Literatura

1. RAZVOJ GOVORA I PREVENCIJA GOVORNIH POREMEĆ AJA U DJECE – ILONA

POSOKHOVA
2.Dio- 1. Poglavlje- prevencija što,kada i kako?
2.Poglavjle- sprječ avanje poremeć aja govora
3.Poglavlje- sprječ avanje
4.Poglavlje- sprječ avanje poremeć aja glasa
5.Poglavlje- sprječ avanje poremeć aja pisanja i č itanja
2. IGRE Č ITANJA I PISANJA- SALLY MOOMAW I BRENDA HIERONYMUS
-knjiga govori o fazama u pisanju , velikim slovima, interaktivnim tabelama, pisanju,
kutku za pisanje, igrač kama i manipulativnim sredstvima za razvoj pismenosti,
kovč ežić u s pisać im priborom
3. PREDŠKOLA- ANKA DOŠEN DOBUD –podnaslov:Vodič za voditelje i roditelje
- Knjiga govori o organiziranoj pripremi djece za školu te sadrži teme izvedbenog
programa (prvi dani u predškoli, razvijanje djetetove samosvjesnosti, djetetovo
okruženje, zajednice živih bić a, velike ljudske zajednice, komunikacija i
informacije, promet i prometne kultura, doživjeti umjetnost pa stvarati, baština
prošlih naraštaja, od nove do stare godine)
4. PRIPREMITE DIJETE ZA ŠKOLU – HELEN LIKIERMAN, VALERIE MUTER
- Knjiga govori o jeziku, predč itač kim i predpisač kim vještinama
5. PLES PISANJA – ROGNHID A. OUSSOREN- podnaslov:Progresivni glazbeno pokretni
program razvoja poč etnih vještina pisanja u djece
- Program Plesa pisanja Vulkan, Šetnja u prirodi, Krugovi i osmice, robot, vlak,
rastuć e drvo, srebrna krila nad morem, mač ke, mandela
6. VLADIMIRA VELIČ KI – UTJECAJ MEDIJA NA GOVOR I POČ ETNU PISMENOST U
PREDŠKOLSKOM RANOM RAZDOBLJU, č lanak u Zborniku sa znanstvenog skupa
- Č lanak govori o zborniku sa znanstvenog skupa „Rano uč enje hrvatskog jezika“
7. PRIRUČ NIK ZA PREPOZNAVANJE I OBRAZOVANJE DJECE S JEZIČ NIM TEŠKOĆ AMA –
JELENA KOVAČ KRALJEVIĆ
- Knjiga govori o jezič nim, govornim i komunikacijskim poremeć ajima djece
predškolske i školske dobi; ranom prepoznavanju odstupanja u jezič nom razvoju

1. DRAMSKI ODGOJ – skup metoda pouč avanja i uč enja koje se koriste dramskim
izrazom
 - Prije svega je namijenjen djeci, odgaja za život (odrastanje, uvježbavanje nekih
uloga, rastereć enje- katarza)
- Dramski odgoj i djetetov razvoj: - izraziti i razviti osjeć aje, sklonosti, sposobnosti
-verbalno i neverbalno izražavanje
- maštu i stvaralaštvo
- humana moralna uvjerenja
- razumijevanje međuljudskih odnosa ponašanja
-surađivanje, cijeniti sebe i druge

2. GOVORNE POTEŠKOĆ E – artikulacijski poremeć aji – poremeć aji izgovora

glasova, poremeć aji motorič ke izvedbe pojedinog glasa ili više njih, koji se
manifestiraju u vidu omisije(neč ujna realizacija nekog glasa), supstitucije( Zamjena
jednog glasa za drugi), distorzije (nepravilno izgovaranje pojedinog glasa)
- Poremeć aji teč nog govora –mucanje
-brzopletost

- dječ ja govorna apraksija – motorič ki govorni poremeč aj koji se oč ituje

teškoć ama izgovaranja glasova, slogova i riječ i, pri č emu te teškoć e nisu posljedica
motorič kih teškoć a ili paralize- u već ini sluč ajeva dijete zna što želi reć i, ali to ne može
izgovoriti

- SPRECIFIČ NE TEŠKOĆ E UČ ENJA – dječ ja govorna apraksija

-disleksija
- diskalkulija – poremeć aj matematič kih
sposobnosti
- posebne jezič ne teškoć e – receptivne i
ekspresivne
- poremeć aj pažnje i hiperaktivnosti –ADHD

3. RAZLIKA IZMEĐ U JEDNOSTAVNE I SLOŽENE RAZINE DIJALOŠKOG Č ITANJA

- razlika je u tome što složeniju razinu koristimo u uznapredovaloj fazi zajednič kog č itanja,
kad je dijete već sposobno za duže i složenije samostalne iskaze, kada ga tražimo da se
govorno izrazi duljim i složenijim konstrukcijama

4. ZAŠTO SU BITNE IGRE ZA RAZVOJ GOVORA

5.METODIČ KI PRISTUP IGROKAZU

- Predstava mora biti jednostavna teksta i također jednostavni kazališni komad kako
bismo poticali kod djece govorno jezič ni razvoj
- Dječ ji govor se prirodno razvija
- Zasniva se na simbolič koj igri ili igri uloga
- Bujna dječ ja mašta neprestano stvara „male drame“
- To je vrlo prikladno za poticanje govornog izražavanja i stvaralač kih moguć nosti
- Također izaziva doživljaj i spoznaju

6. KNJIŽEVNI RODOVI

- lirika
- epika
- drama
- diskurzivni rod

7. IGRE Č ITANJA I PISANJA

poglavlja:
1.bogatstvo pisanog materijala
2. velike slikovnice
3. interaktivne tabele
4. otkrivanje č arobnog svijeta pisanja
5. kutak za pisanje
6.igre, igrač ke i manipulativna sredstva za razvoj pismenosti
7. tisak koji nas okružuje
8. kovč ezić i s pisać im priborom

8.OBJASNI NASLO PREMA POSOKHOVOJ – RAZVOJ GOVORA I PREVENCIJA GOVORNIH

POREMEĆAJA

-razvoj govora je složeni proces koji se odvija pod utjecajem mnogo različitih čimbenika

- razvoj govora je moguć u uvjetima ljudskog okruženja s prevencijom poremećaja govora

valja početi prije djetetova rođenja jer roditelji na svoju djecu genetskim mehanizmima
djelomično prenose govor, ponašanje i umijeće komuniciranja

9. KOJE IGRE ČITANJA I PISANJA SPOMINJU SALLY MOOMAW I BRENDA

- IGRE ČITANJA-kartice s imenima na ploči
-velike slikovnice
-interaktivne tabele
- pločice s imenom
- oglasne ploče
- banke riječi
- grupne igre

- IGRE PISANJA – kutak za pisanje

- grupne slikovnice
- džepne priče
- pisanje dnevnika
- dopunjavanje rečenice
- kolica s priborom za pisanje

10. KARTICE S IMENIMA I KARTICE S RIJEČIMA

S IMENIMA- kartice na kojima su krupnim slovima napisana imena djece i naše ime
- slova veličine 15-20 cm

S RIJEČIMA- kartice-napisane riječi koje djeca vole i koje ih zanimaju

- mala djeca brzo nauče prepoznati svoje ime ili barem prvo slovo svojega imena
- korištenje interaktivnih tabela 2-3 tjedna

11. INTERAKTIVNE TABELE – Pružaju djeci mogućnost da se igraju sa značajnim tekstom i steknu
dobro temeljno znanje o čitanju

- stječu znanje o slovima i riječima

- uočavaju vezu izgovorenih i napisanih riječi
- razvijaju fonemsku svjesnost
- stječu samopouzdanje kao mali čitači

-za izradu su potrebni samo pano, papirne trake, flomasteri, ljepilo

-kod biranja treba uzeti u obzir: - interes djece
- dužinu pjesme
- mogućnost ponavljanja riječi
- sadržaj ili temu pjesme
- ciljeve koje želimo postići

-trebale bi imati 4-6 stihova

- riječi koje se ponavljeju se lakše nauče i pamte

12. ZAŠTO JE VAŽAN MOTORIČKI RAZVOJ ZA RAZVOJ GOVORA?

- Razina razvoja govora kod djece izravno ovisi o stupnju formiranosti finih pokreta prstiju ruku. Kada
razvoj pokreta prstiju ruku odgovara dobi, razvoj govora je također normalan kada razvoj finih
pokreta zaostaje, razvoj govora također zaostaje, čak i onda kada je opća motorika dobro razvijena.

- formiranje govornih centara u mozgu ostvaruje se pod utjecajem živčanih impulsa ručnih prstiju

- finu motoriku treba razvijati od najranije dobi, jer se zone koje su odgovorne za govor i pokrete
prstiju u mozgu nalaze vrlo blizu ( moždane stanice su odgovorne za govor, zrcalni neuroni su
odgovorni za upravljanje pokretom)

13.SCENSKI PROSTO MORA BITI

- Jednostavan
- prektičan
- stiliziran
- logan i pokretan

VRSTE LUTAKA
1.ginjol
2.štapne
3.lutke sjena
4.plošne
5.prsne lutke
6.jednostavne marionete
- igra s lutkom mora biti stvaralačka aktivnost

14. RAD NA GRAMATIČNOSTI GOVORNOG, IZRAZA

-Gramatika se uči govorenjem i razgovorom se uvježbana jezična kompetencija

- Dijete sluša naš gramatički ispravan govor te uvažava i usvaja svoje jezične konstrukcije i primjenjuje
ih
- potrebno je slušati dijete i uočavati njegove pogreške- nepravilnosti je potrebno što češće u
razgovoru upotrebljavati na pravilan način, kako bi dijete imalo prilike učiti slušanje
- stihovi, pjesme i recitacije znatno pomažu u savladavanju brojnih jezičnih problema na svim
jezičnim razinama
vrlo je važno ne prekidati i ne ispravljati dijete tijekom govora

15. DISGRAFIJA

-pogreške nisu povezane s neznanjem pravopisa i rajno su zastupljene bez obzira na:

-stupanj intelektualnog i govornog razvoja

-normalno stanje sluha i vida
-redovito školovanje

-u velikom broju slučajeva disleksija i disgrafija su istodobne

16. VRSTE DISGRAFIJE

-prema uzrocima: nasljedna, uzrokovana vanjskim čimbenicima, kombinirana

- prema stupnju izraženosti: laka disgrafija, izražena disgrafija, agrafija-potpuna nesposobnost
pisanja koja prelazi u stabilnu disgrafiju)

- prema dominantnom sindromu: fonološke i jezične d., vizualna d., motorička d.

17. CILJ I TIJEK PROCESA OSTAJU IZVAN DRAMSKE PRIČE I DEFINIRAJU:

-voditeljev cilj rada

- opću strukturu procesne drame

18. KAKO MOŽEMO STVORITI NAPETOST

1. zadatak- ako je važan i težak pridonosi napetosti, a ako je prelagan, nedovoljno motivira
2. međusobni odnosi među likovima- moraju biti definirani i jasno izređeni
3. iznenađenje- bilo da je očekivano ili neočekivano
4.tajna- nerazrješenost i zagonetnost
5. dramski svijet/stvarni svijet- doticanje nedopuštenih, nemogućih tema

=dramski svijet može biti postavljen u odnos prema stvarnom svijetu tako da stvara napetost
doticajem „nedopuštenih“ tema
=sukob je osnova dramske napetosti

19. SCENSKA LUTKA

-trodimenzionalna figura izrađena od različitih materijala
-stimulira dijete na aktivnost
-riječima i pokretom lutka izražava svoj doživljaj svijeta
-lutka je zamjena živim bićima i u igri se njome manipulira onako kako se želi
ODGAJATELJ: - stvara uvjete za igru
-podržava spontanost
-motivira djecu na razgovor, pokret-glazbom, govorom
-upoznaje djecu s lutkom i njezinim mogućnostima
-nerijetko je suigrač

20. KAKVA LUTKA MORA BITI?

1. Mora ispunjavati zahtjeve likovnosti
2.svedena na simbol,a na imitacija stvarnog
3.jezgrovita, stilizirana, poetična
4. Mora imati mogućnost jednostavnog animiranja
5.mora biti lagana, ne preveliko niti premala

21. NAČINI PREVENCIJE GOVORNIH POREMEĆAJA:

-osiguravanje psihofizičkog zdravlja i razumnog ponašanja buduće majke prije i tijekom trudnoće
-prisan emocionalan odnos djeteta s majkom
-poticanje razvoja fine motorike
-pravilan govor u obitelji
-izbjegavanje tepanja
-higijena zuba i usne šupljine
-kvalitetna prehrana
-dojenje
-ne korištenje dude varalice
-izbjegavanje „karijes bočica“
=govorna gimnastika- specijalno izabrane vježbe koje pomažu ojačati mišiće govornih organa,
usavršavaju pokrete usta, jezika i vilice

22. ELEMENTI PRIČE- METODIČKI PRISTUP DRAMATIZACIJI PRIČE

1.mjesto i vrijeme radnje- određuju opći kontekst u kojem se radnja događa, mogu biti specifični ili
otvoreni = definiraju radnju i kontekst u kojem se to događa
2. Uloga za sudionike- vezane su uz zamišljeni kontekst uz radnju
3. Uloga za voditelje- koji je također vezan uz zamišljeni svijet i uz radnju
4. Motiv koji pokreće radnju- omogućuje jesno fokusiranje rada te radnju može prekinuti
1)događaj
2)problem
3)zagonetni predmet
=uvodi napetost u procesnu radnju
5.cilj- što voditelj želi da sudionici naprave
6. tijek procesa- u kojem sudionici sudjeluju

23. OBJASNI 3. POGLAVLJE KNJIGE RAZVOJ GOVORA I PREVENCIJE GOVORNIH POREMEĆAJA

=SPRJEČAVANJE MUCANJA- u ovom poglavlju je objašnjeno što je to mucanje, koji su uzroci, te kako
spriječiti mucanje
=2 skupine uzročnika mucanja:
1)predispozicijski – nasljedna sklonost, neurotizam roditelja, psihička nestabilnost samog djeteta,
opća zdravstvena slabost i boležljivost djeteta, dobna osjetljivost govornih funkcija, ubrzani razvoj
govora
2)proizvodni – psihološki uzroci, socijalni uzroci, fiziološki uzroci

24.KAKO DIJETE PRIPREMITI ZA ŠKOLU

= djeca moraju uskladiti mnoge različite aspekte života i učenja
- vještine koje su djetetu potrebne za školu možemo razvrstati u 3 međusobno povezana područja:
1.osnovne vještine i opće sposobnosti (vođenje brige o samom sebi, ponašanje, soc. Vještine,
emocije
2. učiti kako učiti (igra, koncentracija, jezik)
3. Učenje obrazovnih sadržaja (čitanje, rad s brojevima, pisanje)
- od presudne je važnosti razuman i uravnotežen pristup djetetu. Treba imati na umu dugoročne
ciljeve – djetetova sreća, te socijalni i emocionalni razvoj važniji su od pretjerivanja s aktivnostima

25. ŠTO JE POREMEĆAJ GLASA I KAKO GA SPRIJEČITI?

-odsutnost ili odstupanja u foniranju, odnosno zvučnosti govora. U većini se slučajeva radi o gubitku
intenziteta, zvučnosti, poremećajuboje glasa.
-sprječavanje poremećaja glasa
-higijena i odgajanje glasa
-blagi, ugodni, melodični glasovi s jasnim i izražajnim intonacijama
- prekaljivanje organizma (povećanje njegove otpornosti na prehlade,viroze, infekcije koje uzrokuju
oboljenja grla, nosa, glasovnih organa)
- pjevanje- prirodno stimulira razvoj glasovnog aparata – jača glasnice, razvij njihovu funkcionalnu
specifičnost, uvježbava muzičku memoriju, slušnu pažnju, tečnost i ispravnost izgovora
-ovladavanje navikom racionalnog trbušnog disanja i mekog glasovnog izvođenja
-čuvanje djece od pasivnog pušenja

26.KOJI SU ZNAKOVI ZAKAŠNJELOGA JEZIČNOG RAZVOJA PREMA PRIRUČNIKU ZA PREPOZNAVANJE

I OBRAZOVANJE DJECE S JEZIČNIM TEŠKOĆAMA?
-imaju ograničen fonološki inventar
-proizvode više pogrešaka na vokalima
- upotrebljavaju ograničene ili pojednostavljene slogovne strukture
- češće brišu početni i posljednji konsonant
- kasne s proizvodnjom prve riječi
- proizvode netipične pogreške
manje su okupirana simboličkom igrom
prije 16. Mj češće upotrebljavaju geste od djece urednog jezičnog razvoja
- nakon 2. G. počinju pokazivati kašnjenje u usvjajanju gramatike

27.KAKO SU PODIJELJENE AKTIVNOSTI POTICANJA JEZIČNOGA RAZVOJA PREMA PRIRUČNIKU IZ

PRETHODNOGA ZADATKA?
1. Aktivnosti za razvoj fonološke svjesnosti (npr. Brojalice i pjesmice uz šuškalice i bubnjeve, slikam
slovo, dovrši stih
2. Aktivnosti za razvoj pripovijedanja ( npr. Pričam ti priču – išo medo u dućan, Zaboravljene igračke,
Stolica pričalica
3. Aktivnosti za razvoj gramatike (npr. Kakvo i koliko, što vidim, što čujem, PSST, slušamo tišinu)

28. NAVEDITE STRUKTURU GOVORENOGA JEZIKA I NAVEDITE RAZVOJNE PREKRETNICE VAŽNE ZA

DJETETOV JEZIČNI RAZVOJ:

= STRUKTURA GOVORENOGA JEZIKA:

1. FONOLOGIJA (govorna struktura jezika – glasovi)
2. SEMANTIKA (značenje riječi, vokabular)
3. GRAMATIKA (morfološka struktura riječi, sintaksa)
4. PRAGMATIKA ( socijalna upotreba jezika)

=RAZVOJNE PREKRETNICE:
1. Predjezično ili predekspresivno razdoblje (razumijevanje jezika) – između 6. i 8. Tjedna (gukanje),
4.mj (vokalna igra) , 6.mj (reduplicirano brbljanje), 9.mj (nereduplicirano brbljanje), 12.mj (žargon)

2. jezično ili ekspreivno razdoblje (razumijevanje i proizvodnja jezika – 12.mj (prva riječ), 18.mj
(leksički brzac), 24.mj (dvočlani iskazi), 30.mj (višečlani iskazi), 36.mj (osnova materinskog jezika)
= kasni jezični razvoj – kognitivni razvoj, socijalizacija i obrazovanje
29.ŠTO PREMA AUTORICAMA LIKIERMAN I MUTER TREBAMO ČINITI AKO DIJETE OZBILJNO
ZASTAJKUJE ILI MUCA?
- svaki dan neko vrijeme razgovarati s djetetom, na miran, opušten način, daleko od druge djece tako
da dijete nema osjećaj da se natječe s njima za vašu pažnju
- slušati sadržaj onoga što dijete govori, a ne kako to govori
- malo usporiti svoj vlastiti govor
- biti siguran da ste dali djetetu dovoljno vremena da kaže što želi
- dopustiti djetetu da dovrši što je htjelo reći, ne dovršavajte rečenice umjesto njega
- gledati u dijete kad vam se obraća

30. ZAŠTO JE ZA RAZVOJ ČITANJA VAŽNO SLUŠANJE S RAZUMIJEVANJEM?

Dijete razvija slušanje s razumijevanjem slušajući ono što mu čitate, razgovarajući o tome i
prepričavajući vam te priče. Slušanje s razumijevanjem nije važno samo za čitanje s razumijevanjem
koje dolazi kasnije, nego je važno i za djetetovo usvajanje znanja u razredu.

31. KAKO SE PREMA I. POSOKHOVOJ SPRJEČAVAJU TEŠKOĆE U ČITANJU I PISANJU?

- prvi uvjet sprječavanja mogućih poremećaja čitanja i pisanja su stimuliranje razvoja svih
komponenata usmenog govora, sprječavanje i rano uklanjanje svih odstupanja u usmenom govoru

= s djecom treba uvježbavati:

- međusobno razlikovanje akustički bliskih glasova
- izdavanje bilo kojeg glasa iz strukture riječi
- određivanje redoslijeda glasova u riječi
- raščlamba riječi na slogove i slogova na glasove
- uočavanje i razlikovanje slova
- uspostavljanje čvrste veze između glasa i odgovarajućeg slova (prevođenje svakog glasa u slovo i
obrnuto)
- shvaćanje prostornih odnosa (gore, dolje, lijevo, desno, unutra, van, ispred, iza, iznad, na, u)
- koordinaciju „oko-ruka“ u crtanju, pisanju slova

32. FAZE U PISANJU PREMA SALLY MOOMAW I BRENDI HIERONYMUS:

1. Faza – šaranje – djetetov prvi pokušaj pisanja
2. Faza – linijsko/repetitivno crtanje- ova faza razvoja pisanja može se usporediti s procesom ranog
poboljšanja govora; ponekad se naziva i „osobni rukopis“
3. Faza – oblici slični slovima
4. Faza – slova i početne veze između riječi i simbola- u ovoj fazi djeca počinju reproducirati slova i
često koriste samo jedno slovo za predstavljanje cijele riječi
5. Faza – vlastiti pravopis – djeca jasno pokazuju da su uspostavili neke veze između glasova i slova
6. Faza – standardni pravopisi- djeca shvaćaju da riječi imaju određeni raspored slova

33. KOMPETENCIJE KOJE DIJETE TREBA IMATI ZA ČITANJE PO KNJIZI PRIPREMITE DIJETE ZA ŠKOLU:
- poznavanje slova, abecednog načela, fonološka svijest (riječ na slogove i glasove), bogaćenje
govornog vokabulara, uživanje u prelistavanju slikovnica i slušanju priča, pojam tiska (što su slova, što
su riječi, gdje je početak stranice, u kojem smjeru čitamo i okrećemo stranice – slijeva na desno)

34. 3 ETAPE SPRJEČAVANJA GOVORNIH POREMEĆAJA

1. Sprječavanje nastanka odstupanja u govoru
2. Sprječavanje prijelaza već jednom nastalog odstupanja u kronično stanje
3. Socijalna adaptacija osoba s kroničnim poremećajem govora u društvu, te sprječavanje nepoželjnih
popratnih psihičkih pojava

35. DISLEKSIJA – jezično utemeljen poremećaj koji obilježavaju teškoće u dekodiranju pojedinih
riječi, a koji obično nedostatne sposobnosti fonološke obrade
- dijagnosticira se nakon 9. Godine kada je usvojena tehnika čitanja i pisanja
SIMPTOMI: - neovladanost fonemskim i raščlambom
-teškoće uspostavljanja veze fonem – grafem
- obrnuto pisanje slova i brojki – zrcalno pisanje
- dodavanje i zamjena glasova i slova, slogova i cijelih riječi u čitanju i pisanju
- duže vrijeme potrebno za čitanje i pisanje
- nerazumijevanje pročitanog
- teško pamte pjesmice, teško uče, teškoće pri dosjećanju imena, učenju napamet, fonološke teškoće
u rimi

36. KAKO PRIČATI PRIČU HIPERAKTIVNOM DJETETU?

Hiperaktivno dijete smjestiti kraj sebe/ispred sebe, što manje predmeta na stolu i kraj njega, dalje od
prozora i vrata- udaljiti ga od svega što preusmjerava njegovu pozornost
- hiperaktivna djeca dobro reagiraju na brižan stav odgajatelja
- Što više potpitanja uputiti hiperaktivnom djetetu afirmirajući njegova iskustva, usmjeriti se na
pozitivne zaključke i točna zapažanja čime se povećava motivacija i jača osjećaj kompetencije
METODIČKI PRISTUP HIPERAKTIVNOM DJETETU:
- Pričanje priče treba razdijeliti na manje odlomke po načelu što će biti dalje. Prije pričanja moramo
objasniti plan i strukturu što djetetu olakšava praćenje. Voditi razgovor nakon priče postavljajući
jednostavna i jasna pitana. Izbor teme priče treba s e odnositi na razvijanje socijalnih vještina,
poučavanje nenasilnom rješavanju sukoba, poučavanje asertivnosti (pozitivnosti). Priča i pripovjedač
su model prema kojem djeca uče dobre socijalne vještine.

37. OBJASNI METAFORU NASLOVA KNJIGE PLES PISANJA

Ples pisanja je metoda vježbanja fine i grube koordinacije (temelji se na pokretu), a cijelo tijelo se
uključuje u razvoj koordinacije šake i prstiju. Rezultira ležernim, čitljivim i brzim rukopisom, a vodeću
ulogu u razvoju imaju glazba, ritam, igra, stihovi i crtanje. Da bi dijete počelo pisati, ono treba
uspostaviti dobru ravnotežu cijelog tijela. Pokret aktivira tijelo i mozak. Djeca se uče orijentirati na
listu papira, koristiti olovku te razvijaju osjećaj za odnose među različitim oblicima slova.
Prvi dio plesa pisanja sadrži 9 tema gdje djeca vježbaju sve pokrete i linije od kojih se sastaju slova. Uz
svaku temu dolazi i glazbeni podložak, a sama tema sadrži neku pjesmicu. Mnogo toga se radi
zavezanih očiju ( veće samopouzdanje, bolji pokreti pisanja, snažnije iskustvo). Trajanje teme ovisi o
veličini grupe, uzrastu i zainteresiranosti djece. Cilj igre je da djeca dobro usvoje pokrete na prirodan
i zabavan način. Namjenjen djeci od 5-8 god.
Metafora: knjiga govori da je pisanje vrlo osoban i kreativan način izražavanja,koji ima funkciju
uspostavljati i vizualno oblikovati naše misli i ideje. A kroz ples se djeca izražavaju pokretima i u tome
nalaze zadovoljstvo. Ples pisanja zapravo predstavlja važnost dobre ravnoteže cijelog tijela i veze sa
slovima.

38. KAKO IVA G. OBJAŠNJAVA PROCESNU DRAMU

39. ŠTO JE FINA MOTORIKA?

40. STVARANJE PRIČA, PRIČANJE PRIČA; PODNASLOV I OBJASNI

41. KOMPETENCIJE VODITELJA PREDŠKOLE?

42. KAKO RODITELJI POMAŽU DJECI (2 NAČINA ZA RAZVOJ GOVORA PREMA HELEN LIKIERMAN) ?

43. JEDNOSTAVNA I SLOŽENA RAZIVA ČITANJA:

44. ŠTO JE POREMEĆAJ IZGOVORA I KOJE SU MJERE PREVENCIJE?

45. KAKO PREMA I. POSOKHOVOJ POEZIJA UTJEČE NA RAZVOJ GOVORA I PREVENCIJU GOVORNIH
POREMEĆAJA?

46. I. POSOKHOVA – IZGOVOR- KAKO GA POBOLJŠATI – KOLIKO POGLAVLJA I OBJASI 1.

47. PREDŠKOLA- ANKA DOŠEN DOBUD

48. AUTORI KNJIGE „PRIPREMITE DIJETE ZA ŠKOLU“?

49. ŠTO SU PREMA SALLY MOOMAW I BRENDI HIERONYMUS INTERAKTIVNE TABELE I NAVEDI 3
AKTIVNOSTI S INTERAKTIVNIM TABELAMA?

50. IGRE ČITANJA I PISANJA- AUTORI I ČEMU NAM SLUŽI KNJIGA?

51. VOĐENA IMPROVIZACIJA?

52. MUCANJE- zastoj tečnosti, tempa i ritma govora koji se istražuje u nevoljnim grčenjem mišića
govornih glasnica, dijafragme, mišića lica i nevoljnim pokretima tijela – obilježava ga višekratno

53. DISGRAFIJA- poremećaj pisanja uzrokovana nerazvijenošću određenih viših psihičkih funkcija
mozga (npr. Vidno-prostorne orijentacije…)
-razlog disgrafičkih grešaka su mentalni razvoj i govorno iskustvo
- izostavlja, premješta, ponavlja, zamjenjuje slogove i slova, redove u tekstu

54. METODIČKI PRISTUP LUTKI: Dijete se treba upoznati s lutkom, odgajatelj je treba pokazati
djetetu, da je ono vidi, dati mu je , predstaviti kako se zove, od kud je i koja je njena svrha (lutka
pomaže u pričanju priče, ona priča priču), lutka je dobra i kod govornih vježbi, pravilno izgovaramo
riječi tj. Lutka izgovara, a dijete ponavlja za njom.

55. SIMBOLIČKA IGRA – jedan od načina uvježbavanja i ostvarivanja funkcije kao čovjekove opće
sposobnosti stjecanja i korištenja tj. Stvaranja zvukova, semantičkih sistema i izvođenja semiotičkih
operacija i stjecanja ili stvaranja semiotičkih realnosti.

56. STOLNA DRAMA – aktivnost koja sadrži govor i pokrete, ali bez previše detalja. Stvaranje stolne
drame jedan je od najupečatljivijih i u praksi provjerenih metoda. Predstavlja prvi impuls koji će
potaknuti dijete na daljnje razmišljanje i stvaranje, na oponašanje i igru. Djelotvorno oponašanje je
vrlo važno, radi se o postupku u kojem dijete upija u ponuđeni sadržaj te ga, igrajući se, ponovno
iznosi. Nakon odabira priče stol se prekriva jednobojnom tkaninom, na koju postavljamo
scenografiju. Važno je paziti na kretanje lutaka, na hod, kreću se mirno, u skladu s tekstom priče
odlaze polako sa scene. Lijeva strana prikazuje prošle događaje, sredina sadašnjost. Predstava se
kreće od lijeve prema desnoj strani, može biti nadopunjena nježnom glazbom, izvođač nije upadljivo
odjeven da ne odvlači dječju pozornost, priča mirno i smireno.

57. UTJECAJ MEDIJA NA GOVORNI RAZVOJ DJETETA RANE I PREDŠKOLSKE DOBI.

58.ŠTO JE BAJKA I KAKAV UTJECAJ IMA NA DJEČJI RAZVOJ = kratka pripovjedna vrsta u stihu ili prozi
koja sadrži moralnu pouku
bajka može utjecati na sva područja razvoja djeteta:
-bajke pomažu potaknuti zanimanje za riječi i govor (kroz slušanje se uče razumijevanju govora,
razvija se pažnja), potiču motorički razvoj (pokretna igra), socioemocionalan razvoj (razvijanje
empatije, djeca uče prepoznati, razumjeti i izraziti emocije), kreativno izražavanje (izmjenjuju uloge,
izmišljaju nove dijaloge i sl.), moralni razvoj (uče pozitivne ljudske vrednote, ljubav,poštovanje,
pravdu, poštenje…)

59. VRSTE UNUTAR DRAMSKOG KNJIŽEVNOG RODA

-tragedija, komedija i drama u užem smislu

60. DEFINIRAJ DRAMSKI IZRAZ

Svaki oblik izražavanja u kojem su stvarnii izamišljeni događaji predstavljeni pomoću odigranih uloga i
situacija

61. DJEČJI IGROKAZ – dječja drama

- najzastupljeniji dio dramskog odgoja, zasniva se na simboličkoj igri. Zbog dijaloškog karaktera
prikladan je za poticanje dječjeg govornog izražavanja i stvaralaštva, razumijevanja i govorne
komunikacije. Igrokaz je jednostavna dramska igra s ulogama. Razvija samopouzdanje kod djeteta i
oslobađa strah od javnog nastupa.

62. ŠTO JE SCENSKA LUTKA I KAKVA TREBA BITI?

Scenska lutka bi trebala ispunjavati zahtjev likovnosti
- trodimenzionalna figura, lutka pospješuje dječje učenje. Uz olakšano učenje u kontaktu s lutkom
dijete razvija i kognitivne procese, upoznaje i prepoznaje međuljudske odnose, prepoznaje tuđe
emocije kako bi moglo ovladati vlastitima te razvija osjećaj za likovnost i estetsku svijest.

63. KOMEDIJA KAO DRAMSKA VRSTA

64. POTICANJE RAZVOJA RANE PISMENOSTI U VRTIĆU