islamske teme

Zaštićene vrijednosti u Šerijatu

Jusuf Džafić
muallim u školi kur’ana, medžlis tuzla
jusuf_dz91@hotmail.com

Sažetak
Teorija (filozofija) šerijatskog prava je ogranak nauke o šerijatskom pravu, tačnije ogra-
nak usuli-fikha (metodologije islamskog prava) koja se uglavnom bavi izučavanjem
šerijatskih ciljeva (mekasida).
Ovaj rad predstavlja prikaz zaštićenih vrijednosti (darurijjat) u Šerijatu. Pokušali smo
se u najkraćim crtama osvrnuti na ovu važnu temu, tačnije definiciju zaštićenih vrijed-
nosti i drugih srodnih pojmova, podjelu tih vrijednosti, historijat njihovog proučavanja
te njihovu šerijatsku utemeljenost. Koliko je nama poznato, ovo je prvi ili jedan od
prvih samostalnih prikaza zaštićenih vrijednosti u Šerijatu na bosanskom jeziku. Na-
ime, dosad su zaštićene vrijednosti izučavane na našim prostorima općenito u okviru
izučavanja šerijatskih ciljeva, intencija.
Ključne riječi: Šerijat, zaštičene vrijednosti, historijat, učenjaci, pravna raznolikost.

Uvod
Zaštićene vrijednosti (darurijjati) u Šerijatu su jedna od tri kategorije
ciljeva, intencija Šerijata (mekasid eš-šeria, mesalih eš-šeria). Stoga ćemo
najprije definirati pojam „ciljevi Šerijata“ i donijeti njegovu podjelu.
Islamski pravnici su, svako iz svog ugla, različito definirali mekaside.
Zbog ograničenosti prostora, navest ćemo samo jednu definiciju koju
smatramo najadekvatnijom: „Specifični ciljevi Šerijata, koji promoviraju
dobrobit (maslehu) ljudi koja se ogleda u očuvanju njihove vjere (din),
Glasnik br: 1-2 · 2019 · [67-82 str.] · 67
 Jusuf Džafić
Zaštićene vrijednosti u šerijatu

života (nefs), potomstva (nesl), razuma (akl) i imetka (mal). Sve što do-
prinosi očuvanju ovih pet vrijednosti u službi je javnog interesa, te je kao
takvo poželjno, a sve što šteti ovim vrijednostima je protivno javnom
interesu i uklanjanje toga je poželjno.“1
Zanimljivo da imam Eš-Šatibi, koji se smatra pionirom, ocem nauke o
ciljevima Šerijata (ilmu-l-mekasid eš-šer’ijje), tj. učenjakom koji je ciljevi-
ma Šerijata dao novu naučnu dimenziju, nije pridavao pažnju njihovom
terminološkom definiranju. Najvjerovatnije je razlog tome činjenica da
je svoje djelo El-Muvafekat, koje se smatra jednim od temeljnih djela za
proučavanje teorije islamskog prava, samim tim i mekasida i darurijjata,
pisao za ulemu, tj. učenjake upućene u dubine šerijatskih nauka. To je
eksplicitno naglasio u spomenutom djelu: „Nije dopušteno proučavaocu
ove knjige da se koristi ovom knjigom ili da teži da se njome okoristi, sve
dok ne bude pun šerijatske nauke, i njenih osnova i njenih ogranaka, i
njenih tradicionalnih i njenih racionalnih aspekata, te nenaklonjen sli-
jepom slijeđenju (taklidu) i mezhebskom fanatizmu (teassubu).“2
Mekasidi se, prema većini učenjaka, dijele na tri kategorije:
1. osnovni, primarni mekasidi: darurijjat (ono što je neophodno),
tj. neophodnosti – zaštićene, nužne vrijednosti u šerijatu/islamu
(poznati i kao el-mesalih el-mu’tebere – meritorne vrijednosti);
2. dopunski, sekundarni mekasidi: hadžijjat (ono što je potrebno),
tj. potrebnosti – osnovne životne potrebe;
3. sporedni, tercijarni mekasidi: tahsinijjat (ono što uljepšava, što je
poželjno), tj. poželjnosti.
Nas ovdje zanima definicija prve kategorije – kategorije zaštićenih
vrijednosti (darurijjat). Kada pogledamo učenjake koji su prije Šatibija
pisali o mekasidima, kao i one koji su o tome pisali poslije njega, primi-
jetit ćemo da, kada govore o mekasidima u užem smislu, uglavnom mi-
sle samo na darurijjate. Stoga, veliki broj definicija mekasida predstavlja

1 Fahrudin Vojić, Šerijatske intencije – definicija, srodni izrazi, utemeljenost, seminarski rad, odbranjen na:
IPF, Univerzitet u Bihaću, Bihać, 2014, str. 5, neobjavljen. Inače, Vojić je definiciju mekasida izveo iz
Gazalijeve definicije, citirane u: Kulsanofer Syed Thajudeen, Maqasid al-Shariah is one of the very impor-
tant Shariah aspects in Islamic Finance, seminarski rad, odbranjen na: The Global University in Islamic
finance, Kuala Lumpur, Malaysia, 2012, str. 5, neobjavljen. Vidi dotičnu definiciju kod Gazalija: El-Gazali,
El-Mustasfa, Dar El-Kutub el-ilmijje, Bejrut, 1993, str. 174.
2 Eš-Šatibi, El-Muvafekat fi usul eš-Šeria, Dar Ibn Affan, Kairo, 1997, sv. 1, str. 124.

68 · Glasnik br: 1-2 · 2019 · [67-82 str.]

 Jusuf Džafić
Zaštićene vrijednosti u šerijatu

ustvari definicije darurijjata, odnosno definicije izvedene iz definicije

darurijjata. Tako bi možda najprikladnija definicija darurijjata bila slje-
deća: „Neophodni ciljevi (mekasidi) Šerijata, koji promoviraju dobrobit
(maslehu) ljudi koja se ogleda u očuvanju njihove vjere (din), života
(nefs), potomstva (nesl), razuma (akl) i imetka (mal).“3

Podjela darurijjata
U osnovne, zaštićene vrijednosti ubrajaju se sljedeće: vjera (din), život
(nefs), potomstvo (nesl), razum (akl), imetak (mal). Mnogi učenjaci do-
daju i šestu zaštićenu vrijednost: čast (ird).
Lista od pet zaštićenih vrijednosti, ako pogledamo argumentaciju,
očigledno je utemeljena na ajetima i hadisima, tj. dokazima iz Kur’ana
i Sunneta, koji govore o šerijatskim kaznama (haddovima, hududima).
Naime, vrijednost koju svaka od ovih kazni treba da zaštiti i brani iden-
tificirana je kao zaštićena vrijednost. Na samom početku učenjaci su
smatrali da je posljednja, dodatna vrijednost, tj. čast (ird) već pokrivena
vrijednošću potomstva (nesl). Međutim, veći broj kasnijih učenjaka iz-
dvojio je čast kao šestu, zaštićenu vrijednost, argumentirajući to činjeni-
com da je Šerijat odredio posebu kaznu za kazf (lažnu optužbu za blud),
koji štiti i brani vrijednost časti (irda).4
O razlozima ovakve podjele darurijjata govorit ćemo detaljnije kada
budemo govorili o njihovoj pravnoj utemeljenosti.

Historijat proučavanja darurijjata

Darurijjati specifično, te mekasidi općenito, kao posebna tema u okviru
Šerijata, nisu bili predmet naročitog interesiranja u ranom periodu ra-
zvoja islamske pravne (fikhske) misli. Naime, učenjaci četiri mezheba

3 Vidi detaljnije o def. darurijjata i srodnih pojmova: Džasir Avde, Intencije šerijata kao filozofija islam-
skog prava: sistematski pristup, preveo Nedim Begović, El-Kalem, Sarajevo, 2012, str. 36-37; Mohammad
Hashim Kamali – Jasser Auda, Uvod u teoriju ciljeva šerijata, preveo: Šukrija Ramić, Centar za napredne
studije, Sarajevo, 2015, str. 11-15; Ahmed er-Rejsuni, Ciljevi Šerijata: Eš-Šatibijeva teorija, s arapskog pre-
veo: Enes Ljevaković, El-Kalem, Sarajevo, 2009, str. 16-31; Fahrudin Vojić, Šerijatske intencije - definicija,
srodni izrazi, utemeljenost, str. 3-10, neobjavljen.
4 Vidi detaljnije o podjeli darurijjata: Džasir Avde, Intencije šerijata kao filozofija islamskog prava: siste-
matski pristup, str. 38-44; Mohammad Hashim Kamali – Jasser Auda, Uvod u teoriju ciljeva Šerijata, str.
15-22; Ahmed er-Rejsuni, Ciljevi Šerijata: Eš-Šatibijeva teorija, str. 143-172.

Glasnik br: 1-2 · 2019 · [67-82 str.] · 69

 Jusuf Džafić
Zaštićene vrijednosti u šerijatu

(hanefije, malikije, šafije i hanbelije), tek su se kasnije posvetili izučava-

nju ove teme. Interesantno da ni do danas mnoge poznate stručne knji-
ge iz usuli-fikha (metodologije) ne govore o mekasidima i darurijjatima.
Moguće da se odgovor djelimično krije u samoj prirodi teme budući da
tema mekasida više spada u oblast kojom se bavi filozofija (teorija) pra-
va nego usuli-fikh, koji je više okrenut tumačenju konkretnih šerijatskih
dokaza. Također, mekasidi i darurijjati, iako se tiču idžtihada, ipak nisu
bili obrađivani unutar konvencionalnog tumačenja teorije idžtihada.
Među klasičnim učenjacima koji su se bavili teorijom (filozofijom)
islamskog prava (fikha), tačnije mekasidima i darurijjatima, ističu se:
Et-Tirmizi el-Hakim (u. 296/908), Ebu Zejd el-Belhi (u. 322/933), Ebu
Mensur el-Maturidi (u. 333/944), Ebu Bekr eš-Šaši (u. 365/976), Ebu
Bekr el-Ebheri (u. 375/985), Ebu Bekr el-Bakillani (u. 403/1013), Imamu-
l-Haremejn el-Džuvejni (u. 478/1085), Ebu Hamid el-Gazali (u. 505/1111),
Fahruddin er-Razi (u. 606/1210), Sejfuddin el-Amidi (u. 631/1233), El-
Izz ibn Abdusselam (u. 660/1262), Šihabuddin el-Karafi (u. 684/1285),
Kutbuddin el-Kastalani (u. 686/1287), Nedžmuddin et-Tufi (u. 716/1316),
Tekijjuddin ibn Tejmijje (u. 728/1328), Šemsuddin ibn el-Kajjim (u.
748/1347), Tadžuddin es-Subki (u. 771/1370), Ebu Ishak eš-Šatibi (u.
790/1388), Muhammed eš-Ševkani (u. 1250/1834) i dr.
Od spomenutih, najviše doprinosa na polju razvoja teorije islamskog
prava, poglavito teorije o ciljevima Šerijata (mekasidima) i zaštićenim
vrijednostima u Šerijatu (darurijjatima) dao je imam Eš-Šatibi.5
Nakon nekoliko stoljeća izvjesne pravne i općenito naučne stagna-
cije, tematika mekasida i darurijjata postala je ponovo aktuelna u XX
stoljeću, kada je muslimanski svijet doživio određenu reformu pravne
misli. Razvoj nauke o mekasidima nastavljen je i u XXI stoljeću. Među
učenjacima koji su se u modernom dobu znanstveno bavili, odnosno još
uvijek se bave naukom o mekasidima su: Rešid Rida (u. 1354/1935), Et-Ta-
hir ibn Ašur (u. 1393/1973), Allal el-Fasi (u. 1394/1974), Muhammed el-Ga-
zali (u. 1416/1996), Ramadan el-Buti (u. 1434/2013), Vehbet ez-Zuhajli (u.
1436/2015), Jusuf el-Karadavi (r. 1345/1926), Taha el-Alvani (r. 1354/1935),

5 Vidi o njegovom doprinosu razvoju nauke o mekasidima: Ahmed er-Rejsuni, Ciljevi Šerijata: Eš-Šatibije-
va teorija.

70 · Glasnik br: 1-2 · 2019 · [67-82 str.]

 Jusuf Džafić
Zaštićene vrijednosti u šerijatu

Ahmed er-Rejsuni (r. 1372/1953), Nuruddin el-Hadimi (r. 1382/1963), Dža-

sir Avde (r. 1386/1966) i dr.6
Izučavanje nauke o mekasidima i darurijjatima na našim prostorima
novijeg je datuma. Tačnije, prije agresije na BiH ovoj temi nije posveći-
vana posebna pažnja. Značajan korak naprijed u domaćem izučavanju
teme načinjen je krajem 2008. godine, kada je upriličen stručno-edu-
kativni seminar o intencijama Šerijata, u organizaciji Vijeća za fetve Ri-
jaseta Islamske zajednice u BiH i Centra za napredne studije, održan u
Sarajevu 27. zu-l-hidžeta 1429/25. decembra 2008. Tom prilikom refera-
te su izložili: dr. Muharem Štulanović „Intencije šerijata u hanefijskom
mezhebu“, dr. Senad Ćeman „Nastanak i razvoj studija o ciljevima šeri-
jata“, dr. Nedim Begović „Pregled radova o intencijama šerijata“, dr. Ha-
mid Indžić „Intencije šerijata i savremeni idžtihad“, dr. Enes Ljevaković
„Ključni problemi, dimenzije i dometi Eš-Šatibijeve teorije ciljeva“, dr.
Šukrija Ramić „Intencije šerijata u djelu Ibn Ašura“, dr. Osman Kozlić
„Intencije šerijata u djelu Allala el-Fasija“.7
Nakon spomenutog seminara uslijedilo je prevođenje četiri knjige sa
arapskog jezika o tematici mekasida i darurijjata:
1. Er-Rejsuni, Ahmed, Ciljevi Šerijata: Eš-Šatibijeva teorija, s arap-
skog preveo: Enes Ljevaković, El-Kalem, Sarajevo, 2009.
2. Džasir Avde, Intencije šerijata kao filozofija islamskog prava: siste-
matski pristup, preveo Nedim Begović, El-Kalem, Sarajevo, 2012.
3. Jusuf el-Karadavi, Smisao šerijatskih intencija, El-Kelimeh, Novi
Pazar, 2012.
4. Kamali, Mohammad Hashim-Auda, Jasser, Uvod u teoriju ciljeva
šerijata, preveo: Šukrija Ramić, Centar za napredne studije, Sara-
jevo, 2015.
Poslije ovih prijevoda uslijedilo je objavljivanje prvog autorskog dje-
la bošnjačkog učenjaka na bosanskom jeziku iz nauke o mekasidima:

6 Vidi detaljnije o dosadašnjem proučavanju i podjeli darurijjata: Džasir Avde, Intencije šerijata kao filo-
zofija islamskog prava: sistematski pristup, str. 42-70; Mohammad Hashim Kamali – Jasser Auda, Uvod u
teoriju ciljeva šerijata, str. 23-28; Ahmed er-Rejsuni, Ciljevi Šerijata: Eš-Šatibijeva teorija, str. 31-104; Fahru-
din Vojić, Šerijatske intencije - definicija, srodni izrazi, utemeljenost, str. 13-20. Vidi o Šatibiju i njegovom
proučavanju darurijjata: Ahmed er-Rejsuni, Ciljevi Šerijata: Eš-Šatibijeva teorija, str. 105-395.
7 Stručno-edukativni seminar o intencijama Šerijata, http://www.islamskazajednica.ba/aktuelno-
arhiva/5570-struno-edukativni-seminar-o-intencijama-erijata, 27.11.2018., 16:39.

Glasnik br: 1-2 · 2019 · [67-82 str.] · 71

 Jusuf Džafić
Zaštićene vrijednosti u šerijatu

Sulejman Topoljak, Šerijatske intencije i intencijski idžtihad, El-Kelimeh,

Novi Pazar, 2016.
U međuvremenu, nekoliko naših doktorskih disertacija se dotaklo, u
manjem ili većem obimu, nauke o mekasidima i darurijjatima:
Osman Kozlić, Pravna misao Allala el-Fasija, doktorski rad, odbranjen
na Fakultetu islamskih nauka, Univerzitet u Sarajevu, 2013, neobjavljen.
Senad Ćeman, Načelo nužnosti i njegova primjena u savremenim
fikhskim pitanjima, doktorski rad, odbranjen na Fakultetu islamskih na-
uka, Univerzitet u Sarajevu, 2017, neobjavljen.
O ovoj temi na našem jeziku i od naših autora postoji još nekoliko
članaka i seminarskih radova koji govore na ovu temu.8

Pravna utemeljenost darurijjata

Već smo ranije spomenuli da su zaštićene vrijednosti prvenstveno ute-
meljene na dokazima iz Kur’ana i Sunneta koji utvrđuju šerijatske kazne
(haddove). Tako je na osnovu tih haddova utvrđeno postojanje šest za-
štićenih vrijednosti. Prema hanefijskim pravnicima, zaštićene vrijedno-
sti stepenuju se po važnosti, počevši od najvažnije: vjera, život, potom-
stvo, razum, imetak, čast.9
U nastavku ćemo detaljnije reći o pravnoj (fikhskoj) utemeljenosti
svake zaštićene vrijednosti.10

1. Din (vjera)
Vjera je vrijednost koju štiti i brani šerijatska kazna (hadd) za riddet
(otpadništvo).11
Vjera predstavlja srčano ubjeđenje i očitovanje jezikom da postoji
Uzvišeni Bog – Allah. Svi islamski učenjaci složni su da je ona neophod-
na čovječanstvu. Svaki čovjek se rađa u prirodnoj vjeri (fitretu) – vjeri u

8 Fahrudin Vojić, Šerijatske intencije – definicija, srodni izrazi, utemeljenost, seminarski rad; Sulejman To-
poljak, Intencijski idžtihad, uvjeti, značaj, mjesto i uloga, studija objavljena u nekoliko nastavaka u časo-
pisu Novi Horizonti.
9 Ez-Zuhajli, Usul el-fikh el-islamijj, Dar el-Fikr, Damask, 1986, sv. 2, str. 752-753.
10 Vidi detaljnije o svakoj zaštićenoj vrijednosti: Džafer Abdullah el-Verdi, El-Kulijjat el-hams – hakikatuha
ve eseruha, Mektebe El-Habib el-Mustafa, 2006.
11 Vidi o haddu za otpadništvo i krivovjerje (zendeka) u han. mezhebu: Ibn Mevdud el-Mevsili, El-Ihtijar li
ta’lil El-Muhtar, Dar er-Risale el-alemijje, Damask, 2009, sv. 4, str. 87-98.

72 · Glasnik br: 1-2 · 2019 · [67-82 str.]

 Jusuf Džafić
Zaštićene vrijednosti u šerijatu

jednog Uzvišenog Boga, kako nas Muhammed, a.s., obavještava: „Svako

dijete se rađa u prirodnoj vjeri (fitretu), pa ga njegovi roditelji požidove,
pokrste ili ga učine vatropoklonikom.“12
Zbog toga bi svaki čovjek trebao slijediti tu prirodnu vjeru, tj. islam: Ti
upravi lice svoje vjeri, kao pravi vjernik, vjeri, Allahovom fitretu (prirodnoj
vjeri), prema kojoj je On ljude načinio – ne treba se mijenjati Allahova vje-
ra, jer to je prava vjera, ali većina ljudi to ne zna (Er-Rum, 30).13
Naime, Allah, dž.š., priznaje samo jednu vjeru – islam (predanost
Bogu):
Allahu je prava vjera jedino – islam (Alu Imran, 19).
A onaj koji želi neku drugu vjeru osim islama, neće mu biti primljena, i
on će na onome svijetu nastradati (Alu Imran, 85).
Uprkos svemu tome, zabranjeno je prisiljavati ljude da postanu mu-
slimani, jer islam nije religija nasilja: U vjeru nema prisiljavanja – Pravi
put se jasno razlikuje od zablude (El-Bekare, 256).
Musliman, tj. čovjek koji svojevoljno prihvati da bude pokoran Alla-
hu, dž.š., dužan je slijediti islam, Allahovu prirodnu vjeru. On više nema
prava da napusti muslimansku zajednicu i priključi se nekoj drugoj ne-
muslimanskoj zajednici. Ako bi učinio takvo nešto u šerijatskoj državi,
počinio bi izdaju države. U tom slučaju, nad njim se sprovodi hadd za
riddet, koja podrazumijeva pogubljenje, kako bi se vjera u šerijatskoj dr-
žavi zaštitila od njegovog negativnog utjecaja i izdaje, te odbranila od
njegove antiislamske propagande.

12 Hadis bilježe, između ostalih: El-Buhari, Es-Sahih, Dar Tavk en-nedžat, Bejrut, 2001, sv. 2, str. 94-95, br.
1358-1359, str. 100, br. 1385, sv. 6, str. 114, br. 4775, sv. 8, str. 123, br. 6599; Muslim, Es-Sahih, Dar El-Džil, Bej-
rut, sv. 8, str. 52, br. 6926, str. 53, br. 6929, 6931-6932; Ebu Davud, Es-Sunen, El-Mektebe el-asrijje, Bejrut,
sv. 4, str. 229, br. 4714, str. 230, br. 4716; Et-Tirmizi, Es-Sunen, Dar El-Garb el-islamijj, Bejrut, 1998, sv. 4, str.
15, br. 2138; Ahmed, El-Musned, Muessese Er-Risale, Bejrut, 2001, sv. 12, str. 104, br. 7181, sv. 13, str. 138, br.
7712, sv. 14, str. 233, br. 8562, sv. 15, str. 50, br. 9102, str. 184, br. 9317, sv. 16, br. 173, br. 10241, sv. 23, str. 113, br.
14805.
13 U prijevodu ovog ajeta, kao i većine drugih, koristit ćemo se prijevodom Kur’ana Besima Korkuta. (Be-
sim Korkut, Kur’an sa prijevodom značenja na bosanski jezik, Kompleks Hadimu-l-haremejni-š-Šerifejni-
l-Melik Fahd za štampanje Mushafi Šerifa, Medina, 1991)

Glasnik br: 1-2 · 2019 · [67-82 str.] · 73

 Jusuf Džafić
Zaštićene vrijednosti u šerijatu

2. Nefs (život)
Život je vrijednost koju štiti i brani kisas (odmazda), šerijatska kazna za
ubistvo (katl).14
Život označava stanje bića od rođenja do smrti. U islamu je život svet,
zaštićen. Dakle, niko nema pravo da ga bezrazložno prekine ubistvom.
Muhammed, a.s., spominje koliko Uzvišeni cijeni život: „Nestanak du-
njaluka je lakši Allahu od bespravnog (bigajri hak) ubistva vjernika.“15
Kur’ansko pravilo je da ko bespravno ubije jednog čovjeka počinio je
loše djelo teško kao ubistvo svih ljudi, a ko spasi jednog čovjeka učinio
je dobro djelo vrijedno kao spašavanje svih ljudi: Zbog toga smo Mi pro-
pisali sinovima Israilovim: ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili
onoga koji na Zemlji nered ne čini – kao da je sve ljude poubijao; a ako neko
bude uzrok da se nečiji život sačuva – kao da je svim ljudima život sačuvao
(El-Maide, 32).
Također, ko ubije namjerno i bespravno drugog čovjeka zaslužuje
džehennemsku kaznu: Onome ko hotimično ubije vjernika kazna će biti –
Džehennem, u kome će vječno ostati; Allah će na njega gnjev Svoj spustiti i
proklet će ga i patnju mu veliku pripremiti (En-Nisa, 93).
Zbog toga je, između ostalog, Uzvišeni Allah za onoga ko ugasi tuđi
život propisao kisas (odmazdu), koji se sprovodi u šerijatskoj državi, a
koji podrazumijeva pogubljenje ubice: O vjernici! Propisuje vam se od-
mazda za ubijene: slobodan – za slobodna, i rob – za roba, i žena – za ženu
(El-Bekare, 178).
Muhammed, a.s., u hadisima govori o kisasu: „Nije dozvoljena krv
čovjeka muslimana koji svjedoči da nema boga osim Allaha i da sam
ja Allahov poslanik, izuzev u tri slučaja: glava za glavu (kisas), oženjeni
bludnik, otpadnik od vjere koji je ostavio zajednicu (džemat).“16

14 Vidi o kisasu za ubistvo u han. mezhebu: Ibn Mevdud el-Mevsili, El-Ihtijar li ta’lil El-Muhtar, sv. 4, str.
269-300.
15 Hadis, između ostalih, bilježe: Ibn Madže, Es-Sunen, sv. 2, str. 874, br. 2619; Et-Tirmizi, Es-Sunen, sv. 3, str.
68, br. 1395; En-Nesai, Es-Sunen, sv. 7, str. 82, br. 3987; Id., Es-Sunen el-kubra, sv. 3, str. 417, br. 3435.
16 Hadis, između ostalih, bilježe: El-Buhari, Es-Sahih, sv. 9, str. 5, br. 6878; Ibn Madže, Es-Sunen, sv. 2, str.
847, br. 2534; En-Nesai, Es-Sunen, sv. 7, str. 91, br. 4017-4018. sv. 8, str. 13, br. 4721; Id., Es-Sunen el-kubra, sv.
3, str. 427, br. 3466, sv. 6, str. 324, br. 6897; Ahmed, El-Musned, sv. 7, str. 277, br. 4245, str. 431, br. 4429.

74 · Glasnik br: 1-2 · 2019 · [67-82 str.]

 Jusuf Džafić
Zaštićene vrijednosti u šerijatu

3. Potomstvo (nesl)
Potomstvo je vrijednost koju štiti i brani hadd za blud (zina, zinaluk).17
Potomstvo podrazumijeva sve pripadnike mlade, nove generacije
(naraštaja) u odnosu na roditelje i druge pretke. Nužna je vrijednost, jer
osigurava budućnost i produžetak muslimanske zajednice. Blud je sva-
ki spolni odnos koji se dogodi van bračne zajednice. Takav vid spolnog
odnosa ugrožava potomstvo i porodicu, kao osnovnu jedinicu svakog
društva, jer djeca rođena u zinaluku odrastaju bez adekvatne roditeljske
skrbi ili odrastaju bez saznanja ko je njihov pravi otac. Stoga je Allah,
dž.š., zabranio čak i puteve koji vode ka bludu: I što dalje od bluda, jer to
je razvrat, kako je to ružan put (El-Isra, 32).
Muhammed, a.s., je često upozoravao na pogubnost bluda po musli-
mansku zajednicu. Tako je raširenost bluda, tj. javni blud, jedan od pred-
znaka Sudnjeg dana: „U predznake Časa spada: ...da će se javno pojaviti
blud.“18
Radi svih pogubnosti i opasnosti koje sa sobom nosi blud, naročito
javni blud, islam je za počinitelja bluda odredio stroge kazne u šerijat-
skoj državi. Tako je hadd za neoženjenog bludnika 100 udaraca bičem,
dok je hadd za oženjenog bludnika kamenovanje do smrti. Kur’anom je
propisana kazna za neoženjenog bludnika: Bludnicu i bludnika izbičujte
sa stotinu udara biča, svakog od njih, i neka vas pri vršenju Allahovih pro-
pisa ne obuzima prema njima nikakvo sažaljenje, ako u Allaha i u onaj svi-
jet vjerujete, i neka kažnjavanju njihovu jedna skupina vjernika prisustvuje
(En-Nur, 2).
Kur’anom je bila propisana i kazna za oženjenog bludnika. No, ajet
je dokinut, ali je propis ostao. To potvrđuje i Sunnet: „Oženjeni čovjek i
udata žena, ako počine blud, nepokolebljivo ih kamenujte!“19

17 Vidi o haddu za blud u han. mezhebu: Ibn Mevdud el-Mevsili, El-Ihtijar li ta’lil El-Muhtar, sv. 3, str. 466-
486.
18 Hadis bilježe, između ostalih: El-Buhari, Es-Sahih, sv. 1, str. 27, br. 80-81, sv. 7, str. 104, br. 5577, sv. 8, str.
164, br. 6808; Muslim, Es-Sahih, sv. 8, str. 58, br. 6956; En-Nesai, Es-Sunen el-kubra, sv. 5, str. 390, br. 5874;
Ahmed, El-Musned, sv. 20, str. 7, br. 12527, str. 371, br. 13095, str. 445, br. 13230, sv. 21, str. 459, br. 14078.
19 Hadis bilježe, između ostalih: Ibn Madže, Es-Sunen, sv. 2, str. 853, br. 2553; En-Nesai, Es-Sunen el-kubra,
sv. 6, str. 406-408, br. 7107-7112, str. 411, br. 7118; Ahmed, El-Musned, sv. 35, br. 134, br. 21207, sv. 35, str. 472,
br. 21596.

Glasnik br: 1-2 · 2019 · [67-82 str.] · 75

 Jusuf Džafić
Zaštićene vrijednosti u šerijatu

4. Razum (akl)
Razum je vrijednost koju štiti i brani hadd za pijenje alkohola
(šurbu-l-hamr).20
Razum podrazumijeva sposobnost poimanja i logičkog razmišljanja.
To je vrijednost koja razlikuje čovjeka od životinja i općenito drugih ži-
vih bića. Stoga je islam zabranio sve što pomućuje razum, tj. ugrožava
racionalno prosuđivanje, pa je tako, između ostalog, zabranio konzumi-
ranje alkohola.
Muhammed, a.s., upozorio je na činjenicu da je alkohol veliko zlo.
Tako je prokleo deset osoba umiješanih u proizvodnju i pijenje alkoho-
la: Enes ibn Malik, r.a., prenosi: „Allahov Poslanik je u vezi s alkoholom
prokleo desetericu: onoga koji ga cijedi, onoga kome se cijedi, onoga ko
ga pije, onoga ko ga nosi, onoga kome se nosi, onoga ko ga toči, onoga ko
ga prodaje, onoga ko jede zaradu od njega, onoga ko ga kupuje, onoga
kome se kupuje.“21
Shvativši pravilno ciljeve Šerijata i Poslanikov sunnet hazreti Osman,
jedan od četverice pravednih halifa, kazao je u vezi sa alkoholom: „Klo-
nite se alkohola, jer je on doista majka zala.“22
Alkohol je postepeno zabranjen kur’anskim tekstom. Prvo je naprav-
ljena razlika između alkohola i prijatne hrane: A od plodova palmi i loze
pripremate piće i hranu prijatnu. To je, doista, dokaz onima koji pameti
imaju (En-Nahl, 67).
Onda je pojašnjeno da alkohol sadrži i štetu i korist, ali je šteta veća
od koristi: Pitaju te o vinu i kocki. Reci: „Oni donose veliku štetu, a i neku
korist ljudima, samo je šteta od njih veća od koristi“ (El-Bekare, 219).

20 Vidi o haddu za pijenje alkohola u han. mezhebu: Ibn Mevdud el-Mevsili, El-Ihtijar li ta’lil El-Muhtar, sv.
3, str. 505-508.
21 Bilježi ga: Et-Tirmizi, Es-Sunen, sv. 2, str. 580, br. 1295. Slične verzije bilježe, između ostalih: Ibn Madže,
Es-Sunen, sv. 2, str. 1122, br. 3381; El-Bezzar, El-Musned, Mektebe El-Ulum ve el-hikem, Mosul, 1988-2009,
sv. 5, str. 39, br. 1601; Et-Taberani, El-Mu’džem el-evsat, Dar El-Haremejn, Kairo, 1994/95, sv. 4, str. 243, br.
4090.
22 Hadis bilježe, između ostalih: En-Nesai, Es-Sunen, sv. 8, str. 315, br. 5666-5667; Id., Es-Sunen el-kubra, sv.
5, str. 101, br. 5156-5157; Ibn Vehb, El-Džami’, Dar El-Vefa’, Mensura, 2005, sv. 1, str. 62, br. 80, str. 64, br. 83;
Abdurrezzak, El-Musannef, El-Mekteb el-islamijj, Bejrut, 1983, sv. 9, str. 235, br. 17060.

76 · Glasnik br: 1-2 · 2019 · [67-82 str.]

 Jusuf Džafić
Zaštićene vrijednosti u šerijatu

Zatim je došla zabrana obavljanja namaza u alkoholiziranom stanju:

O vjernici, pijani nikako molitvu ne obavljajte, sve dok ne budete znali šta
izgovarate (En-Nisa, 43).
Na kraju je došla potpuna zabrana korištenja alkoholnih pića: O vjer-
nici, vino i kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo
djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite. Šejtan želi da pomoću
vina i kocke unese među vas neprijateljstvo i mržnju i da vas od sjećanja na
Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa hoćete li se okaniti (El-Maide,
90-91).
Zbog svih problema koje po društvo predstavlja trošenje alkohola,
islam je u šerijatskoj državi propisao hadd za pijenje alkohola, koji po-
drazumijeva četrdeset ili osamdeset udaraca bičem. O tome nalazimo
potvrdu u Sunnetu:
„Ko popije alkohol, bičujte ga.“23
„...Vjerovjesnik, a.s., je bičevao sa četrdeset udaraca, Ebu Bekr je biče-
vao sa četrdeset udaraca, a Omer je bičevao sa osamdeset udaraca. I sve
je to sunnet.“24

5. Imetak (mal)
Imetak je vrijednost koju štiti i brani hadd za krađu (serika),25 te hadd
za razbojništvo (hiraba).26
Imetak (imovina, imutak) je ukupnost onoga što posjeduje fizičko ili
pravno lice. Omogućava čovjeku stabilan i normalan dunjalučki život,
samim time osigurava postojanost zajednice. U islamu je zabranjeno be-
spravno ugrožavati tuđu imovinu, jer imovina predstavlja nepovredivu
vrijednost. O tome je Vjerovjesnik, a.s., kazao na Oproštajnom hadžu na

23 Hadis bilježe, između ostalih: Ebu Davud, Es-Sunen, sv. 4, str. 165, br. 4485; Et-Tirmizi, Es-Sunen, sv. 3,
str. 101, br. 1444; En-Nesai, Es-Sunen, sv. 8, str. 313, br. 5661; Id., Es-Sunen el-kubra, sv. 5, str. 99, br. 5151, str.
141-142, br. 5277-5281; Ahmed, El-Musned, sv. 10, str. 333, br. 6197, sv. 11, str. 397, br. 6791, str. 581, br. 7003,
sv. 13, str. 183, br. 7762, sv. 28, str. 60, br. 16847, sv. 29, str. 591, br. 18053.
24 Hadis bilježe, između ostalih: Muslim, Es-Sahih, sv. 5, str. 126, br. 4554; Ebu Davud, Es-Sunen, sv. 4, str.
163, br. 4480; Ed-Darimi, Es-Sunen, Dar El-Mugni, Rijad, 2000, sv. 3, str. 1488, br. 2358.
25 Vidi o haddu za krađu u han. mezhebu: Ibn Mevdud el-Mevsili, El-Ihtijar li ta’lil El-Muhtar, sv. 3, str. 519-
548.
26 Vidi o haddu za razbojništvo u han. mezhebu: Ibn Mevdud el-Mevsili, El-Ihtijar li ta’lil El-Muhtar, sv. 3,
str. 549-554.

Glasnik br: 1-2 · 2019 · [67-82 str.] · 77

 Jusuf Džafić
Zaštićene vrijednosti u šerijatu

Arefatu: „Doista su vaše krvi, imeci i časti vama sveti, kao svetost ovog
vašeg dana u ovom vašem mjesecu u ovom vašem mjestu.“27
Na više mjesta u Kur’anu se upozorava na otuđivanje imovine. Uzvi-
šeni veli: Ne jedite imovinu jedan drugoga na nepošten način i ne parničite
se zbog nje pred sudijama da biste na grešan način i svjesno dio tuđe imo-
vine pojeli (El-Bekare, 188).
Možda najočitiji vidovi otuđivanja imovine su krađa i razbojništvo.
Krađa je spomenuta kao negativna društvena pojava u Kur’anu u suri
Jusuf: Ako je on ukrao – rekoše oni – pa i prije je brat njegov krao! I Jusuf im
ne reče ništa. Vi ste u gorem položaju – pomisli u sebi – a Allah dobro zna
kako je bilo to o čemu govorite (Jusuf, 77).
Razbojništvo je navedeno u Kur’anu kao jedan od grijehova u koje je
bio ogrezao Lutov narod: S muškarcima općite, po drumovima presrećete,
i na skupovima svojim najodvratnije stvari činite – odgovor naroda njego-
va bijaše: „Učini da nas Allahova kazna stigne, ako istinu govoriš“ (El-An-
kebut, 29).
I Poslanik, a.s., je ubrojio krađu u velike grijehe: „Kradljivac nije vjer-
nik dok krade.“28
Zbog brojnih negativnosti koje po društvo nose sa sobom krađa i raz-
bojništvo, islam je u šerijatskoj državi odredio haddove za njih: odsijeca-
nje šake za krađu i odsijecanje unakrst šake i noge za razbojništvo.
Hadd za krađu je naveden u Kur’anu: Kradljivcu i kradljivici odsijecite
ruke njihove, neka im to bude kazna za ono što su učinili i opomena od
Allaha! A Allah je silan i mudar (El-Maide, 38).

27 Hadis bilježe, između ostalih: El-Buhari, Es-Sahih, sv. 1, str. 24, br. 67, sv. 2, str. 176, br. 1739, str. 177, br.
1742, sv. 8, str. 15, br. 6043, str. 159, br. 6875, sv. 9, str. 50, br. 7078; Muslim, Es-Sahih, sv. 5, str. 108, br. 4478;
Ibn Madže, Es-Sunen, sv. 2, str. 1015, br. 3055, str. 1016, br. 3058, sv. 4, str. 31, br. 2159, sv. 5, str. 124, br. 3087;
Et-Tirmizi, Es-Sunen, sv. 4, str. 31, br. 2159, sv. 5, str. 124, br. 3087; En-Nesai, Es-Sunen el-kubra, sv. 4, str. 156,
br. 3988, str. 193, br. 4085, sv. 5, str. 365, br. 5820, sv. 10, str. 111, br. 11149; Ahmed, El-Musned, sv. 31, str. 301,
br. 18966, sv. 34, str. 28, br. 20387, str. 47, br. 20407, str. 62, br. 20419, str. 299, br. 20695.
28 Hadis bilježe, između ostalih: El-Buhari, Es-Sahih, sv. 3, str. 136, br. 2475, sv. 7, str. 104, br. 5578, sv. 8, str.
157, br. 6772, str. 159, br. 6782, str. 164, br. 6809-6810; Muslim, Es-Sahih, sv. 1, str. 54, br. 211, str. 217, br. 217;
Ibn Madže, Es-Sunen, sv. 2, str. 1298, br. 3936; Ebu Davud, Es-Sunen, sv. 4, str. 221, br. 4689; Et-Tirmizi,
Es-Sunen, sv. 4, str. 311, br. 2625; En-Nesai, Es-Sunen, sv. 8, str. 63-65, br. 4869-4872, str. 313, br. 5659-5660;
Id., Es-Sunen el-kubra, sv. 5, str. 98-99, br. 5149-5150, sv. 6, str. 400-403, br. 7088-7097, sv. 7, str. 5-6, br. 7314-
7316; Ahmed, El-Musned, sv. 12, str. 269, br. 7318, sv. 13, str. 521, br. 8202, sv. 14, str. 473, br. 8895, str. 551, br.
9007, sv. 16, str. 161, br. 10216, sv. 23, str. 71, br. 14731, sv. 42, str. 10, br. 25088.

78 · Glasnik br: 1-2 · 2019 · [67-82 str.]

 Jusuf Džafić
Zaštićene vrijednosti u šerijatu

I hadd za razbojništvo je spomenut u Kur’anu: Kazna za one koji protiv

Allaha i Poslanika Njegova vojuju i koji nered na Zemlji čine jeste: da budu
ubijeni, ili razapeti, ili da im se unakrst ruke i noge odsijeku ili da se iz ze-
mlje prognaju. To im je poniženje na ovome svijetu, a na onome svijetu čeka
ih patnja velika (El-Maide, 33).
Muhammed, a.s., je sprovodio hadd za krađu. Tako stoji u poznatom
hadisu koji prenosi Aiša, r.a.: „Kurejšije su se brinule šta će se desiti sa
ženom Mahzumijkom koja je ukrala. Stoga su se pitali: ‘Ko će u vezi s tim
pričati sa Allahovim Poslanikom?’ Onda su zaključili: ‘Ko bi drugi smio
da priča s njim osim Usame ibn Zejda, miljenika Allahovog Poslanika?’
Nakon što je Usame pričao s njim, Allahov Poslanik je kazao: ‘Zauzimaš
se u vezi jednog Allahovog hadda?’ Onda je ustao, pa je održao hutbu.
Zatim je kazao: ‘Doista je uništilo one prije vas sljedeće: ako bi među
njima ukrao neki plemenitaš, ostavili bi ga, a ako bi među njima ukrao
neki jadnik, sproveli bi hadd nad njim. Tako mi Allaha, kada bi Fatima,
kćerka Muhammedova, ukrala, odsjekao bih joj ruku!’“29

6. Čast (ird)
Čast je vrijednost koju štiti i brani hadd za potvoru za blud (kazf).30
Čast (ird, rz, hrz, obraz) je dostojanstvo koje se zasniva na etičkim
načelima, moralni stav koji potiče da se djeluje tako da se stekne po-
štovanje drugih i sačuva samopoštovanje. Obraz predstavlja svetinju u
islamu. Tako stoji u hadisu Muhammeda, a.s.: „Svaki musliman je svet
drugom muslimanu: njegova krv, imetak i čast.“31
Čast najviše ugrožava razvrat. Zbog toga je Allah, dž.š., zabranio ne
samo razvrat, već i puteve koji vode ka njemu: Ne približujte se nevaljal-
štinama (razvratima), bile javne ili tajne (El-En’am, 151).

29 Hadis bilježe, između ostalih: El-Buhari, Es-Sahih, sv. 4, str. 175, br. 3475, sv. 5, str. 151, br. 4304; Muslim, Es-
Sahih, sv. 5, str. 114-115, br. 4505-4508; Ibn Madže, Es-Sunen, sv. 2, str. 851, br. 2457; Ebu Davud, Es-Sunen,
sv. 4, str. 132, br. 4373; Et-Tirmizi, Es-Sunen, sv. 3, str. 89, br. 1430; En-Nesai, Es-Sunen, sv. 8, str. 73-75, br.
4898-4903; Id., Es-Sunen el-kubra, sv. 7, str. 16-18, br. 7344-7349.
30 Vidi o haddu za potvoru za blud u han. mezhebu: Ibn Mevdud el-Mevsili, El-Ihtijar li ta’lil El-Muhtar, sv.
3, str. 496-502.
31 Hadis bilježe, između ostalih: Muslim, Es-Sahih, sv. 8, str. 10, br. 6706; Ibn Madže, Es-Sunen, sv. 2, str.
1298, br. 3933; Ebu Davud, Es-Sunen, sv. 4, str. 270, br. 4882; Et-Tirmizi, Es-Sunen, sv. 3, str. 389, br. 1927;
Ahmed, El-Musned, sv. 13, str. 159. br. 7727, sv. 14, str. 338, br. 8722, sv. 25, str. 400, br. 16019.

Glasnik br: 1-2 · 2019 · [67-82 str.] · 79

 Jusuf Džafić
Zaštićene vrijednosti u šerijatu

Shodno tome, osoba koja optuži čovjeka za razvrat, tj. za blud, a pri-
tom ne iznese validne dokaze, smatrat će se potvoriteljem, tj. njena izja-
va će se smatrati potvorom (širenjem neistine), jer je ugrozio njegovu
čast. Stoga ne treba čuditi da potvora spada u sedam upropaštavajućih
grijeha, kako kaže Muhammed, a.s.: „Klonite se sedam upropaštavajućih
grijeha: ...potvaranja poštenih vjernica koje nisu nesvjesne (potvore).“32
Uzvišeni Allah je odredio da će potvoritelj u šerijatskoj državi biti
sankcioniran haddom za potvoru za blud, koji podrazumijeva osamde-
set udaraca: One koji okrive poštene žene, a ne dokažu to s četiri svjedoka,
sa osamdeset udaraca biča izbičujte i nikada više svjedočenje njihovo ne
primajte; to su nečasni ljudi (En-Nur, 4).
Hadd za potvoru se spominje i u hadisima. Tako h. Aiša prenosi:
„Kada je objavljeno moje opravdanje, Vjerovjesnik se popeo na minber,
to spomenuo i proučio ajete. Kada je sišao s minbera, naredio je da
se kazne dva čovjeka i jedna žena. Tako je nad njima sproveden hadd
bičevanjem.“33

Zaključak
Kroz rad smo se potrudili da predstavimo zaštićene vrijednosti u Šerija-
tu (darurijjate). Definirali smo ciljeve Šerijata (mekaside), zatim zašti-
ćene vrijednosti, kao glavnu kategoriju mekasida. Objasnili smo kako su
islamski učenjaci došli do broja od pet, odnosno šest zaštićenih vrijed-
nosti: vjera, život, potomstvo, razum, imetak i čast. Osvrnuli smo se, u
kratkim crtama, na historijat proučavanja mekasida općenito, te darurij-
jata posebno. Naročitu pažnju smo posvetili proučavanju mekasida i da-
rurijjata na našim prostorima. Na kraju smo govorili o pravnoj (fikhskoj)
utemeljenosti svih šest zaštićenih vrijednosti, na osnovu kur’anskih aje-
ta i vjerovjesničkih hadisa.
Nadamo se da će ovaj rad potaći dalje proučavanje nauke o mekasidi-
ma i generalno filozofije (teorije) Šerijatskog prava na našim prostorima.

32 Hadis bilježe, između ostalih: El-Buhari, Es-Sahih, sv. 4, str. 10, br. 2766, sv. 8, str. 175, br. 6857; Muslim,
Es-Sahih, sv. 1, str. 64, br. 272; Ebu Davud, Es-Sunen, sv. 3, str. 115, br. 2874; En-Nesai, Es-Sunen, sv. 6, str.
247, br. 3671; Id., Es-Sunen el-kubra, sv. 6, str. 169, br. 6465, sv. 10, str. 201, br. 11297.
33 Hadis bilježe: Ebu Davud, Es-Sunen, sv. 4, str. 162, br. 4474; En-Nesai, Es-Sunen el-kubra, sv. 6, str. 490, br.
7311.

80 · Glasnik br: 1-2 · 2019 · [67-82 str.]

 Jusuf Džafić
Zaštićene vrijednosti u šerijatu

‫يوسف جافيتش‬

‫السالمية‬ ‫ال�وريات ف� ش‬
‫ال�يعة إ‬ ‫ض‬
‫ي‬

‫ وقدم املؤلف يف املقالة ملحة قصرية إىل هذا املوضوع الهام بدئا‬.‫تتناول املقالة مسألة الرضوريات يف الرشيعة اإلسالمية‬
‫بتعريف مصطلح الرضوريات وغريها من املصطلحات املتصلة به وانتهائا إىل تقسيم الرضوريات وتاريخ دراستها ودرجة‬
‫ وعىل ما نعلم فهذا أول عرض أو أحد من أوائل العروض الخاصة مبسألة الرضوريات يف الرشيعة اإلسالمية يف‬.‫رشعيتها‬
.‫ وذلك لكون الرضوريات مل تدرس يف أنحائنا لحد اآلن إال يف إطار دراسة املقاصد الرشعية‬،‫البوسنة والهرسك‬

Jusuf Dzafic
The Protected Values in Shari’ah
Summary
This paper presents an outline of the protected values (Arab. daruriyyat) in Shari’ah.
The author reflects briefly on this important topic, more precisely on the definition
of protected values and other related concepts, the classification of these values, the
history of their study, and their Shari’ah basis. To the best of our knowledge, this is the
first or one of the first independent presentations of protected values in Shari’ah in the
Bosnian language. Namely, so far, in our areas, protected values have been studied in
general, within the framework of studying Shari’ah goals and intentions.

Glasnik br: 1-2 · 2019 · [67-82 str.] · 81