REPORTAŽE

DAN PLANETE ZEMLJE

Da planeta Zemlja ostane i dalje plava i

zelena
Piše: Maja Isović / Objavljeno: 22.04.2017. u 11:15h

Zagađenje zemlje, mora i vazduha, nestajanje biljnih i životinjskih vrsta,

globalno zagrijavanja i nuklearne prijetnje je nešto što se ne može
ignorisati.

Planeta Zemlja je ugrožena. Njen rođendan slavimo 22. aprila. Počeci obilježavanja
Dana planeta Zemlje sežu u početke sedamdesetih godina prošlog vijeka kad su pod
vođstvom američkog senatora i ekološkog aktiviste Gaylorda Nelsona širom
Sjedinjenih Američkih Država održane prve masovne demonstracije za zaštitu okoliša
na kojima je sudjelovalo više od 20 miliona ljudi. Nakon tih demonstracija pitanje
zaštite okoliša postavljeno je u okvir političke pozornice. Parole, poput “sve je
međusobno povezano”, “sve mora nekuda da ode”, “priroda zna najbolje”, “ne postoji
besplatan način”, i danas se ističu.
Dan planete Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tokom
Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je sudjelovao velik
broj predstavnika vlada i nevladinih organizacija usklađen dalekosežni program za
promociju održivog razvoja.

Obilježavanjem ovog dana širom svijeta nastoji se ukazati na probleme sa kojima se

suočavaju priroda i čovjek; a naročito da se ukaže na ugoženost okoline koja nas
okružuje.

Zagađenje zemlje, mora i vazduha, nestajanje biljnih i životinjskih vrsta, globalno

zagrijavanja i nuklearne prijetnje je nešto što se ne može ignorisati. Ali da je ta
ignoracija i daje prisutna, potvrđuje podatak da se ništa radikalno ne mijenja po pitanju
samog stila života savremenog čovjeka koji i dalje nastavlja da iskorištava prirodu i na
taj način crpi sve resurse sa kojima svijet raspolaže. Već je pedesetih godina prošlog
vijeka postalo jasno da se putem kojim se krenulo, ne može nastaviti, međutim,
poražavajuće je to da tim putem i dalje koračamo.

Vrtoglav uspon nauke i tehnologije u XX vijeku promijenio je način života više nego
ikad ranije, pa se u savremenoj nauci kao osnovna karakteristika današnjice navodi
promjena; promjena u izmumima, promjena u stilu života, promjena u svemu. Ranije
su se promjene dešavale sporo. Jedna generacija u toku svog života nije doživljavala
neke veće novine, a razlika između samog načina života kod različitih generacija nije
bila velika. Danas jedna generacija u toku svog života prolazi kroz mnogo promjena
koje su uvjetovane naučno-tehničkim razvojema i nesavjesnim korištenjem tih
dostignuća koje svojom radikalnošću mijenjaju stil života. Takav način života
najdirektnije utiče na planetu i dovodi do njenog ugrožavanja, iako bez njenog
postojanja naš život ne bi bio moguć.

U društvenima maukama često se ističe da je savremeni čovjek preuzeo lik boga koji
smatra da je svemoguć, ali postavlja se pitanje do kad će se tako moći ponašati?
Filozof Hans Georg Gadamer, u svom djelu Evrospko nasleđe, kad promišlja o obnovi
nagriženog planeta, sa zebnjom se pita da li možda griješimo kad mislimo da je ona
moguća.

U sklopu ovogodišnjih manifestacija obilježavanja Dana planete Zemlje širom svijeta

posebna pažnja biće posvećena učešću javnosti u odlučivanju o strategijama procjene
uticaja, izdavanju integriranih dozvola, problematici razvoja "klimatske pismenosti" i
većeg učešća žena u ekološkim naporima (princip rodne ravnopravnosti).

Kao i prethodnih godina, i ove će godine Dan planeta Zemlje biti posvećen
jedinstvenim problemima i izazovima sadašnjeg vremena, u kojem se obrazovanje
stavlja kao važan segment i osnova za napredak.

"Moramo stvoriti globalno građanstvo koje razumije koncepte klimatskih promjena i

svjesno je prijetnje bez presedana za naš planet. Mi moramo osnažiti sve ljude
znanjem kako inspirirati djelovanje na zaštiti okoliša. Ekološka i klimatska pismenost
su pokretač ne samo ekološke politike i poboljšanja okolišnih i klimatskih zakona i
politika, ali također i razvoja ekoloških tehnologija i radnih mjesta u zaštiti okoliša",
ističu iz međunarodne globalne inicijative koja svake godine organizira obilježavanje
tog datuma širom svijeta.

Prijatelji okoliša slijede deset zapovijesti:

1. Najprije pometi pred svojim pragom

2. Ono što si očistio/la danas čuvaj i sutra
3. Jedna žarulja manje, energija više
4. Cvijeće sadi, beri pohvale
5. U zdravom tijelu zdravo piće i hrana
6. Čist zrak, dug život
7. Manje papira, više šuma i kisika
8. Ništa nije vječno – osim plastike
9. Ono što imaš, nastoj da traje što duže
10. Misli danas za bolje sutra
Kako biste i vi pridonijeli očuvanju planeta Zemlje reciklirajte otpad te štedite energiju
i resurse:

- Staklo je materijal koji se u potpunosti može reciklirati, a da bi staklena boca bačena

u prirodu nestala potrebno je 4.000 godina. Stoga, staklene boce odlažite u posebno
označene kontejnere

- Papire odlažite u posebne kontejnere jer ćete na taj način pridonijeti čuvanju šuma i
zaštiti okoliša

- Baterije sadrže teške metale koji zagađuju okoliš. Takođe, i za njih postoje posebni
kontejneri u koje se trebaju odlagati

- Za razgradnju plastičnih boca u prirodi potrebne su stotine godina. Njih možete

odložiti u posebne kontejnere ili ih vratiti u trgovine koje nude tu mogućnost uz
povratnu naknadu

- Racionalno koristite vodu

- Štedite energiju, gasite sva svjetla koja vam ne trebaju te kućanske aparate
DAN PLANETA ZEMLJE

Što možemo napraviti za očuvanje

planeta?

Svi smo puno puta čuli da je očuvanje okoliša u kojem živimo od

velikog značaja za život svih nas te da i male stvari mogu
promijeniti svijet na bolje. Saznaj kako i sam/sama možeš pomoći
razvoju eko svijesti povodom Dana planeta Zemlje koji se
obilježava 22. travnja

Šokantan je podatak da se npr. ukupna količina

otpada u Europi godišnje kreće oko brojke od 3000
milijuna tona, od čega je 306 milijuna tona (ili 415
kilograma po stanu) komunalnog otpada, a oko 30
milijuna tona opasnog otpada. U Hrvatskoj se tako
reciklira tek 10 posto otpada - dok, primjera radi,
Njemačka reciklira čak 70 posto svog otpada!

Treba naglasiti da je recikliranje i ponovno

upotrebljavanje stvari, osim što je bolje za okoliš,
bolje i za kućni budžet jer se dosta novca može
uštedjeti ako, naprimjer, umjesto plastičnih tanjura i
čaša koristimo one obične koje ćemo poslije oprati.

I poznata country pop zvijezda Taylor Swift (22)

kaže da je nakon što je svoj glas posudila u
crtiću 'The Lorax' koji nosi snažnu ekološku poruku,
počela puno više razmišljati o važnosti očuvanja
našega planeta.

'Svatko od nas može napraviti malo, no to je u

konačnici zapravo puno. Nikad prije nisam razmišljala
o tome da npr. kad se kupate, potrošite barem
dvostruko više vode nego kad se tuširate. Sad uvijek
isključim svjetlo u prostorijama u kojima nisam ili
obavezno zatvorim vodu dok perem zube. Ljudi bi
morali postati odgovorniji prema našem planetu',
rekla je Taylor koju je razveselio uspjeh tog crtića.
Riječ je o animiranom filmu snimljenom prema knjizi
Dr. Seussa 'The Lorax' koji je u prvom vikendu
prikazivanja zaradio čak 70,7 milijuna u američkim i
kanadskim kinima, dobivši titulu 'najgledanijeg debija'
u 2012.

Možda se čini beznačajno, no ako neke od ovih malih

stvari radi veliki broj ljudi, okoliš će biti puno zdraviji
za sve nas.

Evo nekoliko stvari koje možeš sam/a napraviti:

1. Plastične vrećice zamijeni platnenim.

2. Isključi električne uređaje kad ih ne koristiš.

3. Odaberi kemijske olovke kojima se može

promijeniti uložak te se dulje mogu koristiti od onih
jednokratnih.
4. Uvijek zatvori vodu dok pereš zube, briješ se ili
nanosiš gel za tuširanje– tako ćeš potrošiti manje
vode.

5. Umjesto plastičnih čaša koristi staklene.

Izbjegavaj plastične tanjure, posude i pribor za jelo, a
koristi one obične koji se peru.

6. Obične baterije zamijeni onima koji se pune.

7. Kad god možeš umjesto papirnatih ručnika koristi

kuhinjske krpe.

8. Razvrstavaj otpad i odlaži ga u predviđene

kontejnere (npr. one za plastiku, staklo, papir i
slično).

9. Ako imaš tu mogućnost, uvijek kupuj organsku

hranu koja nije tretirana kemikalijama ili sredstva za
higijenu koja nose oznaku da su od prirodnih
sastojaka (jer u sebi nemaju štetne sastojke za koje
ne znamo kada će se i hoće li se moći razgraditi
jednom kad dođu u vodu).

10. Posadi u dvorištu drvo ili uzgajaj kućne biljke ako

živiš u zgradi jer one potiču pročiščavanje zraka.

STVARANJE SVIJETA
 POČETAK
Bog je stvorio “nebo i zemlju” (1. Mojsijeva 1:1).


PLANET OBAVIJEN TAMOM

Zemlja je bila prazna, pusta i prekrivena gustom

tamom (1. Mojsijeva 1:2).

PRVI DAN

Kroz Zemljinu atmosferu očito je počela prodirati

difuzna svjetlost. Da je u to vrijeme na Zemlji bilo
ljudi, oni ne bi mogli vidjeti nebeska tijela od kojih je
dopirala ta svjetlost, no mogli bi jasno razabrati
razliku između dana i noći (1. Mojsijeva 1:3-5).

DRUGI DAN
 Zemlja je bila prekrivena vodom i obavijena gustim
slojem vodene pare. Vodu na površini Zemlje Bog je
razdijelio od sloja vodene pare. Taj međuprostor,
odnosno “svod između voda”, nazvao je “nebo”
(1. Mojsijeva 1:6-8).

TREĆI DAN

Na nekim dijelovima Zemlje voda se povukla te se

pojavilo suho tlo. Atmosfera se razbistrila, tako da je
do površine Zemlje počelo dopirati više Sunčeve
svjetlosti. Na kopnu je niknulo prvo zeleno raslinje, a
potom su se trećeg dana stvaranja i tijekom narednih
dana pojavile i neke druge vrste biljaka (1. Mojsijeva
1:9-13).

ČETVRTI DAN

Sunce i Mjesec mogli su se jasno vidjeti s površine

Zemlje (1. Mojsijeva 1:14-19).


PETI DAN

Bog je stvorio mnoštvo životinja što žive u vodi i

ogroman broj letećih stvorenja. Sva su se ta stvorenja
mogla razmnožavati “po vrstama svojim”
(1. Mojsijeva 1:20-23).

ŠESTI DAN

Bog je stvorio krupne i sitne kopnene životinje.

Potom je stvorio čovjeka. Prvi muškarac i žena bili su
kruna Božjeg stvaralaštva na Zemlji (1. Mojsijeva
1:24-31).