanskog Harema, mu-
haddis, historičar, jezičar, teolog, pjesnik iz Mekke iz porodice hazreti Husejna;
- Abdurrahman ibn Isa ibn Muršid el-Umeri el-Muršidi el-Mekki (1568-1628),
hanefijski pravnik, kadija, muftija i historičar iz Mekke;
- Abdulhakk ibn Sejfuddin ed-Dihlevi (1551-1642), hanefijski pravnik i muhaddis
iz Delhija (današnji gl. grad Indije);
- Ebu Abdullah Muhammed ibn Munla Ferruh ibn Abdulmuhsin er-Rumi el-Murevi
(1588-1651), hanefijski pravnik i muderris sa Moreje (Peloponez), koji je djelovao u Mekki;
- Sejjid Muazzam el-Husejni el-Belhi, hanefijski pravnik iz Belha (sjev. Afganistan);
- Šemsuddin el-Inani el-Mekki, hanefijski pravnik i muhaddis iz Mekke;
196 • 2017 © Bošnjačka riječ
Kulturno stvaralaštvo Bošnjaka

- Sulejman ibn Šafiddin el-Jemeni, hanefijski pravnik, muhaddis i mufessir iz Je-

mena, itd.
Mulla Alija je bio naklonjen tesavvufu (sufizmu). Tako znamo da je bio pripadnik
nakšibendijskog, kadirijskog i čištijskog tarikata (derviškog reda). Mulla Alija je živio
u Mekki oko 60 godina do svoje smrti. Otud mu relativno ime El-Mekki - Mekkelija,
tj. stanovnik Mekke. Preselio je 1605. godine (1014. h. g.). Ukopan je u mekkanskom
mezarju Mualla (El-Mualla, El-Ma’la). Na njegovoj dženazi je bio veliki broj ljudi.
Kad je vijest o njegovom preseljenju na ahiret došla do egipatske uleme i Univerziteta
Azhar u Kairu, u Azharovoj džamiji mu je klanjana dženaza u odsustvu. Dženazu je
klanjalo više od 4 000 učenjaka, profesora, studenata i običnih džematlija.
Mulla Alija je prezirao da ovisi o drugima, posebno o bogatašima i moćnicima.
Radi toga je i izbjegavao da obnaša ikakvu državničku fuknciju. O tome je zapisao
u svojoj knjizi Mirkat el-mefatih: Neka se Allah smiluje mome ocu. On mi bijaše go-
vorio: Ne želim da postaneš učenjak, iz straha da ne budeš stajao ispred porte emira
(prinčeva).3 Tako je Mulla Alija izdržavao sebe i porodicu od svoje kaligrafije. Naime,
Mulla Alija je bio vrstan kaligraf. Prepisao je Kur’an više od 50 puta za svoga živo-
ta. Jedan njegov savremenik je njegov prijepis Kur’ana nazvao ,,jednim od svjetskih
čuda”.4 Mulla Alija bi jednom godišnje prepisao mushaf, zajedno sa kratkim tefsirom
i kiraetskim opaskama na marginama. Onda bi prijepis prodao i od zarađenih para nje-
gova porodica bi bila zbrinuta narednih godinu dana.
Mulla Alijinu učenost su pohvalili mnogi. Tako Muhammed Abdurrahman Šemma’
navodi za Mulla Aliju u svom članku Mulla Alija Karija - Indeks njegovih djela i rado-
va napisanih o njemu (El-Mulla Alijj el-Kari - Fehres muellifatihi ve ma ketebe anhu),
objavljenom 1993. g. u 1. broju Medželle Afak es-Sekafe ve et-turas, prenoseći od Sulej-
mana el-Mukrije el-Misrija i Jahje ibn Muhammeda el-Habbaba el-Mekkija (?-poslije
1764): Bijaše znameniti učenjak svoje epohe, jedinstven u svome dobu i vremenu. Poje-
dinac koji je objedinio i racionalne i tradicionalne vrste znanosti. Ekspert u kur’anskim
i hadiskim znanostima. Spada u plejadu autoriteta. Predvodnik poznatih valorizatora i
intelektualaca. Njegova slava je dovoljna da se ne trebaju spominjati njegove osobine.
Učio je u svojoj zemlji, pa je otputovao u Mekku i tu se nastanio. Tako je objedinio znanje
stečeno pred arapskom i nearapskom (adžemskom) ulemom (učenjacima).
Hanefijski autoriteti iz kasnijih generacija ga smatraju obnoviteljem (mudžed-
didom) hanefijske pravne misli krajem X i početkom XI st. po Hidžri. To smatraju,
između ostalih, Muhamed Emin Ibn Abidin (1784-1836), Abdulhajj el-Leknevi (1848-
1886), Muhammed Idris el-Kandihlevi (1900-1974) i dr. Tako Ibn Abidin kaže za
Mulla Aliju: U njegovom govoru je znak (išaret) da je obnovitelj (mudžeddid) svoga
vremena. U njegovo vrijeme nema zaslužnijeg da ponese tu titulu. Tu titulu mu jedino
poriče propali bigot (muteassib).5

3 Mulla Alija, Mirkat el-mefatih šerh Miškat el-mesabih, Dar El-Fikr, Bejrut, 2002, sv. 1, str. 331.
4 Gibril Haddad, Mulla Ali b. Sultan al-Qari and his Works: A Descriptive Bibliography, The Islamic
Quarterly, 2014, sv. 58, br. 2, str. 129.
5 Ibn Abidin, Tenbih el-vulat ve el-hukkam ala ahkam šatim hajr el-enam ev ehad ashabihi el-kiram,
Dar El-Asar, Kairo, 2007, str. 144.

Bošnjačka riječ © 2017 • 197

 J. Džafić, El-Mulla Alija el-Kari i proučavanje njegovih djela na našim prostorima

Bibliografija

Tačan broj Mulla Alijinih djela je teško utvrditi, pogotovo ako uzmemo u obzir
činjenicu da dobar dio bogate napisane muslimanske intelektualne baštine nije još ni
indeksiran ni digitaliziran, a kamoli štampan ili izdat. Stoga ne treba da čudi, kako
proces indeksiranja i digitaliziranja građe biblioteka i arhiva diljem muslimanskog
svijeta odmiče, tako i raste nama poznati broj Karijevih djela. Takođe, vrlo je vje-
rovatno da su neka Karijeva djela zauvijek nestala, pošto je veliki dio muslimanske
pisane baštine uništen u katastrofama, naročito u ratovima i požarima, tokom burne
povijesti. Sve u svemu, pretpostavlja se da je Mulla Alija Kari napisao 200-300 djela.6
No, ta djela se međusobno drastično razlikuju po dužini. Neka djela stanu na jednu,
dvije stranice, neka su desetine stranica, neka stotine, neka cijeli svezak, a neka za-
premaju i nekoliko svezaka. Djela obrađuju teme iz raznih oblasti: hanefijski fikh, ha-
dis, akaid, vrijednosti djela (fedail, fezail), tefsir, tesavvuf, arapski jezik i književnost,
književna kritika, sira, historija, politika, kiraeti, tedžvid i sl. Ibrahim Halil Kutlaj je
kategorisao 148 Mulla Alijina djela po oblastima. Mi donosimo tu kategorizaciju, ali
u nešto obrađenom obliku: fikh: 32 knjige (od toga 11 knjiga iz hadždža i 1 knjiga iz
nasljednog prava (feraiza)); hadis: 18 knjiga; akaid: 17 knjiga; tefsir: 6 knjiga; bio-
grafski leksikoni i monografije: 6 knjiga; sira (Poslanikov životopis): 6 knjiga; gra-
matika: 6 knjiga; kiraeti i tedžvid: 5 knjiga; dove i zikrovi: 3 knjige; jezik: 3 knjige;
usuli-fikh: 1 knjiga; vazovi i ostale oblasti: 21; knjiga manje poznate poslanice koje
se pripisuju Kariju: 24 knjige. Među Mulla Alijinim djelima imamo 27 obimnijih
djela. Od tog broja, 19 je štampano, dok se preostalih 8 djela nalaze u rukopisu. U
nastavku ćemo prvo predstaviti njegova neobjavljena djela:
1 - Šerh Sahih Muslim (Komentar Muslimovog sahiha), četverotomni komentar
zbirke hadisa imama Muslima (iza 815-875).
2 - Šerh El-Džami’ es-sagir (Komentar Male zbirke), komentar na trotomnu hadis-
ku zbirku El-Džami’ es-sagir min hadis El-Bešir en-Nezir (Mala zbirka hadisa Obve-
seljivača Opominjača) Dželauddina es-Sujutija (1445-1505).
3 - Šerh Er-Risale el-Kušejrijje (Komentar Kušejrijeve poslanice), dvotomni ko-
mentar na poslanicu, djelo iz oblasti tesavvufa autora Abdulkerima el-Kušejrija (986-
1072).
4 - Šerh Muškilat el-Muvett› (Komentar problema Muvette), komentar na neke
manje jasnije hadise iz Muvette, hadiske zbirke imama Malika (711-795), tačnije
Muvvette prema verziji (rivajetu) Muhammeda ibn Hasana eš-Šejbanije (749-805),
poznatog učenika Ebu Hanife (699-767).
5 - Sire en-nebevijje (Vjerovjesnički životopis), poznata i kao Es-Sire el-kubra
(Velika sira), opsežna sira poslanika Muhammeda, a.s.
6 - El-Namus el-me’nus telhis El-Kamus (Poznati komarac - sažetak Kamusa),

6 Sljedeći pisci su donijeli spisak Mulla Alijinih djela: Katib Čelebi - 33 knjige; Ismail-paša el-Bag-
dadi - 105 knjiga; Muhammed es-Sabbag - 125 knjiga; Džemil el-Azm - 128 knjiga; Halil Ibrahim Kut-
laj - 148 knjiga; Brokelman - 170 knjiga; Muhammed eš-Šemma’ - 263 knjige. Inače, dr. Abdulhakim
el-Enis smatra da spisak Eš-Šemma’ ima dosta ponavljanja, odnosno duplikata, te, prema njemu, sadrži
najmanje 30 naslova koji se ponavljaju.

198 • 2017 © Bošnjačka riječ

Kulturno stvaralaštvo Bošnjaka

sažetak poznatog rječnika arapskog jezika El-Kamus el-muhit (Široki okean), jezičara
El-Fejruzabadija (1329-1441), propraćen kratkim bilješkama.
7 - Feth ebvab ed-din fi Adab el-muridin (Otkrovenje vjerskih vrata u Adab el-mu-
ridin), veliki komentar, od oko 180 listova, na tesavvufsko djelo Adab el-muridin (Ma-
niri sljedbenika šejha), sufijskog autoriteta Dijauddina es-Suhreverdija (1154-1191),
koje govori o pravilima ponašanja (bontonu, edebu) derviša/mutesavvifa.
8 - Behdže el-insan fi muhdže el-hajavan (Ljepota čovjeka u srcu životinja), saže-
tak, u oko 130 listova, enciklopedije o životinjama Haja el-hajevan (Život životinja)
Kemaluddina Dumejrija (1344-1405).
Kao što je ranije spomenuto, 19 većih djela Mulla Alije je štampano, i to u 39
svezaka. Radi se o sljedećim djelima:
1 - Mirkat el-mefatih šerh Miškat el-mesabih (Stepenice ključeva - komentar Niše
svjetiljki), komentar u devet tomova na hadisku zbirku Miškat el-mesabih, pisca El-Ha-
tiba et-Tibrizija (1030-1109).
2 - Envar el-Kur’an ve esrar el-Furkan (Svjetlosti Kur’ana i tajne Furkana), pe-
totomni komentar (tefsir) Kur’ana.
3 - Feth bab el-Inaje bi šerh En-Nukaje (Otvorenje vrata Pomoći pri komentaru
Nukaje), trotomni komentar hanefijske pravne (fikhske) knjige En-Nukaje šerh El-Vi-
kaje (Selekcija komentar Zaštite (Vikaje)), autora Sadruššeria Ubejdullaha ibn Mesuda
el-Mahbubija (?-1346).
4 - El-Hirz es-semin li El-Hisn el-hasin (Dragocjena zaštita za Utvrđenu tvrđavu),
trotomni komentar zbirke El-Hisn el-hasin, autora znamenitog karije Muhammeda ibn
Muhammeda ibn Alije el-Džezerija, u kojoj su skupljeni hadisi i predaje u kojima se
spominju dove, zikrovi i virdovi.
5 - Fehm el-ma’lum fi šerh Ajn el-ilm ve zejn el-hilm (Razumijevanje informacije
-komentar Izvora znanja i ukrasa blagosti), dvotomni komentar na djelo Ajn el-ilm ve
zejn el-hilm, autora Muhammeda ibn Osmana el-Belhija (?-1427), koje ustvari pred-
stavlja sažetak knjige Ihja ulum ed-din, pisca Muhammeda el-Gazalija (1058-1111).
6 - Džem’ el-vesail fi šerh Eš-Šemail (Skup alata - komentar Šemaila), dvotomni
komentar hadiske zbirke Eš-Šemail el-muhammedijje (Muhammedove vrline), zna-
menitog muhaddisa Et-Tirmizije (824-892), u kojoj su skupljeni hadisi koji govore o
izgledu i ponašanju Muhammeda, a.s.
7 - Šerh Eš-Šifa (Komentar Šife), dvotomni komentar knjige Eš-Šifa bi ta’rif hukuk
el-Mustafa (Lijek pomoću definisanja Mustafinih prava), autora Kadi Ijada (1083-
1149), u kojoj se obrađuju, slično kao u Šemailu, vrline Muhammeda, a.s.
8 - El-Esmar el-dženijje fi esma’ el-hanefijje (Svježe ubrani plodovi među imenima
hanefija), dvotomni biografski leksikon hanefijskih pravnika.
9 - Hašije ala Menasik el-hadždž (Glosa na Obrede hadždža), glosa na hanefijsku
fikhsku knjigu Menasik el-hadždž, autora Rahmetullaha es-Sindija (?-1585), koja obra-
đuje obrede hadždža.
10 - Tevdih el-mebani ve tenkih el-meani šerh Muhtesar El-Menar (Pojašnjenje
konstrukcija i korekcija značenja - komentar Muhtesara Menara), komentar na knjigu iz
hanefijskog usuli-fikha (metodologije hanefijskog prava) Muhtesar El-Menar (Sažetak
Svjetionika), autora Tahira ibn Hasana, poznatog kao Ibn Habib el-Halebi (?-1405/06).

Bošnjačka riječ © 2017 • 199

 J. Džafić, El-Mulla Alija el-Kari i proučavanje njegovih djela na našim prostorima

11 - Minah er-revd el-ezher šerh El-Fikh el-ekber (Darovi rascvjetalih bašči - ko-
mentar Velikog fikha), komentar na El-Fikh el-ekber (Veliki fikh), akaidsko djelo ima-
ma Ebu Hanife.
12 - El-Esrar el-merfua’ fi ahbar el-mevdua’ (Otkrivene tajne o izmišljenjim pre-
dajama), poznata i kao El-Mevduat el-kubra (Velika knjiga o izmišljenim predajama),
hadiska knjiga koja govori o izmišljenjim (mevdu’) predajama.
13 - El-Kitab el-masnu’ fi ma’rife el-hadis el-mevdu’ (Napravljena knjiga za po-
znavanje izmišljenog hadisa), poznata i kao El-Mevduat es-sugra (Mala knjiga o izmi-
šljenim predajama), također hadiska knjiga o izmišljenim predajama.
14 - El-Mubejjin el-muin li fehm El-Erbein (Pomoćni tumač za razumijevanje
Četrdeset hadisa), komentar na poznatih 40 hadisa imama En-Nevevija (1233-1277).
15 - Šerh Musned Ebi Hanife (Komentar Ebu Hanifnog Musneda), komentar Mu-
sneda, hadiske zbirke imama Ebu Hanife.
16 - Šerh Nuhbe el-fiker (Komentar Odabranih misli), komentar djela iz hadiske
terminologije Nuhbe el-fiker fi mustalehat ehl el-eser (Odabrane misli iz terminologije
muhaddisa) imama Ibn Hadžera el-Askalanija (1372-1449).
17 - Er-Redd ala Ibn el-Arebi fi kitabihi El-Fusus ve ala kailin bi el-hulul ve el-itti-
had (Odgovor Ibn Arebiju na njegovu knjigu El-Fusus i odgovor onima koji zagovaraju
hulul (utjelovljenje) i ittihad (sjedinjenje)), tesavvufska knjiga u kojoj autor prigovara
Ibn Arebiju i njegovim istomišljenicima.
18 - Nuzhe el-hatir fi terdžeme eš-šejh Abdulkadir (Životopis šejha Abdulkadira),
monografija o sufijskom autoritetu Abdulkadiru el-Džejlaniju (1077-1166), utemeljite-
lju kadirijskog tarikata.
19 - Kitab El-Džemalejn ala El-Dželalejn, (Knjiga dva Džemaluddina na Dže-
lalejn), glosa na Tefsir El-Dželalejn (Tefsir dvojice Džemaluddina), jednotomni tefsir
Dželauddina es-Sujutija (1445-1505) i Dželaluddina el-Mehallija (1389-1459).
Tačaj broj poslanica (traktata) koje je Mulla Alija napisao nije poznat. Pretpostav-
lja se da je njihov broj oko 200. Poslanice su iz raznih oblasti: hanefijski fikh, hadis,
akaid, vrijednosti djela (fedail, fezail), tefsir, tesavvuf, arapski jezik i književnost, knji-
ževna kritika, sira, historija, politika, kiraeti i tedžvid i sl.
81 poslanica je sabrana u zbirku (kodeks) pod jednostavnim imenom Medžmu’
resail el-allame el-Mulla Alijj el-Kari (Zbirka poslanica autoriteta Mulla Alije Karija).
Dotične poslanice su po prvi put štampane 2016. godine u 7 svezaka, u nakladi Dar
El-Lubab, Istanbul. To su sljedeće poslanice:

200 • 2017 © Bošnjačka riječ

Kulturno stvaralaštvo Bošnjaka
Svezak I:
1) El-Erbeun fi el-ehadis el-kudsijje,
2) Erbeune hadisen min dževami’ el-ke-
lim,
3) Džem’ el-erbein fi fadl el-Kur’an
el-Mubin,
4) Ref’ el-džunah ve hafd el-dženah bi
erbein hadisen fi bab en-nikah,
5) Tuhfe el-hatib ve mev’ize el-habib,
6) Zubde eš-šemail ve umde el-mesail,
7) Risale fi ebna’ en-Nebijj, s.a.v.s.,
8) Ta’likat el-Kari ala Sulasijjat El-Bu-
hari,
9) I’rab el-Kari ala evvel bab El-Buhari,
10) I’rab kelime “evvel” fi hadis El-Bera’
ibn Azib fi Sahih El-Buhari,
11 Ma’rife en-nussak fi ma’rife fedile
el-istijak,
12) Teslije el-e’ama an belijje el-ama,
Svezak II:
13) Fedail Bejtullah el-haram,
14) Ed-Durre el-mudijje fi ez-zijare er-re-
dijje,
15) El-Edeb fi redžeb,
16) Isti’nas en-nas bi fedail Ibn Abbas,
17) El-Ma’din el-adenijj fi fadl Uvejs
el-Karenijj,
18) Feraid el-kalaid ala ehadis Šerh
el-akaid,
19) El-Birre fi hubb el-hirre,
20) El-Inba’ bi enne el-asa min sunen
el-enbija’,
21) San’atullah fi siga sibgatullah,
22) Ed-Dabitijje li Eš-Šatibijje el-lamijje,
23) El-Alamat el-bejjinat fi fedail ba’d
el-ajat,
24) Ta’kib ala El-Bejdavi fi kavlihi Teala
“Ve aharine mukarrenine fi-l-esfad”,
Svezak III:
25) El-Bejjinat fi bejan ba’d el-ajat,
26) Et-Tibjan fi bejan ma fi Lejle en-nisf
Bošnjačka riječ © 2017
min ša’ban ve Lejle el-Kadr min ramadan,
27) El-I’tina’ bi el-gana’ fi el-fena’,
28) Feth el-esma’ fi šerh es-sema’,
29) Tathir et-tavijje bi tahsin en-nijje,
30) El-Mes’ele fi el-Besmele,
31) Šifa es-salik fi irsal Malik,
32) El-Fusul el-muhimme fi husul el-mu-
timme,
33) Tezjin el-ibare li tahsin el-išare,
34) Et-Tedhin li et-tezjin ala vedžh et-
tebjin,
35) Ifrad es-sala an es-selam, hel jukreh
em la?,
36) El-Ihtida’ fi el-iktida’,
37) El-Fadl el-muavvel fi es-saff el-evvel,
38) Silat el-dževaiz fi sala el-dženaiz,
39) Lebb lubab el-menasik,
40) Bidaje es-salik fi nihaje el-mesalik,
Svezak IV:
41) El-Vukuf bi et-tahkik ala mevkif
Es-Siddik,
42) Es-Sania fi tahkik el-buk’a el-menia,
43) Bejan fi’l el-hajr iza dehale Mekke
men hadždže an el-gajr,
44) Risale fi bejan et-temettu’ fi ešhur
el-hadždž li el-mukim bi Mekke min
amih,
45) El-Afaf an ved’ el-jed fi et-tavaf,
46) El-Istina’ fi el-idtiba’,
47) El-Hazz el-evfer fi hadždž el-ekber,
48) Ez-Zehire el-kesire fi redža’ magfire
el-kebire,
49) Envar el-hudžedž fi esrar el-hidžedž,
50) El-Burhan el-dželijj el-alijj ala men
summije min gajr musemma bi el-velijj,
51) Zejl El-Burhan el-dželijj el-alijj ala
men summije min gajr musemma bi
el-velijj,
52) El-Istid’a’ fi el-istiska’,
53) El-Mekale el-azbe fi el-amame ve
el-azbe,
54) Et-Tasrih fi šerh et-tesrih,
55) Et-Tevkil fi en-nikah,
• 201
 J. Džafić, El-Mulla Alija el-Kari i proučavanje njegovih djela na našim prostorima

56) El-Edžvibe el-muharrere fi bejda el-habise el-munkire,

57) Tahkik el-ihtisab fi tedkik el-intisab,
58) Fejd el-faid li šerh Revd er-raid fi mesail el-feraid,
59) El-Hizb el-e’azam ve el-vird el-efham,
60) El-Mulemme’ šerh Na’t el-muressa’,
61) Et-Tedžrid fi i’rab kelime et-tevhid ve ma jeteallek bi meaniha min et-tedžmid,

Svezak V:
62) Šerh Tasrif El-Izzi,
63) Ez-Zubde fi šerh El-Burde,
64) Feth bab el-isad fi šerh kaside Banet Suad,
65) El-Mevrid er-revijj fi Mevlid en-nebevijj,
66) Edille mu’tekid Ebi Hanife fi ebevejj en-Nebijj, s.a.v.s.,
67) En-Nisbe el-murettebe,
Svezak VI:
68) Kešf el-hidr an hal El-Hidr,
69) El-Mešreb el-verdijj fi mezheb El-Mehdijj,
70) Mertebe el-vudžud ve menzile eš-šuhud,
71) Zejl Mertebe el-vudžud ve menzile eš-šuhud,
72) Ferr el-ujun min muddeii iman Fir’avn,
73) Šemm el-avarid fi zemm er-revafid,
74) Sulale er-risale,
75) Teb’id el-ulema’ an takrib el-umera’,
Svezak VII:
76) Dav’ el-meali li bed’ el-emali,
77) Šerh Elfaz el-kufr,
78) El-Kavl es-sedid fi hulf el-veid,
79) Er-Risale et-taijje fi šerh Et-Taijje,
80) Zejl Er-Risale et-taijje fi šerh Et-Taijje,
81) El-Mukaddime es-salime fi havf el-hatime.

Zbirno gledano, ako računamo i poslanice i obimnije knjige, oko 100 Mulla Aliji-
nih djela je štampano. Ostala djela se nalaze u rukopisu. Inače, rukopisi Mulla Alijinih
djela se čuvaju pohranjeni u sljedećim bibliotekama i arhivama: Centar Kralja Fejsala za
islamska istraživanja i studije u Rijadu, Centralna biblioteka u Rijadu, Biblioteka Uni-
verziteta Kralj Saud u Rijadu, Biblioteka Univerziteta Imam Muhammed ibn Saud u
Rijadu, Biblioteka Saudijskog muftiluka (Dar el-ifta’) u Rijadu, Biblioteka Mekkanskog
Harema u Mekki, Biblioteka Mekke el-Mukerreme u Mekki, Biblioteka Kralj Abdulaziz
u Mekki, Biblioteka Univerziteta Ummu-l-Kura u Mekki, Centar za naučno istraživanje
i preporod islamske baštine u Mekki, Biblioteka Mahmudija u Medini, Biblioteka Islam-
skog univerziteta u Medini, Biblioteka Poslanikove džamije u Medini, Centralna bibli-
oteka u Džeddi, Biblioteka Abdullah ibn el-Abbas u Taifu, Azhareva biblioteka u Kairu,
Nacionalna biblioteka u Kairu, Institut za arapske rukopise u Kairu, Centralna biblioteka
202 • 2017 © Bošnjačka riječ
Kulturno stvaralaštvo Bošnjaka

za islamske rukopise pri Džamiji Sejjide Zejneb u Kairu, Aleksandrijska biblioteka u

Aleksandriji, Nacionalna biblioteka u Damasku, Biblioteka Zahirija u Damasku, Gene-
ralni direktorat za antikvitete i muzeje u Damasku,Vakufska biblioteka u Halepu, Stari
kulturni centar u Hami, Biblioteka Halidija u Jerusalimu, Dar Isaf en-Nešašibi u Jerusali-
mu, Vakufska biblioteka u Mosulu, Bagdadska biblioteka u Bagdadu, Nacionalna biblio-
teka u Abu Dabiju, Centar Džume el-Madžida za kulturu i baštinu u Dubaiju, Biblioteka
Univerziteta Kuvajt u Kuvajtu, Katarska biblioteka u Dohi, Kraljevska (Husejnijska)
riznica (hazna) u Rabatu, Riznica džamije Mevlaj Abdullaha eš-Šerifa u Vezanu u Ma-
roku, Nacionalna biblioteka u Alžiru, Nacionalna biblioteka u Tunisu, Biblioteka El-Ah-
kaf u Terimu u Jemenu, Biblioteka Jahja-efendije u Istanbulu, Biblioteka Sulejmanija u
Istanbulu, Narodna biblioteka (Biblioteka Fejzullah-efendije) u Istanbulu, Bajazitova dr-
žavna biblioteka u Istanbulu, Nur Osmanije biblioteka u Istanbulu, Biblioteka Jusuf-age
u Konji, Univerzitetska biblioteka u Pešavaru, Državna biblioteka u Berlinu, Nacionalna
biblioteka u Beču, Biblioteka Fakulteta za orijentalne studije u Petrogradu, Univerzi-
tetska biblioteka u Bratislavi, Nacionalna bibiloteka u Pragu, Biblioteka Samostana El
Eskorijal kod Madrida, Biblioteka Anđelika (Angelica) u Rimu, Nacionalna biblioteka
u Parizu, Biblioteka Mađarske akademije nauka u Budimpešti, Britanska biblioteka u
Londonu, Biblioteka Univerziteta Princeton (Prinston) u Prinstonu, Biblioteka Univerzi-
teta Harvard u Kembridžu (Cambridgeu) u SAD-u, Biblioteka Univerziteta Yale (Jel) u
New Havenu (Nju Hevenu), Biblioteka Univerziteta Michigan (Mičigen) u Ann Arboru
(En Arboru), Biblioteka Univerziteta Kembridž u Kembridžu u Engleskoj, Biblioteka
Univerziteta Edinburg u Edinburgu, Biblioteka Instituta za ismailijske studije u Londonu,
Nacionalna biblioteka u Tirani, Institut za etiopske studije u Adis Abebi, Rampur Raza
biblioteka u Rampuru u Indiji, Javna orijentalna biblioteka Huda Bahš u Patni u Indiji itd.

Izučavanje Mulla Alije Karije i njegovih djela na našim prostorima

Djela Mulla Alije Karije su bila popularna na našim prostorima u osmansko doba.
Korištena su i kao štivo i literatura u našim medresama. Takođe, koristili su ih i naši
učenici koji su studirali na medresama i univerzitetima širom osmanskog svijeta. Tako
je Mustafa Pruščak (?-1755), prvi znani bošnjački student na kairskom univerzitu Azhar
i kasniji prusački muftija i kadija, u studentskim danima prepisao Karijevo djelo El-Mu-
bejjin el-muin fi fehm el-erbein, i to tokom hadždža 1723. god. (1135. h. g.) u Medini.7
Dolaskom Astrougarske 1878. godine, opada poznavanje arapskog jezika pa sa-
mim tim i interesovanje za izučavanje Mulla Alijinih djela. Tako su se Mulla Alijina
djela povukla iz upotrebe u većini medresa do kraja Prvog svjetskog rata 1918. godine.
No, u nekim medresama su se koristila čak do iza Drugog svjetskog rata, odnosno
do 1945-1949. godine, kada je komunistički režim zatvorio sve medrese osim Gazi
Husrev-begove. Na osnovu sačuvanih domaćih rukopisa djela u Gazi Husrev-begovoj
biblioteci, Bošnjačkom institutu i Arhivu Hercegovine, možemo sa sigurnošću utvrditi
su djela Mulla Alije korištena u medresama u sljedećim gradovima: Sarajevo, Mostar,
7 Jusuf Ramić, Bošnjaci u Egiptu u vrijeme tursko-osmanske uprave, Kalem - CNS, Sarajevo, 2012,
str. 93.

Bošnjačka riječ © 2017 • 203

 J. Džafić, El-Mulla Alija el-Kari i proučavanje njegovih djela na našim prostorima

Travnik, Gračanica itd. Mulla Alijina djela takođe su bila dio naših privatnih i javnih
biblioteka. Na osnovu sačuvanih rukopisa, koji su pohranjeni u Gazi Husrev-begovoj
biblioteci, Bošnjačkom institutu i Arhivu Hercegovine, pouzdano znamo da su Mulla
Alijini naslovi bili dio privatnih i javnih biblioteka u sljedećim gradovima: Sarajevo,
Mostar, Travnik, Gračanica, Zenica, Banja Luka, Stolac, Tuzla. Koliko je nama pozna-
to, u Bosni se čuva preko 70 rukopisa Mulla Alijinih djela koji se nalaze pohranjeni u
našim bibliotekama, arhivama i institutima (Gazi Husrev-begova biblioteka, Bošnjački
institut, Arhiv Hercegovine). Tako se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuva 61 ruko-
pis, a u Bošnjačkom institutu 9 rukopisa. U nastavku ćemo obraditi većinu tih rukopisa.

Rukopisi El-Mevduat es-sugra u GHB (Gazi Husrev-begovoj biblioteci):

1 - Drugo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. 840. Cijelu zbirku je prepisao Dijauddin
(Zijauddin) Abdullah el-Ezguri sin Muhammeda (Mehmeda) Dagistanija el-Evarija u
gradu Amid (Dijarbekir, jug. ist. Anadolija), dok je bio u službi izvjesnog Omer-ef., u
mjesecu ševvalu 1174. h. g. (5. maj - 2. jun 1761. god.).8
2 - Treće djelo u rukopisnoj zbirci pod br. 1164. Tačnije, radi se o izvodu iz El-Mev-
duat es-sugra. Cijelu rukopisnu zbirku 1295. h. g. (1878. god.) prepisao nepoznati pisac
na preporuku svog prijatelja izvjesnog Sejfuddina el-Mehranija u nepoznatom mjestu.9
3 - Rukopis pod br. 579. Prepisivač, mjesto i datum prepisa nepoznati. Sudeći po
papiru, pismu i povezu, rukopis je iz XVIII st.10
4 - Prvo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. 1682. Cijelu zbirku je prepisao Abdullah-ef.
Kantamirija (?-1774), glavni pisar sarajevskog šerijatskog sudija. Zbirka je iz biblioteke
Abdullah-ef. Kantamirije u Sarajevu koju je vakif podigao 1774. god. pored Atmejdan-
ske medrese. Služila je, vjerovatno, kao literatura učenicima Atmejdanske medrese.11
5 - Rukopis pod br. 2308. Prepisao ga Jusuf Skopljak (El-Uskupi) iz makedonskog
Skoplja 30. redžeba 1151. h. g. (12. novembar 1738. god.). Mjesto prepisa nije pozna-
to. Rukopis je uvakufio Ibrahim Zafranija (1869-1934), svršenik Azhara i profesor u
Šerijatsko-sudačkoj školi u Sarajevu. Dakle, rukopis je bio dio njegove biblioteke.12
6 - Prvo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. 3325. Rukopisnu zbirku je u Beogradu
prepisao, kako stoji u zapisu na početku, Halil Bošnjak (El-Bosnevi), pisar u Beograd-
skom sudu. Rukopis je uvakufio, kako stoji u drugom zapisu na početku, Hadži Halil-ef.
Gračanlija (Gračaničevi). Dakle, prepisivač i vlasnik rukopisa je bio Halil-ef. Gračanlija
Trepanić (? - iza 1763), beogradski muderris, koji je u rodnoj Gračanici obnovio džami-
ju te podigao medresu i biblioteku. Rukopis je prvo korišten u njegovoj medresi, a kasnije
u Osman-kapetanovoj medresi u Gračanici, kao literatura učenicima.13

8 Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, obrada Kasim Dobrača, Al-Furqan-Rija-
set IZ u BiH, London-Sarajevo, 2000, sv. 1, str. 5, br. 2/2.
9 Ibid., sv. 1, str. 172-173, br. 240/3.
10 Ibid., sv. 1, str. 365, br. 579.
11 Ibid., sv. 1, str. 366, br. 580.
12 Ibid., sv. 1, str. 366, br. 581.
13 Ibid., sv. 1, str. 366-367, br. 582.

204 • 2017 © Bošnjačka riječ

Kulturno stvaralaštvo Bošnjaka

7 - Drugo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. 2369. Tačnije, fragment iz El-Mevdu-
at es-sugra. Cijelu zbirku je prepisao Ahmed ibn Osman et-Tusevi 1137. h. g. (1724.
god.). Mjesto prepisa je nepoznato. Iz Osman-Šehdijine biblioteke. Osman Šehdi,
sin Mehmed-ef. iz Bijelog Polja (Akova) je osnovao biblioteku 1773. god.14
8 - Osmo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. 675. Prepisivač, mjesto i vrijeme pre-
pisa nepoznati. Sudeći po osnovu papira, uveza i pisma, rukopis je iz XVII ili XVIII
st. Na prvom zaštitnom listu stoji bilješka vlasnika iz porodice Hromić (Hromozade)
te bilješka drugog vlasnika Salih Izzeti. Radi se o Izzet Salih-ef. Hromiću, članu sa-
rajevske porodice Hromića, porijeklom iz Stoca.15
9 - Drugo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. R-7664. Prepisivač, mjesto i godina
prepisa nepoznati. Poklon Muhameda Čaršimamovića iz Sarajeva, porijeklom iz Zeni-
ce. Dakle, zbirka je bila dio biblioteke porodice Čaršimamović u Zenici. Članovi ove
porodice su bili imami u zeničkoj Sultan Ahmedovoj Čaršijskoj džamiji (1747-1911).16
10 - Drugo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. R-6427. Prepisivač, mjesto i go-
dina prepisa nepoznati. Sudeći po pismu, povezu i papiru, zbirka je iz XVIII st. Iz
kolekcije Besim-ef. Korkuta (1904-1975), svršenika Azhara i našeg najpoznatijeg
prevodioca Kur’ana.17
11 - Rukopis pod br. R-8393. Prepisao Makbulallah sin šejha Ahmeda (Makbu-
lallah ibn eš-Šejh Ahmed) u selu Kizladu (?) 1136. h. g. (1732. god.). Rukopis uvakufio
Mehmed-paša Kukavica (?-1761, jedan od najvećih bosanskih vakifa, koji je, između
ostalog, u Travniku podigao džamiju, medresu, mekteb, bezistan, 2 dućana, hamam,
vodovod, šadrvan, sahat-kulu, konak, tekiju, 3 česme. Znači, rukopis se koristio u me-
dresi Mehmed-paše kao literatura. Došao u GHB preko Odbora IZ Travnik.18
12 - Rukopis pod br. R-8189. Prepisivač, mjesto i datum prepisa nepoznati.19

Rukopisi El-Hizb el-e’azam ve el-vird el-efham u GHB:

13 - Rukopis pod br. 894. Prepis je završen početkom zu-l-ka’deta 1281. h. g.

(kraj marta 1865. god.). Prepisivač i mjesto prepisa nepoznati. Iz biblioteke Salim-ef.
Muftića (1876-1938), sarajevskog muftije (1914-1930), člana i u dva navrata pred-
sjednik Ulema-medžlisa (1930-1936), sina sarajevskog muftije i prvog reisu-l-ule-
me Mustafe Hilmi-ef. Omerovića (1816-1895). Akademik dr. Hamdija Ćemerlić
(1905-1990), zet Salim-ef., je iz zaostavštine svoga punca poklonio GHB 70 ruko-
pisa i 100-injak štampanih knjiga. Salim-ef. je dio svoje biblioteke naslijedio od oca
Hilmi-ef. i starijeg brata Mehmeda Refik-ef. Muftića (1854-1916), muderrisa Gazi
Husrev-begove medrese.20

14 Ibid., sv. 1, str. 408, br. 623/2.

15 Ibid., obrada Zejnil Fajić, 1991, sv. 3, str. 98, br. 2107/8.
16 Ibid., obrada Zejnil Fajić, 2003, sv. 11, str. 189, br. 6604/2.
17 Ibid., sv. 11, str. 231, br. 6671/2.
18 Ibid., sv. 11, str. 340-341, br. 6795.
19 Ibid., sv. 11, str. 341, br. 6796.
20 Ibid., sv. 1, str. 533-534, br. 770.

Bošnjačka riječ © 2017 • 205

 J. Džafić, El-Mulla Alija el-Kari i proučavanje njegovih djela na našim prostorima

14 - Prvo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. 2294. Prepisivač, mjesto i datum
prepisa nepoznati. Rukopisna zbirka je iz XVIII st.21
15 - Prvo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. 2569. Cijelu zbirku je prepisao u
Sarajevu oko 1213. h. g. (1798/99. god.) naš kaligraf hfz. Ibrahim-ef. Šehović, imam
Careve džamije na prijelazu iz XVIII u XIX st., koji je Kur’an prepisao najmanje 66
puta. Zbirka je iz biblioteke Muhameda Enverije Kadića (1855-1931), pisca Hronike
Bosne u 28 svezaka na 11000 stranica.22
16 - Prvo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. 2833. Cijelu zbirku prepisao Sulej-
man sin Habiba sin H. Malkoča sin H. Šabana (Sulejman ibn Habib ibn el-Hadždž
Malkoč ibn el-Hadždž Šaban) iz Olova, nastanjen u Sarajevu, u muharremu 1128. h.
g. (1716. god.).23
17 - Rukopis pod br. 2866. Prepisivač, mjesto i vrijeme prepisa nepoznati. Su-
deći po uvezu, papiru i pismu, rukopis je iz XVII ili XVIII st. Kupljen u Travniku.
Dakle, dolazi iz travničkih biblioteka.24
18 - Prvo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. 2879. Prepisivač, datum i mjesto pre-
pisa neznani. Rukopis je prepisan prije 1190. h. g. (1776. god.).25
19 - Rukopis pod br. 2971. Prepisivač, mjesto i datum prepisa neznani. Sudeći
po uvezu, papiru i pismu, rukopis je iz XVIII st. Iz biblioteke spomenutog Muhame-
da E. Kadića.26
20 - Četvrto djelo u rukopisnoj zbirci pod br. R-5905. Prepisivač, mjesto i datum
prepisa nepoznati. Zbirka je iz kolekcije poznatog historičara Osmana Asafa Sokolo-
vića (1882-1972) iz Sarajeva.27
21 - Drugo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. R-6557. Prepisivač, vrijeme i mje-
sto prepisa nepoznati. Sudeći po papiru, povezi i pismu, zbirka je iz XVIII st.28
22 - Drugo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. R-8727. Prepisivač, vrijeme i mje-
sto prepisa nepoznati. Sudeći po papiru, povezi i pismu, zbirka je iz XVIII st. 29
23 - Prvo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. R-7441. Prepisao Abdullah Šejhzade
el-Alaijevi, učenik Ebu Bekra Rašid-efendije, 1200. h. g. (1785/86. god.). Mjesto
prepisa nepoznato. Rukopis je bio dio biblioteke Fadil-paše Šerifovića (1802/3-
1882), sarajevskog pjesnika i političara. Otkupljen od Raseme Kapetanović.30
24 - Prvo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. R-7419. Prepisivač, vrijeme i mjesto
prepisa nepoznati.31
21 Ibid., sv. 1, str. 534, br. 771/1.
22 Ibid., sv. 1, str. 534-535, br. 772/1.
23 Ibid., sv. 1, str. 535-536, br. 773/1.
24 Ibid., sv. 1, str. 536, br. 774.
25 Ibid., sv. 1, str. 536-537, br. 775/1.
26 Ibid., sv. 1, str. 537, br. 776.
27 Ibid., obrada Haso Popara, 2004, sv. 13, str. 344, br. 7700/4.
28 Ibid., sv. 11, str. 566, br. 7023/2.
29 Ibid., sv. 11, str. 567, br. 7024/2.
30 Ibid., sv. 11, str. 573, br. 7035/1.
31 Ibid., sv. 11, str. 574, br. 7036/1.

206 • 2017 © Bošnjačka riječ

Kulturno stvaralaštvo Bošnjaka

Rukopisi Džem’ el-vesail fi šerh Eš-Šemail u GHB:

25 - Rukopis pod br. 325. Prepisivač, mjesto i vrijeme prepisa nepoznati. Rukopis
je iz XVIII st. Bio je dio Osman-Šehdijine biblioteke u Sarajevu.32
26 - Rukopis pod br. 1327. Rukopis je prepisao izvjesni Ismail 22. ramazana 1127.
h. g. (20. septembar 1715. god.) u Istanbulu. Na početku stoje imena bivših vlasnika:
Omer sin Ahmeda Bosanac (Omer ibn Ahmed el-Busnevi) 1176. h. g. (1762) i Omer
Zuhdi 1193. h. g. (1779). Na prvom listu stoji pečat vlasnika Muhameda Šakira Mui-
dovića (?-1858), sarajevskog muftije jer je rukopis bio dio njegove biblioteke. Znači,
rukops je bio dio biblioteke sarajevske porodice Muidović. Poklonio pravnik dr. Munib
Muidović.33
27 - Rukopis pod br. 3374. Prepisao ga Mustafa sin Ibrahima Čukurić? (Mustafa
ibn Ibrahim Čukuri) u Banjaluci 1065. h. g. (1655. god.). Na početku stoji ime bivšeg
vlasnika: Muhammed Rašid Hafizović (Hafiz-zade), banjalučkog kadije, u čijoj se bi-
blioteci nalazio rukopis.34
28 - Rukopis pod br. 3903. Prepis rukopisa je završio Abdullah el-Busiri eš-Šafii’
u četvrtak ujutru, 23. zu-l-ka’deta 1156. h. g. (7. januar 1744. god.). On je ujedno i
njegov prvi vlasnik. Moguće da je rukopis prepisan u Kairu. Rukopis je bio dio Kara-
đoz-begove biblioteke u Mostaru, pa samim tim i literatura učenicima Karađoz-begove
medrese.35
29 - Rukopis pod br. 108. Prepisivač, mjesto i datum prepisa nepoznati. Sudeći
po papiru, uvezu i pismu, rukopis je iz XVII st. Prepisan je iz autografa. Iz bibliote-
ke sarajevske porodice Džinić (Džino-zade), tačnije biblioteke Muhammeda Baki-ef.
Džinića.36
30 - Rukopis pod br. 689. Prepisao ga muderris Hadži Mehmed sin Velijjuddi-
na (El-Hadždž Muhammed ibn Velijjuddin) 15. ša›bana 1193. h. g. (27. avgust 1779.
god.) u Sarajevu u Gazi Husrevbegovom hanikahu (tekiji). Znači, rukopis je bio lite-
ratura u Gazi Husrev-begovoj medresi. Rukopis uvakufio 1284. h. g. (1867. god.) za
GHB Ahmed Asim-beg Mutevelić, mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa (1856-
1885). Dakle, rukopis je iz njegove biblioteke, odnosno iz biblioteke sarajevske poro-
dice Mutevelić.37
31 - Rukopis pod br. 3742. Prepisao ga 12. ramazana 1165. h. g. (23. jul 1752.
god.) Alija el-Menufi, iz egip. pokrajine Menufija, sjeverno od Kaira. Mjesto prepisa je
vjerovatno Kairo. Rukopis je bio dio Karađoz-begove biblioteke, što znači da je kori-
šten kao literatura u Karađoz-begovoj medresi.38
32 - 18. djelo u rukopisnoj zbirci pod br. 1356. Tačnije, izvod iz Džem’ el-vesail fi

32 Ibid., sv. 1, str. 273, br. 442.

33 Ibid., sv. 1, str. 273, br. 443.
34 Ibid., sv. 1, str. 273, br. 444.
35 Ibid., sv. 1, str. 273, br. 445.
36 Ibid., sv. 1, str. 303, br. 497.
37 Ibid., sv. 1, str. 303-304, br. 498.
38 Ibid., sv. 1, str. 304, br. 499.

Bošnjačka riječ © 2017 • 207

 J. Džafić, El-Mulla Alija el-Kari i proučavanje njegovih djela na našim prostorima

šerh Eš-Šemail. Prepisivač, mjesto i datum prepisa nepoznati. Cijela zbirka je prepisa-
na u drugoj polovini XVII st. i bila je dio biblioteke Salim-ef. Muftića.39
33 - Rukopis pod br. R-8408. Prepisao ga Alija ibn Ismail el-Maliki ed-Deltedževi
er-Rufai 3. redžeba 1100. h. g. (22. april 1689. god.). Mjesto prepisa nepoznato. Na na-
slovnoj strani stoji ime ranijeg vlasnika: Abdulkerim ibn Hadži Hidr ibn Velijj el-Kar-
mani. Rukopis je uvakufio 1166. h. g. (1752. god.) spomenuti Mehmed-paša Kukavica.
Znači, rukopis je iz biblioteke Mehmed-pašine medrese u Travniku, gdje je služio kao
literatura. Prepis je dospio u GHB preko Odbora IZ Travnik.40
34 - Rukopis pod br. R-8728. Prepisivač, mjesto i vrijeme prepisa nepoznati. Iz ko-
lekcije hfz. Asim-ef. Sirće (1892-1970), kurra hafiza i stručnjaka za kiraete iz Sarajeva.41

Rukopisi Dav’ el-meali li bed’ el-emali u GHB:

35 - Šesto djelo u rukopisnoj zbirci pod br. 1672. Prepisivač, mjesto i vrijeme
prepisa nepoznati.42
36 - Drugo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. 2482. Prepisivač, mjesto i vrijeme
prepisa nepoznati. Sudeći po osnovu papira, uveza i pisma, rukopisna zbirka je vjero-
vatno iz XVIII st. Na početku se nalazi zapis šejha Abdullaha Kaukčije (Kaukči-zade)
u kome kaže da je rukopis pozajmio od vlasnika. Radi se o Abdullahu-ef. Kaukčiji
(1820-1878), poznatom borcu protiv austrougarske okupacije Bosne. Rukopis je uva-
kufio Hromić (Hromo-zade), što znači da je bio u biblioteci porodice Hromić.43
37 - Drugo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. 1067. Cijelu zbirku prepizao nepozna-
ti prepisivač svome sinu Dželalu 1097. h. g. (1685. god.) u nepoznatom mjestu. Uva-
kufio Mehmed Svrzo, sin Muhamed-age, 1931. god. Rukopis je iz biblioteke porodice
Svrzo, smještene u Svrzinoj kući u Sarajevu.44
38 - 14. djelo u rukopisnoj zbirci pod br. 1356.45
39 - Drugo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. R-6481. Zbirka je prepisana 1202. h.
g. (1788. godine). Prepisivač i mjesto prepisa nepoznati.46
40 - Drugo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. R-8717. Prepisivač, mjesto i datum
prepisa nepoznati.47
41 - Treće djelo u rukopisnoj zbirci pod br. R-5337. Prepisivač, mjesto i vrijeme
prepisa nepoznati.48

39 Ibid., sv. 3, str. 150-151, br. 2147/18.

40 Ibid., sv. 11, str. 291-292, br. 6716.
41 Ibid., sv. 11, str. 292, br. 6717.
42 Ibid., sv. 1, str. 115, br. 145/6.
43 Ibid., sv. 1, str. 138, br. 166/2.
44 Ibid., sv. 1, str. 426, br. 655/2.
45 Ibid., sv. 3, str. 149-150, br. 2147/14.
46 Ibid., obrada Haso Popara-Zejnil Fajić, 2000, sv. 7, str. 246-247, 4427/2.
47 Ibid., sv. 11, str. 448, br. 6903/2.
48 Ibid., sv. 11, str. 479, br. 6941/3.

208 • 2017 © Bošnjačka riječ

Kulturno stvaralaštvo Bošnjaka

Rukopisi El-Mubejjin el-muin li fehm El-Erbein u GHB:

42 - Prvo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. 3386. Prepisao ga Omer ibn Alija ibn
Ja’kub ibn Alija u Medini 1174. h. g. (1760/61. godine).49
43 - Prvo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. 4215. Prepisao Alija sin Ahmeda sin
Saliha sin Durmiša (Alijj ibn Ahmed ibn Salih ibn Durmiš) 22. ševvala 1215. h. g. (7.
mart 1803. god.) u Stocu. Rukopis je uvakufio Hadži Muhamed-ef. Strnak.50
44 - Rukopis pod br. 4225. Prepis je završio Ahmed-ef. Pruščak (El-Akhisari) u
Sarajevu u Gazi Husrev-begovoj medresi u saferu 1164. h. g. (januar 1750. godine).
Dakle, rukopis je služio kao literatura u Gazi Husrev-begovoj medresi.51

Rukopisi Feth bab el-isad fi šerh kaside Banet Suad u GHB:

45 - Četvrto djelo u rukopisnoj zbirci pod br. R-7684. Cijelu zbirku je prepisao
Hadži Muhammed Sadik 11. ša›bana 1175. h. g. (6. mart 1762. god.) u nepoznatom
mjestu. Na 2. zaštitnom listu stoji da je vlasnik rukopisa Numan Zuhdija, sin Mu-
hammed-ef. Čaršimomovića iz Zenice. Njih dvojica su imami iz spominjane imamske
zeničke porodice Čaršimamović. Numan Zuhdi-ef. je bio predzadnji imam u porodici.
Dakle, zbirka je bila dio biblioteke Čaršimamovića. Poklon Muhameda Čaršimamovi-
ća iz Sarajeva.52
46 - Prvo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. R-6782. Prepis djela završio 2. re-
biu-l-ahira 1163. h. g. (10. mart 1750. god.) Sulejman Fehim, koji je te godine prepisao
cijelu zbirku. Mjesto prepisa nepoznato. Na kraju zbirke stoji da ju je kupio h. hfz.
Muhamed-ef. Tuzlić (Tuzlo-zade) iz Sarajeva. Znači, zbirka je bila dio biblioteke sa-
rajevske porodice Tuzlić. Iz kolekcije Ahmeda Tuzlića (1906-1985), poznatog hafiza,
poliglote i filologa.53

Rukopisi Šerh Nuhbe el-fiker u GHB:

47 - Rukopis pod br. 324. Prepis završio gorespomenuti muderris Hadži Meh-
med sin Velijjuddina 10. safera 1196. h. g. (24. januar 1782. god.) u Sarajevu u Gazi
Husrev-begovom hanikahu. Znači, rukopis je korišten kao literatura u Gazi Husrev-be-
govoj medresi. Rukopis uvakufio za GHB spomenuti Ahmed Asim-beg Mutevelić.54
48 - Rukopis pod br. R-4568. Prepisivač, vrijeme i mjesto prepisa nepoznati. Ru-
kopis je prepisan iz autografa, vjerovatno u XVII st. Bio je dio Karađoz-begove biblio-
teke. Dakle, služio je kao literatura učenicima Karađoz-begove medrese.55

49 Ibid., sv. 1, str. 337, br. 548/1.

50 Ibid., sv. 1, str. 337, br. 549/1.
51 Ibid., sv. 1, str. 337-338, br. 550.
52 Ibid., obrada Haso Popara, 2008, sv. 16, str. 352, br. 9096/4.
53 Ibid., sv. 16, str. 379, br. 9110/1.
54 Ibid., sv. 1, str. 243, br. 396.
55 Ibid., sv. 11, str. 265-266, br. 6704.

Bošnjačka riječ © 2017 • 209

 J. Džafić, El-Mulla Alija el-Kari i proučavanje njegovih djela na našim prostorima

Mu’tekad Ebu Hanife fi ebevej er-Resul, a.s.v.s. u GHB:

49 - Treće djelo u rukopisnoj zbirci pod br. 4038. Prepis je završen početkom
muharrema 1151. h. g. (krajem aprila 1738. god.). Cijelu zbirku je izgleda prepisao
hanefijski učenjak Abdurrahman el-Ajntabi (?-1755) iz Antepa u jugoist. Anadoliji.
Zbirka je iz Karađoz-begove biblioteke, gdje je služila kao literatura učenicima Kara-
đoz-begove medrese.56
50 - Četvrto djelo u rukopisnoj zbirci pod br R-6736. Prepisivač, vrijeme i mjesto
prepisa nepoznati. Cijelu zbirku poklonio spominjani dr. Hamdija Ćemerlić.57

Rukopisi ostalih Karijevih djela u GHB:

51 - El-Erbeun fi el-ehadis el-kudsijje. Drugo djelo u rukopisnoj zbirci pod br.

3331. Djelo je prepisano 1189. h. g. (1775. god.). Prepisivač i mjesto prepisa nepo-
znati.58
52 - Minah er-revd el-ezher šerh El-Fikh el-ekber. Rukopis pod br. 2224. Prepisan
1120. h.g. (1708. god.). Prepisivač i mjesto prepisa nepoznati.59
53- El-Mulemme’ šerh Na’t el-muressa’. Prvo djelo u rukopisnoj zbirci pod br.
3296. Prepisivač, datum i mjesto prepisa nepoznati.60
54 - Et-Tevkil fi en-nikah. Drugo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. 3296.61
55 - Bejan fi’l el-hajr iza dehale Mekke men hadždže an el-gajr. Treće djelo u
rukopisnoj zbirci pod br. R-6580. Cijelu rukopisnu zbirku je prepisao 1157-1159 h.
g. (1744-1746. god.) Hadži Abdullah sin Hadži Mehmeda (El-Hadždž Abdullah ibn
El-Hadždž Muhammed) u Silistri na Dunavu (sjeveroist. Bugaraska). Vakif i vlasnik
zbirke je Mustafa sin Mehmeda (Mustafa ibn Muhammed), zvani Hulusi-ef., kako sto-
ji u pečatu iz 1192. h. g. (1778. god.). Zbirku je uvakufio Muhamed Šefket-ef. Kurt
(1879-1963), banjalučki i tuzlanski muftija. Dakle, zbirka je iz njegove kolekcije.62
56 - El-Hazz el-evfer fi hadždž el-ekber. Četvrto djelo u rukopisnoj zbirci pod br.
R-6580. Djelo je prepisao iz prepisa autografa 1157. h. g spominjani Hadži Abdullah,
koji je, inače, prepisao i cijelu zbirku.63
57 - Mirkat el-mefatih šerh Miškat el-mesabih. Rukopis pod br. R-8386. Prepis
završio Abdurrahman ibn Abdulkuddus es-Selmuli 4. džumade-l-ahira 1099. h. g. (5.
april 1688. godine) u nepoznatom mjestu.64
58 - Šerh Elfaz el-kufr. Šesto djelo u rukopisnoj zbirci pod br. R-8387. Djelo prepi-
56 Ibid., sv. 1, str. 420, br. 643/3.
57 Ibid., sv. 11, str. 476, br. 6940/4.
58 Ibid., sv. 1, str. 335, br. 545/2.
59 Ibid., sv. 1, str. 401-402, br. 611.
60 Ibid., sv. 3, str. 204-205, br. 2248/1.
61 Ibid., sv. 3, str. 205, br. 2248/2.
62 Ibid., obrada Haso Popara, 2001, sv. 9, str. 380, br. 5662/3.
63 Ibid., sv. 9, str. 380-381, br. 5662/4.
64 Ibid., sv. 11, str. 296-297, br. 6726.

210 • 2017 © Bošnjačka riječ

Kulturno stvaralaštvo Bošnjaka

sao Husejn sin Ašurov (Husejn ibn Ašur) u muharremu 1108. h. g. (avgust 1696. god)
u nepoznatom mjestu.65
59 - Et-Tasrih fi šerh et-tesrih. Četvrto djelo u rukopisnoj zbirci pod br. R-5845.
Djelo je prepisao Muhammed ibn Hasan u zadnjoj trećini ša›bana 1130. h. g. (19. jul -
27. jul 1718. god.). Mjesto prepisa nepoznato.66
60 - Ez-Zubde fi šerh el-burde. Drugo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. R-6782.67
61 - Šerh Muškilat el-Muvett›. Drugo djelo u rukopisnoj zbirci pod br. R-2516. Riječ
je o fragmentu Šerh Muškilat el-Muvett›. Prepisivač, mjesto i vrijeme prepisa nepoznati.68

Rukopisi Dav’ el-meali li bed’ el-emali u B. institutu:

62 - Rukopis pod br. Ms 344/1. Prepisao neki Muhammed-efendija 1141. h. g.

(1729. god.). Mjesto prepisa nepoznato.69
63 - Rukopis pod br. MSs 287. Prepisivač, mjesto i datum prepisa nepoznati.70
64 - Rukopis pod br. Ms 132/1. Prepisao Mustafa ibn Ibrahim 23. safera 1192. h.
g. (23. mart 1778. god.) u nepoznatom mjestu.71

Rukopisi ostalih Karijevih djela u B. institutu:

65 - Mirkat el-mefatih šerh Miškat el-mesabih. Rukopis pod br. Ms 366. Prepisi-
vač, mjesto i vrijeme prepisa nepoznati.72
66 - Minah er-revd el-ezher šerh El-Fikh el-ekber. Rukopis pod br. Ms 230. Prepisao Sejid
Mustafa ibn Sejjid Hadži Abdulvehab 1176. h. g. (1762/73. god.). Mjesto prepisa nepoznato.73
67 - El-Hizb el-e’azam ve el-vird el-efham. Rukopis pod br. Ms 131. Prepisao
Mustafa Safi za nekog emira Mahmuda. Datum i mjesto prepisa nepoznati.74
68 - Šerh dua’ el-kunut. Rukopis pod br. Ms 344/6. Opis rukopisa kao Ms 344/1.75
69 - El-Edeb fi redžeb. Rukopis pod br. Ms 344/10. Opis rukopisa kao Ms 344/1.76
70 - Et-Tibjan fi bejan ma fi Lejle en-nisf min ša’ban ve Lejle el-Kadr min rama-
dan. Rukopis pod br. Ms 344/11. Opis rukopisa kao Ms 344/1.77
65 Ibid., sv. 11, str. 339, br. 6793/6.
66 Ibid., sv. 13, str. 269, br. 7661/4.
67 Ibid., sv. 16, str. 379-380, br. 9110/2.
68 Ibid., obrada Haso Popara, 2013, sv. 18, str. 39, br. 9925/2.
69 Katalog arapskih, perzijskih, turskih i bosanskih rukopisa iz zbirke Bošnjačkog instituta, obrada
Fehim Nametak-Salih Trako, Bošnjački institut, Cirih, 1997, sv. 1, str. 98, br. 137.
70 Ibid., sv. 1, str. 99, br. 138.
71 Ibid., sv. 1, str. 99-100, br. 139.
72 Ibid., sv. 1, str. 49, br. 47.
73 Ibid., sv. 1, str. 102, br. 144.
74 Ibid., sv. 1, str. 110, br. 159.
75 Ibid., sv. 1, str. 119, br. 176.
76 Ibid., sv. 1, str. 134, br. 205.
77 Ibid., sv. 1, str. 134-135, br. 206.

Bošnjačka riječ © 2017 • 211

 J. Džafić, El-Mulla Alija el-Kari i proučavanje njegovih djela na našim prostorima

Zaključak

Život i djelo Mulla Alije Karije se naglo prestalo izučavati na našim prostorima
nakon Drugog svjetskog rata, iako su njegova djela bila dio naših privatnih i javnih
biblioteka. Inače, njegova djela su koristili i učenici u bosanskim medresama, ali i oni
koji su studirali na medresama i univerzitetima širom osmanskog svijeta. Tako je ovaj
istaknuti osmanski učenjak iz XVI stoljeća, koji je ostavio uticaj na islamsku misao
na našim prostorima kroz svoja djela, pao u zaborav. Štaviše, ne nalazimo na spomen
Mulla Alije i njegovih djela u našoj modernoj literaturi. Izuzetak su jedino radovi i ka-
talozi koji obrađuju građu starih bosanskih orijentalnih biblioteka i pohranu modernih
orijentalnih biblioteka, budući da Karijeva djela zauzimaju značajno mjesto i u jednim
i u drugim.
Nadamo se da će ovaj naš rad o Mulla Aliji Kariji i izučavanju njegovih djela na
našim prostorima probuditi veće interesovanje za proučavanje ovog učenjaka.

SUMMARY

This paper is talking about biography, bibliography and study of works of Mulla
Ali Kari, Hanafi scholar of Afghani origin, who was fluent in Mecca in the second part
of XVI century and in the beginning of XVII century, in the golden age of Ottoman sta-
te. Mulla Ali was author of approximately 200 to 300 works that treat themes from va-
rious fields: hanafi fiqh, hadith, aqidah, merits of acts (fadail), tafsir, tasawwuf, Arabic
language and literature, literary criticism sirah, history, politics, qiraat and tajwid etc.
He belongs to ottoman islamic scholar which left their influence on islamic thought in
our regions. His works were read and studied in our madrasas (Sarajevo, Mostar, Trav-
nik, Gračanica...) and were part of our libraries (Sarajevo, Mostar, Travnik, Gračanica,
Zenica, Banja Luka, Stolac, Tuzla...) until the end of WW1. Therefore, it is not strange
that 70 manuscripts of 22 Mulla Ali’s works are kept in Gazi Husrev-beg Library and
Bosniak’s Institute in Sarajevo.

212 • 2017 © Bošnjačka riječ