LPG Tuzla

TOMI -inženjering Objekt: Stranica:
Poduze e za proizvodnju, graditeljstvo, BP TUZLA CENTAR 1/20

trgovinu i usluge Ul. A.Šimi a bb Datum:
++ 387 63 321 088, ++ 387 39 830 703 STROJARSKE INSTALACIJE - PLIN rujan/septembar 2006
tomic-inzenjering@tel.net.ba
SADRŽAJ:
A. Pisana dokumentacija
1. OP I PRILOZI
- Prikaz mjera zaštite na radu

- Prikaz mjera zaštite od požara
2. PROJEKTNI ZADATAK
3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVO E
4. TEHNI KI OPIS
5. TROŠKOVNIK OPREME, MATERIJALA I RADA
B. Grafi ka dokumentacija
1. Situacija, M1/200 ,crtež br.1

2. Spremnik ,crtež br.2
3. Pumpa za transport goriva ,crtež br.3
4. Vertikalni vodovi ,crtež br.4
5. Tehnološka šema, crtež br. 5
Voditelj projekta: Projektant: Investitor: Br. projekta:

Ante Tomi dipl.ing.gra . IVICA DŽEBA dipl.ing.str. PETROL BH OIL COMPANY T.D.20/06
1. OP I PRILOZI
PRIKAZ MJERA ZAŠTITE NA RADU
Prikaz tehni kih rješenja za primjenu pravila zaštite na radu (prema l. 10 Zakona o zaštiti na
radu S.L. R BiH 22/90 I Zakona o gra enju SL F BiH 55/02)
I PRIMJENJENI PROPISI I PRAVILNICI
-Zakon od zaštiti od požara(Sl. list RBiH 13/94)

-Zakon o zaštiti na radu (Sl. list RBiH 22/90)
-Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomo ne prostorije i prostore(SL R BiH 5/88)
-Pravilnik o zaštiti na radu u gra evinarstvu (SL 42/68 i 45/68)
-Pravilnik o izgradnji postrojenja za te ni naftni plin i o uskladištenju i pretakanju te nog naftnog
plina(SL 24/71 i 26/71)
-Pravilnik o izgradnji sigurnosnih putova i izlaza za evakuaciju osoba iz zgrada i objekata (NFPA
br.101/1967)
-Pravilnik o tehni kim propisima o gromobranima (SL 13/68 i 13/78)
-Pravilnik o tehni kim normativima za hidrantsku mrežu (SL 30/91)
-Naredba o obveznim atestiranjima ru nih i prijenosnih aparata za gašenje požara(SL 18/83)
-TRVB 100,108,126 (Austrijske tehni ke smjernice)
-Zakona o zaštiti na radu (S.L. R BiH 22/90)
-Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomo ne prostorije i prostore (S.L. 22/90)
-Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju elektri ne energije (S.L. R BiH 34/88)
-Pravilnik o najve im dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (N.N.
37/90)
-Pravilnik o obliku i sadržaju isprava iz oblasti zaštite na radu (S.L. R BiH 34/88)
-Propisani standardi za toplinsku tehniku u gra evinarstvu: JUS U.J5.510, JUS U.J5.600
-Pravilnik o op im mjerama i normativima zaštite na radu na oru ima za rad i ure ajima (SL
30/69)
II OPIS TEHNI KIH RJEŠENJA KOJIMA SE U PROJEKTU OSIGURAVA PRIMJENA

PRAVILA ZAŠTITE NA RADU
Ovim projektom su predvi ena osnovna i posebna pravila zaštite na radu koja se odnose na:
- sigurnost i funkcionalnost projektirane instalacije i njoj pripadaju ih ure aja,
- osiguranje potrebnih mjera za nesmetano i sigurno rukovanje opremom projektirane
instalacijom

PRIMJENA POSEBNIH MJERA ZAŠTITE NA RADU
Osnovne mjere sigurnosti pri uporabi LPG-a
LPG je plin bez boje i mirisa, pa mu se dodaje odorant -tvar koja daje prepoznatljiv miris,
da se može otkriti u slu aju nekontroliranog isticanja iz instalacija. LPG nije štetan za vodu,
neotrovan je ali velika koncentracija u zraku može dovesti do gušenja. Pare LPG-a izazivaju
pospanost. LPG je plin sa niskim i uskim podru jem eksplozivnosti.
Radi ovih karakteristika LPG-a treba pri radu sa LPG-om:
-izbjegavati svaki dodir sa LPG-om jer kontakt sa golom kožom izaziva posljedice jednake
onima koje su od opeklina .
-izbjegavati udisanje para jer izazivaju pospanost pa i glavobolju, koja e brzo pro i sa
udisanjem svježeg zraka.
-pare koje su teže od zraka zahtijevaju dobro ventiliranje objekata.
-onemogu iti svako isticanje plina u prostore koji su niži od instalacije plina.
U slu aju da se opazi isticanje plina u prostorije i okolinu potrebno je pomo u kugla
ventila zatvoriti dotok plina, ne prilaziti otvorenim plamenom, ne uklju ivati rasvjetu ili neke
druge elektro prekida e, ne iskap ati nikakve elektroure aje i što prije izvršiti provjetravanje
prostorije.
U slu aju izbijanja požara na instalacijama plina potrebno je poduzeti sljede e korake:
-zatvoriti dovod plina iz nadzemnog spremnika.
-isklju iti napajanje u punionici pomo u glavnog prekida a na GRT ili pomo u PP tipkala
postavljenih do ulaznih vrata o objekat,
-obavjestiti najbližu vatrogasnu postrojbu,
-pristupiti lokalizaciji požara prenosnim požarnim aparatima i protupožarnim hidrantima.
Prilikom montaže i probnog pogona potrebno je obu iti odgovornu osobu, imenovanu od
investitora, sa rukovanjem instalacijom i manjim popravcima.

PRIKAZ MJERA ZAŠTITE OD POŽARA
Prikaz mjera za zaštitu od požara , prema l. 14 st. 1,2,3 Zakona o zaštiti od požara,SL. RBiH
22/90.
I PRIMJENJENI PROPISI I PRAVILNICI
-Zakon o zaštiti od požara (S.L. R BiH 22/90)

-Uredba o gra enju ((S.L. F BiH 55/02)
-Pravilnik o tehni kim normativima za zaštitu skladišta od požara i eksplozije (N.N. 24/87)
-Zakon od zaštiti od požara(Sl. list RBiH 13/94)
-Pravilnik o izgradnji postrojenja za te ni naftni plin i o uskladištenju i pretakanju te nog naftnog
plina(SL 24/71 i 26/71)
-Pravilnik o izgradnji sigurnosnih putova i izlaza za evakuaciju osoba iz zgrada i objekata (NFPA
br.101/1967)
-Pravilnik o tehni kim propisima o gromobranima (SL 13/68 i 13/78)
-Pravilnik o tehni kim normativima za instalacije niskog napona (SL 53/88)
-Pravilnik o tehni kim normativima za hidrantsku mrežu (SL 30/91)
-Naredba o obveznim atestiranjima ru nih i prijenosnih aparata za gašenje požara(SL 18/83)
-TRVB 100,108,126 (Austrijske tehni ke smjernice)

2. PROJEKTNI ZADATAK
Potrebno je izraditi glavni projekt instalacije ukapljenog naftnog plina (TNG-a), koji e
se koristiti za opskrbu motornih vozila, a bit e smještena u sklopu benzinske pumpe.
Spremnik
3
Projektom je potrebno predvidjeti jedan nadzemni spremnik zapremine 5 m . Spremnik
je prenosiv, cilindri an, eli an, u skladu sa standardom DIN 4680, te adaptiran za usis
goriva sa donje strane (odozdo).Spremnik se treba antikorozivno izolirati i zasuti
zemljom.
Smještaj spremnika u skladu je sa riješenjem iz lokacijske dozvole.
Mjerni ure aj za autoplin

Na benzinskoj stanici postavit e se jedan mjerni ure aj za punjenje automobila TNG-
om, kapaciteta max. 1x50 l/min, sa jednim pipcem za istakanje, pokaziva em isto ene
koli ine (displejem) sa jedne strane i toplinskim kompenzatorom.
Pumpa
Potrebno je predvidjeti pumpu kapacitete 50 l/min. Uklju ivanje i isklju ivanje pumpe
izvodi se automatski s mjernog ure aja.
Cijevovodi
Predvidjeti eli ni cijevovod, a voditi ga dijelom nadzemno, a dijelom podzemno.
Toplinsku dilataciju cijevovoda riješiti samokompenzacijama, odnosno elasti nim
vo enjem cijevovoda i odgovaraju im nosa ima.
Sve podzemne i nadzemne metalne elemente instalacije potrebno je antikorozivno
zaštititi.
Projekt je potrebno izraditi u skladu sa postoje im zakonskim propisima.
Podloge za izradu projekta:
1. Gra evinski nacrti u mjerilu 1:100,
2. Dogovor sa glavnim projektantom objekta,
3. Zakonski propisi,
4. JUS standardi i DIN norme.
Elektroradovi
Svi potrebni radovi oko uzemljenja spremnika,cijevne mreže i automata za istakanje
obradit e projektant elektro instalacija i oni nisu obuhva eni ovim elaboratom.
Gra evinski radovi e biti obra eni u sklopu ostalih gra evinskih radova.
Za investitora:

3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVO E
OP I UVJETI IZVO ENJA
1. Na osnovu ovog projekta investitor može zaklju iti ugovor o isporuci i montaži strojarskih
instalacija pod uobi ajnim uvjetima samo sa izvo a em koji je za takvu vrst posla
registriran.
2. Projektant garantira za ispravno funkcioniranje strojarskih instalacija uz uvjet da su iste

izvedene to no prema projektu, bez ikakvog odstupanja od istog, kao i uz uvjet da su pri
izradi istih upotrebljeni samo oni proizvodi koji su navedeni u troškovniku, a koji su
sastavni dio ovog projekta.
3. Ukoliko bi bilo koji element ovog projekta bio zamijenjen nekim drugim tipom bez
prethodne suglasnosti projektanta, projektant za itav ure aj, kao i za njegov ispravan
rad ne snosi nikakovu odgovornost, ve ista automatski prelazi na izvo a a.
3. Svi materijali, ure aji i oprema koji se ugra uju u sklopu instalacije moraju imati ateste
proizvo a a. Ukoliko se ugra uje postoje a oprema, ona se mora ispitati po ovlaštenoj
organizaciji koja je registrirana za ispitivanje i kontrolu kvalitete uz priloženi ispitni
protokol. Za ispravan rad ure aja izvo a treba preuzeti garanciju u roku od jedne
godine po primopredaji objekta, odnosno ure aja.
Ova se garancija treba podrazumjevati tako da je izvo a dužan unutar garantnog roka
besplatno zamijeniti svaki onaj dio za koji bi se u tijeku rada pokazalo da ne zadovoljava
uslijed lošeg materijala, loše izvedbe ili loše montaže, kako i za one elemente za koje se
ustanovi da nemaju potrebne kapacitete predvi ene projektom.
Garancija ne važi za one dijelove koji bi postali neupotrebljivi normalnim trošenjem, kao
ni za one koji bi bili ošte eni rukovanjem ili nestru nim održavanjem.
5. Investitor je dužan na zahtjev izvo a a odmah po dovršenoj montaži strojarskih

instalacija obavi primopredaju povjerenstvu, koje e u njegovo ime preuzeti instalacije. U
tom povjerenstvu pored predstavnika investitora mora obavezno biti i ovlašteno lice
projektanta.
6. Ukoliko izvo a na prvi poziv investitora ne pristupi otklanjanju nedostataka, investitor

može te radove ustupiti drugom izvo a u na trošak glavnog izvo a a uz prethodnu
obavijest istoga.
7. Troškove primopredajnog povjerenstva, kao i troškove probnog pogona pod kojim se

podrazumjeva pogonska elektri na energija, potrebno gorivo, mazivo, voda i sl., snosi
investitor.
8. Izvo a je dužan prilikom primopredaje ure aja uru iti investitoru uputstva za rukovanje i
održavanje ure aja u dva (2) primjerka, od kojih jedan primjerak treba biti izvješen na
vidljivom mjestu u prostoriji gdje se nalazi ure aj.
9. Na zahtjev investitora, izvo a je dužan educirati rukovaoca za rukovanje ure ajima, a

troškovi nastali edukacijom idu na teret investitora.

10. Izvo a može vršiti izmjene ovog projekta samo u slu aju ukoliko nedvojbeno dokaže da
je predložena izmjena kvalitetnija i ekonomi nija, te da osigurava bolje uvjete rada
ure aja, a uz pisanu suglasnost projektanata.
11. Pri izvo enju i montaži strojarskih instalacija izvo a je dužan u potpunosti se
pridržavati tehni kog opisa, koji je sastavni dio ovog elaborata.
12. Investitor je dužan angažirati nadzornog inženjera ukoliko sam ne upošljava

odgovaraju e stru no lice. Projektanti su zadržali pravo nadziranja izvo enja i
posje ivanja gradnje, kada to god smatraju za potrebno, a investitor je to dužan
omogu iti.
13. Prije po etka montaže, investitor je dužan obavezno pozvati projektanta radi detaljnog
dogovora sa izvo a em.
14. Izvo a je dužan prije pristupanja izvo enju instalacija detaljno pregledati i upoznati se
sa projektnom dokumentacijom. Ukoliko uo i nedostatke na projektnoj dokumentaciji, a
koja se odnosi na funkciju budu e izvedene instalacije, dužan je sa istim upoznati
projektanta. Tako er, dužan je upoznati projektanta ako uo i greške u prora unu
troškovniku ili specifikaciji materijala. Projektant je istu dužan otkloniti, ukoliko smatra da
je to neophodno, a u protivnom mora dati pismeno obrazloženje. Izvo a je dužan
tako er svoje primjedbe na dokumentaciju pismeno obrazložiti.
15. Ukoliko izvo a ili investitor ne poštuje ove uvjete, projektant ne snosi odgovornost za
izvedbu.
16. Radioni ke nacrte - ukoliko su potrebni daje izvo a .
17. Izvedbene nacrte, prilago ene nabavljenoj opremi daje izvo a .
18. Prilikom izvo enja dužni su svi partneri poštivati i pridržavati se op ih uzanci, koje važe
za ovakve radove.
19. Izvoditelj instalacije i montažer trebaju biti registrirani za takvu djelatnost, odnosno biti
kvalificirani za obavljanje predvi ene djelatnosti. Izvršitelj treba predo iti Nadzoru ateste
zavariva a koji rade na instalaciji.
20. Naru itelj radova radove treba povjeriti registriranim firmama za obavljanje odnosne
djelatnosti. Naru itelj treba osigurati nadzornu službu za nadzor nad izvedbom u pogledu
kvalitete i kvantitete radova. Nadzorni organ može biti samo osoba koja odgovara
uvjetima iz Zakonom o gra enju. Naru itelj treba odrediti osobu kojoj e seizvedeni radovi
predati na uporabu. Osoba mora biti dovoljno stru na da prihvati izvedene radove.
21. Nakon izvedbe radova po ovom projektu trebaju se ispuniti slijede e obaveze:
Obaveze naru itelja:

• Izdati rješenje osobi/ama koja/e e primiti izvedene radove s obavezom obuke
prilikom primanja
Obaveze izvršitelja:
• Izvršiti probu nepropusnosti instalacije
• Izvrštiti funkcionalnu probu instalacije
• Izvršiti obuku osobe/lja koja/e e upravaljati ure ajem
Obaveze nadzornog organa:

• Izvršiti vizualni pregled instalacije i ustanoviti da li su svi dijelovi instalacije
izvedeni po projektu.
• Izvršiti pregled ugra ene opreme i konstatirati da su svi ugra eni dijelovi novi i
atestirani, te da posjeduju ateste proizvo a a
• Prisustvovati tla noj i funkcionalnoj probi do njene uspješnosti
• Izvršiti koli inski obra un
• Kona nim izvješ em o gotovosti radova potvrditi gore navedeno
DOKUMENTACIJA KOJU IZVO A MORA IMATI NA GRADILIŠTU

Izvo a na gradilištu mora imati slijede u dokumentaciju:
• Rješenje o upisu u sudski registar
• Akt o imenovanju odgovorne osobe
• Gra evnu dozvolu s glavnim projektom, odnosno lokacijsku dozvolu s idejnim
projektom
• Izvedbene projekte sa svim izmjenama i dopunama
• Gra evinski dnevnik
• Dokumentaciju o ispitivanju ugra enih materijala, proizvoda i opreme
• Ugovor izme u izvo a a i investitora
• Rješenje o imenovanju voditelja gradilišta
• Uvjerenje o kvalificiranim radnicima
• Izra en terminski plan obavljanja radova
PRIPREME ZA ISPITIVANJA
Prije ispitivanja treba izvršiti slijede e pripreme:
• Izvršiti detaljan pregled i iš enje ugra ene opreme po završetku radova
• Osigurati pristup i osvijetljenost svih dijelova opreme koja se ispituje
• U vrstiti sve elemente
ISPITIVANJE NEPROPUSNOSTI
Ispitivanje varova (bez razaranja)
Ispitivanje varova i instalacije teku e i plinovite faze izvesti prema Tehni kim propisima za
TNG.
Testiranje cijevovoda
Svi cijevovodi e nakon ispitivanja varova biti podvrgnuti testiranju na vrsto u i

nepropusnost. Taj e se test izvršiti vodom i zrakom ili inertnim plinom.

4. TEHNI KI UVJETI IZVO ENJA
1.4.2.1 OP ENITO
Na osnovu projektnog zadatka izra en je glavni projekt instalacije ukapljenog naftnog

plina (TNG-a) koji e se koristiti za opskrbu motornih vozila, a bit e smještena u sklopu
benzinske stanice.
Ovaj nacrt izra en je u skladu sa pravilnikom Republike Hrvatske O POSTAJAMA ZA

OPSKRBU PRIJEVOZNIH SREDSTAVA GORIVOM, na temelju lana 21. stava 2.
Zakona o zapaljivim teku inama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95).
Uzeti so u obzir i propisi za izvedbu plinske instalacije po DVGW-TRGI 1986, zahtjevi

za polaganje cijevovoda po DVGW-462/1, tla ne probe cijevovoda po DVGW G469,
izrada cijevovoda iz cijevi po DIN 2440, DIN 2448 i izrada spremnika po DIN 4680.
1.4.2.2 OPIS INSTALACIJE
Na benzinskoj stanici postavit e se jedan ure aj za istakanje, za punjenje automobila

TNG-om, kapaciteta max.1x50 l/min, sa jednim pipcem/ventilom za istakanje,
pokaziva em isto ene koli ine (displejem) sa jedne strane i sa toplinskim
kompenzatorom. Ure aj je opremljen potrebnim upravlja kim i sigurnosnim ure ajima u
skladu sa važe im propisima.
Opskrba ure aja plinom vršit e se iz spremnika TNG-a veli ine 5 m3, smještenog na
parceli benzinske stanice, u skladu sa lokacijskom dozvolom. Za dopremanje TNG-a od
spremnika do ure aja za istakanje koristit e se pumpa maksimalnog kapaciteta od 50
l/min.
Za punjenje spremnika TNG-a predvi eno je pretakalište na posebnom odvojku od
ostalih prometnih površina benzinske stanice.
Prema tome, instalacija TNG-a na benzinskoj stanici sastojat e se od:
• skladišnog prostora kapacitete 5 m3, izvedenog kao nadzemni spremnik, fiksno
postavljen na betonske temelje,izoliranog bitumenskom masom i zasut zemljom.
Spremnik e se puniti na licu mjesta, pumpom, smještenom na auto-cisterni;
• pretakališta autocisterni TNG-a za punjenje prijenosnih spremnika;
• pumpaonice TNG-a, u kojoj e biti jedna pumpa;
• ure aja za istakanje TNG-a u automobile, koji e biti postavljen na otvorenom
prostoru;
• sistema cijevovoda teku e i parne faze plina koji e zadovoljiti tehnološke zahtijeve.
Lokacija ovih sadržaja u odnosu na ostale objekte vidljiva je iz situacionog nacrta.
U cijevovodu, izme u spremnika za skladištenje TNG-a i agregata, mora postojati ventil
koji se zatvara im se crpni ure aj isklju i ili se prekine dovod struje.
Na ure ajima i cijevovodima za opskrbu vozila TNG-om mora postojati odgovaraju i
ure aj koji kod najve e snage pumpanja spre ava prekora enje dozvoljenog
pogonskog tlaka, a da se pogonski plin ne odvodi u atmosferu.
Savitljiva cijev za punjenje TNG-a, kao i cijevne sekcije TNG-a, koje se mogu zatvoriti,
a u kojima može nastati nedozvoljeni tlak, moraju biti osigurane od prekora enja tlaka
odgovaraju im ure ajem.
Ventili za istakanje TNG-a moraju biti izvedeni tako da se samo kod ispravnog
priklju enja na spremnik vozila osloba a protok plina.
Ventil za istakanje TNG-a mora se automatski zatvoriti ako ispadne iz ležišta za
punjenje spremnika vozila.
Ventili za istakanje TNG-a moraju biti ispitani od strane ovlaštene ustanove, o emu
mora postojati odgovaraju a isprava.
Ispred cijevi za istakanje TNG-a mora osim ventila postojati i sigurnosni ventil
(protulomni ventil), koji se samostalno zatvara kod pucanja savitljive cijevi.On mora biti
dimenzioniran na potrebni protok I ako se usljed bilo kojeg razloga protok kroz
protulomni ventil pove a on automatski zatvara dotok TNG-a.Protulomni ventil se ne
smije tretirati kao zaporni ventil te je potrebno neposredno iza njga postaviti zaporni
ventil.
Cijevi za istakanje TNG-a moraju biti savitljive, trajno otporne na savijanje, kemijski
otporne na naftne derivate te ispitane na vla no optere enje, na elektroprovodljivost,
pri emu otpor ne smije biti ve i od 16 te na nepropusnost pri tlaku koji je 1,5 puta
ve i od najve eg mogu eg radnog tlaka, o emu mora postojati certifikat ovlaštene
ustanove.
U cijevi za istakanje ili ispred cijevi za istakanje TNG-a ugra uje se prekidna spojka,
koja nakon prekora enja dopuštenog vla nog optere enja cijevi za istakanje obostrano
sprije ava izlaženje plina.
1.4.2.3 TEHNI KI OPIS CIJEVOVODA
Cijevovod je postavljen dijelom nadzemno, a dijelom podzemno. Dubina ukopavanja je

80 cm ispod razine zemlje. Odabrani nagib od 0,5% i drenažni ventili osiguravaju
ispravnu drenažu cijevovoda. Trasa cijevovoda vidljiva je na nacrtu.
Kao osnovni materijal cijevovoda odabran je uglji ni elik kavlitete minimalno .1212
,otporan na niske i visoke temperature. Spajanje cijevovoda izvest e se zavarivanjem.
Kao zaporni elementi predvi eni su kuglasti ventili, a njihovo spajanje na cijevovod
izvest e se pomo u prirubnica ili navojem, u skladu sa specifikacijom materijala
cijevovoda.
Kako se cijevovodi vode dijelom nadzemno, a dijelom podzemno, predvi eni su
odgovaraju i tipovi antikorozivne zaštite.
Toplinska dilatacija cijevovoda riješena je samokompenzacijama, odnosno elasti nim
vo enjem cijevovoda i odgovaraju im nosa ima.
U skladu s propisima, spremnici i pumpe spojeni su na cijevovode navojnim fleksibilnim
cijevima.
Na najnižim mjestima cijevovoda predvi eni su ispusni ventili NO 20, a na najvišim
mjestima odzra ni ventili, tako er NO 20.
Na svim cijevovodima teku e faze, gdje postoji mogu nost zatvaranja dva zaporna
elementa, predvi eni su sigurnosni ventili NO 15. Ispuhivanje ventila vrši se u
atmosferu.
Svi cijevovodi su uzemljeni na uzemljenje benzinske stanice.
Na tla noj strani pumpe za TNG predvi en je prestrujni ventil koji omogu ava vra anje
medija natrag u spremnik.
Spremnik TNG-a
Za uskladištenje TNG-a projektom je predvi en prenosni spremnik, izra en prema DIN

3
4680, zapremine 50 m . Sastavljen je od cilindri nog plašta i dvije duboko utisnute
podnice, izra enih od materijala St 52-3. Na cilindri nom plaštu s donje strane zavareni
su odgovaraju i oslonci, a s gornje strane su zavarene dvije nosive uške za transport
spremnika. Opremljen je svom potrebnom radnom, kontrolnom i sigurnosnom
armaturom koja je neposredno ugra ena na spremnik i koja s njime ini funkcionalnu
cijelinu.
Sastavne dijelove opreme prijenosnog spremnika ine:
• priklju ak za punjenje,
• priklju ak za pražnjenje teku e faze,
• priklju ka za vra anje plina,
• priklju ak za sigurnosne ventile,
• priklju ak za pokaziva razine teku e faze u spremniku.
Osim navedenoga, prijenosni spremnik mora imati:

• plasti nu kapu sa mogu noš u zaklju avanja za zaštitu armature;
• kontrolni otvor sa poklopcem za pregled unutrašnjosti, koji mora iznositi od 65 do
150 mm;
• otvor sa epom za ispust ne isto a;
• ušice za dizanje i nožice za postavljanje.
Svaki plinski spremnik, kao posuda pod tlakom, spada pod redovnu kontrolu inspekcije
posuda pod tlakom i mora se najmanje svake pete godine ispitati tlakom od 25 bara u
prisustvu inspektora posuda pod tlakom.
Ispitivanje ispravnosti opreme za iskorištavanje plina prije prve upotrebe i periodi na
ispitivanja i kontrolu vršit e distributer ili stru na osoba koju on za to ovlasti.
Stru na osoba od strane distributera plina, koja vrši pregled ure aja i trošila, sastavit e
zapisnik o utvr enom stanju, i to u dva primjerka, od kojih jedan primjerak predaje
korisniku, a drugi zadržava za sebe.
Ispitivanje plinskih instalacija obavit e se u skladu sa odredbama “Pravilnika o izgradnji
postrojenja za teku i naftni plin i o uskladištavanju i pretakanju teku eg naftnog plina”
(Sl. list broj 24/71)
U neposrednoj blizini prijenosnog spremnika postavit e se aparati za gašenje požara, i
to za svaki kubi ni metar plina mora se osigurati 5 kg praha ili drugog odgovaraju eg
sredstva za gašenje požara, a aparati se moraju redovito servisirati (jednom na godinu
dana) u skladu sa zakonskim propisima.
Tako er, postaviti e se znakovi upozorenja, i to:
• zabranjeno pušenje;
• zabranjena upotreba otvorenog plamena;
• zabranjena upotreba iskre eg alata;
• zabranjen pristup neovlaštenim osobama.
1.4.2.4 RADNI UVJETI

Op enito o TNG-u
Te ni naftni plin (TNG) izuzetno je ist i ekološki podoban energent. To je smjesa

zasi enih ugljikovodika propana i butana i raznih primjesa. Pri normalnim je uvjetima
(pod atmosferskim tlakom i temperaturom >150 C) plinovit i teži od zraka. Ukapljuje se
pri niskom tlaku (1,7-7,5 bar). Proizvodi se od nafte i naftnih plinova rafinerijskom
preradom ili pri obradi sirovog prirodnog plina. Vrlo je prikladan za primjenu; prevozi se i
skladišti u teku em stanju a iskorištava se na trošilima u plinovitom stanju.
Neotrovan je, bez boje i mirisa, pa mu se stoga pri proizvodnji dodaje odorant, za
otkrivanje u slu aju propuštanja instalacije. Granice eksplozivnosti su mu niske, a kako
je teži od zraka iz zatvorenih prostora, sporo otje e u atmosferu te zahtijeva dobro
ventiliranje prosotorija u kojima se upotrebljava. Iako je neotrovan, kod velike
koncentracije dolazi do gušenja zbog smanjene koli ine kisika.
Važnija fizikalna i kamijska svojstva najvažnijih sastojaka TNG-a:
Naziv propan butan

Formula C3H8 C4H10
Molarna masa M [kg/kmol] 44,10 58,12
Vrelište [0C] -42,2 -0,5
Gusto a u plinovitom stanju [kg/m3] 2,011 2,709
Gusto a u kapljevitom stanju pri 15 °C 0,508 0,584
[kg/l]
Relativna gusto a para (zrak = 1) 1,6 2,046
Temperatura samozapaljenja [0C] 450,0 365,0
Granice eksplozivnosti (DGE-GGE) [vol 2,2-9,5 1,8-8,4
%]
Donja ogrijevna mo Hd [kWh/kg] 12,87 12,69
Kategorija opasnosti (HRN Z.C0. 010)

Opasnost po zdravlje 1 1
Opasnost od požara i eksplozije 4 4
Reaktivnost 0 0
Radni uvjeti
- Geometrijski volumen cilindri nog spremnika 10 m3
- Stupanj punjenja spremnika 80%
- Max. kapacitet uskladištenja 8000 kg
- Max. temperatura uskladištenja 40 °C
- Max. tlak uskladištenja 16,3 bar
Pumpa za punjenje automobila

- Proizvo a STERLING SIHI
- Tip (horizontalna, centrifugalna sa bo nim kanalima) CEH 3104
- Kapacitet 50 l/min
- Instalirana snaga 4 kW
Ure aj za istakanje - punjenje automobila

- Proizvo a TOKHEIM
- Tip Q500T LPG
- Kapacitet 50 l/min
Osnovne mjere sigurnosti pri rukovanju sa TNG-om

Pri rukovanju sa TNG-om, kako u teku oj, tako i u plinovitoj fazi, neophodna je
puna pažnja i pridržavanje odre enih sigurnosnih mjera. Pri radu treba izbjegavati svaki
kontakt s golim dijelovima tijela. Zbog intenzivnog isparavanja kapljevine, plin u dodiru s
kožom prouzrokuje ozlijede jednake opekotinama.
Pare nisu otrovne, ali prevelika koncentracija u atmosferi izaziva manjak kisika i
može izazvati gušenje. Tako er, duže udisanje para treba izbjegavati, jer uzrokuju
glavobolju.
Pare TNG-a teže su od zraka i iz zatvorenih prostorija sporo otje u u atmosferu te je
potrebno dobro ventiliranje prosotorija u kojima se upotrebljava. Tako er je potrebno
izbjegavati njegovo instaliranje u prostorijama ispod razine zemlje.
Podru je eksplozivnosti je usko i u niskom granicama (2%-10%).
Utjecaj skladišnog prostora na okoliš

Te ni naftni plin (TNG) je izuzetno ist i ekološki podoban energent. Njegova
isto a i kvaliteta kontrolira se u rafineriji prilikom punjenja te zajedno sa na inom
transporta i skladištenja garantira nemogu nost njegovog naknadnog one iš enja.
Pri normalnom radu nema izlijevanja niti ispuštanja plina u atmosferu. Do
izlijevanja / ispuštanja u atmosferu može do i samo u slu aju:
• tokom normalne manipulacije, spajanja i otpajanja fleksibila,
• incidentnih situacija, za slu aj pucanja cijevovoda i opreme,
• kod puštanja u pogon, kad se vrši ispuhivanje spremnika dušikom ili nekim drugim
inertnim plinom,
• iš enja spremnika zbog izmjene medija,
• izuzetnog porasta tlaka u spremniku sigurnosni, ventil e ispustiti plin u atmosferu.
U nijednom od navedenih slu ajeva ne može do i do zaga enja okoline. Ukoliko
je, naime, istekla manja koli ina plina, on odmah ishlapi i relativno se brzo razrijedi u
zraku. Kod istjecanja ve e koli ine plina, jedan dio ishlapi, a kapljeviti dio zamrzne
okolno tlo, na koje je iscurio, i na taj na in je sprije eno dublje prodiranje plina u tlo.
IZVO ENJE CIJEVOVODA
Zavarivanje cijevovoda
1. Cijevovodi za TNG izvode se iz bešavnih eli nih cijevi .1212 ili 1213 prema DIN
2448 (zatezna vrsto a u granicama 350-450N/mm2). Cijevi moraju biti atestirane i
ispitane na 25 bara hladnim vodenim tlakom. Isporu ilac cijevi traba investitoru
dostaviti tvorni ke ateste o izvršenim analizama i ispitivanjima za sve cijevi.
2. Spajanje svih cijevi treba izvesti sti nim zavarivanjem autogenim ili, za slu aj manjih
cijevovoda (NO 10-25), sa džepom za uvarivanje.

3. Sve cijevi do debljine 3 mm zavaruju se ravnim šavom samo u jednom sloju, preko te
debljine u 2 sloja (korjenski var i ispuna). Za slu aj zavarivanja u dva sloja treba
nakon završetka korjenskog sloja o istiti s njegove površine šljaku i izbrisati sve
neravnine.
4. Ako se pri tome vizuelno otkriju pukotine ili druge neispravnosti u korjenskom sloju,
treba iste odstraniti dlijetom ili brušenjem i var popraviti, a ako to nije mogu e bez
opasnosti po kvalitet vara, treba var do kraja izbrusiti i ponovo izvesti korjenski sloj.
Tek nakon zadovoljavoju i izvedenog i o iš enog korjenskog sloja, može se pri i
zavarivanju sloja ispune ili površinskog sloja.
5. Svi zavariva i za zavarivanje cijevovoda trabaju imati atest o završenom ispitu
kvalitete, prema tehni kim propisima i standardima. Ateste se mora prije po etka
rada predo iti predstavniku investitiora.
6. Niti jedan zavariva koji nema ispravan atest ne smije izvoditi varove.
7. Zavarivanje traba izvesti odgovaraju im dodatnim materijalom koje preporu uju
proizvo a i cijevi.Za ove cijevi predvi en je dodatni material klase 37 debljine 2,5 ili 3
mm.Dodatni material ako je proizvod Elketroda Zagreb ima oznaku EP37 a ako je
proizvod željezare Štore iz Jesenica oznaku VP37.Ova dva proizvo a a su
najprisutnija u našim krajevima.Ako se koristi dodatni materijal drugih proizvo a a
onda mora biti.Minimalni koeficijent zavara mora biti 0,9.
Spajanje cijevi navojnim spojevima
1. Navoj mora biti cilindri an i izra en prema standardu JUS C.B0.057.

2. Navojne spojeve treba brtviti teflonom ili sli nim brtvilom otpornim na TNP(LPG).
ISPITIVANJE CIJEVOVODA
Ispitivanje varova (bez razaranja)
Ispitivanje varova i instalacije teku e i plinovite faze izvesti prema Tehni kim propisima
za TNG.
Testiranje cijevovoda
Svi cijevovodi e nakon ispitivanja varova biti podvrgnuti testiranju na vrsto u i

nepropusnost. Taj e se test izvršiti vodom i zrakom ili inertnim plinom.
Maksimalni radni tlak sistema iznosi 16 bar, a klasa prirubnica je NP 40.
a/ Ispitivanje cijevovoda na vrsto u

Ispitivanje cijevovoda na vrsto u izvršit e se vodom, nakon izjedna avanja
temperature, i to u trajanju od 1 sata. Ispitni tlak je 1,2 x radni tlak.
Nakon uspješno obavljenog ispitivanja na vrsto u, potrebno je vodu ispustiti iz
sistema i propuhati cijevovod zrakom ili inertnim plinom.

Prilikom hidrauli ne tla ne probe potrebno je odvojiti spremnike, pumpe, indikatore

tlaka, prestrujne ventile, prekotla ne ventile i agregat za punjenje automobila od
ostalog sistema cijevovoda. Ova oprema je hidrauli ki ispitana, o emu postoji
odgovaraju a dokumentacija, ili je treba pribaviti.
Nakon uspješno obavljene tla ne probe može se pristupiti li anju i nanošenju
izolacije.
O obavljenoj tla noj probi izdaje se pismeni izvještaj (zapisnik).
b/ Ispitivanje cijevovoda na nepropusnost

Cijevovodi i oprema bit e ispitani na nepropusnost zrakom ili inertnim plinom, i to na
80% radnog tlaka. Test na nepropusnost mora biti izveden na cijeloj i funkcionalno
povezanoj instalaciji. Od ovog treba odustati samo u slu aju priklju enja na
postoje e spremnike, odnosno u slu aju da treba odijeliti spremnike od sistema plina
umetanjem uloška iza ventila na spremniku.
Ispitivanje na nepropusnost treba izvesti nakon izjedna avanja temperature u
trajanju od najmanje 30 min.
Svi spojevi na cijevovodu tokom ispitivanja moraju biti vidljivi (neobojeni, bez
izolacije).
Dužinu ispitnih dionica odre uje izvo a u dogovoru sa nadzornim organom.
Kontrolu propuštanja treba izvršiti sapunicom.
Tlak ispitivanja instalacije na nepropusnost je 25 bara.
Brzina ispuštanja tlaka iz instalacije ne smije biti ve a od 15 bara/sat.
EVAKUACIJA ZRAKA IZ INSTALACIJE I PRVO PUNJENJE PLINOM
Prvo punjenje instalacije TNG-om treba obaviti stru no i pažljivo. Zaostali zrak i vlagu
treba odstraniti iz instalacije ispiranjem inertnim plinom.
Punjenje instalacije plinom (parna faza) izvršit e se preko privremenih fleksibilnih
spojeva.
Postupak prvog punjenja:
1. Polako otvoriti ventil za ulaz plina u cijevovod i pri tome pažljivo kontrolirati
manomatar.
2. Kad manomatar pokaže pretlak od 1 bar, zatvoriti dovod plina u cijevovod.
3. Otvoriti ventil za ispust zraka i ispuštati smjesu u atmosferu u toku 10 minuta.
4. Zatvoriti ventil za ispust zraka.
5. Ponoviti sve operacije 4 puta.
Odstranjivanje zaostalog zraka i pove anje koncentracije TNG-a odvijat e se kako

slijedi:
% zraka % TNG-a
1. pražnjenje 50,0% 50,0%
4. pražnjenje 6,25% 93,75%

Kod koncentracije od 6,25% zraka i 93,75% TNG-a može po eti punjenje cijevovoda
plinom. Sve cijevovode treba najprije napuniti parnom fazom plina, di i tlak na 6-10
bara i tek onda puniti teku om fazom. Sve ovo je neophodno izvesti kako ne bi došlo do
termi kog šoka materijala cijevovoda.
ANTIKOROZIVNA ZAŠTITA
U ovom poglavlju preporu ene su i opisane metode antikorozivne zaštite ukopanih

horizontalnih spremnika, pripadaju eg cijevovoda i metalnih otvora. Na ini zaštite u
skladu su sa Pravilnikom o tehni kim mjerama i uvjetima za zaštitu eli nih konstrukcija
od korozije (Sl. list br. 30/70. / Narodne novine br. 53/91.)
Podzemni cijevovod
a/ Zaštita polietilanskom trakom
Površinu cijevovoda treba temeljito o istiti eli nim etkama ili pjeskaranjem do
stupnja Sa 2 1/2 (ST 3 prema STD SIS 05 59 00), a zatim odstraniti zaostalu prašinu.
Nakon iš enja površina cijevovoda je vrlo aktivna, te se mora što prije premazati
bitumenskim prajmerom u jednom tankom sloju.
Nakon sto je premaz potpuno suh, cijevovod se omota hidroizolacionom
polietilenskom trakom, tako da se rubovi trake prekrivaju do 50%. Ako je tlo, u koje
se polaže cijevovod, jako agresivno, može se izvršiti dvostruko omatanje cijevovoda
trakom. Drugo omatanje izvodi se u suprotnom smjeru od prvog.
b/ Zaštita premazom na bazi epoksi smola i katrana

Površinu cijevovoda potrebno je temeljito o istiti eli nim etkama ili pjeskaranjem do
Na o iš enu površinu nanaosi se “Termopan MK” crni (dvokomponentni premaz na
bazi epoksi smola i specijalnog katrana). Nanosi se u tri premaza sa valjkom ili
etkom. Vrijeme sušenja izme u nanošenja slojeva iznosi 16-24 sata. Debljina suhog
filma iznosi 60-80 µm.
Nadzemni cijevovod i eli ne konstrukcije

Cijevovod treba zaštititi od atmosferske korozije. U tu svrhu upotrijebit e se premazi
na poliuretanskoj osnovi.
Površinu cijevovoda treba temeljito o istiti eli nim etkama ili pjeskaranjem do
Premazivanje se izvodi kako slijedi:
2 x poliuretanska temeljna boja; debljina sloja suhog filma 30-40 µm;
2 x poliuretanska pokrivna boja; debljina sloja suhog filma 60 µm;
Završni ton boje pokrivnog premaza mora biti u skladu sa normama RAL za površine
cijevovoda i eli ne konstrukcije, i to kako slijedi:
- teku a faza TNG-a: srebrna + sme i prsten RAL 8001
- parna faza TNG-a: srebrna + žuti prsten RAL 1012
- nosa i cijevovoda siva RAL 7036
SVOJSTVA TE NOG NAFTNOG PLINA

Te ni naftni plinovi su ugljikovodici koji nastaju kod prerade nafte, a koji se u normalnim
atmosferskim uvjetima nalaze u plinovitom stanju. Mogu se ukapljiti ve pri uobi ajenim
temperaturama i pri relativnio niskom tlaku. Plinovi koji spadaju u ovu grupu su propan,
butan i njihove smjese.
U nastavku teksta date su osnovne karakteristike pojedinih komponenti koje ulaze u
satav TNG-a.
Svojstva propana
Glavna fizikalna svojstva su:
- stanje plin (kod atmosferskih uvjeta)
- vrelište - 42,6 °C
- ledište -187,8 °C
- topivost u vodi 65 cm3/l
- granica eksplozivnosti u zraku (%vol.) 2,1-9,4
- temperatura samozapaljenja 470,0 °C
- kriti na to ka 41,2 bar i 96,8 °C
- kemijska formula C3H8
U atmosferskim uvjetima propan je bezbojni plin. Nije otrovan, ali je u ve im
koncentracijama štetan. Veoma je opasan ako je izložen plamenu i toplini. Pomješan sa
zrakom vrlo je eksplozivan. Teži je od zraka, u slu aju istjecanja pada na tlo, istiskuje
zrak iz prostorija i predstavlja opasnost od ugušenja.
Požar je mogu e gasiti vodom, a manje požare sa CO2 i suhim kemikalijama.
Svojstva N-butana
- vrelište - 0,5 °C
- toplivost u vodi netopiv
- granica eksplozivnosti u zraku (%vol.) 1,8 - 8,5
- kriti na to ka 38,1 bar i 153 °C
U atmosferskim uvjetima n-butan je bezbojni plin, no ve pri - 0,5 °C on se ukapljuje. Pri
u estalom i dugotrajnom udisanju predstavlja opasnost za organizam. Posebnu
opasnost predstavlja injenica da izaziva pospanost.
Pomješan sa zrakom vrlo je eksplozivan. Teži je od zraka.
Požar je mogu e gasiti vodom, a manje požare sa CO2 i suhum kemikalijama.
Svojstva I-butana
- vrelište -11,7 °C
- topivost u vodi netopiv
- granica eksplozivnosti u zraku (%vol.) 1,8-8,5


- kriti na to ka 38,2 bar i 133,7 °C
Kod atmosferskih uvjeta izobutan je bezbojni plin. Nije otrovan niti nadražuje o i i kožu.
Pomiješan sa zrakom stvara eksplozivnu smjesu. Pare su mu teže od zraka te se može
rasprostrijeti na velike udaljenosti do mogu eg izvora paljenja. U slu aju požara, za
gašenje treba upotrijebiti vodu, CO2 i suhe kemikalije.
OP I I POSEBNI TEHNI KI UVJETI
Na osnovu prihva enog i odobrenog projekta investitor može zaklju iti ugovor o
izvo enju radova samo sa izvo a em koji je registriran za montažu takve vrste
instalacija.
Prije po etka bilo kakvih radova izvo a je dužan pažljivo prou iti svu projektnu
dokumentaciju, kontrolirati njenu kompletnost, predložiti potrebne izmjene, zamjene ili
dopune, te o uo enim nedostacima, zamjerkama i predloženim poboljšanjima
obavijestiti investitora i projektanta.
Sve nabavke, specificirane u projektu, izvo a treba kontrolirati kod narudžbe zbog
eventualnih nedostataka ili promjena.
U slu aju potrebe za zamjenom materijala, opreme i pojedinih elemenata instalacije u

cilju skra enja rokova isporuke i smanjenja troškova, potrebno je pismeno odobranje
investitora i suglasnost projektanta.
Projektant garantira ispravan i funkcionalan rad postrojenja uz uvjet da se naru i

oprema i izvede instalacija kako je to nazna eno u projektu. Izvo a u se dozvoljava
odstupanje od projekta samo uz suglasnost projektanta. U protivnom, odgovornost za
sigurnost i funkcioniranje itavog postrojenja automatski prelazi od projektanta na
izvo a a radova.
Radioni ku dokumentaciju, ako je potrebno, daje izvo a radova, koji je tako er

obavezan da izvedbenu dokumentaciju prilagodi nabavljenoj opremi.
Investitor je dužan na zahtjev izvo a a, koji e obavijestiti investitora najmanje 8 dana

ranije, odmah po dovršenoj montaži instalacije ili dijela instalacije, sastaviti
primopredajnu komisiju, koja e u njegovo ime preuzeti objekt.
U slu aju da primopredajna komisija uo i izvjesne nedostatke, izvo a je dužan iste

odmah ukloniti, odnosno najkasnije u roku od mjesec dana, i o tome obavijestiti
investitora.

Ako izvo a u dogovorenom roku ne pristupi otklanjanju nedostataka, investitor može te

radove ustupiti drugom izvo a u, na teret ranijeg izvo a a radova, uz prethodnu
obavjest istog.
Izvo a radova je dužan prilikom primopredaje instalacije uru iti investitoru uputstva za
rukovanje i održavanje instalacije.
Na zahtijev investitora, izvo a radova dužan je obu iti potrebno osoblje za rukovanje
ure ajima, a troškovi obuke idu na teret investitora.
Izvo a radova dužan je na zahtijev investitora, u razdoblju probnog pogona, izvršiti

dodatna ispitivanja i mjerenja koja nisu predvi ena projektom, odnosno ugovorom, a svi
troškovi idu na teret investitora.
Ovi tehni ko-pogodbeni uvjeti trebaju biti sastavni dio Ugovora o izvo enju radova.
Garancija i osiguranje, koji nisu navedeni u ovim uvjetima, regulirat e se Ugovorom

izme u izvo a a radova i investitora.
PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE
Izvo a je dužan izvoditi radova u skladu sa zakonom i u BiH važe im normativima i

standardima i pritom se pridržavati tehni ke dokumentacije, koja je sastavni dio
gra evinske dozvole.
Da bi se osigurala potrebna kvaliteta izrade instalacije TNG-a, izvo a mora organizirati

kontrolu izvo enja radova i potrebnim ispravama dokumentirati cijeli tok radova na
instalaciji (od po etka do završetka montažnih radova), a sve u skladu sa zakonom i u
BiH važe im normativima i standardima.
Neophodna je slijede a dokumentacija:

- atesti radova,
- atesti o kvaliteti ugra enih materijala i oprame,
- potvrda o sposobnosti pojedinih izvo a a za radove koje izvode (zavariva ki
radovi, antikorozivna zaštita, toplinska izolacija i sl.),
- potvrda o sposobnosti osoba koje vrše nadzor nad kvalitetom pojedinih vrsta
radova,
- potvrde da je ugra ena oprema prikladna za propisanu upotrebu,
- protokol za izvršenje baždarenja mjerne opreme,
- zapisnike sa izvršenih pregleda i ispitivanja opreme uz priložene radiograme,
fotografije i sl.,
- dnevnike radova na montaži opreme,
Uz ure aj koji daje na korištenje, proizvo a je dužan naru iocu isporu iti slijede e:
- ateste za ugra ene materijale, zaštite elektri nih naprava i sl.,
- svjedodžbe i protokole (za izvršena ispitivanja mehani kih i elektri nih naprava)
na osnovu zakona i pravilnika kao što su:
“Pravilnik o periodi nom ispitivanju oru a, ure aja, kemijskih i bioloških

štetnosti”,
”Pravilnik o konstrukciji, izradi i ispitivanju mjernih ure aja za rad u atmosferi
eksplozivnih
smjesa,
- ispravu kojom se potvr uje da je ure aj u skladu sa Pravilnikom o zaštiti na
radu,
- uz ure aj koji isporu uje uputstva za:
- montažu (ugradnju i instalaciju),
- puštanje u rad,
- kontrolu za vrijeme rada,
- održavanje ure aja (teku e i plansko održavanje),
- sigurnosni na in rukovanja.
Nakon montaže izvršiti ispitivanje cijevovoda.
Nakon uspješno obavljene tla ne probe instalacije treba pristupiti prvom puštanju
instalacije u pogon.
Baždarenje mjernih ure aja mora obaviti ovlaštena institucija ili servis i o tome sataviti
zapisnik.
Nakon puštanja TNG-a u instalaciju, obavezno se mora izvršiti funkcionalno ispitivanje

sistema, i od odgovararju e ovlaštene ustanove pribaviti odgovaraju e certifikate.


LPG Tuzla

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

LPG Tuzla

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TOMI -inženjering Objekt: Stranica:

Poduze e za proizvodnju, graditeljstvo, BP TUZLA CENTAR 1/20

- Prikaz mjera zaštite na radu

3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVO E

5. TROŠKOVNIK OPREME, MATERIJALA I RADA

1. Situacija, M1/200 ,crtež br.1

Voditelj projekta: Projektant: Investitor: Br. projekta:

PRIKAZ MJERA ZAŠTITE NA RADU

I PRIMJENJENI PROPISI I PRAVILNICI

-Zakon od zaštiti od požara(Sl. list RBiH 13/94)

II OPIS TEHNI KIH RJEŠENJA KOJIMA SE U PROJEKTU OSIGURAVA PRIMJENA

Voditelj projekta: Projektant: Investitor: Br. projekta:

PRIMJENA POSEBNIH MJERA ZAŠTITE NA RADU

Osnovne mjere sigurnosti pri uporabi LPG-a

Voditelj projekta: Projektant: Investitor: Br. projekta:

PRIKAZ MJERA ZAŠTITE OD POŽARA

I PRIMJENJENI PROPISI I PRAVILNICI

-Zakon o zaštiti od požara (S.L. R BiH 22/90)

Voditelj projekta: Projektant: Investitor: Br. projekta:

Mjerni ure aj za autoplin

Voditelj projekta: Projektant: Investitor: Br. projekta:

3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVO E

OP I UVJETI IZVO ENJA

2. Projektant garantira za ispravno funkcioniranje strojarskih instalacija uz uvjet da su iste

5. Investitor je dužan na zahtjev izvo a a odmah po dovršenoj montaži strojarskih

6. Ukoliko izvo a na prvi poziv investitora ne pristupi otklanjanju nedostataka, investitor

7. Troškove primopredajnog povjerenstva, kao i troškove probnog pogona pod kojim se

9. Na zahtjev investitora, izvo a je dužan educirati rukovaoca za rukovanje ure ajima, a

Voditelj projekta: Projektant: Investitor: Br. projekta:

12. Investitor je dužan angažirati nadzornog inženjera ukoliko sam ne upošljava

16. Radioni ke nacrte - ukoliko su potrebni daje izvo a .

17. Izvedbene nacrte, prilago ene nabavljenoj opremi daje izvo a .

Obaveze naru itelja:

Obaveze nadzornog organa:

DOKUMENTACIJA KOJU IZVO A MORA IMATI NA GRADILIŠTU

Ispitivanje varova (bez razaranja)

Svi cijevovodi e nakon ispitivanja varova biti podvrgnuti testiranju na vrsto u i

Voditelj projekta: Projektant: Investitor: Br. projekta:

4. TEHNI KI UVJETI IZVO ENJA

Na osnovu projektnog zadatka izra en je glavni projekt instalacije ukapljenog naftnog

Ovaj nacrt izra en je u skladu sa pravilnikom Republike Hrvatske O POSTAJAMA ZA

Uzeti so u obzir i propisi za izvedbu plinske instalacije po DVGW-TRGI 1986, zahtjevi

1.4.2.2 OPIS INSTALACIJE

Na benzinskoj stanici postavit e se jedan ure aj za istakanje, za punjenje automobila

1.4.2.3 TEHNI KI OPIS CIJEVOVODA

Cijevovod je postavljen dijelom nadzemno, a dijelom podzemno. Dubina ukopavanja je

Za uskladištenje TNG-a projektom je predvi en prenosni spremnik, izra en prema DIN

Osim navedenoga, prijenosni spremnik mora imati:

1.4.2.4 RADNI UVJETI

Voditelj projekta: Projektant: Investitor: Br. projekta:

Te ni naftni plin (TNG) izuzetno je ist i ekološki podoban energent. To je smjesa

Važnija fizikalna i kamijska svojstva najvažnijih sastojaka TNG-a:

Naziv propan butan

Kategorija opasnosti (HRN Z.C0. 010)

Pumpa za punjenje automobila

Ure aj za istakanje - punjenje automobila

Osnovne mjere sigurnosti pri rukovanju sa TNG-om

Utjecaj skladišnog prostora na okoliš

IZVO ENJE CIJEVOVODA

Voditelj projekta: Projektant: Investitor: Br. projekta:

Spajanje cijevi navojnim spojevima

1. Navoj mora biti cilindri an i izra en prema standardu JUS C.B0.057.

Ispitivanje varova (bez razaranja)

Svi cijevovodi e nakon ispitivanja varova biti podvrgnuti testiranju na vrsto u i