DV Orepčići

Kraljevica

POLAZAK U ŠKOLU -
PREDŠKOLARAC KOD KUĆE

Helena Žagar
psiholog, prof., praktičar terapije igrom
Dobar dan! ☺
❑ Dragi roditelji, kroz ovu prezentaciju navedeni su
važni aspekti koje uzimamo u obzir kad govorimo o
spremnosti polaska u školu. Uz teoretski prikaz
grupa vještina, o kojima smo govorili na tematskom
roditeljskom sastanku, navedeni su i praktični
primjeri kako određene vještine unaprijediti i
vježbati.
❑ Za sve nedoumice i pitanja ili ukoliko imate potrebu
za dodatnim poticajima, aktivnostima ili savjetom:
tel. Helena Žagar: 099 355 8593
e-mail: dvorepcici.psiholog@gmail.com
Samostalnost
❑ Oblačenje
❑ Hranjenje
❑ Obuvanje
❑ Održavanje osobne higijene
❑ Briga za svoje stvari
❑ Igra
❑ Kretanje u prometu
 Dijete će najviše dobiti i naučiti biti samostalno na način da se ne uključujemo pomoći mu pri
svakodnevnim jednostavnim radnjama poput oblačenja, hranjenja, obuvanja te pranja ruku, lica i zubiju.
Savršen je trenutak za naučiti vezati špigete. Hranu i piće u kuhinji organizirajte na način da dijete
samo može pripremiti jednostavno jelo (sendvić, grickalicu, sok, cedevitu). Ukoliko pogriješi ili osjeti
frustraciju pokušavajući nešto, budite podrška bez konkretnog uplitanja te mu verbalno vratite emociju.
„Ljutiš se. Baš te zeza ovaj patent. Umiri se i pokušaj ponovo. Sigurna sam da ćeš uspjeti!” Dobro je i
pokazati na vlastitom primjeru (možemo koji put i odglumiti da nam nešto ne ide): „Uf baš se mučim s
rezanjem ovog kartona. Pokušat ću opet, možda će biti lakše s druge strane. Evo. Već ide bolje.”
 Pustite djetetu odgovornost za brigu o vlastitim igračkama. Možete ih zajedno generalno pospremiti ili
sortirati, maknuti one koje mu više nisu zanimljive. Dijete neka samo na kraju dana pospremi. Kada
traži nešto tijekom igre neka se pokuša samo dosjetiti gdje je igračka.
 Igra. Potreba za uključivanjem roditelja u igru razlikuje se kod svakog djeteta. Ono što se očekuje od
6ogodišnjaka jest da se može samo zaigrati, s vlastitim idejama i načinima na koji se igra i provodi
vrijeme. Neka djeca vole podijeliti svaku svoju zamisao s drugima, neka manje, isto tako više ili manje
uključiti roditelja/brata/sestru/noniće u samu aktivnost. Svakom roditelju tijekom dana potrebno je
njegovih 5min i ako do sada niste, dobro je svjesno vježbati „vrijeme za mene” ili „Quite time” („Mirno
vrijeme”). To može biti nakon ručka, kada svatko za sebe od ukućana može odmoriti na svoj način. Za
dijete je važno da to nije vrijeme pred ekranom (na taj se način ne opušta, niti nešto uči ili usavršava), a
poželjno je da i roditelj odabere neki drugi način relaksacije – knjiga, muzika, lagani drijemež, kava,
sunčanje. Ovisno o djetetu, krenite od 10min (ili više ako procijenite da dijete može) te postupno
povećavajte to vrijeme do 45-60min. Dijete neka samostalno odabere aktivnost (ili više njih) – sporu i
tihu (slikovnica, bojanka, crtanje, kolaž, perlice, sličice, tiha simbolička igra u odvojenom kutku). Važno je
da jedni druge ne ometamo za to vrijeme, no ostavite prostora da vam dijete kaže fantastičnu spoznaju
do koje je došlo, a što ćete pogledati i prokomentirati malo kasnije (tj. nakon „vremena za mene”).
 Kroz samostalnost djeca grade samopouzdanje i pozitivnu sliku o sebi!
Razvoj motorike
❑ Spretnost i koordinacija pri hodanju, trčanju,
penjanju, provlačenju, skakanju, bacanju/hvatanju
lopte, vožnji na biciklu, hodanju po gredi…
❑ Fina motorika (pokreti šake i prstiju) omogućava
nizanje sitnih predmeta, modeliranje, trganje i
lijepljenje papirića, rezanje škaricama, slikanje
kistom, šivanje
❑ Grafomotorika - olovku drži pravilno; uspješno vuče
ravne i valovite linije; precrtava krug, kvadrat,
pravokutnik, romb; crta čovjeka s detaljima
 Ograničite vrijeme provedeno pred ekranom. Potičite dijete na tjelesnu
aktivnost – spontanu prema djetetovim interesima – lopta, bicikla, role,
romobil, lastik, vijača... Dapače, možete se aktivno uključiti u istu, a ukoliko
imate vremena i mogućnosti u dvorištu/ispred kuće osmislite poligon, djeca ih
obožavaju. Prostor po kojem se dijete inače kreće obogatite različitim
preprekama koje zahtijevaju skok, čučanj, provlačenje, hod na prstima i
petama, gađanje mete ili koša, balansiranje i ravnotežu. Dopustite im da vam
pomognu u vrtu. Činjenica je da za optimalan tjelesni rast i razvoj dijete u
dobi od 6 godina dnevno treba 180min intenzivnije fizičke aktivnosti. Budite
otvoreni, spontani i kreativni.

 Fina motorika – škare, perlice, sličice, ljepljenje, vezanje, oblačenje lutki,

pinceta, kvačice za robu, kapaljke, plastelin, glinamol, gradnja kockica, izrada
raznih maketa sobe/grada/svijeta, pletenje i šivanje (uz nadzor), igra s
dječjim alatom, gradnja kule od karata, slaganje domino kockica u niz,...
Aktivnosti s olovkom/bojicama/flomasterom/temperama.

 Razvoj grafomotorike – u vježbenicama za predškolu mnogo je predložaka za

vježbu. Ukoliko uočite da dijete nerado uzima olovku/bojicu/flomaster te ne
voli provoditi vrijeme u likovnim aktivnostima/rješavajući radne listiće, vratite
se korak unatrag i vježbajte aktivnosti fine motorike. Nakon nekog vremena
dijete ponovno potaknite na aktivnosti s olovkom – nabavite deblju olovku i
bojice. Ovdje izbjegnite moment frustracije djeteta te za ove aktivnosti
odaberite vrijeme kad je dijete motivirano, odmorno i dobrog raspoloženja.
Razvoj govora
❑ Razumije govor i slijedi jednostavne upute
❑ Pravilno izgovara sve glasove
❑ Ima bogat rječnik
❑ Jednostavnim rečenicama razumljivo može izreći što
vidi, misli, osjeća; prepričati kraću priču; opisati sliku
❑ „čuje” prvi glas u riječi; „čuje” zadnji glas u riječi;
smišlja rimu
❑ Uspješno glasovno analizira i sintezira riječi od 3, 4,
5 glasova (m-i-š; k-u-ć-a; l-o-p-t-a)
 Razvoj govora događa se od prvog dana rođenja, a riječnik i vokabular širimo zauvijek. Dijete uči
slušajući nas, a zatim i vlastitom reprodukcijom. Čitajte – slikovnice, dječje enciklopecije, atlase i časopise.
Potaknite dijete neka ono vama „pročita” njemu dragu priču, na svoj način – pohvalite ga pri svakom
pokušaju. Pomognite mu pronaći prave riječi i izraze. Na kraju dana razgovarajte o tome kako ste ga
proveli, što vam je bilo novo, zanimljivo, lijepo, tužno, što vas je iznenadilo, što vas je možda razljutilo. U
novim aktivnostima i događajima pričajte i opisujte što vidite, čujete, mirišete, osjetite, što radite.
Pjevajte glasno! ☺

 Nabavite ili sami izradite poster s abecedom velikih štampanih slova uz koje stoji prikladna sličica (A-
avion, B-balon, itd.). Dijete će vrlo brzo povezati slovo i sličicu, a tada pokušajte širiti pojmove – Što još
počinje slovom A? Ili obrnuto – kojim slovom počinje riječ BOCA (nešto što nije na sličici). Dijete će ovo
savladati spontano te nije potrebno forsirati niti isticati to da „ne čuje” ili griješi. Pokušajte ponovno za
nekoliko dana. Na ovaj način dijete nauči i prepoznati slovo po izgledu što je predvještina čitanja i
pisanja, no podsjećamo da nije nužno znati čitati niti pisati za polazak u prvi razred. U ovom periodu
važno je razviti nabrojane predvještine, kroz igru nenametljivo stvoriti pozitivnu atmosferu oko ove teme
te izbjeći stvaranje otpora i negodovanja vezano za čitanje i pisanje (služenje olovkom općenito).
 Nakon što savlada prvi i zadnji glas u riječi, dijete je spremno za slijedeći korak – glasovnu sintezu. „Kad
ja kažem O-K-O , koju sam riječ rekla?” U početku neka to budu jednostavne riječi – OKO, JEŽ, MIŠ,
MAMA, TATA, NONA, NONO. Tek kada je dijete savladalo i sigurno je na razini od 3-4 jednostavna
glasa, počnite s riječima s „različitijim glasovima” (BRAT, STOL, IGRA, KOSA, OTOK), a zatim i s riječima
od 5 glasova (LUTKA, MAŠNA, JESEN). Tada je spremno i za glasovnu analizu, odnosno da ono vama
zadaje slovo po slovo, a vi pogodite riječ. Neka to bude spontano i zaigrano, kada dijete to želi ili pita
(jednom kad „ih krene” htjet će ponavljati i biti će ponosni na svoj uspjeh). Pohvalite ih. Ne pokušavajte ih
ispravljati i naučiti „na silu”. Kada uočite da ne ide, vratite se korak unatrag ukoliko je dijete raspoloženo
i motivirano.
Spoznajni razvoj
❑ Dijete može usmjeriti i zadržati pažnju na nekom
zadatku 10-15 minuta
❑ Bez problema može zapamtiti kraću pjesmicu ili
priču
❑ Mišljenje postaje sličnije odraslima (logičnije,
kritičnije, dosljednije)
❑ Poznaje boje i nijanse
❑ Razumije prostorne odnose gore-dolje, ispred-iza,
iznad-ispod, L-D (na sebi na predmetima, na
papiru)
Spoznajni razvoj
❑ Razumije vremenske pojmove jučer-danas-sutra,
jutro-popodne-večer
❑ Usvojilo je količinske pojmove više-manje-jednako;
broji predmete uz pridruživanje do 10; zna
uvećati/umanjiti skup za 1 u 2 elementa; zna
usporediti dva skupa (više, manje)
❑ Poznaje neka ili sva velika tiskana slova; zna
napisati svoje ime
❑ Razumije pravila i u mogućnosti ih je dogovoriti i
slijediti
 Svi radni listići i vježbenice za predškolu usmjereni su upravo na vještine spoznajnog
razvoja. Uspostavite rutinu u kojoj će dijete tijekom jutarnjih sati određeno vrijeme
posvetiti rješavanju vježbenice. Vrijeme provedeno u rješavanju postupno
produžavajte, do maksimalno 45min. Svakih 15min napravite kraću pauzu (par min).
Ukoliko se dijete ne može samostalno fokusirati na zadatke, u početku mu pomozite u
tome, dok ne uspije samostalno. Kada nešto ne zna pokušajte ga navesti na rješenje,
a ne umjesto njega odgovoriti. Nažalost, gotovo svaki zadatak iziskuje da ga se
pročita i u tom dijelu djetetu budite potpuno na raspolaganju.

 Sve nabrojane pojmove (boje, prostorne i vremenske odnose) koristimo u

svakodnevnom govoru stoga uključite dijete u redovne kućanske poslove i
komunikaciju. „Molim te dodaj mi onu žutu štipaljku.”; dogovori oko jelovnika – „Jučer
smo ručali rižu, danas paštu. Što bi volio sutra za prilog – palentu ili pire-krumpir?”.
Pratite dane na kalendaru – zaokružite neki nadolazeći dan uz događaj koji ga
prati, nek dijete broji dane do istog. Pokušajte napraviti razliku između radnih dana i
vikenda – npr. vikendom ne rješavamo vježbenicu, subotom predvečer zajedno
gledamo dugometražni crtić uz grickalice, nedjeljom ujutro imamo piknik u prirodi ili
na dvorištu, nedjeljom navečer kupanje i pranje kose.

 Ukoliko dijete u kratkom roku riješi sve zadatke iz vježbenice, na internetu možete
pronaći mnoštvo zabavnih radnih listića.
Razvoj socijalnih vještina
❑ Dijete se uspješno prilagodilo na vrtićku sredinu; bez
problema se odvaja od roditelja
❑ Voli društvo vršnjaka, prihvaćeno je od njih; zajedno se
igraju, dogovaraju i sukobe rješavaju nenasilno
❑ Slobodno se obraća odgajatelju, roditelju i drugim
odraslima; spremno surađuje sa svima
❑ Pokazuje samoinicijativnost i kreativnost u različitim
igrama i aktivnostima
❑ Dijete se rado izražava ne samo govorno, već i likovno,
glazbeno, scenski ili pokretom
 Kako roditelji mogu pomoći razvoju socijalne kompetencije svog djeteta?
 Toplim i podržavajućim odgojem
 Jačanjem samopouzdanja djeteta – samopouzdana osoba djeluje, aktivna je i zna ostvariti što želi. Znači,
samopouzdanje omogućuje bolju interakciju s drugim osobama, a time i unaprjeđuje socijalnu kompetenciju.
 Učenjem socijalnih vještina - komunikacijske vještine, vještine nenasilnog rješavanja sukoba, vještine
donošenja odluka i rješavanja problema itd. – u svakodnevnoj komunikaciji, vlastitim primjerom.
 Igranjem – dijete uči socijalne vještine kroz igru s drugom djecom, ali isto tako puno nauči i kroz samostalnu
igru te igru s roditeljima (igra uloga, spontana igra, igra s pravilima)
 Modelom, vlastitim primjerom uvažavanja različitosti i tolerancije prema drugima
 Podrškom djetetu kako se nositi s neugodnim emocijama – razumijevanjem za izražavanje emocija kao što
su strah, ljutnja i tuga. Važno je djetetu biti model poželjnog nošenja s emocijama. Emocije nisu zabranjene,
no treba ih znati izraziti na prihvatljiv način.
 Razgovorom o socijalnim odnosima, vrijednostima i emocijama drugih ljudi – npr. tijekom čitanja priča
postavljajući djetetu pitanja poput: “Što misliš kako se on/ona osjeća?” “Kako bi se ti osjećao/la da se to
tebi dogodilo?” Tako dijete uči o empatiji.
 Ukazivanjem da svako ponašanje ima posljedice, pa tako i emocije imaju uzroke – povezivanje ponašanja s
ishodom pomaže djeci u razvoju empatije te ih uči da njihovo ponašanje prema drugima dovodi do njihovih
reakcija, a tako i ponašanje drugih prema njima dovodi do reakcija (emocija) kod njih samih.
Emocionalni razvoj
❑ Izražavanje emocija je primjereno dobi i
situacijama (nema naglih ni dugotrajnih ispada
plača ili bijesa; može pričekati ispunjavanje želja ili
potreba) – samoregulacija unutarnjih stanja i
raspoloženja
❑ Prepoznaje emocije drugih ljudi i suosjeća s njima
❑ Razvilo je neke strategije kada naiđe na poteškoće:
traži pomoć, ne povlači se, uporno je, ne odustaje
kod prvog neuspjeha – tolerancija na frustraciju
Emocionalni razvoj

❑ Ima razvijenu pozitivnu sliku o sebi, osjećaj

sigurnosti i samopouzdanja

❑ Znatiželjno je, voli istraživanje, upoznavanje novog

❑ Motivirano je za polazak u školu (raduje se tome i

izražava želju)
 Djeca ove dobi mogu pronaći riječi za svoje misli i osjećaje ako im se za to pruži prilika. Od velikog su
značaja identifikacija s roditeljima i osjećaj da ih roditelji uvažavaju. Ne postoje dobre i loše emocije,
svaka je tu s razlogom. Postoje ugodne i neugodne te primjereni načini izražavanja neugodnih osjećaja
(strah, tuga, ljutnja, neizvjesnost). Kod većine neugodnih emocija ono što nam svima prvenstveno treba jest
suosjećanje i utjeha. U takvim trenucima neka je djetetu vaš zagrljaj uvijek na raspolaganju, koliko god se
možda vama učinilo da se „zbog toga ne isplati plakat”. Nešto što je vama u tom trenutku banalno, djetetu
je značajno i važno, inače ga ne bi uznemirilo. Poštujte i uvažavajte djetetove emocije.
 Osjećaj ljutnje te kemijski procesi koji stoje iza njega daju tijelu veliku količinu energije koja nekontrolirano
pršti van i mnogi odrasli još uvijek uče i savladavaju kako kontorlirati osjećaj ljutnje te primjereno izraziti
sebe u situaciji koja nas je razljutila.
 Za samoregulaciju važno je prepoznati vlastita stanja i emocije. Djeca predškolske dobi to još uvijek uče i
mnoga trebaju podršku odraslih. Prvi korak je imenovati uočenu emociju kod djeteta „Vidim da te je ovo
jako uznemirilo. Ljut si.” Drugi korak jest umiriti dijete odnosno učiti ga da ono to samo savlada.
Jednostavna vježba disanja koja slijedi sastoji se od 4 koraka. Možete ju izvoditi svaki put kada je dijete
uznemireno te mu je potrebna samoregulacija. U početku ćete zajedno s djetetom prolaziti sve korake,
kasnije ćete ga podržavati verbalnom uputom, da bi se na kraju dijete samostalno moglo umiriti.
1. Reci samome sebi: „Zaustavi se i gledaj oko sebe.”
2. Reci samome sebi: „Ostani miran.”
3. Duboko udahni kroz nos i pritom broji do pet, zadrži dah, izdahni kroz usta i pritom broji do 5.
4. Ponavljaj te korake dok se ne umiriš.
 Ono što je važno imati na umu jest da postavljamo granicu, odnosno ne dopuštamo nepoželjna ponašanja
– vrijeđanje, udaranje sebe ili nekog u okolini, rušenje ili razbijajne igračaka i kućnog inventara. „Vidim da
si jako ljut, no ne možeš zato udariti brata / bacati igračke.” Ukoliko je potrebno, dijete fizički udaljite od
osobe ili predmeta. Ljutnju možemo izraziti vikanjem ili udaranjem u jastuk, intenzivnom fizičkom aktivnosti,
verbaliziranjem osjećaja.
 Važno je reći da je fizičko kažnjavanje djeteta zbog neprimjerenih ponašanja, kao i verbalno
omalovažavanje djeteta, potpuno neprihvatljivo te s razlogom zakonom zabranjeno i kažnjivo. Iako će
možda na kratko „riješiti problem”, dugoročno ostavlja vrlo negativne posljedice na dijete: nisko ili
nikakvo samopoštovanje; poruka da je u redu udariti ili vrijeđati slabijeg od sebe; osjećaj poslušnosti te
slijeđenje određenih normi ponašanja isključivo iz straha - što ne razvija vještinu samokontrole i
samoregulacije. Osim toga, narušava odnos s roditeljem, dijete gubi povjerenje u istog te raste osjećaj
nesigurnosti u roditelja koji je tu da mi pruži oslonac i podršku, što vodi osjećaju nepovjerenja i
nesigurnosti u okolinu te u životu općenito. Batina NIJE izašla iz raja.
 Opuštanje pomoću disanja uvelike ublažava stresni odgovor tijela. Preporuka je da se s djecom vježba
duboko trbušno disanje i kada ono nije uznemireno, npr. za vrijeme prije spavanja. Na taj način vještina
će jačati te će djetetu u zahtjevnim situacijama biti lakše umiriti se, ako za to ima već „spreman alat”.
Najjednostavniji način provođenja ove vježbe je da legnemo s djetetom, ruku položimo na trbuh te
zamislimo da je u njemu balon. Udišemo na način da napuhujemo balon, odnosno trbuh i to kontroliramo
tako što nam se ruka podiže pri udahu i spušta pri izdahu. Dovoljno je ponoviti 5 do 10 puta, ovisno o
trenutnoj opuštenosti/uznemirenosti te aktivnosti tijela djeteta.
 Kada smo suočeni sa stresom bilo koje vrste i intenziteta, reagiramo na jedan od slijedeća tri načina:
usmjeravamo se na problem i izvor stresa te ga pokušavamo eliminirati ili umanjiti; usmjeravamo se na
emocije te se suočavamo s njima, osvještavamo ih te se pokušavamo umiriti; izbjegavamo i problem i
emocije te se pravimo da je sve u redu. Zajedno s djetetom vježbajte prvi odgovor, ukoliko je izvor stresa
pod vašom kontrolom i možete isti manipulirati. „Što me je naljutilo? Da li nešto mogu učiniti/promijeniti da
se to tako ne dogodi ubuduće? Kako ću to napraviti?” Ukoliko izvor stresa nije u našoj kontroli te je
minimalno moguće ili pak nemoguće promijeniti okolnosti učimo kontrolirati emocije i prilagođavati se
situaciji.
 Zanimljivost: Brojna istraživanja pokazuju kako za školski uspjeh i uspješnost u životu općenito, nije
presudna inteligencija, već vještina i kapaciteti samoregulacije, tolerancije na frustraciju te prilagodljivost.
 Starije generacije igrale su razne igre na načine pomoću kojih se spontano učilo i vježbalo samoregulaciju i
kontrolu impulsa. Vratite se u djetinjstvo te pokažite djeci dio naše čarolije ☺
 Lastik (gumi-gumi), vijača
 Špigule
 Slaganje puzzli, kockica
 Lovice, Traženje blaga, Skrivača, igre loptom
 Oduzimanje polja, Cip-cop, Puž
 Krokodile-krokodile, Ispod mosta, Ledena kraljica
 Simbolička igra (Barbie, lutke, autići, kućice, obitelj, Banda BMX, Karate kid)
 Društvene igre s pravilima (Čovječe, Monopoly, Tombola, karte)

 Ukoliko primjetite da je dijete nestrpljivo i teško mu je čekati, odlične su vježbe s „Tri četiri sad!” momentom.
Za jednostavnu, a vrlo učinkovitu vježbu trebat će vam stare novine/reklamni katalozi/komadi alufolije –
nešto što se lagano raspara. Pripremite mnogo listova odabranog materijala, veličine otprilike A3.
Objema rukama držite list, maksimalno odmaknuto od tijela, a zadatak djeteta jest da na vaš znak „3, 4,
SAD!” rukom rascijepa papir (u stilu HA-CA! ☺). Važno je da to učini tek na vaš znak. Nakon prvih 2, 3
pokušaja počnite odugovlačiti i znak dajte s odmakom vremena („Triiiiii .... ...... Čeeeetirii... ...... ...... SAD!”)
Na taj način dijete vježba strpljenje, pažnju i koncentraciju, ali i kapacitet kontrole impulsa.
 Emocionalna inteligencija neupitno je važna za uspješnost i kvalitetu naših života. Budite nježni i strpljivi,
djeca o tome još uvijek uče. Da bismo im dali najbolje od sebe, možda i sami ponekad trebamo osvjestiti
vlastita ponašanja i reakcije u izazovnim situacijama. I to je u redu. Dajte sebi za pravo imati dobre i loše
dane, naročito u ovim neobičnim okolnostima. Za dijete je najkvalitetnije naučiti da su emocije tu s razlogom
da nas vode dalje i daju energiju za određena ponašanja, da nisu zabranjene i da za svaku postoji mjesto
i način (primjerenog) izražavanja. Ukoliko ste i sami trenutno slabijih kapaciteta, dajte djetetu do znanja.
„Naljutila sam se danas kada si namjerno gurnuo brata, no ružno je bilo što sam vikala na tebe. Nisam
trebala i nije bilo lijepo. Žao mi je, oprosti.”
Kako još doprinjeti djetetovoj
pripremi za školu?
❑ Uspostaviti rutinu – buđenje i odlazak na spavanje,
dnevni/tjedni raspored, najava promjena »
predvidljivost i osjećaj sigurnosti kod djeteta
❑ Stvoriti pozitivnu atmosferu oko teme škole;
ostvariti ugodnu suradnju sa djelatnicima, naročito
učiteljicom
❑ Pripremiti radni kutak i školski pribor
❑ Igrati se s djetetom društvene igre koje potiču
pažnju i pamćenje, usvajanje pravila i podnošenje
neuspjeha (npr. Čovječe ne ljuti se, Memory igre,
Pogodi tko, puzzle,…)
 Zanimljivi i korisni Facebook profili gdje ćete moći
poslušati mnoge dobre savjete, kao i ideje za razne
aktivnosti (nije potrebno biti registriran FB korisnik kako
biste pristupili stranicama):

Centar za terapije igrom Sanja Ivanušević

Centar Coralina
NTC sistem učenja
MiniMindfulness
Pametnica
TheDadLab
Centar Proventus
Da Vinci Kids
Tuto Tod
ZAHVALJUJEMO NA SURADNJI!
U vjerovanju da ste dobro, da se držite rukama,
nogama i srcem, srdačno Vas pozdravljamo.
Šaljemo veliki zagrljaj djeci! ☺
Odgajateljice i Helena (tel. 099 355 8593)