Zadatak 221 (Ivan, strukovna škola)

Duljine dviju stranica trokuta su a i b, a kut meñu njima iznosi γ = 60°. Kolika je duljina treće
stranice trokuta?
2 2 2 2
A. c = a + b − a ⋅ b B. c = a + b + a ⋅ b
2 2 2 2
C. c = a +b − 2⋅a⋅b D. c = a +b + 2⋅a⋅b
Rješenje 221
Ponovimo!
0 1
cos 60 = .
2
Poučak o kosinusu (kosinusov poučak)
U trokutu ABC vrijede ove jednakosti
2 2 2 2 2 2 2 2 2
a =b +c − 2 ⋅ b ⋅ c ⋅ cos α , b =a +c − 2 ⋅ a ⋅ c ⋅ cos β , c =a +b − 2 ⋅ a ⋅ b ⋅ cos γ .
Uporabom kosinusovog poučka dobije se duljina stranice c.

− 2 ⋅ a ⋅ b ⋅ cos γ 
2 2 2
c =a +b  2 2 2 0 2 2 2 1
0
 ⇒ c = a + b − 2 ⋅ a ⋅ b ⋅ cos 60 ⇒ c =a +b − 2⋅ a ⋅b ⋅ ⇒
γ = 60  2

2 2 2 1 2 2 2
⇒ c =a +b − 2⋅a⋅b⋅ ⇒ c =a +b − a ⋅b ⇒
2
2 2 2 2 2
⇒ c =a +b − a⋅b / ⇒ c= a +b − a ⋅ b.
Odgovor je pod A.
Vježba 221
Duljine dviju stranica trokuta su a i b, a kut meñu njima iznosi γ = 120°. Kolika je duljina
treće stranice trokuta?
2 2 2 2
A. c = a + b − a ⋅ b B. c = a + b + a ⋅ b
2 2 2 2
C. c = a +b − 2⋅a⋅b D. c = a +b + 2⋅a⋅b
Rezultat: B.

Zadatak 222 (Ante, strukovna škola)

Duljine stranica trokuta iznose 12.5 cm, 10 cm i 8.5 cm. Duljina najduže stranice njemu
sličnog trokuta iznosi 20 cm. Koliki je omjer ploština zadanog i njemu sličnog trokuta?
A. 0.311 B. 0.391 C. 0.621 D. 0.645
Rješenje 222
Ponovimo!
Sličnost trokuta
C

C1
b a
b1 a1

A c B A1 c1 B1

Kažemo da su dva trokuta slična ako postoji pridruživanje vrhova jednog vrhovima drugog tako da su
odgovarajući kutovi jednaki, a odgovarajuće stranice proporcionalne.

1
 a b c
α = α1 , β = β1 , γ = γ1 , = k. = =
a1 b1 c1
Omjer stranica sličnih trokuta k zovemo koeficijent sličnosti. Kraće:
Dva su trokuta slična ako su im kutovi sukladni, a odgovarajuće stranice proporcionalne (razmjerne).
Prvi poučak sličnosti (K – K)
Dva su trokuta slična ako se podudaraju u dva kuta.
Drugi poučak sličnosti (S – K – S)
Dva su trokuta slična ako se podudaraju u jednom kutu, a stranice koje odreñ uju taj kut su
proporcionalne.
Treći poučak sli čnosti (S – S – S)
Dva su trokuta slična ako su im sve odgovarajuće stranice proporcionalne.
Četvrti poučak sličnosti (S – S – K)
Dva su trokuta slična ako su im dvije stranice proporcionalne, a podudaraju se u kutu nasuprot većoj
stranici.
Površine sličnih trokuta odnose se kao kvadrati duljina pripadnih stranica, tj. ako je
a b c
= = = k,
a1 b1 c1
tada je
P 2
=k .
P1
Duljine stranica prvog trokuta su:
a = 12.5 cm, b = 10 cm, c = 8.5 cm.
Duljina najduže stranice njemu sličnog trokuta je
a1 = 20 cm.
Tada je koeficijent k sličnosti jednak
a
k=
a1
pa omjer ploština zadanog i njemu sličnog trokuta iznosi:
P 2
=k  2 2
P1   metoda  P  a  P  12.5 cm  P 2 P
 ⇒   ⇒ =  ⇒ =  ⇒ = 0.625 ⇒ = 0.391.
a  supstitucije  P1  a1  P1  20 cm  P1 P1
k=
a1 

Odgovor je pod B.
Vježba 222
Duljine stranica trokuta iznose 25 cm, 10 cm i 8.5 cm. Duljina najduže stranice njemu
sličnog trokuta iznosi 40 cm. Koliki je omjer ploština zadanog i njemu sličnog trokuta?
A. 0.311 B. 0.391 C. 0.621 D. 0.645
Rezultat: B.

Zadatak 223 (Elena, gimnazija)

Jednakokračnom trokutu ABC s osnovicom AB duljine 12 cm i krakom duljine 18 cm upisana
je kružnica. Na tu kružnicu položena je tangenta paralelno osnovici trokuta. Kolika je duljina odsječka
te tangente koji je omeñ en njezinim sjecištima s kracima trokuta?
Rješenje 223
Ponovimo!

2
 2 2 2
a ⋅b = a⋅ b , a≥0 , a ⋅b ⋅c = a⋅b⋅ c , a , b ≥ 0.
Sličnost trokuta
C

C1
b a
b1 a1

A c B A1 c1 B1

Kažemo da su dva trokuta slična ako postoji pridruživanje vrhova jednog vrhovima drugog tako da su
odgovarajući kutovi jednaki, a odgovarajuće stranice proporcionalne.
a b c
α = α1 , β = β1 , γ = γ1 , = = = k.
a1 b1 c1
Omjer stranica sličnih trokuta k zovemo koeficijent sličnosti. Kraće:
Dva su trokuta slična ako su im kutovi sukladni, a odgovarajuće stranice proporcionalne (razmjerne).
Prvi poučak sličnosti (K – K)
Dva su trokuta slična ako se podudaraju u dva kuta.
Drugi poučak sličnosti (S – K – S)
Dva su trokuta slična ako se podudaraju u jednom kutu, a stranice koje odreñ uju taj kut su
proporcionalne.
Treći poučak sli čnosti (S – S – S)
Dva su trokuta slična ako su im sve odgovarajuće stranice proporcionalne.
Četvrti poučak sličnosti (S – S – K)
Dva su trokuta slična ako su im dvije stranice proporcionalne, a podudaraju se u kutu nasuprot većoj
stranici.
Razmjer ili proporcija je jednakost dvaju jednakih omjera. Ako je
a : b = k i c : d = k,
tada je razmjer ili proporcija
a : b = c : d.
Umnožak vanjskih članova razmjera a i d jednak je umnošku unutarnjih članova razmjera b i c.
a : b = c : d ⇒ a ⋅ d = b ⋅ c.
Trokut je dio ravnine omeñen s tri dužine. Te dužine zovemo stranice trokuta.
Zbroj kutova u trokutu je 180°.
0
α + β + γ = 180 .
Pravokutni trokuti imaju jedan pravi kut (kut od 90º). Stranice koje zatvaraju pravi kut zovu se katete,
a najdulja stranica je hipotenuza pravokutnog trokuta.
0 0
γ = 90 , α + β = 90 .
Pitagorin poučak
Trokut ABC je pravokutan ako i samo ako je kvadrat nad hipotenuzom jednak zbroju kvadrata nad
katetama.
Na osnovi odnosa meñu duljinama stranica trokut može biti:
1) raznostraničan,
2) jednakokračan,
3) jednakostrani čan.
Kod jednakokračnog trokuta duljine dviju stranica su jednake. Stranice jednakih duljina zovemo
kracima trokuta. Uočimo da su kutovi koji leže na trećoj stranici jednaki zbog činjenice da se nasuprot
jednakim stranicama nalaze jednaki kutovi. Opseg jednakokračnog trokuta kojemu je duljina osnovice
a i duljina kraka b iznosi:
O = a + 2 ⋅ b.

3
Poluopseg je:
O a + 2 ⋅b
s= ⇒ s= .
2 2
Formule za ploštinu trokuta glase
P= s ⋅ ( s − a ) ⋅ ( s − b) ⋅ ( s − c) , P = r ⋅ s,
gdje je r polumjer upisane kružnice trokutu, a s poluopseg trokuta
a+b+c
s= .
2
Za jednakokračan trokut te formule glase:
a + 2⋅b
P= s ⋅ ( s − a ) ⋅ ( s − b) ⋅ ( s − b) , P = r⋅s , s= .
2
Polumjer upisane kružnice jednakokračnom trokutu iznosi:
s ⋅ ( s − a ) ⋅ ( s − b ) ⋅ ( s − b)
r= .
s
C C C

E T D E T D E T D
r r r
S S S
r r r

A N B A N B A N B
C C

E T D E T D

r r
S S
r r

A N B A N B
Sa slika vidi se:
1
AB = 12 , AC = BC = 18 ⋅ AB = 6
, NB = , NT = 2 ⋅ r
2
TC = NC − NT = NC − 2 ⋅ r
Izračunamo polumjer r upisane kružnice trokutu ABC.
a = 12 , b = 18 
 12 + 2 ⋅18 12 + 36 48
a + 2⋅b  ⇒ s= ⇒ s= ⇒ s= ⇒ s = 24 ⇒
s=  2 2 2
2
 s ⋅ ( s − a ) ⋅ ( s − b) ⋅ ( s − b )  24 ⋅ ( 24 −12 ) ⋅ ( 24 − 18 ) ⋅ ( 24 −18 )
⇒ r =  ⇒ r= ⇒
 s  24

4
 2 2
24 ⋅12 ⋅ 6 ⋅ 6 2 ⋅12 ⋅12 ⋅ 6 ⋅ 6 2 ⋅12 ⋅ 6 12 ⋅ 6 ⋅ 2
⇒ r= ⇒ r= ⇒ r= ⇒ r= ⇒
24 24 24 24
72 ⋅ 2 72 ⋅ 2
⇒ r= ⇒ r=
⇒ r = 3 ⋅ 2.
24 24
Uočimo pravokutan trokut NBC i pomoću Pitagorina poučka izračunamo duljinu visine │NC│ trokuta
ABC.
2 2 2 2 2 2 2 2
NC = BC − NB ⇒ NC = 18 − 6 ⇒ NC = 324 − 36 ⇒ NC = 288 ⇒

2 2
⇒ NC = 288 / ⇒ NC = 288 ⇒ NC = 2 ⋅ 144 ⇒ NC = 2 ⋅ 12 ⇒ NC = 12 ⋅ 2.
Sada je
TC = NC − 2 ⋅ r ⇒ TC = 12 ⋅ 2 − 2⋅3⋅ 2 ⇒ TC = 12 ⋅ 2 −6⋅ 2 ⇒ TC = 6 ⋅ 2.
Budući da su jednakokračni trokuti ∆ABC i ∆EDC slični (imaju iste unutarnje kutove), vrijedi
razmjer:
AB : ED = NC : TC ⇒ 12 : ED = 12 ⋅ ( ) (
2 : 6⋅ )
2 ⇒

1
⇒ 12 ⋅ 2 ⋅ ED = 12 ⋅ 6 ⋅ 2 ⇒ 12 ⋅ 2 ⋅ ED = 12 ⋅ 6 ⋅ 2 / ⋅ ⇒ ED = 6.
12 ⋅ 2
Vježba 223
Jednakokračnom trokutu ABC s osnovicom AB duljine 24 cm i krakom duljine 36 cm upisana
je kružnica. Na tu kružnicu položena je tangenta paralelno osnovici trokuta. Kolika je duljina odsječka
te tangente koji je omeñ en njezinim sjecištima s kracima trokuta?
Rezultat: 12.

Zadatak 224 (M – K – N, gimnazija)

Opseg pravokutnog trokuta jednak je 40 cm. Njegova je površina 120 cm2. Duljina hipotenuze
trokuta iznosi:
A. 14 cm B. 15 cm C. 16 cm D. 18 cm
Rješenje 224
Ponovimo!
2 2
( a + b) = a 2 + 2 ⋅ a ⋅ b + b 2 , ( a − b ) = a 2 − 2 ⋅ a ⋅ b + b 2.
Trokut je dio ravnine omeñen s tri dužine. Te dužine zovemo stranice trokuta.
Pravokutni trokuti imaju jedan pravi kut (kut od 90º). Stranice koje zatvaraju pravi kut zovu se katete,
a najdulja stranica je hipotenuza pravokutnog trokuta.
Ploština pravokutnog trokuta duljina kateta a i b izračunava se po formuli:
a⋅b
P= .
2
Pitagorin poučak
Trokut ABC je pravokutan ako i samo ako je kvadrat nad hipotenuzom jednak zbroju kvadrata nad
katetama.
Opseg trokuta duljina stranica a, b i c izračunava se po formuli:
O = a + b + c.
Iz uvjeta zadatka slijedi:
a + b + c = 40  a + b + c = 40 
O = 40    a + b + c = 40  a + b = 40 − c 
 ⇒ a⋅b  ⇒ a⋅b  ⇒  ⇒  ⇒
P = 120  = 120  = 120 / ⋅ 2  a ⋅ b = 240  a ⋅ b = 240 
2  2 

5
 
2 2
 kvadriramo prvu  a + b = 40 − c / 2 
 ( a + b ) = ( 40 − c )
⇒   ⇒  ⇒  ⇒
 jednadžbu  a ⋅ b = 240  a ⋅ b = 240 
2 2 2  Pitagorin poučak 
a + 2⋅a⋅b + b = 1600 − 80 ⋅ c + c 
⇒  ⇒  2 2 2  ⇒
a ⋅ b = 240   a + b = c 
2 2 2 2 2
a + 2⋅a⋅b + b = 1600 − 80 ⋅ c + c  c + 2 ⋅ a ⋅ b = 1600 − 80 ⋅ c + c 
⇒  ⇒  ⇒
a ⋅ b = 240  a ⋅ b = 240 
2 ⋅ a ⋅ b = 1600 − 80 ⋅ c  2 ⋅ a ⋅ b = 1600 − 80 ⋅ c / : 2  a ⋅ b = 800 − 40 ⋅ c  metoda 
⇒  ⇒  ⇒  ⇒   ⇒
a ⋅ b = 240  a ⋅ b = 240  a ⋅ b = 240  komparacije 
⇒ 800 − 40 ⋅ c = 240 ⇒ − 40 ⋅ c = 240 − 800 ⇒ − 40 ⋅ c = − 560 ⇒ − 40 ⋅ c = − 560 / : ( − 40 ) ⇒ c = 14.
Duljina hipotenuze trokuta iznosi c = 14 cm.
Odgovor je pod A.
Vježba 224
Opseg pravokutnog trokuta jednak je 24 cm. Njegova je površina 24 cm2. Duljina hipotenuze
trokuta iznosi:
A. 10 cm B. 9 cm C. 11 cm D. 12 cm
Rezultat: A.

Zadatak 225 (Fran, gimnazija)

U trokut zadane osnovice i visine upisan je pravokutnik. Izračunaj mu ploštinu ako je jedna
stranica dva puta veća od druge. Koliko je mogućih rješenja?
C

A B
(In ∆ABC (AB = 8 cm, its altitude 4 cm) a rectangle is inscribed. Evaluate its area knowing
one of its sides is twice the length of the other. How many answers are there to this problem?)
Rješenje 225
Ponovimo!
Sličnost trokuta
C

C1
b a
b1 a1

A c B A1 c1 B1

Kažemo da su dva trokuta slična ako postoji pridruživanje vrhova jednog vrhovima drugog tako da su
odgovarajući kutovi jednaki, a odgovarajuće stranice proporcionalne.
a b c
α = α1 , β = β1 , γ = γ1 = k., = =
a1 b1 c1
Omjer stranica sličnih trokuta k zovemo koeficijent sličnosti. Kraće:
Dva su trokuta slična ako su im kutovi sukladni, a odgovarajuće stranice proporcionalne (razmjerne).

6
Prvi poučak sličnosti (K – K)
Dva su trokuta slična ako se podudaraju u dva kuta.
Drugi poučak sličnosti (S – K – S)
Dva su trokuta slična ako se podudaraju u jednom kutu, a stranice koje odreñ uju taj kut su
proporcionalne.
Treći poučak sli čnosti (S – S – S)
Dva su trokuta slična ako su im sve odgovarajuće stranice proporcionalne.
Četvrti poučak sličnosti (S – S – K)
Dva su trokuta slična ako su im dvije stranice proporcionalne, a podudaraju se u kutu nasuprot većoj
stranici.
Svi elementi sličnih trokuta (težišnice, simetrale kutova, visine, polumjeri opisane i upisane kružnice)
proporcionalni su odgovarajućim elementima trokuta, uz isti koeficijent sličnosti.
Razmjer ili proporcija je jednakost dvaju jednakih omjera. Ako je
a : b = k i c : d = k,
tada je razmjer ili proporcija
a : b = c : d.
Umnožak vanjskih članova razmjera a i d jednak je umnošku unutarnjih članova razmjera b i c.
a : b = c : d ⇒ a ⋅ d = b ⋅ c.
Paralelogrami su četverokuti kojima su po dvije nasuprotne stranice usporedne (paralelne).
Pravokutnik je paralelogram koji ima barem jedan pravi kut (pravi kut ima 90º).
Ploština pravokutnika
Ploština pravokutnika je jednaka produktu njegove duljine a i širine b.
P = a ⋅ b.
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c ).
Prvi slučaj
C

G K F

v
x
2x
A D H E B
Sa slike vidi se:
AB = 8 , HC = v = 4 , DE = GF = 2 ⋅ x , EF = HK = x , KC = HC − HK = 4 − x
Uočimo da su trokuti ∆ABC i ∆GFC slični (imaju jednake kutove) pa vrijedi razmjer:
AB : HC = GF : KC ⇒ 8 : 4 = 2 x : ( 4 − x ) ⇒ 8 ⋅ ( 4 − x ) = 4 ⋅ 2 x ⇒
⇒ 32 − 8 ⋅ x = 8 ⋅ x ⇒ − 8 ⋅ x − 8 ⋅ x = − 32 ⇒ − 16 ⋅ x = − 32 ⇒ − 16 ⋅ x = − 32 / : ( − 16 ) ⇒ x = 2.
Stranice pravokutnika iznose:
x=2 
 
DE = 2 ⋅ 2  
DE = 4 cm 
DE = 2 ⋅ x  ⇒  ⇒ .
 EF = 2   
EF = 2 cm 
EF = x 
Ploština pravokutnika ima vrijednost:

7
 2
P = DE ⋅ EF = 4 cm ⋅ 2 cm = 8 cm .
Drugi slučaj
C

G K F

v
2x
x
A D H E B
Sa slike vidi se:
AB = 8 , HC = v = 4 , DE = GF = x , EF = HK = 2 ⋅ x , KC = HC − HK = 4 − 2 ⋅ x
Uočimo da su trokuti ∆ABC i ∆GFC slični (imaju jednake kutove) pa vrijedi razmjer:
AB : HC = GF : KC ⇒ 8 : 4 = x : ( 4 − 2 ⋅ x ) ⇒ 8 ⋅ ( 4 − 2 ⋅ x ) = 4 ⋅ x ⇒
⇒ 32 − 16 ⋅ x = 4 ⋅ x ⇒ − 16 ⋅ x − 4 ⋅ x = − 32 ⇒ − 20 ⋅ x = − 32 ⇒ − 20 ⋅ x = − 32 / : ( − 20 ) ⇒ x = 1.6.
Stranice pravokutnika iznose:
x = 1.6 
 DE = 1.6   DE = 1.6 cm 

DE = x  ⇒  ⇒ .
 EF = 2 ⋅1.6 
 EF = 3.2 cm 

EF = 2 ⋅ x 
Ploština pravokutnika ima vrijednost:
2
P = DE ⋅ EF = 1.6 cm ⋅ 3.2 cm = 5.12 cm .
Vježba 225
U trokut zadane osnovice i visine upisan je pravokutnik. Izračunaj mu ploštinu ako je jedna
stranica dva puta veća od druge. Koliko je mogućih rješenja?
C

A B
(In ∆ABC (AB = 0.8 dm, its altitude 40 mm) a rectangle is inscribed. Evaluate its area knowing one of
its sides is twice the length of the other. How many answers are there to this problem?)
Rezultat: 8 cm2, 5.12 cm2.

Zadatak 226 (Ante, srednja škola)

U jednakokračnom trokutu osnovica je za 2 cm, a krak za 1 cm dulji od visine na osnovicu.
Odredite ploštinu trokuta.
Rješenje 226
Ponovimo!
n n
a a 2 2 2
  = n , (a + b) = a + 2 ⋅ a ⋅ b + b .
b b

8
Trokut je dio ravnine omeñen s tri dužine. Te dužine zovemo stranice trokuta. Na osnovi odnosa meñ u
duljinama stranica trokut može biti:
1) raznostraničan,
2) jednakokračan,
3) jednakostrani čan.
Kod jednakokračnog trokuta duljine dviju stranica su jednake. Stranice jednakih duljina zovemo
kracima trokuta.
Visine su trokuta dužine kojima je jedan kraj vrh trokuta, a drugi sjecište okomice (koja prolazi
promatranim vrhom) s pravcem na kojem leži suprotna stranica trokuta.
Pitagorin poučak:
Trokut ABC je pravokutan ako i samo ako je kvadrat nad hipotenuzom jednak zbroju kvadrata nad
katetama.
Ploština trokuta izračunava se po formuli
a ⋅ va b⋅v c ⋅ vc
P= , P= b , P= .
2 2 2
Ploština trokuta jednaka je polovici produkta duljine jedne njegove stranice i duljine visine koja
odgovara toj stranici.
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c ).
Da bi umnožak bio jednak nuli, dovoljno je da jedan faktor bude jednak nuli.
a ⋅ b = 0 ⇔ a = 0 ili b = 0 ili a = b = 0.
Kako zapisati da je broj a za n veći od broja b?
a −n = b , a=b+n , a − b = n.
C C

b v b=v+1 v b=v+1

N
A a=v+2 B A N v+2 B
2
Sa slika vidi se:
1 v+2
AB = a = v + 2 , BC = AC = b = v + 1 , CN = v , NB = ⋅ AB =
2 2
Uočimo pravokutan trokut NBC i pomoću Pitagorina poučka izračunamo visinu v.
2 2
2 2 2 2 2 v+2 2 2 ( v + 2)
BC = CN + NB ⇒ ( v + 1) = v +   ⇒ ( v + 1) = v + ⇒
 2  2
2
2 2 2
2
⇒ ( v + 1) = v
2
+
( v + 2) ⇒ v
2
+ 2⋅v +1 = v
2
+
v + 4⋅v + 4
⇒ v
2
+ 2⋅v +1 = v
2
+
v + 4⋅v + 4
⇒
4 4 4
2 2
v + 4⋅v + 4 v + 4⋅v + 4 2
⇒ 2 ⋅ v +1 = ⇒ 2⋅v +1 = / ⋅ 4 ⇒ 4 ⋅ ( 2 ⋅ v + 1) = v + 4⋅v + 4 ⇒
4 4
2 2 2 2
⇒ 8⋅v + 4 = v + 4⋅v + 4 ⇒ 8⋅v + 4 = v + 4⋅v + 4 ⇒ 8⋅v = v + 4⋅v ⇒ v + 4⋅v = 8⋅v ⇒

9
 2 2 v=0  v = 0 nema smisla 
⇒ v + 4⋅v −8⋅v = 0 ⇒ v − 4 ⋅ v = 0 ⇒ v ⋅ (v − 4) = 0 ⇒  ⇒  ⇒ v = 4.
v −4 = 0  v=4 
Visina trokuta ABC je v = 4 cm, a duljina osnovice
a = v + 2 ⇒ a = 4 cm + 2 cm ⇒ a = 6 cm.
Ploština trokuta ABC iznosi:
a⋅v 6 cm ⋅ 4 cm 2
P= ⇒ P= ⇒ P = 12 cm .
2 2
Vježba 226
U jednakokračnom trokutu osnovica je za 0.2 dm, a krak za 10 mm dulji od visine na
osnovicu. Odredite ploštinu trokuta.
Rezultat: 12 cm2.

Zadatak 227 (Marija, srednja škola)

Izračunaj duljinu stranice i veličine kutova pravokutnog trokuta ako je a = 16 cm i c = 65 cm.
Rješenje 227
Ponovimo!
Trokut je dio ravnine omeñen s tri dužine. Te dužine zovemo stranice trokuta. Na osnovi odnosa meñ u
duljinama stranica trokut može biti:
1) raznostraničan,
2) jednakokračan,
3) jednakostrani čan.
Pravokutni trokuti imaju jedan pravi kut (kut od 90º). Stranice koje zatvaraju pravi kut zovu se katete,
a najdulja stranica je hipotenuza pravokutnog trokuta.
Zbroj svih kutova u trokutu je 180º.
0
α + β + γ = 180 .
Za pravokutan trokut vrijedi:
0
α + β = 90 .
Sinus šiljastog kuta pravokutnog trokuta jednak je omjeru duljine katete nasuprot tog kuta i duljine
hipotenuze.
Kosinus šiljastog kuta pravokutnog trokuta jednak je omjeru duljine katete uz taj kut i duljine
hipotenuze.
Tangens šiljastog kuta pravokutnog trokuta jednak je omjeru duljine katete nasuprot tog kuta i duljine
katete uz taj kut.
Pitagorin poučak
Trokut ABC je pravokutan ako i samo ako je kvadrat nad hipotenuzom jednak zbroju kvadrata nad
katetama.
2 2 2 2 2 2 2 2 2
c = a +b , a = c −b , b =c −a .
Duljinu stranice b izračunamo pomoću Pitagorina poučka.
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
b =c −a ⇒ b =c −a / ⇒ b= c −a ⇒ b= ( 65 cm ) − (16 cm ) ⇒

2 2 2
⇒ b= 4 225 cm − 256 cm ⇒ b= 3969 cm ⇒ b = 63 cm.

β c
a
α
b

10
Računamo veličine kutova α i β.
1.inačica
a −1  a   − 1  16   0 
sin α =  α = sin    α = sin    α = 14 15 '
c  ⇒  c   ⇒  65   ⇒  ⇒
0 0
α + β = 90  0  0  β = 90 − α 
β = 90 − α  β = 90 − α 
0
α = 14 15 '  0
α = 14 15 '  α = 14 15 ' 
0

⇒  ⇒  ⇒ .
0 0 0 0 0
β = 90 −14 15 '  β = 89 60 ' −14 15 '  β = 75 45 ' 

2.inačica

a −1  a   − 1  16   0 
cos β =  β = cos    β = cos    β = 75 45 '
c  ⇒ c ⇒  65   ⇒  ⇒
0 0
α + β = 90  0  0  α = 90 − β 
α = 90 − β  α = 90 − β 
0
β = 75 45 '  0
β = 75 45 '  β = 75 45 ' 
0

⇒  ⇒  ⇒ .
0 0 0 0 0
α = 90 − 75 45 '  α = 89 60 ' − 75 45 ' 
 α = 14 15 ' 
3.inačica

a  −1  a   − 1  16  
sin α = α = sin    α = sin   
α = 14 15 ' 
 0
c  c  65   
 ⇒  ⇒  ⇒ .
a −1  a  − 1  16  0
cos β =  β = cos    β = cos    β = 75 45 ' 

c  c   65  
Napomena: Uporabili smo stranice koje su zadane. Ako uzmemo u obzir treću stranicu b koju smo
naknadno izračunali, onda ima još mogućnosti.
Vježba 227
Izračunaj duljinu stranice i veličine kutova pravokutnog trokuta ako je a = 32 cm i c = 130 cm.
Rezultat: b = 126 cm, α = 14° 15', β = 75° 45'.

Zadatak 228 (Tin, srednja škola)

2
Odredite kutove pravokutnog trokuta za koji vrijedi formula ( a + b ) = 8 ⋅ P, gdje su a i b
katete, a P ploština trokuta.
Rješenje 228
Ponovimo!
2 2 2 2 2 2
( x + y) =x + 2⋅ x⋅ y + y , ( x − y) =x −2⋅ x⋅ y + y .
Trokut je dio ravnine omeñen s tri dužine. Te dužine zovemo stranice trokuta. Na osnovi odnosa meñ u
duljinama stranica trokut može biti:
1) raznostraničan,
2) jednakokračan,
3) jednakostrani čan.
Pravokutni trokuti imaju jedan pravi kut (kut od 90º). Stranice koje zatvaraju pravi kut zovu se katete,
a najdulja stranica je hipotenuza pravokutnog trokuta.
Zbroj svih kutova u trokutu je 180º.
0
α + β + γ = 180 .
Za pravokutan trokut vrijedi:

11
 0
α + β = 90 .
Ploština pravokutnog trokuta kojemu su duljine kateta a i b računa se po formuli:
a⋅b
P=
.
2
Kod jednakokračnog trokuta duljine dviju stranica su jednake. Stranice jednakih duljina zovemo
kracima trokuta. Uočimo da su kutovi koji leže na trećoj stranici jednaki zbog činjenice da se nasuprot
jednakim stranicama nalaze jednaki kutovi.
Pitagorin poučak
Trokut ABC je pravokutan ako i samo ako je kvadrat nad hipotenuzom jednak zbroju kvadrata nad
katetama.
Ako se uzme u obzir pretpostavka da je
2
(a + b) = 8 ⋅ P
dobije se:
= 8⋅ P 
2
(a + b)   metoda  2 a⋅b 2 a ⋅b
a⋅b  ⇒   ⇒ ( a + b) = 8 ⋅ ⇒ (a + b) = 8 ⋅ ⇒
P=  supstitucije  2 2
2 
2 2 2 2 2
⇒ ( a + b) = 4 ⋅ a ⋅ b ⇒ a + 2 ⋅ a ⋅ b + b = 4 ⋅ a ⋅ b ⇒ a + 2 ⋅ a ⋅ b + b − 4 ⋅ a ⋅ b = 0 ⇒
2 2 2 2
⇒ a − 2 ⋅ a ⋅b + b = 0 ⇒ ( a − b) = 0 ⇒ ( a − b ) = 0 / ⇒ a − b = 0 ⇒ a = b.
Budući da su katete jednake, pravokutan trokut je jednakokračan pa su mu šiljasti kutovi takoñer
jednaki i iznose:
α + β = 90 
0
 0
 ⇒ α = β = 45 .
α =β 
Vježba 228
2
Odredite kutove pravokutnog trokuta za koji vrijedi formula c + 2 ⋅ a ⋅ b = 8 ⋅ P , gdje su a i b
katete, c hipotenuta, a P ploština trokuta.
Rezultat: Dokaz analogan uz primjenu Pitagorina poučka.

Zadatak 229 (Mira, srednja škola)

Pravac na kojem su točke A i B zatvara s ravninom kut mjere 32° 12'. Duljina dužine AB je
12 cm. Kolika je duljina ortogonalne projekcije dužine AB na tu ravninu?
A. 6.39 cm B. 7.56 cm C. 9.06 cm D. 10.15 cm
Rješenje 229
Ponovimo!
Ako su pravci p i q usporedni, onda je
α = β.

p β

α=β
q α

Ortogonalno projiciranje je projiciranje kod kojeg je pravac s koji odreñuje smjer projiciranja okomit

12
na ravninu projekcija π.
A B
s

A' B'

Kosinus šiljastog kuta pravokutnog trokuta jednak je omjeru duljine katete uz taj kut i duljine
hipotenuze.
A A

B α B
N

α α
A' B'
Sa slike vidi se:
NB = A ' B '
Uočimo sa slike pravokutan trokut NBA i pomoću funkcije kosinus izračunamo duljinu │NB│, a to je
duljina ortogonalne projekcije dužine AB.
NB NB
cos α = ⇒ cos α = / ⋅ AB ⇒ NB = AB ⋅ cos α ⇒
AB AB
0
⇒ NB = 12 cm ⋅ cos 32 12 ' ⇒ NB = 10.15 cm ⇒ A ' B ' = 10.15 cm.
Odgovor je pod D.
Vježba 229
Pravac na kojem su točke A i B zatvara s ravninom kut mjere 32° 12'. Duljina dužine AB je
24 cm. Kolika je duljina ortogonalne projekcije dužine AB na tu ravninu?
A. 20.31 cm B. 18.56 cm C. 19.06 cm D. 21.15 cm
Rezultat: A.

Zadatak 230 (Darko, srednja škola)

U trokutu ABC duljine stranica su a = 20 cm i b = 30 cm, a duljina težišnice iz vrha A je
ta = 25 cm. Kolika je duljina stranice c tog trokuta?
Rješenje 230
Ponovimo!
n n
a a n b a ⋅b a c a⋅d −b⋅c
  = n , n= , a⋅ = , − = .
b b 1 c c b d b⋅d
Trokut je dio ravnine omeñen s tri dužine. Te dužine zovemo stranice trokuta.
Poučak o kosinusu (kosinusov poučak)
U trokutu ABC vrijede ove jednakosti:

13
 2 2 2 2 2 2 2 2 2
a =b +c − 2 ⋅ b ⋅ c ⋅ cos α , b =a +c − 2 ⋅ a ⋅ c ⋅ cos β , c =a +b − 2 ⋅ a ⋅ b ⋅ cos γ .
2 2 2 2 2 2 2 2 2
b +c −a a +c −b a +b −c
cos α = , cos β = , cos γ = .
2⋅b ⋅ c 2⋅a⋅c 2⋅a⋅b
Težišnica trokuta je dužina koja spaja vrh s polovištem nasuprotne stranice i dijeli trokut na dva dijela
jednake površine. Sve tri težišnice sijeku se u jednoj točki, težištu trokuta. Težište dijeli svaku
težišnicu u omjeru 2 : 1 gledano od vrha.
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c ).
C C

γ
b N b N
a a
ta ta

A B A c B
Sa slika vidi se:
1 a
AB = c , BC = a , CA = b , NC = , AN = ta , γ = ∠ BCA ⋅ BC =
2 2
Uočimo trokut ANC i pomoću kosinusovog poučka odredimo cos γ.
2 2
a 2 2 a 2 2
2 2 2   + b − ta + b − ta
NC + CA − AN
⇒ cos γ =  
2
cos γ = ⇒ cos γ = 4 ⇒
2 ⋅ NC ⋅ CA a a
2⋅ ⋅b 2⋅ ⋅b
2 2
2
a 2 2
+ b − ta
⇒ cos γ = 4 .
a⋅b
Sada računamo duljinu stranice c trokuta ABC. Pomoću kosinusovog poučka dobije se:
2 2 2 2 2 2
AB = BC + CA − 2 ⋅ BC ⋅ CA ⋅ cos γ ⇒ c = a + b − 2 ⋅ a ⋅ b ⋅ cos γ ⇒

 a
2
2 2 a
2
2 2
 + b − ta  + b − ta
2 2 2
⇒  cos γ = 4  ⇒ c = a + b − 2⋅ a ⋅b ⋅ 4 ⇒
 a ⋅b  a ⋅b
 
 
2
a 2 2
2 2 2
+b − ta
2 2 2 a2 2 2
⇒ c =a +b − 2⋅a⋅b⋅ 4 ⇒ c =a +b − 2⋅ +b − ta  ⇒
a⋅b  4 
 
2 2
2 2 2 2a 2 2 2 2a 2 2
⇒ c =a +b + 2 ⋅ ta ⇒ c = a + b − 2 ⋅
−2⋅ − 2⋅b − 2 ⋅ b + 2 ⋅ ta ⇒
4 4
2 2
2 2 2 a 2 2 2 2 a 2 2 2
⇒ c = a +b − − 2 ⋅ b + 2 ⋅ ta ⇒ c = a − + b − 2 ⋅ b + 2 ⋅ ta ⇒
2 2
2 2 2 2 2
2 a a 2 2 2 2⋅a −a 2 2 2 a 2 2
⇒ c = − − b + 2 ⋅ ta ⇒ c = − b + 2 ⋅ ta ⇒ c = − b + 2 ⋅ ta ⇒
1 2 2 2

14
 2 2
2 a 2 2 a 2 2
⇒ c = −b + 2 ⋅ ta / ⇒ c= −b + 2 ⋅ ta ⇒
2 2
2
( 20 cm ) 2 2
⇒ c= − ( 30 cm ) + 2 ⋅ ( 25 cm ) ⇒ c = 23.45 cm.
2
Vježba 230
U trokutu ABC duljine stranica su a = 40 cm i b = 60 cm, a duljina težišnice iz vrha A je
ta = 50 cm. Kolika je duljina stranice c tog trokuta?
Rezultat: 46.90 cm.

Zadatak 231 (DM, gimnazija)

a+b+c
Ako za stranice trokuta ABC vrijedi a < b < c, onda je a < . Dokažite.
3
Rješenje 231
Ponovimo!
a<b  a<b a b
 ⇒ a+c <b+d ,  ⇒ < .
c<d  c>0 c c
Trokut je dio ravnine omeñen s tri dužine. Te dužine zovemo stranice trokuta.
Iz uvjeta zadatka
a<b<c
dobije se:
a=a
  zbrojimo  a+b+c
a<b  ⇒   ⇒ 3⋅ a < a + b + c ⇒ 3⋅ a < a + b + c / : 3 ⇒ a < .
  nejednakosti  3
a<c 
Vježba 231
a+b+c
Ako za stranice trokuta ABC vrijedi a < b < c, onda je c > . Dokažite.
3
Rezultat: Dokaz analogan.

Zadatak 232 (Kolačić ☺, srednja škola)

Krošnja drveta visoka 4 m baca sjenu dugu 10 m. Ako je sjena cijelog drveta 15 m, onda je
visina stabla
A. 15 dm B. 2 m C. 300 m D. 2.5 m E. 0.4 km
Rješenje 232
Ponovimo!
Razmjer ili proporcija je jednakost dvaju jednakih omjera. Ako je
a : b = k i c : d = k,
tada je razmjer ili proporcija
a : b = c : d.
Umnožak vanjskih članova razmjera a i d jednak je umnošku unutarnjih članova razmjera b i c.
a : b = c : d ⇒ a ⋅ d = b ⋅ c.
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c ).
Sličnost trokuta

15
 C

C1
b a
b1 a1

A c B A1 c1 B1

Kažemo da su dva trokuta slična ako postoji pridruživanje vrhova jednog vrhovima drugog tako da su
odgovarajući kutovi jednaki, a odgovarajuće stranice proporcionalne.
a b c
α = α1 , β = β1 , γ = γ1 , = = = k.
a1 b1 c1
Omjer stranica sličnih trokuta k zovemo koeficijent sličnosti. Kraće:
Dva su trokuta slična ako su im kutovi sukladni, a odgovarajuće stranice proporcionalne (razmjerne).
Prvi poučak sličnosti (K – K)
Dva su trokuta slična ako se podudaraju u dva kuta.
Drugi poučak sličnosti (S – K – S)
Dva su trokuta slična ako se podudaraju u jednom kutu, a stranice koje odreñ uju taj kut su
proporcionalne.
Treći poučak sli čnosti (S – S – S)
Dva su trokuta slična ako su im sve odgovarajuće stranice proporcionalne.
Četvrti poučak sličnosti (S – S – K)
Dva su trokuta slična ako su im dvije stranice proporcionalne, a podudaraju se u kutu nasuprot većoj
stranici.
D

C
x - visina
stabla
10
A B P
15
Sa slike vidi se:
AB = 10 , AP = 15 , BP = AP − AB = 15 − 10 = 5 , PC = x , CD = 4
PD = PC + CD = x + 4
D D

C C

A B P A B P
1.inačica
Uočimo pravokutne trokute
APD i
BPC. Budući da su slični (imaju sukladne kutove), vrijedi
razmjer:

16
 AP : BP = PD : PC ⇒ 15 : 5 = ( x + 4 ) : x ⇒ 15 ⋅ x = 5 ⋅ ( x + 4 ) ⇒ 15 ⋅ x = 5 ⋅ ( x + 4 ) / : 5 ⇒
⇒ 3 ⋅ x = x + 4 ⇒ 3 ⋅ x − x = 4 ⇒ 2 ⋅ x = 4 ⇒ 2 ⋅ x = 4 /: 2 ⇒ x = 2.
Visina stabla je 2 m. Odgovor je pod B.
2.inačica
Uočimo pravokutne trokute
APD i
BPC. Budući da su slični (imaju sukladne kutove), vrijedi
razmjer:
AB : BP = CD : PC ⇒ 10 : 5 = 4 : x ⇒ 10 ⋅ x = 20 ⇒ 10 ⋅ x = 20 / : 10 ⇒ x = 2.
Visina stabla je 2 m. Odgovor je pod B.
3.inačica
Uočimo pravokutne trokute
APD i
BPC. Budući da su slični (imaju sukladne kutove), vrijedi
razmjer:
AP : AB = PD : CD ⇒ 15 : 10 = ( x + 4 ) : 4 ⇒ 60 = 10 ⋅ ( x + 4 ) ⇒ 60 = 10 ⋅ ( x + 4 ) /: 10 ⇒
⇒ 6 = x + 4 ⇒ x + 4 = 6 ⇒ x = 6 − 4 ⇒ x = 2.
Visina stabla je 2 m. Odgovor je pod B.
Vježba 232
Krošnja drveta visoka 8 m baca sjenu dugu 20 m. Ako je sjena cijelog drveta 30 m, onda je
visina stabla
A. 40 dm B. 0.4 m C . 30 m D. 5 m E. 0.2 km
Rezultat: A.

Zadatak 233 (Kolačić, gimnazija)

Omjer duljina katete i hipotenuze pravokutnog trokuta je 4 : 5. Izračunajte površinu trokuta
ako je njegov opseg 36 cm.
Rješenje 233
Ponovimo!
n n
n n n a a a a⋅c
( a ⋅ b) =a ⋅b ,   = n , ⋅c = .
b b b b
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem razli čitim od nule i
jedinice
a⋅n a
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b⋅n b
Razmjer ili proporcija je jednakost dvaju jednakih omjera. Ako je
a : b = k i c : d = k,
tada je razmjer ili proporcija
a : b = c : d.
Umnožak vanjskih članova razmjera a i d jednak je umnošku unutarnjih članova razmjera b i c.
a : b = c : d ⇒ a ⋅ d = b ⋅ c.
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c ).
Pitagorin poučak
Trokut ABC je pravokutan ako i samo ako je kvadrat nad hipotenuzom jednak zbroju kvadrata nad
katetama.
2 2 2
c = a +b .

17
Trokut je dio ravnine omeñen s tri dužine. Te dužine zovemo stranice trokuta.
Pravokutni trokuti imaju jedan pravi kut (kut od 90º). Stranice koje zatvaraju pravi kut zovu se katete,
a najdulja stranica je hipotenuza pravokutnog trokuta.
Ako su a i b duljine kateta, a c duljina hipotenuze pravokutnog trokuta ABC, onda je formula za:
• opseg
O = a+b+c
• površinu
a⋅b
P= .
2
Iz omjera duljine katete (a ili b) i hipotenuze c dobije se:
5
a : c = 4 : 5 ⇒ 4 ⋅ c = 5 ⋅ a ⇒ 4 ⋅ c = 5 ⋅ a / : 4 ⇒ c = ⋅ a.
4
Pomoću Pitagorina poučka izračunamo duljinu katete b kao funkciju duljine katete a.
2 2 2 2
a +b =c
 2 2 5  2 2 25 2 2 2 25 2
5  ⇒ a + b =  ⋅a ⇒ a +b = ⋅a ⇒ a +b = ⋅a / ⋅ 16 ⇒
c= ⋅a  4  16 16
4 
2 2 2 2 2 2 2
⇒ 16 ⋅ a + 16 ⋅ b = 25 ⋅ a ⇒ 16 ⋅ b = 25 ⋅ a −16 ⋅ a 2 ⇒ 16 ⋅ b = 9⋅a ⇒

2 2 2 9 2 2 9 2 9 2
⇒ 16 ⋅ b = 9⋅a /: 16 ⇒ b = ⋅a ⇒ b = ⋅a / ⇒ b= ⋅a ⇒
16 16 16
3
⇒ b= ⋅ a.
4
Računamo duljinu katete a.
3 5 
b= ⋅a , c = ⋅a  3 5 3 5
4 4  ⇒ a + ⋅ a + ⋅ a = 36 ⇒ a + ⋅ a + ⋅ a = 36 / ⋅ 4 ⇒ 4 ⋅ a + 3 ⋅ a + 5 ⋅ a = 144 ⇒
 4 4 4 4
a + b + c = 36
⇒ 12 ⋅ a = 144 ⇒ 12 ⋅ a = 144 / : 12 ⇒ a = 12.
Računamo duljinu katete b.
3 
b= ⋅a 3 36
4  ⇒ b = ⋅ 12 ⇒ b = ⇒ b = 9.
4 4
a = 12 

Površina trokuta iznosi:
a = 12 , b = 9 
 12 ⋅ 9 12 ⋅ 9 2
a ⋅b  ⇒ P= ⇒ P= ⇒ P = 6 ⋅ 9 ⇒ P = 54 cm .
P=  2 2
2
Vježba 233
Omjer duljina katete i hipotenuze pravokutnog trokuta je 8 : 10. Izračunajte površinu trokuta
ako je njegov opseg 36 cm.
Rezultat: 54 cm2.

Zadatak 234 (Ivan, gimnazija)

Zadan je trokut ABC čiji kutovi zadovoljavaju relaciju
α − β = γ.
Dokažite da je α pravi kut.

18
Rješenje 234
Ponovimo!
a =b 
 ⇒ a + c = b + d.
c=d 
Trokut je dio ravnine omeñen s tri dužine. Te dužine zovemo stranice trokuta.
Zbroj kutova u trokutu je 180°.
0
α + β + γ = 180 .
Vrste kutova:
• šiljasti kut – 0º do 90º
• pravi kut – 90º
• tupi kut – 90º do 180º
• ispruženi kut – 180º
• izbočeni kut – 180º do 360º
• puni kut – 360º
Iz sustava jednadžbi dobije se:
0 0
α + β + γ = 180  α + β + γ = 180   zbrojimo 
 ⇒ 0  ⇒   ⇒
α −β =γ  α − β −γ = 0   jednadžbe 
0 0 0 0
⇒ α + β + γ + α − β − γ = 180 + 0 ⇒ α + β + γ + α − β − γ = 180 + 0 ⇒
0 0 0
⇒ 2 ⋅ α = 180 ⇒ 2 ⋅ α = 180 / : 2 ⇒ α = 90 .
Kut α je pravi kut.
Vježba 234
Zadan je trokut ABC čiji kutovi zadovoljavaju relaciju
γ
α −β = .
2
Dokažite da je α šiljasti kut.
0 γ
Rezultat: Dokaz analogan: α = 90 − .
4

Zadatak 235 (Pat, srednja škola)

Potrebno je izračunati visinu drveta. Odreñene su dvije točke i izmjerena njihova udaljenost
10 m. Teodolitom su izmjereni kutovi (35º 25' i 46º 26') pod kojim se iz svake od točaka vidi vrh
drveta.
Rješenje 235
Ponovimo!
Trokut je dio ravnine omeñen s tri dužine. Te dužine zovemo stranice trokuta.
Pravokutni trokuti imaju jedan pravi kut (kut od 90º). Stranice koje zatvaraju pravi kut zovu se katete,
a najdulja stranica je hipotenuza pravokutnog trokuta.
Tangens šiljastog kuta pravokutnog trokuta jednak je omjeru duljine katete nasuprot tog kuta i duljine
katete uz taj kut.
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c ).

19
 V V

h h

α β α β

A 10 B x C A 10 B x C
Sa slika vidi se:
0
AB = 10 , BC = x , AC = AB + BC = 10 + x , ∠ CAV = α = 35 25'
0
∠ CBV = β = 46 26 ' , VC = h
Uočimo pravokutan trokut ACV. Tada je:
VC h h 10 + x h h
tg α = ⇒ tg α = ⇒ tg α = /⋅ ⇒ 10 + x = ⇒ x= − 10.
AC 10 + x 10 + x tg α tg α tg α
Uočimo pravokutan trokut BCV. Tada je:
VC h h x h
tg β = ⇒ tg β = ⇒ tg β = /⋅ ⇒ x= .
BC x x tg β tg β
Iz sustava jednadžbi izračunamo visinu drveta h.
h 
x= − 10 
tg α   metoda  h h h h
 ⇒   ⇒ − 10 = ⇒ − = 10 ⇒
h   komparacije  tg α tg β tg α tg β
x=
tg β 

 1 1   1 1  1 10
⇒ h ⋅ −  = 10 ⇒ h ⋅  −  = 10 / ⋅ 1 ⇒ h= ⇒
 tg α tg β   tg α tg β  1 1 1
− −
tg α tg β tg α tg β
10
⇒ h= ⇒ h = 21.97.
1 1
−
0 0
tg 35 25 ' tg 46 26 '
Visina drveta je 21.97 m.

Vježba 235
Potrebno je izračunati visinu drveta. Odreñene su dvije točke i izmjerena njihova udaljenost
20 m. Teodolitom su izmjereni kutovi (35º 25' i 46º 26') pod kojim se iz svake od točaka vidi vrh
drveta.
Rezultat: 43.95 m.

20
Zadatak 236 (Matija, srednja škola)
Sa prozora visokog 20 m vrh susjedne zgrade vidi se pod kutom od 12º, a sa zemlje (točno
ispod prozora) pod kutom od 58º. Koliko je visoka zgrada?
Rješenje 236
Ponovimo!
Trokut je dio ravnine omeñen s tri dužine. Te dužine zovemo stranice trokuta.
Pravokutni trokuti imaju jedan pravi kut (kut od 90º). Stranice koje zatvaraju pravi kut zovu se katete,
a najdulja stranica je hipotenuza pravokutnog trokuta.
Tangens šiljastog kuta pravokutnog trokuta jednak je omjeru duljine katete nasuprot tog kuta i duljine
katete uz taj kut.
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c ).
V V

x x

D α C D α C

d d

20 20 20 20

β β

A d B A d B
Sa slika vidi se:
DA = CB = 20 , DC = AB = d , VC = x , VB = h = VC + CB = x + 20
0 0
∠ CDV = α = 12 , ∠ BAV = β = 58
Uočimo pravokutan trokut DCV. Tada je:
VC x x d x
tg α = ⇒ tg α = ⇒ tg α = /⋅ ⇒ d= .
DC d d tg α tg α
Uočimo pravokutan trokut ABV. Tada je:
VB x + 20 x + 20 d x + 20
tg β = ⇒ tg β = ⇒ tg β = /⋅ ⇒ d= .
AB d d tg β tg β
Iz sustava jednadžbi izračunamo veličinu x.
x 
d= 
tg α   metoda  x x + 20
 ⇒   ⇒ tg α = tg β ⇒ x ⋅ tg β = tg α ⋅ ( x + 20 ) ⇒
d=
x + 20   komparacije 
tg β  
⇒ x ⋅ tg β = x ⋅ tg α + 20 ⋅ tg α ⇒ x ⋅ tg β − x ⋅ tg α = 20 ⋅ tg α ⇒ x ⋅ ( tg β − tg α ) = 20 ⋅ tg α ⇒

21
 0
1 20 ⋅ tg α 20 ⋅ tg 12
⇒ x ⋅ ( tg β − tg α ) = 20 ⋅ tg α / ⋅ ⇒ x= ⇒ x= ⇒
tg β − tg α tg β − tg α 0 0
tg 58 − tg 12
⇒ x = 3.06.
Visina zgrade iznosi:
VB = VC + CB 
 ⇒ h = 3.06 + 20 ⇒ h = 23.06 m.
h = x + 20 
Vježba 236
Sa prozora visokog 40 m vrh susjedne zgrade vidi se pod kutom od 12º, a sa zemlje (točno
ispod prozora) pod kutom od 58º. Koliko je visoka zgrada?
Rezultat: 46.13 m.

Zadatak 237 (Anñelka, Katarina, Marijana, TUPŠ)

Duljine stranica trokuta su 13 cm, 14 cm i 15 cm. Kolika je najkraća visina trokuta?
Rješenje 237
Ponovimo!
1 n m n+m 2
a =a , a ⋅a =a , a⋅b = a⋅ b , a = a , a ≥ 0.
n⋅ p
m⋅ p n m
a = a .
Trokut je dio ravnine omeñen s tri dužine. Te dužine zovemo stranice trokuta.
Visina je okomica spuštena iz vrha trokuta na suprotnu stranicu. Najkraća visina spuštena je na
najdulju stranicu trokuta. Najdulja visina spuštena je na najkraću stranicu trokuta. Ako su a, b, c
duljine stranica trokuta, a va, vb, vc duljine visina, tada vrijedi:
a < b < c ⇒ va > vb > vc .
Ploština trokuta izračunava se po formuli
a ⋅ va b⋅v c ⋅ vc
P= , P= b , P= .
2 2 2
Ploština trokuta jednaka je polovici produkta duljine jedne njegove stranice i duljine visine koja
odgovara toj stranici.
Heronova formula
Površina trokuta čije su stranice a, b i c računa se po formuli
a+b+c
P= s ⋅ ( s − a ) ⋅ ( s − b) ⋅ (s − c) , s= ,
2
gdje je s poluopseg trokuta
Budući da su zadane stranice trokuta, njegovu površinu izračunamo pomoću Heronove formule.
a+b+c
s= , P= s ⋅ ( s − a ) ⋅ ( s − b ) ⋅ ( s − c ).
2

b a
vc

c
Stranica c je najdulja stranica trokuta pa je visina vc najkraća. Tada je:

22
 c ⋅ vc c ⋅ vc 2 2⋅ P
P= ⇒ P= /⋅ ⇒ vc = .
2 2 c c
Računamo visinu vc.
2⋅ P 
vc =  2 ⋅ s ⋅ ( s − a) ⋅ ( s − b) ⋅ ( s − c) 
c
 vc =   a = 13
c   
P = s ⋅ ( s − a ) ⋅ ( s − b) ⋅ ( s − c)  ⇒  ⇒ b = 14  ⇒
 a + b + c 
a+b+c  s=
 c = 15 
s= 2
2 

2⋅ s ⋅ ( s − a) ⋅ ( s − b) ⋅ ( s − c)  2⋅ s ⋅ ( s − a) ⋅( s − b) ⋅ ( s − c) 
vc =  vc = 
c  c 
⇒  ⇒  ⇒
s=
13 + 14 + 15  s=
42 
2  2 

2⋅ s ⋅ ( s − a) ⋅ ( s − b) ⋅ ( s − c) 
v =  2 ⋅ 21 ⋅ ( 21 − 13 ) ⋅ ( 21 − 14 ) ⋅ ( 21 − 15 )
⇒ c c  ⇒ vc = ⇒
 15
s = 21 
3 2 2 4
2⋅ 21 ⋅ 8 ⋅ 7 ⋅ 6 2⋅ 3⋅7 ⋅ 2 ⋅ 7⋅ 2 ⋅3 2⋅ 3 ⋅7 ⋅2
⇒ vc = ⇒ vc = ⇒ vc = ⇒
15 15 15
2 2 4 2
2⋅ 3 ⋅ 7 ⋅ 2 2⋅3⋅7 ⋅ 2 2 ⋅ 3⋅ 7 ⋅ 4 2 ⋅ 3⋅ 7 ⋅ 4
⇒ vc = ⇒ vc = ⇒ vc = ⇒ vc = ⇒
15 15 15 15
2⋅7⋅4 56
⇒ vc = ⇒ vc = ⇒ vc = 11.2 cm.
5 5
Vježba 237
Duljine stranica trokuta su 26 cm, 28 cm i 30 cm. Kolika je najkraća visina trokuta?
Rezultat: 22.4 cm.

Zadatak 238 (Anñelka, Katarina, Marijana, TUPŠ)

Ako su duljine stranica trokuta 9 cm, 12 cm i 15 cm, kolika je površina trokuta čiji su vrhovi
polovišta duljina stranica trokuta?
Rješenje 238
Ponovimo!
1 n m n+m 2
a =a , a ⋅a = a , a⋅b = a⋅ b , a = a , a ≥ 0.
n⋅ p m⋅ p n m b a⋅b
a = a . , a⋅ =
c c
Trokut je dio ravnine omeñen s tri dužine. Te dužine zovemo stranice trokuta.
Heronova formula
Površina trokuta čije su stranice a, b i c računa se po formuli
a+b+c
P= s ⋅ ( s − a ) ⋅ ( s − b) ⋅ ( s − c) , s= ,
2
gdje je s poluopseg trokuta
Kažemo da su dva trokuta
ABC i
A1B1C1 slična ako se podudaraju u svim trima kutovima:

23
 α = α1 

β = β1  ⇒ ∆ABC ∼ ∆A1B1C1.

γ = γ1 
Omjer duljina stranica sličnih trokuta
ABC i
A1B1C1
a b c
k= = =
a1 b1 c1
zove se koeficijent sličnosti.
Površine sličnih trokuta odnose se kao kvadrati duljina odgovarajućih stranica.
2 2 2
P 2 P a P b P c
=k , =  , =  , =  .
P1 P1  a1  P1  b1  P1  c1 
Sličnost trokuta
C

C1
b a
b1 a1

A c B A1 c1 B1

Kažemo da su dva trokuta slična ako postoji pridruživanje vrhova jednog vrhovima drugog tako da su
odgovarajući kutovi jednaki, a odgovarajuće stranice proporcionalne.
a1 b1 c1
α = α1 , β = β1 , γ = γ1 , = = = k.
a b c
Omjer stranica sličnih trokuta k zovemo koeficijent sličnosti. Kraće:
Dva su trokuta slična ako su im kutovi sukladni, a odgovarajuće stranice proporcionalne (razmjerne).
pri čemu vrijedi:
a1 b1 c1
=k , =k , = k.
a b c
Srednjice trokuta
Dužine koje spajaju polovišta stranica trokuta zovu se srednjice trokuta. Svaki trokut ima tri srednjice.
Svaka srednjica trokuta usporedna je sa suprotnom stranicom trokuta, a duljina joj je jednaka polovici
duljine te stranice.

c m b

n p

a
a ‌ ‌ m , a = 2⋅m , b ‌ ‌ n , b = 2⋅n , c ‌ ‌ p , c = 2 ⋅ p.

b a b c1 a

a1 b1

c c

24
 1.inačica
Stranice trokuta čiji su vrhovi polovišta duljina stranica zadanog trokuta srednjice su stranica zadanog
trokuta i iznose:
1  1 
a1 = ⋅ a  a1 = ⋅ 9 
2
 a = 9  2
 a1 = 4.5 
  
b1 = ⋅ b  ⇒ b = 12  ⇒ b1 = ⋅12  ⇒ b1 = 6  .
1 1
2    2
 c = 15   
1  1  c1 = 7.5 
c1 = ⋅ c  c1 = ⋅15 
2  2 
Računamo površinu P1 trokuta čije su stranice a1, b1 i c1.

s ⋅ s − a1 ⋅ s − b1 ⋅ s − c1   a = 4.5 
P1 = ( )( )( ) 1  ( )(
P1 = s ⋅ s − a1 ⋅ s − b1 ⋅ s − c1 )( ) 
a +b +c  ⇒ b1 = 6  ⇒ 4.5 + 6 + 7.5  ⇒
s= 1 1 1    s= 
2   1
c = 7.5  2 

s ⋅ s − a1 ⋅ s − b1 ⋅ s − c1 
( )( )( ) s ⋅ s − a1 ⋅ s − b1 ⋅ s − c1 
P1 =
⇒  ⇒ 1
P = ( )( )(  ) ⇒
18
s=  s=9 
2 
2
⇒ P = 9 ⋅ ( 9 − 4.5) ⋅ ( 9 − 6 ) ⋅ ( 9 − 7.5) ⇒ P = 9 ⋅ 4.5 ⋅ 3 ⋅1.5 ⇒ P = 3 ⋅ 3 ⋅1.5 ⋅ 3 ⋅ 1.5 ⇒
1 1 1
4 2 4 2 2 2
⇒ P1 = 3 ⋅ 1.5 ⇒ P1 = 3 ⋅ 1.5 ⇒ P1 = 3 ⋅1.5 ⇒ P1 = 9 ⋅1.5 ⇒ P1 = 13.5 cm .
2.inačica
Izračunamo površinu P zadanog trokuta čije su stranice a, b i c.
P= s ⋅ ( s − a ) ⋅ ( s − b) ⋅ ( s − c)  a = 9  P = s ⋅ ( s − a ) ⋅ ( s − b) ⋅ ( s − c) 
   
a+b+c  ⇒ b = 12 ⇒ 9 + 12 + 15  ⇒
s=  c = 15  s = 
2  2 
P= s ⋅ ( s − a) ⋅ ( s − b) ⋅ ( s − c)  
 P = s ⋅ (s − a) ⋅( s − b) ⋅ ( s − c) 
⇒ 36  ⇒  ⇒
s=  s = 18 
2 
2
⇒ P= 18 ⋅ (18 − 9) ⋅ (18 −12) ⋅ (18 −15) ⇒ P = 18 ⋅ 9 ⋅ 6 ⋅ 3 ⇒ P = 2 ⋅ 3 ⋅3 ⋅ 3 ⋅ 2 ⋅ 3⋅ 3 ⇒

2 6 2 6 3 2
⇒ P= 2 ⋅3 ⇒ P = 2 ⋅ 3 ⇒ P = 2⋅3 ⇒ P = 2 ⋅ 27 ⇒ P = 54 cm .
Budući da je trokut sa stranicama a1, b1 i c1 sličan trokutu sa stranicama a, b i c, koeficijent sličnosti k
iznosi:
1  1 1 a1 1 
a = ⋅a  a1 = ⋅ a / ⋅  = =k
1 2 a 2

2 a
 
1  1 1  b1 1 
b1 = ⋅ b  ⇒ b1 = ⋅ b / ⋅  ⇒ = = k .
2  2 b b 2  
1  1 1  c1 1 
c1 = ⋅ c  c1 = ⋅ c / ⋅  = =k 
2  2 c  c 2 

25
Tada za površine P1 i P sličnih trokuta vrijedi:
P1 2 P1  1 2 P 1 P 1 1
=k ⇒ =   ⇒ 1 = ⇒ 1 = / ⋅ P ⇒ P1 = ⋅ P ⇒
P P 2 P 4 P 4 4
1 2 2
⇒ P1 = ⋅ 54 cm ⇒ P1 = 13.5 cm .
4
Vježba 238
Ako su duljine stranica trokuta 18 cm, 24 cm i 30 cm, kolika je površina trokuta čiji su vrhovi
polovišta duljina stranica trokuta?
Rezultat: 22.4 cm.

Zadatak 239 (Željko, gimnazija)

Ako za stranice pravokutnog trokuta vrijedi a + c = 4 · b, koliki su kutovi trokuta?
Rješenje 239
Ponovimo!
2 2 2 0
(a − b) =a − 2⋅ a ⋅b + b , 1 = 60 ' .
Trokut je dio ravnine omeñen s tri dužine. Te dužine zovemo stranice trokuta.
Zbroj svih kutova u trokutu je 180º.
0
α + β + γ = 180 .
Pravokutni trokuti imaju jedan pravi kut (kut od 90º). Stranice koje zatvaraju pravi kut zovu se katete,
a najdulja stranica je hipotenuza pravokutnog trokuta.
Za pravokutan trokut vrijedi:
0
α + β = 90 .
Pitagorin poučak
Trokut ABC je pravokutan ako i samo ako je kvadrat nad hipotenuzom jednak zbroju kvadrata nad
katetama.
2 2 2 2 2 2 2 2 2
c = a +b , a = c −b , b =c −a .
Sinus šiljastog kuta pravokutnog trokuta jednak je omjeru duljine katete nasuprot tog kuta i duljine
hipotenuze.
Da bi umnožak bio jednak nuli, dovoljno je da jedan faktor bude jednak nuli.
a ⋅ b = 0 ⇔ a = 0 ili b = 0 ili a = b = 0.

α + β = 90°°
β
c
a
b
sin β =
α c

b
Napišimo sustav jednadžbi.
a + c = 4⋅b  a = 4⋅b − c   metoda  2 2 2
2 2 2  ⇒ 2 2 2  ⇒   ⇒ (4 ⋅ b − c) + b = c ⇒
a +b = c  a +b = c   supst itucije 

26
 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
⇒ 16 ⋅ b −8⋅b ⋅c + c +b =c ⇒ 16 ⋅ b − 8 ⋅ b ⋅ c + c + b = c ⇒ 16 ⋅ b − 8 ⋅ b ⋅ c + b = 0 ⇒

2 b = 0 nema smisla 
⇒ 17 ⋅ b − 8 ⋅ b ⋅ c = 0 ⇒ b ⋅ (17 ⋅ b − 8 ⋅ c ) = 0 ⇒  ⇒ 17 ⋅ b − 8 ⋅ c = 0 ⇒
17 ⋅ b − 8 ⋅ c = 0 
1 b 8  b 8
⇒ 17 ⋅ b = 8 ⋅ c ⇒ 17 ⋅ b = 8 ⋅ c / ⋅ ⇒ = ⇒ sin β =  ⇒ sin β = ⇒
17 ⋅ c c 17  c 17
−1  8  0
⇒ β = sin   ⇒ β = 28 4 '.
 17 
Računamo kut α.

α + β = 90 
0
 0 0 0 0 0 0 0
 ⇒ α + 28 4 ' = 90 ⇒ α = 90 − 28 4 ' ⇒ α = 89 60 '− 28 4 ' ⇒ α = 61 56 '.
0
β = 28 4 ' 
Vježba 239
Ako za stranice pravokutnog trokuta vrijedi b = 2 · (c – a), koliki su kutovi trokuta?
Rezultat: Analogno radimo. α = 36° 52', β = 53° 8'.

Zadatak 240 (Miran, srednja škola)

Kakav je trokut za čije šiljaste kutove vrijedi jednakost sin 2 α + sin 2 β = 1?
Rješenje 240
Ponovimo!
Trokut je dio ravnine omeñen s tri dužine. Te dužine zovemo stranice trokuta.
Zbroj svih kutova u trokutu je 180º.
0
α + β + γ = 180 .
Pravokutni trokuti imaju jedan pravi kut (kut od 90º). Stranice koje zatvaraju pravi kut zovu se katete,
a najdulja stranica je hipotenuza pravokutnog trokuta.
Za pravokutan trokut vrijedi:
0
α + β = 90 .

cos2 x + sin 2 x = 1 , (0
sin x = cos 90 − x ) , ( 0
)
cos x = sin 90 − x .
Transformiramo zadanu jednakost.
sin 2 α + sin 2 β = 1 ⇒ sin 2 α = 1 − sin 2 β ⇒ sin 2 α = cos 2 β .
Budući da su kutovi α i β po pretpostavci šiljasti kutovi, vrijedi:
sin α > 0 
.
cos β > 0 
Tada je:

sin 2 α = cos 2 β ⇒ sin 2 α = cos 2 β /

0
⇒ sin α = cos β ⇒ sin α = sin 90 − β ( )⇒
0 0
⇒ α = 90 − β ⇒ α + β = 90 .
Trokut je pravokutan.
Vježba 240
Kakav je trokut za čije šiljaste kutove vrijedi jednakost cos2 α + cos 2 β = 1?
Rezultat: Trokut je pravokutan.

27