CM de itd PC UDZBENIK ZA UCENIKE SS3 Ni emule) eld umes Coley Sia eset etc ta]PREDGOVOR Boticajna misao vodilja Florence Nightingale: “Cesto se kali: da evaka Zena moze bili dobrit medicinska sostea. Ju, napeotiy, evrdim da asnovni clementi zdravstvene njege abtljevaju zm faje” pomogla mi je pri nastanku owy udPbeuika kao temeljnvg izvora stjecanja manga ie deavstvene njege Za buduce modicinske sesirc. Udabenil je revultat mojih predavanja namijenjenih uécnieima Medioinske Skole u Osijelat i skripata koje sam mipisala Sk. god. 1977/78.,.u surmdnjis Nadom Marinié + Marijom Nikolié. ‘Novi nastavni planovi i prograumi potakli su pisanje novib nastaenih ejelina, iz kojih su proizatte sksipta ra interst uporabu: Osnove adravetvene struke, Uvod u modicinska tetmike | Opéa neg bolesnika i medicinska ichmika, 3k. god. 1984/85...usuraxinjis Bobenam Vekié. Katicom Smadil iZdenkom Kesl. $ prestankom isla/cnja sknpsta Njeza bolesnika Dragice Cop od £977. god. u Fireatsko) nije bilo udzbanikea za njegn holesnika, pa su nau skripta wéeniet umandavalit koris- tli se njima diljem Hrvatske- “Tijekom 1992, god. Hrvatska hralska zijednica danvala je medicinskim Skolama Hrvatske Seti literatura iz, koje smo spomali znagenje pisane strate neti, poglavito iz podrutja pdravsivenc njoge. Uspoescujudi ameridiculiterattrn {naga nedostaina skripta i biljeBke, reo cunfile i ud: heojne sencracijemedicinekih sestira, asjetila sam obveeu kaw medicinska sestra Jdugogadisngi prevavat napisati ud?benik Zadravstvenc sjege_svjesns larcke kineskog mutiraca in 13. stoljeéa Tui Tanga: “Da sam éckao savsSeastvo, moja kajiga nikad ac bi bila GoveSena ” Pri pisanju udhenikn mnogo su mi pomogli savjeti, primgedthe | hrabrenjst mnngih kul ‘séeniles Iskreno zahvuljijem prof, de. Firvoju Harambasigu, Gordani Fudkar, prof. dr. Kre ‘ru Jano&i, vis, Nadi Marinsé, vs. Zdenki Kel, koji su progitali velike dijelove mukeopisa 1 dali manoge korisaih primjodaba. Zatim unici Maro, prof., 73 razumijevanje, podréku i pom niekladivanju rukopise sa suvremenim nonmama hrvatskog jevika, Maria ‘Dalju za trradu foto- prafija, utenicima Denisn Jovitw, Dacku Vardi i Ksoniji Beslié 7a izradu skica. Netamjerno sam Jalwalna za strpljivu inlurmariéku poduku i podrske Jakovu Borezanu, Drazen Basiéu, Ur. Da- mir Priiéu, Zeljku Vajku, prof-dr, Vatroslavu Secicu i Dubravka Teri koja su mt prudali do zav Setka pisanja udzbenika. Iedavatn Skolskej knjizi zahwaljujem na susretljivost i sirpljrvosté 1 raxumgjcvanja mojih nastojanja da kojiga i sulrajno i tel igi bude to uspjesauja. Duboko sam zalvalna svar suprugudr. Anti Frlics, a heabrenj, strpljivosit, savjetimai po- ticajnom duhn tijekom pisanja ud#bentka, Pordrav jam: primjedbe fitatelja ‘Nada PoliéSADRZAI POVIJESNE RAZVQJ SESTRINSTVA. LE. Povijesni rarvoj zdravstvene njege 1.1.1. Tradiciomafizem w podmatf njeze bel L-2. Sestramivn u nustajanja eee ; : 1113. Javljanje polseba za urguniziniewin insticuciunalnon jean... ee 12 Povijesni ruzvaj obravovanja sextara u Hrvatskoj poe 1.2.1, Razdodlje ed 192. do 1945, godine... = ee 122 Razdoblic ad 1945. du 1955, godine _ | | em nnuw 1.23, Ruzsloblje ud 1956, do [974 coding ee Baissea 1.24, Rundoblje od 1975. do 1991. gedine 2 ue rn) 125, Randohije od 1991. podine tees ee n 2ZDRAVSTVENA NIEGA CILIISMISAD _ ap culls. Os 2.1- Naziv tradicionaine njege i zdravstvene njcgc u djelutnosti medicinskib sestara ig 22 Definicija njegebolemnika ==... bee cla: 23. Definicija zdravstvencnjcge ... 2, eaaeeete reais 2-4. Odinos njexe bolouika 'zdravstvene njege Serer cae Oe, te 19 25. Odnasadravstvene njege i nedicine — pasate » 3. MEDICINA sieht ML baie 3.1. Definicija medicine , ei ersaenes 2 32. Podjela medicine : anaes - a A-ZDRAVSTVENA ZASTITA.. =e ett AS 41. Natela zdravstvene zaitite |. _ re seas 29 4.2, Mjere ueiravstvene zatite eae ee - a 43. Organiziranje i provodienje ziravsivenc zaitite 3 2 zie 31 44. Vente viravetvenib ustannva =|, , 5 “ B 44.1 Zaravstvene ustanove na pranarnoj rutin, 2 442 Zlcvsivene ustaswve na selcundamoj razini spines 3 443 Zenwstvene ustinove na tere jararaca eee Seas S.2DRAVSTVENI DIELATNICI A — S.L Broj arravstvenih djclatuiks $2. Obrazovanje medicinskih sestara z eee _ $.3.Djelolerug rada modicinskin sestara . o ates $4. Odjoéa zdravsivenih djehatnika = =|. ee ae 6 ORGANIZACUA ZDRAVSTVENE NIECE nee SEH: Melted: os 6.1.1. Glavna sestra balnice ess 6.1.2. Glavna westra odjets Se he : 6.1.3. Glavin sestra odsjeks (pododjcis) » ne a a7 GLA. Sobma sesers . cae 6.2. Organizacljski modell zdravsivenc njepe , i ee eee 621 Punkcionatni model... - : 18 6.2.2 Primatni madel “prema bolésnike” ||) eerie 623. Timaki model - Se ease 63. Organizacija zuiravstven njere prema broju izvrsitelja eee st G4. Organiracija rada na bolnigkom adja. i 3 6441. Plan raua ses eae nein eee 64.2. Primopeeds 5 Beebe oe ey 64.5. Lijetnitica visita || | Eo 3 64.4. Prijam bolesrika v bolascu i otpat &7, PROCES ZDKAVSTVENE NIEGE sieaiiie Henschel 6 7.L Uiwedivanje potrena za zetraystrenem njegom « 7.2, Planiranjezdravsivene Piexe — - - ee : 73. Provodenje zdravstvene njegt eee SEAT 7A valvacija adravsivenc iene << + - § BOLNICA, BOLNICKTODJEL - ao $41, Smjeltaj boiniea 6. = + = bees 2. Tipovi botnica prensa izgradaji Be 83. Organizacijn rada u bolnici a 84, Bolnitki odjel apes ees SL Bolesmckn soba 42. Soha voditeljs od ae a3. Soba plavnc modicinskesesize odjeln —-— So 2u pepe = - Fase Exjmakobinje re a Migovaeniea « « aoe a Daevni Poravak ee eS eee Kupagnice <= ane eae Nainik eee eens 1. Ispirannica - prostarijs 24 necsst0 Prostorija za tisto rublje aie Soha satanke - pie Frontorija za duvanje pribers 23 6 oes a Beis 83 ‘9.1. Namjestanje kreveta bes bolemika . - - - — ike 55 ‘92, Preavlatenje kreveta bec holesnika == <0 = + 5 poe 9,3. Nanijedtanje kreveta bolesniee wleoGem polokaju =< « . a 914, Presvindenje kreveta bolesnike u leiegem potoiaju sie Se as 9.8, Namjcttanje kreveta bolesnike a povEenom poteaju «+ + «+ SSI nie 9.6, Prenlagenje krevela bolesnike w povidenom poloajis. =< + 2.96 9.3. Krevet inkuntinentnog belestilsa = - = x” LO. OSOBNA HIGJENA BOLESNIKA Rae : tot 10.1. Vadnost oalrEavanja osobne higijene eta ial 10.2 Odrkavanje osobae higijene nepokretnih bolesmikia - —- - - 102 10.2.1, Deviea njep bolesnikit =. + « oe 103 10.2.2, Djelosnitin njega bolesnika <. - - - - 2 108 10.2.5. Povremena njega bolesnibs is 5 10.24, Nicea oboliete usne Supljine see : 7 102.5 Uthivod - dopodikulacia. -.- . - 119 LI KOMBLIKACUE DUGOTRAINOG LDZANIA pom TS ‘Tider }. --—-- ae : 1B TTT Zailaée sesre pri sprecxvunja dekubinuss L 21 TLL 2, Zadude-sestrc i poskupel s holesnikor kojt ima elekubstiss - 126 41.2: Trombora, trombottebitis... == . 128 Tr 21 ace sesire pei spretavunja rovabottebiusotremboae, plu&ncembolije =. - 12% TL22, Mjere-za nprefivunje flehoirueaboze, tewmibollchitesn | pluéne crm te {2a Zaduce scstre u huslesnika = teen vera Sees 130 11.3. Respiratorne konmplikacije « - = i - Doe ket 113.1. Zadage sestre pei spredivunju respirstonnih komplikaciba Lee Bl 11. Nesyjestica BO te mc ie. ah 37 14.1. daduée sear pri pri spretavania nesvyjentice CU eerste IE 41S. Kontrakture 2. - Se _ to IK Vu115.1. Zadate sestre pei spretavanju konirikiura y nepokzeinih holesaiks are 12. PREGLED | PROMATRANIE BOLESNIKA 121 ved 12.2, laglod i 12.3. Pokretlivast (124, Stanje syjesti 1241. Sommalees 12.42 Sopor 1243. eect 12.4.4. Koma 12.4.5, Smetenost 12.4.6. Detirij 12.5, Poladaj bolesnilen m krevetu. . - - 12.5.1. Pris’ pao) 125.2. Promjera polo#aja bolesniky w kreveus 12.6. Temperatura tijela 12.6.1, Povisenje gelesne wemperusnre 1282 Mierenje remperatarc Nazivi za temperature devjoljeysjeln 126A Hiljedenje enpeatuie . . - Pal temperature ie 12.66. Niega bolesnika » vivokora texnpezaturom 12.67. Posiune staplomjeroin 12, irs 127, Puls 127.1. Frekvencijapali 12.72, Ritum pula 2... z 12.7.3, Ostale kvalitete pubs ab 12.7.4, Postupuk pri myjerenju pals 128. Disanje 28.1 Frokevecicija disanja 128.2 Dubinadisanja - =. 1283 Rian ds To. hidiange a iminacija oped fvart E211. Makraéa = uri = es — a 2 mana nin, 1211.5, 12.116. 1212. 1212. ‘Gsobine mokraée n rdnive adnate csohe Patoluthi nalazi u mokrac Eooj mokeat Spocifitaa tcfina riwkrade pijske peetrage ria Urimanje mokruge za preteup Kureterizscija mokr ie ~Dfnbine stolicew zlruve odnasle osobe 2. Purolotke promjene stotice Uzimanje stolice za pregledt Phavanje posude 2a nua 158 168) 2 1) s er oleh et + 162 . sien 1ez Sear eee “163 163 166 os . 167 wien + 16H Wa = 13 17612141. Zoduda sesire u bolesika koji powrada, i sate: Hemmmemiert ae eH =a IRIS. Zmoienje : ORGANIZACIA PREHRANE ZADACE ME FAL Uved ” - 13.2. Organizucija prehrane bolewika u oti = : 182 13.2.1. Narafivanje hrine « : sue 3 13.3.2, Priprava i raspdjela hae ee ia 13.3. Zadata meiiicinske sestre pri branjeniy tis. Pee eS. 13.4 Umjetni nacini hranjenja pte ee ee 15-41, Hranjeae bolesnika nuzogastrigaom swnidoan —— - Sean ome | 15.42. Hnanjenye bolesnika kroz gists Seared Re 134.2, Preficana iniravenskoe infiszijom .. « cae batriccict te nein aD 1344. Hranjiva kliema . - 4 eee uae 190 1d. SPRECAVANIE INFEKCUA a a siete . 193, 141.Uvod - eee 193 14.2. Uvjeti bite za bastanak infekcipe , 193 14.2.1. Iver garaze : 19 Putwvi prenoienju- ] 14 1223. Ukena vrais... ni 214 14.2.4. Svojstea mikruorganizma - 3 14 14.25. Disposiciya SS ue s 194 14.3. Borba protiv infekelje =... - --- 195 14.4 Antisepsa, avepsa as - + 198 145. Decinfckelja — - rosie Acetic VE 196 "acu. Metecledcrifekije See 196 on 20 Soe eee mL z aut Intrahospitalne infekcije I njihove spretavanje. eee oe 18.1 Spretuvanje iatrahospitalnib infekeija . . . ee) 15. PODIBLA I PRIMJENA LUEKOVA SeGe Bn iRlG. ASL. Uvod seein cae 15.2, Obici lijekowe Soe 15.2.1. Gunsi obfict iyekuowa Zen 2b 15.2.2 Pobutvrsti ohliet Ljekown Gea 2 ia 15:23. Tek oblics Byckous a ‘ 222d 152.4. Plinoviti obliei kjekova . : sei 415.3. Unisienje lijckova u organizam —_ 21s 154, Zadaée sestre pri pripreml, podjel : 215 1SALL. Pipa bond a wren kw a 27 TEAL. Pripoisa leks 28 podiel ae Bee mt 1543. Pripnwa pribens . « ioe a 28 }S1 4 Peroralna prinajena Uijeks (ra usta) j raked neste. 219 15.4.3, Parenteralna primjena fijekowa i raduce secre ‘i i 2a 15-405 Lokalms prinjens ifjekova i zadage sesre ce 23 1G, INTRAVENSKA INFUZIA 16.1. Uvod 162. Viste infusijesih otopina .-- - - - Ted Zenda sestre pet davaauintruvensie infijeTuma msmon coxsesarenaftay ae sR Pa eee pane ae Pein 18. TRANSFUZUA KRVI. . int. Dred 18.2. Uzimanje, Kkonzervirian)je Se CUE CES in te Pesan ee ee Beas 19.5.5. Pirogene reakerjc 18.5.6. Preaperedenje kendiwankularn 185.8. Kasne komplikacije runcfizie hiv... . 19. OSNOVE FIZIKAENE TERAPHE | NIENZINA PRIMIENA. 19.1, Fotuterapi PLL {Helter Se Sanus one 195. Mehanolerapija __ _ _ 22 AHORATORUSKE [INSTRUMENTAUNE- FRETRAGE. |. Biokemijske i fizikalna kemifske pretragé Hemutoloske i kougulacijnke pretraye Mikrahiolotke, seroloSke i ra 14. Imunolsike pretrage slate peeinige 24, Ultrazvatne meunle pretra 22.2.5. Frdoskopske mictode pretraza. . . 23. ISPIRANIT LUCA, ee. 2LNITIGA UMIRUCEG BOLESNIK I POSTUPAK $ UMILIM 2ALUved .. : 242, Smrt 24.3, Niega umiimeg bulesnika 244, Postupak makon smmrti25, POVUESNI HAZVOI MEBICINE - -. . - BL Uved z 252 Medicina primitivnih narod carota a 253. Medicinske kulture staropa vijeka 3.1. Babwlonska medica - sce 3:2. Sturuegipaska medhcena sash : 35.3.3. Standidorska medicina be 25.3, Stasoindijska meicina . . . - : 35,35. Siarckineska rookcing . =. - - 25,36. Stasogroka medicina . . =p 74,0.) Starorimska medicina . . eee - 254. Medicina u srednjovjehoslju Ao F 25.4.1. Hiantska mobic 25.4.2, “pei med 25.4.3. Fauopeka metic Moaticina w noveyjeken Iu < joe Sedma stljoee~ sohace revolute w praca anostint Osamneassi st 255.4 Develmacsio stoljoce ~ sichece puimodcva socijainarnansivenih alkriéa ~stoljoce nove medicine «6 30 25.5.5, Dradescin staljoce — wspjest i movi insrowi u medicine eee a4 TOMA: VAZNUTIPOIMOVA, eee deat LITERATURA | e : aed 33Hl + POVIJESNI RAZVOJ SESTRINSTVA +Povijesul razvoj zdravstvenc njege + Povijesni razvoj obrarovanja sestara u Hrvatskojshale-bi grith 1. opisati revi njege bolesnika dev 17. steljeca, 2, opisuti i ebjusniti sredim u 1S, stoljecu te potrebu za obrezowaninn sostrumsa, 3. opisati razvoj sesttinsiva i njoue butestika u 19 4. opisati djelowanje erence Nightingale, 5. opisati parijesni necvayj izobrazhe scstam u Hevatsko. peetkom 20. steljeea,1. POVIJESNI RAZVOJ SESTRINSTVA 11. Povijesni razvoj zdravstvene njege LULL. Tradisionaliam u podiatie njege bolesnika U Gonjeku postoji praiskonska svjesna bucha protiv holesti i smeti kao posljedica nagona 7a samoodr¥anjem. U oj su dinjenici korijent medicine. Prvi nositel] medicinske aktivnosti bila jeZena - majka, vodens materinskim instinktom. Zenc su bile waleljice, prenosile sus gu acracijena generaciju iskustvai umijece ljeden|a, temeljenc na samupomoei i uzajamnnj pom. Gi, Rasnije se sve eeSée umedicinske djelatnosti vk jutuju muskarei. Bolnice kao karitativne ustanove nastaju u srednjem vijekew, pod vljeciyem razliditih re- Higija, sktonitta eu 2a sicomatne bolesnike, nemocnike i starce. U Rimu je poikraj 4. stoljeca lakvu belaicu osnovala pokrStena patricijka Vabiola (slika 1.1L). Biskup Bazilije osniva oko 310, sodine pred veutina u Ceeareji uslancvu za smjettaj putnika i nemosnika, s pasebnim odjelima va lijeéenje bolesmka i smyeStaj gubavace. U Cari- gradu je oko 400. godine postojao hospital sa stalno, namjeSienim lijotnicima i holnitarina, Od 8, stolje- éanate ore nasialesu holnice w Bagdadu, Gondiia- puru, Kairn, Cordobi i drugim gradovima, koje su se bine razlikovale od samustanskih bolnica. na ketGanskom zapacdu, Najveci Carigradski hospital nalaio se u samastunu Pantokrator. a osevas ¢3 je 1136. godine Ivan I. Komen. Hospital se satu jao od bolnice u whom smisin s petodjela ind xzila ca cpileptitarc i umobolne, acila ca starce, ambulante i modicinske Skolc. Tu s¢ prvi pul spominju bolni Earke, Ma capadu prvi hospitali u sredajem vijeku nasluju u samostanima, Najpiije seu ajima lijece bo lesni redovnici, a kesnije puimici i sinomasi. U osni ‘Yan ju Sauiostanskih bolnica pratnjatili su pripadni- ci her nskog redi (Monle Casino, Salerno, StGallen, Fulda, Reichenau). Osim redovnika u a ‘simostanima su njegovaled Zene - redavnice. U vri Jeme kriZarskih ratova osnowan je red ivanowaca ili huspitalaca sa zadatkam da osnivaju sklo- nifta 7a hodatasnike ibolesnike, Glavna botnica bila je u Jeruxalemu, stant koje je propisivan atin primanja i pregledavanja bolesnika, prehranu injesu. pa Zak | diimenyije krevetai broj poke 3 ‘Osim hospitala u sumostanima,osnivali su se w srednjem vijeku hospitali na temelju opome. nuh zuklada bogatih grodana i velika%e, kejima je upruvijala optina, anc cekvena Viast. Osmownalunkeija starih hospitala nije bile Tijetenje, nego samo smjedtay i njoga bolesmika, Srednjavje- Koval hospi su mjeiuvine hotela, ubuZnice, nahodita i bolnice. Lijctnici sa samo povremteno unjihdolazili. Njegu bolesnika i brigu naul siromasnima. nemoénima, starcimaina- puétenom djccom preuzimaju i mnoge upledne, obrazovane Zene, medu Kojima se speminje kraljicu Blizaheta Portugalska, kruljica Flizabeta Kastiljskai kraljica Matilda, Zena [en- rika I, Engleskog, kao imuki i Zonski religioani icivilat redowt ‘Velike reforme, pofetkom 16. stoljeéa, » znanosti i medicini, ne utjcéu na razvoj njege bolesnika. Nakon reformacije mnogi se celigiueni redovi raspuStaj. Usledne Zene, hije sts ance posvetile njezovanju bolesnin, siromssnih i napustene djece, napuslayu bolnice pa jc briga » bolesnima prepuitena nekolovanim i nepismenim osobama. Jedint se napro- icoituje u pogledu steutnosti primalje, 2jcj¢ pensjetne znanje do luda bilo vrlo slabo. Pansies primalja Louise Rourgecs svoje znanje usavriila je do visokug stupaja. Godine 1598. dabila jedozvoln za rad 0 Parizau prvoj Europskoj primaljskoj Skoll u bolnici Hotel - Dieu, gdje je uvela redowimn obuleu i obyeane ispite. 1.1.2, Sestrinstvo u_ nastajanpe Potetak organiziranng, sestrinstva vezan je uz nastajanje da se ono rdigne-kao zvanje iz po drodenog polo#aja ukome se nalazilo zbog ncukosti onth koji su ga obav/|jali hog merazwinije~ vanja drudiva za njogowy oteaje. Vinko Pantski (1576 1669) medu prvima je shvatio potrehat obrazovanja sestare. Osnovau je s¥jetovne udrugenje Zena, pod narivom "Tames de Charité”, kujesuhtjele pomogi bolest iromal balnicama one su poduavale v skolama, brinule se za djedje ustanove i njeguvale ranjene v earowima. Za svoj posuu bile su placene. ULB, stoljecu sazve] znanastii medicine cnatno utjee na njegu bolesnika. Lajetmk orga- nizira, propisuje i ndreduje, a "sestra” njezu¥ateljica postaje irrrSitel. To je podetak radno ork jentirane njege bolesnika, Medwuim, iako se povetav bru] bolnica, uvedena stalna lijednicka shakba, poboljén nanjega bolesnika, prilik a bolnicama nist zacarwolja— vale. Hotel - Dieu u Parizu nan jou 18. stoljecu svega 8 lijetnthea 126 ramamika na 12:20 kreveta, au svaki krevet stivljala se 2 ~ 6 bolesnika. Zarazni bolesnict nist bili inolinni, a dogadalo se da je lakSi bulesnik lean s umi- roéim ili Cakes mrivacem. Socijalna ara w medicini razvila je snaZan javno - adeavetveni pakret, koji je lebnolaski bio usmjeren pre- ma udinkevitom madzocu nad bolesti. U okvire socijal- nih doktriaa, koje su nastale w anos sardoblju indestri- jalizacije u Fingleskoj. 2deavije stannvnifiva sve vide pistaje briga javeosti i politike. lako s¢ ne pornaju me hunizmi prenogenja zaramih bolesti, podusimaju se mjere 74 spreEavanje njihova Sirenja. Engleski seijalni relormatori Southwood Smith i Edwin Chadwick borili su se za unapredenjy naodnog wdravlja pomogu opéil, soeijalnih mera. U osu vijeneu Engleskoj, Elizabeth Fry John Howard, proutayali bolesti i nchigijenske prilikeu bolnicama izatvorima, io je bilanovost soh- ‘Slika 2. Paswor Theedor Flredaee— ii? giromna interest adravetvene sluzbe, koji su bili usmpereni samo na dijagnozu i tretiranje simp~ toma bolesti. Klizubeth Fry organizira poéetkom 19.stoljeca protestantska druatvo sestara milosrdnica koje se posvecuja debrosvomnom tadu i njesi bolesnika. Pastor Theodor Flied- ner (slika 1.2.) u Kaiserwerthu asnavan je Skolu za sestre Dukonise — dene kuje se v sklope evangelisti¢ke crkvebilcosposobljene za njegu bolesnika. One njezuju bolesne, brinu se zasi rotad i zalvorenike. 1.13. Javijanje potreba za organiziranom institecionalnom njegom Promjene uyjetovaneindustrjskum revolueijom, koja jeu 18. stoljecu zapotela v Bagleskoj iu 14. stoljedu Siri seu drage nemlje Europe i Amcrike, nameéu niz socijalnih medicinskih pro- blema. Zdravije stamovni8tva podelo se sve vile promatrati isa stajalifta interesa driave da xa- ava iunaprijedi proizvodnn spasohnostradnesnage, Socijalno ~znanstvenaotkriéa (utjecaj uv- Jeta Rivota j rada na dravlje i utjecaj socijalnih odnosa na zslravle Wud) dowoxte do higijensiah pokreta. Provadi se: protu ~ epidemijska raXtita, vodi se briga v kumunalnoy higijeni (vedovodi kanalizacija,higijena stanovanja,javna kupaliSta, &86eje ulica, higajena gradskab trénica), peo pisuje se higijensko ~ ichaitka zafiila naradu, zakonski propio higijeni, xanaciji tla, zakont o usposlardjunju javnog rdravatva, hisijena prehtane (paslerizacija mlijeka), uvodi se obveznoci- jeplienie. "Hisijenski pokrei"* utjeée na preveneiju cpidemija, na smanjenje opdeg moeraliteta, pponajprije na smanjenfe mortulitera dojentat U drugoj polowici 19. stoljeca mije- aja se izgled bolnice. S napretiom ki rurike tehnike. uvedenjom aarkore, an- epee, asepse i otvaranjem: specijalis- tkih odjela povecava se bruj lijeznile. ‘Kuo vatzan problem javlja se nedostatak primjerenog osoblja za njegn, jer su 501 pomodnoj bolnizke} sluZbi i njezi boles- nik postavjali vei zalljevi, Nenbraxc ‘vanis usable 74 njeat nije mogloispuni ‘ite gahjeve, Sa svim spomnajama nje 6. u neprimjerene aredeain: bolnica- ‘nit, upornala se 1840. euctine milacla sleskinja Flovence Ni 1.3.) koja je imals temeljitu filozofskus, Titeramu i malemati¢ku nanhearbu, ali ragvijen interes za socijainn pitanja, po- sebme za uredenje balmca i za magus osti preZanja pamodi bolesnima usp ‘pam. Njezina je Zelja hila da se posvets njegovanju bolesnika. Svoje znanje upetpunjavals je teorijskim probs ma, Wagajuci xa So boljom organtzact Jom prufanja edravstvene pomedi_ Od 1849. do 1853. godine boravi u Egipae, Njemadkoj i Mruncusku), | polniee ! ustanowe za tzoore ‘Sika 1-1, Flemence: Nightingalebolnigkog osoblja, Godin 1853, Florence Nightingale vrada se u Englesku i postaje madstoj- nica "Zavoda za primanjegospoda za vrijeme njilove bolesti". Njezin je rad tako wspjesan «fi_jpj je pomndeno mjesia nadstijnice sestara u King’s College Hospitalu. Sposobnost Florence Nightingale: ajezina shvaéanja uredenja bolnitke shuthe i organizacije njege bolesnika dusia su do izza2aja u veijeme Krimskng rata: Do tada su se u englesko| vojsci trinuli 7a njogu tanjenih i nbaljclih vojnika sume mutkarci. Na Krimy je dodlo do teskag stanja ulbritanskim vojnim lacarctima i Florence Nightingale je imenovana upraviteljicom Zenske _pomoéne sluzbe na turskoj fruntl. $a38 scstara dolar 1855.¢. 0 Seutarl, edje jemajprije suni- Taki higijenske prilike, bolnice opskrbila rubljemi hranom:| ranjene odvojilaod bolcsnih Organizirala je rad sestara izaSest mjesecl snirtnost je smunjilu sa 424% na 2. Organiza- torskim sposobnostinta, odluénoséu-neumomint i prerlanim radom Morence Nightingale je Us- piela poboljfati zdravstwene prilike i olakSali sudbinu belesnika, Po pewratku u Englesku dhe ima i stavljen joj je na raspolaganje poschan fond od 30 ti ikticki izobrakene za svoj pt ak Hospital uo London ovorena je 1860, godine prvaSkola za izobrazhu sestara, po camislii plano Florence Nigh- tingale. To je bila prva strucna skola 22 obrazovanje medicinskih sestara s jasno odredtervim cil: ‘Zalo danas § pravom mozeme ri da je Florence Nighting; no engleska omguniza- torica pomuce ranjenima i bolesnima veé ta je i utemeljila sesirinsivo kao zvanje s jasno od- retfenim ciljem i poschacin izcbrazbom. a 19. staljeée - stoljece njoge kao vanja koje se 7ahva- Ijrjudi Florence Nightingale poGelo naglo razvijati u Eng leskoj pod ujevajem mexlieine i ostalih znanosti. Nicga tnidesnika wamjerena je prema tovjeku - bolesniku. Florence Nightingale publiciza 1859, godine udZhenik o njezi "Notes on nursing” ,wkojem pise: “Uputretljavam rijot njega unedostalku bolje. Ta rije# mati neitu vise od podjele liekovai promjen abloga. To znati ko~ ritenje svjedeg zraka, svjetla, Bistoce, mira, izhor i podjela dijete, sve ono So bokesniku prota Fivotnu snagu”. Vidljive je da su na Florence Nightingale snainn utjocale soctoluske ypernaje hijecaji avers Hvota i radu na adravije Idi u tadaSnjo) Engleskoj, jer i ona vidi unapredenje a pasebno istige vadnost prosvjetivanja.”_pondavali o iteljice, njegovuteljice, aumateri v WijeBenju da bucks F eijeloj knjiat nazine se rjezina peedanost preveriiji i unapredenju zdravlja Sestre, obeazavane u Skok Florence Nightingale, imale su solidno manje. Skola je ubrao stckla ugled u svijet i sestre koje su zavriile tu dkoln organiziraja tkole # unapredajn njegu w bolnicama SAD, Kanade, Japana, Ki Florence Mightingale matno uljete nu razvitak sestrinsiva, jer sa sviliatraaa svijeta wae nye sine savjelet miSljenjo planovima edravstvencg rads. opskrbi bolntca i oeasévengj politic. Zalaganjem poral kinurga Billrotha oivorenaje 1882. acelin prva Skolu ca sestreu Aus- fro—Ugarskoj u Rudolfinerhansu u Betu. “Tu su Skol puhsutale i neke djevojke tz nasil kra- Jes. U razvolu mademe (gnanstvene) medicine kraj 19, stoljoéai prvu polovicu 20. staljeéa obi- Jetava prisodnoznanstvena era, Krajem 19. i pogctkom 20. stoljega njega holesnika kao i medhctna arijemtiane su prema bo- esti, Uz vekemalen broj obrazovanih sestara, njep: bolesnika obarljaje uglawnom nck: rane holnitarke. redavnice osposnbljene za rae kratkosa jim ictajevima ic njege poles ik Ruevoj epidemiologije: javnog zeavetva dvadesetih gouine 20. staljeéa bitno uljece na raz vilak seslrimstva.Lijetnici koji su se bavili socijalaom mediciaom wtjceali sy naotvaranje dispanzera, pesebag antituherkulogni, jer jeu te vrij loge harala u mnozim zemljama. U Franctske} je Callmete 7a rad u dispanzeru prvobitne angaziray radnike muSkarce, smatrajuti da su oni blidi Sjudimna koyiena treba pomodi. $ rremeaom se uvidjeto da su 7a taj posaa postsbaije Zene - sestze posjeuitelfice. Tsela se javlja i naziv sestra - pommxinica "ime koje najbdljeomatuje funkeiju izadatak dispanzerske sestre, tj. pomoénice bolesnog éovjeka i njegove obitelji i pomoini- ce adravib da saduvajuzdravije” (V, Copuli). Medutim, is te je delinicije vidljivo da jesestea *sladila” i pomagale holesnoan i zdravom Govjeku zajedno s lijecnikom, a ne lijcniku. ‘Po uzorn na dispangere u Franeuskoj osnovani su i antituberkulozai dispanzeri w nagim kra jevima. Medulim, osjcéa sc nedostatak obrazovanih sestara, Javljaju se nova, napredna shvaé: ja o zadacima i ulovi sestre, pa se take wz bolniGarke, kojima je bila duzZnost da sc have s: dvorbom bolesmka us bolesmdka krevel_ ocriava i profil medicinske sestre: kan gulravsivenc wai tehiice, njegovateljice i vainog tlana dispanzerske djclatnosti. Takvo shwadanje uppéuje na po- tebu posebnog ebrazovanja i otvaranja Skole za sesive. Veliku strafau pome pei om prudile sa sesire iz Skole koju je oxnovala Florence Nightingale, ili iz tkola po uvory na njezinu (Rudolfi- nethaus - Bet). Jelka Laba’, do tada sestra u Rudulfinerinuse u Gretu, bila je prva sestra nads- tojniea ada je osanvana preva skola za sestre pornodnice v Zagrebu 1921. godine. Skolu za sestre pomodnice u Zagrebu nikla jc iz potrche oxpasobl javanja alravstvenih kautro: ‘va aa dispanzersku sluZbu i zdravstveno - prosvjetni radu sprefavanjuei suzbyange tuberkuloze ~nafe najaktualnije soeijalac holesti uro dota. Trobearha sestaca podetkom stuljeca bila jc udrodena prije svega razvojem medicine i dugo (aj raxini, Nastava je bila pretezivo prakti¢na i proZeta naprednim socijalno - medicins ima. Nakon pologenog pripravnog idr2avnog ispita udeniee Kinurgija * tovakatna kiran * ncumkirursija > orlopedija vuralogija olorinolaringologija * ollalmologi © aldominalna kinangija * stomatelogiia * teaumatologija © plastigma kirurt) > transplantacijska kinwegija amstezialogija opsleiricija, © ginekologipt socijolna medicina, _ episati poujel medicine.A. Definicja medicine ina je Ijudska djelatnost kojaj je svchauvanje! unapredivanje adravlja te HijeBenje ihilitacija bolesnika, Sasioji sc rel preventivne, medicinske skrbi i zdravstvene njege. julogu umedicinsko) skrbi imiyy lipecnuici, a v zdravstvengj njeci medicinske sestre. Mo~ askrb usmjesena je prema bolesnike i bolesti (dijugnuslikal, lipecenje, reftabililacija), a njega prema Sticenicima (trudnice, novoredentud, djeca, retardirani, stare osobe, Hidima (oSieéeni, ncmoéni, ugro%eni) i bolesnicima (utvedivanje problema koji se javljaja vei s buleééu, powebe, stimulacije i supstinacije, re promatranja bolesnika, prepoznavanje Inih stunja, prudanja prve struéne pomoé, provodenja propisane terapije i sudjelovanya sdijagnostidkim i terapijskim zahvalima), __Cilj medicine — medicinskih struka kao manosti jest razjasnili bioloske pojave w Covjeku i _ oko njega, eadi ofuvanja zdravlja te suzhijanja i cijeljenja balesti. No, medicina je jedinstvena “Hsvojo) namnjeni ~ Zovjeku (humana medicina), 42. Podjela medicine “Medicina npezine siruke penile su uct antitieog daha il danas vide fa w svom razvatke, Realy 19. i potctak 20. stoljcca obiljeZeni su velikim bryjcm tchnoloskih otkri¢a, oJ kojih su maoga pails peimjenn iu modicini. Primjena tehnoloskih otkriéa u medicini dovodi donjezina raxvoja ido padjele u medicinske steuke. Svaka podjela medicine je umjetaa, jer su sve grane medicine medusobno usko povezane i _neodvojive. Cinjenica je, medutim, da “podjele” posteje,a posljedica sunemuguénosti pojedin- au ovladavanja svim podrutjima medicine. Take sc. na primjer, cjclokupna medicinska ma- \ nostijeli u: : * temeljnu (prirodne - znanstvenu, teorijsku, pretkliaitkn) * primijenjenu (peaktitnu, klinitku speeijaliziranu) i * javno - zdravstvenn (socijalau, preventiviy, epidemiolotiu). ‘Temeljna medicinska snanost obuhvata zmunjao owbinama Guvjckai njegows okoline: ana temiju, Gziologiju, histologiju, cltologiju, patnfiziologiju, patologiju, farmakologiju, mikrabio- logyu, biokemajy, kologaje i dr. Frimijenjena medicinska eanvst obubvaéa prakliina enanja 1 vjeitine preveniranju bo- Jest i njihavih komsplileacija, dijagnostici, lijetenju i rebubilitaciji bolesnika — Javno- atravstvena medicinska znanost pronéava i primjenjuje spoznajeo zdravijn i boles- ‘tima u populaciji ————i‘(‘i‘—tC isPrimijenjena - Klinika medicina usmjeren je prema: ® bolestima pojedinth organa * intema medicina - hovesti wmurannjih organa % dermatologija - bolesti kode * otorinola ijeli se na razlitite struke i specijalnnsti, a djclokrug njezina rada clogija- bolesti wha, nosa i grla * oftalmotogija - holesti oka * neurologija- bolesti Ziveunog sustava + holestima odredenth sknpina bolesnike, © pedijalrija - bolesti djece ginckologija - bolesti Zena © gesijairija - bolesti starif asaba * odredenim vretama bolesti * infektologija - zarazne balesti © onkologija - maligne holesti © vrstama terapijskih postupaka + kinurgija - opecacijski postupel * balnevlogija - bjetenje pomocu prirodnih mincralnih veda i peloida. S obgirom na evoje nagelae zarlatke pw na: kurativnu (klini#ku) i preventiveu. ‘Kurativna medicna (lal. cura - baiga, skrb, lijedenje) bavi se Hjetenjem botesti, x kaku se ty lijetenje obawlja uz neposrednu nazotnost bolesnika, j. wznjegovu postelju, naziva sci klinigka medicina (gré. kline- krevel, postelja). Glavni su joj zadael # sje nedhicina Cesto sei dugo vremena dijelila agnostika (ustanovhenje bolestt) 7 terapija (lijegenje - postuper byeBeny) * prognostika (prectvidanje tijeka holesti}. Rlinidka se mediciaa danas ne shvaca kauprye, Dok je “jod juder” to bila praktiéaa medicins- ka djelatnost, pomuprije kunzervutivny orijentima i vezana wz bolesnika i ajegovu bolesaiéien posteljs, danas ona ne ovisi vide iskljutivo o lijetnitkom iskustvui umijeéu. nego io prirodnim znanastima injihovim destignudima. Klinika medicina danas se sve ¥ ima sve wtia podrudja. Dvije glavne graneklinigice medicine bile su iostaleinterna medicinai kirurgija. $ obirom na sve vost broj atkvigaii px jeounovih klinigkih zahvata krajem 19. ipogetkom 20. stoljeda te se dvije plavec grane klinitke medhivine dijele na niz manjih specijalnosti. Kliniéka medicina dijeli se na BO —ak specijalistié. ih j supspecijalistitkih struka. Lancdu nih nema ostsih graniva, jer vrlo teste jedina bolest mode pripadati podruéju nekoliko razligitih struka. Interna medicina je disciplina cliaitke: metlicine koja se bavi unutraSnjim bolestima (prou- ava, prepoznaje, spretava i lijeti), Dijeli se na ove prames kardiologiju (nauka 0 bolestima sca), angiologiju (bolesti krvmh Zila), gastroenterologiju (bolesti probavnih organa i jetre}. 24 ju (holesti bub (betest Zlijerda sa ), Bulmologija ( e bolesti}, onkolog iene madine, veg ologija je biome wari (untigenc)ida jolie (pba | ma $ otpornasca pa vanju maogih peoble ijatrijajegeanan abnomalneeti i duses n 18. stoljeca, ke Gti okeva | smjes *S czinwn nu to ds pos za, kao posta le dobi. Kenecrn i Gerijatrija je medic derinjavanjems efnom, bolesti ka warna {Vicli slut), dusey “Rirurgija je dio Ki ( primjenom oper signee relleckse, a Porodniftvo ti ops jiu majke i djcteta tipbolesti, a kake seto navivase iklinitky Snjim bolestima (prow frauka o bolestima i organa i jet. jju (bolesti bubrega), hematelogiju {bolesti krvi i kevotvomih onzana), endokrinolo- (bolest Zijezea s urutamjia Luterjem), reumatotogijy (blest zglabewa, mi a iva}, pulmologiju (pluére bolesti), poremecaje prehranc i metabolizma, infelctologiju bolesti}, onkologiju (tumoske holesti), ncurologiju (polesti Zivéanog sustava, moa, ne mogdine, vegetativnih i perifcenih vaca) i dermatologiju (koznc balcsli), nmunologija je bionedicinsiea disciplir koja prougava sposobnosl organiza ch prepozna vari (antigtenc) ida scodupeenjihavy djeovanju, Kaoznanos! podelase rev ijuti vokvira ibiaingiie (px 19. stoljogada 41-ih gouina 20, stoljo‘a), imunost sc uglarnom puisto- Givala § otpomoééu prema Zaraznim bolestima, Danas imunuloska istrvfivanja sudjetuju u Savanju mangih problema temeljac i klini¢ke medicine. Psihijatrija je grana medicine kojasebavi provtavanjem, lijedenjem i sprecavanfean psihié- a@boomalnasti i dugevnih bolesti te rehabilitacijom i zaititom du§evnog zdravlja. Jevija se. sm 18.sioljcéa, kada je puriski psihijatarP. Pinel izborio daevolucamode dugeyne holesnske “Belobouiti olowea i smjestitfu balnicu. "_Sobairom ma tua posinje veltke liziolotke: patofiziologke mulike tomedu dtedjeg iuclnslog nnizma, kao poscbua struka rmvila se pedijatrija, Nasuprot njoj je gerijatrija, medicin Hee dobi. Koncems 19. stoljeca iz inteme meuicine ial gla se peddijurija kan sumostaln Pedijatrija jcgrana medicine kojase bavi dieictem od njegowazadeta do kraja adolescenci- « Zachei su pecijatrije pobaljanje zdravlja djece, olklanjanje faktora rizika koji wgeodavaju “nomnalan rest i raxvoj djeteta, briga za keaniéno bolesmaa i djocu ometenu u razwoju. 8 euvitkom > medicine razvijaju se i supspecitalistidka pocieatjn u podi Gerijatrija je anedicinska struka koja se ban lijotenjem i sprotiwanjem starackib bolest, keoi zbrinjavanjem staritosoba, Velik bij bolesti udestulijijcili se pogordava u stamékoj doi: Karcinorn, bolesti kardiqvaskulamog sustaea, prohaenog, wmpoeiskog idignogsustava, asjcinih ~ ompana (vidi sluh), dusevne bolesti ir. | Kirwegija je dio klinitke medicinske snanosti i umijoda Davi se istrazivanjem i lijecenjer | bolesti primjenom operacijskih (kirurtkih) zahwata, Modema kiremsija dijeli se mt padstruke i jrema pocaiijima tjela ma fojera tres izvesti oper abwal. Taku raikujenio | Kirurgiju (muzak i Zivci), torakalnu kirurgiju (axgani prsne Suplijine}, ortopediju (uns | kretanje), uroligiju (mukrni organi), otorinolaringologiju (ubo, giio, nos), aftalmologiju fokw), abdominalnn kirurgiju (organi trhutac Supljinc), stomatolagiju (bolesti wsne Sup! ji- ne). Prema poschnim namjenama kinwgija se moze pudijeliti na: plastiénu ki .m oblika [jucskog tela), traumatologiju (lijecenpe ocljcula), ransplantacijsku kirurgiju i ortopediju. ‘Danas se pridaje velika vazinast peoblermu dio boljsg iznzivanja neosjetljivesti kod bolesat _gjise podvrmavajuopenucijskom zahvatu, Zbog logase mzvila poschna sirukaanesteziolugija, “Ancsteciolugija je prima medicine koja prouéawa probleme Klinitke anestezije, istrduje po- -stupki kojimase postive podnodljivest bulesnila na bolnezalvate ili takve koji izazivajuchram- bene rellekse, postupke odravanja i uspostayjanja honeostae w keiiéno bolesme i oalijedene “asabe, 1¢ melode kardiopulmonaine reanimacije. Gbulvaca pripremm bolesnika ca uperaciju, priktitnn iecodenje svihvreta ancaterija, nepostednu poslijuopemeljsku fevu, inveriven lijece- “aie.. Porodaigtve ili opstetricifa jegrama meuiivinske znannsti koja izuCava i obavija zdravstema, _rabtitumajkeii djeteta tijekom tradnnce, ponaduja ibabinja. Razvilo sei primaljsiva, ko njezin —- “?razvijeniji oblik proanja pomodi Beni w trulnod i pri perudaju, Danas je dio sinckolo’ke - ap- scliivke struke kuo medicinske specijalnosti. ‘Ginckologija je grana medicine koja sc havi bolestima i poremoajima funskih spolnih or- gana. U okvim ginekologije pasebno sc proutava neplodnest, usuvrduvaju se operacijc, nastoje se rane otkriti malign’ tumori Zenskih spolnif organi. a. istrazuju se i Lijete neki poremetaji nw ijalna- medicinskom zaititom Sena, po sebice zaposlenih, radi zailite trudnoge i materinsiva, ‘Vee smenazaadili dau sve nabenjenc podjele kliniéke medicine umjelned nijedna od tih spe- ijalnosti ne bi mogla postojati sma za sebe, U novije wrijeme doladi sve vite do izra%aja jedin- stvemo gledanje na Zovjeka kan cjelovito bige, u kojem se dusevni fakiori ne mown exlvojtu od tielesnih,niti se bolesti pojedinih organa mogu rumatiti izolirano od cjelokupne itnosti Covjeka -boiesnika. Socijalna i prevemtivna medicina Medicinske struke koje se bave socijainim, preventivnim, ckelniki smima zdravlja dine velo dinamignu skupinu medicinskih di ‘na. epidemiolngija, medivinska sorinhypija jidemugratskim proble- lina (higijena, socijalna medici- alicinskia statistikei...). Sedjalna medicina je grina medicine koja prouCava koliko afravstveno stanje potueestva ‘ovisl ogocijulno -ekonomskim prilikuma zajeriniee i kako onc urjecu na adravstveno slanje cila- ‘ve zajednice i pojedinih njezinih Manova. Proutava sustay iorganizacijy edravstvene zaStitc kao ‘utjeca| imoguénost peinajene suvremenitetckov ina na tay suslaw. Njezina se praktitna djelatnest ocirafava u organizaciji zdzavsivenc:zattite, Tligijena je nauka o zdraviju, ofuvanjn i unapredenju adsavlja, te» loci i cmagengu biolod ku, ckonomskih. nedivih, kullumih, prosyjctnih i deagih tinitelja u oxtrZavanju dobra zdravlja i unapredivanju zdravlja pojedinea, kau } ragnih skupina stanovniStva. Osim istrazivanja Cinitelja koji powaljna ufjeti na aulravlje, higijena istrazuje i Ginitelje koji nepavoljn ujetu i reds mo guénost da dh ukloni. Postoji niz grana higijenc (osobma, higijena okntine, komunaina, Skolska, hhigijena brane i prehrane, rada. menialna i soeijalna) koje su se ruzvile u sumostalne discipline. Preventivna zriravstvena djetatoss, kau dic javnth sluZbi, ima u mas dugu tradiciju (saran- tena, gradski fiziel i opdinski lijetnici), Javlja sc dvadesetih godina ovoga stoljoéa (sistomatskit Kap posebna shih), usivanjesn ftigijenskih zavoda i operativaih jedinica za borbu s najéescim ‘edravstwenim problemima loga vremena: malarijom, therkulozom, veneriGnim bolestima i deugim zaraznim bolestima, saurtnusd Uojentiali i)obra zdzuvljai raZivanja Ginitelja 4. ZDRAVSTVENA ZASTITA #-NaGela zdravisvene valtite ‘* Mjere adravstvene zaltite © Organiziranje i provodenje zdravetvenc zaStite * Viste 2dravstvenih nstanova1, definirati sljedete poniow + edrcresav cr zat primar nazina sekuadairm) cinta tereijana neers) timski mad prevemivna medicina kurntivyna medicina © rehohilitacii © specifalisti¢ko-kurilijama zdravsivena 208i * klunika © liniehd polnitkt centar © gefvnd adevenven zw ui, nabrojiti i sbjasniti nadela zanwstvene 2351ite, nabrojiti i ohjasniti mjere-zdravstvene 27Stite, pis primar zea sive gata te cbjasuitl jeer obiljedja i ongonizaciju mks, sahrojl onisad zdrassivenc vstonuvc ra-primmoeno}, sekundamo) | tere sevcin| ZDRAVSTVENA ZASTITA Zaravsivena zaStita obubvaca sustay drZavnih, skupnit i individualnih mjerizaunapredenje, ije i vradanje adravja (Zakon o zeravstvenoj zattiti Republike Hrvateke, NIN br. 75 od 13. ‘olovoza 1993}, Zaravstvena djclainostobavlja se na primarno}, sckundarng] i tercijarnoj razini. ‘Zdravstvena djelatnost na primarnoj razini obuhvaca: * djclatnost opte medicine © Skolsku medicinu ® higijensko - epidemiolosku zaStitu * gubosdravstvenn zastitu * hitau medieinsku pomoé * medicine rada © primarnuvaititu Zena idjece * [jekarnigku djelainost ZAravetvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhv; © specijalisticke - honzilijarna zdravstvenu zastitu * bolnigku zdravstvenu zaitity ‘Ldravstvena djeiatnost na tereljarnoj razini © ohavljanje najslozenijih oblika zdravstvenc 7a8tite iz specijalistitkih djelataast, _rhanstvenoistrativatki radi ixvodenje nastave na fakultetima zdsavsivenoy usinjere ja. fomganizactju nick, enn | exert rai mbvaéa: 41. Nagela zdravstvene zabtite Zidruvstvena zaitita gradfana provodi se po nacelima (slika 4.1.) = _sveobuhyatnosti (ukljutsje sve gradane u ndgovarajude mjere zdravsevene zastite u sklada sazakonom) * kontinviranosti (prufa neprekideu 2draveivenu zaltitn pufansivu svuke Zivotne do- i tt © dostupnosti (podjednaki uvjett adravsivene zattite, naroéito u primarnoj zaStiti) | © gjelevitog pristupa primame zattite (osiguravase slebodnim izborom doktor medi cine idoklora stomalvlogije) aCNACELA ZDRANSTVENEZASTITE.} Slika 4,1, Nagela zénvvstvene astite specijaliziraneg pristupa (osigurava se o¢ganiziranjem i rarvijanjem pasebnih spe- cijalizitanih Rliniékih, javnuedravstvenih dastigeméa i znanja te ajihover primjenom uw praksi). 42 Mjere 2dravstvene zastite Miere adravetvene xattite jesu: * ‘raStita oxl ckoloskih Cinitelja Stetnih za zdruvlje ukljueivl sve mere za ouvanje, una- predlenje i pobelfanje zdravstvenih uvjeta Covjekove okoline i higijenskih uvjeta za Hivoliradcovjeka provodtenje zravstyeaoy od goja i prosvjedivanja kako bi se podigla duScvnaii tjelesna sposobnost gradana, otkrivanje i otklanjanje uzroka holesti odnosno spregavanje i suzhijanje bolesti i po- vreda. le njihovih posted mjere i aktivnosti za spretavanje, rano otkrivanje i saahijanje zaraznih, keoninih, ma- sovnih nezarazaih i malignih bolesti lijeenje i rehabilitacija oboljelih, tjelesna i duseyne odtecenth i povrijedenih osoba, njere poschnog mdraystvenng nadzora nad putanstvum starjim od 65 godina iPetva- ma rata osiguranje cjclovite (preventivne, kurativne irchabilitseijske) rdravsevene ratte dje- ve i mladedi, te zaStite ona u sveci s planiranjem obitelji, trudnocam, parodajem i magansrvom opekrba lijekovima i dmugimn medicinskim sredstvima za 2dravsivenu zaStito pregled nmclit. uéenika i gil soba ayo, ae mere alt ju i unag briguoz dnugians jete ae jelaini titers med lijecenjes kewratng. Organiziranje i provodenje zdravstvene zadtite Wslvena #aStita provodi se u jedinsivenom sustavu zdravsivenc djelainesti primygenam, yeu primame. specijulistitho - konzilijame ibolnitke vdravsivene:zastit. _ Primarna zdravstvena zaitita Prinesma zuravstvena zaslila cdvija se u uskom i najéetéem kontakty izmodu stanovnistva i wwstvenih radmika, zdravslva idrusih druftvenih djelatnost, v obitelji, cajednici, Skoli, rad- j organixaciji ili drugoj ustanovi. _ Primarna zdravstvena zavtita obuhvada: * sudjelovanje u podizanju i odedawanju psthofizetke i rane sposobnosti djclatniks, ubenika studenara, mladeti, Senta, putamstva starijeg od 65 godina, invalids iden mnjera zilrawsivene zaitite i beige o njihowu zdravstvenoen xta- ‘1¢ ocjenu njihove sposobnosti za rad.i Skolowanje * sudjeloanje u provodenju preventivaih, bigijenske-cpidemioloskih mjera sdrav- siveme 2astlte: © mjere ilmvstvene atte dhece predSkalske dobi, hrigw o njilc aja i unapredenju zetravlja i sudjeluje u podizanju njihnve psihofien © brgwo adraystveno) jetiltte. Nee 4421. Polilnika Polikliallen je srravstvena ustunewa u Kojoj 3¢ obavlja spexijalistiéko - konzilijama atrav- “avena zattita, djagnostika i medicinska tehabilitacja. Oxniva se kao aleaystvens ustaneva t ka dio zdravstvenc ustanowe. 4422 Bolnica, ‘Holnica je zdravstwena ustangva koja preko stacionaras wu? pomoé poliktins ko- konzilijame djclainosti provedi zdravstvenn caititn, koja ohabvaCa dijagnastibu, ljetenje i zdravstvenu najegu bolesniha. To svojoj namjeni, bolnice mogu biti apée i specijulae. Opée bolnice su stacionarne mdraystvene wstinove, primaju bolesnl jegenje bex ob- denje specijalistitieg Sra tadah, spol vretu bolest. Usvem sastavu op%a halnica chyezno imaodjele interne me- ea dicine,pedijatrije, Kirurgijes anesteriologijom, ginekologije Tporodiljstvu, bine medicin- a 4 ke pamodi, specijalistidka - kanzilijarne ambulante, i strumentalna nie Jagnostikn, opskrbu lijekovima i krviju te patolegiju. Specijaina bolniea je lravstuca wslasva za oni janibulaninu specialitlo Ko dilijarma dhjagnosth, terapija i mesicinak sehabilitee!iu odvetenth Tesh | adredenih, skupina putanstva (djetje bolaice gerijatrjske bolnice, rinekuloske belaice). * Klinika + klinidka bol 4423. Lette Letilitteje ulravsiwena ustanova u kojo se prirodaim, jjesovitim iavorima (veda. Blin, 1 jjesak, more) | dostigmucima iehabilifaeijske stebe proved preventivia 74rav stvena 7a5tula, bole ‘nicka i specijalislicko - komznfijarna ambulantns: rchabilitacija.bavljaju peivainn warine, djetjom: = konzilijama zlrav- (aravsivena ustunowa ili initko--konvilijame “jetenje i zdravstvenu specijalistitks - kon- bolesnika i odredenih Hbolnice). apvorima (voda, bla, pi avstvena vattita, bol 443. Zdravstvenc ustanove a tercijarnoj razini _ Zdravetvene ustunove na wrcijamoj ruzint jesu dravni 2dravstveni zavodi - ustanove za ‘ebavijanje sirutnih i znansiveno -istraZivatkih zdravstvenih funkeija iz okvira prava i duinosti Republike na podrutju: javacadravstvene djelatnosti (Hrvatski zavod xa javno 2dravstvo}, fransfurzijske medicine (Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinn), kontrole imunobioloskih preparata (Hrvalski aavod 2a kontrulu inunobiolotkih preparata), kontrole jekowa (Hrvatski gavod za kontrol lijekova), medicine rada (Urvatski cavod zi melicinu rada), zaBtite od gravenja (Hrvatski zavoxt za zaStitu oo zratenja}, toksikologije (Hrvalski cavod za lokstkologi- jo) i Mlinitke ustanave. 443. Hpac zavod za jana acravstvo irygseKi 2aved! 7a javno zmdravstva i zavodi za jayne zdravsivo Zupanija jesu zdravstvene uslandve koje svojom djelatnoseu obuhvagaju: cpidericlagiju karantenskih i drugih zarazaih Boles epidemiologijy mayornit nezaramnéh bolesti, osiguranje zdravstveno ispeavne vode, na- mimiea i zraka, imunizaciju, sanilaciju, zgravstvemu statastiku i zatravstweno prosvjecivanje, 4432. Hovatti rod za tandiijsku medi Hrvatski zavod za transfireijsku medicini i regionalni zavodi za transfuzijsku mecicinu (Osi: jek, Rijeka, Split) sa zdcavstvenc ustanove koje svojom djelanoSéu obubvacaju: prikupljanie Jeni zajedno s homanitarnim organizacijama_ Klubovima i udruZenjima dobrovoljnih davatelja evi, Cuvajui distribuiraju krv i kevne komponente, asiguravaju lijekave proizvedene iz kevi, fuzijske otopine i pomoéna plastitna medicinska sredstva, Ohavljaju dijagnostiGka ispitivanja i ‘opskrbijuju stacioname ustanove trans{iuzijskim sredstvima. 4435. Klinicke ustanowe Klinitke ustanove jesu zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uyjcle caievodenje nastave (kudruvske, prostomne, opreme} 7a stdente viteg i visokog obrazevanja, dodiplomska i poslije- diplomska rasta, Takixter s0 Klinigke ustanove ovlasenc 1 obvezne 28 orgunizaciju i pro- yodenjc specijulisdtkog usavriavanje i usaveSevanja iz pedmdja udih speeijalnosti zdravstvenih: djelatnika. Klinitke ustanove jesu: * Kinike yw * klinitka bolnica * kliniki bolnigki centar. Klinika je zdravsivena ustanuwa ili dio 2dravstvene nstanove koja obavija najslozenije o ke aucavatvene zattite ix ncke specijalislicke djclainesti, a 0 njoj se izvedi fakulrerska pastava Gmedicinski, stomatulo%ki, fuemaceutsko - biokemijski fakultet) i pravodi strwtni i znanstveno istrativatki rad. Kliniéka botniea je opéa bolnica u kuju} najmanjc dvije od njezinih djclataast (interna, surgija, pedijatja, ginckologija i pocodiljstvo), ili druge dvije spocijalnasti, odnosno dija stitke djelamosti u loj ustanovi nose naziv klinike. Kliniki bolniéki centar jeopéabolaica » kojoj vite od polowice djelatansti imajn nazi klk nike i v koji se invodi vite od polovice nastaynug programa mevicinskog. stomatolodkog ill furmaceisky biokemijskog, fakultet, 65 ZDRAVSTVENI DJELATNICI 1+ Broj adsavstvenih djatatnika # Obrazovanje medicinskih sestara +» Djelokrug rada medicinskih sestara # Odjeca zdravstvenih radnikkaome © ydruystveni suradnicd = pripmenidki sia * sirutai ispit > gaititna odjuta, nabrojiti zdravsivene djciatnike, opisati zoliazhu mevicinskthsestar, opisali jobjasniti Ujelokrag rad sestara sa sresinjora i vik stradiom spremom, pisutiodjecu ecrawstvenil Ujelatnika j objasniti ezine: zatitnw Lunkeiju,5, ZDRAVSTVENI DJELATNICI Edravstwent dielanici su osube koje imaju obrezvanje airavstvenog usmjcrenja i mepye ‘sredno pruzaju zdeavstvenu zautiv putansivy, ux obverno posuvanje muralnih i cuigkih nacela vedravstvenc siruke (NN br. 75 od 13.8. 1993). Zdravstveni Ujelatniei obraznjn seu srcdnjim i vitim medicinskim Skotuma. na medicin kom, stomatologke ili farmacettske.-biekemijskorn fakultet Zdravsiveni djelataici jesu; © doktor medicine * doktor stomatologije ® dipl ingenjer farmaci * dipl ink. medicinske biokemije * dipl. sanilarai infenjer © viga medieinska sestra * Viki cubni tehnivar * vidi fizikalni terapewt * radni terapeut * modicinsko - laborsiforijski inenjer * sanitarnd ingenfer * indenjer medicinsiee radiologije © medicinska sestra * primalja * farmacentski tehnigar * zdvavstveno - laboratorijski (ehni * mbotehni¢ar * sanitarn tchniéar. 2drwvsiveni djelatici vbverni su nakon zavréenog ebrazovanja vbavidi pripravnigkd vtak. traje rouinu dana (za doktene: medicine dvije godine), Pripravnigid sta¥ obs ija se ki prak- fal v zdravetvenim ustanovama pod nadzorom iskusnih deavstvenih radnika - menbora, a Mu Je osposobijavanje ta sumostatan rad 1 ubavljanju pojedinih poslowa dravsivene fe. Nakon zayricnug pripeavni¢kog slaJa ijjdaimici sa srednjom i vigom strwgnom spremom Stradi ispit, a djelatnici s visokom siruéaom spremom drzavni ispit pred ispitnom ko- jom Ministarstva zdravstva.kojim se dokazuje stefena sanwstalnost u radu, Zacavstveni suradniet sy djelatnici koji nisu zavrSil obrazevanje aleavstverug usmjerena, Beadeu zdravstvcnim ustanovama t sudjeluju v dijelu adravstvene ‘rastite (socijalni radnict, pxi- pelodi, pedagosi, pravnici).5.1. Broj zdravstveniin djelatnike Procienjuje se da danas u svijetu djehuje oko 2 500 000 znika 14.000 000 medicinskih ‘sestara 0 iravno} zdravstveno} 70308. Prema pokazateljima S20 # OECD bruj lijecnikka nt 1 900 suanovaiea je rackict CV Britanija 14, Japan 1.6 Kanada 22 SAD 2,3 Franceska 2,6 1 carska 2.9 Njemaéka 3,0 ..). U Hrvatskoj uzdravstvenoj 7st radi ake 10 000 doktorame- dicine (2,2na1 sera amaravka}, oko 2100 doktora stornatologije (0.48 na 1 00stemovika) {oko 23 000 medicinskih sestara (3 na T (000 stanovnika). U najrazvijenijim gemiljanna jo r= ne lijetnika, a relarivno vide sestara. U danainje viene sestre su najiruenija profesinnalna pop 1a Hrvatsko | w zeinljam zapudne Furope i SAD. Hevaiskoj (1993) meriostaje ok 1300) medicinskih sestara. Potrebe na vetim brojem: sestare bil de prisutac iv narednim godina- sma wrazlozi su starenj¢ populace, kroniéne bolesti, AIDS... 5.2. Obragovanje medicinslah sestara Cheavervanje medicnskih sestara u pojilinim remljoma rare s= ¥ nadims j raginama obrazewanja, Sta je uvjewvane spccilitooslima Skolskog sustia, tradicijom i razvijenn seu mdravstvene njege. U zapadnecuropskime 2em)s0u.1 SADu Skole za medicinske sestre upisaju sekandidats snavricnib 18 godina. nakon zavrBenog opéeg obfaxovanya (9-10 godina). Sirvéno Shenzuvanje traje Ini do pet gusting, Postojé i megucmost ‘puslijediplomskng studi 1 stiecania enntvenng sinpaja do doktora Thanusti Siraény wsavrsavanje Fe mognée | obvezatno razim ij ee efaienina ae osigirava donvolu (icencu) 24 rad kujeseats MAVETE see h 2 _6 godina cvinio o dréavi, Medicinske sestre obrazuju = Hrvatskoj na dvije razine a fier ote hol za medleiske esre U sedny hols 2ameicinske sess HSI fee kandidali si 2aveSenom oenovnom Skolon (8 godina) is 14-15 godina Zivot, Skolovanje Uraje deli godine, (visa Skolu upisuya se kanedidan pasty ‘gaveone secdnje Skole (medicinska, simnarija, cxonomsks, tchritka...) ipolofenos klavitfka jiskug ispita. Obrarowanje traye dvaye odin. Meatulirn iaku se medicinske sestre ne obje 27 eeposubljaraiu za provadenje 2tray prvene njege, aiihoy djelokrug rada i oviestenja st raclidita, 53, Djelokrug rada medicinskih. sestara Medicinska sestra sa srednjom strugnom spremom osposobljena je Loviastena da udu § bolesnicima: = promatra stanje bolesnika (p= stanje, stanje svijesti, pokrelljivost, vitalne funk: cae ¢ provodi osobny higijemu hiaijena okeline botesnika + provodi hranjenje (peirodaims putem. narngasisiénom sondon, gastrostomom) * priprema {prevodi jednotaynije medicinsko -tenihe zainvate (TH18) nsko - tehnidkib zahvata (pregledi pretra- © swidjelujeu pripremiitzvodenju medi ‘ge, dijagnostitkt zahwalt) a0Sajrazijenijim zemljama jem: 34 najiraenija profesional We SC u nafinu i razinany a, radicijom i caxvijeno Zamallicinske sestve upisny aja (9— 10 godina), Jaa medicinske sestre up = 5 godina Zivots. Skolovanj srednjc Skole (medicinsk: pita, Obrazovanje teaje dvij Hiavaje a provodenje zarav Je i oviasiona daa Pokrelijivest, vitaine funk ahvate (eliama) vahvata (presledi pretrs Primjenjuje peroralnu | parcnteralnu terapiju (in, sc injekeije) Provedi jednastavnije fizikalna - (erapljske pastupke (grijanje terswoForom, blado- je ledom, vjezbe disanja, vjeZbe ekstremitota, masiiZa) Prepaznaje hitna stanja i daje prvu strageu pomog (reanimacije, zaustavljanje Jovarenja, inobilizaciju...) sndjeluje u provodenju zdravat venag odgoja usvome radu, s balesnicima isuradnicima, poStuje naveia etike medicinskih ses- tara usavriava se u struci ‘Hivatskoj (1993) nedostaje ok Medicinska sestra sa srcilajom simmtnom speemom Provedi postupke zdrvstvene njege pad Se frisute iW asrednim godinamadzorom i uz pomoé visih medieinskih sestara. ‘isa medicineks sestra osnosobiljena jei ovlaitena da u svom radu s poiedincem (dr ‘imi bolesnim), njegovom obit skupinama ljudi: Prockenjujezdravstveno stanje i opusnosti za zdravije pojedinaca iskupina utvrduje potrebe pajedinca (zdravog i bolesnag), njegove obit adravstvenom njegom Planira zdravstvenu njegu Provodi zdravstvenu njegu orgunizira i nadzire provedenje zdravstyene njege provedi evalvaciju xdravstvene njege vodi dokumentaciju iz podrudja cdravstvencjepe vukovod! timom za zdravstvenu njegu Uspastavja i knordinira rad Sanova tima za zdravsivenu njegu, drugih zdrave strenih dielatuika, zdravstventh suradnikse i laika, ukljuéenih u provodenje adravstvene njege ka - tehnizkih rahvata (promutra- ozdravstvenom stanju holesnika, pripremsa a zahvate, izvoe sistirunje pri zahvatime, prepoznavanje i interveniranje u urgent. Nim stanjima, primjena terapije) Planira j provodi (samostana iu timu) aktivnosti usmjerene rjeSavaniju zdrav= stvenih problema sudjeluje u prepoznavanju i rjeéavanja problema u druitvenoj zajednict sudjeluje u planirunju lorganiziranju zdravstvene zaitile sudjeluje u istravivatkom radu na podrnéju zdravstvene njege sudjeluje u obrazovunju medicinskih sestara i pomoénih djclatniku wzdravstvu edgovorna je za kyalitelt provodenja zdravstvene njege odgovoria je za human odnas prema bolesnici ‘postivanje nagela etike medicinskih sestara brine sc za asobne strugno usavrSavanje, alSve navedene zadade vbavljat de vida mediciaska sestra nspje&no samo ako ima odgovara- juée struéne i pedagosko manje, iskustve u radu, razvijen smisao za organizaciju, proma- { Iranjei prepaznavanje potreha yeliku [jubav za svaj posao. Svojim radom, ponasanjem, loenuscu, izgledom (urednoseu), strpljenjemi pravednescu bit ¢e dabar primjer ostalom osoblju. 54. Odjeta adravstvenih djelatnika Yeravstveni djelatnici uvukavsivenim ustanovama obveani su pri davanju zdcavstvene ca lite nositi adgovarajucu zaititne odjegu. Buduéi da u davanju zdravsivene zaSdte sudjeluja rauliciti profili zdravstvenih djelalnika 1 alravstvenib suradnika, potechno je da svaki profil (a isla) ustiinovi) ima svejevrsnu i jednoobraenu odjeéu- Uniform zdravstvenih djelatnilea svo- jim fzglediom + urcdaodéu pridonosidojmu ocala i urganizaciji 7deawstvene estanove. Djelainik Cistoj i urednyj uniform’ adgojna djeluje na pojedinca i na skupine Kojima ck gaitim, Sveha nogenja uniforme je i esohna 7atita djelainika. Mora bili odgovarajuce vehcine: (udobna) i ne smije ograniGili ih onemoguditi pokrete pri radu. Zdravetvena ustanova osigurava dhelatnicimna 2aStitau odjeéu, a i njihove edrFavanje (pranjei glatanje}. Netako davno, saititna ndjcéa medicinskih sestarabila jc istovrena ui Wediai zédravstvenih us tnova, Prema ravini i smjeru obeazovanja sestre su nostle haljine jateijskng smjera -rugituste, primaljskog - zclene, opées - svijetloplave, vi nitkog smjeca tamnomodre) s byelisn ovratnikom i onakavljcm, Nesile su bijele pregate i kape ke mnatke drusiva medicinskih sestara. Danas, mi Zulert, bolnicama vida Sarenilo uniformi, a sdravstveni djelainici zaposteni u zdravstveaim ustanowuna, ako se medusobao ne poznafu sulavstvem ne pretitaju cvanje 3 idenuifikuecijske keartice, ne znaju kojem profilu zdravsiveni djelainik pip us. Uniforme zdravstvenih djelatnika nisu za8tiéeac (kao policijske, elpceméurske...) i stogn esto apaZamo pekara obutenog popu lpecnike, whntelsku soharicu u sestrinskoj haljini_ Zato | Je vagno da uniforme medicinskih seslara buda saiticene, t¢ da u jednoj zdravetvenoj usumovi | Si djelainicr stog profila irazine obrazovanju imaju ist, prepoznatljivu uniformu (zbog bole- i saika, njibove obitelji i ostalih koji dolaze w auravstevim ustanov). ‘Csi haljina, postoje i druge viste odjoée (kastimg, blue, kodulje, ogriaét isl), nod onc mo- raj bili izgledlom prilagodene profilima, stmdéaoj spremt i radnom mjesta adravstenih efjetat nika (odjel, poliklinika, operncijska dvorana}. Bilno ye da je odabrana uniforma primjereny (a odgowara svakom slusu) 1a ye uxlgovarajude veligine i duZine (huljina ili suknja moraju prekri- ‘vali koljer, hez obgira 2a modu), Uniforma ne smije sputavali pri radu, 2a vrijeme ixvodtenja zahvata ili dovoditi sestru u neugodau sitacija (ieratka i tijesna uniform), ako ne postoyt propis o istovesno}-abuci mevicinskih sestara, vadno je da je ona ukusna, noha, prakuiéna 1 byjom skladna oj ‘Urvdina ilijepo njegavana sestra (uredne kose, nenapadno namazanug_lica, urednih ru- ku, Gistih, njegovanih i podrezanih nokata bez Laka, hex prodorniht mirisa) v Gstoj i i2- glatanoj odjedi sa znatkom ildentifikucijskom kurlicom, te urednom obudom, psihicki po- Yoljno djeluje na holesnika i adgojno na sredinu u kojaj radi. 42edam (urednoséu), 6. ORGANIZACTIJA ZDRAVSTVENE NJEGE daje adravstvemy = Uvod vacajuce velizine * Organivacijski modeli zdravstvene njege *» Organizacija zdravstvenc njege prema broju izvrsitelja *# Organizacija rada na bolni¢kom odjelu eavsavenyf Uslanovt tsmaformnu (zbog boke- fisl) wo iene mw1 definirati sljedede pagmowe= > funkcivnlni mexlel * primami model © jimski model > prugresivm nice © gotenzivna meg > pelvinenzivee + mminimalses njeg + sammonjege © primopredaja shubbe = Tijetnicke wirila, i 2 opisattamganiziciju sesirasshe sIuzbe dolnici, “jcopisati djedokrug rala ghrnc sestte polnicg, odicla, cesjcka, scbne sesthe, 4. opisati tri mocicia gilewstveue MISES precnestij edostalke. 5 wopisali organizaciwe ndevsivenc maze Desms Iprajur iw iteljo, ntensivnu, poluintendivias mnimnalna njegn potest o-nabrojiti pokwatelje i mjetia 22 i plan nuda Sestrinske suze, 14 i objasniti primopredaju stubs, saduGe sestre paje; lijgkoa (maken vite, rianju i oipustaniy bolesallea, | Ja 9. opisati i objasniti 10 opisati i objasniti zukace sestre pm DP * glavna scstra ot6. ORGANIZACIIA ZDRAVSTVENE NJEGE 6.1. Uved Sestrinska djclamost Gini imtegralni dio ejelokupne zdravstvene, pa 1 bolnicke djelainasti. (Osim 2dravstvene njege sestre se ukijucuju uw obavljanje ostalih zadaéa bolnice (dijagnostike, poliklinicko - konzilijama djclamost, znanstveno - istraZivatka djolatnost, Skolovanje i struéno Opéi, tehniCki i znanstveni napredak, razvoj medicinskih zoanost, strvisi razvoj | aove sporaaje o njezi bolesnika stavljaje pred sestrinsku slugbu sve vee i slozenije zadace. Osim strefnosti, dobre organizacije i racionalnosti, seste-s¢ moraju pridrZavati moralna - euickih na- Bela. ‘Zidravstvena njega mora bi jedinstweno orgnizirana, 31 omoguéyje strutni razvoj uckvit suvremenih nagela medicinskih manosti ‘Organizacija rada u sesirinskoj djelulnosti mora biti fleksibilna, dinamigna 4 stimulativna zat razvo suvremenih tendencija u adravstvenoj njezi. Nositelji zdeavstvenc njege su medicinske sestre, koje wu bolnici zauzimajn odredena racina mjesta prema © skalskuj spremi © radtnom iskustvu ® organizacijskim sposobnostima i © drugim positivain osobinama potretnim aJravstwenom radniie. ‘Organizacija sestrinske sluzbe.u bolnici sistemattzirana je: * plana sestra belnice * glavna sestra odjela + glavna sestra udsjeka (pododjela} * sobmassestra, 6.1.1. Glavna sestra bolnice Za suveemeaw organizaciju wiravstvene ajege potrebna je svestrano obrazqvana glavna sca- trabolnice, Qsim strninog zmanja mora imati i zonaja iz pexdrudya psthologije, suciolo: gosije, organizacye ada, peava Lekonomipe. SS ‘Mora imati zavifenu vigu kolu za medicinske sestre ili visoku Skolu za organizaciju radau adruvstvu, smisao za organizatiju nuda i povitivne moralne osobine.ey SD Djclokmg rada glavac modicinske sestre bolnice : * organtzira djelainost medicinskth sestara + planira cazvitsk sesirinske djclatnosti u balaici Ne planira nabava opreme polrebne 7a zdrawstvenu ajegu. medicinsko - tehmitke i tera pijeke zahvaie ¥ uskladnje rad medicinskih sestara pojedinih bolnitkin odjela's radewn svih odje nadine tay ee Sa. = gndjeluje u pripremi prijediuga 2a arlaptacifu i izgradnju pojedinih odjeln i sudjeluje wostvarenju ih ruclova © priprema prijediog za sistemstizaciju radnih mjesta zajedno s odjelaim sestrama, nurimajuci v obtie pestajege standarde i specili¢ne poteebe ustanove said jelnje uizbora medicinskth sestara i ostalog pomotnog asoblja onganizira pripruvnichi stai.2a medicinske sestee iaradyje plan osposobljavanja novopeimljemlt sestara * stalno nadzire rad medicinskih sestara i pomoénog ospblja bolnice ® prati razvitak sdeavstvene djelatnasti, medicinskih znanastl i zdravslvene njege, pei- donosi njecinn napretku i ekonowitnom koriStengu radnog vremena, energije 1 sed stava * priprema i uvodi provjerene nove metude cada u suradnji s glavaim sestrama odjela * provjerava novouvedene metode ilravstvene njege prikupljanjem podatakao boles- nicima, planovima i programima, pragenjem izveulenja i veednovanjem rezaltata * brine seo uvjettma rida x brine se o usavedavanju mediciaskih sostara (prodavanja, seminari, strutne ckskeurzi- je, nabava strudne literature...) * stimulira medicinsike:sestrs 7a sirucni iistrattivatki rad © suraduje s adiinistrativnom, socijalnam i patronagnom djelainaséu na gravitacij- kom padrugju bolnice © suradujes upravom medicinske skols i sudjeluje u organtzaciji vjedbii struéne prak- sendenika © stimulira human ocinos osoblja bolaice prema belesaicima i njihovim obiteljima + stvara atmosfers medusnbnog ruzumujevanja i povjerenja medu osobljem i brine se * gaostvarenje nagela ctike wlravstvenih radnika + prenost svoje enanje i iskustvo sestrama,u ustanovi i izvan nje. Glavaa sestra uspje%nn Ge obavijati sve zadace ako ima odgovarajucs strufno i pedagosko _manje, iskustvo u radu, carvijen amisao 7 organizaciju iplaniranje, smiso za soradnja, psiho firitke yposobaost! i veliku uhav za svg} posao. Svojim radom, ponafanjem., tocnobés, ured nos, AG sirpljenjem i pravedaoste bit ée dobar primjer ostalam osoblju. 6.12. Glavna sestra of ( Zasadww injeso ging Jom 2a medicinske sesis vilniky ustanovey. Oba oe * keordinica r= nitkog osoblja : odgovara 7a fe ‘yodi brigu o ps © organizira zabvata na od * nvodi u rad og © sudjeluje u pla Ss Syukge coudpelme * brine se da joj) te dia se pridcta Za svoj tad odgovarna 3. Glavna sestra od Glavna sestra odjeka ajt rada, sastavija time :njegom, prema inn sestri daje od sti, glavins xesira * izvedi, zajedna strudnost i vicki © nadzire pripses61.2. Glavma sesira ojela Zaradno mjesto glavne sesine odjela imenuje se medicinska sestra sa zavrSenom vitom Sko- Jom za medicinske Sein nje fr godine radlang iskustwa (rade iskustve visna © pra- vilnikg usi ‘Obavija skudene poslowe 1 radne #ahe———-~ planiva, organizira, vodii vrednuje zdravsivens njezu na odjele * koordinira rad svih djclatnika na edjelu koji provode zdravstvenu njegu, rad tch- niCkog vscbljat uskladuje ga prema objektivaim moguénostima adjela odgovara za kvalitetu cada. Yodi brigu v prehrani bolemika wdogowom s lijeénikom * organizira i uskladuje, vcemenski i prostorno, ievodenje medicinsko —tehnickih vahwata na odjelu * vedi o atl nevopirimljenc sestre | pomaze im u stretnom usayniavanju, * sudjeluje u planirunju.organiziranju i izvedenju pripravnitkog sta sestara x knje cxdjcinom apotckom, nabavlja potrebne Hjekowe i tedaje ih odjelnim sestrumea ‘ ¢ prediaie i sastavjarasponet godiinjsh odimora medieinskih sesiarai tehnitkag es bijaodjela sastavija raspored rada osoblja za njegu “ odrdava strntne sastankes odjeloim sestrama, Ng predlaze i obavlja nabavku polrcbnog materijala xa njegu OSS, sudjeluje 0 izradi programa adravatvenog odzoja, SO\.2 suradujes medicinskom Skolom i sdjelujen abearavanju uéenia S.OSE, nadsine peewadenje higijene u svim prostorijama na oxjeh > prime se da joj powjeeeno ago bude uvijek esto tu proptsanim radnim wtjelima, “veda se pridrZava nubela etike zdravstvenng radnikea * brine xe ra dobre meduljudske odnose djelatnika odjeti i za njihov human adnos pee mi bolesnicima Za svoj rad odgovama je rukowouitelju odjela i glavnoj sestri bolnice. 6.13. Glavna sestra odsjcka (padodjela) ‘Glavna sesira ytlsjeka rakovodi radom sobnih sestara i tehnikog osoblja. Ovisno o cigani- yaciji reda, sastavija timove za njegu prema breju bolesnika i njihovim potrebama za zdnv- sfvenon njegom, prema beoju i vistuma pretragat prema propisangj terapiji. Svakom Glanu tima 3h pojedinyj sestri daje ndrottene zadatke i kontrolira njihowe provodenje, Osim ocganizacijskih dunosti, glavna sestra odsjeka ima i sljedede zadade: * ixvodi, zajedno sa sobnim sestrania, rahvate zdravstvene njege kofi iziskuju vedu strudnost i vjefting * nadzire pripremm bolesnika, prostarija i pribora potrebnug wa lijotniko vizinn,\s + sudjelujee NS x ~ BP 5 se gudjeluje u ndravsivend- gait) virite obajestava wnim i objektivnirn dpriniram Terapayy- 1 medicinsko - 1h fe paddire higijenu svib prostonja + brine seo! + prine seo nahaved potrebnog materials z= = sudjdujen primopredaji suze Jepjaom redo > prine se za bmn odnox pra bolesnike 2 gudjetnjeu obrxcovanjn uenika medicine “A, + ine sc va osohno nsavrSavane Glavnasesirv odsjeki stalao organizes, goworna je glavnal sestti Sobna sesiwa mora imatl 21! lofcn struéai spit. axfjela i Vouitel odjela. 6.14. Sobna sestra a je i © gdrdavanje osobne higyene oles sala...) + promateanje bolesnika izgleds 2 dijeljenje rine s hranienie (nePe = iavedenjemedicinsko - ehniekit * pripremanjeinszumenas, jc tzvodi lijotnk + pripremanje za transturiya kev & storitiancdja (praprema izwortenje) © podjela terapije (pore 4+ prigu o paberu za njegu bel + priga vapiclié bolestika ka 1 sana. Kesnikea 7a © sudjelovanie® geiravrstvenom cnbzpud POS “Za svoj rad sobna sestra odgoworna je zlavne ag, potrehamia, pelprent odgovarajuce mitke 7ahvate Sa ‘priprema bolesnka za razne pretaget 2285 os brine se 7a pravilno uzdeanye upudivanje dijagnnstiékog mat S cavilnuj podjeli hrane i a branjenfu ne spadaire ivredimuje rad Sabri sestree. 22 sgenu medicinsk Skolt, Prine ra provodenje atravstvene “HEE. _aparala i dolcumenelje7a medic ijetnika ostanj bolesnika.afegovia sub dokumentacija, bilje# erijala na preirage: pokremih bolesnika. nyesu ko thal svoj radod: rit stad. oud godine dary “Zaduée sob sosire jest Akapanje, prusie. mijesianie polozaja. 1 pomianja, anjencnje vitabni fankelia.-} okretaih balesniiea.) sabata (etizma, kateteri7acija.ispiranie--) gnsko -tehnitke zabva- (piher, dokumentacij—) rane: | parenteralne mt 50) medieinska - tehnitke abvane ju bokessikat gestri odsjeka i glsvnnj sest#l udjela. Uairaystvenim ustanoval nim kvalifikacijama, skeet mfestai medusobnu suradaa copremljcnosti, yrsit edruwsty ijevi, sestre odabiru najpoge “Qsnywni modeli organia * funkeionalni * primarnii * timski model. Modeli orgamisacije zdran * abrazovau. © hijerarhtj sees = bolnigari) i medicinske medicinskih sestare. Gl 2 rad na odjelu, planiea mu zudatke 1 pa (ili njegovateliace) jekreveta, kupanje. {sa srednjom stragnom 3 ~rehaitke zara ge porsche) je ma 2), za peibor tp oje ga pramjensjuj6.2. Organizacijski modeli zdravstvene njege Uzdravstvenim ustanovama airavstvenu njegu pmovoui ekipa iskeusnih sestaca, Prema sirué- nim kvalifikacijuma., iskuswu i sposobnostima 72 organizaciju, sestre 2aucimaju edgovarajuds mjesta i meusobno suraduju. Prema pnstojecim uvjetima, broju ioheazovnoj stukturi sestara, Opremljenosti, vrsti zdravstvenc ustanore, ragini zdraystvenc gaitite i pristupn u zdravstvengj njeai, sestre odubizu najpogodniji model organizacije zdravstvene njege, Osnowni modeli organizacije zdravsivenc njege jest ® funkeionalni model * primarni madel “prema bolesniku” LZ * timski model, Moleli organizacije adravstwene njege rex * obrazovnu strukturn sestara © hijerarhijske struklura * nagela prufanja sdravetvene njege. ju se s obziram na: 6.2.1. Funkcionalni model Funkcionalni model organizac je zravstvene njege primjenjujesc kata u obrarownay stnak- (uri osoblja za zdravstvent: njegn previudava osobljc s aifins stupniem cbrazovaitia (njegovale- holnidari) i meckeinske sesire sa srednjom stastnom spremom. Na edjela medi malen broj vith mediciaskity sestara. Glavna sesira odjela rukewoult osoblfem zazdravetvenu njegu, orga- nizira rad ne udjelu. planira rad osoblia, odredije i caduduje osoblje za olwljanje zadataka (privremeno ili ijno) u skladu s njihovirn cbrazovanjem i sposobnostima, madzire rad asoblja anjegu i uskladuje njihow rel x radom drugih djclainika. Za sve bolesnike na odjelu brinusesvi zadweni za zdravstvenunjegn, pri emu svatko chav. edredenc mu cadatke i provedi ih na cijelun edljels. Na peimjer: jedna estre (ili njegovateljicc) zaduene <0 za odrdavanje osobne higijene (2a pravijenje i pre- srlatenje kreveta. kupanje...) svih holesnika kojima jeta vrsta pone potrebaa, Medicinska sc~ sa srodnjom strugsom spremom prprema i dijeli peroralnu terapiju, priprema i / ili izvedi licinsko- tchni¢kezahvare. Vigamedicinska sestra peipren i /iLi primjenfujc intraverskw te ju, vadenje krvi, prowodi zdravstveni odlgoj... ‘2dravstvean njepuplaniza glavna sestra odjela na razini odjela za sve bolesnike incma plana fema oclredenom bolesniku (njegowim potrebama 21 xdravstvenom ajegom). Planiranje se sa- 4 odludivanju tko ée, So ée i kada & se udeniti Prednost sa funikcinnains madela v navedenim okolnostima da se osublje koje tana pro jodi odrectene zaclaike ¥ vremenom usko specijalizira i iswvrsava, poslaje strugno i vjeSte, bray litetan olay ja cadalke (primjena terapije, cijapnrsticki poswuped..). Za peavodenje zairay— ijexe polrebid je manje pribora (upotrebljawa ya samo asoba koja u smjeni trex ovine adatke), zalo pribor i pomagala traju dude jer se vjeSto upetecbljavaju, odravaju i guvaju. be koje ga primjenjuju od govorne su za njihovu ispeavnast.jjagnostikih postu ‘Punkeionaini model umoguéuje pravodabe provodnje terapijskib t paka te osnwnib zahwvata i zdrwestvene nISE=t njihovu kontolt. ‘Negativna strana we metode je orijentacija na obavljanje zlatake. ane Ta bainjavanje bo- Jesnika. Pri takvoj organizact ‘racks za bolesnikat se briaw vie psoba. Bolesnik me uspostanljt igontaki sa sestrama, jer se€cslo miyenjaiu(svakea jopavi evo) radatak i ude). Sesire nemaju cjclo vil avid u bolesmkove stanje. On ne 20 kome se obrabti, powjeniti ii od koga zatrad i Pome, Mewnda aije Gotora ni st stalin jena bjt holesnika, jet je tetko uspostavil eee osobe, pa on ne mod dobil prawe-sikato belesnikow’ SN ‘Glavna sesiraodjelaye jedi’ fat Koj se obekuje da o bolesnibeve stanyst 73 Medutim, do vedine informacija dole pe- redng (na nsnovi usenenih 1B pismenih fewyesea Conoblja) jer sw ajeciad zadaci samo imdivcktres poverani sa sii zabotestika, Odgovoenaj 7230 ‘SOholesnika inje7inuvid wejelokupresta- nije bokesaca nije dosiatan stags je | powrsan Ti strifmom pogledu medicinske state nisw o> snijno iskostene, sto su nczaxlowtline. est jelkauactja zbog toga je ro7iaa ravstvene njege niska. THunkeionalni moet, naato€ nodostacima, najéeke je mode) organkzaeije u nadie stacionat~ nim piravstvenim wsianover Posehn je sais crf primjent U pojedinion dijagnostiSkim postupcima (EKG, EEG, endoskopija.) | SY 622, Primami modal ~ “prema bolesniku" eu adravstvenim ustanavarna koye 7ap08~ primarni model "prema holesnike” ‘primjenljiv j ‘T) nasim uvjetima primjenjuje se © paleo” sjavajy voti bro) sestra s vigom siruépom sprees: nainom radu TN jn nda medic ssi pare mrad bel SS ete eloped tgacna, Zalassatren pment jess: 7 stv ponte zx nrovseena segor falednasbeestkom /Sieenkow! © planira adravsivenu njeze na usnovi uividenih potweba s_provodi alravstvonn njegu prem pam hs pratt ravstvens tanjei pomstangebolesmika/ Bicone e_yrednuje uspjeSanst nlravsteene Mjeze 2 /Biéenika ukljuduje pri planiranjy i prowodea ju sriravstvene njege vbitelj bolesnike 4+ gudjeluje w planiranje i provodenju dijagnosttl ii erapijskih postupaka * reoninira coke itivaost tahringwanjmboksnika/ seen ‘olesnik sestm “zavol” siete n aie povjerenje. bic se opuravija i ima exjecal siguinosti Lietnik dobiva potpumn informeijuestanie bolesnilea / Stigentka od jerine as0be. ‘prednosti primarnog models jes trontimsirany provadenje zdcavatvene ajege prema ‘trebama odredenog bolesnika /Sticen! postivanjemegove osubnost Seaire koje primjenjuyn taj pundel osjcfaj radovoljtvy Ahog sarnostalnost | Er aoati wad. ee ment pcan, mola woke aout abeznckoinge aan ISS mexfiginske sest#©, 506.23, ‘Timski model Prema Limskom modelu zdravstvenu njegu - skrb za odredeni broj balesnika provondi tim 2a Siesu. Glavna sestmaodjela povjerava mn 2a ntravstvenu njegu holeanikea neadatke: Tin ve, si vita medicinska sestra a u imu osim nje sudjeluju dvije do tri sobmo sesite = sesive same diem stunom spremom telickn sobs. Vditejica ima zajeuno sflanovima planira sdeaw. Stvena njogs 23 s¥skug bolesnika. Za pravodabnu i kvaliteno provoctenje planirane zdravstvene njege odgovorna je sestra Vedileljica tima, a svaki Elan tama odguvoran jeza svoj dio posta. Traj- nose i zavrino veestnuju pastupci | ishod zdravstvene njege. 63. Organizacija adravetvene njege prema broju invriitelja ee eo Progtesivna nega bolesnika mma njezino maksimalno prilapidavanje ‘potrcbama holesnika, Da bi ss to postiglo morgja se jauno odrediti osnuvni clememli zdeavstvene njege (procjena adravsivenog stanja. Drimjeten Snjeta), ulredivanje poirchne kolitine medicinskog rada), pre cizni pokaratelfi 72 odeedivanje simpnja npege i posebna natela organizacije progresivaih postu- pak, Prije wife od sto godina Horence Nightingale svestavala je bolecnike prema potrehi zanje- som, stavliaiué nujtc?c bolesnike u bolesaicku sobu najblity "racinom slate’ medicinskih stern. ‘a, dk su laksi bolesnici irekonvalescentizauziavati udaljenije krevcte, Nalaj nadia emoguceno jemedicinskim Scstrama da bolje nadziry tetke bolesnike, aida, prema potrehi Drseria jth dom du. MARBUT SAI Re Suvecmena klasifikecija Doleankaa iva pgrestim neg abjeva sundae medicinskih sestara or Organizactis njege nanaéclima progresivne njege holesnika pojavila seu SAD povetkom pe- esetih godina avog staljeéa i to istodobno w nekoliko bolnica. Godine 1956. uveden je nace JProgresivna ajega bolesnika”. U nas s¢ organizacija nfege na tim natelims javija poetom esaindescti yodina, Progresivna njega podracumijeva: * svrstavanje bolesnika u skupine, prema stupnjy potrehe njege * uporabu odrexljene:meaficinske - tehnidke i druge opreme . stmitoog kadra s odgowarajucom spremom i radnim iskustvom., ‘Yrste progresivnenjege bolesni * TL stupanj- intenzivaa njega * ILstupanj - poluintenzivmy njega (intermedijalna ajega) * TIT. stupanj - minimalna njega (obitna, standardna). Upojestinim bolnicamna javtja sc it, speeijalna intenaivna njega, koja jeisprel smpnja ‘Progresivne njege, a 1V. stupanj, mucvan samenjegn. Stupanj progresivme nlege odreduje se pre. opéchitu pribvadenim pokazateljima i kriterijima.Pokratejtt kriterijizaintenaivme njegu bolesnila: » bolesnici kojima su potrehnt intenzivmt medficinskd postupel uposebnim bolmskim jo dinicama kao #0 st oe naj ea earimaciu, zabudeajeizopée nesters) 78 ti7u, Sok -sobei sl bolesnik bee svijesti 2 olesnici kojlm je potreban madiawe nad witli fonkeijama u rammacima krodimn od «+ atesnic! w koja se peovod! intewzivna terapija (transt deevi, infrzija. Kisile SL) fran, u Keadim yremenstm rzanocina, vie pa dan soy sam jednog, od navedenth pet pokaxa- tia. Pokazatelj keterii xa poltintensivnu njese boleseikas © bolesnik jenepokretan + bellesnilk je dezorijestizan. «oven jina je powebar aloe ad vital foncijam rarmpeima od éetint sata * bolesn ss lercarenjem kaje je pod kontrolon tabling stanje) ¢ bolesmici pod terapijom Gilani ge fe Kis stalvoj pripremi za primjene + potesnie w ite pronfeniae ii fen penpreml aspire) 4 polosniel koji se rune u bolesnitkom krevens © polesnici koyima se osohna bit jjona prowodi u krevett 4 bolesnici koji obavliaju Fizgulatie polrebe uz puma’ rmgc osube. i dovojan fe samo jedan od devet mavens pokazaclin AROSE eer x naredenih pokazaicla. ekvor, bolesnika treba st f ~/ * halesaik jepri svijest = polesnici tije se vitalne funkelje mjers dv puta dnievna (ujutre Tuveter? & bolesmik me krvarit > bolesnik je onjentiran = polesnik ne powraca + holesnik se samestalne haa! © palesnik samostalno obavija osobean igen - colesnik obvi fixoloske potrebe bez pomoeiéruzih osaba ‘i\Veijeme potrebna za provodenje zdravstvene njege i broj mexticinskih sestara v progresivnoj njezi su sljedicdi: = speeijalna intenzivna njega - 12 sati sestrinskog rada za jedmog bolesnika v syim smjenama tijekom 24 sata. Nijegu jednog do dva bolesnika obav|jaju ivije mevicinske sestre (VSSS 1588 u jed- ‘oj senjeni). % imlerivna njega est (6) sali sesirinskog radaza jedmog bolesaika u svi cmjena- mat tijekom 24 sata, Celiri bolesnika ajeguju dvije medicinske sestre (VSSS i858) u Jednoj smjeni * poluintenzivna njega « tri (3) sata sestrinskoy rada za jednog bolesnika u svim smnjcnama fijckom 24 sata, Osam dodeset bolesnika niegujudvije medicinske sesire (VSS i888) u jednoj smijeni. infmalna njega - jedan (1) sat sesirinskoy mula a jodnog bolesniku u svim smje~ mama tijekam 24 sata. 16 do 20 bolesmka njeguje jedna medicinska sestra (SSS) n Jedngj smjem. © samonjega - 20 minuta sestrinskog rada za jednog bnlesnike n svim smjenama ti- Jekom 24 sata. 35 do 40 bolesaikea ajcgnje jodua modtcinska esta (SSS) u jednoj smjeni Da bi se progresivna njega magia provodili, potrehno je za to organizirati i opremiti udjele, Prema vrsti bolesnika, broju medicinskih sestara koje ih zbvinjavaju i trajanju zairavstvene njege holnitke su jediniee pve: * jedinica za imenrivew njegu 2 + jedinica za poluintenzivnu njegu * jedinica za minimalnu ili standard njegut * jedinica za sumonjegu. Pojam skrbi Sir je od pojma njege jer osimzdravstvene njege obuhvata i medicinsku skrb, pat Jeepravdan i totan nariv “jediniea intenzivne skrbi” 64, ORGANIZACIA RADA NA BOLNICKOM ODJELU 64.1, Plan rada sestrinske slutbe Rad medicinskih sestara i pomognog osoblja najéeSée je ocganiziran u tri smjenc.aza plan vadat raspared 2adafans je odgovarna medicnsascsra gaya sexta cela) Pianiranje rada seciinske djclatsoat je zaheicvan i odgovoran posso jer Ukliudige Sta ni w= tai okalnost (rad u smjenima, osobe oslobodene od noénog tada, odsutnost s posla...). Posehan problem pri tom jencdostaiak modicinskih sestara (Io8 normativ, ii broj sestara man ji ad norma iva), Plan i ruspored sestara potrvbno je uéiniti za dude vremensko razdoblie (najmanje za cije anjesee}. radi ei iafren sii exe Br i sap odmorai damihholowanja. Bro] sestara bu amjenana ~azmjeran KOIIGini rada. Na koligin vada urjeta: popanjenost boknickih eo aecsidlp neaoecs vice wap mapa ay Bice dase najvedibroj ~ poslovaobevlia peje pode, tad je bro sestra nave i“ainajmanje brojna jenovina sinjona_ Px rasporedivunj stare u rade smjenc Urea pith ravnomjeno opberecivanje élanova noéain rao, nedjeljaim rackonn i rusdom aa pratenik, Pri i2- _rauli rasporeda. a promi moguénosiima, poisebag je uzctl u ob i tit Ge caspore, iako ih uprerciuje| wenate s prablemom peril Dooperenrapejeponnernny| s eT Raspored sadrdi wemenske pedjelu rada u ekvinu jedne simjene _sestaca mora se wzeti u obzir: aspored rada astalih djclatnosti u bolnici (aboraturija. rendgen, poliklinicko onzilijame sluzbe, adjela za prehranu, whniéke sluzbe...) Cromenske tahtjeve odredenit poslova (podyela i primjena hjekova, pedjels brane, vizite, uzimanje dijagnoshickig materijula, vrijeme posjete..). ‘Dobar raspored exda obubvada sve pusluve na odjelu w svakoj sine ai, ali i ostavlja vremen- sku reneevit 7a nepredvidiva dogudanja. Sestra trraduje raspuwed rada na wsnovi analize poslova Jadude viemensky rardoblje. Ruspored rada po%eljna jepmkarati graficha yor jo preglesni ja si. = pomaie sestrama u vremenskem planiranju poslova + olukSava nadzarnim sestrama kontrola ucinjenoz _ * poboliiava suradnjns astalim dietatnostima u bolo 3 spregaya istovremene obavijanje posiova koji se iskljutuju. Sa ‘omogsiéavati i stinma Hepes 64.2. Primopredaja sludbe Zdravsivena njega n boinici fyvjelu provad xe Kontinuizane tiiekom 24 sula-ausmjenases (tt sifjene po malictrifeaitjenc po sedan Sait [edna smnjena deset sati, dvije sunjene po dvanuest wali, defurstwo'2d sata). Kako je nemoguée da uz bolesnika bodu wvijek iste medicinske sestre, za kvalitetno provudenje zdravstvene njege it bainiel / udjcln potrebna je dobra prism sluzbe je postupuk kojim sludbu sestri koja Ur arganizacifi rula sestrinske: diclainosta primopredaja. clude je Sastavnica aleavstvenc njege. Sesire je prowode samastalao. piijenos biti infiwrmarsjs.n balesniku-merigewsiee peasant ple Sie origUratT ejolowtw adeavsivenu Hjem bolesnicima likes anova bras Aaubotoici Pisana primopredaja.} i peovod se na osnoy nent ‘admawervone FJege)-lemperatuume liste ih dmge dokumentacije kujs se vodi na odjelu. imypredaju siudbe jwovodinw uz bolesnick: KreveLi samp je dapona pisano}. Sve obavijestio bolesmiku kajene Fefano da bola Euje (mugn nljecali na pogorsanjenjegova “alravstvenog sian ja) prenijet emo sestri irvan bolesnitke sobe.na pebmjer "stanje bolesnika se ‘poguriava’ = ‘Ea dobar Hevalitet oe 1 primopredaju potrebna je debra organizacija rad sestrinske: slvzhe i “ préklapanje” smjena (sesire zpotinju smjenu pola sala do jedan sat pie, {fo tijeme iskoe ~ 34 iste 7a primopredaju) poslijepodneva, anaum nines zttavatvene aj Svaka sesira predlaje pe Iaze i ostale poostorsieg pespog elena Pisa pra gorjela Zarulia...) paoug -Polpis odgovome sestrg Pisuje jus nadzire nea Pravilna primopresd shih scstara, diye poipy zagovoljstve svih kojis 643, Line _U wijeme boravka eas svi odjeini Hjetnig sa udjelu dbilaze u eure vodileljcm (velka visita -Fadate sestre prije: Tima vizita ce najSciée a a love nie ‘Bog odjela, gdje sc vauate uwotila tijekomy pripremiti pot pripremiti stisim dleiste va primopredaji), Bruy seslara na oxdjcla obitno je najirummap tijekom jwtra, manji tijekom | posljcpodncva. asunder Ho)e ican RAESGRTEIS Ua ee — ~ lhunosti 7draSivene ajege rukowexti odgovoma sestra koja beanie nukovodi peimopredajom, : ‘Svaka sestra pred rere nee se Aaele epee ete Tere {ostale prosteriic na odiely u Kojima nastavjajy rad, te prowjeravaja RRC: a Yojnog materijaln i pribora zaniegu. ‘Prsaiia primppradaja lijekowa, 7avojnog matcrijala, tebmigkih obveza (pazvatl majstora, pre- forjela Zana...) provodi se Oposcbnim biljeznicama primoprodaje, iz tevjeSée svake sinjenci _-Patpig odgovurne scsure. Svali dan ghnvnasesiia nijela TOS |cka Gata pisanu primiopredaju, por- pisuje ju nae Hpezitio provextenje — —— Pravilna peimopredaja sluthe t7merly smjena osiguriva kontinuiter i kvalitet tada medicin- _-skilsestara, daje potpunu shikw o sianju na oj stanja Boles ejthove pailavoljsiva b zadovoljstvy svih koji sudjeluju u radu adjeta- 643. Lijetnitka vizita U vrijeme boravka holesnika u bolaici brigu o njegowu liigéenju vodi njegow subi lijetnike Koji ga posjecuje svakndnevno, a prema potrehn iCeSée. Rnevne sbilaske (vizitelbolesnika pao uve sviodiclai lijotnnc Ujekom jutra prijepodneva, a poslijepodae detuimi lijetnik. Bolesaike naodjeli ablaze u odredeno. eiebetiephoeat dan wijednu svi Bjetaici odjcla, prodvodeni: -woditeljem (velika vizita), (-Zadaée sestre prije virite ovise oorganizaciji rad na odjelu. na primjer na kirurSkim udje= ina vieata st najéesée obav|ja ujutro izmedu yealaan i csam sati, pa sestce moraju jwije toga ohn i love njege te bolesnike i udjel pripraviti za vieitu, za cazliku oil imemog Faraz ——— nog odjela, yee se vizite Ghavijaju kasnijeg priepodnewa, Zadaée sesire prije vizite jevu; iamjeriti temperatura, puls i kervni tlak i ubiljediti na temperaturnn lista inmjeriti diurezu i ubiljeZiti na temperatura liste ubiljediti stolicu, povraéanje... na temperaturnu Hist ‘ohaviti jutarnju njegu bolesnika (pranje, kupanje, numjeStanje kreweta) reli dijagnosticki materijal (kev, usin, iskailjaj) 22 laboeatosijske poetrage i oapre- mili u laboratori) podijeliti bolesnicima hram kasnije} nahraniti nemoéne bokesnike (kada se vizila obavlje obavijestitilijecnika o promjenama u bolesnika (irglod, stanje. panasanje) koje je usdila ujekom provedtenja adrivsivenc njege * pripremiti povijesti bolesti * pripremiti pribor za pregled bolesnika tijekom vizite (\lakomjer, shitalive, posuctu siistim Zlicama za pregled dlrijela, posudu za netisle Zlice, centimeiar, syjetiljku (ba terjjsku ili elektrignn), jeunokratne {/ ili stenine rukavice. ‘Viaiti moraju biti nazuéne sve sesire koje provode adravstvenu njegu odiredenih bolesnike, _Zasiade sestre tijekom vite jpregied ili 7a izvodenje-zabvutat pomodi thu u wore, te asistirai Kjeeniku sijekom pregleda javndtenju zaheata, vorlti zabuljeSke o promjent lerapije, © dijugnostiGkim postapeama..- Za pregled usne Supljine i Zrijela uputimo holesniks da glavw okrene praia svietle (ko jepiiradire syjelTosIaho, korstimo se lektritaomn ili aterjskom syetljtom).Lijetniiu doda nc 3kicu (Spatula) ma progled Zdrfela, a pnslije preglada odlazceno je u posuda za nets pribor. sled srea skidamoil raskopguvamn bolesnikn gomgi die edjece icon dio Weta je po- ksiven). Bel spublenin iz ujelo,Sosira stoi nasuprot lijeémikn (ohiéno sfijeve bolesnikove strane) oles icupOeaje Fa Sab da gkrene gla ilimu je sama okreae nasirant (suproino Iie kako me va vnijeme pregieda ne bi disao w lice). tine bolesnika ili ga suiestime usiedeS palozaj-s glavor tetmaha, ucla) nerkcusijom, zatim 3 pradaje strane (bolesmile lez na lectima: ginvort okrentitom od lijetnike, kate pri pregiedu src) 1U veijeme progloda predaje strane pesnog ko%s glava je holesniku okremmta suproino od hjetni- ka, koji ga upeduje kako da dife ili xe nakaSli “2a presled tchuha uputisno bolesnika ili za snjestimou leet poluta| na Fedima. smakarss Jagewicnim ue tijelo. nngama lagano savajenion u koljentima. we otkriven Irbuh i glavu okrenuty na supentaay strani. ~-£a pregied operacijshe previjanjeodvits cand, aststirati lijeimikva pe obradi rane, Tijckom vizite mogu sc odrediti mjerenja opsez® trbuba, prsnog kota ili ekstremiteta. ‘Opseg mjecimo centimetrom., Za viijeme mjcrenja opsega trbuba, st primjer kod ascitesa, boles- nik Jedi na ledima, zamolino ga da se cdupre na laktove pete, podwateno centimetar tamed donjeg mba rebranog Iuka ruba zdjeliéue kosti spojimo nesio iznad pupka. Centintar ne simi- jemo juke #aterati ‘Pri mierenju opsega psa sestre stane asped bolesnike, zamoli ga da rasir: nuke centimotar ‘obavije vadoravao okp prsa (u Jena ckoosnove dojkd ‘antoli gada duboko udalne, taajeri op- seg, a zatim bolesnik izdabue I sesirn poaovnn izanjeri opseg. Za wrijene merenjs ceentimectat tnocumo drfati Zvrsto-uz. jek. Bolesaika uputime da pri udisaju ne podie ramena nti napinje smiSiée (pr i2dignutim ramenima smanjuje se opseg. « pel tapeti migicima opseg se poveéaval. Zadaée sestre peslije virite jest s ‘ncemuti bolesnika paihaloshi i sited uputiti sana odredene pretrage, priptemiti bolesmmka Za otpust iz bolmice... druge vane noirebno je pripremiti koliea s priburan/ setom za mana avo GAA. Primanje bolesrika w bolnicu i otpustanje i aie @441. Primanje bolesaika u botnicu ‘Boles uptue olric tas nigove san aie mene unneSeTS SE tccapijske postapke izdruv sven neg, Koji se ne moge provoditi narra primame zdravsive ne zaGtitew ambulanti iliu belesnikovudonw. Pejedniicprimame zdravatvene zaitite upedaje be lesaika v stacionamu 2dravsiveabustanuen s icspunjenom upuinicon za balnitke lijetens Bo- Jesnika treba za boravak w bolnici pripremili pstholoSki # fizabki, av pel emi suudjcluje i meddi- cinska scstra. 7 36 ie snk eda na lodima (na zahijev lijednika sje ili lead va lijevom boku), s mukama, bolesaika, apa Prijeudlaste vit pouebne pa cnih stanja, ovist Akostanjeb stivo je da boles ‘slay prema zdrg Bolesnik sm uadenog odiclal Jeme primanja.) stvene dokymen cobude, sinjedtag Eeecciada Aba mas bolesnikad me piu anthulan Sete resi Bolesnik ilig Ako bolesnil -tebno za nepola sestru, koj dokumentacijet~ Bolesniku se mora objasmiti vag ~._horavka wholnici, vagnost njegova prinvacanja i sudjclovanja, Zdravstvent djelatnic, ligetmci i TmadiGnske sesire muraju poi tome imati na umu ne samy bolest ved bolesnog Gavjeka sa svim _ajegovim Zivotnim prcblemina koji senjegovimn boravkom u bolnici mogu samu uvecati (dices, ‘bratni partner, nemoéni roditelj, rid mjesto, inancijski peohlemi..), Madicinskasestca mora — i ika ipomedi mu wnjihovu rjeSawanfu. ukljueujosi obitely bolesnika, a po potrebi i odgovarajuée djclamoatl (paronazau, socgalau }. Prije odlaska u bolnicu bolesnik mode anibulanine 1 u poliklinigko - koa7ilijarnuj sluZhi oba- ‘vill potebne pretrage i preglede kako bi njegov boravak u balnied hiv Stu kruts, § teuzetkom hi nih stanja, ovisno o pred vigenoy dudini boravka u bolnici, bolesniku treba omoguciti ohavljanye nuFaih poslova j obveza. Posebice je vwina pravilna pripeema djece za udlazak na holnitiee lijedenjc,a v tome najrise mogu uéiniti enditeli izedeavstvent dpelainie. ‘Ako stanje: bolesnika ne zahiijeva hitnost yo se boeavak bolesnika u bolnici planira, nedlopu stiva je da bolesaik ne bude pripremljen. Dobro peipuemijen psiholoskd i Gizitkd imat ée poaitivan slay prema zéravstvonin djclatiicima i suradival Ge u pretragama iTijeBenju. » Bolesai is itt La prij ulate ode selenog odjela/ilinkke Prvi dojam o bolnici iadravstverun djelatnicima holesaik stjoce za vc Jem puma, stogs. one ston bit topo, humaran bea. dicinska sestra 1s priiammos ambulanti uivrdyje identiret holesnika j tgpemunost zdra~ _Stvene dokumentaege upisijc bulesnika uambulantnu Enjigu, ponude mu pei skidanju odjoScr shui, smjesta ga ma stol za obavljanje peopled, mijert am vilalne lunkedjed asistira jet pi ~ymgindus, Ako je oedinirana uzimamaterijale-7a peetiage% daye lerapij, le odaljajiin posinper mma 3 bolesnikom informira balesnika injegevu pratnju. nik pre _pisaic ambulantno primigs (ispisuje broj pod Kojima je ikea semis Tenjigu, {ue i precime Bolesaika odjel na koji se bolesnik upucuje. dijagnown) i potpiuje ga. Bolesnik ili njegova pratnja ollaze potom uv prijamnu kancelariju halnice s dokumentaci- i i fsnje wHoinicn, ‘Ako bolestik nema potpunu dokumentaciju niti pratsjn, adsninistrativad dic primanja, po- sebno sa nepokretnog bolesnika, obavija osoblje prijamne ambulante, a v tome obavjeftava od- _jelnu sésum, koja ée7a veljeme posjeta ili nckim drugim pulem upulili obitelj bolesaika So ad dokumentacije treba jo® donijeti, Lz pijjamine kaneetarije-bolesnik odilazi s bolnitkom dokumentacijam uw priiamni blok, "sa __-Haini propusnikbolaice ll odjela. Ty se skula, kupa i oblaci u bolnigku odjcéu. Kupange nije ~ obverno u bolesnika u kujh je dubratasbna higijana. Bolesnik predaje odjecu subucu w garde- fob, 424 sve sivari izduje se potyrda u Ici primjerka (jerdan se daje bolesniku, druzi odlazi s odjeom, wedi estaje u bloku). Odjeta | obuda st po potrebi ialju na dezinfekeiju i naknn toga a a Bobraniuiuy garderobi. a i ay ose Mela knji- ge itiska,bolesnik ne rebanaodicl nositi druge stvari. Sestra i Bales ‘nika na adjel. ide usporeda snjim. pricsfavajuci ga Eola cone Sanne es ro stra ne smije iét iza ili iepred bolesndl # Inns Bolesnitcne, cstra mora cmah powvati, prea 1] i prenijeti porrchnc iaformacije, | rs ee“Glavaaili odgovorna sestraodjeta odsjcka pein bolesnika na adel, predstavlja rr se inc nom i prezimenom, «xivodi bolessika u bolesnitiey sobn, predstuvlja ga bolesmcima i sobt + fppomnaje a sniima, pokazuye mu keevel, ormarit... Powel bolesnaku pri odiaganjt stvari i _smijedtanju u krevel, ObavieStav ge tho je voditey edfeiaTaeEOr ‘Seobni lyjechik upernaje #45 Kendnim redo, UFED nom posjeta, muguénestima tclefoniranja i stan poste tes prostoryna “Kojima de so koristili vrijeme buvavka n bolniel ‘Akobolesnik imau7a se vide nove ih drugil vrijerdncsh. sestea 0 ga upoworiti da ib ponrani uubolnitin} blagajni. Onutje je abranjeno vsnsiti u halnien- “adage sestve su nakon primanja bolesnika: olnprijestitdgjetatkare peijemertrniosniior esportaviti liste medicinske dokumentacije wz, krevet hakesnika (kempersn2 lista, “lista primmjenjene terapije. lista pretraga i st) arvruiti naéia prehrane bulcanika (dicta, wjerska wgranigenit, nepodnnfenje, naviks, é ji wzimangu heane ist) i ihn Lemperamumu Bist. proyjeridd pokretnost bolesaika F penenti orgjentiranust holesnika i stanje njegove svujestt 4 wstucaju hitnosti pripreaniti bolesnaks 72 pregied, preimage ~zalivate i primiyeniti pro- pisanu terapiju ¢ plavna medivinska sestra odjela [exis 1 vik quedicinska sestra voditclj 7aray- stvencnjege b siniem naimasestrinskn anamngat i pregled bolesmka, uspestayljases- Fraiea dijignoce, plan progeam deat vene njege te Histu dokumenacie acravstve- imanja bol ramon ves fakoder mi megove posetkace probleme, jer se i pon Safa perilividh stavova prema Hever stvenimgjelainicim. Poleanizan pala pokizat gt 0 rob dati sve informacije vane 7a. nyo bolesnika (wt Jem posta, bre telefaa, anc odjelnng lijctmika, wnjeme meformes dio se bolesmku mote donijeti.astone...)-Sesiva moze, ai teebacsl prainje suznali vaine podatkev bolesniles, poscbice ako je bolesnik dijete. Odaos peeana bolesmaleu i pratnji-ea vrijemte ‘primanja mora bitt takav da pratnja bude uvjerena u siguenust bolcsslka ilaje "sigue ikem Zassbeausti alah i amumnijevanja i moeafu se postevad nate ef __-pratajesnoga se imati puno razumijev G4A2, Primanje bolemika Jogi jou Zvutnoy opusnest “Botesaik koje w Zivot opssnnsti titno se x prjanine ambula aosi nabolai 5 folesnithi keeved. Bolesniku 3 Za, mjerimo wi mamo materijal Za pretrage. dy) ang 7a yalwate..,, Kada je bole- rik ivan Zivotne opasnesti, pristupa se prowertenju nsobne higijene 38 ‘bijetnik prioptng _skida s bolesnivkog i 6443. Onpatanje bo Oipustanjc boicsn bama za airavstvencn bolnice kada to dopa fe 72 primijenu liieko aba kriterija (medics stvenog stanjai #ivota Jelovanje bolesmikau jetenjc injeguncgoa6443, Otpusane tolesika iz tolice ‘Otpubtanje bolesnika iz balaice uvjetovano je razinom njegovaizljetcnja, temjegovim patre- bame 2a 7itravstvenomnjegom. Na primjer, bolesnik sa sréanim infarktam smije biti nepuSten i bolnice kada to dopusta ajegove zAravstvena stanje i kada je on usvojio Znanja ivjestine potret ne 2a primjenu lijekova, vjeZbi, prehrune. Pri otpusumjy bolesnika iz bulnice treba uvadavati oba kritecija (medicinski i zdravstvene njege), Cime se spretava ugrozavanje bolesnikova zdrav- stvenng stanja iivota te ponovne hospitalizacie, Suradnja lijetnika i medicinskih sestaca i swl- jelovanje bolesnikaw lijetenjn i njevitijekom horavka u bolniciasigueavane samo kvalitetnn li Jetenjei njegu nego i dobre priprave 2a ufputanje bolesnika iz bolaice skida bnlesnit&og, kreveta temperamnu list, progleds modicinsin dekesmentaciacdokumen- laciqu adravstvene njee Taajealna poxalfe na OhiScun (lijekowa, Zabwata, olieoka i ustalog Sto je potrbSenoih ueinjeno iijekom bolesnikova Borwmiy Bolnici), Navsnows lucije lijetnik pike olpusno pismo i otpusnicu, Via mulicinsk wala, vodileljica adravstvene ” pjeae. taknder naosnovi sestrinske dokumentacije pife ofpusno. kojesadmiiosnovne po darke o holgsniku (ime, prezime, dob...) popis palfeha za miravsivenam ajegom koje su se prix Geile gakas sieeve boas ipa reg beware a com nepona boravke wholnics, ogeny vs PjeSnosti zdruvstvens niege te preporube za provodlenje zdravsivent njege u bolesmikavoj kuch ~ Cipusinn pisina piSar seu tri primjerka Sodan prjmjerak dajc sc bolesaiin Gli gyjerovoj pat nji), drag’ se upnéuje primamoi zdeavsrvenn) zaétitl potiom, a tedl ulaéc u poviiest balesti, (r= Pusmicase pile u ij peimjerka, jedan se dajc bolesniku, drugi obratunskom odjelu, a eae vdokumentacij Ake je belesaik Gite, starac tt nepokret sik sestra obaviestava bolesmikowy obtely Stanju. a holesnik se oipusla i bolnice Kada dade obitelj. Ako je balesniku potrehan prije- ‘wor kolima hitas mediciaske pound, sestra mara anueiti Kola. _Polesaika upoeorimada se s olpustum pismom javi seu lijecoike isesin 4 primarny) zdrav ——__ bolesmik elijete, struc: uputiti obitel.ip PROCES ZDRAVSTVENE NJEGE +» Utvrdivaaje potreba za zdravsivenom njegom += Planiranje siravstvene njege # Provodenje zdravstvene njege # Evalvacija zdravstvene njeze~ definirati pojam procest zdnivslvens nese, jasniti zexlade mudicinske sestre kag nositelja cuavsivene megs, 3, definirati Pobjasniti Ceti fare procese Zeeewstvene mere.1. PROCES ZDRAVSTVENE NJEGE Suvromenu sestriasky praksu i mctode sada treba gradili i racradiivati na osnavi definicijesa- me stenke, Kav nosilelji udravstwene njege medicinskee sestre- Ge: © pomagati ljudima n uvanju viastitog zdravlja izdravija abitelji osposobljavati ih za samonjegu © njegovati ih kada je adravije naruieno © osposobljavati il aka nastupi invalidnost * podutiti ih w korisienju prostalih sposobnosti xa samoastalan #ivot * olakSavali im patnje i pomagati u trenucima sim Ia prikazanog je vidljiva osnova zdravstvene njege -skrb za toyjeka. Medicinske sesire Hivatskoj pritvaulest "proces zdravsivene njege” kao metodu rada nadravstvengj njezi. Pojum "proces zdruvstvenc njege” javlja se u amcridko sieving} literatun pedesetih godine, u eogleskoj sedamdeselif, a u naSoj zemiji esamdesetih. On oanaéava pristup u otkrivanju i rjeSavanju problema bolesaika iz podruéja zdravstvene ajege, Proceszdravsivenc njege nije sasvim nov pristup u alravstvenoj njcai. Niegove asnove mala zimo vee ket Florence Nightingale, koja se u svom radu zalagala za pozaenn i siruéno proma- anje # procjeau bolesnikova sianja. a nju je "najvafnija praktitna lekeija koje sestra:mora sa- viadati: nauéiti kako promatrat koji simptomi pukazeju pobolfSunje. a koji poxor¥anje... koje simptome smije, a koje ne enije vancanants, . To je bitan div prakse svake sestre Kaosistemarska mewda rads u zdravsiveng) njedi, proces zdravatwenc ajege pevi put se spo- sminge 1467. godine i vezan je za aulore HL. Yura i M.B. Walsh, koji ga definiryjy kao “unapri- Jed odreden niz aktivnosti usmjerenih ispunjavanju svrhe zdravstvenc njege—odrzavanju zdravlja pojedinca ili ake je ana narnSeno, osiguravanju onc koligine ikvalitete rdravstve- ne njege koju njegovo stanje zahtijeva da bi vedravio. Ako se zdravijene mode vratiti, pri- mjena procesa zdravstvene njege mora pridonijeti pastizanju najvige moguce kvalitete - ore moguée” (alka 7.1). Voe tala je proces io sasiantjen ou Eelirfju taza: nnja potreba v2 zdravsinenom nye + pie eae * provodenja riavstvene njege © cvallvacije (yrednovanja) zdravstvene njcge. aLL. Utvrdivanje potreba za adravstvenom njegom Dabise nium bolesnikove polrche za trav stvinom sjeqom, seeira meer prikplel A>” cre Nadas ajegove sta, porsSangu, bis owobama frvjetima w kojimn 2! Fo “Jani bolest., peed daja pasetno cbiljedje adravstuene) nie7 isa dovoljaiza planiranje aje= Sspumaje da poaci moraju vmnoanéitiolkrivanie problem injegovih uzvoka teplanicanje posta aks. Na prtnjer, podaci dablesnik ne more olici do kuptenice, dane move opcati pojedine di- elove tijela, dane make reguliraté toplina vod. ‘upuéyjuna problem smanjene mogucnossti Br: ge za sche s obairaii na oda podnoSenje mapord, wnpubie ya aie aks ave uszuke problema kairo bi mozla odabrati piklarine pustuPse- Naprintj niu Koj we bray mar pokreona je noposreinafitka pom devel res spore ‘vodenjeaktivnost, primjena pomagala koji povecavaju stupany sumostalnost ite Akio 07.10 tm Joslabljon vid, estra cu msc opisivati tn rad, ale se No al, Saal -sve vari wv ifek {sto mjesto itd. Osim toga, brojnt drags podaci edreduyt fprimjerenost odretenih pestupaka. Na primnjet, ako bolesnik mma. trahenskw, povedun sw nlegovi sable va higijenom. Tstodobno, uvjett tu kojima bolesnik 2ivi ovireduju eealpest pajedinih postupaka. pai ajege w ejelini. prirmye- tice kada bolesnik odlazi kuéi iz. holnice, wimalen stant ‘kojem stangje viscElana obitel) i sa za- denn dvorita, Govoredio uejctig, vj istati da miss vadni same sieu stanovanja Vet i postajanje bliskih osoba, njihov odians prema bolesnike itd Sestra prikuplia pode ou samug holesuica Canova njegove ohiteji, a prema potrebt ioc soeijalnog radnika), Pri tome se koristi iateryjuam, promatranjent, mjerenjem i analizom sa, INTERAKCUA aoe wie ae ee ote aulgenik = 9 panuane Y poedenef wesnomnie [ gdrawstvene | adravstvene adravetvene uF pee nyege PROCES ZDRAWSTWENE NIEGE StikaT 1 ig specifiéal podlaci porebnt medicinskyj sesta? Odgowor na to pitanje proizlieri i ‘osobne higijene. Uxraci tog problema mogu biti smanjeno imobilizacija ckstremitela.cdems, poremeta} wilaitd Sestra boles- dhutinaka. Kao isvaki drag ae 1 (sisjeda. surainika) i 2dravstvensit ljelarnika (obiteljskog iqetalka, (uoterapeute,‘Najudestaliji problemi aktualni: ©. smanjena moguénast brige za sebe od do TV, stupnja; hranjenje, higijena, oblatcnyc, climinacija olpadnila wari * porcinegaj prebrane * bal * nesanica * povisena tjelesna toplina, © tjeskoba © strah © esjeéaj manje vijednosti © neupudenost poteneljalni: © mogucnost nastanka komplikucija v svezi sa smanjenom pokredjivosti (dekubitus. tromboxa, respiretome komplikacije) * moguénost infekeije = mogudnest pada © mogudnost krvarenja ® moguénost oflecenja shuznies usne Mapljine * mogudnost opetrukeije diinih pulowa. 7.2. Planiranje zdravstvene njege Nakun Sto si utvedeal problemi, procienjuje se prioritet, definiraju ciljevi i planiraju postupel. Postupe rz adruvstvene njege usmjerem su ma wblafavanie ili rje8avanje problema. ‘Oni moraju hiti utemeljent na zaanju, usmjeccni prema bolesniky, realni isa £0 manjenekeljc- nih utinaka. Kaoi svaki drugi sustavni ead i peoces zdravstvene njege temelji se na dobroj dokumentacy, - planu adravstvene njege, koji Sadr: sestrinsku dijagnoen (problem iz zdravstvone njeze), “ciljeve, intervencije i prostor predviden za evalyaciju. Planiranje cbuhvads i definiranje izveSitelja. UI naSim je uvjelima realoy da vita medicin- _ ska sestra - voda lima ntvrduje potrebe, planira ed ravstvenu njegu, proved sluzenije po- _ stupke i pedi zadathe v skindu sa strugnosti, sposobnosti i osobnim kvalitetama sestara ajezi osposobljava laike (Clanuve ybsitclji) i pomogna vil treba éestoi redovite provodili thranjenje bolesnéka, prontjena poloaja. vjezbe disama}.13. Provodenje. zdravstvene mege -Provodili valravatweny regu ne cnadi daslovng izvrsaeati ono Sto je pkinom predviderio. Pro vodetije ukljetuje trajno procjenjivanje boleserikeva stanja i ponasanja te pratenje wspjesnostt ‘dravstvene njege: Tstodobno. mela cake i nefowmalna podiks bolesmika mneraju biti sustavrat dbo svakog postupka (premda te v plan ne navode izrigilo). Metorle neformalne poste jes ceobni primjer, pravilno i savjesno provotenje razliGitih pestupaka i uspuina cbyaéajcnja, Na primajer, meuicintska sestra nul holesnaky ds peije objeda upere tule denost mmupriber za pranje ruku, sudi bolesnikuda opere abe nakon jela, upazoravaynci gana padeljneh 7.4. Evalvactja zdravstvenc njege Planiranje sdravstvene njege obubvaca idefiniranje eiljeva za svaki problem. aon Giac as novn 7a acjenjivanje uspjcsnasti zdravstvene njege. Suvremcna rdravsivena njeza orijentica- na je na bniesnika, drugim rijeCima na ishod adravstvencnjege. To 2naéi da nijedavoljna prow: stiodredene postupke, veé oni moraje biti néinkowiu. Na primjer. ako je neupucencst » primjenu test -trake /a odredivanje glukoze-i keumskib spojeva urinu jedan panbslem. cil ye asposabiti oleenika 2a njevinu samostalna primjenu. Prema tome adravstvena nyegs je wspjedna ako bole ssnik izjavljuje da se test -trnka mode na recept nabueits » svakoj apotees i aka pravilno mpotre- bijava (nakon vicdenja test -trake onan gavara tobu., taku kratko uranja.o svie® urin, pr waels- rnju uklanja vigak urina powlageGi tub trake we rub jmsucle, nakun dvije minute uspareduje Boje fohivenu reakejjom na politts bajom na skalf). Kan svaki sistematske rad i pences zdravstvenc njege zasnoven je na dobro] dokumenticiji ‘Nagin dinkcumentirunja mora bili dobro onganizirn, a dokumentacija na taspolagangn svim Cha novima linia 78 Beg.8, BOLNICA, BOLNICKI ODJEL # Smijestaj boinica + Tipovi bolnica prema ixgradnji # Organizacije rada u bolnici + Bolaitki odjeldipowe bolnica prema iegradajl sali organizactu racks u bolnici, a ovist uUbbnast bolesnika u bolesni@koj subi, 1 2. 2. opisali boliidki veel, 44. malrojiti i opisati imbenike o oj 5 i episati prostorije na holnickem odjchu. . mabreji8. BOLNICA, BOLNICKI ODJEL 8.1. Smjestajy bolnica U proilusti su se bolnice gradile ivan naseljenih mjesta, Sa Sirenjem stambenih naselja bol- nice su danas u samom gradu, u blizini kurisnika. Nove balnice monyju ispunjavali sve patrebe suvremene medicine i bolesnika, Bolnici moraju biti osigurani dobri prilazi i dobre vere s jaw zim peometnim srodstvima Rolaicks okolig éini zelena povrdina, park Kajim se koriste poksetni holesnici, 8.2. Tipovi bolnica prema izprad Godine 1635. ulmeki arhitekt Joseph Purtenbach (1591 - 1666) ubjavljujekajiza Arehitec- ura universalis, u knjaj prikazuje tehnigka natela izeadaje holaice i Jonust nuctie arhitekron ski itehnitie| wornih bolnica, Qtada se razlikuju dve sustava graunje bolnica - karidorskii pa- Tiljonski. eta Koridorskise m7vio i arhitektonskog oblika starih samostana. Onnovu gerade dini dugatak hodnik. od kajeg sc okomito odvajau drugi hodnici. Liz hoclnike sv nantzane bolesniéke sabe | stale prosturije. “Ako se prostorije nalare na obje stvanc, 2 hudnik u sredini. goverimu 0 sredi njem tipn. Takav je bodnik slabo osvijetljen. zadrava viagu, onemuguéuje izravno. provjctra- ‘vanje holesnitkih soba i omoguénje Sireaje bolaigkth infekeipa, Unnekim se bolnicama hocinik nalazi botny, s jedne strane, a sve prostonije (holesnitke sobe inusprostorijc) s druge strane, najéesce okrenute na jugozaper!. Takiw up nuziva se boeni tip kor rider. Takvom gradajom uklonjcne su negativnosti sredisnjeg Upa. hodnik je izravnw vsvijel- Jen preko prozora, Jako se prowjetrava iu njemu se ne zadrFava vlaga ni scugedan miris. Po tom su sustavu sagradenc's [8 stoljocy velike europske bolnice, Botka Opa bolnica (Allgemeinek- ranckenhans)sa svojih2 OOU krevetaduga je hila jedna oc wajvedih bolniea tsvijetu, gradena ‘aj natin, Koridorski sustav ontoguéavan j¢ relativn brea: podvorbu bolesnikai dab poveranast si bolnigkih sluthi. alt je oteFavao izolsesju. Stoga se u"bakteriolotkes|" esi, potkraj 1Y.1 napodel- Jeu 20. stoljeca, presi na paviljonski fip gradnjc. ‘Sustay paviljuna susiojao-s¢ u poet cxf Veliki dvorana u casebnim zgradama, esto me usobno poveranih trijemovima. Kasnije su se gradile jednokame idvokame zyrade,a u svako} 2gradi bio je smjeSten po jean bolnicki adjel. Paviljoni su medusobna bili puvecard podzemnin alt padzemnim bodnicima, Laboratorij { rendgenski odjel saijeSteni su u posebnom paviljonu, ‘Takaiv sustav uklonio je nedostatke koridnca, ali su se pokazali dragi nedostaci - oteFana kom- nikacija tzmedu pojedinihodjcls zhog udaljenosti, polreban vedi bro] oseblja, skupa tegradnja i potrebna veda prvvrfina 2a iag-radeju cdSatelitski sustav gradaje holnica je kombinacije koridorskog i paviljoaskog sustava. Nasta jewkoda s-uz velikuzgridu koridarskog sustina, « kojoj je bio smjeiten vedi brojodjela, une~ ‘posredno} blizini sazidao "paviljna” w kojem je najéeSée bio smjedlen zarazni udel, a kasnije su ‘se prema putrebi dogradivali drug odjeli (Opéa balnica u Osijeku), Navedeni sustav imasve po- itive { neyativne stranc sustava kuridora i paviljona. ‘Uvrijeme clementarnih nepogoda, velikih epidemsija zaraznih bolesu, ratova, ilizhog izgrad- je novili aljcla podizale sv sc montane bolnive. Zprade se hrzo ilake sastav|jajuod-ved goto ijelova, Kad vie nisu potrebne, rastavljaju se, sluze ea druge potrebe, ii se prenose rm dra gomesto. Sve stare bolnice gradene su sustavorn kuridora, paviljona ili satelitskim sustavom. Ugiav- nom sy renovirane i palagudene dansinjim polrebama. U danainje veijeme uklanjaju se pn gradnji bolnica nedestact starih bolnica i ispunjavaju os own’ nyjeti - ekonomicnost ifunkefonainost, Da bi suvremena bolnica inoglaostvariti svoje-za dagc, moraju se osigurad takvi prnstori koji omoguéujn dobre organicactju rezacwesaih djelat- sti. Suvremene bolnice grade s¢ ud vise blokovaxgrada s nekoliko katova. Broj blokova | kato- +va je razlitil, a uvisi o funkeifi koju bolnica ohavlja(broj stanovaika, patotozija kraja, broj odje- Ia...) Najekonomicnije st zerade od 7 do9 kalova. Blokovi su razlitito postavijeni, uoblik slo- va E, HF, T, Liste ili raciidite visine. [NajteSte je u jedinom bloku smjeSien jedan adjel. U pasebaom hloku smjedtene-su sluzbe po- teobne svim adjelima -laboratoriji, rendgenski kabinet, ostiladijagnostika, srediinja sterilizaci- ja, sredifnja jjckama, administrativno-upravni dic bolaice, tehnitka slutha_ Svaki blok ima svoj ulez, pa rad u jednom boku ne ometa radu drugom bloku. Prostomno su ‘odvojeni, svaki ima svoju opremu i nsoblje, a funkcionalno sa povezani u jeunt ofganizacijsien ejclinu. Komunikaeija osoblja iz razititih blokova odvija se raznim tehni¢kim uredajima (Lift, telefon, intetfon, valuum - kanal. toki-voki sustay, preko ¢krana...) Suvremena bolaica ima najmanje tri blok, w kojima su smjeSteni dinambfld, statikt i teh- ‘Udinamitkom dijelu smeiten je poliklinitko - konzilijarni dio bolnice. Naxteite se nalazi vu prizerilja isuterenu ili u bloku s manje kalov za sam ulaz u bolnicu. Tu su razne ambulants, rendgenski kabinct, ostala dijegnnstika, prijamni odjel itd. Jedan div tih prostora mode seisko- ‘istiti i za bolesnike koji lee u bolnici (laboratoni rendgen, ostala dijagnostika..) Statik dio namijenjen je bolesnicima koji lea u belaici, a opremijen je suvremiecim powta- galima a lijofenjei njege, “Tehnitki dio Sini srediinja knbiaja, sredignja praonica rublja, razne radionice, sluzbe op- skebe..., koje su potrehne 7a rad bolnice. 83. Organizacija rada u bolnici Rad u bolnici onganiziran jeu diva velika sektura: stmugnomedicinskem i opéem, Strugnomedicinskd sektor obulivata sve slutibe koje se have strutnomevicinskim radom. “fa rade timovi zdravstvenih radnika, U svakom timu svaje mjesto 5 odre¢enim zadagama ima i 7a medicinskasa venu njegu ‘Opa sekta opty i tehnitki 84. Bolnid Boloitki od taj lijetenje os Volidina od stvene ratitel lesnitkih soba} an va ckonon hodnicima, set vom ractu bili Tm njegu 12a perifemo, ang “priblizcao bal Zakomunikacij Sc suviemeniun nusprostorijasa kjuceni Prostorije na o «Balad * sobaa * sobazmedicinska sestra. Vein medicinskih sestara radi u stati@kom dijelu bolnice i prevodi zdravs- Perm njegu. (Opéi sekstor abubvaga: adn open Ltohnighu sluZtn...) strativaa - upravmusiu7hn, eecimovuusivo, kadrovsky sluzbu, &4. Bolméki odjel Rolnigk udjcl je esnovns fankcionalna joginicabolnice koja shui 2a hospitaltzaciju - siijek taj ilijetenje odnedenog broja builesnikit Veliéina odjela ovisi o velitini bolnice, broju stanevnika kojem se daje taj oblik xdrav- stvene raititei epidemioloskoj situaeljl, Najéeiée je to 20—d0 kreveta, Odjel se sastogi al ho Jesnitkih soba za smjeStaj bolesnika i nusprostorija. Raspored prostarija na odjelu veonta je vit Zan xa ekonomituest u raclu (bon asubljai njihovo opterséenjc). Ustarm belnicama sdngatkim hodnicima, nefunkcionalng poveaunim prostorijama, bilo je potrebno vise osohljn kyje je a svom tadu bile opleredeno neprekidnim hodanjem i gubitkom,vremena potrebaim za zdravsive- su njegu i zi mid s bolesnikom. (J novim stivremenim bolnicama holesnigke sobe su smjestene perifemy, a nusprostorije-u stedini. Rad aa ydjelu odvija se hez.ncpotrchnug hodanja, asoblje je “pribliZens" bolesaicima, Kav i materijal za njegu, lijeke ina, Koji se dopremajtedicalima. Za komunikaciju izmedu usublja, osublja i bolesnika, té izmextu caunih jedinica upotrel sesuvremeni uradaji (syjetlosni. 2vudni. govern), tclefoni, interfoni idr. Medutinn, nedostaci su nusprustorija smjeitenih u sredini umjctnc osvjetljenje i slaba ventilacija, pa moraju biti stale ‘ukdjuceni. Frostorije na adjetn jesm: * bolesnigka soba * soba za priprems: © soba za pregied bolesnika i ixvodenje medicinsko - tehniékih zahwata © soba za lijetnike © soba za voditelja odjela + soba glayne medicinske sestre * soba za sastanke * yobu za sesire * Dlagovaonica * dnevni boravak © Sajna kuhinja Kupaoniea * nuinik ® prostorija za tisto rublje * prostoriju za netisto —ispiraonica * prostorija za duvanje pribors zu GSéenje odjela.Odjetmode imati: * priruéni laboratorij * prostorijuza posjete * knjiznicu— S41. Bolesnitka soba padaja obraga smjettaju bolesn ith soba, hi ikomunikaciju. Bulesnitka soba je prostorije u kojoj holesnik peovodi nujduze, a mnogi i cijelo vrijeme svoga boravka bolniel, ‘Ona mora zadowoljavali sve higijenske ujcte, a svojim ixgledom 1 ugoajem treba Bits Sto slie- nija kuno} stedim. Uredna i ljepo opremijena bolesnicks soba pazitivno é djelovati aa bole- snika koji jeXcswo pr dolasku u bolniet zabrinul za svoje zdravstveno stanjei uplaion bolnickom sredinom. U suvremenim holnicamaa belesnicima su osigurane wobae botesmigke: snbe sa sani- tarnim Evorom. Sobe su jedaokreveine, dvokreveine 1 trakrevetne. U bolnicama gulje nismo bo- Iesnicinia t mogudnnsti esigerati potpuni komfor (pelerukeeveIne i viickreveine bolesniéke #0- hho) oprema i unedaji b bntesnitkoj sobi prilagodavaju se pestwjecim uyjetima i bolesniku. (Osjedaj ugode i udubnost bolesnika u bolesnitkaj subi zavisi od niza Gimbeniker * hoje zidova © valitete poda ® osvjettienja mikroklimatskih uvjeta (lemperature i vlaznosti zraka) + udobnosti isinjettaju krevetn * higijenskog odrZavanja. ‘Fidovi trebaju biti glatkih povéfina, zavbjenih kulova, abojeni pastelnim (toplim) bojams. Pom jedarazlitite boje utjecu na psiin: Conjeka, pogolowobolesnika. Svijetla smedazuta bo- Rp ‘oker”)ujeluje prirednn, tople i verleo, svijeUozelena umiryjuce, jubitusta depresivno_ crve~ ny razdrazujuce. Boje webaje biti postojanc (radi higijenskog, viainog odréavanja }- Pod u bolesaicku sohi mor biti od kvalitetarg maverijala (specijaine yume), tops, elastl- {Ean ne senije prowoditi avuk, moca se lato Gistiu iderinficizut, Na peimjer, drvent pod kot "skai pit il pod prekriven placieama koji provodi zvuk pri nodaom obilaskuusestre, remete bolesaici- ma san Dnevne priradno osvjetljenje bolesnitke sobe ovisi o velitini i polo#aju holesnitke snbe (atrana.svijeta jug. jugozapad). visine 2grade (pazeraljc, kal), okoline Cotvorene pov sBine, slabla unepasredny) blizini zgrude), zastakljene powrsine prevora (treba zatizimait peliny pevriine po- da). Prirodna sunéeva svjellost pogedno djeiuje na bolesnika, aultraljubiteste zrake (bolje kroz cavoren prozor) bakiericidno djeluju na aklerije koje 3¢ nale7e na posteljnem rublju ide juedmetima 0 bolesi@ko sobi. Ma prozocima morijei postojali zastimai zaston ("rolete”) ako bi Kolidinu prirodne svjellosti peilazcdih ptrohama (bolesnikt s pavredom glave) i Heljana bole snika (stince “ide” u of). ‘Umjetno osvjetijenje ubolesnitkoj sobi modebiti direkino indirckino, Uf veternjim satima soba je dovolja osvijelljena indirckunum svjetlom (kojemu je izvur wkrenul prensa 2icu lt sro- ‘pu)ivasjenjenim prema bolesmiku. Direkino, jade osvjetljenje potzebmo je pi Eevodenye zahwa- Priprojektiranju i i7gradnji bolnice posebna se ‘pijensko - tchnithim urestajima i urcdajima.za signalizact 7 tau bolesaicke osigurati svijet ha odjelu nema fijskom svjeril rajuce osvjedjen Da bise bole sprestorijama, vajuili blade. Za vijacih ijela—ra fegulim se pres i prostorije (kus sama, sje posta pravil, temperat nodi ad 12 do 15 mak 24°C. Uzodnomos -plih mjeseci, kad ‘Kada su prozarin ma. U sobuma se utile, staga sob dijela, gornji man -guéeno vertikaln “piVara se zim ak amakon prebrisavat ‘Ajaju posule ‘Temperaturt, ¥ au jedhokrevei -etninn be stoplinom i sy) esto tujems * Sigurnosti bole Liztiedu bolesnil riuje stral tjtau bolesnitkoj sobi, Lenad svakog krevela (uz uzglavije) ili na nocnom ormarigy potrebnn je osigurati svjetiljku. Svjctiljkom se koristi ili holesnik za osobme potrehe ili sesira pri radu kod bolesnika (davanje Tijckova v udredeno wrijmie), a prt tome ne remeti mir drugug bolesnika. Za ResmelaNo nnéno kretanje bolesnika i sestarana odjelu iw holesni¢kim sobama potrebny su ori- Jentacijska svjetla. ‘Ta su syjctla simjestena 50 — 60 em oul poda, zasjenjena mlijecaim staklent te daja dhovolino syjetlosti za slobaxiny kretanje, a da se pritom ne wzneméravju bolemiei. Aki na anljely nema orijcataciiskih svjelala, sestre se pei nudnim obilascima bolesnika koriste ute sijskomn syjetilikom. Isve prostorije na odjelus obscirom na svoju nanyjenu trebaju imati odgowa- rujuée osvjetljenje Da bi se bylesmik ugncino asjecao bitna je temperstura zraka u bolesnikoj sobi kao in nu shiostorijama kajima se belesnik korist. Ovisno o godiinjem doba i Klimi prostoriie s¢ zagrija- vajuili blade. Zagrijavanjese peovodi ceniraino (vrelom vodorn, parom, toplim arakem), preko Evijacih tijels -rudijatoca ili grijata smjestenth u podu. Tem peruiura raka u holesni¢kim sohama regulira se prema potrebama bolesnika (pedijatrijs, gerjjatrija, antenzivna skrb) ii prema nemye ni prosturije (kupaonica, operacijska dvorana, snbaza pregled bolesnika). U suvremenim bola uma, gshe postoje kina - uredaji, reguliraju s¢ temperatura i vianost zraka djekom godine. U ‘prawvilu, lemperamica Zraka u bolesnitkoj sabi treba bid ijekom dana.od 18 do 20°C, a tijekom edi od 12.do 13°C, na odjelu 2a dojentay 1 na gerijatrijskim odjelima 22 °C, u operucijskom traktm 24°C, ‘Ugodnom esjo¢ajun bolesnitko sobi pridemosti syjetina zraka, Problem sene nsjeta za to- plib mjeseci. keda su prozori stalno otvoreni i u malim bolesnitkim snbama, ali je "velik” zim kada su provosi 7atworeni u vitekrevetnim bolesni¢kim soharta uv sobama s “icfkim” bolesnic ma. U sohansa se gomila uzljik - dioksid, ncugodni mirisi pos|jedica su znojenja ilt obuvijanja nude, stoga sobu trcha reriovito proeradivali. Prozori stu bolesnitkim soharma grageni od diva dijela, gornji manji dio prozora olvara se od stropa prema podu (drtise poluotvoren), pa je ono - guéeno vertikalno provraCivanje (lopli —lokSi zak struji prema steopu). Donji, veéi dio prozora olvara se zimi ako sv Zeli soba prowjetriti (waka dva sala ackoliky minuta, aakoa viScnju nudde. nakon prebrisasanja podova i drngih powrdina u balesnitkoj sobi te prema potrebi ils bolesnileo- “vay Fel). Prije prozraéivanja sobe treba zatvoriti vrata, a bolesnike upazoriti da se pokriju ill i treba pokrili. imi, 72 vrijeme velikih hladnnéa, sobe se mogu prozrativati indinekino, preko lnndnika (hoéni tip koridora) koji inta proaore, Zatwore se vrata bolesni¢kth soba, ogvore priszori na hod- niku, prozrati se, zatvore se pruguri iatvore veata holesnitkih soba. Pravilnim i nedovitien prozrakivanjens bolsnitkih soba osiguravame u njima svje¥inu i viaz- host zraka, Aku se sobe zagrijavaju radijatocima ("sue gra), 9 dia bi se osigurala adekvalna ‘vlaZnust graka od 30 de Gf%, ¢nugu se u SoBe stavitl apacatt za vluzenje zraka, ilt se na radijatoce sav jajy posude s vodoni. ‘Temperanuru, vlaznost i svjezinu zraka mozeenp maksimalno prilagostili potrebama holesni kau jednokreveinimn bolesnidkim sobanta x saniLamim Evarom. Medlutim, "problers” je s vige- kvevetnim bulesniéicim snhama, naime svuki bolesnilc ina svojc nivike, a lime i razlitite potrebe 4a toplinom i svjetinoe zraka, ana odjelu ncma klima - uredaja. Poznata je wrreciva kojuna2a- Jost Ecsta Enjemia “nitko nije umra nd smrada, ali co hlseinoge jest". Siguenostt bolesntka pridonose dabei signalni (2vwéni i svjcilosnt }uredaji za komunikuei- Jn iamedu bolesnika { sestre. Pravadobnom reakeijom sestre na poo holesnika kod njega se ‘umunjuje strah i stjete sigummust da ée potrebam pomwd dobili na vrijeme.BALL Namjedtaj bolesnizhe sabe Sobane smije biti pretrpana nepotrebnim prelmetima kojt esahijuometaje rad, bolesaicima codhzimaje prostor samaajufumogucnost odrdavanj higijenc. Namjestaj je napeavijen od lakug mmatecijala, glatkih je povrSina, pogodan za &issenje. pranje idezinfekciju, ‘Osnovai je namjettaj bolesniéke sobes © bolesnighi kvevet * nodni ormarié * stol, stolice 4 stolié zu serviranje brane 4 yjekalica ilt plukar 7a adlaganje ogrtaéa. Pai cozmjedtaj namjeftaja u bolesnigkn] sobi bine je vouitt hrigu 0 polrebama bolesnika {preglednost okoline - pogled krvs promt, prema vratima) iestetskoun izgledu. U viseksevetna} polesnitko) sobi krevete trebe postaviti paralelna s peozorirma.i vratima (slika3.1.,8.2), slobod- nes tri strane, udaljene ad zida 30 em I metar jedan ad drugoga, Sto omoguéava noonctan rad oko bolesnika. , «ie a Ura svaki krevet postay- jan je $ njegove desne strane ogni ormarié (uko je bute sik [jewuruk, ormarié se pre~ ma bolesnikowoj Zelji moze stavili s lyeve strane). Noéni ormarié slut bolesniku za od- Jaganje najpotrebaijal osob- nih stvari 2a Veijome boravka o ? ubolnici. Sy ea Stolié za serviranje hra- ey ne nuzaa je dio namjedtaja a7 ¥ krevet nepokreinog bolesni- = ka. Plot stoliéa postavlja se aes 5 preko krevela, a deat pod! Slike 8.1. Halesnstka woh vlad ispod. Driat staliga mo- ie bith pridvrSéen za bot sirami nognog ormériéa. Bitna je stolid postaviti onako kako holesntku najtolje odgovara. Provratne zavjese, posteljno rublje pastcinih boja, vara s cvijogem, udoban maslonja liea, pridenose estetskom izgledu bolesniéke sobe 1 usobaom zadovoljstvn bolesaika kay berae ven sohi. U manjam sobama (jednokrevetnim, dvokreveinim) bolesniei mogu ima TV prijam- ‘nik ili radio, Sto takoder pridoaosi baljem osjecanju i oporavku bolesnika, 842. Soba voditelja odjela Sobu uposrebljava voditeljoujela 7a planiranje i onganizaciju djelatnosti na odjehu. za dogo ‘vor sa suradnicima, a razgovor sa strankama, za praéenje struine literature i odinvor Potrehan namjeitaj unio) je pise¢i stol sa w¥jetljkomz stolieom, solié s naslonjacima tormet za garderobu i stevtnn literature. 4in 380, Stikn 8,2, Shematski prikar bolesniche sobe 843. Soba glavne medicinske sestre odjela Sobor se korisli glavna medicinska sestra odjela za planiranje i organivaciju shuzbe edrav- stvenc njege na odjelu. za mazgovor sa suractnicima, za izdavanjclijckova, za pragenjestzutne He {erature i 72 ocimon. Potreban namjedtaj v njoj je pisaci stol sa svjetiljkom i stolicom, ormar za | gardervbu i strugnu iteratura, omar i hladnjak 2a Cuvanje lijekova. 844. Soba za priprenu Soba 74 pripecamu je prostorija na buinitkum vdjelu u kojoj medicinske sestre: * pobrunjuju priber patrehan 7a zdravstvemunjegu > pohranjuju tijekove za iudavanje bolesnicima, ® pulrunjuju osnowni prior za mate medicinske zabvate © pobranjuju medicinske oopine, zavojni materijal, dezinfekcijskassradstva isligan pa- hor % pobranjuju peimigno isto rublje za bolesmke * pohranjuju sestrinsku dokumentaciju o bolesnicima 4 pripremaju pribor 2a ixvodenje adeavstwene njege * pripremaju pribor za izvinenje malih medicinskih zahvata + peipremaju lijekove za izdavanje bolesnicima sinenu primopredaju sluzbe Lemnedy smyjena * obavljaju sestrinsku adiministraciju. * obavljaju pismennUte svrhe prostorija mioca biti fim&ctonalny namjeSiena, Potrchan namjestaj: * ormari pod kijutem za pribor, ijekovei dokumentacija * pisaGi stol sa syjetiljkom i stolicom + stolice za sestru i bolesnika * stolié za pripremu Hijekova i materijala. Osiin namjedlaja u sobi 1 peipremu nalaze se: * umivaonik sastivnikor, toplom ihladnom vodom * tekuci sapun, sustonik za ruke rutnici za jednokratau uporabu + gaivorena posuda za odlaganje otpada © aparal za kisik (ako-na edjely ne postaji sredignji dowd k * aspirator © sterilizator (ako se sterilizacija pribora izvodi aa odjelu) © kolica za prijevor bolesnika © nredaj za primanje syjetlosne izvutne signalizacije. Lijekovi za primjenui izdavanje nalaze se: © wpesebaom, zakljudanom ornant © fogeni prema nacinn prinjone (injekerje, infuzijske otopine, tablete, suporitorijiisl.) * dodeni abocedaim redom * iackvojena i poscian siznatena anti - Sok terapija + jachvojeni narkotécl pod pesebaim kljuéem + iadvojeni setoviza posebny namjenu. ‘Glavna sestra oujela, odisjeka ili voditeljice timova zaduzene su ra dovoljnu kelitinu Hijekova ipnbora, anjihow pravilan rasporcd omugucil ¢x yestrama na odjelu nesmetan ead i pravodobne imecvencije. Ako pribori lijckuvi nist "na svome mjestu", pri trazenju se gubi dragoejena vrije- inc, So ponekad mode biti sudbanusne, Pribor 2a izvedenje pojedinng zabvata treba wedi slogiti na pokreina kolica i odvesti u bo- lesnifieu solu. Takva peiprema oslobada sestru nepotrehnog hodanju i omoguéava inwodenje xa- vata bez nepotrehaih prekida (ebog “neteg” zaboravljenng). 845, Cajna kuhinja ajna kubanja je prosiorija na edjelu w kojoj se (ovisno o distribuciji franc na oxjele) kuba aj, Kava, ugeije bruna, peima i reevrstava hana, priprema #2 servieanje, prima se, orliuie, pere, dezinficira i sufi nefistw posude. Ubolnicama gdje postojisresisnja pedjela brane (tablet ~sustav) hrana se svakoe holesniku dijeliu scedisinjoj kusingi. Podijeljema hrara cdvozi se u puselmimn kolicimana odjele. Ny cxjein ce heres pokremim bolesaicima servira u blagovaonici, a nepokreinima u bolesnickoj sobi. Hududa da na svim odjeliena i hliieama nema mogutoosti sredisnje podiele rane, beam se jolina odjeln u £ajnoj kuhinji 16 s bis mdué joka — tis ae ee Zidovi i ‘pranje i derin Namjestaj wéa + ucistom « visi opetrchamab ti obojent pastelns owlukcjjama}. pa ete. U Giswoninlijekowa Da bi se rad éajnoj kubinjl odvijan jhigijenskd i funkcionalno, poFelino jeda se sastojt od ddva dijela — Gstog (Cuvanje Cistog posuda i pribora za jelo, primanjc brane, podjela brane, izda- ‘vanje hranc) i nedistag (primanje upotnjebljenvg posuida, pranje i devinfekeija). Zidovi i pedevi trebajn biti sblofeni ploticama ili drugim mueriakom kujt omugudava pranjeidexinfekciju. ‘Nam jedtaj u Lajnnj kuhinji: * a Gaston diets * ormarili plakar za Cuvanje tisiog pasuda, pribora za jel i posiuFavnika = stol za primanje i podjetn brane = kolica 7a oxtvo2enje hrane uw blagowuaice ili u bolesniéke sobe * ttedajake = Inladnjak © unetistom dijelu: sto za prihvaéanje upotrijeblicnog posuda twodijelni sudoper s tekudom toplom i bladaom vosor, * uredaj za dewinfckeiju i suienje posuda. © ania s poklopeem 22 ostatke brane Namjeétaj i pribor u Eajnoj kuhinji moraju biti od smaterijala koji se moze pratii kemijski de- 846, Blagovaorica Blagovaonict je prostorija na odjelu koja sluZi za prehranu pokretnih bolesnika. Prostorija mora biti svijela, prostrun, zidavi nbojeni pastelnim buyama, stolovi i stlice rasporedeni 232 do bolesnika, Slo omogucaiva podjelu rane s kolica. Na stolovima trebaju biti Gist i izelatani stoinjaci. Da hi estetski doZivljaj bio potpun, na zidove treba stavili slike, na prosre prozac ‘zastore, a po prostoriji rasporediti cvijete, Unedinn blagovanica biti ée privlataa prostorija za bo- lesnika i sigumo ¢e pocitivno utjerati na njezov tek. 84.7. Dnevni boravak Dnewni boravak je prostorije na ndjefu u kojoj bolesnici provede vrijeme kada suizvan bole- siidkih Kreveta, za Gitanje, za gledanje telovizije, za slusanje radija, 2a razgowor i za primanyje po- sjeta, aku na edjelu nema za lo posebne: prostatic. Potrebno je vouiti pnschnu brigu o esteskom izgledu dnevnog boravika i udinidi sve kake bi se holesnici najegali Sto udubnije. Soba treba biti svijetla i zatna, namnjeltena udobnim naslonja- ‘ima i stolicama, zatim slalcima za novin i policama za knjige. Raspored namjestaja u prostoriji ‘visio patrehama bolesnika (starijima,slabo pokretnima,invalidimaukolicima). Zidova ebay bid obofent pastelmn bojama, ukraseai slikama ili drugien imjetaitkin djelima (tapiserijama, reprodakeijama). prozori tncbaju imati proratine zastore, a po prosturiji trcha hiti rasperedeno evigeée. U Sistom i urednom dnevnom boravkn, koji podsjeca na bolesmkuv dom, bolesaileésse Ww‘ugndno osjetali, Sto ¢ sigumo pocitivao utjecati na ishod njezove bolesti. Posebao je valine mati prostociju za dnevni boravak na odjelima s kronitnim bolesnicima 848, Kupaonice jha 43. Kupaonica Siku 8.1. Kupoonica (dice uinivanie) 78 Irgled, velitina i rasporeal peestora u kupaonicama nm coiljelima je rarlitit, Na oo vim, suvremenim odjelima svaka soba ima svoj sanitarni Ever, Kojim se konisti pokre tan bolesnik. U kupaonici se nalazi wmivaonik 5 toplam i bladaom vodom, t-Kshinai nuinik. Zidovi i pox! prekrive- ni su keramitkim plodicama. ‘Za kupanje tetkih bolesni- ka (lofedih bolesnika, beles- nika koji ne mogu sjedhli) iz kupanje u Ijckovite svthe od- jel mora imati jednu poston jus kadom. Prostorlja mora biti dovoljna velika, U njoj se nalazi Kada pristupatna sa sve Ceri surame (slike 8,3), lea] z20dmorbolesnilea poslije kupanja, ona Higa Guvanje pnsuda za peanje i pribora 2a kupanje te pokretsa kolica za peibor. Ziguv1 1 podevi kupannice oplogeni se platicaina. Na “starim’” odjetima prostoc 7a odeZavanje wob: ne higijene sasthji se od dijela za umivanje, dijela s ro -kabinarte # prasiorijes kadom, U uijela za uni vane nalaze se umivaonici (sttka 8.4) Gedan ue omik ma fest bolesnika) s tuplom i bladnom vodor is tekudim sapnnom. U kupeonici treba uvijek biti duvoljne tople i hhladne vode. Prostorija. moe biti topla, suba, Gista i udobna, priviatna bolesniku da se njome posluzi Hladna negista i ncuredna kupaunica odhijat 6e ibo- lesnike ¢ razvijeniin higijenskim navakama (holesni~ ‘i Ce "jorlva” Gckuli da dela kudi da zadovolje svoje higijenske porrehe). 8.69. Nudnik Siku s 5 Ispiraunica imaé ‘anuZdu, bubrezasti lizaeijskim odvodos fckeijsko ssecistv0, @ prostoniji se malazt ims we rojesi diureg imali otvore ya prom ne. ' Nasuvremenim: da za nudu, bubrela Prostenije moraja Gicama koje trehvs rey S411, Prostosija 2 Prastorija za Cun ammjedtena je plakaram ‘nice, sukioniee i gla rezervni pokrivads yvajau mjeai bulsua, distai ‘posi. jl Sei bo- (holesni- Ako uz holesnidi&ke sobe ne pastoje sunitarni Evorovi, nudnik ve nalzi na odjelu kao poseban Prostor. Zidevi i podovi oblodent su au plotica- ma. Prostor imadvadijcla, preeivorje, u kojom su umivaonici s toplom i hladnom vodom, (slik 8.5), rekudinn sapurione 24 pranje rukw i suSioni- kom raruke idrugi dio, kojem su WC - kabine. UW kabinama nalaze sei Getkeu devinfeketj- kom sredstvu za pranje 7ahodske Skoljke. au uninieime za 3ene i posude za pranje donjth dije~ lowa lijela (bide) posvda s poklopcem za odlags- nje upotijeblenth menstmualnih ulo%aka. Pros- lor reba redovito odrZavati (prati i dezinficivatiy stim i suhim te omoguéiti dobro. prozeagivanje ‘kako bi se ukloaili aeuigodni mirisi, $4.10, Ispiraonica ~ prostorja za nedista Prostosijasiudi cauklanjanje bolesnikovih Iudevina cionesenih iz. bolesnitke sabe, 2a ispira Sitka 8.5. Muzik, WE je, 7a dezinfekeiju (poneydjc i za sterilizaciju) posudit za nwidy, bubretastih zdjelicu i pljuvag- nica kav i za Guvanje Gistih posuda. ‘Ispiraonica ima Uist! Imetisti dia. U Zistem dijcto Eavaju se na policama ili stalcima posude za nuduu, bubrezaste adjelice. pljuvatnice, a v netistum se dijelt, u posebnim kubinuma s kang lizacijskim odvodom, odstranjuju izludevine, ispire posude i dezinficiraju potapanjem u dezin— fekeljsko sredstvo, nakon dezinfekcije odladu se u prostor za isto ili u prostor za sterilizaciju. U ‘piostosiji se nalazi i plakar ili potica gdje se“tuva” dijagnostiGki materijal —urin (bolesnika ko- jima se mjexi diureaa), epntum, stoliea ili povraden eade#sj do pregleda lijetnika. Ormar mors. jmali olwore za prozradivanje, a posude s izluéevinama moraju bili puklopljene i dobro ozate- ne. ‘Na suvremenii odjetima siedtent sau ispiranicama aparati 7a pranje idcainfekeiju posa daa nvidu, bubreZastih zdjelica... Prostorije mocaju ispuajavati sve higijenske uvjete. Zidovi i podevi moraju biti cbloFeni plo- ficama kojetreba redovito pati i dezinfici S411. Prostoryja za Gsto rublje Prostorija za Guvanje Gistog rublja i inventarskit precmeta muna je ma svaker odjelu. Na- meena je plakarima ili palicama, stolom i stalicom. Rublje se na odjel dave! iz sredifnje pra- bnive, suSioniee i plafanaice mblja i slaze prema vesti. LW) prostoriji se osim &istog mblja tnvaju irezervni pokrivadi (eke), jastuci, nepeopuisna plataa, aaslonjati i pomagala koja se upotreblja- ‘vaju u njezi bolesnika. 22 Gisto rublje, inventarske predmete i ca ostali inventar na odjele i zanjihovu nabavu brine se ekonom ovjjela, On svakudnevno izdaje sestrama potrehau kolicinw re ‘pljaza ndjel. vodi brigu o odvodenju neCistog rubljas odyelau prannicu io dovors istng rublja, Slike 8.6. Sabu za sostanke Soba za sastanke sluii 7a svakodnewno izyjeSéivanye hjecnilea a stanju bolestika na odjelu ti jekom deZurstva, 7a dogovore 0 organizacipi ada i 7a strutno usaereavanje Prostorija jenamjestena stolovima i siolicama, ormavinia sa struénom literaturom (slika 8.6) iopremijena nastaynim pomagalima (TV, video, graloskup, dlijapeojekien. S13, Prostorija za Givanje prihora 2a G8éenjc Prostorija ili prostor ( dubljt plakar) 2a odlagunje pribora za Ciicenje na edjelu ne trebaju bilt -yeliki, ali moraju biti vdvojeni.Pribor,¢ctke. krpe. kantei sfedstva 2a 28éenjcorjels morayu bili ‘odvojeni od ostalog pribora i ne smiju ve upotrebljavati u druge svrhe. Osoblye kuje odedava hi- ‘gijerm okoline holesnika (bolesniékih soba, nusprostorija) zauuzeno je 7a higijenu pibora # prnstoraza cuvanje.9. BOLESNICKI KREVET = Namjestanje kreveta hex. bolesnika. « Presviateaje kreveta hez bolesnika # NamjeSlanje kreveta bolesniku u lezeéem poluzaju + Presvlatenje krevola holesniku u leZecem poloZaju # Namjesianje kreveta bolesnikn u povicnom polozaja # Presviatenje krevela holesniku u povisenom polozaju # Krevel inkontineatnog bolesnika1. opisati sinackirini j specifulni bolesnicki krewcl, 2. nabrojiti i opisali posteljaw rublje aommnieano ga jestan brevet, ronnjeatiti | presvuei krevet hee bolesnika, 5 bolesnikun u lezeGem i pewisenoa polodnju ten inkontinentiim bolesaikom.9. BOLESNICKI KREVET Bolesnigki krever je vadan Gimbenik u fijecenju i rehabililactfi bolemnika. Krevet se sastoji © motaine konstrukeije, mreiaste #idanc ili devene podloge, konicit na nogama © mekanih dijelava ( opavzni ulo%ak, madras, jastuci, nepropusno plaino, pokrivati) © Krevetnvy rublja (plabe, navlake, jusiudnice). Prema konstrukeiji krevet mode biti: standardni i specijalni. Standardni bolesnitki krevet (sli 1} je metaine konstrukeijé, 5 mreZastom ili drvencm: podlogon 72 madeace, Na nogama kreveta nalaze se koladi koji omoguéavaju pomicanje i pre: mjeStanje kreveta, Na krevetu je pomiéno uzglavlje (gommja tregina ili Bervrtiaa kveveta), koje se podize ali spudia prema potre— bi ili #e1ji bolesnikea. Dimen— gi keida sue x ieee nom od BQ cin (radina visina). Specijalni kreveti (slika 9.2) sastavijeni su od vike di- jelows, modusobae. spojenih vglobovima, koji omosuda- vaju razliGita podctavanja. Sasioje se ad pokremog uz- iglavil 4 bokadaia. Rules turedajem i zaustuvljange i mehanizma za podeSavanje. Mchanizam za pokretanjc pojedinih dijelava krevera eluje pomece orcanithit uredaja (na ruéai pogon}, a ‘kod nafsuvremenifih krevetn pomacn elektrenskog pokre- fata, Kojien- mode upeavljat sam bolesnik. Pritiskom na ddugme pokretata pojedini se dijelosikreveta aotonsatski podiZe ili spustajw u Seljeni Poloday. Tholaicams gdje postoje specijaint bolesnigkd knevett rad oko bolesnika je lakoi manje zameran, zahtijewa manje osoblja, koje je i 2ai- eS tigenije od infekeaje, ee revel (spwectjalni)Metaina, glatks konsérukelja kreveta omognduie luko vdrZavanje, pranjei dezinfisitanjc. SmjeStaj bolesni¢kog kreveta u sobi ieba biti takav da bolesmiku omoguéi preglednost okoling, Pastavijen paralelno s prozorima i vratina, umoguéava bolesniky bez napora peoma- tranje prirade i ulaza u bolesniku soim, sto ntjete na njegove respolo%enje i zadovoljava mu ‘mnalielju. Pristup kreveta i bolesniku mora biti asiguran najmanje sa tri strane. Udaljenost od aida treba biti 30 em, a o@ susjednog kxreveta jedan nactar, OpruZni nlo%ak za krevel (maclsac) ‘Udobnost bolesniia zavisi i od ostalih dijelova krevela, a poschno od udebmosti madraca. A udobnost madraca zavisi od materijala kujint je puajen. Ne take davnt madract su bili punjeni kkonjskorn sinunonvunom tmorskom tcavor. Danas s¢ madraci pune spoeijalnom spuzvastom gumom (slika 9.3). Takvi su muadrati praktitni, udobn?, port i omogucavajet vent Re zadebavaju vlagui lake se devinficiraju. Madrac mnfe biti izradem u jedinom dijelu iti w tr dijela PraktiCaiji su wodijelai, jer se mogu iamjeryrwati. ‘Kod teskih bolesnika pri- majenjuju se posebni, “antide- Jaubitusni", zraéni ili veddeai madtraci. Punjeni su zsakom ili vadom i ne smiju biti twrdi, ved mekani ielastitini. Natak- im madracima svaki bole smikow pokret ixauciva vabraci- ju qraka ili vode i madrec se prilagodava oblik tila. Antidekubitusni_ madraci sagtavljeni su od vite popre’— nih rchara, koja se lak ispod bolesnik naizmjeniéno pune grakom i prazne, 1 ta pomoen Slika 9.3. Krevet s oprvfnin uloskem (madricem) diva automutska ventila, Za naizmjenitno punjenje i prat= jenje devoljna je jedna minuta, Tekwi madraci naizmjentino mijenjayu pritisak na pofedine di- jelove tijela. Jastuci Svakom bolesnigkom krevew pripadaju dva jastuka veligine 60 x 8D em, a prema potrebi muoieil biti [viSe, Jastuel moraju bili mekii udobai, Punjeni su speeijalnomspuévastom gumem ili drugim sintctigkim materijalom kojt se mode prati i decinfieirati Pokrivatt “Ubolnicama se: naje8ge upotrebl javaju pokrivaci izsadeni ad sinteti@kih vlekana, pemulka it ‘une. Upotrehijavaju se ovisna o temperaturi soi i godiinjem dobu: jet parti, a 7imd ili zahladnijih dana vancnii sinteti#hi. Pokrivagi morajubiti lagani, topli, poctojanih boja, priklad- ni fa pranje 1 dezinfekciju. Obveenw ve zaXtieuju navlakom. Posteljnorubljc Posteljne mblje normirana za jedan krevet Cine: * plahta.4 kom * popretina plabia, 4 kom podvlugenje pad Ijenim bolnicam Popreéna pl vijaquu postelja! tesu 170 x 1008 tica da potkoljen Jenu poloZaja il Navlaka slug izverom marae] derse bers prija, A uglovi su jay ar osigurans vide # Jastuinice se ma jastuka, Oreg preklop (poputat Odgovonaet ‘kom dvadeser, anika najéeSem 91. Nanna Ujuros ete sestre. One stoje}* navlaka za pokrivac, 4 kom + jasmtnice, Bkom. Plabta ss: izraduje od meke pamutne tkanine, dimca7ija 270 x 170-cm Stn omaguéava dobro pedvlagenje pod madeac (7ategmutost) i sprotava sivarunje nabora. U swvresnnim i dobro nprein. |jectim bolnicama plalne tmaju uiivenc uzlove (“joyi” plable) koji oncmogudavaju stvaranje nie bora. Popreéna plata je obvezai dio krevela nepokreinih bolesnika koji fzioliske: potrebe oba- vijajuu postelj: Stavijase preko nepropusnog platna da zastiti plahtu. Dimenzije popretne pal tesu 170 x 10cm. Takva plabta prekriva drogu i teéu éewrtina leeveta (od balesnikovih lopa- tica do potkoljenicu), Velo je praktitna i ckonomitna, lako se mijenja, 2 nckad koristi ca prom Jenu pologaja ili za podizanje tetkih, paraliziranih ilt hesvjesnih bolesnika. ‘Navlaka sluyi 7a 2231itu pokrivada. Pokrivad nevaStigennavlakem lako se prlje imove posta iqvosom zaraze. ZaStiGen sumo gorjom plahtown esto dolazi na holesnikovo golo tijela itako- der ge bran pilja. Naviaka mora biti neSio veéitt dimenzifa od poktivaga, suze strane je otvorena, a uglowi su joj osigurant vezicama pomoda kujih se uvrSSuje uz pokrivaé. Donji dio navlake, ‘ofiguran Vite vexica_ pndvlati se ispod doajeg ruba madrica Jostutnice se ieraduje od meke pamutne tkanine. Dimendije swim prilagodene dimenzija- ma jastuka. Orvar na justwenied je s bone strane i zalvara se vrpeams, ili ew jastmenici udiven rcklop (poput omutnice na pismu). Gilgovorna osoba (sestra, invenuarist) mora osigturati dovoljaw koliime rublja na odjelu tije- kom dvadese! Sctiri cata. Risblje se na krevelima ne mijenja samo wjun'o, ong xe kad tekkih hole. sniks najlelge mijenja ivige pata djekom dani 1 moc, 9.1. NamjeStanje kreveta bez bolesnika Ujutroiuvete naumyesta se pokretnimbolesnicima “ctvoreni” krever, Krevel namjettaju dvije sestre. One stoje s botnih strana kreveta, licem okrenutim jedna prema drugoj. Ispretl podnogja Krevetn slave stolice kajima se nasloni dodiruju ili irvuku metaint drzag ispod podtnogja kreveta, namijenjen za odlaganje posteljine, Zapetinje hamjcstanje krevela. Postupak * jzravnati pokrivat * esloboditi pusteljinu od podno#ja prema ueglaviju * gdloditi jastuke na stolice ili na dréat za jastuke * skinuti pokrival * skinuti pluhin * presloiiti madrace * pokriti krevet plabtom pokrifi krevet pokrivatem stuviti jastule * saviti pokrivaé dijagonalno ili na tri dijela.Opisno. taj postupak je sljedeci: posteljina (plaltte, pokrivadi) razbacana nakon bolesnikova ustajanja lagano se poruvna, Pud maiiae pocinedja obje sestre podvukti ruku koja je bliéa wegle- viju i podignu madrae. Slobodacm rukom, kojs je blida podnodju kreveta, obje oslobadiajn po- steljinu utisnty izancdu donje stranice kreveta irradlraca, edansna podvijens pod madrac (slika 9.4), Kada se eslobodi utisnuti dio posteljinc. obje osube prifiwate rukem pednodja, postraniéni rub plate, idee ga nutegnuto, Rukor bliom uzglaviju iaviage postranién’ wtisawti nb plable dy nzglavija krevela (slika 9 4.1), Nakon Sto su postrani¢n rubovi plabre oslobodeni, prohace se Jjustuct ma sredinis kreveta (slika 94.2), Sasredine kreveta zm ce jastuel, protresu i stave na sjedalo stoliccili nadrZaé za posteljine (slika 9.4.5.}, Obje sestre, svaka sa svoje strane, mikeom pod- nogja i uzglavija uhwatc postraniéni rub pokrivaca } na granici gomje idonje Setwtine. Ruke podnofjai uzglavlja ce priljube, a pokrivat se pritom spontana ae preko naslonjata stole, ponove rafin tess, afin i prebaci preke naslona ste ice, $ rebovine okrenurim prema waglavlju (stiksa 9.4.4). Naisti natin hvala se i sake plaba. Mavsace treba preslofiti kod svakug pravijenja revel. Potinje se kul uzglavljar peekrifenim rue kama obje osobe prime uglove madraca, okrenu ga istave na srednji madrac. Na taj aaiin sc u7glavlje kreveta oslobodi od madeaci. Tstim poxtupkom okrene sc madeae pevinogja i stavi na oslobudene mjesto wzglavlju. Zatim se rukom nzglavija ubvati suprotni ugan veé okrenulog madraca i podigne okomite. Rukom podaodja ubwati ve supretm tiga neokrenniug madraca, ekrene se i prebaci na oslo bodeny mjesto podno#js. Istovremeno ruka uzgla- vija spusti madrac na eslobodeno sredaje mjesto Sika 94. kreveta, Rubowi matiracn ulisna se jedan u drugi abog wdubnasti Wezaja. Aiko jena krevetu jednu lijelni madrac, samo se previne: (slik 9.4.5). Na sladene madrace stavlja se redomt plahta, popreéna plahta, pokri- vats navlakom i jestuei. Plahta se ubwati rakorn urglavija za slobodni + presavijeni rub, Rukom podnogja peilwate ce slo Yeai dijelori plate kod stiprotog poprognog ri ba. Kad se plaka wdigne slike 24.1 od nasloaa stolice, Get ‘se na ugii madra 94.7). Slobodmia uzglavja podvudtijclom plalte pokrivama madrac podaodja, astali dijelovi pokrivaju sreunji mavrac, Popreent rub plahie podvijemo pod madrae (slika 9.4.6). Pty valimo rub plahte u vistnt poprecaog gomjez ruba madraca i podignemn ga okomito, po Gemu SHRI. ‘Slika 947. se na ugly madraca stvori trokul, Donji die iokula podvudeme pod madrac (poluugao) (slika 9.4.7). Slobodni ruby plahte vugemo prema ucglavlju i pokrivamo ditav krevet (slika 94.8). Kod urglavija podvutemo plahte kaa i kod podaogja, wSinimo patuagan (slika 9.4.10), Pod madrac podvudem preustali dio upisinog trokuta (ugaa). Tdud od uzglavlja prema podnazju, nutedermoi podvijamo slohodai wedwini rab plabic pox! madrac (slika 9.4.11). Kod podnodja kreveta pod- viagenjem plalte pod madrac, utinimo ugao. Rc ‘Stika 94.11. SSA] ‘Sika 94.12 ‘Slika 9.8.13. Rukom uzglavlia uhvatime slobodni poprecni mab slodenog pokrivata, Rukom podnoyjapa- fvagamo wedudni nob pokrivada (oko | mod ruke uzglavija). Ldeci prema uzglaviju pokrivat se vude po krevetu tako da polovica maulrica uzglavija astaje ncpokrivena (10-20 cm) (slikir 9.4.12), Na slobodni dio uzglavija siavimin jastuke, koji se prethodno protresu. Ctvareni dio jastoe nice okrenemo suprotno od vrata bolesmitke sobe (stika 9.4.13). ‘Ako bolesniic odmah lijeZe u krevet, poktivat presavijemo dijagonalaos one strane krevetas koje bolesnik lijede u lever ili ga presavijema na tc dijels BB. 9.2. Presvlat Krever se pet ska nevog boles ti devinficacatal * pokre 2 * kotar Gea pos uredne su sloven Téa. Pri presviates dvije sestre. Kay ‘pokretni stolié na ne kreveta, na. 9.3). Ispred: pod Atavljene su dvije nasloni dodirajy, Postupak:9.2. PresvlaGenje kreveta bez bolesnika Krovel xe presvladi prema potrebi, odreddenog dana u tjednu, inakon odlaska it prije dola- ‘ska noveg bolesnika, Presvlatimo Ii krevel mi novog bolesaika, prije presviatenjaCemo ga opr tii decinficirati Za presvlatenje keeveta potrebno je pripremiti: + pokretni stolié na koji smo slozili: ® plahte + popretne plubte * navlake za pokrivat ee © nepropusna platna * spuvacicn, pidiamu, bolesnithi ogrtaé, + endnike * rukavice za jednokratnu upotrebu * koSaruzaneliste rublje. | Cista pasteljina i ostalo mublje uredno su slcieni na pokreinom sio héu. Pripresvlagenjn krevetasaljclaj dvije sestre. Kokarn ct prljavo rebl)e i pokretni stlig nalaze-sesdesne stra- ne krevela, na dohvat ruke (slika 9.5). Tspred poxinutja Krevela pos tavljene su dvije stolice. Njihovi se nasloni dodivtju, Postupak: Slika 9.3. Presvlatenje krevels bez bolesnibis * poravnati pukrivate osloboditi posteljinu od podnodja prema waglatju * skiuti jaswenice + odloditi jastuke na sjedalo stolica ® javméi pokrivat iz navlake i staviti preko naslonu stolica © skinuti ncdistu posteljing (motattu valjak oot podnodja prema umglaviju, saviti nati Jjednaka dijela i odloZiti u kofaru za nedisto rublje) * presloditi madrace * prosteijeti plant 3 prostrijeti naviaku. uvuéi pokrivat unavlaku * gavnd jastucnice |= 20 cm) (slika emidio jastud- crane krevetas * stavifi jastukena wzglavlje krevela.Presviagenje krevela zapodinje oslobadaajem postelfine na natin opisan pri namjeStanju kre- veta. § jastuka sc zatim skinu jastufnice (svuten jastuei se ostave na sredini krevela). Insiunice se slode i stave na plata kod ueglarlja. Na jase niee se maslau ostale uprijane svari: niGnik, spavacien, piktia- mat, Knever se zatim oslobadi jas- tka i pokrivada, Pokrivad se iz- vuteizmavlake, a noviakase-sloyi na prijavo rublje kod uzglavja. Ked podnodja kreveta uhvati- mo popreéne rubowe plalate i uv jomo uobliku valjka (slika9.5.1) Dosa do urglavija, uw valjak umiatame i netisto eublje. Waljak presavijenno u tri jednaka dijelai ‘Sika 95.1 ubacimo u koSaru za nediste 1a blje (slike 95.2). “Madrace preslodimo na vet opisani nicin (vieti namjestanje krevela), § pokretnog stoliée uzmemo plahtu i rastvurimo na Getiri jednaka dijela, (Plabte dolaze iz praonice savijene taku da rastvaranjem mbova lako naslaje tra¥eni oblik.} Rastvorenu plahtu ‘pofoZime na srednji madrac di oba popreésa ruba budu okrenuta prema gore ¢ prema wzglavdju, 2 punt presavijeai mb plahte okrenut je esnom ili jevom mubu kreveta. Vukuéi slobodni podnozje madkaea. Karl podnedja plahtu uredimo kav pri name jeStanju kreveta, Madrac wepla- vija pokrijemo plahlom na ist nigin: deugi slobodni popretni mb plahle vudemo do uzglavlja Pokrivai uzglaviie kreveta, plan dulje uredujemo kan po nam- JeStangu krevet S pokretnog stoliéa weimamo Slika 95.2. naviaku za pokriva® (okrennta na naligje) 1 stavimo na matkrac pod nogja. Popregni otvarent rubovi trebaju biti okrenuti prenta gore i prema podnegju, VukwGi slo- bodai gomji popretai nub navlake, pokrijemo urglavlje. Zatim obje asobe kroz otver na navlac vavukeu raku u nuvlake (jena lijevu, deuga desnu) do -ruba, dvngom rukom ulvate (edna je vom, druga desnom) rub pokriveda sa stolice Fuvukn u naviaku. Krevel nakon toga, ved prema potrebi, uredima kao otvarem ilt zatvoret Jastuke uviatimo u jastutinice sa sljededi natin: izvrmemo jastucnicit (na naligje), uvwemo nuke u uglove, uhvatimo jastuk za dva ugla (samo jednom rukom), a slobodnom ruler navia- gormji popretni rub plahle do E \ pedavzja, pokrijemo plahiom oh ‘imo jactutnl stavimor ta Nag Pokremi-s ke sabe, 3 5 beReE é LEGE uy Ee Rukom pod za Fog, bnost Sestre pritvvald Pokrivadtizy presavijems je} iva oblik “sami Madrace pa Bolesnika @ Krits ubje podl ta, a zalim, kori e 8imo jastuBnicu preko jastuka. Neeativeni dio jastugniee stegnemo Vepcama, a presvudeni jastuk stavimno-na krevet kodl nzglavija Na presvuent krevel slavimo disti ubrus, rufnike, spavaticu ili pid%anm i bolesnitki ogrtag. Pokretni stolié i ke8anrsnetistim mbljem odvezimo pashije presvlagenja kreveta iz bolesnig- ke sabe 9.3. NamjeStanje kreveta bolesniku uw lezecem polozaju ‘Nepokreinim holesnicina, bolesnicima koji se ne smiju ili né.mogu ustati iz krevela krewet namjeltame i presvlatimo na poseban natin. ‘Krevet se bolesniku u leZecem polodaju aamjetia ovako: Postupak: * poravnati pokrivaé * asloboditi posteljinu © podiGi bolesmkova ramena i plavu i ukloniti jastuk (osim jecnog) * ukloniti pokrivad (izvudi iz naviake) * sloditinaviaku ("sanduk") *. privudi i utisnuti madrace jedan u druei (imeijel * okrenutibolesnika ma lijevi bok * qamjestiti pluhtu na slobodinoj polovici kraveta (od uzglavlja prema podnaiju) ~ okrenuti bolesnika na desni bok. namjesticl plakro * okrenuti bolesnika na leda ° namjestiti pokrivad.(uvndi u navlaky) * podidi bolesnike i stwiti jastuke. Tspwed podnutja kreveta stavimo stolice, parevnama pukrivaé, Oslobodimo posteljim kad podnudja krevela, a zatim postrani¢ni mab plabte do ueglavija (kam kod kreveta bez bolesnika). Rukom podnogja sestre prilvate bolesnika ispod pazuha, dragu ruku stave na bolesnikava le- aj odignu ga od kreveta, Jedni sestra pridrava bolesnike, dmga uklanja jastuke s wzglavija, ‘7hog udobnosti, bulesniku uvijek ostavijamo jedan jastak, ostale odloZimo na sjedala slolicn. ‘Sestre prihwate bolesnikai padljiva ga pelegau na krevet. Pokrivat izvutemo iz navlake i odluzimo ga preko stolica. Navlaku ostavijamo na botesniku, presavijemo je preko nogu, anjezinene dijelove koji visc pecbacimo ma bolesnika. Naviaka do~ bbiva oblik “sanduka" ‘Madrace poviatimo prema uzglavlju i utisnemo jedan u dmugi (trodijelni mmadrac). Rolesnika okrenemo na lijevi bok. Sestra s desne strane kreveta puclvute pod bolesnikovs ‘krida obje podlaktice, dlanovima okrenutim prema gore, privuée bolesnika boénom rabu kreve- la, a zalim, koristeéi se podlekticama kay polugama okrene bolesnika na bok. Druga sestea po-Stik 6. Slik 9.6.1 ‘Slika 9.6.4. Sika ¥.65. Iriva holesnike slotenom navlakom. Oslobodeau polovicu krevela namjeSia sestra koja je okre- nla holesnika. Thruga sestra pridrtava bolesnika i podite slobodnu polovicu jaswwka. Fopretni rub plahle podvuceme pod madrac ucglavlja, Sa strane udinima poluapan. Téudi prema padnedaja, poravnavamo plahtu. Kod podnazja podvuéemo popreini rub pod podnoje madraca, a sa strane ufinimo poluugan i ugan. Iduti prema wglaviju, pod madras podviatimo popretni rub plalite. Kod urglavija ucinieno ugao. Namjestanje plahte potinje izavriava ked uzglavija_ o2Bolesniks okrenemo na suprotan bok, na uredens polavieu kreveta. Oslobodemu polovict kreveta namfestimo na isti nagin. Pokrivenog bolesnika pridréava sestra koja jenamjestila "sv0- ju” polavieu kreveta. Bolesnika okienemo ng leda, Ispod brace uredimo navlaku. Ostalo uredenje navlakce i pokri- vata into je kao kod kreveta bez bolesnika, ‘Balesniku odignemo ramena i glavy, jodna sestra ga pridrdava, daga namjedla jastnke, koje je prethodno proresia, Bolesnika pailjivo polegnemo. 9.4. Presvlagenje Kreveta bolesmiku u leZeGem polo?aju Prije presvlagenga kreveta polrebmo je sloZiti plahtu i navlaku za pokrivat. Na sedaji madrac slahodnog krevela stavinw plahtu, presuvijenu na Getiei jednaka dijela Sloboda papcetni rubow plabte okrcout su prema gore i prema wzglavijy. Gornju Eetvrtiny plahte riitimo po pednoZju maraca i presuvijemo za dio koji dolazi pod maulrac. rugu Cet- ‘vrfinu plabte rafirimo px weglavlju macleaca i presavijema anolike kolike como je podviti pod urglavljc madracu, Sestre stanu s jedne strane kreveta, unduini rub plahte presaviju za dio kaji dole) pod madraci umataj plahm de suprotne butne strane krevela (nastaje “dugaéki valjak"). Dio plahte koji visi preke botnag mba krevela suprutne strane ne wvtéemo, Valjuk presavijemo natrijednaka dijela tlerajnje trecine valjka prebacimo na srednji dio). Slodeni valjak stavin na pokreini stole, Za pmesvlagenje kreveta potrebno je pripremiti: © pokretni stoli¢ na koji smo sloZili. =. slogenn plahtu ¢ muvlaku za pokrivat ec peitaies * rninik, spavacicu.. ® koSarnza nevisto rublj Pokretni stolié § postelii- ont i ko8aru za netisto rublje duveremo u holesnité sobu. Pokretni stolig stavime s des- ne strane kreveta, a koiaru za nediste cublje kod pod- nodjn sjeve strane kreveta. Postupak presvlatenjakre- veta holesniku u hefotem po lozaju isti je kaw pri namje- Hunju kreveta do namjestanja plable. Okretaijam bolesnika no lijevi hak oslubodima po- lovicu kreveta, notisty plasm Slska 9.7. Prosvlatenga kreveta frolewikoun u leBoGem polodaye cedGinimo poluugao. Poruynavamo plahtu idudi prema podnedju. Kod podnozja kreveta popretni rub plahic podvijemo pod madrac, sa strane natinimo poluugan i ugao. duet prema uzglavlju, pod madrace podvlasime viseti dio plabte, « kod urglavlja napeavimo ugao. Bolesnika okrene- mona desni bok, natisti din plabte. S oslobodene pokivice kreveta skinemo nctistuplahiy (mmo- lajuéi u valjak) iubacimo u kogaru za netisto rublje, Smolani valjak clonje plahte resirimo po prosstalom dijelu krevets, platu dalje namjestamo kao na suprotnoj poloviei kreveta, Boles ka, kao pri pravijenju kreveta, polegneme aa leds, zatim mijenjame navlaku na poksivatu. ‘Navlaka na pokrivatu i jastuénica mijenje se aa opisani nagin kao pri pravjenj 95. Namjestanje kreveta bolesniku u povisenom polozaju Krevel namjsStamo na sljedteci nadin: Postupak: wmatamou valjak de sredine kreveta (do bolesnikewih Ie da) (slika.7). Na oslobodene dijelove madraca slavimo Cistu plahta, koju smo prethedno pripre- alli (slika 9.7.1), Viseéi dio plate ostaje prehaten preko boene strane kreweta, a valjak odmolavamo da sredine kre- veta (do bolemikovih ledu), se im | Kod uzglavlja poloview po- ‘Shika 9.7.4. prenog muta plahte poxtvije- mo pod madrac, s# strane na- kreweta, poraynati pokriva cosloboditi posteljinu od pednodja prema uzglavij cukloniti pokrivat (ievwCi iz navlake} slofiti navlaku u "sanduk" i presaviti je do bolesntkova pajasa podidi bolesnikau sjedeti polataj ‘ukloniti jastuke namjestiti madrac i plahtu na madrace ucgla*lje (podviti, polimgan, ugao, prvo ses- tras lijeve, zatim sestra s desne strane krevela) ‘protresti i sloditi jastuke (poput crijgpa.na krowa) Stag Ispred podnodial ‘oblik "samcuka”, = ‘Sestre cukor pos nu.u sjerleci polozay ‘poled bolesnia legano na jasurke JoFajn (rukom poda paren hiner dongicatiae suprotne sirane) ( maverana stanifevina * teal * sredstwa za masazu (alkuhol, mentol-alkohol, hidratantni Jo- sion, zaftiina krema) * gumene rokavice, rukavice xa jednokratau uporibu * ruénik 2a jednokratnu uporabu za osabu koja pere bolesnika * srednja ploha: * Gsto islodeno posteljna rublje (plahta sla¥ona wu dugi ili keatki valjak. popretna plahta i nepropusao platno, navlaka, jastudmice) * spuvadica ili pidiama 103o * donja ploha: a © posuda za nufdus poklopeem * posuda ili mali umivaonik (7a pranje genitalija) i ® bubregasta zdjelica * slozems plabta | nepropusno platno ’ © kolara za neviste rublje zabed ©. priprema bolesnitke sobe ‘Bolestae ci * gatvoriti prozore noe © staviti stolice spred podnodja kreveta ilf irvuGl dréad za pesteljinu se * staviti paravan (u vigekrevetnaj holesaigke soba) kom. B e a a Dok onisgt * invodenje zihvata aaa * dovesti pokretni stoliés prigrem| enim priborom u bolesnicky sobu, pustaviti lesnika ga sadeanc strane kreveta ima (okom + oprati bolesniku xabe shije 2otkar a. vodom is * osloboditi posteljinu (navlake: 1 pukrivate) + ubloniti jastuke (ostaviti jedan) * igvndl pokrivad iz navlake + sloditi naviaku w obliku sunduke * gaititi krevel (madvace) ~ staviti napeopusno plaine é plahte * skinnti spavacicu ili pidzammu + pratii brisati bolesnika * off * tice * aii * wrat stare ® irbuh * ruke © eda * giuteuse * moge © gonitalije © bud spavadien / pidzam © skinuti nepropusno plamo i plahtu © namjestit il /i presvudi krevet * pated jatt odrerati nokte* raspremanje bolesnitke sol * otvoriti prozore * ukleniti paravan i stolice * iayesti pokretni stolié i kogaru za negisto rublje * raspremiti pribor. ‘ube peremo bulesniku uw sjedeéem polozaju, Rolesnika koji ne moze aktivnn zanzedi sjedeéi po- loiaj pridrfavamo u sjedecern pologaju za veijeme -poanja 2ubi. Prodi ispod bolesnikuva vrata 728i mo nepropusnim platnom, kompresom it rucai- kom. Bolesniku dedamo cain s nvlakom vodom. Dok un ispire usta, pridrEavamo bubrezastu adjelicu (shika 10.2), dodamo Sctiicu s pastom st zube. Bo- lesnika upyzorimo da zube etka u svim sayerove ma (okomilo, voduravas, kriino) (slika 10.3). Po- slije dctkanja bolesnik ispire usnu Supljimu maker vodom isadriajiizhacuje wbulmetasna 7djelicu, koja ispod brade pridava sesira. Bolesnik obrife usta stanitevinom, Zabe peremo bolesniku puslije swakeg obroka, a ajmanje ujutro, poslije rucka i prije spavanja. Nepokretiog holesnika peru dvije osobe. Veliko nepropusna plato i plahiu siavimo pod bolesniksa na natin opisan pri presviagenju kre veta lezeéem ili sjedecem bolesmiku. Poi podviagenja nepropusnog plaina i slodene plate, u tremuitkr kaa se bo lesnik odupre 0 laktove i pete, pornieme noénn koéulju do ispod ramena. StiaZinji die ko ee Aulje powudemo do bolesnikeo- ‘vrata, prebacimne preke EI lave, iz ko&ul je invutemare ke (pri oblatcaju radimo obr- auto}. Na ist mucin skinema KoSuljui bolesniku koji sjedi w krevet. Ako bolesaik ina oalije- donu ruku, iz koSulje najprije ruteme zdrava roku ¥ ko- aulju prebacimo (skinemv) preko glave. Nake toga op remo, tx pridriavanye., skine- naw koSulju sbolesne:ruke (pti oblaieaja postupak je obr- nut). -~ ee 9 va: = ‘Slika 10.2. Preinje-2ubi u krever a1. efi; od vangskog prea ‘auuraiyen nese a 24ice: u clk bia 3B), sume predcsara ila 2 * nse: pecbcitara soca) ui i 4a '} S-srac glovu bles abc } karin aera ricer -mmuma peak pen vou: gi {paleo sera nadie pre: pecu so vlan boje (=) paca SSubulr paprochim pakretima s jecine senna na dren ‘Oral: jelovi uke pom se sascha, lagi dr rns peta “Uvrae pete se phrases ‘Tededat peru ic dug pokretioms: oa en itniu do vets, reke lopatice co polamog mieta, enya nae ea [Leda se istaju dlanovina rk (GbenIolalkoholorn ili parafimdcm aljem) 13 glasses: nani pokreéma mata “Hr rasebnoTretin fmads Puteuta ‘opts se maken Si su opmane ce sre ‘14-noge: degim veduénim di ‘aim pokes iS penile Slika 10.4. Redostijee! pranja bolesmika Kofulju stavine na posteljinu, a.ako presvlatimo bolesnikie, ubacimo jeu koSaru za netisto mule Sesira s desne strane kreveta pere bolesnika, a druga, sa suprotne stranc. ‘titi pasteljiau od voded brige bolesnika. S pokreinog stoli¢a uzima oba rutnika i stav]jana urglavije brevets, Jedan rutnik raéiri preko naviake da ispod holesnikave brade. Bulesnika se pere'sljededin reuloslijedom (slikea MA): naw namofenim aglorn opercmn jednu, a dew mu trljaBicur jeclnimm njecinien 1 glam deignokes, O88 peremy od vanjskog oanog Kuta prem unutarnjem, Ake je potrebne, teljadicu isperemo ? ponovimo postupak. Liee peremn vodom,.nazahtjev bolesnika isapunom. Namnécnom trijaticom operemo po- loview Sela, zanbidenio vanjski ugao i operemo di lica ispod ofa i hrbat nasa. Zanbidemo kut usta, operero polovien brade. Krivulja pranja cdgavara brnjki 3. Otvoreni dijeluvi broje wkre- ‘nui su prema nosu. Naisti nadin operemo i doigu pelovicu lia, jednim ugiom trljatice prebri- demo usta, a.drugim nglom operema predio isped nosa. Lirife se na isti nadin kao Slo se perc. ‘Ti se perm sapunom ili pjenes 2a kupanje. Bolesnik prvo okrene glavu prema sestri koje 32 ‘pens, Sestr koja brite hulesnika oslobodi ubo ad Kone. Opere se i lobri wbnise jenn, zaticn go uho. anolima bolesnika da glava zshaci unazad, s ako nc mode, udinit de to scatra. Prednju pox lovieu vrata peremo pulukrunim pokretima s lijeve strane prema desno Ako bolesnik moze nia x twljaticu. zal rule tekuéa7 ee ; odignuti glava od kreveta, operemo odmah i strainju polovicu vrata ili jeoperemo kasnije pri pranjuy leva. Vrat briSemo pokn:tom koji edgevara keivulji pri pranju. | Sestra koja brite holesnika zavme navlaku zajedna x raénikom do pojasa. Trijacicom opere Z ramena i predio isped vrata. Prsa pere krivuljom heojke 8. Poslije pranja prsiju operu se obs ' paula, 110 prvo pazuhna strani asobe koja brise bolesnika. Za vrijetnee pranja trljabicu ispire- a vita). Obek ! vlazan od brisanja stavimona maviaku. t Navlaku refi povaemo do simfize, Trhuh peremo dugim popretnim pokratima s jedne j strane prema drugoj, Narotita paznju treba obratiti predjelu pupka. Tebuh posiije prunjaobrite- [ mmo ruénikom kojim je pokrivena navlaka. Ruénik nakon brisanja stv Jlavije krevela, ‘do strune usobe koja briée balesnika, Bolcsnika pokrijemo navlakem. Ruénik koji pokriva pesa L iavmtomo ispod navlake i stavimo na stranicuu7glavija do sestre kaja perc bolesnika (evaki ud nik jena svojoj strani, ne mogu se zamijeniti) Usduini rubnavlake aititimo rugnikom. Operemn raku sa stranc osobe koja beige bolesni- sno pra i pakrijemosubim rudnikom, a raénik ka. Ruko pecemo od Sake naviSe. Narofitu paznju treha obrutit pratima i predjelima izmedu pestiju, Dijelove rule (aka, podlaktica, nadlaktica} peremo 7asehno, dugim wzduznim ili kruz- nim pokretima, Nakon ispiranja vodom moka obrisemo istim pokretima. ‘Sestra koja briic okrene balesnika ma bok. Pri okretanju bolesnikove ruke prekridimo na prstmna ili ispradimo ipriljubin uz tijclo. Bolcsnika prihvatimo za ramet za pretlio zaljelitne kesti suprotne strane, polagano priviatimo dok ne oslobodimo leds. Bolesniku moze na bole okrenutii sestea koja ga pere. Prodnji dio bolesnikova tijela pokriven je navlakom i zaSti¢en mut- nikom, Leda peremo dugim pokrelis: od glutcusa wz kraljeSnicu do vrala, preko lopatica do palaz- nog mjesta, Svaku polovien Ieda pensma zasebno, Obritemio Leda Sestra koja pen: bolesnika brie rake i alkoholom ii bidratantaim losionom izmusira mu leds. Masira dianovinta rau. Paslije masa%e leda pokrijemo polovicom ruénika. Za ¥iijeme pranja glutcusa bolesnik leZi na boku. Glutcuse peremw krunim pokretima,sva- lew stranu zascbno. Zatim operemo predia izmedu gluteus, obritemo ih i izmasiramo. Poslije pranja gluteus nklonimo zaititni rutnik, bolesnika upreano spustimo na leda i obi demo mitt kasualju, kojypowutemo do pojasa. Do pojasatakoder powutemo i slogenu plahtuine- Propusny platno. Sestra koja brie holesnika radiri goenfu plahur i dedi je malo odignutu za Gitavo veijeme pra- nja spolovila. Bolesnik koji ima snage pere spelovile sam uz nai pomoé, Bolesniku dadamo trljadicu, zatim stantZevinu kojom asuii spolovilo. Posiije prunja spolovila bolesnik mora oprati nuke tekudom vador (pulijevamo vodu iz wréa iznad umivaonika). ‘Nemognom bolesaiku spolovilo pere sestra. Za pranje-spolovila sesira oblaci zatitne muka- vies. Spolovilopere trljaicom iqsusi slanicevinom. Ake bolusnica kevari iz spolovila (menses) ispod glutensa stavimo posuda 7a nvidu, spolovilo polijevamo mlakor wodan, peremo uljati- com (od simfizé prema anusu). Poslije pranja uklosimo posudt a nuzdu, x predio. genitalija gsutime stanigevinom. Spolovilo ne smijeeno pratt erljaticom kojom peremo ostali dig tijela. Trljadiead 2a veljeme pranje ispitemo tekudom vodem (ne wumiveonikn). Stanigevinu kojom tri emo spulovilo odloZimo u bubeezast zdjelicu. prinjaskinemo s krevela plahtu iveliku nepropusno platno, a vaviaku slofimo kao. “ gandak", Od podnoja do urglavija oslobodimo plahlu, poravnamo madrace 1 leboéem ili sie- degen bolesniku namjestime i/ili presvatemo krevel. zanctisto i pasteljinw 1men, Jednom rukom ubvatime pra i pere ya peiprem aie a Kosu éeiljamo pramen po pra- Ako bots | men ase, drugom pumoti Sellja uslai slavimo um raitedljavarnio krajeve. Takevim pos- S283 vodona. By — upkom izbjegavame tupanjc. dom, y Gs se bolesmik u sjededem pologaju nmtnikom, mu se pakriju ra- 10223, Pranje m iene mena, # leeGem holesniku ruemikom \ ~adtitime jastuk. Bolesnike okrene pri Seiljanju glava prvonajednw, azatim Belenky nadrugu stranu. Svaka sestrana ured dc. U bolesnithay : a minkon wydom,| aschno. UU bolesnicas dugom kosurn Stika 105, Ceiljanje holessiks ‘vlasi se razdijele po sredint iispletw u Postupak: pletcnice sa strane wha, Pleteniec se * ad pnitveste na tjeme, da pri leZanjet nc emetaju, Kratkar ksa wiedise prema bolesnikovoj Zelji. Pos ‘ili kek Eedjanja orpala kosa ukloni we stanigevi éealjupere. Lije Gedljanja orpala. ukloni se steni®evinom. a GeSaljopere. © tev © polljen 1022. Djelomitna ajega bolesnika * dedati © ispirad 2: i . W221. Pragje zubi * odnijel Bolesnik pere ube poslijesvakog ubroka, Potreban pribor za pranje mubi danesemo u bole- snidku sobe na posiuzavniku. Ostali postupak veé je prije opisan. W224, Proje ea Za pranje sca 10222 Pranic umjcinog wibala Potrebno je: s . Pripremiti pr Rolesnik kop ima downline snage pea ¢e umjetno zubalo sam. Ulbalesnitku sobu donesemo umivaonik, vré s vodom, tekuéi sapun. rucnik, potrehan pribor za pranje zubala (isti kao za pra- © posudie ‘nje cubi) i paravan za zaSlite kreveta. = desta Postupaks * umivae * douijeti pribor u bolesnitku sobu + wlaw + nuamjestiti holesnika uajedod palo?aj = irljatie + staviti umivaonik na stoli¢ ii krevet * rob * dodati bolesniku écthicn 7a mube s pastor (holesnik pere zubalo} * seedy + polijevali zubalo (balesnik ispire) * pope + dodati bolesniky ZaSu smlakom vodom (bolesnik ispere usta, stavi mbalou usta) * Sst * polijevati bolesnikove ruke * come * dodatisapun Pripremiti ba * ispiratiroke * dovesti ® dodati rutnik © gatvori * odnijeti pribor iz bolesnitkesobe. ° stavitis 108,a \ ‘Ako bolesnik ne moze sam prati umjetno zubalo, sestraohnte zattitne mkaviee, ueme zubalo i pere ga pripeemljenom tctkicom i pastom za mube pod tekuéom Vodou, Bolesniku isperemo usta j stavimo umjetno zuhalo, Ako se bolesnik isti umyjetnim cubalom, slavimo ean gist tain s vodem. Bolesniky be svijesti cba umjeine cubalo icvaditi, oprati i staviti uZaSus vo dom, W223. Pranje nku Balesnik mora prati nuke peije jels i poskje nuk de. U bolesaitku sobu donesemo umivavnik i nuakou volo. tekuéisapun i rutnik. s holesnika u sjedeci polozaj (ii ledeéi na boku) * staviti umivaonik na stolie ili krevet * polijevati vodom bolesnikove ruke * dedati sapun * ispivatiruke > dodali rutnik ° odnijeti priboriz bolesni¢ke sobe 102.24. Pranje genitalija inkentinentuom bolesniku Za pranje genitalija inkomtinennom bolesniku polrebno je: Slika 106, Pranje rake v krevera fjwremiti pribor: * posudus pollopcem 2a rubljeuprljano grubom nezistogom * dosta stankevine | * umivaonik za pranje spolovila + yrs vodem * teljation © rutnik * dovesti pokretni stolié sa slozenim priborom © gatvoriti prozor J + staviti stolice ispred podnogja krevela ili izvuéi drZaé za posteljinu.Postupak: © obnéi gumeae rukavice * osloboditi pasteljinu, skinuli pokrivate, skinuri naény koala. * okrenutl bolesnika na bok © uklonili grubu negistecu stanicevinom © vad popretin patty, Cisti dio staviti poe bulesnika * oprati glucuse i spaloviln = osuisiti * inmastrati uklonili netistu popretnn plata i nepropusno plainy (ubaciti w pest za nesta 7 poklopiti paklopeem) * skinuti cukavice © staviti istu popretnu plat i nepropusno plain * obudinotau kodulju * namijestiti krevet * oivariti prozor * odvestl iz sabe upourjebljeni pribar * raspremilipribor. Postetjinu estobadame kao kod “jutamje i vedemje ajege”, Bolesnika skimemo kosulja | okrenemo gana bok, [nkoutineninog bolesnike pereme u gumenim rukavicara, § bolesnika i posteljine stanigevinom uklonime grubu netistocu. Ispod madraea iavutemo popretnu plahtu, pod balesnika padvucemo oslabodeni, acuprljani dio plahte, Bolesnika (gli Feuse i spolovilo} peremo trljacicom. wekugom vodom i tekucim sapunom, Opranc slutcuse i spolovilo dobeo osusime, gluteuse izmasirumo, Netisus popretou plahia i nepropasne platno smnotamej ubarimo u posudu 7a uprljene rublje. ispod bolcsnika stavime istu popseénu planta i nepropusny plaino, Bolesniku obmdemo Gistu none kuSuljy, mamjestinie krevet. Glvorima razor, anediste rublje-i upotrijebljend pribor edvezcomo, dah poslije pranja, rzbalesniéke so- be, 10.23. Povremena ajega bolesnika 1023.1. Kupanje bolesika u krevetu Kupanje bolestika u krevetu izvodinun kaa i pranje do pojasa. seazlikom Sto naken ablatenja kofulje peremo noge. zatim spolovili, Noge pri peanju odmakeeme jedau od druge, plahtor i tménikem pokrijemo nogu koji ne peremo. odnosne koju sina uprali. Najprije perce nogu sa c jemo u koljem (osim n bolesnika gdje je tobolno), stopalo wronime uw vodu (umivaanik}. Najprije perema stopaly ipredtio izmedu jrstiju, zatim potkoljenicu pa natkoljeniew. Nogu peremo trijaticom, a brisemo rucnikomn (ko roku), & vain masiramo od prstija prema glutealnoj regiji. Ako u krevetu kupamo inkonlinentnog bole- snika, najprije otistimy grubu netistodt (vali naprijed). Lio 1023.2. Tukranje bs Higijenucijelog Prjewtaapl vata. 7atiin pripren ee ee ere ee er1.23.2 TuSranje: bolesnika w sjedecem pelldaju } [fgijenn cijelog tijela bolesniksa sa smamjenom ifi onemoguéenom poksetljivedicn (koji mage, { smiju sjedili) a tye zclravstveno stanfete dupusta, odrFavamo miiranjem u sjedeGem poloFajn ‘TuSiranjem osiguravam bolesniku najslitniji natin odrZavanjaosobne higijenc koji je provodio koa kde. Prije tutiranja sestea provjerava bolesnikovo stanje | dogovara s bolesnikem tzvodenje 2ah- ‘vata. Zam prpsema pelhor 2a tabiranje i kupaonictl, Postupak: * priprema bolesnika * priprema pribora: a necisio i * tekudi sapun ili pjena za kupanje + Qteljadice * 2rutnika * sredstva za masazu * sto osobne rublje (spavacica ili pidzama) * ruénik 2a jednokratnu uporabu (za sestrn) © priprema kupaonice: © aatvoriti prozore * proyjeriti temperaturu prostorije + namijestiti stolicu za twSiranje emo kabul i © provjeriti tus * ievodenje zahvata: © davesti pokretni stolié s pripremljenim pnborum © dovestl koSane za netisto rublje davesti bolesnika na pokretnim kolicima (swlici} © smjestitf holesnika na stolicu zat skinuti nocnu kotulju © {uSirati ili pamodi bolesnikas pri tukiranju ® osuSiti (obrisui) bolesnika © premjestité bolesnika na pokretna kolica % ohuéi holesniku nocnu kotulju, ogrtat * odvesti bolesnika u bolesnidku soby * smjestiti bolesnika u krevet * podedljati bolewnika (ili: nu dodati pribor # cesljanje) * gdlrezati bolesaiky, prema potsehi, note na rukarna i nogama (ii ma pomoéi. doduli Skare i stanievinu, odnijeut pribor)* raspremiti kupsonicu i pribor: * atvoriti praze Exvesti pokretn stolid i koSary za metisto rublic + raspremiti pribor, Bolesnika podignemo u sjedeci polozaj, nage spustime preko cuba stranice kreveta i atnije~ ano mu papute, Stanemd ispred bolesuika i svojim keljenima obubvatime ajegova, obje ruke padvudemo ispod puzula holesnike, polak ga privlagimo prema sebi i pomakemo mu uslati_ Kara bolesnik stoji, Iedima ga oksenem solicit i polake ga spattame sjesti. Ogenemie ga Logrtavem ‘ edvezima u kupaonicu. U kupuonied stavima koliea sholesnikom ur stolicu za tuSiranje ili Sto blize njoj. Skinemo mu odjecu, uspravime ga lecima okrenutim pena stolici za nifiranje i pesjedneme na nju. Prilagadime temperatura vode bylesmikovy) Helji i peibue stavieno aa dabwat euke (telfadion ili spuzvn, sapaa ili pjonn za peanje) ako se bolesnik mode pratt sam, Aku se bolesaik ne mz sam prati, "simecimo” ga miazomn vode, stavimo na tljacicu sepun ii fampon 3 pereme cijelo ti elo ism redoslijedom kao u krevern, ismfiramo i osusime. Rolesika premjestimo aa pokreina kolica, abutema mu spavacicw ili pidJamu, ogrnemo ‘oertad, oajemo papuée i odvezemo u bolesnicku solu. Kalica davezemo paralelao uz. namnjet= len i presvucen krevet. Rolesailen pomaiicmo pei ustajanju ix kolica, sjedinemo ga na rub kreveta ismjestimo u le2eéi polo%a). Dosame mm pribor za. 2e8] janie, i ga patesljamo, a po potrebi mz odreziemo nok. 1233, Tusiranje bolesaike w Kietem polaaju jenu nepokreiih bolesnika koji me mogu sjediti, a je stanje to doputta, i usiranjem w iezegem polozaju nu posebaim kolicima — nusilima. Poye huiranja sestea dogovaras bolesnikum tzvedenje 7ahyata, a zatim priprema pribor i kupasnicu. ‘Postmpak: * priprenta holesnika © priprema priboraz * tekuéi sapun ili pjema za pranje + 2 irljative * 2rutnika * sredstva za masatiu * plhta * sta nogna kodulja ili pidzama * rudnik za jednokratnu uporabu (za sestru) * priprenia kupaontce: ‘+ ealvoriti prozore % provjeriti temperaturn prostorije © provjeriti tus 12 Ovimoe Premjestanje Postavimo nt pazuha, dug plabtu (iznae Rolesnik ade ili shvm vijamo suing vorimo u bal 10234. Ks Nowopein smiijn kupati ssnici s visokt provjerawa b pribor i kupa* iavodenje zahvata: % dovesti pokretni stolié s priboram * dovesti kofanu za netisto rublje * dovesti bulesnika na lefo¢im koliciom, iobuje- . obje mke | prenijeti nosila izmad kade ili slivnika mu ustati. * dovesti pokreini stulié s prierom na dohwat nuke Ogmemo ga © skinuté nogme kosulju tudirati bolesnika nosila + smjestiti bolesnika w krevet vc names * pokedljati bolesniki ee eecia * adrezati bolesnike nnkte * ruspremiti kupaonieui pribors * otvariti prozore * odvesti pakretni stoliéi koSare 22 nevisto rublje * raspremiti pribor, Ovisne 6 tefini i pokrethiwosti bolesnika, na kolica ga premjeXaju jedna_ dvije itt tri asobe. : a PremjeSlanje bolesnika ix kreveta na leicSa kolica najéeite iavode dvije asobe: lezeca kolien pcpeoricn pastavimo usporedo s krevetom, jedna s¢vira Moji kod weglav|ja krewets# ulati bolesnika ispod partite, dnuga sesiras1ujt kod pndnodja krevetat whvati bolesnika za natkoljenice, ili ohje whvate plahte (iznad glave i ispod nugu), zajedino padignu bolesnika i premjeste na kolica, Bolesnika pokrijemo i na ledecim keliciima odvozimo u kupsonicu. Nosila smjestimy tena kade ili slivnika, skincme ketulju, tuSiramo (vidi mSiranje u sjedecem polo%aju), oxuitimo, sta- vijumg sun plahiu, premjestisno aasila na driave, obudemo bolesnika ina lezetin kolicima ed vorima w bolesnigia sat Smjestrne v krevet, podeS!jamu i po potrchi uredime nokle, 10234. Kupanje bolesnika u kad Novoprimljeni bolesnikt moze se kupati'u kadi samo uz dupuitenje fijetnika. U kad se ne sini kupati bolesnici koji krvare, kopi su stanju Soka, srEani bolesnici, vrlo iscrpljent i bole snici s visokor temperalurom. Prije kupanjabolesniku itcha izmjeriti pulsi temperanina Sestra, provjerava bolesnikewo stanjei dugewara ses bolesnikom “a izvodenje zahata, Zutim prprema pelbor i kupsonicu Pastupak: + peiprema bolesnilea + priprema prihara (isti kuo pri kupanjn 0 krevetw, bez umivaonika iveta's vodom) * toplomjer a vodu 13© priprema kupaonice (kao pri tufiraaju) * iavadenje zahvata: * dovesti kolica s peiborom u kupaoaieu * davesti kosaru 7a nedisto rublje © nupunifi kau vodom © proyperiti temperature voxte prekriti ley: za bolesnika plahtom inepropusnim platens © dovesti bolesntka w kupannicu, © smjestiti kobe wzrub kade * skinuti bolesnika * staviti bolesnika u kde ° okupati © smjestiti na lez © osusiti > immasivati * obudi cists nocim Kosta = pokeiljatt © odvesti u bolesnicky soba * smjestiti u krevet ® raspremiti kupaonicu i pribor Prostorijau kojoj se bolesnik kupa mora biti uw; emperaluru od [7 do 20°C. Toptina vode u kadi iznosi obigno 35 - 36°C. Po. hnlesmkuvoy Zelji vada moe biti hiadnija ili toplij Tempernura vode urvidujem toplomjcrom za vod, a ako ga nemamo, sam bolesrik, je tvrduje stupalon, thi sestra podiakticom. Kad prvo puninio hladnon, a zatim toplom vodom. Kod takwog pumenja ne stvaca se-vedena para. Prije svakng kupanja tncha kadu dezinficirat oprati tekuéom vodam, a poslije kupanja mehamicks oistits Bolesnika na pokretnim kolicima dovezemou kupaonice, skinema ga, potkoljeniee prebaci- my prekoruba Kade, Sestre koje kupaju bolesnika prihvate ga ispeel pau 3 polako urone u vo~ du. Potpune nepokretnog bulesnika (koji ne muze sjeuiti) dovezemo u kupaonien na kolicima koja su poknvena dvostrukom plahlom. Plahtu kee nagu i kod glave prilvatimy ca uglovei bo- Jesnika zajedno snjom (sludi kao nosilo) laganouroaimno u vixku, ‘Uleadi pecemo bolesaika na.isti natin | istim redoslyedom kuo i wkrevetu, jectino nm Tice ape remo tekudom vudom, ‘Nakon kupanja pokreiniji botesnik napusta kedu pastupkem kojim je u nju vlue, samo obe autim. Te#kog bolesaika prikvatine ispod pazuka jispod nugui prenesemona kolica. Plahta ke jom je stav)jen a kadu ostaje u-vodi Pokreina kolicana koja se nakon kupanja prenosi bolesaik preknijemo nepropusnim platncm idistom plahtom, Bolesnikowe tijelo obriemo plabtom, a lice rucnikom. Zvukovad osusima la -gano Sapicem omotanim vaio, S nosila skinemo nepropusno plato i viagaw plahty, Bolesniku -ohuiemo Zistu kusulju, unedime mokte i kasu. 410255, Pranje kose bolesniku-u lededeen polodaju Ako bolesnik lei u bolnici due od tredan dana, a sam ne mode oprati kosu, treba mu je oprati, Utestalost pranja kosc avisi 0 masnogi, znojenju, uprijanesti.. Uz korijen viasi kose naluze se Hijeade loinice koje izlutaju Io}. One se otvara- ju samostalnn uw pore kfc. ‘Suhoga acinasno masnoga kuse -ovisi o radu Hlijezda anojni Jojnica. Pranje kose tnatin, v Jeme) prilagodavamo potreba- ‘ma j navikama belesnika. Za prnje kose bolesmiltr 1 ‘Sika 10.7, Pribor za pranje kose bolesnike leiedem poluzajn sestra pripre- mu: bolesnika, pribor, boles- nitku sobu ili kupaonien i iz- ‘vod zahwat. Postupak: © priprema bolesnikka © priprema pribors + pokretni stolié na koji sma sloiili: * posude (vré) s (oplom vodom, * posudu za nefistu vadu * sredsivo za pranje kose (iampon} * plabtu uvijenuu valjak * nepropusno platno s izrerom za wrat * dvarutnika + dektrigno sntile za kesu (fen) * Beal] * stanigevinu * bubregastu vdjelicu ® pribor za zaititn poda (papir, tkhaninu, plastike) © priprema bolesnicke sobe: © aatvoriti prozore * staviti stolice ispred podnogja kreveta Ml Izvndl dr2aé za pesteljinu Plahta ko- plainan osu Lis . Bolesniku ms* invodenje eahvata: * skinuti pokrivage (izvudi pokrivate iz nuvlake) * sloditi navlakuu"sanduk" * ubloniti jasmke * smjestiti bolesnika u papreéni poloZaj * slaviti ispod vrata plahlu savijenu u valjak * pastititl pod * staviti posudn za negisin veda staviti bolesniku ispod vrata nepsopusno platno © gaitititi prednfu stranu vrata rugnikom * navlaZiti kosu istrijati Kos Samponom * istrljati kosu &onom isprati kasu ukloniti nepropusno plane * ukloniti valjak jiestiti bolesnika u leFeci poloiaj i jastuke mma weglavije kreveta namjestiti krevet osusiti kos * podeSljati bolesnika * raspremanje bolesnike sobe i pribora: * atvoriti prezore * izvesti pokreti stolid s priborom ° ignijeti posudu s nedistom vadom * raspremiti pribor Ubolesnitku sobu dovezemo na pokscinem stoliéu pribor za pranje kase. § kreveta skinemo ‘pokrivate (kao pri pranju bolesnika u krevena), slo#imo naviaku w obliieu "sandnka" nodan ko- Sulju ne skidamo, s kreveta uklenimo sve jastuke. Bulesnika smiestimo u popretni polozaj. Promjena bolesnikuva pull2aja izvode dvije osobe koje slojessa strane kreveta, Sestra s desne slranc krevela rukom uzglavija prihvali bolesnika ispod vrala za pazuho suprotne strane, drugu. ruku podvuie pod bolesnikove slabine. Sestra sa supwomne strane prahwati bolesnika ispod bedara i ispod potkuljeaica. Zatim gomii div bolesnikuva tijela priviate podnogju, a donji k uzelaviju ‘kreveta, take da bolesnik Je#i ma krevewn dijagonalno 5 glavom izvan bodnog maha kreveta. 116 snikowe: glave pe via koji staviang nicy dijela vrata zom za vat. B ee bolesnikowa ram stavimo u post bove uvijerw (i Suilimy reCnikes epropusno plas Jeulna sosteaf dom. Kosu dva amponom i ispe biti Sista, a ako, ponovi. Kosi of je 7asticivan ba ‘ubacimi 1 pos mona pokreinis ‘mo jasnake i bob Okretanje bolest mie obmmuto). Og mijestimo bolesm Iesnikova eda a osu modem {sve osim vréast mio u kuupaonicy) Zavrijeme pe umivannik il ka de), Jena mse kao ukreverw. 1024, Niega @ ‘Use Supjing slinovnice. Kodgi k uzglaviju spod bolesnikova vrata, aa rub kreveta stavima pripremijenu plahtu smolanv u valjak. Ispod bole snikove glave pod zaSitimo nepropusnim platnom, na koji stavimo pasuda 7a nevistu vodu, Oko straz- ima nepropusnn plats s ize vor za vral. Bolesnik pridrava uw visini tshuha vepce nepropusnog plalna koje od vode eaiticuje bolesnikowa ramena. Donji kraj nepropusaeg platna stavimo u posudu za nctistu vodu, a pestrani¢ne ra bove uvijemo (Eine #lijeh). Predaja strana vrata 72- Htitime rignikom, Rubowe nutaika podvijema pod ‘Repropusne platne. Jedna sestra pere kosu, a druga polijeva kosu vo- dom. Kosn dva puta aavla#imo vodom, istljamo Samponur i isperenur, puslije ispiranja voda mora biti Gista, a ake je poirebmo, pustupak se vibe puta ponovi, Kosu obrifeme i obavijemo rugnikom kept je zaStigivas bolesnikov vral. Nepropusne platno ubacimo u posudu 7a netistu vodu, valiak preby mona pokreint #ulié. Na urglavijebalesnikea sta mo jastuke i bolesnika smjestimo u Iedeci poladay. ‘Okvetanje holesnika irvede se na opisani nadin (sa mo obrnuto}. Opranu kesu umotamo rutnikom, na :ijestimo bolesniler krevet. Bolesniica smjestinw u sjedeéi palo%aj, namjestimo mu jestuke i ba- Jesnikowa lala zastitimo rucniken. Kosa potesljanio i asusiing susilom, Kasu mogemo bolesniku pra iu kupaonici. Za pranje kose pripremimo botesnika, pribor (eve osim ra s- vodom, poaude za nedistu vodu i zaltite za pod) i kupaonicu. Bolesnika doveze- mou kupaonicu na pokretnim kolicima (sjedeei ili leeéi). Za vcijeme pranja kose bolesnik le2i ili sjedi na pokretnim kolicima. Kolica su siajestena uz umtivaonik ili kadu, bolesnik nagne glivy unizad (bolesnikova glava je tznid umiviwnika ili ka de), Jodna mu sestra pridrZava glavu (ako bolesnik ne mode sam), druga pere kusu na isti nazin kao u krever. jeg dijela veata st Sika {.8. Pranje kose bolesniky o lededem poletaju 10.24. Njega oboljele usne Supljine ‘Usna Supljina normalnn je viaina od sluzi koje iuiiyje sluznicai sline Sta je izluduja Bijezde slinovnice, Kod bolesti koje su peadene visokom tempersrurom, disanjem na usta ill edje se prom vodi parenterala prehrana, suéi se sluznica u usnoj Supljiai i na jezikui desnima stvara naslaga. [Naslaga mode biti razlitite hoje, a sastoji sc od propalih stanica, ostataka hranc i baklerija. Hoje njexino podlnga 2a razvoj haktesija i gifiviea. Suha sluznica lako puca. i podloina je infekcifi, Stvaranje naslaga u usnoj Suplfini trebu sprotavatt, Mjere za spretavanje jesu: * pranje zubi poslije svakog jela a * ispiranje usne Supljine (Zajem od kamilice, 3%-tnim H202 itd) * premazivanje usne Supljine j usnica (parafinskim uljem, glicerinom...) WwPrije provodeaja ajege usne Supljine sestra provjerava stanje bolesni vodenje zahvala, Zatim priprema pribor. ai dogowara s njirm iz Postupak: * priprema bolesnika, i + priprema pribora: i * pasiudavnik na koji smostoZili: , * obigne Spatule ® Spamle ablogene gazom + Stapice oblogene vatom ® glicerin il parafinske ulje * 3%e-Ini M202 * narezanu staniéevinu * Sahu smlakom vedom * nepropusno plaino i komprest * bubrefastu zdjetion * lavodenjezabvata © stavili kompresu i nepropusny plaino ispexl bolesnikove bade © dodati holcsniku Gatu s mlakom vodom (bolcsnik ispire usla} & pridcéati bubrezasin zdjelicn ispret! bolesnikave brarle (balesnik izhaci sadr— aj iz usta) © pregledati usnu Supljinu Spatulom, © premazati puslape parafiaskiin uljem ili glicerinom + prigekati nekolike minutia + skidati naslage + dodali bolesniku Caius mlakom voxdom (u vodu staviti jodau Micu 3% A202), tolesnik ispire usta ~ * dodali bolesaiku Gaia s mla- kom vodem {holesnike isperc usta) * osuSiti usstice + premazati usnice i use Sup: Jjinu parafinskm uljem ah gh cerinom * raspremanje pribora, Predio ispod bolesnikave bea- de zattitine nepropusnim plat- nomi kompresom. Bolesnikudy damo aus mlakom vodem. On igpine usta { cadr#aj fabact a bn breZastu zajelicu koje ispod bra Sika 1019, Pribor 22 njegu oboljele usne Supliine NB de prided mate ihg Pridel cc). Ome skinuust Doda boiesnie kon vod Benn peat 025.4n3% H202), Ue prideZava sestea. Sestea Spatulom pregleda usu Supljinu, utvrdi gdje se nalazc naslage, pre- smade th pomogu Stapiga omolanog vatom namatenom u glicerin ii parafinske ulje. Prigéckamo nekolike minula (vrijeme poirebno da naslage: “omek&aju” i udvoje se od sluent oc}. Omekfane i ocivojenc naslage skidame pomoce spaitiic omolane gazom {ako ne mofcmo wh. skinull sve naslage, pestupaik ponow Ddamo dau s vodom u koju smo stavili 35:-tni H202 (2 del voue i jednu Blicu 3% H02), ‘bolesnik ispire usnu Supljinm, sadréaj izbacuje u bubreaste zdjelicu. Zatim dodamo tadu s mils- kom wodom (her H203), bolesnik ispere usnu 3upljinu, osugimo usnice stanigevinom i prema- Jemw parafinskins uljem ili glicerinom. 10.25. Usiivost ~ depedikulacja USi su sitni kukei, tovjckovi namotnici. Pripadaju porodici Pediculida. Na Sovjedjem fijelu ‘Five tel veete uSiju. U bolesnika, puseboy w djece, najéeSée sustegemn ufi koje #ive na vlasniatom dijela glave (Pediculus capitis). Tjemene wii lako seRire meposrealnian kontakton, ii jpsrecdsns enjeomn, USi 3 uniStavaju pranjem kose Samponom sa depedikulirayucim djelowanjem (Milinor, Pedilin,..), Sampon uniStava Jive uSi, ali na gnjide ne djeluje, pa se postupak moca ponovili za 6 - 8 dana, Prilikom Ceiljanja kontrolicame kosmati dio glave. Tclesna ui (Pediculus corporis) Zivi » odjoti {strani okrcnutoj tjelv), jaiatca palake ws: favo ve { nabore odjeée. Tjelesne u8i Size se koataktom, odjeGom ili posteljinom, Ta je u prenosnik zararmil rolesti ((mWeataa gromnica, pjogavac). USIjivestjcnajrasirenija zim, kada se [judi toplo blade. tiede peru 1 presv late. USi se uniStavaj pranjem i glatanjcm ili primjcnom sredstava 72 dezinsekciju. Stidlna v8 (Pediculus pubis) Zivi na dlakama genilalne regije. Najéeice se prenusi spolnim koataktom, eubljent i pasteljinom, UniStava se brijanjem. devinsekcijom, pranjem tijela, pre- svlaCenjm usobnog i psteljaog nblja, pranjem i glatanjem mublja. ng11. kompurKacuE DUGOTRAJNOG LEZANJA @ Dekubines ¢ Tromboza, trombollchitis « Respiratome komplikacije + Neswjestica « Kontrakture a© dekubilus > tnunboflebitis tombaea © respiraturne komplikaciye > pplucna ennbolija, nesvjentica > kentralrac * untideloabitusn: madrac, objamili zichée sestre we provoditi mjere spretavanijee dekubituss,, leborom- aMebitiva t pludos cobelife, respiracijski komplikarija, xesujestice, kontrak- navesti i nbjisniti zidade sesire te prowodili postupke s bolesnikem koji inna Gekubitns, navesti i objasniti zickabe scxire le prowodili postapke s bolesnicina s trembozom vena, RBBB ERE Viedbe boza vena. Ni peut. Ovisno vjeBhe, akasz Vicibe donjl iprimicanja ( Sidja, pobolj ‘Vjedvans sigenacija kr Pravilan Arevetu i red Zaja pridone je ina taj ‘vanju tombe Resiovito higijene bok nye} i redowi boljgava «isk njib ckstrert Rano ust stupak usp dugoirajnoe 70. Paslije op wu praviln ust Modutim, bg operacije ups nijeg ustajanj judugou kre sjedaju se ne i upominiti ta* ryovita odeHavanje asobne bigijene > rederitu masala (peowodi sesira) * efanjena ledima s poviienim negama © stavijanje dastitnog zavoja al Caraga ako bolesnik ima profirene vene (prije opers- cije, prije ustajanya) * Mo ranije ustajanje iz kreveta (nakon operacije, poroda). ‘Vjezbe donjih ekstremiteta (pasivee i aktivne) najvazniji su postupak 24 spectavanje rom- ‘boza vena. Na kirirSkim odjelima iu vecim adravstwenim ustanovama ¥pe2be prowod fiziotera- peut. Ovisno o bolesnikown stanja primjemjujy se u potetku pasivne i akUvne polpomognute ‘yjedbe, a kasnijeaktivne wjedbe provodi bolesnik (sestra potitce bolesnika na provodenje vjezbi). Vijezbe donjth eksttemiteta sustoje se od: savijanja i opraanja (lleksije t ekstenzije), odmicanje ippeimicanja (abdukcije i adukelje) irotactje stopala (slika 11.6). Tevjedbe pojatawayu tons ‘Sidja, pobol/Zavaju cirkulaciju i sprefavaju trombowy, ‘Vietbama dubokog disanja pobolfava se ventilacija pluci, Gime se omoguéava debra ok- sigenacija krvi i blja cirkulacija w plucima. Pravilan poluiaj bolesnika o krevem i redovita promjena palo Zaja pruonnse odravanjy cirkula- sje i na taj natin pomalu v sprecie ‘vanju trumbeze. Redovito edréavanje osobne higijene bolesnika (pranje, kupa- nije) i redovita masaia pospje ccirkulaciju i spregavaju nastanak ‘tombaze. Letanje bolesnika ma ledima s (povigenim nogama olukSawa i po- boljfava cirkwlacija u venama do- afi ckstremiteta Rano ustajanje je najbolji po- stupuk u spiefavanju komplikacija dugoirajnog lezZanja, kao j trombo- ze, Poslije operacije bolesnik moze u pravilu ustati drugi ili tei Mesuuim, bolesniet koji isu prije aperacije upuccni 12 VAzhos! Sto a. nijeg ustafanja iz krevets Sesto osta- jodugou krevelu jer se tioje ar chetremireia: A flekesija (av nije). © ubdukeijo (oimicnje), ja stopala, F ven osjetaju imi. Sesin mora psihidki pripremiti polesniikic 7a prve ustajanje (umuanjiti Jupovorid na vaznost ustajanja). ai ficicki (postapnnsl, powreban opr sti ve).1123. Zadaée sestre u bolesnika s trombozom vena Sestra mora pognuvali znakove { simplome tomboze vena ¢ ajezinth komplikacija, zhog 2natnil promjena u natinu njege ih bolesniks. Viwloci simplam je bel na mjestu trombore (najéedde u sirainjem dijela potkoljenice ili unutamjem dijelu natkeljenice). Znakovi s wdnuée trombozirane vene, 2 ako je prieutis: upala, koza mad nje je ervena, sjajna i nape- in. Pluéna embolija jc najées¢a inajopasnija komplikacija tramboze, puschno vetili dubo- kih vena, Prepoznajz se po iznenadnoj slabosti, blijedoj i aojenoj kozi holesnika, katkada kaaljui iskaSljavanju krvi, obiéno pri delekacii ili pri usiajanju tz ereveta. Aku su u bolesniks prisutai znakevitrombore vena: * holesnik mora potpuno mirovatiu krevetm desetak dana (osigurati mm uvjetezami- rovanjei upuliti ga w potrecbu mizovanjal * osobna higijena bolesnika odrZava se u hrevetu (pritom treba izbjegavati napreca- je bolesnika) * bolesnik obavija muzdu u krevetu (tebfegavati napimanje pri defekaeiji) jezhe bolesnog ekstremiteta = gabranjeno je provoditiaktivnci pasivne * gabranjeno je masirati holesni ekstremitet * bolesni ckstremitet stavl lo stavljaju se abhi) * bolesniku se daje ordinirana terapiju * sestra mora promatrati bolesnika i mjeriti mu w odredenim yremenskim razmacima polsidak, ‘Aku se ne proved prevenija i pravilie lijet caje i njega bolesnika s irambofchitisemn, mo- 2c dou do teske pa Ido sinrtunosne komplikieije - pluéne embolije. Trenuina, iznerdna smect move nastafii v bulesnikisa rombhorad kud kojih nije hilo nikukvih simploma tromboze. Ping a embolija najéesce se javija pei prom ustajanju iz krevets ili na zahodu za vrijeme obavljanja nude, Oftuuje se simptomina i cnakovima Soka: iznensdnim wbrzanjem ili gubitkom pul profuenim zngjenjem, ubreanim disanjem, nemiron3 bolor u prsima s sskaSljavanjem krvi, seu poviseni polazaj (pomoén jactuka, na oledeno mjex 11.3. Respiratome komplikacije Respiratorne komplikacije su Ceste u bolesnika kyji dugotrajne miruje, posebno u openira- nih, a posliedica su smanjene ventilacije pluéu ili zastoja sekreta i infekeije. Tada se javljaju upale bronla, pnewmonije ili atclektaze plucnog tkiva. Preveniramo ih poticanjem belesnika a duboke disanjei iskailjavanje, te aktivnim ili pasivnim promjenama polozaja u kreverw.113.1. Zadaée sestre pri spretavanju respiratornih komplikacija Dabi bolesnik za vrijeme leanja bio bez respieatornih komplikacija, medicinska sestramo- ra: © pomnavati Ginitelje koji uvjetuju respiratorne komplikacije (smanjcnu ventilaciju plugay * planirati i provediti mjere spretuvanja © promatrati stanje bolesnika i uoditf simplome i znakove smanjene ventilacije pluéa, Apromjene w frekvenciji idvbini disanja, dispaoju, cijaac7u...) ® planiratii provediti odgavarajute postupke tw ajevi i lijetenju bolesnilea s respirator nim komplikacijam Mijere za spregavanje respiratornih kumplikacija usmjerene su nt odi@avanje dobre venti Jacije pluéa. U bolesnika koji dugo leZe sestra planira, proved i/ ili potiée bolesnika na: ‘© pravilan polozaj » krevetn I promjenu poloaja + vjetbe disanja * iskailjavanje + ydrdavanje osobne| + prestanak puienja. ‘Pravilan polodaj bolesnika u krevetu i redovite promjene polozayi svakih 30 minwta do dva sata vadni su Ciniteljiu ventilaciji pluéa. Najbolju ventilaciju placa omogucava Fowierow polo- Jaj, zalo bolesnika koji mimuye u krevetm uspravijamo kad god je moguée gurnjim dijelom tijela upohesjededi ili sjede¢i polazaj. Promjenom tog polozaja, vkretanjem bolesmika na jean ili ma Urugi link, dolazi de belie veatilacije pluéa, olakSava se i produbljuje disanje i omoguéava lake iskaaljavanje sckreta Vjeibe disanja su vaian Gimbcaik u spreCavunju: respiratomih komplikacija. Sestra treba prije operacije uputit bolesnika u va2nost i natin provodenja ¥je7hi disanja kako bi ih bolesnik to balje izvadio u postijeepecacijskam tijeku. Svrha je vjeZbi postiéi Sto dubljt udisaj itzdisaj, atime i ventilaciju pluca. VjeFbe se provade pasivea, aktivno polpompgmuted aktivno, ovisng 9 bolesnikovu stanj Pasivne vjezbe provodi sestra v bolesnika bez svifesti: pri wdisaju podigne: bolesn pr izdisanju ih spustii pritiskom na prsa pojata ekspirij. Aktivne potpomegaute vic#be disanja peovode se 0 bolesnika koji nediin x dovolinim kar pacitctom, Vjezbe se potpomadu podizanjem.ruku poi udisaju i pritiskem roku na baze rebara ii nasiijenku urbaba, U prevenciji komplikacija 2hog dugotrajnog leFanja provode se vjezive pranog i trbuinog di sanja ekspiraloncg tipa, ‘Vjeibe prsnog disanja ckspiratarnog fipa provude se u nepolerctnih bolesnika i ubolesni- a nakon operacije kada zhog holi izbjegavajn duboko disanje. uruke, a Kod victhi pesnog disanja ckspiratomog tipa zadaée sestre jesus © smjestiti bolesnika w pravilan poloiaj (ovisno o stanjn svijesti i snzzi bolesnika) Fowleroy ili sjede6i sa spuitenim nogama i podupiruéim polodajem raku i upuliti ga dase opust * poloviti rnke na baze rebara s palcem ispruzenim du? rubova rebara BI© upucivali bolesnika tijekom disanja: "disite polako i duboko, udidite na nos, indlitite na usta, obratite pazornust na Sirenje prsnog koEa" * prilisnuli blago dlanovimea tijekom izdaha * poticati holesnika na produzeni izdab. uputiti ga da indite keow “stisnuta ” usta iz- g0Varajuci “sssssss". poticali ga verhalno "izdalnite ds kraja jo, jo.” * potivati bolesniku du vjezba sam \Vjeibe trbuinog disanja ckspiratornag tipa provode se w nepokreinih halesnika iu bok snika's kroninim opstruktivnim bolestimea digmih pulova. VjezbamatrbuSaog disanja pospiedu- Jeseventilacija donjih dijelova pluéy, Kod wrbuinog disanja ckspieatocnng tipa zadace sestre je- su © smjestiti bolesnika u pravilan polo?aj nite, zalim duboko udahnite kviz nos, umujuci bub prema van, zadrZiterdah 1-2 sekunde i valahnitena usta welade bah" * pritisnuti blago dianovima tijekom izduha * poticati verbalne bolesnika na ida “szahnltc des kraja jos, jo8...” * policati bolesnika da vje#ha sam. Victbe dubokog dixanja treba provouliti najmanje swaka dtva sata. Zastoj sekreta u diSnim puiovima pogoduje eazvoju mikruorgunizama, smanjuje-ventilaciju alveokai pogoduje nastanku respiratornil konuplikacija, staga jedna od zadaéa sesire je potican bolesnika naiske’ljavanje Rolesnici, pusebice posiije abdominalnih operacija, izhjegwajvis- eailjavanje. Za wrijeme keailja i iskatljavanja napinje se ishuina stijenka Sto 1 bo hol na mjestu opernesjskog vahvata. Zadage su sesire pomodi bolesniku i poduciti ga kako da pri iskeSljavanjy umanji bol. Za vrijeme katja iskaSljavanja sestra lagano rskom pritisne operaci sku ran, pokaarjuéi peltom bolesnik kake de 1. Bolesniku ireba reel dune posto]l opasnast ox “pucanja Savova’ ali da mode dobiti upala pluc ine bude Ii iskaljavan nakupljent sekret ‘Sestra treba u holesnika redovito provaditi osobnw higijenu (pranje, kupanjc, masazu). & me poboljSava cirkulacija, posti#c lokalnu hipercmiju i inuirekino spretava respiramnmne kom plikacije. Ubolesnika putata inzistinise na prestanku pugenja, er ono izaziva pujatane Incenje sek- eta. ‘Optinulni mikroklimatski uyjeti (temperatura, vlazaost zraka) vazan su Cimbenik u spre- favanju respiratornth kormplikacija Sentra jeduZna provoditi mjere za spretavanje kapljiénih infekeija: nositi scstrasioji su strane kreveta, ke (dlanowe) stavi ispod holesnikova pazula (palci ostaja na prsima) i podiie holesika u sjedeti polo- By Slika 1.12.1. Promjena poladayja Slik. 12.12, Promjena polotaja bolesnika - pendizanje u bolesnika ~ podizanje w krevecn_ sjodedi polo (grema uzglavdju) 146® tekky pokretnng holesnika w sjededi poleitaj poditu dvije sevtre: svaka stane ¢ jedne strane krevela, bolesmikove nuke prekride na prsima, glavu nagnu prema naprijed,no- ge lagano suvijy w koljenima, rukama wz whja ubvate bolesnika ispod pazuha, nuke podnogjapadvuku ispod glutensa i zajedno podigem bolesnika prema gore. sestre stam sa strane kreve polesnike prekrize rake na prsima, noge Iagano savijun koljenima, rukom ueglavlja pritvate bolesnika za supeolno pazuho (ruke sestara pre- Retzene su na ledimal, ruke podno2ja podvuku pod glateuse i Gvrsto private jena drogu za Saku te bolesnika podignn prema u7glavlju. 12523. Prempstanje bolemika iz kreveln ua stlicu (Sika 1213) Cesta xe polupokretai bolesnici premjeSiaju ix krevela na obitnu stolicu ili na stolicu s kotatima_ Postupak: postivici stolicw ili kolica wspuredo su krevelom podidi bolesnika w sjedo¢i polo#aj spilstiti noge preko ruba stranice krovet -obuti papue bolesnieu stati ixpred bolesnika, koljeninna wbufnva WU njegowa, obje ruke podvud isped pa~ aba privudi ga polako prema scbi i pamogi ma stustanc cokrenuti ga lediina stolict i laganospustiti sasjedne. Kada bolesnika vragamo u krevet, postupak je bbratan. 12.6. Temperatura tjela Sika 12.13. Posizanje-— promjestanje holesnika iz kreveta na stolicu Toplina se u tijelu neprekidno stvara mijenum vari u stanicuma tkivai organa (unutamja tem- Peraura), a odeyeseu okolinu na povréini tela (powe¥inska temperatnza) zravenjem, isparava jem, zaojenjem i izlufevinama. Unutarnja i powSinska temperatura odrzavaju se u ravnotcl prije svega cirkutacijom kevi, Toplinom u tijelu upravlja lermoregulacijski centar'u hipotalamu- ‘Nosmalna temperatura u zdravog Sovjcka, imjerena na paves ‘jel, krode ve temedu 364 37°C (na sluznicama je 0,1 - 10°C vika), uz ficiolotka kolcbanja, ovisno.o dobi dana (nia jeu julumpin saltma nego v puslijepodnevnim sutima), Zivounoj dobi ( wika je u djece nego u starijih 17soba), firiékom naperu i saaZnim emocijama (vila je nego « mirvanju), au Zena ovisno o menstrualniom ciklusu (vida }¢ nakeon ovulacije) io trodnoei (viga je w peva 3-4 mjescea). 126.1 Poriienje tjeleme temperature Powisenje \jelesne temperature — vrudica prouzrutena jc izikalnina i kemijskim imbenici= ma. + fixikalnd (vanjski) Zimbenici uzroknju vrudicu u pravilu cbug nemoguénosti odavanja wphne (toplinski udar) * kemijski Gimbenici oftecuju centar za termoregulaciju pa urokuja porast tjelesne temperature (bakierije — loksiai, nekrotiéno tkivo). ‘Veudica, porast elesne temperature iznad gornje granice normale, nespecifi¢na je reakeija organicma na Stetne fizikalne i kemijske azenss: te je najteSée jedan od prvih znakova upale. Simptomi porusta {jelesnc temperature razliditi su, ovisno oby7ini nastupa i ponaganju ueroe- nika, U postapnom povisenje tempesamusc holesnik osjeéa zimacy, U naglom porastu tempera- hue, pai pri tlaza mikroorganizama w cirkulaeiju, javlja se drhtavica, a ako se mikroorganizoai weirkulacifi raemnovavaju (septikemtija) javlja se tresavies. Pri tresavici (osjetay jake hisenue i snadna podrhtavanje misida) temperatura je najéesée normalna, nn pokto tresavica prestane na- gle poraste-na visoke vrijednosti, 12.62. Mjerenje temperature ‘Topline tijela mjerims toplomjerom sa Zivum ili cbojenim alkobolom ili elekironskim t0- plomjerom, U nas se upotrebljava Zivin ili alkoholni toplomjer. Smpac ive poslije mjereaja ustaje u toplomjeru na najviSe izmjerenoj visini i ne opada pod uljecajem vanjske temperature (mora se stresti) pa je iskljudena moguénost 7ahone thog eventualnog pacha njegove ezine, of fremutka zavrécavg mijerenja do odéitanja temperature. Elektronski teplomjer cenatava £avr- Selak mjerenja zvuenim i syjetlosnim sigaalom, a 1 mjerenje se upotrebjavaju jednokramni na- stavei veijeme mjerenja je kruce, ali imaju "nedoslalak", nazme, skupi st. Toplomjer na Jivu sastoji se od staklenog cilindra s kapilamom cijevi, na donjent dijelu pro ‘Sirenom u tev. fivin rezervoar u kome je smestena iva. Sirenjem ona reagira na povetanje to pling. Kapilama cijev je prigveScna na aluminijskw Ijestview podijeljenu na stupajeve od 36.do 42°C, a svaki je stopanj padijeljen na [0 dijclova (swaki div jx 0,1 °C). Mjesto na ljestvici toplo— ‘njera 37 °C tgornja viijednost normalne tjclesne topline) onateno je crvenom bojom. Toplina tavjetjeg ujela mjeri se izmedu dva nabora kote ili na slumnici u: = puzubn (aksilamo) ili preponi * ustima —ispod jezika (oralno, sublingvalno) = debelom ceijevu (rektalno) * deaskom spolovilu (vaginalno).12621. Akslamo mjerenje temperature Aksilamno mjerenje temperaure uobiajeno jeu medicinsko} praksi. inko nije sasvim pouzdano. OteZa- no je ili nemoguée u velo aweavih [jodi male djece, upalnih procesa w aksili te zavoja ili imobilizacije u to regiji. Prije mjerenja pucuh treba osufiti, jer ixparava- ni¢ zmaja sniZava tempecaturu. Dio toplom era va Zivi- nim rezervourom stavimeru pazusno jar, x ruku bole- snika savijemo preko psa u smjeru suprotnog ramena (slika 12.14), Toploajer ne stije izlaziti na suprotnu stron, niti se sinjje madi izmedu nabora koe i kodtul} Mierenje traje najmanje 5. a optimaino 10 minuta, za. Um se lemperatura edéita | pie u temperaturnu | “Temperatura se ohitno mjeri dva puta dnevno, ujutre | poslije podne, aky ic poscbnih racloga nije potrebn ‘Cokie mjentt (lebrilnost, nakon operacije, pri davanjy odredenih lijekova). Normalna temperatura adrawog u Sovjeka izmjerena u aksili je36 37°C. amo myereaye ie lemperatiere 42622, Oraino (sublingvalno) mjerenje temperature ‘Toplomijer (dio sa Fivom) stavi se postrance ispod jezika i pricrFava stisautim usmicama (slike 12.15} Tempecanaca se en lingvalno mjeri najavanje 3. a oplimalna 5 mimiia, Bolesaik ne smuje nepostedne prije mjecenja urimati heame ili ekeiGenu, mild uitli, Taj nagin mjcrenja je kontraindiciran u bolesaika s pato- JoSkim promjenama unsnoj Supljini, w dugevnih bolesmika ima- Je djece, a ote%an je u dispnoicmh bolesmika i bolesnika koji ne mogu disati na nos. Normalna temperatura rdravog Govpeka mjerena sublingvalno je 36.5—37.4°C. * bling pensior Slik 12.15, Oralno sublingval- io ijerenje temperature 12623. Rektalno mjcrene temperature ‘Rektalno se temperatura mjeri ako se ne mode iamjecili aksilamo ili sublingvalno, u male dje- ¢ ili ako pasioji sumnja na upalni proces u irbutnaj Suplfini. Kontraindicirano je v bolesnika s patolodkim procesimu u reklumu, ancmoguce ako pastoji proljcv, Prednost je takvog mjerenja ‘emperature S10 nije padiosino vanjskim wijceajima. Za reklalno mjecenje temperature: treba pripremiti: * pribor: posluzavnik, toplomjcs, vazclin, $patulu, mali smwtak gaze, bubreZasia zdje- lich, stani¢evinu, gumene ili jednocramne rukavice (slik 12.16) * bolesnika: sestra uporaa s postupkom, slavi u feZeéi polngaj na boku, + nogama pri- ‘Vutenim prema irbubu (gomjom prekrigenom preko donje), 1s)Ixvodenje zahvala: sestra opere mike, toplomjer (rezervoar sa Zivons} premake vazelinom, obuge rukavice. Jedimom mukom: aSiri Dolesniku gluteuse, a dru- gom uvede toplomjer u rekrum do iznad spremista Five [oko 5 cot}. Bolesnik moe sam pridréa vati toplomyjer u tom pulogaju me- pomitne, susnutim sfinkierom anus i mikiGima glutcusa, a ako. to nije w stanju, prirava gajed- ee coe rte, Gil soos rit a saan ‘Tempcratura se na taj natin mjeri Se |e ae J 5 minuta, Nakon mijerenju teplo- incr ac obelte staniSevinom, odtita ve vrijednost, onlomyer opere tekuasom volo isapunan | devinficara. Sestza opere ruke i temperature ubilje?i u temperatura List Nomnalni temperatura zdravog covjeki izmjerena rektalny yc 37, 5°C (do jednog je stupnja via nega iimjercna aksilarno). Kin npalnih procesau inno] Supljinije povisena,arazlika i ined tekialne i aksilame temperature veda je od jextnog stupnja. 1263. Nasivi za temperature tovjedjeg tila Prema supaju temperature izmjerene na pevrsint tijela razlikuje se: + subfcbrilnost od 37,1 do 37,7 °C * febrilnost od 37.8 do 39 "C) > yvisoka febrilnost imad 39°C 1264. Biljefenje temperature Trmjereau temperatum biljefimio aa temperaturnoj listi plavorn tozkom, a radi bolje pre- glednosti kretanje temperanace jckomi dana ubiljezene ws ijednosti spajamo ertom Ltake dove mo lemperaturan krivulja.Temperaamih krivulja ima nekalike tipows, apojedini od myth ato 0 biti Karakterisuini za neke vrste bolesti. Febris continua: stulno-visoka temperaiura sdnevnim razlikama manjem od jodnug stupnja. “Temperinura se ordava vise dana, a-zaTim se knlitki (palo) i chi (pestupno) spusta mano ‘mala (slika £2.17), Karalsteristitna je zatebuni us| lobarnu pocumanij. ‘Febris remittens: temperatura lijekom dana oscilica ianad jednug stupaja unolar pov eaih vrijednosti, a Gesta jou akutaio upabina. Febris intermiltens: temperatura s dnevnim radlikama vecim od jednog stupnja, ni¥a vrijednost ispod 37 °C (slika 12. 1). Cesta je u sepsi i tuberkulozi. Vebris recurrens: povratna temperatura jenaizmjence povisena i ngemalna trajanjuod je nog ili vide dana (slike 12.19), a esta jeu holesnika s paraiifusom i povratnom groenicam. ec iso naj l-Jemperatura temperatura ee 2 gag idki pad temperature) 1 2 [4 6 2 [eeu tea Lew ia aa we t a Li i a 2 a s [-@ 7 vou [seu yuu (snus eee [ee12.65. Pad temperature ‘Temperatura se spuSta na dlva nading, postupno i nuglo. Poslupan pad temperature naziva se lititkim itraje nekoliko dana (slike 12.17). ‘Nagli pad temperature, na normalu ili ispod nje, maziva se krititkim, a javlja se tiiekom jed- nopa dana (slike 12.17}. Taj pad temperature mofe biti nepovoljan:za bolesnika ako je pos|jedica Soke, Pad temperature obiljezen je obilnim cnujenjem, ubrzanim pulsom, ubreanim disanjem, blijedim licem, zafiljenim nosom i upalim obrazima. 12.6.6. Njega bolesnika s wisokom tempetaturom ‘Ubolesnika s visokom temperaturom medicinska sestra ima niz zadataka usmjerenih naz © smanjenje proizvadnje topline * povecanje gubitka topline Rolesniku koji ima temperuturu visu od 37,7 °C potrebno je osigurati mirovanje u krevetu Bolesnik se smjeSta u paviseni polozaj da bi mu se olakéalo disanje i osigurala udebnast, Ako ‘su strah i zabrinulost jake izra#eni, potrebno je smicid ga. LU sobi febrilnog bolesnika treba vsigurati optimalne mikroklimatske uyjete (lemperaturu, vlaznost, strujanje zaka) isnizid okolinsku temperatura, Bolesniku sy skine suvitna odjeéa, otkrije ga se, ili aktivao hladi pojaéanoe veatilacijam. Visoko febriine bolesnike, we, reduvitu jutarnju i veternju esebnu higijemy, dodatno brie- mo spuzvem umotenomu vous. i presvlatimo mu osohao i posieljne miblje. ‘Zoog dehidracije suki se wena Supljina i stvaraju naslage, stoga je potrehna redavita njega, premavivanie usnica i usee Supljine glieerinom ili parafinskim uljem svakih pata do dva sata, Poschau painju treba ubratiti nadoknaditekuéine, Znojenjem bolesnik gubi velike kulitine ude i soli, So trcha nadoknaditi, Nadoknadiujcmo ih davanjem cannih napitaka (najbolje po bo- ij), na peimjer Caja, voenih sokova. jute, mlijeka ili vode. Ako bolesnik ne moze uzimati lekucinu na usta, peimjenjujemo infuzife Bzioludke otopine same ili naizmjence 5 5% glkorom. Da bi se pravilno midoknadivala tckuéina, mora se voditi evidencijao koligini prim- ene ikalidini izgubljene tekudine (mjcranje diteze, evidenc|jac zojeniu. povracanju i woes taloj stolica}, Prehrana bolesnika s visoknm temperaturom jeslozena. Tranom sc moraja zadovel nike i kalorijske potrebe bolesnika, Hrana mora biti hogata bjelancevinuma, ugijikutidratima, solirma i vitaminima te lako probavljiva. Bolesnik dobiva hranu a manjim vremenskim razmaci- ma (svaka 2 - 3 sta). Bolesaika s visokom temperaturom treba stalno promatrati inadirati mu esto vitalae fun- Kecije (mjeriti temperanarn, puls, disanjc i Wak). Medikamentno snidavanje temperature (antipireticima) indicirany je samp u visokofe- bwilnih bolesnika ake lizikaine merude nisu hile uspjene, zbog opasnosti od prekomjernog gt bitka soli i tckugine zojenjem. Primjerenju temperature tretoa paziti da: * je potresanjem toplomjera sva diva u spremista * bolesnik pravilaci dovoljao dugo drti toplamjer© mojnu kody osufimo na mjestu mjerenja temperanuce * bolestieiteljanjem spremista 22 ive toplomtjera ne bi lazZao povisivali temperatura © bolesnici sami ne odéitavaju temperaturn i upisuju je tempersrarnu lists, 12.6.7. Postupci s toplomjeram Poslije mjerenja temperature potrebna je toplom: © prali sapunom ill deterdzentom * ispeati tekuéom vodom * oui * spremiti (subo i zatvoreno). 127, Puls é femponalna seria iz Sarmtadna Puls ih bilv je mtz Uatadh valova v arterijama gustav es nog krvtoka. nastalih poliskivanjem krvi kontrakeija- eer ae ma lijeve klijetke srea. r Ieehifnn Utvieuje se palpaeijom povesinskih arterija ispod Se kojih se nalazi Evrsta padloga. NajéeiGe su to arteria temporalis, x, curolis, a, brubialis, u, radiulis, a. fe- _puliion moralis, a, poplitea, a. dorsalis pedis ia. tihialis pa- serie sterior (slik 12.20), U peaksi najée%e palpiramy bilo radijaine arterije kojase nalazi na unutarnjoj strani pod- Jaktice u predjelu mutnog zgloba iznad palca. a seri Palpira se jagodicam drugog, treéeg igervrtag peta (slika 12.21) tjekom jedne rninute i nataj nadin provje- rava njegova udestalost (inekvencija), pravilnost (ri tam), punoés, te brrina uspona i Sirenja pulmog vala {amplitucia. Slika 12.20, Najéekéu mjestn mjecenja pols 127.1. Frekvenoja pulsa Frekvencija palsa je bra] otkivcaja bila u jednoj minut, U zdrava odrasla Govjeka koji miruje normulan je broj olkucaja 60-80 u minuli, au novorodentadi i male djece je be#i (100 ~ 150 min). 153Bradikardija ili usporen puls (manjc od 60 olku- caja u mien) mode bit fizkolokki mSportasa twteskth fiaitkih radnika, Patolost ja kao mak pare metaja u autonomnom i provodinom sustavu srea, hi- potirenze, povisenog intrakranijskog tlaka i podsa- aja nervusa vagusa, te zbog primjene nekib lijekova (parasimatikomimetici, simpatikolitici, digitalis). Tahikardifa ili ubrzan puis (vi8e od 80 ndkucajan me biti fzioloska i prolama pojava pei na. poru i uzbudeniu. Javija se iw povisenop Yelesnuy lemperaturi, gdje svaki Celaiusov stupanj iznad nor- male uzcokuje porast ferkevencije pulsa za oko 10 ot- kucaja, I pataloSkim slugajevima, najéeSée je znak dekompenzacije rca, anemije i hipertireaze, iti je po- shediea wemanja simpattkornimetika. Lenenadam na- pad lahikardije od 130 do 250 otkucaja u minuti (pa- roksizmalna tabikardija) javlja se nenadano w inter- valima, Napad prestaje imenada kan Sto je Tnastan,a mode trajati od nekolika sekundi do nckolikee sati ili - cana (organske srCane bolestiilizluupotrebe kave, ci Shika 12.21. Palpacija pulsa na cedifalno| — gareta), v 127.2, Ritam pula Oticucaji pulsa fizioluski se javjaju u pravilnim racmacina, ito jerttmiéan puls. Ako suraz- smaci izmectu pojedinih vikucapa nepravilni, puls je aritmican, Respiratorna aritmija: za vijjeme ulisaja (iaspirija) puls je ubrzan. a za vrijeme izdisaja (ckspirija} uspuren. Javlja seu djoce, mladhh 1 vegetative labilaih osoba, Nije mak bolesti. Fkstrasistolija: pravilan ritam pulsa powremeno se prekida prijevsemenim pulsnim otkuca- jima koji se mogu javljad pojedinacno, alin pravilnom stijedu kao svaka druga, tweda ili Servite ‘ontrakeija srea (bigeminija, trigeminija, kVadlrigeminija). Bigeminija je Gest zmak trovanja di- ‘gitalisom, Apsolutna aritmija: vikucaji pulsa su poipuno nepravilni i n¢jednake punjeni, a znak su coftegenya srtmog misiga, 1273, Ostale Ivalitete. pulsa Punjeaost, napetost i amplituda ostale su kvalitete pulsa dostupne provjeri, vise otlaku, ¥o- Jumenn i brzini protoka kzvi, te o stanju stijenke arterije koju palpiramo. U arava tovjeka pals je "dobro punjen”. To osjedamo Jazanim pritiskom na arteriu kao pravilan i jednoli¢ny punjen pulsni val. Poremeéajiu punjenosti pulsa jest: © nema pulsa —kada se bilo ne osjeta ni paZijivem palpacijom atten 154* Giliferman (nitast) puts —slabo je punjeni “razvngen" prolazi ispoul pratiju i luko se moze potisnuti puls, leSko se palpira, polagano * jako punjen puls —ne moge se potisnuli ni jakim pritiskow na arterigu Arterija koju palpiramo moze biti wrda incclastitna, tala je puls “napet”. Amplitude pulsa, polsnog vala, a ovisi ponajpsijc o udamom volumenu srea. 12.7.4. Postupak pri mjerenju pulsa © ‘bolesnik loi ili sjerli , muku na kujoj mjerimo pols je opuSlena, savijena u laktu pod pravim kutom, dlanam okzeautim prema trbutuei ispruzenim prstima * jagodice drugog, treéeg i Setvrtog prsta stavimo na radijalnu arteriju ispilanike i um- Jenene pritisnemo prema kosti rutnog zgloha dok ne osjetimo puls * oeijeniny stam. punjenost, napesnst i plitude pulse * we kontrolu sata beojimo otkucaje pulsa tijekom jedne minute * jamjerenu frekvenciju pubs baljetimo na temperatuna) listi ervenom bojon * opatnloskin promfenuma pulsa chavijestino lijeéaika, nakon istarlobne provjere ne- nommalnosti na radijalnim aricrijania vbsju ruku ispitanikea (2B Disaaje 7) ‘Respiracija je izmjena kisika i ugliik -dioksida izmedu stanica orgunizma i okoline u koje) otganizam ivi, Pojmom reapirucie obuhvaeni su: * disanje ("vanjsko disanje") ili ventilacija pluca, je sinujanic zraka krng digne putove 2 ulmostere w alveole (udah ili inspirij} i iz alveola u atmnsferu (iedah ili ckspiri Upeavijana je iz ceatra 7a disanje u produzenoj moddini, a ostvaruje se ux pomné res piracijekog mixigja * Ennjena ili difusija respiracijskth plinova (kistka i ueljik- dioksitla) na alveoloka- pilumoj powrtini pluéa, pri kojo kisik ulazi iz alveolau kew, a ugliik ~ dioksid ivlazi iz krviualvenle -nug odmosa ventilacije i prokrvljenos- weola i preduvjet je uspjcSne difwzije respiracijskih plinova u obasmjera * prijenos ili cirkulacija respiracijskoh plinova oul pluénih kapilara do stanica onga nizma i ohratne obuhvaéa sposobnost hemoglobina cutrocita za veranje kisika (u plitima) i ca olpuitanje kisika (u medustanitao) tekutini), tc za veranje ygljie — diok- sida (u medustanignoj releucini) i za otpuStanje ugljik — dioksida (u pluéima), kan i sam optnickrvi ® staniéno ili unutarnje dixanje oksidacijski je proces metabolizma u stantcama orga ‘nigma pri kojem se tro’i kisik, a izlutuje ug! aray, octrastan Covjek w mirovanju dise kroz nos, bez napora i jedva Cujno, 16 — £8 puta u sninufi. Pri procjeni nagina disunja pozoradst j¢ usmjerena na frekvenciju, dubinw, ritami tra- Fanje pojedinih fara disanja, opéenito nagin na koji bolesnik die (patolozki tipovi disaaja). ve na dispnoju (subjcktivni osjecaj “yladi za zrakom").128.1. Prekvendlja dsanja Pod trokvencijam disunja podrarmijevam bro) udisg | indistiaw fede) mimuti, § 0b: com na becima disanja rerlikeyjemo (slika 12-22). & eupnen: pormatna breina disanjay mirovan pt ‘© tshipneu: ubrzano disanje * radipnen: usporcac disanys ‘+ apnen: prestanak disanjt vileme Sliku 17.22, Prekvencija disanje A eupaca, B ubipnes, C Prelipnes f 1282 Dubina disanja | pe a = mormalno: ujealnadenn, bee sapora {= produbljean: snaporom, holes die aie vofu oitimn zak * povrino disuyje:jelva primjetmo isan | tdisanje male koliine 72k 1983. Ritam disanja 07 tam dicunj elatvae je pravilea nj wxlaba daha stankama diana nerarsinin tuyjetima stanke st due od difnih pokreta. Raslike u tejonje postoie i uma disnit pokrets udab je keaGl od izdaha, 1284, Dispnoja Zaduba il dispmoja saibjektivan osjodaj nestatice sca. izinlogka jepojavapei neadeha oma vactavu ara. fxigkom naporw i saaznim emoeljama, no majéesée je ssimptem organsiih tpolestiifunkeionalnih parmedaja respiracl " cirkulatomog, krvnog, endokrinog, Zivéanog. jurinamnog sustava, metabohizmai psine, Prom) jnu disanga koje se pri tore javijaju mi ‘ay istnanakinca 7a dispnoju, nego mevine vanjske manifestacy| LAS, Patoloski cblici disinja Pri brojnim organskim bolestima i funkcionalnim poremecajima javljayu se patoloski oblici disanje. NajéeSa medu njima i karaktcaisticai jesn (slika 12.2 ANIM, = —w/VV\tm—v aw/\_/ iperpmea apnea Shika 12.23. Patoloski oblicl disisjar A Kusimaalovn disinje, B Cheyne ~ Stokewve dassnje. C Biotova disanie © hiperpnea, duboko:i utestalo disanje (na primjer u akutnoj anemiji) ddubokog i uécstalog disanja koji prisiljava bolesnika da zaweme ws- yj gomjcy dajela tijela (najéeSée uw bolesnika s dekompenzacijom srea) bbreFnom insulicijemcijom ils dyjabetesomn) ® Cheyne —Stokesovo disanje, smjene relalivno dugotrajnog prestanka disanja s pos- tupno sve dubljim, a ation sve plidim disanjem (u hipoksiji mozza) ® Blotove disanje. apnea koja se sinjenjuje 6 nekolike plitkih | mepravilnily udisaja {oStegenje contra za regulaciju disunja v medurnesegu). Zadaée_medicinske sestre u bolesnika eee oteZanim disanjem jesu: obavijestiti lijeznika o svakoj peomjeni disanja bolesnika pouemotaju osigurati holesniku poto- ieee avisno o osnavns) bolesti ih frnkeional Faju kojem su smelnje disanja majmanje osigurali optimslne mikroklimatske prilike u bolesni¢koj sobi pripremiti pribor xa primjenu kistka primijeniti adekvainu terapiju prema upuli lijetnika. e Krvni tlak [Krvii je tlak sila kojom kre tlati stijemku krone 2ile, NajGesée se meri arterijski kremt Waki te-sistoliGka (u vrijeme izborivanja krvi iz Tijeve Klijetke srea) i clijastoligki (w veijeme punjenia lijeve kiijetke seca krvlju iz pretklijetke).Viditinaarterijskog ervang Uaku owisi a: © kolidini kevi koja sc nslazi u cckulacijt * radu seca . > elastignosti kevnih Zila. ‘Osim bulestiispitenika i ne&i cgi ciniteji moge vijecati na visinu kev nog taka, na primer dob ispitanika (rastes doi), spol (Tizioloski, Zens imaju u pecsjeku nid Wak od muSkamea iste obi), aktivnost ispitanika (visi jeu fizitko} | psihitky] aktivnosti), daba dana (visi je ujutms, anidi poslije podne i uwedcr). ‘Nommalan krvni Uuk ovisi oFivetnaj dali. * Tguding RR9S/65 mmrg | (12,678,606 kPa) * 6 -9goding = RR 100/65 mm WW (13,3/8.66 kPa) * 10-13 gedina RR110/65 mmHg (14,678.65 kPa) * 14-17 goding RRI20/80 mel ly (16/10,7 kPa) * [8 godinaivite RR120/80— 15095 mmig —— (16/10,7 - 2112.7 kPa} “Uprakesi se-desta shutime orijentacijski, ali n¢pomrchnim edredivanjem monmalnih vrijedt- ost arterijskog ervnog Uaka pribrajanjem gedim:Zivots henjei 100) za sistolichd, a 7a dijastnlig Ki polowieu sisteliékog plus 15— 20, Pourdanijaje formula: za sistoli@&i 111 plus 1/3 godina a vot ispitanika, 2 7a dijastalicki 68 plus 1/5 godina Zivota ispitaniiea. Ako su odnesi vaijodaosti sistolighog i dijustolikeg Uaka primjercni dob i normalni, tala je dak kongruentan, Konvergentan je tlak ako se malika malu tlakewima smanjuie zbug zeatnijes povigenja di- jestolidkog daka (na primjer u kroniénim bolestima bubrega|.a divergentam ako sc mulika pu- vedave (na primjer u insufieijenciji aortnng aaliska ili hipertinecui). Hipertenzija je stanje trajnie powisenog sistolickog i ili dijastolitkog taka, uadzaslih sisi Tidkog iznad 160 mmHg (21.3 KPa), adijastalickog iznad 95 nung (12,6 KPa). Kritiéne viljedooet! anerifskon Guba koje zahijevaju obuyjeStavanje i hitns intervene Iijegiile jesu: porasi sistolidkeog aka iznad 200 mmHg (26,7 kPa), purustdlijastolickog Uakate- nad 130 mmHg (17,3 kDa) te pad sistoli@&iog taka ispod 89 mami fy (10.7 KP), 12.9.1. Mjerenje krvnog tak, ‘Kivi lak se mjezi tlakomjerom ma Zivy (po Péva Roceiju), napera ili elekrimaski. Nayoeie searterijski kvm Uk mnjeri na brahijalnoj arteriji lakom)crom na Zivu, Taj se takomjersasto- jiodmanomeim saspremistem 7a 7ivu, narukvices balonom, pumpice s vemtilom i gumenihe:- Jevi koje spujaju balons pumpicum i manometmm (slik 12.24). Zamjerenje kivnog tlaka potrehnu je pripremiti- ' * qwihor: Uakorujes, stetaskap smokragai mjchur, hladnoca), upoenati gas ciljem i vabnosti mjerenja Waka.Postupak © provjerili ispravnost tlakomjera i stetos- Kopa (posebno ventil amanometea ida gomje nazina Zive prije mje- renja bude na null), te odabrati Sirinu naruk- Vice: prinjerenm ispitae nikovey debi © odabrati chstremitet ispitanika na kajem Se tak biti mjeren fos loboditt gu edljete, os- Stik 12.24. Takownjer nea Ziv. we loniti ga na podlogu u visini srca, isprudenog lakia i opultenih prstiju, ¥ dlanom okrenulim prema gore, a pitanika smjestiti u udoban polo?aj (sjedeéi ili lezeci) * oviti prayau narukvien tlakemjera oko nadlaktice ispitaniia takn da njezin clonji rub buds 2- ¥can izniad pregiba lakra, a eijevi tlakomjeca sa strane lakta (slik, 12.25 4 slika 1225.1) * palpacijom ulyrdili mjesto pulsacije brabijulne arterije nad pregibom lakta, zal- voriti ventil i hrzim pritiseima na lopticu thikomjera puniti halon marukvice dok eslane oLkucais * sinine nastavke stetoskopa staviti u ui {usmjeeene prema cluénim kanalima), 2 lijevak stetoskupa poluditi ianad palpi nog mjesta brabijalne asterije, tako da elim rubom priagjana kuZu ispitanika * nastaviei punjenje balona narukvice 7a daljih 30mmély (47a) * odvrianjem nuvoja ventila postupno ispudtati zrak iz halona narikviee tako da slupuc Five u manometeu pada 2 — 3 mm u sekundi, te slufanjem registrirati prve (sistolitki Uak} i posijednje otkucaje ppulsa (dijastoli®ki tak), a zatim brea is- pustifi zrak iz halona narukvice do kraja * ponoviti mjerenje nakon | ~2amunute * uredno sledititlakomjer * upisati veijednosti kevnog taka utem- Siku 12.25. Mijerenje th peraturnu listu. we Katkada pri registraciji dijastolickog Uaka najprije €ujemo nagio peigutivanje otkucaja,a tek {je nestumak Lonwva, U tom siicaje bijchme obje veijednost ( na primjer 1807700: mmHg). Pri aritmiji lakoder biljedimo prvt i posljednji otkucaj kao sistoligkd i dijastolitki tak,ali uz upis aritmije w dokumentaeij- sku lista. Ake palpacijom pulsa na objema mkama ispitanike utvrdine sadlike, potrehno je obentrano izanje ‘iL Wak 1 upisald ga, s time da je vi2- niji onaj gdje su vrijednosti vise. Slika 12.25.1. Miorenje taka if 12.10. Izlutivanje — eliminacija otpadnih vari U promatranju bolesnika posebnu pazomos treba kragu, stolicu, iskatljaj izagj. smijeriti na ialutivanje i ilutevine, me- 12.11. Mokraca - urin Mokradom se iz organiama: oulstranjuju nepotiehac i Stetne tvari topljive u vodi. Progledom mokrage procjenjuje se stanje bubrega, ali i drugih organa koji sudjeluju u njezinu stvaranju, tc metaboliéne funkcije erganizma. Dostupna je makroskapskoj i mikroskopskoj pretraai le biokemijskim, fizikalnim i mike bioloskim pretragama, i zbog toga je vaFan dijagnostidiei materijal. © Badaéa sestre je da nadzire diurezu, a uzorke mokraée prema potrebi pohranjuje ioiprems na ragnovrsn¢ laboratorijske pretrage. IZLLL. Osobine mokraée u zdrave odrasle asobe * koliina 1000) ml de 1500 ujekom 24 sata * bola slatncduta Gantarna), pri veéoj Koncentraciji lamnija, a pei manyaj koncentraciji svjetija > bistrina bistea, progima * miris blag, nenapadan * gustoca, (specifigma te¥ina) 1015 da 1025 g fem u 24 —satnom uzorku = reakelja ad 4.5 do 8 pH (kiselija u bjeluncevinastoj, a manje kisela v bbilinoj peeheani * bjelanéevine 0-150: mg/dU u24— saloom uzorku———— sg a 0-23 mmol / dU u 24 - satnom woorku (same poslije wrimanja koncentriranih ugliikehidrata) 02 eritrocita / vidine pulje, 0 — 5 leukecita / vidno polje, O—nckoliko stanica ubulamog epitels / video polje, 0 1— 1 hijalini cilindar J vidno police negalivan urobilinogen 0,5 4,0 u 24 —satnoj mokradi ——__* mikrobioloskisterilan. _ = es ara ce metic pregiedall ‘vicaleo. Gonaists ibaa ‘Kolifina mokrace idutena 0 20 sata nariva se diurezom, Diureza je vazun poditak kod po jedinih bolesti, x se skuplianie { majerenje uring mora savjesno provoditi. Mokraéa se poCinje Skupljat najgeSée uw 7 sati ujutn. U sedam sali bolesaik mokri, i ta se mokraga haca (stvarala se ‘ijekom noéi). Od sedum sali mokraéa se skuplja do drugog dana v sedam sati (kada bolesnik mori). Posuda u koju se skuplja mokraca o7natena je imenom i prezimencm bolesnika ili Jo geverenim zaakom ako. je bolesnik nepismen, Kolitina skupljene mokrage se tamjeri i upiSe u Aemperalurn lista. 12112, Patoloski nalazi u mokraa ajednidki nariv za sve wrste poremedaja w stwaranju i jalucivanju moka potpun prestanak swarenja mokrage zasloj mokrace w mokraénom mjchuru (lana anurija) zbow vapreke u oljecanju ‘smianjeno st¥varanje mokrace paveéane stvaranje mokraée ‘utestali podradaj i mokrenje malik koligina unna nono mokrenje: ekontrolirana mokrenje, nesposobnost cadrzavanja mokraée | povedgana kolitina bjel: ia a mnokeradi nnalaz glukoze u mokradi nalaz keviu mokradi kev a mokradi vidljiva bees pomayala mmkrenknpski nalaz keri w sedimentu mokrase mala povecanog hroja lenkocita u sediments mokrage makroskopski vidljiv gnoj u mokraéi nala7 patoledkih cilindara u moked * bakteriurija: naluz mikroorganizama u mokeadi,12.113. Boja mokrace Hoja mokrade vzdrwafovjeka jealatnozule, jantare baje, a ewisi 6 koliGind i specifigéaay sires asl ee Vat Jkevi uurinu. * svijetla: vnalik vodi kad $¢ izlutuje veltka koli¢ina mokrage * fammouta: ada se izlubuje mala kolitina mokrage * tamnosmeda: nalik tamnom pivu kuda se u mokraGi nalazi poveéana koligina uénih boja + svijetloervena: malik voui v kyjyj j¢ isptano meso kada seu mokradi nakuzi ‘povedun broj eritrocita * tamnocrvena: ada sc umokraci naluzi veta kolicima koi, 12114. Specifiéna gustoda mokraée Specifigna gusioga mokrage polaatelj je koacentractjske funkcije bubrega. Pri velikom unosu tekxtine zdravi bubrezi izluuju mokracu niske specifi¢ne gustoce. Ako je smanjemo unogenje tekdinc u onganizam ili se lekuditei gubi obilnim zanjenjem, pov raéanjem ili prolje- vom, bubrezi iziuguju manje kolicine mukrade visoke spesifitne gustoéc. Povedana spocificm: gustocu mokraée aalazime iu poliurifi bolesnika obuljeliltod afeme bolesti hog glikozurije. Upajedinim uzoreima mokraée specilima gustoc u fiziologkio uvjetinw Sivek varia (1001 do 10403, no iamjerena n 24 samo} mokradl nommalno je 1015 — 1025. Hipestenterija je nespo- sobnost kunevuttacije mokiage iznad 101, a wostenanija je mesposobmost koncentiacije mo- rade inal 1010. Specifiéna gustnéamjeri we urometrom (urinometrom) (slike 12.26). ‘Uremetar je-staklena sprava cilnindsiéres oblika wéijem su denjem presirencm dijett (spee- misty) smjeStene nlovne kuglice, a u gumjem ufem dijelu inta onagene beojeve od 1000 do 1060. Postupak mjerenja speeifiéne gustoce urina: ~ polesnikse pomoki uuiosku desu eae 7 BFinse ulijeu menzums (agano we sub, da st ne pen) + monzura sestavi na revi podiogu uv * pritcka se da sc povsSina miokrade uni | pjene nestane leo * root se ummetar wurin + prigckaseda se umict umes 7” odtitrse bruj koji je u ravnini gomjeg ruba mokrde * baci sc urin, uromelar i mencura se operu, decinficiraju, i. peru, osisic? spreme * ocitanm vrijodnast specifigne gustoge arin uhilj temnperatumnw list, $ifka 12.26. Mjerenje specifigne pustoge urina‘T2I15. Kemijske pretrage urina ‘Ubickemijskim laburatorijima izvade se brojac kvalilativne i kvantitativne pretrage mokra- "Ge, Neke se (na primjer bjclungevina, Seder, pH mokraée, aceton, bilirubin, urobilinogen, kry a | mokraéi) mogu evijentacijski odrediti i pomuéu reapens-trake (Urokomb 3, Urokomb 9, Keto - ghar-test 5000, Urobil-test idmge)na odjelu, u ambulunuiili v kuéi bolessika, postupkom prema ‘aaputin proizvodata, “Postupak (slska 12.27) * bolesnik se pomoksi (uzina 0 uvijck svjed urin, do izva- denja pretrage mokrata me ‘smije stajati vie od 4 sata} * uzorak mokrace se promijeda, sareagens-traky troni turin | sekunda + peivadenju treba traks povudi ‘Stika 12.27. Kedorimetnjska protraga mokracs uz mab pnsnde da se otklomi (eocaue) viguk urina * promjenc baje ma traci usporede se s indikatorom mu kutifi za reapens-trake i odtita “viijednost (nakon maznatenog, viemena— prema naputku proizvodets) * hace se reagens-traka i urin, pusuda upere i dezinficira, ispere i osusi * alaz se upige na temperatumnu list. 1211.6. Usimanje mokrade za pretrage 7a progied mokrade urima se srednji mlaz w kemayski Gist posudu za Fizikalne i kemmske pretrage mokraée, a u slerilnu 2a mikrobiolokke pretrage. Prije vzimanja vrina bolesnik opere spolovilo sapanam i tekuéom vodor, zatim mnkriber prekida. Pred urn koji relazi iz mokeadne cijevi ispustise (ne uzima se za pregled), sredinji se uzmeu kemijski Zistuil steriiny posudu, ovi- sn 0 vesti pretrage, a bokesaik se pod gemakri do krija w mudnik. Na odjelima postoje danas pesebne stolice za uzimanjesredajeg mlaza moksace v Zena. Rolessica sjedi na stolici, se- stra pokreinim nefem perc spolovilo, bolesnies mokei, sestra urima urin. Uz odgovarajugn uput- nnicu sestra Sulje write u laboratorij na presrage. ‘Ako bolesnik ne moze spontano mokriti, mokrenje se poknSava izazvati caznim postepcima: stav]janjem holosnika u drugi polo%aj (iz Iefeéeg u sjedeti...), stavljanjem toplog.termofora u predjelu mokrudnog, mjehura, otvaranjem slewvine (Sum vode provocira mokrenje), stavljanjem bolesnika na plu pasudu 7a nudduili u toply kupel), Ako ai ti postupei ne pomognu, umjetno sc ispraknjava mokraémi myjchur . kateteriracijom. TLULI, Kateterizadja mokraénog mjehura Kateterizacija mokragnog mjehura je pustupak pri kojem ac kaleter Kreg ureiny avd amo ‘kraéni mjelur radi ispratajavanjaurina,err Kateter je fuplja eijev 2a ulijevanje i is\jecanje tekudine. Kateterizacija mokraénog mjehura ubavja se kateterom od gume, silikona ili svile (nekad su se upotrebljavali stakleni i metalni ka- tcleri). Kateteat imaju aarive prema autocima (Nelatonow, Ticmanow, Folijev, Perrrerav ideug: a razlikuju se po obliku vrSka i velicini (odredene su brajevimi), Danas se u pravilu primjenjuju katoteri za jednokratnu uporabu, Katelet za irajno priznjenjemokraCnog mjetura moze biul dvo- tijevan (za peotok uring i 7a ponjenje halona za fiksaeiju Katctera) i troeijevan (za protok-urina, a punjenje balona i7a ulijevanje tekudine 7a ispiranje mokraénog majchura). Indikucije za kuteterizaciju mokraénog mjehura su xva stanjs kada bolesnik ne moze spontano mokriti,amokracni mjehur treba ispeazniti (retencija urina, prije operacije, prije poro- «da, udijagnostitke i terapijske svrhe, za mjerenjc diureze. poscbno kada je trcba stalno mjeri sitna diureza, kod inkantinencije, kada drug pastupei nisu djelotvorni). Ketetcrizacija se mora ievodili po svim pravilima ascpse jer posto[i velika opasmost da se infekcija Kateterom unese w mokragni mjchur. Prema westalostt irvextenja katetenvacija moe biti jednokratna, povremena ili trajna. ‘Zaxlaée sestre pri kateterizaciji mokraéneg mjehura * pripremabolesnika; — vpoznati bolesnika si zahvatom i njegovom vanodeu; oprali spolovile vodom i supunom, sobu 7a interveneiju ili bolesni#en sobu; osobu keja se kateterizira paravanom zaStitiad poglela ostalih bolesmka *. priprema pribora (sliku 12.28): * sterilan katcter 2% ering rukavice ili rukarvice va jednokeatne uporabu * priprema prostorij: * buisate od vale namotear u decinckcijsko sedsive * kompresn i nepeopusne plata * bubreZastu adjelicu * posudo za.urin * urinsku Eau, sterilnu posuds Mi epruvelu za slanje rina u laboratorij tadi pretrage sterlan glicerin, amestezijski gel i steriiny pincety ili hva- laljku (2a kaleterizaciju mus karea) * naljepnice i uputnice za labo- rater ® sweriiny Sirealjku + fizivlot- kom olopinom i urinsku wre- Slike 12.28. Pribor zi kaceterizacije mokragnog mjebuira Sien (ako se wrod teajni kate- ten) © invedenje zahvata * kreverna kojem se invodi kareterizacija paravanom zastititi od pogleda astalih polesnika, © |© ispred podnodja krevela slaviti dvije stolice (aa koje adlakeme pokrivate) * pokrivate peesiogiti na podnodje kreveta, ubub i prsa bolesnika pokriti plah- Tom, a isperd glave aaddrFati sa- , mio jedan jastuk ® bolesnik (— ca) lofi na ledima na donjen dijehs Aijela, Zea s rafiremim nogadnia savijenim. w koljenima, mus- staviti nepm- pusno platny prekriveno kom: peesom, a irmedu nogu (Zene} nna naticoljenice (muskarca) poloditi bubecZasm posudy * olvonti set ili sterile posuich 5 priborum za katelwrizaciiy. Sika 12.29, Uvedenje Ruteuera u mokratns * obudi nukavice mjehur Jere * dezinlicirati vanjsku uiée mokraéne cijevi (W Zena mkom aja je live glavi holesnice rairiti velikke usne i podidi th prema simlizi, a w muSkaraca uspray- Ijanjem spolovila i pridefavanjem ispod glave penisa, calim drugom rukom preko ulvors mokraéne cijevi jednokratno prebrisati smomljkom od vate numogenim u devinfekcijsku sredstve m smjern prema anus i smatnljak odloviti u bubredastu wdjelicw: zahwat se ponavlja pet do Sest pute) * uvesti kateter (u mntkares se Prije uvodenja kulelera na ot- vor mokraéne cijevi stavlja kup anestezijskog gela i pri- eka 1-2 minuiey kateter se uhwati i pridrava mkom ke- jom se dezinficiralo spolovilo- na dijela koji se ne uvodi uw mmokracnu cijer, xavinuti die: veka usmjeri se prema simltri i kateter se uz pomné sterilne hyatiljke uvodi njefnin po- kretima u mokragns mjehur (4 do Sem u Zena) (slika 12.29), a 10 do 12 cm u moSkaraca, {slika 12.30), a makon Sto se urinpojavinuuicukatelera jo$ Sika 12.02 Uvanlenje kaletera w mukragt 23cm smjehur muskareaisprazniti moksacai mjehur w bubredastu adjelieu + pol uvotlenju Wainog katetera balan za wivrBcivane katetera napus ToSkorn otapinom, spopili kateter sa sterilnom vreéieom za uri © zy wetrage urcti sreunji maz usina © aspremiti krevet (smjestiti i pokriti bolesnika) raspremili pribor + poslati win u laboratorj s popratnem uputnicom. 212. Sioa) Stoliea je w aas wobitajen naziv 2a owpadae proirvade prolave (feees) i sum in eliminaciie sadja erjova (defeknelja), U foccsu se nalaze neprobarjent ineprobavigivi ostel brane, i rogeno tkivo, voda, Zucne boje 1 mikroongastiza. ‘Defeksclja je prainjenje irmetina iz zadnjeg erijeve, upravljano tz contra u kralieéniénoj mvAtiny. Forpomognnta jeperistallikom debelog erjeva i relaksneijom obiju analmi sfinkleta, ted kai je vari posije druge godine Zivota pod nadzorom nae wolje, lav podeazaj 2a 42> Fekaciju je nakupljanje stolice u ampuli rektma. 12:12:1. Osobine stolice u zirave odrasle osobe © udestalost daewno, da 1 stolice seaki deagi dan * kolidina 10) 300 grama, ovisno o vsti i koliGiai pojedene name re 0 ‘ufestalostistolice © konzistenelja gusta. xbijena + oblik dmguljast ili jajolik, prosjedne Siniac oko 2em © hoja media © sastay (60-7 vode 110 — 40% krutih wari (neprobavBieni noprobavijivi ostaci hrang, idlugevine probavmih Bijecda, Gutne bake, sob, epitelac staniee i bakterdie). Stolica se mote pregledati: + fizikaino: —_kulidina, Konzistencija, obbikovanost, boja, zauah, primyese * kemijsk pH. kre, fniine boje, masti + mikrobiologki: vaste bakterija i parazitane U patelasteim urjetima mijenjaju se kokitina, utes sasun stolice. talust, konistencija, oblik, bogus, Zadabs i YLI2L1. Kotigina stolice Poipu tzustanak stolice Karaktsistitun joa ileus (opstrukeiju cifjeva). Velike pojecdinatine eqolige wanzimo whalesrikas kongenilalien pruSirenjem eebelog cjeva- LILI. Ucealost stalice iéedée su povecane s procijgnama n iaelod | sadaje stalice (mijenjase | oblik, konzistencija, boja i zadah, 9 povedava kolicina vode s obinarn ma rule tvari), To moc biti: zoak upale crijeve, neadek atne pref. ‘poremccaja aesorpeuie 0 tankon erijevu ili wanora debelog cifjeva. Po wtestalestl su prorijedene stolice (opstipoetia) ta- oder izmijenienog mygleda i gestava, 3 jawljaju se pri smetajanea u probdenju (tumodi, stencue cerijeva, megakolon, hemornii}, newdekvaiso} prelranl (ocx celulove), kiperacidnostt deluta- fog soka, ysporenoj peristaltct te ocgadtanjui zalocljavanjy podndaja nadefekseiju. Dijaseja (proljer) i opstipacija Gautwor). ru afih kelkaula powecen | gubitak sudzora nd defect} om. naj feSei su nblici poremedens ueestalosti, iggleda i sadziaja stalice Uestale stolice (vie pita u dana) aj (2122.21. Dire Dijancja (pruljev) je éesto isprazajavenjc poleteleute ili tekudy stoi Foy jake i ubestale peristallikesaur29) Soezano prolaa kida crijeva, pase oan lebeloen erjcen neck olf (e80n- Bien Unroci profjeva jest: patulodd mikroonganizta | woksing (akuts proljevi zbog upale}; bo- Jestidchelog onjeva (tur, ulecrozn itis hotest tankug erijeva (pearemeci resompejc) te elven i grettemee, Osi mnnge Iekuéine u praljevasioj stolict alae se Gestw i patoloske por ese: ka, png), shiz Atcutnt proljev prac oije gréevinna u ciijevinna (kolikma), podrafajines ne “Gefekacs (tenermims) Fopom staboscu hog gubitka tcknéine i clekirolila 97212.2.2.2. Opstipaciia oni). Stolien je trea, st : getipacije sw mzliit, Meese pojavitl koa raz bales ciijevay aktuuno (Teas) ili krouié- namo, mopakaloa, porcmecaji v motilitetu), Medutim, majéc8el vnact opstipacije osu: inca a | hotimiéns palomljavanic reficksa prunjenja crjeva a Beat boraved irvan kuée, prevapostenest, nepoketnest| sh). ‘Nemoguénost voline ) poremosaja (pariliza)121223. Konzitencja stolioe Guytoda stolice najécite se mijenja sudestalodcu, pa jedijaneji tekuéa th polutekuga, ae ep- stipaciji weeks, 1212.24. Oblikowannst, stoboe: ated poremeéaji u oblikovanju stolice jes potpun izestanak oblikowanja, stanjennst i usiinjenost. Potpun izostanaik ohlikovanja nalazitny » profjevastoj i mekaj stoliet Stanjena sto- fica ‘poput olovke” vida se v bolesnika + tumorima u analnoj regi #5 velikim hemorcidima Usimjena stalica “poput brabonjaka knze ils ovce” taknder inne bit znak mmora wzavrseiim di- jelovima debelog crijeva, ali je Geto peolazna pojavau opstipaeli 121225. Boja sce « stolice niyjéeSCe su povezane s vrstom konzumirane hrane toa peimjer suneila je poslie mfjotnsh ¥ masmih obvoka, 2 tamnija postije ueithanja obojeTIog powréa). Mijenja se 11 vezi s urimanjem nekih Hijekova (tamna, gotove ema je maken urimmanja peeparala Yelieza). Medutim, wane su promjene hoje stolice i wnekim bolestima: © bijela (aholigna) stalica, hog manjka 2uénih buje, zbog opstrukeije slavnog tutnog voda ‘Varijucije 0 boji normalne sme * orm {poput katrana) stoliea, cbog krvarenjs w gomjim dyjelovima prohavnog sustava. Nagiva se "melers™, a osim promjene hoje Imai diuge karakteristike: obilna je, (jestenasta i jako zaudara kevurenja iz donjth dijelova probaviaog sustava, ‘obilne je pomijesana sa svjedom krui. * ervena 121226, Prinjese w stoic ‘U static ii na njezino) povsSini i maksoskopski se mmngunaci u patologkim prifikama crijer- ani paruzitl, key, gn if luz 1212.3, Uximanje stolice za pregled i pretrage Kada sestra fzikalnim pregledom stolice 1o8i patolndkce promjene, mora je-satuvati (U1 po- sudi zanudius poklopcem, pofrunjuje se do pregleda lijetmika u prostoriji za noise, uc mama- ku imena i prezimena bolesnika i wz.uponorenfe “ne bacaj". Q-nalaza ahavijesti ijctaika kop Ge dlucati a slanju stolive na dalje pretrage. “Za kemijeke preteage stolice w7ima se dow koji nije pomijeEan s urinom i koji ne dotiée sti- Jenin posuds 2a nud, 05 mjesta Roje ingles putolotki promijenjeno. Uzurak se stavija v ke- tnijskidistu posi s poklopcem is ured ispunjenum uputnicon Ealjeu Jaboratori ‘Za mikrobiologke: pretrage stolicé postupuk je isli, samo sc urorak stolice nzima Ziicom koja se nalazi u sterilnoy epruveti i Salje u mikcrohiolngki lahoraior.Evjesou redemt 12124 Davanje posude za media Nepokreint bolesnict climinaciju stoliee 1 unna (delekueciju i mokreaje) ubavljaju u krevem AleZeci) u posudu za muiin. Za snnoge bolesnike to nije ugeeino i sestra im mora pomosi da pril- vale takav natin climinacije izlndevina, Katkada jo tj postupak potreban i zbog pregleda i pre- traga stolice ili mukruce, Postupak (sliku 12.31): * zablititi krever paravanom od pogieda ostalih bolesnika * Sistn i devinficiranu posudu za nu%du oplahewli teplom vedom, w posudy alii malo vode (olukSuva isprainjavanje posude) i poklopljenu donijedi u bolesni¢i sobu, ili staviti u pokremu stolieu 7a ohav]janje nudde ("prince") t¢ devesti kraj kreveta * podidi pokrivac © zamoliti bolesmika da se. odupre 0 laktove i lesnika podize druga sestra} + stavitd valjak od plate sped Iumbalnog dlgeln kealieintce, a pod siu- - . Any oe Sliku 12.31. Davanje pusude ra niet © bolesnika koji Jjanje mmc * pokriti bolesnika i ostaviti ga samog za vrijeme defekae!je ili mokrenja * ostaviti signalno zona i waleini papir na dobvat bokesnikove nuke (ako je w mogué- ‘osti sam obrisali analai otvor) * obrisati analni otvarske to bolesnikine mode sam uBinit i prema potrebi oprati ga + smjestiti holewnika wkrevel * javaditi posudu za nuiu, pnklopits iznijet iz bolesnitke sohe, ispeazita ili sauvati ‘ea pregled) Lstaviti wapaeat 2a pranje i dezinfckeija (ili oprati i potopitiy dezinfekeij- sko srodstvin) peov7raéity bolesmicke sobu * donijetposudu 2a umivanje, spun ivré s vodom, te bolesniku opratz rake polijewa- anjenv * ‘plo smjestis bolesnikau Rvewery /ukloniti paravan i valjak od plahte. have tke Rasy POMS ustafi, prosjedneme na pokretnu stolici 7 obay—12125. Klima ‘Klima je ulijevaaje tekucine analppim puter u dehelo erijevo radi © GScenjal ispra%ajavanja crijeva Postavijanja dijagnoze- dijaznosticka Klizain * davanja lijekova -ljckovita klizma davunja brane - branjivaklizme, 1225.1. Kioma za dittaje i igruinjavonje crjeva Primjenjuje se radi odstranjenja fekalljai7 debelog crijeva, pei opstinacifi, prije i paslije ki susSkih cahvata, prije poroch 3 prife dijagnostickih postupaka u tom podratju (rekloskopija, ko Jonoskupija}. U ti S¢ svrhu kitzmom pomucy katetera ulijeva analne odreskom Sovieku $00 — 1000 ml tekuéine verijune-na temperatura tijela, koja osim vode niwive: sadcdavati * tri do fetiri Hlice parafinskog ulja koje se pomljeda s vwdom da nastane emulzija * tri do Setiri Hice glicerala * dva dag sapokalinusa (kalijev sapun — dobro se otapa i pjeni « vedi: otopi sey Poschnuj posudi i doda u sadrzyj klizmc} © @ajod kamilice * fiziologku olopinu NaC Tekuéina unesena u debelo erijeve klizinom ima visestruk uéinak: rastcze crijeva i izweiva podradaj na cicfckaciju. ispire stijenku erijeva i padmazayje ju. 121252, Dijagnosti¢ka Klima Dyagnostitka klema je postupak » radiologiji pomocy kujeg se (poslije eiS¢enja) udebelo erijevo ulljeva kontcastae sredstve u dijasnostitke svmhe (utviduje se proodnost, pokrelji- ‘Yost, poludaj i oblik debelug crijeva te promjenc 1a njezervoj sluzniei tijekont punjenja i pos! ispraimjenja kootrasta), Kontrastno sreulsive je twomitki pripremljeno ili se priprema déndava- ‘jemi mijeBanjem pet Zlica barijeva sulfatas | litrom vexte. Ukupna koligina primijenjene dija- smostitke Klizmeu odrasla Govjeka je | — 1.5 Lelniginc, ugrijane na iuplinu Bovjetieu tijeta 121253. Ljekovita Kliema Lickovita kitema je postupak pomodu kojeg S¢ tidebelo crijevey unest otopin Jenjen lijek ima opée Wil Jokalno djelovanje Prije ljekovite klizime primjenjuje se klizma 7a £28 Genje, zbog boljeg djeluvanja lijeka. Siulr2ay fjekovile klizm ubtizgava se polagano tankim ka {eterom (najmanje 10 minuta), iH susiawom za infuziju, kap po leap (40kapi u rains), Volume. om ta su magéedée mikroklizme (10 — 100 ml.) lt rae klizme (100-200 mi). ijeka. Primi-12.12.54. Tanjiva Klis Primjenjuje xe zijetko, kava bolesnik ne mo#e urimati hramuoralno sredstvima za intraversku parenteral preluran. NajécSée se hranjiva klizana sastoji oo 5 9 tne ‘otopine glukows, a primjenjuje se pomocu sustava za infuziju, kap po kap, ‘Prema kolitini tekuine i visini primjenc kizma mode biti obiéna, visoka i mala. * yisoka klizma prinjenjije s¢ kad Zelimo da tekudina donee do visih Uijelowa erijeva * obiéna klizma najéeSée se pritnjcnjuje kadks Zelimo da tekuéina dopre uw silumi dio debeloga cripewa * make klizma —printjeajuje sc ako holesnik ne podnasi veéu kolidina tekucine ili je ne move zack ‘Tablica 12.1. Ravtike izmedu obitne, visuke i male Kime S100 TOD aml na ledima ii ljevom boku Si ane ss hjevown aku il 100-200 mi. 1212.55, Zadade ses ped ives lame © Peabo westre pal tered utters jest * priprema holesnika: upaenali bolesnika s vainoécu i izvodenjern zahwaka * priprema prostorije: bolesni¢kn soba, soha za "intervencije”; ispred podnozja kroveta staviti stoliog oko kreveta paravan; u bolesni¢ku sabu davesti kolica s pri= bom priprema pribora: sleziti na kolica (stikal?. 32): * isigator (pasudas ci jeviza ulijevarge te- kugine i regula torom za brzinu pro oka) ili sustav za in- fuaiju, s tckudinom » kateler 22 uvodenje Klizmeu dchelo eri- Slik 12.32 Priborza liza m1+ jeve (najéesée Nelatonay be. 16 ~ 18 7a jednokeainu primjenu) toplomjer ca mjerenje temperatare tekudine Jeompresa i nepropustie phe sukavice vazelin, Pica Zpatulu), smotubjak gaze nareeani stanigevina bobretasta ndjetica posuda za nudile * ixvadenje zahvata: skinuti pokrivad i suvitae jasiwke Gedan ostavit), slot ih ma stolice iapeed podnufja kreveta staviti bolesnika v feljeni pulovaj: levi both sengama skveteaim v loljens i peivutenina teat, lakatno ~ kaljeni s odignutee 1 swurenom, surainjicom di na ledima, ¢ radirenim i skvréenim nogama (ovisno o vrsti kliizme} {spoil straznive bolesnika staviti Rompres i mepropstsno plano, agomji dia rijelu prekriti plaltom evestitdirigator ii saklenk sustava ma Feljeno} visi (mpCesée 50cm iznad anwsa) i kratkim ispuStanjem tekucine istisnut zrak iz, dovodne cijevt namacati kate obndi rukaviee raSiiti gluteuse jednom cukom, & dragon: polagani, ie wporreblya vajuéi sila, uvesti kateter kroz analni otvor u reklum, 7 do 10.em duhoke ‘katewer uveden i sektums i drugion keajem spojen § dovodnom cijevi irigatora pridrPavati jednom m- kom, admugomorvorisslavinuiri- ators (ill influajskog sestava) te rekucinu ispuilati dogovarenom brziaom (ovisna @ aamjeni Kliz- me} upozonti bolesnika da pei wvode- najit katerera i tekuCine duboko ch ge (smanjuje 36 napetost Usbukne slijenke ipsihololkd powoljne dje- Ska 12.35, Unodaje beter debtor huje) exyevo _provlugenjem kroz smutek gaze na koji sme stavili vaze! po zavidethu faijecanja tkutine catvorit: shivinu arigatoea, tevuGi Kalelec Drovlaenjern kroz stanidevinm i odloziti ga u bubrezastu ailclicy upsoviti bolesnika da stSéuti analni sfiniver cadrfava tekuding wsesenu Khimom (ovisno 0 namyjeni Kliaic)© staviti bolesnika ma posudu za nudda © nukon defekacije obrisati#/ ili oprati analnu cegiju * jamjeti posudu za muddn * staviti holesmika u udoban pole#aj, uredit krevet * prozratiti bolesnitiea vba © raspremiti pribor, opeati, dezinficieati i steriteirati_ 1213. Katalj i iskaSjaj Xavalj je voljna ii refleksana pojava, nagla i budna ekspirscija nukon zarvaranja glotiss, kojom se organizam Sif ul inhalacije ivitansa, elimsinira sekret iz donjih dinih putowa i spreta ‘va bromboaspiracija. Podravaji zareceptore kaSlja su upalni, mehanitki, kemijskii toplinski, acentar reflcksa nalazi se u produxeng] mo#dini. Osim zaStitne uloge, kataly, biti i Stet. zea pojava (na primjor w hemoptoi, cerebrovaskaulamom inzultu, anewrzmi aor ili kada remeti an iodmor bolesnika). Sestra evi tira pojave kailja, jatinn mui trajanje, produktivmast ‘kailja,izgled | koliginu iskaSljaja i ovisnost kaSlja o vanjskim Giniteljima, stanjui polozajo ‘bolesnikowa tijela. T2131. Iskadlaj ‘Tskalljajje sadrégj donjihdiSnih putova izhaten kiSljem. Sadr2i trahcobroabalni sekret (shire, epilelne stanive1 strane cestive), tl odredienim prilikama i gro] (levkoeiti, odumrie staniee thir va), krv (critrociti), tamorske staniee (najées6e karcinomske} i strana lijela (aspicirana ili bron “hopulmonslaa poput parazila i kaleifikata). Qvisno o sadréaja raziikujemo insted, Koligina t -zadah iskaSljaja. Matroskopski, ingled iskailjaja moze bit * pjemtay uw kardiogenom edemu plage * sluzav 1 virusnin upalama, alergift i podraaje + sluzavognejan 0 bakterijskim upalams * gnojan udestmktivnim bekterijskirn upalama ¢ bromhicktaijama * sukrvay u destraktivniin akterijskim upalama, virasnim upalama, edemu plnéa, pluéao) emboliji stumorima = kevay udestnuktivnim bakieejskim upalama, naruiito tuberkulozi pluga i winerima bronka. Kolidina iskadljaja Siroko varira i nepoualan je pokacatelj (mnogi belesnici ga gutaji, ne " iekadljavaju). Promatrina pojedinatno. u jednom ili u nekoliko uzastopnis iskaliaja, moze bitt Karakteristiéno obilna, na primjer pri epscediranjs, gdje je iskeiljaj obilan, “na puna usta’ i smirdljiv. ‘Ako se ipak odluéime da koli€ina iskailjaja mjerimo Gjekon 24 sala, bolesaikea upazoriimo da gane guia, nego izbacuje wproainms, graduiranu posuda. 13 a| J2UIRL1. Usimanje iskedfjeja v2 laboratonyske: pretrage 213.14. Zadade | Iskalljaj se Gesto pretrutujew laboratoriju, i lo mikrebiolaskim, citaloékim, kemijskin i f- me on zikalnim metodama. I Mikrobioloske pretrage obubvadaju mikroskepski pregied ramnim metodama obujenug riz a ‘maa iskailjaja na prodinetaens stakaleu, kultivact}u mikruoeganizma iz iskaSljaja na posebaim ig _ beaniligtima,lispiuivanje njihove asjetliivosti prema antibioticina, ka CitoloSid se u ohojenom rama iskailjaja miikroskopski ade stamice maligniby temora i - =a upale. jnval ‘Kemijski se utvrduje snstav iskaSljaja (organsiait anurganski spojevi), afizikkalno (reoloski) plea njegava viskoznost_ = ee Najfedge sc iskatljaj pretrazuje mikrobioloski i citolagki, pa sestra mora pomavali kuko a pravilno uzima, pobranjuje i upuduje na Le veste pretrag:, * pri ee 1293.12. Zauata sestre pri weimanjo, pobraai i wransporu Ghaifaja na Ieboratoryske pretrage= Postupak sis © upeznati bolesnika s vrstom i shat! odredene laborstorijske pretmge iska'liajs Boles kg $6.00 Up © upogertti bolesnika da iskasljaj mora biti iz disaih mutova, ane slina iz usta Galicia Come * prije iskaSljavunja bulesnik ispire usta i Pdrijelo vodom da bi se udstranile Sestice hra- uporabu. Videks ne (ne smiije soispitad anisepivima, koji negn uniStli ii oSLetati mikroorganizme) siralii po © nanediti bolesnika da kailjuca nekolike rinwta, 2 kada u ustima osjeli nailavak is- Bon kalljaja, peuZamo mu nctom otvorenu posucu (kemijski dista, aza mikrobiolofkepre~ sicuza videbrats trage sterilnu), u koju ce iska’ljaj ispljunuti © pri iskuSljavanju sestra sto iza bolesnikovih levta i pomave nu (verbalao poticanjcm 421315. Zatada | 7 fizi¢ki pratiskom na pesnt kos), pazect da ye pri tom ne onctisti posuda ine kontami- { nira okolina mikroorganizmima (pd nakadljavanjs botesnik «efi stanidevion ispred ‘Hemoptiza j usta) suijate penne + ncpoweden pa izbacivanju iskatljaja sestra zatvara posudy, a bolesniku pruZa stiv tuberkuluzi, bro niGevinu za beisanje usta i bubre2astu posvdu u koja de je odlogiti nakon brisanja ae + pesusdn & iskalljajem sestea vbilje#i imenom i poezimenom bolesnika i wa panjgisnc is J punjenu upmtaicu odmah upucaye v ksborate}. Za citolotkeu, kemijsku, ftzikalnu tne mostapak specifica mikrobiolosku pretraun iskasljaj ne smije biti staré od 2 suta (ienimno, q ako stoji +iSe sati, pubanjuje se u hladnjaku na temperamei + 4 °C), 7a gijivitne pre- * hing rage do 24 sata, a za mikobaktedije imberkuloze ido tm dana (sve aa sobnoj tempera * bole wr. ands YAMA. Zadage sete kod holeswika sa subim i aeprodulktiim kalfjem: * upoad * upuriti holesnikada suzdrzava kal] © 7a * bolesnika staviti u poviteni polazaj iliv poloaj u kojem je podtradaj majmanji i ® ukloaiti vanjske podrazajne Ginitelje (praSinu, dim) + y prostorijin kojoj se bolesnik nalaci osigurati optimalne mikroklimatske uvjete (10 * nadol plinui viaznost zraka) * bolest % peimijeniti ordiniranu tecapiju (lopli napici, mukolitici, ckepekioransi alt antitusict | * priprc dr). 2 iMI2IBLA. Zadate sestre-w bokesnika svn. produktenim kxijem: ® pomodi ckspektoraciju (isheakavanjem, isksSTjavanjem) stavljanjem bolesaika naiz- imjence u odnateni drenazni i najudobniji (odmoni) pakyfa). U dsena%ni paki, ngjdefge Quinckeov, ako nije drukCije ouredeno, » postupnim podteanjem podnoZja kreveta 30 —40.cm, vie puia u danu prije uzimanja obroka hrane, a u odmorai prema bolesnikenaj Zelji. L nemnéaih bolesaika iskailjavanje pomazemo ovijanjem i zate- ganjemuplatnenc take Sirake 5(0em ispunl pazwha ako prsmeg kos © bolcsniku osigurati pribor za iskailjavunje na dofvat ruku: papimni ruptici, vredicu ili pliuvatinicu s pnklopcem i dezinfekeijskom tekuéinom * asigurali u prostorji gdje se nalazi bolesnik optimalne mikroklimarske uyjete ttopli nui viainest zraka oko 70%) * primaijenini oediniranu terapiju (obilje toplih napitaka, nuskotitici. ckspektoransi, anti- biotict st.) Postupak siskailjajem Bolesnici koji iskuSljavaju moraju biti upskrbljeni priborom za ikaSljavanje i mpuceni kaki se on nporahlja. Bolesnik mode iskaSljavall u papirne ruptiée i culagati ih u vrecice koje se spaljyju. Ceite se upoireb|jamyet pljuvataice s poklopeem, za jednokratna ili za viSekratnn uporabu, Wigckraine pljuvacnice treba éesto mijenjati, a uporabljcne prazniti, prati, deainfi- ciratii po potrebi sterilizirati. Nacdijclima za pluéne bolesnike postoje upurali za pranjc. dezin- Jekedju, sterilizacija i susenje pasoda za iska8ljavanje, Frije svake penovne uporabe u pljuvat nicu za vigekrainy uporabe, ulijevarne manju kolitinn tekudes dezinfekeljekog eredstwa. 1DB15, Zadata sestie u bolesaika koji iskadljae kre Hemoptiza je primjesa krvi u iskaéljaju, a hemaptoa iskaXljavanje vecih koligina (najeesée svijerle pjemukave) krvi, Posljodica je oftegenja krvne Zile bromha ili pluéa cog bolesti (termot, Wberkuloza, bronhicktarija, upala). Pri obilnijem kevarenju bolesniku pryjeli smal od uguienja: ‘lLiskrvarenja, pa intervencija sestre: ror biti haa i strata, ‘Postupak: * hitno obavijestiti lijetniiea = bolesnika sinjestiti u krevet polusjedoti ii sjedott (akw se ne ani izvor kevarenja), it antidrenadnd (suprotan drenaénom, pei Semu je izvor krvarenja na najniZem mjesta) ako je izvor krvarenja pozmat * upozorili bolesnikit da stroga mintje, da ne govori, da poviline die i suzdréava kafalj = zaitititi bolesnika i krevel laganom plasticnom pregabom + ispred bolesniks staviti Lagann posudu ra iskaljavanje (na primjer plustiéni lavor) s malom koliginom lekuéeg Uisinfekeijskug stedstva na daw * nmdolivar bolesnikove rake staviti narezanu staniGevinu za brisanje usta * bolesniku izmjeriti pulsi krwni tak * pripremiti pribor za peimjenu kisika, sustay 2a intravensku terupiju (infuziju, wanslu- -aju evi) iamatusik> stalno promatrati holesnika, sovta krvarenie peestane, bolesaik mora patjung eairovatim krevetu 48 aft jzbleznvat ‘gve ito bi mogla i7azvati kaSalj ikreurenie. Rolesnik ne smije wzimati ni vroéa ni bladnu bra- nui napitke, oftre Glkohol, Tipocorimo ga da govori Sia manje ili po moguénosti da aver ne govori Suojim postupcima xstrachaza bolesnika djchrvat wmingads- 12.14, Povradanje Powradanj vomitus. bljuvan) je efleksna pojva koja nastae ao prdraZaja S805 2 vwraganje amjedienyg u prouzeny] moblini. Mehanizam povraéanya saslaji sev mchansckom vrake plans pera kari js eleKsnootvaa, adr ela reir edna OH #8 vojom antiperistalkum preko faijelaizbacuje wusia zatim van, ‘Uzroci povraéanja: © probavni sustav: podiaza) i upala sluenioe delve, pala pourbuSnice, jet, Zuitinog mjcliura, Zatnih vedove i guSterae = grediingi ZivEanl sustav: poveénnje intrakranijskog taka, “pale 4 moe AUP ES Y rnddanih ovojnica, bolest Inbirinta i poremecajisavnotete (voEnjatwodom 3 si.) © endokrinisustav: udnoca © digni austuv: upala i hipertrofija tomzila, KaSal) cirkulacijski sustav: sinkupa. inferet mvokarda = motaboliéni sustay: ketoacidoza, uremia trovanja: kemijska, bioleska,medikanentna, + pstha: emocije- ‘Povradanje Cesto prethodi muénina. Kid bolesniia notavamia bljedoey, znejenje, podrigiva- je pojufamu salivacig. Sestratreber poznavali simiptome ‘koji prethode povrakanju kako bi na trijeine pripcerils pribor i bolesniks pomegle pei povtacra)s- T2141. Zadade sestre kod bolesrika koji povrata ‘Facade sestre jesue © peipremiti pribar: buihncdastu adjetica, staniteviny, plasti¢na peegatu ib omnprest, nepropusno plain i Cagu sa sejctom vodom * pomoéi boksniky-sati i izhjegavati én ni hladnu hra- pe moguénosti da deatfajacentra2a po ise u mchamikom ai jednjak, koi ga ce. jetre, Futnog -pregatu il fom wodemn Postupak: + avid bolesaika u sfededi poloda) ili ako mors leFati, okseanti mu glava postrance da se spcijedi aspiracija povracenng sadriaja * gpitiiti bolesnikeve i postelinu rublje pregadom. nepropusnin platnorn ili komypre- som, + staviti ispred bolesnika poswdu za povraganje (bubredastu saljelicu, Lavon) Lopskrbiti ‘gana dolmat nike stanifevinom. + sestra, koja stoji iza bolesnika ilis ajegove strane pruiréavazmy glavu + nakon poweaéanja dati bolesniku Gaius vodom a ispiranje wsta i obrisai usta stanite- vieom ® ukloniti iz prosicrije povraceni sadr?aj, preghalati ga t prema porrehi sacuvat! shoe daljih pretraza © sanjestiti bolesnika u wdoban polotaj + bolesnika opskehiti Gistom posuios za poveaganje i stanigevinom * peomuciti holesnitiu sobu © obuvijestiitijetnika Seatra nustoji utvediti okolnostin kojima s¢ javilo povracamps i pregledom povratencg sudt- jaja ocijeniti koliginn, sadriaj, boju: i miris: + oliGna povradenog saririaja Sieoko varia, najesée ovis o posljedinjem obroku hro- ne i prohani ilo nepriroinim primjesama (na primjer kev}, mastojime je objektivena uatvrdiumjenenen © powragen sadréaj urvitujemo, ako je moguée. makroskopskim pregiedom (na prim- Jetneprobay|jenahrana posljednjeg | ili prethodnih obroka, djelomice probuy jena fra hha, slur, kre, paravitiaslitno) 4 boja puvracenog eadiaja.uvisi o Konzumiranyj brani i dugim primyjesama (na prime jer Fa je ili Futoelena od Zui, crvena od svjede kr, teminpsmeda do.crna pri hema temeri— povraganju djetomicno penhawljene kevi) 4 minis povradenug sadaja takeder je katkeda karakierisatan (Kiseo w hiperaciditens, popltt trulefi pri dugoteajnoj retencii frase w kelucu, poput stolice pri pawveacanja sadirfaja crijeva, tev. miscrere). 1214.2. Hematemeza Hematemeza je povracanje s¥jede krvi tamnuervene boje ili sadrfaja malik talngu cme kave, dielomice probavijenc krvi u devine sa Zelutanom solnem kiselinom, tzrokovana je Krvare~ ajem iz ostecenih krvni Fla jodnjaka, Zeluea ili dvanacsnika, Bolesnik je pr tome blijed | zo Jan. puls mma je vbrran i jedva pip, atlak kev nizak, Postupuk sestre * hitno ohavijestiti lijetnika © polesniku smjestiti u postelju, sjedeci ili efséi, s glavom okrenutom postrance (da se sprijedi asparacija povradenog sade#aja)© primijeniti postupke keo u drugi vrstuma powratanja, © poles izyaditi krv za pretrage (krvna grup, hemogrm), a kamiu astavitiv krvno} Zl, usiguratije { spojid sa sustavom « infuxie ili transtu7ija * postupeinna i verbalno smiriti bolesnika + gabraniti ow oalno urimanje brane 1 tekuéine, najmanje jo8 48 suti po prestankas trvarenja_azalim wddogovoru s lijeénikom davati hladnw kaSastu 1 tekudt ran wena vbrocima, < 12.15. Znojenie ‘Znwjenje je lutenje moja iz Flijeeda zou. Plijeade zaojnice nilaze se svuda po kuz, najvige u pazubu na dlanovina i tuhanima. Zoojenjestimubira simpalakuis, ratim aurenalin ino radrenulia, a rogulira 24 centar za znojenje smjcdten u hipotalamus. One je vadan Gnitelj uw ‘requlaciji jelesne tempernture, jedini kod je temperatura okolita veca od tickesne. Znojenje fase i kod jatih emoojja (stab), Sto nije u sveri s tenmoregulacijom. Pri nupormom rath i ve soko) Temperuturi znojenjem se iz oganizma gobi velika koligine vade i soli. 700) je bezbojan sckret zaojnih Hijezda, sustoji se od vnnle (98%), aatrijeva klorida, bikarbonala, mokracevine, smokracne kiscling, mravlje 1 maslagne kiveline fdr. Postupak s bolesnikam koji se prekomjerno no; * skinuli omojeno asobno rublic + prebrisatitijelo tljaticom umotenom a vid 4+ obudi isto osobno aublje (tee smije se ponowne upotrebljavati osuseny rublje { poste {jinu poslije znajenjay © presvuéi posteljno rublc + padoksnudivadl izgubljonu tekuidinu i elekarolite raxnim napicima (po bolesntkove) Ze- Jjijina primer Eajevimts, voémim sokeovina, jue, mlijelcom ii vam. Ako holesnik ne mofe tuzimati ickucinu a usta, primjenjmjerno ink aizmjence 6 5¢h plukogom. 4.epieati, objasniti 1 provesti: uzimanje mokmée za pretmige, kemijske pretmage wi pemoeu Teigcnshe Vrpte, kalelerizaciju awokracnog mjchura (AEN), 15: nabrojitii objasniti: obijedja stotioe zdrave odmsle ute te patoloske promjene store, 16.opisati, objaeniti{ provest: urimanje stolice a peegled, cavanje posude zn nul, Klay, 17.opisali, objasniti i provestlzadase seat px wzimanju, pobrant§ nsporta iskadluga 75 faboratanjske pretagc, 418, nabrojiti, objusmiti i pravesti zachée scsi u njcei botesnieas kabljem | tskealjajem, 19_nabrojiti i opisati mogute (majéeice) uzroke pow méanja, 2) opisati, abjasmiti te provesti zadabe scsire u njeti bolesnika koji powraca, 21 opisati, ohjasnitii provesti postupsk s bolesnikom koji se packomjerms Zaeft 7813; ORGANIZACHA PREHRANE BOLESNIKA U BOLNICI —- ZADACE MEDICINSKE SESTRE *Uvod © Organivacija prehranc bolesnika u bolaici #Zadage medicinske sestre pri hranjenju bolesnika © Umjeni naéini heanjenjaati sljediece poxjmarve: ancoeksija. ° paragastiitna som © gastrastomi, objasniti mjerila zdrave prehrane, opisali organizaciju prehmioe bolesnika u botn bjasniti zalace sestxe pri ranjenju: balesnika (pekucinih, nepokretnih te se primijeni navesti { objasniti zu sestne pri hranjenju bolesnike. sazngostriGnem sondom, rez gastaslonilt pripremiti holosnika, pritos, brew i hraniti bolesrika nazogestriGnom sodom, Kru asimslomy 7 nadzot.-ORGANIZACIJA PREHRANE BOLESNIKA U BOLNICI- ZADACE MEDICINSKE SESTRE 3.1. Uvod ‘Pravilna prehrana je valan Gimbenik u oxirZavanju zdravlja porpune rane sposabnosti sva- eovjeks. Hranom unvsimo 0 organizam hranidbene tvari potrebae za proicvodnju encesjc, Ww tkiva i normaino odvijanje svih 2ivoinih funkcija. Fizioln’ki procesi worganizcrm &o- “yjeka zabiijevaju nijeSovitu preframy, Medutim, ona je wvjelovana klimom, nacinom praizvot- “nje. pripremom, ekonomskim moguénostima i obifajima pojedinea i skupina ljodi, Prebranom, _posebice prebrunoin sclekeloniranih skupins ili Gtavih nuroda, bavi se Znanstvena disciplina “nutriciologija. Znanstveno azradeni kriterigi za zdrave prehranu jesu: * adgovarajuéa kalorijska veljednast (zadovoljava encrgijeke polrebe bawalnog ene sabolizma i ostale energyjske potrebe — ovisno g radu) © edredena kolitina Zivotinjskth bjelantevina (optimalano 80 - 100 ¢ na dan) © odredena koligina ugljikohidrata * odredena koligina masti (ebog vitamina topljivih u masti) ® hana bogala vitaminima * odredena koli&ina vodei minerala Jednoligna, nedovoljna i nopravilna prelsrana mode dovesti do mzlititih poremeéaja ergankz ma, Ai do pajave bolesti. Ulbolesnika je pravilna prehrana sastavni dio lijetenja. Dijeta je natin prebrane to ga propi- Saye lijetnik. a sustoji se upatpunom i djelomitnom suzdréavinje od brane (rete: filt kolitine), liu obogagenju prehrune pojedinim saslojcima. U prchrani bolesnikal oboljelih od odredeah olesti, promjenc mogu biti kvalitativne (sustav hance, konzistencija, probavljivest hrane) i ‘evantitalivne (Kolidina hrane). Pod! dijetom podracumijevamio i kombinaciju franc keju wzima nekaosoba, Kid nckih bolesd ograniuja se odredeni sastojei brane, 2 kod drugih naloknaduju. ‘Ma pringjer. u bolestuka koji boluju od Seceme bolestf ogranicuju se uglikohidrati, kod friperten- “eije smanjuje se unos kuhinske soli, u bolessikas manjkom Zeljeza, manjak se nastoyi maulokna- dili edgovarajudom prebranom. Prehranu bolesnika, primjenu natela dijcine prohrane u izboru hrane, pojedinea ili skupine, ebuhvaca pesebaa struka ~ difetetika. U bulniel je primjenjuju sirutnjaci dijeteti¢ari, ‘Medieinska sestra mora poznavati osnovna nagela dijeine prehrane. 1b13.2, Organizacija prehrane bolesnika u bolnici Hranu u bolnici pripremaju djclatnici na adjelu za prehranu za sve bolnigke odjele. U pear exsn prigmemenja hrane sudjeluje velik-broj djelatniks kay ruclidive zadate: nabavai uun- sport namimica, skladitenje zane, pripresa jelovnika, priprema hrane, podjela i transpost hra- nena bolnitke odjele, 132.1. Narudivanje hranc Heanu 22. svakng, bolesnika ma- ratujemedicinska sestra dijetnim = C) listigem (slika 13.1) (za sve bolesni- ke na odjelu) i karticom za svakog bolesniks poschao, aaa asnow dije- te koju Tijetnik enlredi bolesnileu. oamatavanje pofedinih dijeta primje- njuje se strutna nomenklatura. U Klinigkoj bolniei Osijek primjenjuje ‘se sljeddea nomenklatura: Dijete (peimjer Klinitke bolnice Osijek} i Sika 13.1. Dijon lisig 2u nas utivanyje brane — Ubiéaa — Poslijeoperacijska — Resekvija Zcluea ‘Ulkus dundeni et ventrieult — Posirana ohitina ~ Pasirana specijalna (za sundu) ~ Nepheitis hipoprateinski — 25 y prove ~ Nephtitis hipoproveinski — 40 g protcina — Nephritis noemoproteinski —70 x penteina — Hepatitis ~ Lagana — Cholecystitis — Diabetes mellitus ~ 2000 cal. — Hypertonia, Diseateria Realukeija — Djcdja= Djetja do 2 godine — Ispitna ~ Pojafana. sestranarvéaje hranu za svakog bolesnika odgovarajucom karticom {svaka di ga ornaku iznomenklature), koja sadr3i sljedeée podatke: ‘edjel ibraj sobe imei prezitne bolesnika ‘vestu hrane eznaécnu: oznakom iz nomenklature kolicinn obroka nljenog bolesnéka, Sesira mori voditi beige o svakoj pomjeni dijete, ikvalitativna} te o njoj pravadobno cbavijesti stuzbu wonljchn a pechecany, ili na weljerne atka- izraduje dnevne programe (jelovnike) za standardnu i dijeteisku prehranu (lan a obrok) * odveduje kolidinu brane (broj vbrokis) za svaku dijetu (prema narudzbama s odjela) * narutuje namimice (dajc nalog odjelu za nabuvu) + odreduje i nadzire pripravu brane prema jelnvniku © sudjeluje u podjeli hranc © suraduje sa sestrama j lijeénicima u potrebnim promjenama i korekeijama dijetnih obroka © razgovaras bolcanici- ma o moguéim korek- cijama obroka, u okvi- tima njibowe dijete. U bolnicuma se hrana raspo- djeljujena dva natina: “Tablet — sistem" je organi- irana raspodjela hrane na odjela 7a prehranu pomocu pokreine rake (slika 13.2), na kojoj se na Jazi posiwawnik & poschnim po- ssudem koje zadriive toplinn. Na swakom posluzavmiku malas se 183Siku 13.3, Pesluzawntk x hranom act = ste balesniksn) Zelj, kada jeto u sh kartica s imenom | prezimenom bolesnika, aszivom dijele, uzna- ‘kom adjela i hrojem sobe. Servi- ana hrana stavlja se u posebas keolicw (slike 13.3 1 13.4) (zatvo- rena i grijana) i odwori na odjele, Dopremijema branu, bolesnit cima dijele medicinske sestre u bolesniékoj sobs ill blaguvaoni- ci. Prije stavljanja postuzavnilea bolesnika sestra utvrduje ideatitet bolesnika : njegovn ti- jew s podacima na kartiei koja se nalazi na posluzwvniku. Pogsct- no podijeljena hrana mode biti Sicina za bolesnikea, Poslije zavrignog obroka posludavnici sa sudemt oatacima rane ula sc v koliea i odvore ponoeno na ndjel 7a prelwranu Krom poseban ulus 7a “netisto”. gdje se peru, dlezinBiciraju i premjestaju @ prosior 78 “eisto”. Prednosti su podjele heane “tablet—sistemom": = holesniei sigue dobivaju, kvabilativaa ikvantita- ivno, odgovarajuéu lieu, nema suviska frame 2 balnitkom udjel © svi bolosnici dobivaju topla brane © pa odjelu nema potrebe a2 tajnom kubiajom © potrehan je manji broj osoblja za porkjelu brane f peanje sud Na odjetina gdje nije moguéa podjela brane “ta- blet—sistemam”, hrana se § odjela 72 prehranuadonost na balni¢kiodjel u posebnom posudu (zaekrzava top ‘nu), Raspodjeda hrane — serviranje obavijase za s¥a- kog bolesnika u éajnoj kubinji. Servirana hrana od- yori se na kolicima & bolesnigku sobu th hiago micu. ijele hranc na bolni¢kom odjelu iw se-meze agra kolitino primjesit Jadu s njihovim stanjem i dijetom. ‘Nedustnei su podjele brane na bolnigkom odjelu: potrebrs je aja uhunja, polrebno fe vise cosoblja 2a pel frane i praaje posuda te ca carzavanje higijene ane keuhiny, a poste! mo guenyst komuuminacije brane.13.3. Zadace medicinske sestre pri hranjenju bolesnika Gubitak teka Gest je simmptom brojnih bolesti. Najte8ée je subjektivne prirode i vezan je nz psihidko holesnikove sianje, Razlozi su tome, na primjer, hrana iki nacin priprave na koju bole- snik nije navikao. dijeta koja mijenja okus hrane i bolnicka sredina, Anoreksija je najvidi su pan] odbojnesti prema hrani, najéeSe izazvana psilsiékim promjenama, bolestima i ozijcdama srediinjeg Fivéanog sustava, febeilaim stangem. endoksinim bolestima. Sestra mora pravodah- no ustiti u bolesnika gubitak teka i saznati uzroke. jer ako takvo stanje duze traje, Sscrpit Ge scorganizam ismanjiti oipomust bolesntka, Prehrani bolesnik mora se obratiti poscbna paxomost, Pokretnim bolesnicima nm: adjelu, polrebno je va uzimanje hrane: * esigurati fstu i urcdnu blagovaanicu, stolove prekrivene Cislim i izgleanim stol- njacima i ukraene cvijecem, fe davoljno-toply hranu ukusno servirati na posinZavni- cima wbesprifekomo distom imcokrnjenom posudu i priboru 7a jlo * naodjelima edje nema hlagevaonice potrebao jeu boleseitkim sobama osigurati stol (koji prije objeda prekrijemo stolnjakom)i stolice, ili svakom bolesniku osigurati stolié za hranjenje me krevet osigurati odgovarajuéu hranu, prema propisangj dijeti_topiu fuknsno servirann.na. postuzavnikn, uvijek visto vrijeme poticali bolesnike na jelo za vrijeme obroka, nadzicati uzimanje hrane isaznati moguée uzroke neuzimanja brane vabilje7iti kolidinn | vestm hrane koju bolesnici nisu pajeli * zahiljediti cadovaljstva bolesnika hranom, provjeriti ito bolesnik konzumira od hrane donesene od kuée, je limu ta hrana dopustena, je lisvjeza iuredne Euvana ‘imijeti posludavnike s neGistim posudem nakon zavrSenag obroka (bolescicima ‘ostaviti doveljao vremena 2a konzemiranje hrane) te paspremiti i adistiti stal “omoguéiti ili pamoéi poslije obroks hranc pranje usta i zubi * opskrbiti bulesnike davoljnom kolidinam tekuéine i provjeriti uzimanje. __ Heanjeaje nepokretaih bolesniks, bolesaika koji nc mogu samostalno uzimati pripremije- fu branu, poscbna je zariaéa modicinske sesite. Sestra, u €1)uj skebi je bolesnik koji nije u stanju Jesti, mora na osnovi padiataka dobivenih intervjuom, pregledom i trajni pres: sutvrditi: moi kvantita- kahrane na * stupanj samostalnosti bolesnika pri hranjenju, Na primjer . bolesnik ne mage isjeci hhrann (ali esofe jesti som), ne mofe hrany prinijeti ustima — drhd mu ruka i protijeva Juhu @ zhog toga odbija ueimati jubu). Bitno je bolesaikn pomoxi da procijent svoje osobne moguénosu t prihvall nagu poniné. a ne da 7hog toga ostane gladan ilida mu sesira zbog svnje nebrige ili nemnanja odnese: posluzZuvaik s branom i ne pitajuci ga zalto nije joo * navikeu vcei s prehranom (sazmati Sto volt ili ne voll jesti, da Ii ww religija brant po- Jedinu vistu hranc ili zadine, osjofa li potrctm ili Felju ca nckom vrstom hrancii sl). 185‘Postupak pri hranjenju bolesnika kui ne mogn samostalno uzinnati brant + osigurati bolesniku odmor prijejela + omoguéiti pranje ruku i sta prije jela © gmjestiti bolesnika u njemy najedebaiji pologaj pri uzimanju hrane (sjedodi.ako jemmoguéc) © gaitititi bolesnika od prijanja hranom, ispod brade i preko pesa kompoesom 1 ru taker © bitiux bolesnika cijele vrijeme dok traje obrok i pritum izbjegavati gurbu. © poticati bolesnika da pojede predviden obrok brane © pripremiti savitljivy cjevdicu za uzimanjc tekudine © dati bolesniku-vremena za dvakanje i gutanje (ne podntivati gai ne “ipati” hrunu uv njega) © provjeriti gute li bolesnik hranu ili je zadréava u ustima © yargovaratis bolesnikom tijekom obroka o ugedaim stvarima © paslijeuzetog obroka ukloniti pesluzavnik s posuder: * osigurati pranje mbi i usneSupljine * smjestiti bolesnika u Zeljeni polozaj- | 134, Unjetni nadini branjenja Alco bolesnik nc moe wimali hranu na prirodan natin, hruni se pomvcu: * nazogastritmesonde * gastrastome * infuije * kdizme, TAL Hranjenje bolesnika nazogastritnoy sondom Bolesnika hranimonaxogastri¢nom svadam ako nemoxe gutati (ugaten refleks gulanja du- gotta jae nesvjesno stanje), a nerdonoSte ako relicks ghtanja jos nije razvijen. Prije hranjenja bo- esnikn se kroz nos, preko Zalrijela | jednjaka, uvedi n Zeludac plastiéna ili gumena nazoga- striéna sonda duga 70 cm_Hrana koju keoz nju unosime, mora biti tekuéa ili rijetke kaSasta, ugrijana na temperatura tijela i odgowarajuée hranidbene vrijednosti Zadlaée sestre jesu: © pripremiti pribar za uvodenje sonde * uvestisondt © Izodjela za prebranu naruéiti hranu zs wnes nazegastritnom sondom 186* pripremiti pribor za hranje- aje © hraniti bolesnika © igvaditisondu © provesti njegn usne Supljinei nasa. Prije nvodenja sestramoca pripsemiti eazogestritnu sondu, strcaljku, hva- taljku za zatvaranje sonde i lenkoplast ‘ga oznatavanje duzine uvedene sunde. ik uvodenja sande (slike 19.5.1-do 13.5.4): * imjeriti duvinn uvedenja sonde (od kurijens mesa do re- ‘Slikul 3.5. Mjerenje dietinc-uvadenja xnnete ssice wha +/od korijera nosa do ‘Hitice epigactrija (vekak ksifor ‘ide kesli} provjerit! prohodnost nusnies izdisajem na nos, dok je jedina nosnica satworena (sonda se uvodi kroz probodnija nosnicu) 7 Slik 13-5.1- 13.5. Unodinja anoganetns donde-qadtitii bolesnikea nepropusnom preentom oprati ruke ‘qvlafiti sondu (15 do 20 em _-dio kojéide do Farijela) = vpahaeit bolesaikow lava prema natrag, yb Svnde aiili w nosnien 1 usmjeriti prema donjers nesne™ seinem, woprecne gurati do olasten 0 idrigelo (80 Trnanoe’-aho} zation grat dalje do izmyjerene dw ge dolfine (koriten nose wth prane kost) conde ne uvediti sikora (wstutaje otpera vonds lagano ‘okreta) predenje, ixvadi sonda u slucaju goseaja, ijanare ili nemoguénnsts govors (anak da je onda n dim putevirna; prekinutl uvodeae iawndi arn do pve gramice vodcaje (duljans nox — USER) | slike 17.6. UEvrbcrvamje amore ponviti zahval santa atvrditi je TH sonda w Jelucu (aspirachjom Selutanog sadjriaja ttrealjbomt dace ocyponva pol loa, cise wan ONS gana 1Q.eem rake) 4 pbvratiti onda v visini nosmice leukoplastom, 2 exjeeu n visini kijuéne knst 12 Jom sigurnicom (slik (3.6). teanace boos narogatrny oman une urcaon IL OSDAD SST ‘taheamjenic ee cn tome san amr Po dom. Postupak branjenja: = otvoriti sonda (oxppstiti ivatalfky ih mvt gatwaret) + jspitati prohodnost sonde ‘© ygtrcavati hranu Strealjkom I sustavom = igpratisondn vodom (nakon branjeale) ® raspremiti priber. err rien mann ea TS IT SO inos. sic ay a ox ane up ic). Sa {pn San cana taaugatnom pts made sxe es ESTES 1342. Hranjenje bolesmika kroz gastrostome fe | Gustrostoma je olvor nacinjen KirurBkire pas na stijenci Zeluca, « kroz prednytl trbumu stijenk. Kronotvor jeuvedena gumena SEY promjera 1 -1.$om (ovisna ¢ lumen tome) rit srejenja Hranjen|abolesska kroz z2stcostona DN sckada je onemoguéeno Ili nije do- relay hranjenje prirodaim puter Cratane D3 smnije prodaziti kone usta do Zeluca, na primjer u bokesmikat § tumorom jednjaka kojt polpun ili djelomicae zatvara jerinjak, prob fezenju jodnjaka kiselinama 1 tunanvs) Fran aeuna biti tekuda ili rijetko kadasta ~ protic 188, oosnnta kroxsite, odgovarajuécg saslava ibranidbene vrijedinosli eanperalure 35-37 °C iraspo ‘rediena u pet obraka. Tzmedo ohroka botesniku se mogu dati napici, yoda, voeni sokovi, mlijeko “ wikupnoj koliGin: 2500 — 3000 wi teknéine dnewne. Kada bolesnik move i smije urimau teku- ‘Gnu na usta, polifemo ga da pie duvoljny koliGinu, » hranimo ga kro? gastrestomu_ Gastrostoma mode bid privremena i trajna. Trajna gustrostoma ieaviva Sesto [rustraciju, n ‘koju bolesnik reagira ohramhenim mehanizmom (agresijom, povlagenjem, \jeskobom, strabom, _apatijom, a sano jedi sludajevima rackonalno). Na asnovi pedataka dohivenih interyjuom i ‘trajnim promatranjcm sextra mara prepoznati te reakedje i pomoci holesniku u rarumanemn pi- bvadanju nowonastalog stanja. Ne primjer, sanati gubi li bolesnik nade, keke dofivljava nemo- _guénos! hranjenja prirodnim putem, sto usjeca prema usobama kujemogu jesti prinoxinin putes te kako obitelj reagira na niegovy bolest. Reakcije bolesnika sestra treba shvaiiti kao-"normalne ‘na nenormalmu situaciju" i bolesniku pomnéi. Bolesnik mora prifwatili avisnosto tudo] pamoéi ‘tad zackovoljavanja osnownih fizioloskih potreha. Sestra trcha upoznati bolesnika s vainosti i -nadinom hranjenja kroz gastrostomu,s opasnosti uzimanja hrane ill tekuéine na usta ako eto Zabranjeno i poticati 2a na sudjelovanje pei heanjenjo adage sestre u bolesnikn sa gestrostomom jesuz © njega stome i njezine okoline © hranjenje botesnitka * njega usne Supljine © peduka bolesnika i obitelji. ‘Neposredno naken operatije, dak rana cijeli, treba ranu slome previjati prema svim pravili- ma asepse, odréavajudl okolinu stome distom isuhom kako bi se sprijedila unala kode. Ponc- kal mode poretl pumene cijevi izlaziti Feludani sekret, kaji (ako vla?i ko?n) move izazvati upaln kode oko gastrostome. Stoga teha ko%n w okolind gastrostome premazivati zaititnom kre mom. Za branjenje bolesnika sestra treba pripremiti: © bolesnigkn sobu * prozraditl (zimi zatvoriti pwrozore) * stavili paravan oko kreveta (zaStiiti bolesnika tijekom hranjenja od pogloda ostalih bolesnika} * posudu s hranem topline 35 do-37 °C: > posudu s topiom vodom ili posudu s termostatom kaja zadriava toplinu hrane tijckom branjenja ® dats vedom ijevak ili strealjku, Hicu + komprest: za zaititu bolesnika, Pastupak: * wholesniékn sobu donijeti na postuayniku pribor Ihranu + postaviti bolesnika u kizeci polodaj * otkriti holesnika do pojasa + wiStititi oholian gastrostome kompresom 189© lavaditi Gep iz gumenc cijevi i stayiti Hjevak * uliti malo vode, ispitati prohodnost cijevi * ulijevati hranu, polagano. Za jedan obrok bolesniku se daje 200 do 400 mal hrane tijekom 15 minuta, $ bolesnikom treha za vrijeme hranjenja razgovarati o ugodnimstvarima i odgovarati na pitanja koje mam on postavija (esto o bruni i nufiny pripresme) * nakon hranjenja isprati cijev od ostataka hrane * ragepiti cijev depom i pritvrstiti zavojem ili mrezicom ® pokriti bolesnika i smjestiti uw udoban poledaj * odnijeti upotrijebljeni pribor iz bokesnitke sube * ukloniti paravan. Potreino je redovite prowevliti njegu usne Supljine, iako bolesnik ne jede ma tsta, a usnice peemazivati parafinskim uljern. Za vrijeme boravka bolesnika u bolnici sestia 9a mora paduditi o vainosti redovite i pravilne _njege okoline gastrastome (pranje i kode), njege usne Supljine, priprave hrane i hra- njenja. Sestra incha poticati i hrabriti bolcsnika tixckom njegove botavkea u bolnici da veini za sche najvise Slo move i pohvaliti ga za svaki uspjeh u om nastojanju. Ako je bolesnik dijete ii nemnénaosoba, ovisnag drugines, sestra de podueiti Hana obitelji (majku, supengu) koji ée vo- iti brigu c-bolesniku poslije oulaska izbolnice. Tijekom poducavanya botesnika ili Elana ohitelji sesira moea biti strpljiva.moca poticati twilesnika ili lana obiuelji da postavdjaju pitanja, oclgo- varali na njih, provjeravati njihove amanje i vjeStinn (na peimjer provjeniti znade li bolescik kako trebu prpremiti hranu, kako pripremili pribor, kako izvesti hranjenje i kojim slijedom), 13.43, Prebrana intravenskom infuzijon Kada bolesnik ne mofe ii ne smije (nakon upsracijskih zahvata na probavnom traktw, nakun povraganja.u tezim stanjima dehidracijc, nesvijesti) uzimali iekutinn # hranu prirodnim putem, (na usta}, primjenjujemo intravenske infuzije fiziolodke olopiae. 5 ili 1% - the glukaze, otopi- neelektrolita i atopine aminokiselina, 1344. Hranjiva klizma Rijetko se primjenjuje, jer je v debelom exijevu minimalna resorpeija frranjivih sastojaka. Daje se bolesaicitns koji hranjive sastojke ne anoyn prinniti na drugi natin folopine Uckstro7e)- 190l 4. SPRECAVANJE INFEKCUA @Uved # Livjeti bitni za nastanak intekeije + Borba proviv infekeije * Anlixcpea, ascpsa jedinice za sterilizaciju += Intrahospitalne infekcije i ajihovo spregavanje1. defini \jedate pum: inlekeia disprviciga vinilencije existence * decinkckeija antiseyrst * antiseptik dczinfieijers alterinstati¢na * huktericidn: inbilsitomm dezinlckeiograin stesilinucija © jntenbspitalne infec angjete hitne 2a nastemak infekcaj, 3 nabrojifi pet osnoy nih pravila asepse, fopisati Sto obelwada dezinfekcija u ojiti i opisati dezinfekeijske metoxke, 6,definir: 7. opisati 8 opisati j gruvilno provesti dezinfeleije (metan i sterilizacijske mctode, 1U.nabrojiti Sky se mode, a Sto ne mode steniliziral 1 opisatii pruvesti ster zeinvstve, inavesti primjcresvojstava kngjabi trebaloimaliidcalpndecinteleljskesnedstvo, shenike koji uljedu na djelowanje dezintckcijskog sredswva, sian i kemijsku) porssinad pribor, i sulin toplinom, aac suboun toplinom, foemaluchidam, potapanjem itantiseptike [2Lopisati i pripremiti mates za sieniicacifu vlzénam toplinom, eliler-oksidom, pisati organize jedinice va steailimeiju, 15. nabrajiti dimbenike koji suzokuju. intrabospita sbrojiti i opisati mjers ea spowcatvanje inl peanje i devinlek valinost konteolimunja stealizacife. ne infekcijc. ospitulnih inkekeija, iu ruku,_ SPRECAVANIE INFEKCHA PSkodlinive, juitNgene. Sluzni Pe eraael acne kaitrenacmcanebl, SRneEaaaT maa _jainc izazivaju holes. 14.2. Unvjeti bitni za nastanak infekcije ‘Zapojamn infekeije vaini su sljedcéi Gimbenici: fama vrata” za ular wesotnika w organiza cee * brojivi a Klic © dispozicija (sktonost obolijevauju, deficitarnost imunosti) organizma va dott Ti su cimbeniei povezani u tikuzvani Vegralikov lanac. Za nustanak bolestt potrebma je prisutnost svih timbenika. Nedostaje Ii bilo koja karkit Vogralikova lanca, neve doti do infek- sje. Stoga u sprecavanju infekeije nesiyjimo ukloniti barem jedan timbenik (prekidama pu- love prijennsa, zatvarare ulazna vrata itd), M21, Ivor zaraec Izvor zaraze je 2araien ili bokestan Sovjek it Hvolinja te okoli§ ( yoda, kontaminirano Uo}. Varognici bolest mogu naptstiti tijelo domatina ialutivanjem na kom isluzniee, a zalim, ovis- no o lokalizaciji ckskrecije, iz probavnog sustava stolicom, iz urvgenitalnog mokracom ix2lt- devinama spolnih #lijeada. ic disnog sckretom nusa i kapljicama izdonjih disaih putova ipluca, inkrvi sampesta ovljedeil.142.2. Putowi prenodenja. Putovi prenoSenja ~ Fircnja infekeife su nadini, sredstva i posrednici pomnéu kojih se 22° ume Klice prenose od izvora do novog domacina. Zarszna klice magi e prenijetina sedate natine: - 2 ® dodirom -kontaktom ~ posredisim ili jndirekinirn Kontaktom (peck rubljs, pelbora va jel igrataka, Srvaljki 3 igala) —neposrodaim ili direktaim kootaktom (prlj ® iveinim namirnicama . © vedem am rukania, sluzmicur) © grakom (kapljiéne infekeije, prasina) = gemijam + uprizom fizmetinams Zivetinja i kukaca, 14.23. Ulazna vrata ‘amnici infckeije mogu uci u * kroz probavni trakt = kroz respiratorni trakt (inhatacijom) + feroz koiiu (povrijedena kota ii inuinulacijons proko kukaca ili insiryenenta) + kgrazslumiee drugih sustuva (spolnis kontakions). 14.24, Svojstva. mikroorganizama Kolidina ldica koja je poteebna da ivazove infekeiju rudiditaje kod razah bolesti, a ovist qaineela ee 4 Virutenedja je rorganida izxzovu bolest (odupru scobrambenim sna gania organicma, utkiva Zivih bigs, mno¥e se bolest). 14.25. Disporidja Dispocicija je sklonost tovjeka prema odradenoj bolest Redistencija (otpormost) je prirodena ill stofena sposubnost zadtite od infekcije | bolests. Ovisio prredenoj navgjetjivosti prema mckim mikroorgantamama, Iokalnina obamnbenim me hamiamana (mukoclijeri epaat sluznica, stamtsa obrana) i imumieta {prinxlenom it slecenom, akiivnom ili paivnom). Medutim, néke bolestt, kan Sic su Ieukerija, dijabetess, kro hitni nefritis maligne bolesti. smanjuju rezistenciju (ofpomost) prema infckeijama, la @)143. Borba protiv infekeije Borta protiv infekeije i infektivaih bolesti velo je stara. Jo3 u starum Rimu Mareus Teren- fins Varro nuslucuje da su mnoge bolesii uzrokovane siéuSnim ivim bitima, a staroperzijski “gnanstvenik Rhiwes ukyiva svojstve alkohola, key, lokalno prinijenjen. spretava pujave hole “sti, Suvrement poglecl na spee€avanje infekedje javijaju se srerlinom 19. stoljeca, Pravi nam “stveni napredak shivaéanja bothe protiv infekeyje wwodi T.. Pasteur (1860), a Pasteur-ove sperr- naje u kicergijé primjenjaje J. Lister (1867). Un ispire aperaeijske rane i zavoje natapa 5% “nom karbolnom kiselinom. éijem djciovanju idlaze i zrak. Madaeski sinckolog LP, Semmel- ‘weis uvodi ubverne pranje Tuku ospblje v balniei, Sto znamo smanjuje startnast hospitaliziranih, ‘polesnika, § vremenom antisepsa, asepsa, th:einfekeija i sterilizacija pestaju obverni u radu me dicinskih sestara. 14, Antisepsa, asepsa Antisepsa (grt anti = profiv iscpein = tran, znjitid lat, aisepsis — protiv sepse) je umme- __ diciti preubiino horha prow iuljenya, naziv u kirargiji za postupak koji se primjenjivad wi ‘20j polovici 19. stoljc€a pri Lijecenju otvorenih prijeloma kostiju t gnojnil rama. Danas, je amti- sepsa postupak kujem je cilj suzbijanje infekcije | unistavanje mikroorganizama na in-~ (pramentivaa, Kast rata, predmetima... Antiseptik je kemijsko sredstvo koje sprefava razvoj mikroorganizama. Antiseptici danas primjen)utju u prales! Sesuo.imaju dezinfieicapucs djelovaje———_ Asepsa (gre. a bez, sepein —trunul, gnjiti) anati adsustvo kontaminacife “je. Asepsa jenagia ijedenju rans, iskljucuje svakamoguénost nulititim fizikalnim i kemijskim postupcima ~ steniltvacijom i dezinfekcijom. Broj ‘kojima se ostvaruja (posebna uv kimurpiji) uvjeti aseplitkeg rada mogn s¢ sacri u pet asmovnib, pravila asepse: * priprema bolesnika * priprema prostora * priprema asoblja + priprema prihora * postupak 5 “ranonw Sprefavanjeinfekeije je zadaca iizavov 7a medicinsku sexirn, stoga ona usvom radu mora provordii postypke koji unitavaju, speetavaj rast. kev frazmnw/a¥anje mikroongantzama — edevinfelelju i sterilizacijs.F 145. Dezinfekeija ‘Devinfekacija je pojum suprotan infekeiji (lat. inficere = zarw7iti). To je skup postupaka po- niogu kojih smanjujemo bro} mikroorgantzama v odrecenoj stedini i codicinom prekinien i ostohadama th zacamnosdé ( Einimo ih nesposobnim ds gecnesu infekeiju). Dezinfekeijom ne unigravamo sve pristine mikoorganiamc, vee smanjuyemo njihov broj i virulenciju na rarinu ma, kesjoj oni vike nisu opasai za zdravlje sh vide ne mogu steliti na kojidrugi matin. Dezinficijens je kemijsko sredsivo kojim se obey (ja deainfekeja, Dezinfekeijsko sredstve primijenjeno na odredenom predmet mote djelovati: * bakteriostatiéno, virustaticno ~ spretava Zust tr ¢ uniStava (hakterije, vi- rasc} © haktericidno, viruckino, fungicide —uniStava(ubija lat, accidere= wot) bakterije, wine, sljivice + inbibitorn—koti, usporava ali ne sprefava rast i razvoj mikroorganizama. Kou higijenska mjera 7astite, deziniekeija ima Siroku prmjesu, osim u zdrawstvu in dragim djelainastima (u ugostiteljsivu, hotelijersivu, industiji Zivemnth namimiea, prometa...J. U adravstvm, poschno n stacionaraim zdravsivenim ustanovanna, dezinfekcija obuhvaéa: © kodn (narotite ruku) zdravstvenih djelatnika i bolesnika © odjedu i obuéu zdravelvenil djelatnika i posjetilaca ® posteljinu i rublje * podove, zidove, pokuéstvo iradne povrkineu svim prostorijama adjelai hodnici- ma * pperucijske dvorane i prostorije xa prijeoperacijsku pripremu (ukljuéujudi i predmete) * sanitarne prostorije | pesude a obavijanje nuzde * kuhinje, kuhinjski pribor i pribor za jelo = optidke instrumente koji se ne sinlju sterilizirati. 145.1. Metode dezinfekcije 145.L1 Primdne metode dezinfekcije Prisodai dinite|ji s negativnim utjecajem na mikroorgenizme jesu: sunbeva svjetlost, taloze- nje i traci © qundeva svjetlost (ultraljubicaste zrake: hakterije izlodenesundevoy svjetlosti ¢clativ- no br2o ugibaju pr ianosenju posteljnog rublja na osunéana mjesta. Djelovanje ultra- jubicastih zralea bit 6e umanjeno ako u zraku ima dima, prafine li akn je prazor eat ‘yoren). Dezinfekcijske djclovanje ultraljubitastih zraka ix umjelnih izvera Ckvarene svjetiljke") primjenjuje se iu zatvocenim prostorijama (sterilne jedinice, uperaeijski i zs Et 45.12. Mohan Mikrourgania 3 7 445.13. Temmithe Termitke: = spall 2rakt), gdje ih ukijuinjemo kada u njima nema asvblja, jer postoji moguénust oftete- ju keke i shuanice ote. * taludenje: bakterije u vodi stajaici slijezu se na dno, gdje su djelomitno idodene uniStenju razmantavanjcm seprofitnth mikroorganizama (avtoparifikscija) © yptlogenje: sivarunjem velloga v vodi povedava se njevina powrbina, tzlozcer sjelova ju ultraljubiGastih zeaka, ina (aj nagin smanjuje se w njoj bro] mixroorganizama © faluracija: prolazenjem vote u kojo) ima mikroorganizama kroz. razlidite vedopropes fhe slojeve pijesks, Sljunka ili zemlje mikroorganizmi se zadrZavaaja u tim peirodmim filma 1 voda se progiscuje (hunari). 145.12, Mehanitke metode deanfekeje Mikrootganizme mozemeu velikom beoju odstraniu s predemeta ili powréama + mehanitkim postupcima: éetkanjem, ribanjem, pranjem, Giséenjem, straga- jem. Pri pravilnom pranju poda vodom i etktom maze se sniziti broj klica za 25 — 50%, Mchanitke metoue sluic kao priprema za provedenye kemijske metode deeain- fekcije 1kmo postupak nakon Kemijske metose. Na primjer, instrumenti se maken upo rahe operu Getkom pod tekugom vodom, dezinficiraju potapanjem u kemijsko sreds- voi ponove isperu tekudom vodem, da hi 3¢ edsizanio dezinficijens. © Ventilacijom (propuhom): pokretanjem zraka v prostorijama moze se odstraniti iz graka i do 60% mikrowrganizama. Veijeme peozradivanja mora potrajali majnanje me~ kkolike minuta, jer se u potedku ventilacije podiiée prusina i mikroorganizmt s pada i povrSine pakuéstva 145.13, Termithe metode dexinfehoye Tenmigke metode devinfekcrje jest: spaljivanje, Jarenje, glatanje i kuhanje: © spaljivanje¢ ajstariji, najjednostavnijii najsiguenii poswpak 22 uniStavanje konta~ miniranih predmeta bez vece viijednesti (zavojni matcrijal, pribor 7 jednoleraimy ‘uporabia) ® garenje i opaljivanje primjcajulu se rijetko, | to najesce u laboratorijskoj prekst — yalacivanje Zcanih za, koje slube-7a prenoien je materijala na hranjive podloge + glatanje kao postapak uniduavanjs mikrorganizama desta se prampenjuje t kudi boles mika Za ndinkovilije Ujelovanje putreban je miblje owvlatiti i glacah glecalom na 200 "C du usuenja tkanine koju giatamnu. ® Ripnéa veda. Kuhanjem wkipaén| vodi unisteva se wedina mikroorganizama vee pos- lije 10 mimuta. Tay se pastupak vievinfekclje najteSée primgenuje u Seudi bolesntkea (igle i teealjke koje nisw za jednokratan uporaby, zavojoi materijali) ili domacinstve (rods, ana). Hq 514. Kemijshe metode dexinfebeiic ine metode koje wniStavaju mikworganiame. ne megu se primjemiti 1 seako- “Mnoge ti ka dezinfckeijska sredstva, Kemij- “dnevnuy) praksi, pa se tte evrbe danas upntrebljavaju keinska metoda decinfekeije moze se komibinirai $anehuni¢kim i fizikelnim mctwdama radi posti- ‘anja boljh rezullata, Postoji vide podjels kemujskih devantckcijskih sredstava (prema mehaniz- mu djelovanja, intensiter djelovanja, ken ijskoj strukiur), medatim najéeséa je i aajednastay- nija prema kemijskoy pripadiesti. 4S.LAL Anorganska devinfekeijska svedstva 145.1. “Kiseline (sumporna, sulaa, duititna) juka su haktericidna sredstva, Ne upotrebljavaju ‘se Gesto jer ofteduju tkiva i predmete, Borna kiselina, acidum buricum, u 34 otopini Joblag antiseptik Upotrebljava se 7a obloge, kapi 72 0%. ispirane mokragnog mjehu- a Lidine (natrijeva, kilijova, vapno). Vapno je najstarije decinfecke jako sredstvo. Upo (rebljava se kao svjeze vapneno miijeke (jednom kilogramu vipa otopljenog u htci vode doda se jo 3 —4 litre Vode) za dezinfckeiju izmetina, zahoxlskih jana. strvina + staju, Halogeni clementi: U dezinicke'ji upotrebljavayu se preparati Moraijoda, Glavnaim je namjena devinfckcija vode va pace, posuda, Kuhinjs, sanitamih blokow iu proradi Zivetanih namumica. Undravstvenim vslanovama danas se upotrehljavaju preparati klora Hazocid, Hala~ mid, Izosan — Gi dr. ea derinfekeiju padova, zidova, stropova, stalova, kreveta i sanitarnih uredaja (umivaonika, kada, posuda za nucidu, cahodskih skoljki), Jod ima snuno baktericidne djelowanje. Maze se primjeaiti za deeinfckelju vode w nedostutky klora. 7a osomu upomibu doveljay jeu hitea vode ukapati 2 kapi jodne tin Jcmure, a. uslutaju jakng zagadenja 4 kapl po Lite, Medutim, u zdcavstve se uglavaont upoteebljavaju jodni preparat Poviden za derinfckeiju Kove, okoline rane i opera- cijskog polje. _Oksidativna sredstva: u dodim s ocganskim farina oslobadafu kisik 1 djelaju aepo- srevino oksidtiveo na protoplasm bakcerija. U alravstwa se primjenjyje Vodikev sa- _peroksid (11202) i kalijev permanganat (KMnQ4). ‘Vodikov superoksid (Hysingcnium peroxidatum) upotrebljava se u 3%— tnoj ot0- pini za dezinfekeiju gnojnih rana. Ne treba ga peimjenjivati timw gdje nema snoja Pjeni s¢-na odumelom tkivu. U dodinu s gnojem asiohada kisik i na taj natin uniStayat mikroorganimme, dezodorira (atklanja newgede mirisc) i detoksiciva (odstra- njnje otrove). Kalijev permanganat, je vecinom napuiteno devinfekcijska sredsivo. Ako se jo8 uporahtja 2 0,03 —0,14— tnoj olopini 7a devinfekeiju kode i stumnica. dyeluje isklju- tivo povrSinski. Organs decinichejskasredstva Fenol—karbolna kiselina, judno je od najst jc kode i slusnica i zhog ne! ini dezinfekeijskih sredstava. Zbog in ne uporblja. Lizel — krezolov supun uuporablja ve ijetko za dexinfckeiju padova w 3% — tan ate pini_ Formalichid se uporablja za kemijsku sterlizacija endoskopskih aparata j anestezi- ologkoz pribora, Alkoholi - za dezinfekciju kode uporablja se 70% — tni etd alkohol.© Akridinske bnje—Rivanol— za dezinfckeiju rana uporablja se 0,1%- tna otopi- 145.143. Suvremena devinfekapska srodsoa Devinfekeijska srelsiva se rarlikuju po kemm)skom sastavu, navinu primjene | djelovanja te ‘po ucinkovitust., Sprecavaju razmnozavanje i veéinom uniStavajn mikreorganizme oksidaci- Jom, redukeijom_ upsorpeijom, koagulacijom hjelankevina i remedeajeim osinolske ravnolede. Posljednjth godina un najsizoj staviti w vredicw ili kutija © staviti indikator za kontroliranje ster Matesijal pripremljen za sterilizacija ozratinn danimom i vremenom stenlizacije, stavlja- xy Ul autokiay, zalvaramo i nk]juEujemo odredeni program, ovisno o vrsti materijala kuji deme sterilizirati. Program odrealuje visin temperature, Haka i vrijeme trajanja sterilizacipe. Nakon iaveSone sterilizacije i hladenja sestra olvara i prazni auioklay, zatvara reSetke na bub: jevima, autoklavne kodare ili kutije odiave-u prostor za sterilni materijal i pei tome razvrstava prema odjelima ii vesti matesijala, Sestra koja je zaduSena za sterilan materijal mora voditi briguo datumu sterilizacije, jer se predmeti smatraju sterilnim fest {jedana 0 kutijanaa | setovima s bakicricidnim platnom i 48 sati u bubnjevima. Nakon toga vremena materijal koji nije uporabljen mora se resterilizirati, 1461.1.21. Kontrolirenje sterilizacje u autokben Za vrijeme sterilizacije megude en gretke-zhog neispravnng postupka osobe koja priprema materijal i serilizira, ili zbog neispravnosti autoklava, Sloga je poteebao stalno kontrolirati ste- rilizociju (kemijsku itchnitku), a povremeno i mikrobioloSku, jer infekeije knje naslaju peslije ‘operacije vecinum su uzrokovane nesteriinim mbljem, instramentma #zavejaim matecijalom. Najgetel uzroci neuspjela sterilicacije jest: © nepravilna priprema materijala + nepravilno punjenjeistaganjematerijala u setove, kutije ili uantoklay * nepravilne icabran program sterilizacije (nedavoljaa temperstturs, tlak i veije- ‘me trajanja sterilizacije) © nepraviine rukovanje autokkavont * prisutnost mikroorganizama ncogeckivane vsake otpornasti, ‘Lehnitko kontroliranje sterilizacije provodi se a veijeme svake sterilizacije pomocu ter mometara i manonictara wgradenih u auloklav. Na suvremenom antoklavu nalari s¢ automalski ica koji ubiljeZava visinn temperature i Uakie za cijelo veijeme stetilizacije, Nukon zaveSenc 204“weritzacije polrchno je na kartien cana¥iti datum vrijeme sterilizacije i spremitsye a GSkanes: vakom setu, Kutii ili pojedinataom predmety po- {ii oboje) priodrs- ja kontrolira n “qnodtn sual Kemjskih indikstora koji majenjajy bojui agregaino stanje “deno) temperaturi 73 odredieno vrijemte, Mikrbioloske kontroliranje sterilizacije je jedina metoda provjersvanja njczine uspje’- ‘nosti. Za kontroliranje steilizacife potrchno je pripravijene pakelice s miksobioleskim materi jalom — baeilom suptilis ili drugim termestabilnim bakterijama stavidi v sredinu autokleva. eee geno} sterlizacij paketi€s mikrobiolotkim materijalom Salje se umikrobioloc Inbar: soci, gdje se utvrduje uniBtenje ti psumost vzh mlkroorzaniasi- UniStent mikroorganie- ai potveduju uspjednost sterilizacije. Mikrabiclo lizacije kentrulirame ee euteklave rid ospblaoje provodistcrilizacju, a provodimo jenajmanjejedanput aj sefno. Nedostatak bioloske Kontrole sterilizacije je u tome Sto ne znamo remullat odmah vee aaa telat nalsz zc mkrobiolofkog laberaloria. Takoder treba powremeno sali work sie- rilizirancg materijala na mikrobiolosten kontraly (tapler ~ gaze, dis rukavice, ight) {4612 Steriizacja. kemikim stedstviona 146.121. Sterifiacja etlen — vbsidocn ‘Sterilizacija etilen ~ oksidom meta je ueboea za maales jale osjetljive na visoke temperataee (plasticni ii gumeni preset ote pretmeti, onjctj instrument, predmeli koji s¢ ugraduja tt bolesnikova lijelo). Plinoviticiilen — oksid je sterilizirajuca supstancija bakterieidnog, fungieidmog i virw jdinoe djclovanja. Zapaljiy jet Toksitgn, au izravnom dodin s kedom ishuzmeama i7aziva opekline, pa ‘eahiijeva poschan ope. Sterilizacija etilen — oksidem peovodi sc u posebmim sterlizaton'ine U prisutnosti etilen — oksida, temperature n kumori od 54.d0 35°C tka od 1,5 de 5,5 bara, tijekom 1 - 2suta, aaa sks egalicanim meduédnosiena Ub Znivljo odvya ze proces steals Postupak: ‘= pripremiti ntaterijal za sterilizacija: © staviti materijal {indikator za peovjeravane uspjeSnestl steritizacje komora seriiizatora © ukjuéiti regulator za temperaturn ith ati materijal u peopisanom vremenit * pozavriengjsterilizaciji matcrijal ostavitia do7 dana) + guvati sterilan materijal. ak, ten prisustvy etilen — oksida sterflizi- rostoru xa prozracivanje(o 12 sath Priprema materijala za sterilizactju Postupak: + prije sterilizacije predmete oprati, dezinficirat, ispratii oswiiti «+ gvaki predmet pusebuo stavitl u PVC-rregicu, a gumene plustiéne hermetidl satvoriti (zbug opasnosti stvaranja toksicnag klorhidrina) © stavitiu kosare.‘Promrativanje sleriliziranih predmeta traje najmanje {2 sati, a materijala predvidenih 2a implantaejjn u bolesnike (valvule, pace - makere, protere) 5 do7 dana, Nukon zaveiene sictilizacije i piozrativanja koSare ili Kulije sa steviinim muaterijalom odlazu seu prastor: 72. steriini materijal i pri tome se eaavrstavaju. Materijal koji se sterilizira mora biti oxmaten datumom, Prikladad fuvan, slenitairan etilen — oksidorh, ostajc sterilan 1 do 2 godine. 1461.22 Steilizacjs. fornakdebidom Fornaluehid se upotrebljava za sterilizacija i devinfekciju predmeta asjeujivih na viagni vi- soke temperatire. Njegove pare djeluju baklericiloo, ag nemajy sesvim pouzdana sterilizirs- jude djelovanje. Predmete koje Zclimo na taj natin sterilizirati ili devinficiradi (najteite su to optidke instru enti i dijelovi aparata 22 anesteziju) poslijc pripreme stavljanto u kuGje, ormare ili prostorye koje hermetitki zatvaramo, Na jedan prostorni metar dotazi 10tableta formaldehida, koji se iisparyju tijekom 10 sali do 72 sata na sobnoj temperaturi- Pastupak: © nakon uporabe predmicte mehanicki ispratii osuSiti © Sloditi w kauliju, ermar ili prostoriju predvidene ax sterilizaciju © stavili tablete formaldehida © hermetitki zatvoriti kuliju, ormar ili prostoriju drfatizatvoreno 10 sati do 72 sta + prije uporabe predmete ispratisteri nom vadom i vsusiti steriinom gazom (li ne bi doalo do oftegenja thiva fosmaldehidem) Kontrals sterilizacije formaldchidem peovodi se mikrobiolo’kim metodama po moguénosti oprati, dezinficirati, VAfL123, Steriizacia potapanjom w anliseptike: Sterilizacija polapanjem t antisepike moguca je, ali nepourdana metoda i prinyjenjuje se sa mo kad nemamo drugu moguénost sterilizacije, Pritom se.za sterilizacyjy peiraénih instrume- ala (pincete, hvataljke, Skare), gumenth i plastiénih nustavake upotrebljavayu germicidnd anti septic (Vevfen 32, Bellen, Gigaset. Hibitane i sl) Postupak: © akon uporabe predmete oprati + pripremiti otopinu antiseptika prema naputhu proizvodaes, > predmete potopiti u otopinu (otopina mora prekrivali predimete) + gatvorili posudu u kojoj su predmeti potopljent + predmete drZati potopljenc odredeno-vrijeme prema naputhu proizvodats, © prije uporabe predmete isprati steriinom vodor | asusiti slerilnam gazom. UspjeSnost sterilizacije kontrolira se mikrobiolosiim metodarna- 14613. SterilSterilzacija ioniziajutim zrakama } izacija parma 7rakama ima Siroku primjemn w tvoricama koje proizvede pribor i medi- nstrumente 4a jednokralnu upotrebu (Strealjke, igks, some, wikaviex, kateters, setove za ine zahvatci sl. J. Organizacija jedinice 2a sterilizaciu | Cemralna stenizacija je rad jealiniea koje osigurava sterilni materijal i pribor za eljelu ‘Organizacijom centralne jedinice aa slerilicaciju smanjuje s¢ bro] apuralai osublja hoje sterilizaciju i ima dobar nadzor nad njezinim provodenjem. Jedinice za sterilizaciju u lh su gradevinski podijeljene u tri zone —“neviste, Cisto i sterilmo” (siika 14.5). Kvulito- \ rida u tim jedinivama osigneava kavalificizano nsoblje, provodtenjem standardizisanih postu- Ika, neovisno o vrsti aparature kaju posjeth ‘Postupak: i * nakon uporahe pribor s adjela (Instrumente. rukavice, naslavke, sonde...) donijeti u jedinicu za sterilizaclju. * pribor zuprimiti u zoni za neiisto (obitins je oznatena ervenom bajom) * provesti mehanitko di8éenje, dezinickeiju, ispiranjei suienje ® Sisti pribor premjestiti u zomu za diste (obitno je oznatena plavom bojom). zapri- miti Gistoi suho rubljc ix praonice * ispitati ispravnost svakog predmeta ® sloliti instrumente u setove * umotati setovei pojedine predmete ® umotane setove i pojedinaéni pribor staviti ukoSare * staviti u sterilizator i ukljutiti odgovarajuél program ® nakon zavriene sterilizacije iskljuditi sterilizator © obladiti iisprazniti sterilizator, a steriln! materijal premjestiti uzonn za steriino {obigno je oxagena zelenom bojom) ® indikatore za mikrobioluthi nador sterilizacije dastaviti u laboratarij * sterilan materijal i pribor dostaviti na adjele.14.8. Intrahospitalne infekeije i njihovo sprecavanje Intrahospitalna (bolnitka. na7okomijalna janfekcija je svaka infekcija nastala 7a vrijeme horavka bolesnika u stacionarnim 2deavstvenim ustanovama. Intrahospitalne infekcije dla- ‘nas su vadan afravstveni problem, usprkes velikom napretky ostvaecnom u lijebenju zaraenih bolesti. Intrahospitalnu infekeiju uzrokuju ovi Gimbenicl: © nesprovodeaje odgovarajics organizacije rad * zanemarivanje mjeradevinlekeijet sterilizacije = gerecionalna uporaba amtibiotika (dovodi do pujave cezistentaih sojeva mikruorgani- zaumia) * yporabe aparata koji se lee d anesteziju, respiratori...) iraju ili steriliviraju (apsati 7a dijalizu, pribor za 1481, Spregavanje intrabospitalni infekeija Osnovna mjera za spregavanye tnteshospitalnih infekey je spretavanje unosenja izvera: zavaze u slucioname adeavstvene ustanove, Unedenje izvora zaraze onemoguéuje se: gvadevinskim uvjetima n zdravstvenim wstanovama * odgovarajudi + peavilnom organizacijam vada * odréavanjew higijene + pravilnim provedenjem svih mjera antisepse i asepse + rudovitim mikrobiolothim pregledima radi dobivanja uvida w higijensky stan ‘siupan) bakicriolodke kentaminacije bolnitke ssedline © ranim otkeivanjem infckeljei spretavanjem Sizenja © omemoguéavanjem infekeije kontaklima (holesnici, osoblje, ucemict, smdeati, pos- [dete Za uspjeino provedenje mjera spreCavanja i suxbijanja intrabospitalnih infekeija od velikor, sy eragenja gradevinski uvjeti koji osiguravaju orgunizaciju kruinih tekova Gstog nevisteg onemogucavajud njihove medusaban krizanje (stubista, Heri, ular— izlaz opera cijski blokovi, intenzivma skrb, djctflodjeli. zarazni odjeli, steriine jediiniee, centraina steriliza- cija. primanje - otpuftanje bolesmka... “Moguénos| nastanika intrahospitalnie infekeije pastopi u svim stacionamim zdravstveninn ns tanowama, a pascho na odjelima s povecunin: stapnjem ugrezennsti (rodilifie i odjel zane yorodentad, ginckologija, djeGji, kiem Ski, zarazni ionkaloski odjel. psibijatrijske bolaiee, odje- Inintenzivne skrbi, edjel 7a opekline # transplantaciju, udjeti 2a hemodijalizu)-Poscbao reba vo diti Ivign da se infekcija ne ios sa zaerwenih odjela i iz mikrobioloskih laboratorija, da se ne— ‘stim subljem i peiborom ne kontaminira holnicka sredina. ‘dairavstvcn’ djelatict i djelatnici w adravstvu moraje se usvome radu pridriavali mjera asabne zaitite jer time Stile scbe, swojc suradnike i bulesnike. Mjere kojih se svi moraju pri- drvavati jesu: * pravilna uporaba zaititne odjece i obuéepravilaa uporaba mashi, rukavica.- pravilno iredovite pranje ruku = praviino rukovanje sterilnim materijalom ilijekovimea = ulaviti kroz aseptithi propusnik (zone odredenezu ulaz u bolnicu ipojeddine adjcle, _garderobe * zabrane kretanja s jednog odjela na drugi (aarvZite vijedi za odjele s povecanom opasnotin Sirenja infekeije) redovilo provodenje zdravstvenih pregleda asoblja, ELL Pranje i ceaintekcja nohu “Jedna od osnovaih mjera u spreavanju intrahospitalnih infeckeija je higijena roku wetventh djelatnika, kako 7 osobaw qastitu takko i za zaitin bolesnika # suradaika. Koza ine move se slerili7i¢ati. pasesire moraju prati i keziaficirali redowito ruke pn dolaskuna po- peije i poslije izvorlenja svakog sahvata (njege, terapije..). pustije uporabe nuzniles. Calj ‘ruku je smanjili, ucloniti i uniStiti hakterie hope: sc nalage-na kod rukui dme bolesnike (medicinsko asoblje zaitititi od infekcije. “Uholnitko) praksi primjenjuje se ebiéno i antiseptiéno pranje, au opsracifskomt trukte t ste- ‘tinim jedinicama i kirurkko antiseptigno pranje ruku, Obignim pranjem ruku tekucom vodom, tekucim sapunom ili deterdZentom uklanjaju x cmikroorganizmi (tranzitni, prikupijeai iz okoline), « antisepticn m pranjem ruke uklanja sei ‘unifima i vecina mikroorganizama koji se nalaze u dublji slojevime kuFe. Prije pranja ruin sestra mora voditi brig o tome da su joj nok! kratko peulnezant i Gist a ne upoirebljava lak zi: nokie. me nosi nakit (prstenjc# aarukvice) i skine sat s ruke. Postupak: slaviun, numjestiti mlaz i temperatura vode © pasapunali Sake i rune zglobove antiseptiéaim detcrdzentom s obje strane, po- ychno prostore izmedu prstiju i vrhove prstiju = Sake irvine zglobove dobro isprati * slavinu zatvoriti laktom + Saket engne zglobove osuiiti suilom za ruke ili papirmatim rutnikem ca jedno- kratnu uporabu. Zabranjeno je upirabljalt obiGan sapun za pranje cukwi nstnikeza vigekratnu wporaby. Dabise sprijedile mtrabospitalnc infekcije. no ijeliina treba bid dobreipraviino organi , sbriumsinje Dodemaicy © pasjete bolesnicima * postupak s rubljem i posteljinom * rad ukuhinjiipostupak skubinjskim priborom + rad ma Gigéenju iodrdavanju higijene svih prostora (paseo sunitaraih Zvorova) © postupaksa smocem! otpacima injthovo adnasenje.a PODJELA I PRIMJENA LUEKOVA + Uvod * Oblici ijekova, = Unoienje lijckova v organiza * Zadaée sestie pri pripremi, padjcli i primjeni lijekovasenueralno: perorilne * sublingvalno * rektalno parenteralso © jetrumuskuliame © intruartikularnn intewvenvene, opisati cblike bjasniti pot prvila pe podjel lijckown te mavesti primers, jokers, ‘objasniti zadade sestre pul priprea, podjelit peimgjent lijebewa, {peromilno, im, s¢.lokalno) ue nau 5, pripremiti holesnika, pribor jek tegapetmijen15. PODJELA | PRIMJENA LIEKOVA 15.1. Uvod ‘Lijekovi su tvari ili simjese tvari koje 0 odredenim kolitinama, oblikis # uv} slude za lijetenje bolesnikea, Pojam lijeka je relativan, jerneki od nji mogu sprijecili pojavu bo- Jesti, neki je mogu samo ubla%iti ii ukloailisimplome, « u oclvodenim okelnostimamogy bitine- djelotvomi i, Gak i ott Lijekovi prema podeijetia snogu biti prirednii umjetni. Prirednog podrijetia sv Ijekuvite tvari dobivene iz biljaka, Zivotinja i minerala. Ljekovite wari dobivama iz svih dijelova biljke: korijens, gomolja. kore, lista, evijeta, ploda, sjemena, ‘Zivotinjskog podrijetla su riblje wlje, vosak, med, hocmoni, priprav’ ci jetre, guSterate, Zari, xpolnih Zijcedaitd. Mineralnog padrijetla su soli natrija, kalija, kak ja. magnezija t Zeljeea, zatimn talk, paralin i bijela kreala. Umjetnog podrijetla su ljckevite tvari dobivene polusantetickin ili sinteti¢kim postupcima. Svale Wjek prirednog ili umjetnog podsijetla mora imati definiranu koncentracijn, Esto- ‘ui oblik. 15.2. Oblici lijekova Prema agregatnom stanju lijekovi mogu bili évrsti, polué-vrsti, tele i plinoviti. 152.1 Gorsti oblicd lijekowa ‘Cyvrsti oblici ljekova su prasel, kapsule, tablete i Eepici. Prated (pulveres) se sastoje od jedae usimnjene (mljevene, tucane) ljekovite tvari ili od vibe a primjenjuju se za vanjsku i unntamju uporabu. 4a vanjsku uperabu peinijeajuju se mepo- ‘dijeljeni prases (puder) 7a pasipunje. a nalaje utijama Pragei za unuiarnju uporsim indaja se nepodijeljeni ili pedijeljeni, ovisno o vrsti hjcka. Pratci blagog djelovanja ialaju se nepodi- {jelioni (na primjer matrijev bikarbonat), Praici jaceg djelovanja izdajusepojedinagno podijelje- niu tone odredengj doz, u poschnom ovitku. Kapsule, dahnsice ad Zkroba ili elatine, naponjene su évtstim ljekovitim twarima (jeasiom, Hi amcima). U kapsule se stavijaju ljekovi neugodnaokusa | mirisa, lijekovi koji obtecuju mbe ickowvi dja se resorpeija Jeli postidi u tankom erijevu. Kapsula se ne smije olvarati (istpavali lijek) ai grist, vee je bolesnik treba progutati Citavu, s male vode ili dengog napitka.Tablete su Cvesti oblici Ljekowa ds aie plotice s ravnom ilt tek slabs izbotenom povesiny x Dradgje a tablete oblofene Cokoladom, feGecom, Pelatinom il: sitnont mason. Qvalna 50 ‘like satke porrZine {ako se gurafu. Lingyalete su évrt bli ijk Kofi oS ustima, avijanjem ispod jecika. Orbllete se takodcr otapaju u ustima sisanjem 3 U2 najeeséc w hge= ‘Genji holesti usne Euphjine d jets, Vaginalete su plotasti, Cumjasti ii kuslastiGvrsts bliel A jebova, stavljagu se urodnicu. » kojoj se atxpajt pod Ujelovanjem vaginalnig sekrera. Gopi tsuppositoria) su dna iekowi unjasta obi, ki seotapay daciey su sluzmicom debelog erijeva_ 15.22. Polutvrsti oblici lijekove Poluzvend (neki) oblici lijekova she uylavnom za vanjeku mporabi Tos mast Parle. Jreme i Zelei, Primjenjuju se 1a hogy isluznice. ‘Macti su Bjekowita arcistva iobivens mijedanjem lijeka {mmasae podloge (svinjsics 0 calc badeawno i nmastinovo ulje itd). Paste av slidne mastima ali side yet elim nvioplji- Soe prata, Krome slifne mostina, a sadrde vod imastilivlje kapenniay Fale je prowiran koloidni ljekowit pripravak sligan fladetini 15.2.3. ‘TeknG oblici lijckowa Tekudt oblici lijckovs slue za unutarnju, -vanjsku i parenteralnu primjenu, kao atopine, mijeSavine, kapi ill injekelje. Otopina (Sotutio) se dohéva otapanjesn Kut tvari a adgovarajucer ‘otypalu. Kav ofapalo najeeSée se uporablja destiirana veda, alkohol, ulje dt ylieerol. opine a peroralny upatrein (aja se adasiima Zicom, a djeci 2iticom, Pripravel lopina a miravensku primjenu Giafuzie) Slerilnd su i raeligigh su konceniracija. Za vanjsku, Jokalnm uporabu uporabljuju se otopine kaw blo ili kupke. “Mijedavina (mixtura) je otopina koja sadrdi vise van i je anstav jena od vi8e Hiekovitih to- piaa. Unosi sen orgunizam oraino ji dozira Hicom ili2 com (deca). Kapliice (gnmay) su tekwci Ljekivi jateg dictovanja koji se peimjenjuju ukapavanjam na icine u vodu ii na kocku Secera i uzimajy oralno, it se peimjenjuje lokalno. ukapavunjem 0G, aif ih nos, Puliranjene su u pesebme boGice § kxpalfcom. Anjekeije (injectiones) su sterilal priprevet iijekeova 2a pancateralnu Gintrammskulermy, sap Joutanu, intravicnsku ili intrvartiklamu) peintjemt pomiodt Suculjke i igls, Pripravijenc su twor- AREk wtekaéem obbike 7 neposeednt primjenn (ampale, bodice) illu oblie peatka va rzrje divanje prije uporabe. 15.24, Plinoviti oblie ljekowa linen hlaplfiv lijekovi. zat stro rasprfene tkncine (aerosol) whose seu pineal nos pojedinatnim i dugetcajnim wdisunjem (inhalacijom). 24pritiskom wokre i oblik Evrstitlijeko- masorn. Qvalna su kyjise olupa.u ustima, a shite najtesce wlije ku, ti Cvesti oblica Li- yale, ge (svinjska masl. ¥o- koliGinu netoplji- em. Zele jeproziran u, kao otopine, 1. Kan otapalo. | peroralny upotrebo ‘primjenu (infurije) SE O4OpING kao sod vise Hekevitih atc ukapavanjam na O wkapavanjert ot uskolasi, sap : Pripravijene su wor pratka za razje- f fod UAE } ¢o, 1 - G KATH, T~: | . Unosenje lijekova u organizam — fica 15.1. Osnovni navini unodenja lijeka worganizam, _NACIN UNOSENIA LUEKA U ORGANIZAM _PERORALNO (kroz ustay tiblele, drideje, kupsule, «topine} ENTERALNO * SUBLINGYAL.NO (ispod jezika) PREKTALNO (preko debelag crijews) ] INTRAKUTANO (ukazu) 2 SUPKLUTAN® (pnd kod} PARENTEHALNO | -5 INTRAMUSKULARNO (u mii) injekcije 4 INTRAARTIKULARNO (i zslob) | STRAVENSKI (avenn) PERKUTANO [preko kode) masti, paste, Kreme, o#opine 2 REKTALNO (kroz tar) supaviorigi, masti 2 VAGINALNO (keox minicw) LOKALNQ, EET § SUBLINGVALNO {iipod jezik) Tingwalete $0 ORALNO (a usm Supijing) (arabe tact 0 SLUANICE UHA, NOSA 1 OKA apljice, mast 154. Zadaée sestre pri pripremi, podjeli i primjeni lijekova Jedna od zarlaéa medicinske sestre je priprema (bolesnika iTijeka) i podjela lijekova bole- snicim, Sesira sc prid’}ava pet pravila pei podjeli hijekuva (slika 15.1) : © pravi bolesaik * pravilijek * prava dora + pravinagin * prave vrijeme.Slike 15:1. Pet pravika pri podjel Hjekova Pogretke se dogadaj ako jena ili vite od uh pravila nije zadewaljeno, Osim povnstaay! i ‘prideavanja pravila7apodjelui primienu lijeka sestca mora] pomavati asnovne padatke olijckw {namjena, djelovanie, poprame pojive}. Neposredno prije podjele ili primjene lijel sesira mora provjeriti identitet bolesnike ('pravi bolesnik"") - U nckim holnicama je uz polcsnilka (najéeiée oko ménog 7globa), pri- EveiGena idenifikacijsks karura kojasadehi mat iéni broj, ime iprezime bolesnika, Karticu reba SSIs podactina na enero) Hoi na Ao) opis erp. No jofMenatkac Boo karte neta fi jo mem, eb bolesnika pitallame ipreziie injegor adgoxor uspotedi podacima na temperate ra mora it pooch. oprez akon ceu overs Dok ci sistim imenomt i prezimenom.nesvjestt li dusevai bolesnict aaa ~ | Nadat cg: pourcbao je paZijive provjen wT ime Ljeka koji se daje bolesniku (" pravi lijek"). Naj- nanjaje viewjatnoet di 6e doG do ramjene Tijeka ako acon nalazi voriginatoom ovitn (kip, staklenca), ‘Poschan ope: zatjeva prowiera daze ijeka koja je promisana primjeniule sé ("prava do- yar), Sumnja i seu peopisanu dozu, potrebne je ponovno konzultirad ieaika, Mogaca je po- ro8ka ako neki lijek postoji wrazlitiim dozama, pa se primijenitumanjos at veénj od propisane. 216—————— 6 je lijek primijeniti ma nagin propisan na lemperamamo] List (“pravi natin"), Mo- “pogresne primienc lijeka postnji primjena alje upisans na temperaluency lisd (2amolity ‘a je wpife) il je zanemarena. pokon,lijek treha primijeniti u propisane-veijeme("'prave vrijeme"") "To jemuratito val Iijekove konceatractja kujih se-mora u scrumuili tkivima bolesnika odravals stalnom. | § au azlozi pogretke u nejasnom ili nepe“panom propisu (na primjer “3 puta dnevno", Totne canake usatima) ili akosestra propusta primjenu lijeka (na primjer "jerje bolesnik LL. Priprava bolesnika 72. wzimanje Piije davanja ili primjenetijeka sestia priprem holesnika psihiéki (obraziahe. podutava, ov- a1) fizidiel (stavlja u potrcban polo#aj, omoguéuje mu uzim=aje) gadiace sestre jest: r Be do bane aan a je lisklon alergijskim reakeijama, posebno jel ‘osjedjiv na odeedtens lijek, ako ga je vet primas » anatifeljnom bolesnilay, narodito prije prve primjene odgovarala na pitanja lijeku, 7 anepotjerjiveg podugid i uvjenti u potretmuzimanja ijeka stuviti bolesnika u pologaj prikladan za nzimanje lijeka oralnim putem. ili za primanje joka injekcijom. klizmom, supozitrijem il nazoyastitnam sonadom \ _pai orailnom uzimanju lijeka, opskrbiti bolesnikea Gadom i vodar q pomudit bolesaice sok, med il Sefer po simian Iijekeowa nengodaa aks, ak to ) dopubla njegovo stanje (dijabetes) + polakaali bolesnikana mokrenje idefekactju pate devania lijekava Keji imaju seeta- 7 tivno djelovange ili kada je peinnjena lijeka duga (na primjer davanje intravenske inf aie) padriati ve nckolike miauta u prostoriji gdje boravi bolesmik koji je paremteralno pri mio jek (hog moguénosti analilakticke alergiyske reakedje) $42. Priprema ljeka ma podjem "Pri pripremi lijekova 2a podjelu sestra se mora pridciavati odredcnih pravilaz © Lijek mora propisatl i napisati Mjednike (naziv ijeka. dova Iijeka, méin primjens i “vrijeme primjene lijeka). Lznimka od tog pravila je hitnost, kada sestra mode dat jek. j na usmeni nalog lijecnika, no lijecnik 32'mora napisati ulastu €im himost prod. Svaki nejasan nalog za primjenu lijeka mora biti objatnjen.na prinjer netaliv ri- opis lijetnilea na list, zatim nefasna dora koja move biti vata ili mana vd doze uobi- Zajene ili pretividene v maputle za primjenu (na primjer inirwmaskularne ili daboko intramuskulamo: Zatravenski, odjednom ili polagano, tijekom 5~ 10 minuta).Pisane naredbe lijetnika moraju biti provjerene jo jednom, nepussedno prije pr myenc lijeks. Priprema ci davanje lijekova trcbs biti provedena u miru, u dobro asvijetljenaj prastoriji. Da bi isurni jesme fi uzeli "pravi lijek, provjeravamie aariv Iijeks Sitajuéi gana naljepaict tri puta: prvi put kada se fijek weme iz primizne apotc~ ‘ke, driigi putodmah nukon uzimanja lijekova iz onginaine kutije li staklenke 1 treet ‘pull prije vraGanja ostatka lijeka w oemar ili odlaganja prune kutije. ‘Lijek nikada ne teeha uzeti iz neobiljeiene kutije ili iz kutije s aetitljivom petpunom naljepnicom (nazi, deca, natin primjene, role trajanja. ‘Ruke reba prati neposredino prije pripreme lijeka za podjclu, “Tablete, kapsulci drafeje me smijy se dlratirukaraa, Lijekowe za oraleu uporabu wz ‘itamo Hicom itv poklopae botice ili kutije istresemo polreban bro) i stavimon pase tla 7a lijekowe koju dijemterholesnuku, Kod parenteralnc primjene lijekava (Strcaljke. igle) Incha se pridrdavati svih provila asepse, razrjertivanje antibiotiks i citestatita otapalom provestiti na metalng] ili mea ica (po mogucnosti « iligestern). Kada je jednom lijek uzet iz kutije ili staklenke f pripremljen za podychi, ne amije se vradati u originalno pakovanje. Kulijus liickovima cba vratiti na mjesto dim se lijek iz nje tzvadi. Lijekove koji 2ahtijevaju poseban natin Zuvanja treba odmuh vratiti na njihovo mjes- 10, nakon Soe wast lijek 7a podjelu (na primjer. iazulin u hladnjak, lijekowe koji mo rau biti zaStigeni o syjetla 0 taman zalvaren prostor). ‘Tabletese ne smiju drobiti niti kapsule otvarati bez prethodnog dogowara s lijetni- kom, Ako bolesnik ne mode gulatt [ijck, tablete se mogu kaniti, kapsule otvarati, a sadr2ajistresti u vodn i dati sondom ili kro gastrestonu. ijek koji je netko dregi pripremao. Uvijek pripremaj sam i Ne smije se dav: daj ga bolesniky. Saguvati originalne omote, naljepnice i ampule difereninih lijekova, infuzijai tran sfuzija najinanje do peonjere podnosijivusti primijenjenog sredstva, a ncke trajno po ‘hraniti 1 medicinsknj dokumentaciji bolesnika (transfu7ija). ‘Nesmije se davati lijck koji je promijenio boju, micis ili konzistenciju. ‘Nesmije se davati lijek u tckudem stanju ako je promijenio boju, zamutio seilise talodi poslije mijeSanja ili potresunja. Potreban je poseban oprez§s lijekovima koji su m2 originalnaj omotnici aznagéent ‘a jedaoj mjernoj jedinici, » praplsani u drugoj (preratnnati, provjerifi i pasa- vjetovati se!). 1543, Priprava.prlbora Ovisno o nadinu primjene hijeka sestra priprema odgovaraguéi pribor 218Peroralna primjena lijeka (na usta) i zadaée sestre scroralni pul je najcest natin primjenc lijeka, Primjena lijeka na wsta 2a bolesnika je rela Jagana i velo mu je rijetko neugodna. Slik 15.2.1. Podjely hjekuvs prupisunien Pealjelalijekows Mlemlikucipa bles xicea Flom Wack prinyjent Lijeka na usta zudace sestre Jesu: + pripremiti bolesnika * pripremiti lijekove (ti sobi za pripremu, pro~ ‘psa lijek staviti v posudari na pesluzavnik) * donijeti fijek na postufavniku u bolesnidiku sob (slika 15.2) ® priprenaiti tain sa svje%om vadem ili den gine mepitkeaen * podignuli bolewnika u sjedeci polozaj ili mu padidi glavu. jer je teSko i opasno gutati tekuée lijekove n ledegem polo gajn treba HE balesniku pamoé pr ‘uaimanju lijeka iz posude, poi dréanju Calc, ‘ceba li mu slamka * pomodi (invalidnom ili bolesniku koji nema ssnage) pr treme Lijekt + podluditi holesnika ncka popije nckotike gu- Iljaja teleudine prije nega Sth stavi tableru ili kapsulo v usta poduditi bulesnike da tablet tlt kapsuly slavi na sreviny jecika, magne glavu prema nalrag ili lagano naprijed i progula Lijek. popije nekolike gulljaja vode ili dmigog na- pitka (ako je dopufteno). da bi lijek kliznue kroz jednjak w Zeludac = smjestiti balesnika u udaban polozaj. Slik 15.2.2. Uzimanje ljekn 219Sesita ne smije astaviti lijckove ux bolesnika kako bi ih om eventualno ween Kaxsnije (bole snik mara popiti ijek u prisustvu seste), osim ukn je wn izritita druktije propisane (nitrogtice- tin, antacidi). 1545. Parenteralna primjena lijekova i zadade sestre Primjena lijeka paremeralan zaagi unofcnje lijeka supkutano (se, pox! ko2u), intramuska- Jarno (im, v miSié), intravenski (iv, u venu), a fede intradermalne (id. u ko?), Intrarterijski (ia, w arteriju), intrakardijalno (ik, u srce),intralumabalne (i, v kraljeSnigni kanal) il intraar- tikularno (iz, u zglob). Pri parenteralnaj primjeni lijeka zadaée sestre jewu: © pripremiti bolesnika (upoznati s va#nostl | naginom davanja lijekit) + steriine ftrealjke odgovaraju- (ée zapremine = seriine igh udguvarajuée du ine i dchljine * pilice 2a otvaranje ampala i lagena & sredstve za desinfekeiju am- puile, lagene, pilive i holesni- kove kote * smotuljke wate ili gaze * posudu za cullaganje upotrije- bljenog pribors Slik 15.3. Priboc 2a primjenu injekeia + priprenniti lijek * postupak: + uzelflijek i provjeriti naziv, dozu, natin primjenc, rok tmajania + pripremiti Stzcaljieu i igh: odgowarajuée zapremine, provjeriti neo#tegenost pakovanja, rok uparabe Strealjke, otvoriti omot sa strane klipa i Strealjku invuéi iz omola, stavitl iglu za naviaéenje lijeka * deeinficirati vrat ample i pilicu, otvoriti ampulu + navuti liek il + ako jelijek u krutom staxju, navwéi otupalo koje je pakirano uz Hijek ih drogu steriinu utepima koja moZe posluditi ka otepals (steriina fiziolaika otopina NaCl ili redestilicana voda), uStveati potrebnu kolitiau olapala uw bodicu (lagemu) {ijt smo Zep prethodno devinficiralt, polpuno otpiti lijek i mavuci ge 1 Strealjr + skinuti iglu kojom smo mavbetli liek * staviti igla za davanje injekeijc (sa Stitnikom), odgovarajuée dutinei deblfine, ‘ovisno » nadie aplikueyje lijeka (se, im)+ stavili bolesnika u ndgovarajué! pole) + dezinficirati mjeste uboda + uspravijanjem Strcaljce i laganim pritiskom na kip istisnuti iz je zzak do pojave kapljice lijeka na vrbu igle, nc akidajuéi Stimik da ne bi dole So saspeSivanja fijeka u okuiint (citostatiel, antibiotici) 1a avisno © naGinu primjene lijeka, na primjer za intramuskularie injckeiju pod kutom od 90 stupnjews polagano aspiricati povlagenjem Klipa tucalpke i provjeriti vlazi It a ayy kev {(po2eljno za iv primjenu lijeka, a nedopusteno za im iI se primjenn) + ubrizgati lijek dopystenom breinnm, pritiskom na ielip Strealjke: * ievudl ilu + decinficieati ubgeno mjesto (stavitd smotuljake gave ili vate namoten w dezin- fekelfsko sredstvo i pridcdavat’ ga i uputti bolesaika dato utint do prestanka kervanenja iz mjesta uboda) * sonjestiti bolesaika u udohan polozaj ++ raspremiti pribor (ako je primijenjen antibiotik i vitnstaiik, sve tto je mpora- bijeno stavlja se U acpropusny vrecicu ispaljujc!). Supketanom injekeljom unosimo lijek neposredno pod kadu bolesnika. Na taj st matin peimajenjujulijekovi kod kojia jepoteljna sporija vesorpei iu manjoj koligini (do 2m). Akoje propisana vets koligina lijeka za sepicutann primyjenc, injiciramo Je mi dva mjesta, pasebnim iglama i Surcaljkama. Miesta za supkutane injekeije su gornji dio nadlaktice, gornja stijenka abdomena i leda (lika 154), Vetinom se supkutane injekeije daju u goenji die madlaktiee, Ostala se mjesta pri- Sika 15.5. Davanje Tijcka supiamlanoSlik 15.6, Najbcko msjesta davanj Ssnararmuskylarnih injeksija injenjujy kad se lijek ponavljano daje due raz doblje (na peimjer inzulin w dijabotitara). ‘Ako se lijek daje supkutano, Iglu tscha whost ‘kaso, pod kutam od 45 stupnjeva (slike 15.5}. Jutramuskulirna injekeija je unos lijcka w migié, poamoda Swealjke i igle. Na tj natin primi- jenjen Tijek br’e se apsorbra nego supkutanian putes. 2 mi. Uohitajena mjesta za intramuskulame infekcije su drant glutealnog mitiga v odrastih (slike 15.6) te vanjski dio kwadriccpsa u djece (mize nia je nego gluteus ideltoidests). Kad se ie aj ramnsklavno fa se vod okomita, pod Tarim od 0 stupa ie tanya glreasboan le patie sioj pe ieiranjuusdeiohdni mie holesnik sjodi ii IeBi na leona, kaw kad se dayeu Rvadrieeps- ‘Shika 15-8. 77" tebniasr dhyana Snteumuskuarotiajekeya «r" tehnika davanja intromuskealarnih injekceija (stk 15.8) primera ne ake peetpa: stevljng a 6 ijk nara prooiao hiv, aen je wee nadeae prijainjim injekeijarna. Posrupak je tata sijetedt: + namudéIijek u Streak, = promijeniti iglu (spoctava kontakt lijekx sivas prije ulaca igie v misic) povlagenjem klipa uw O, io 0,2 al 2raka 1 Sarcaljcu (anjohur araka slijedil Ce Faficiranw ideo i sprijotiti njegow Vraganje kroz ube inal)otk Rive + smjestiti bolesnika u vubitajeni polozaj za intramuskulammy injekeyye * deainlicirati Koka * powuéi kozn i porkodno thivo postrance od mjesta gdje ée ighauc: u ame © dati tkivo u postranitnom polozaju, medijaino od mjesta powlafenja ubost: iglu u snc j ubringadilijek ® otpustiti postrance payutenu ko% i potko2no tkivo i midi iglo * smotuljkom vite mumotene u desinficijens Evrsio pritismuti mjesto uboda. Intravenskim putem injiciran lijek unosi se nepostedne kr (slika 15.9) i breo Ujelnje. Medicinska sesira sa stednjom Skolskom spremom ne-daje intravenske injekeije Iniradermalnim putem daju s¢ obiéno male kulitine ijeka radi provjere prcosjetiiivesti, ili pripravei alergena u testicanju sengibilizucije (1uberiulinski lest, skergoletki testovi), Intrakutane injekelje najteice ve daju aa unutamjoj strani podlaktice. Mjesto primjese ljeka mora biti bez dlaka. Treba izbjegawati blizinu madca i pigmentirane slijelove kode. Mjes io pradvidicno za intradermalnn injiciranje hjeka alergena Gist se elerom (ne smije se uputrijebitl dezinfieijens), a poslije injt ‘Slik 15.9. Tntravenshos ‘eiranja ne Sitije se prebrisavati. Rezultali intradermalnog tes sevanje injekedjs Tanja oditavaju se nakon propisanog vremena, mjere i upisuj ‘u medicinsku dokumentaciju. 1546, Lokalna primjena Tjekova i zadage sestre _Lijekovi mogu biti primijenjcni ma kody istuznicu —Iokalne. Perkulano, 1 kodat naneseni lijekovi, vedinm se ne apsorbiraju u znaty) koligini i njihowo je djelowanje pretaino lokalno. Mesluti¢n, postoji nekolaku lijekova koji lokalno primijenjeni na koru imaju opéc djelovanje, dobro se reserhiraju lijekom difeg vremena (na primjer antireu- matski gel i flasteri kujt ‘ubliku masti, ulja, krema, losiona ili pratka, évrstii tekud ‘Sublingvalup, ispod jezik, primijenjeni lijekovi — lingvalote, kao d oralne kapi, bezo se re- ‘sorhiraju, jer je shezniea usne Suphjine, aarotite-ispou jevika, dobro opskroljena krvaint Filama. Ako je potrehae brao djelovanje hjeka, na primjeru bolesnika st stenokandijom (nitroglicerin), primijeait €ento sublmgvalni pul, Ked sublingvalne primjenc lijeka sesira treba upatiti balesii- kada lijek ne grize iti guta, vee dei ispod jezika dok se ne olwpi. Inhalacijom, udisanjem, wise sc u organizam hijekowi u plinovitem vaporiziranom stanju. jjck se ungsi pumnéu inhalalora, a resorhira se U respirawenom trakte, Lokalni lijekovi za 08 sukapt imasti. Pri lokalnoj primjeni lijeka u oti (slika 15.10) xadaée sestre jest: © snjestiti holesnika u sjededi ili leRedi polodaj sa zalatenom glavom © prije pramjene lijeka ndistin onc kapkond sckreta 23* pouditi bolesnika ila gleda gore s otvorenim obi ma (drdeci one kapke otvo- rene) * podefavati ofne kapke otvu- enim, rastezamjem Kee is- pod iizaad njth v sepretnom smjent + usmnjesiti Hjek (kapi ili mast) 1 Blijeb izmedu bulbusa oka i donjeg kapka, ane na shuzni- eurodnice ‘Slik 15.10 Lokalna peimjenn lijeka (kai 2 08) + biti padljv ini jedan dio oka ne dirati aplikatorom, © akon spontanog, ali ne grtevileg zatvaranja ocnih kapaka poslije unofenja lijeka je®no pritixatt sterilan smotuljak vate na unutarnji spoj omit: Kapaka 1 obsisati od ‘unnita prema van i time sprijediti otjecanje lijeka knoe suzati kanal ‘Lokalni lijekovi za uhe sit api, otopine (oblozi) i mast. Pri lokalno) primjeni lijeka u vanjski evukowod wha (like 15.1 yal na uikeu zadage sestre Jeon * snijestiti bolesnika wledeci ili sjedeéi poloday s glavom ol renviom ili poluJenom na zdrave strana 4) * peije primjene lijeka otistict swukoved od sekreta 2 * povudi ofku prema gored aa Stik 15.11. Cokalna peimjena lijeka (kupi m1 uho) 7ad te lijek (kapi, musti) us- injeriti u zvukovod ili staviti : propisani oblag na usku i zaviti je © nedodimut kofu bolesnika apiikateron, ++ uputti botesnika da ostane u polodaja zauzevom pei ukapavanja jek jo§ nekobiko ‘minuta poslije zahvata, Lokalni ijekovi za nos su kapii sprejevi, Pri lokalnoj primjent lijeka u nas (sitka 15.12) vaduce sestre jest: = ypuliti bolesniiea da prije aplikacije lijeks ispuée ili ispere nos ++ sanjestiti butesnika v le?cdi polotaj s glavum zabatenom preka jastaka unazadl © podidl vrh nosa jednom rukom, a diugom wkapati propis bro} kapi, ne doxinyjvts pritom shuznica nosa kapaljkom‘Kod rektalne primjenc lijeka zadaée sestre Jeo ‘Kod vaginalne primjena Bje- ‘ka zadiade sestre jest pati holesniks da, ostane y tom paloza. nckolike minut staviti bolemica u gi- nekolotk poloZj navudi rukavice peau rodnicn i spoto- ilo slaviti supoaiterij Sto je moguce dubljc u Todniew, pomée aplikatora sti bee njega tuputit bolesnicu da ostancu sstom palo aajtmanfe pet mins jgpred spolovila staviti prodlezak. ssi 15.12. Lokal primers lijekas (mi 2a 28) a ‘uputiti bole snika da pnje rektalnog wnosa lijeka ispeazni stolicu {obaei velikw au du} staviti bolesnika na lijevi bok s Jesnom / sogom sayyjenom preko lijeve navndi rakawie® efit sirainfieu jecknom taker, & drs gor uvesti supozitorij to jemogude dir Dlje (slika 15.13) upmtit bolesnika da ostane v Wa polofa- re ‘Slik 15.13. Rektalma primers lijeks |jungjmanje 10 minota.16. INTRAVENSKA INFUZIA eUved Veste infirzijskih otopina #* Zadace setre pei davanju intravenske infuurijejrati pojam inteavenske infuzije. episatl indikaciie za intewensku infiaziju, opisali viste infizijskih olapina, definirati i objanmiti zcloce xesu pai dewanju intravenske infuzije, pripremiti holesnika, pobor i infurijsku olopiau we sada, we* mijenjati poluzaj bolesnika u krevery * primijeniti antidekubitusna pomagia * provedili pravilnu prehranu i nadoknadu tekudine * pedutiti bolcsnika i obitelj o mjecama za sprecavanje dekubituya ‘Odr?avanje osobue higijene nepokretauy bolesnika cbubvaée svakodnev no peanjed kup. nye, masaZu ugrazenih mjesta hideataninis H losioninsa (vise pata tjekom dama, obwerno za Weije- me vetcrje njege). frinje Kode nakon svake delekacije, castin kode kremom, redovity pre- svlatenje osobmog i posteljnog mblja, keje moea biti mekano, sul i bez fnabora_ Sesima promatra mjesta sklona dekubitusu wjckom provodenja osobne higijenc holesnia, 7apuia promjene, procjenjuje skfonnst (prisutne Ginitelje) i stu Pan Ugrozenosti balesnikaad de- kubitusa. Promjena polodaja holesnika lukrevern jedan je odosnovnihipo- spake za spretavanje vekuhins 32 (mijesta sklona dekubitusy oslobadaju se pritiska), Ovisa 0 wroku ko}: je doveo de smanjene onemopucene pokretijivasti ihedicinska sestra Ge odahrati 2a bolesnlka najpeikladniji matin Om Promjene pologaja. Panckad Ge 3, mmtidettiusa; maha biti dovaljao bolessika podutiti i 1 mane poticati na promjenu poloZaja, Is erpljcaom, nemognoin ili nesvi- Jesnom bolesniituy polotaj mijenja Medicinska sestra prema planw ajege ili najmanje svaky dva sat, Modutim. najbolji postupak 2a sprefavanje dekubitusa i ostalih komplikacija dug utrainog leZanja je Sto ranije usiajanje iz kreve- ta, zdje god je 10 mingude Primjena pomagala, radi lo- kalnog smanjenju pritisk:., uz dew ge preventive postupke koje pry vode medicinske sesire, pont ‘Ge wspreCavanju dekubitsi. U ui svrim upourehljivamo antidekt- hitmsne madrace koji prekrivaju i krever 1 omogudavaju ope smanjenje priliska, Madre: je sa- slavljen od 2jchowa Sirokih 3 de 5 om, koji se natemjenizne pune j Poune zrskom pomuda poieb- Rog aparali i na taj nagin naizinjenitno smanjaju pritsak na pojedine dijelove ijela (ska 11.2). Osim madaraca koji prekn- yay cajeli krevet upotrebljavaju sc posebni jastuei koji ootoguéuje lokalno snanienje petiska {stavljamo ga isporl strainjice bolesmika). Poschao su pogmdni za bolesnike koji morajulezati ng feima, Tastuk uvlatimo unavlaku od Gistog pamoka "mako", iumeéema u otver ma spuzvi. Ne jmamo i antidekubitusaih mudmea, upotnjchiti cemo druga pomagala koja omozucuye lekalae -smanjenje pritiska, “vestam — Kgrgna" (slik |1.3),spuhva- ste madrace (slike 114), spuive, kolute od vatei gaze ide Pravilna prehranu boles- nika, dovoljan unos proteinai rekeudine voini st Einitelji a sppretavanjul dekubitwsa. Paduka bolesnika i obi- ‘telji ubuhvaca we postwopke za spretavanje rastaviti sustay od igle / kalelera i spojiti sa sustavom na nova} boc 4 oworidi regulator i istjecaaje tekutine podesiti sa potreban broj kapi u minut 732 <= ——@————i mie femu je usu is dublje w l 7. LUJECENIJE KISIKOM + Uved + Indikacije za lijetenje Kisikom, * Primjona kisika * Nudini davanja kisikadefini pall sljexiede pom: + hipoksemija hipoksija, olijusniti vadnost kisikie a Hiudski organiza, nabrojiti sto je sve pouchno za nommalnu oppskrbu tijelt kisikom, je za lijeteage kisikam, ju pokereinimn sustavean 2 chewanje Kise, pitt pecvila pri rukewan nabrojiti, opisati, oljjasniti te primijeniti (na raenc nadine) lijocenje kisikom we madaon.‘17. LIECENJE KISIKOM (OKSIGENOTERAPUJA) 17.1. Uvod 7a odvijanje fizioleSkih funkelja u Ijudskem organizmn potreban je kisik, U nonmalniza wv- _jetina unos se u organicam disanjem zraka, a njegow prijenos do stanica omoguéen jerazlikama “paccijalnih thakova kisika w pojedinim medijtma (alveolami zrak. venska krv, tkivo) i reguliran “aulonomnim centrima mozga i kemizmom krvi Za normalnu opskrbu tijela kisikom potrebni su: * funkcionalno sposobai neuromoskularni mehanizmni disanja + slobodni diéni putovi * dovoljna ventilacijska i perfuzijska povrsina pluda ° ouvana fizioloska propusnost alveolokapilarne pregrade u plucima ° dovoljan broj fanketonalno sposobnih eritrocita (hemoglobin) * normalna cirkulacija kevis Posljedica poremogaja u hilo kojoj od navedenih razina hit ée nedovoljna opskrba stanica ki- sikom. Hipoksemija je naziv 2a smanjean kenceateaciju (parcijalni lak) kisika v krvi, a bipok- Sija za smanjenu koncentraciju kasika u Ikivima, Svaka slanica Covjekova onganizma asjetljiva jena hipoksju, a nujesjetipivije su stanice sredtinjeg HivEanog sustava, koje odumirn ako ne- slafica potraje duze od 3 do 5 minula. Terapiju kisikur polrebno je pravodobne primijeniti kako. bisma prevenirali propadanje stanica 17.2. Indikacije za lijetenje kisikom Indikacija 25 terapiju kisikem je prijereéa hipaksija i pad pareijalnog taka kisikea v urterijskoj ‘krvi bolesnika ispod 8 kPa (6(imml1g). Najéesce se primjenjuje kod * reanimacije unesreéenih, ozlijedenih ili otrovanih osoba > oftedenja nenrimusknlarieg sustava disanja, * bolesti plu¢a i diSnih puiova (kronitne opsiruktivne plutne bolesti). opseZne upale pluéa, dem pluda. intersticijska {beoza plugs, bronhiolitis) = holesti srea (cronitna dekampenzacija) = stanja Soka, mas173. Primjena kisika ‘Na bolnidkien odjelima dovod kisike je centralni (ir wdaljenog skeLadtita) alt lokabni (iz po- Jkremih spremnika —pokretnif sustava ra lavanje kis st Kisik), Kod cenlralneopskrtx: ‘isikom nalaei se wa. urglavije kreveta dovodna cijev Kisika s uructajem 7a ovladivanje, mjerenje i regulaciju brine prowkca kisika. rmamomerus — peotwkentetar (repulira, patrebab kolitinu kisi) vedulkeljski venti (ermozutuje snifenje dak kisika nu Beljena Visinu) tbuca.s vodom xa vluzenje (aa boci se nalari venti koji omnogutava proke kisi od bare i maki, a onceno ga cbrauta eiekubacijat ‘gumeni halon (21 umjetne disunje) ~ sebrasla gumens eijev —— ~~ = been xa kisi born vodem ‘ea oxpiranye eijovi c8jevn va uspicwcijo sili ya bocu s kisikom ~—— Slike 17.1. Pokretad sista za dover isihas Ako adjel nema centralnu opskrbv kisikom, do bolesnika ga dopremanto u pokreinitn sista -vima 7a davanje kisika (slike 17.1), Po rukovanju s pokretnim sustavon za. davanje kisika, 5& stra se mora pridrZavali sijededih pravila: © pokreini sustavi za davanje kisika nesmije biti ialogeni udarcima ili pada © pokretni sustay za davanje kisike mora biti postavijen na stalak skotatima i dobro udvricen + nesmije bili izlozen velikoj hladnodi ili teplini, aiti v blizini izvora plamen okvline sustava za davanje kisika wcba wkloniti lake zapaljive twari © masnim rukama ne smnije se rukovati sustavom ca davanje kisika: © pri njeri bolesnika koji primaju kisik ne uporabljati masti, uljae otopine i alko- hol + spremnik sustaya za davanje kisika mora priuporahi biti zasticen platnenom na- viakom > puslije izpraznjenja spremnika sustava za davanje kisika potrebno je zatvoriti plavni ventil, namjestiti zastitau kapui prazan spremnik vrulitiuskladiste 236Sa pokretnom sustavu za davanje kisika miler se: * Seliéni spremnik, koji napunjen sadr histh pod tlakem ed 120da200atmosfera (1 atm = 101,325 kPa} + smanometar, pokazivaé dlaka kisika w spremniku (aa osnovi visine tlaka mabe 56 ieadunai kolitina kisika spremaiku, pecs formul zapremina kisika wlivama x dakwaum. = kolidina kisika u fitrama * redukeijski ventil, za ispastanje kisika iz spremmika pod tlekom od | armosfere # plinomjer s regulacijskim mchanizmom za ispustunje kisika u aviazivad i/ ill od- ‘votinu eljey sustava, Zeljenom brsinom protoka iu potrebnoj koncentraciji (kod protoka § L/ min koncentracija kisika je oka 30%, kod proioka 10L / min oko 30%, ‘kod procoka 20 L J niin oker 80%) © ovlazivad kisika, uredaj za vinenje kisika pri protoku iz spramaika m davediau cljew aplikatoes * dovodna cijev s aplikatorom (odvodnu cijev spremnika) spojnica je spremaika 3 cowladivatem kisika i ovlagivaga kisika s aplikatorom + aplikator kisiken, uredaj pomoéu kojeg se kisik unos: u din’ sustay bolesaika, 17.4, Naini davanja kisika ‘Kisik se unosi u difai sustav bolesnika pomocu ovih aptikatora: * kanlle (kratak nosni nasiavak) * katetera (nazofaringcalni? * tubusu (nuzotrahealni, orofrabealni} * maski (oronazalne obitne, Venturijewa, 5! samogirecim balonom). Nasna kanila je plstitnacijev s dvakratka nastavka koju spojimo s izvorom kisika (eentral- nim ili pokretnim). Naslavke stavimo u nosnice, a prududctke iza bolesnikowa wha (slika 17,2.) kako bisme spr padanje nas tavaka iz nosmica (fe8ko sc utvrste it ‘esto Ispadaju u pemimih holesnikea). Pomoén nazalnog kaleters primje- njuje se protok kisika 1-6 L / min. Kisik se rijekom wdisaja mijea sa sobnim zrakom i asigurava koncen- aciju de 30%. Utinkovitost lije- Genja ovisi o dubini i utestalosti di- sunja kro? nos, a znatno se. smanjuje ‘ako bolesmik diSe na usta. Nazalni ka- eter je ugodan ci bolesnika jer ne ometa komunikaciju, aktivnosti i iskailjavanje. ‘Slik 17.2, Davanje kisika preko muzaliog kagetera mm ventilom i vregom za kisik, ¢2 237Sitka 17.3. Duvunje kivika peoke nazofuringealnos Fanetcra, Nazofaringealni kuteter je uska, plastitna cjeveica duga }0 em, koja na donjem dijelu udu: ini 3 —3 cima nckolikemupica, Navlazen kateter uvodime bolesniku kruz nosaicu w Adijelo do visine vrika uvule (vrh katetera slobodino sioji adrijelu u So se wvjerimnw pogledow u dri- jelu kroz usta), anjegov gomji dio spojimo 3 izvorom kisika, Dudinu katetera koji tretama uve ‘sli kroz nosaicuodredujemo duvinom razmaka bolesmkova ¥rha aosa /uséa.u vanjskt evukowud (slika 17.3), Treha ga mijenjaui svalat 8 ~ LOsati naizmjence uw jedna pa u dregu nosnicu, Rjede se uporablja (obicna w nemimih bolesaika) jer mu je utinkovilost ista kan i kod nazalnog kate- tera, aneugodniji je 22 balesnika. (Ofiéna maska za usta inos (slika 17.4) je plastiéna maska koja pokrivat usta i nos, a plastid noi cijevi spojena jes tzvuronskisika. Pomota maske primjenjuje se protok KisikaS—8L./ min, to osigurava koncentraciju oko 40%. pa se kisik pri udisaju nekontrolirano mijeSa sa sobnim zrakem. Bolesniku ometa konwanikaciju i tskeSljavanje. ‘Venturijeva maska (sliki 17.5) j¢ plastiéna masks koja pokriva usta i nas? dobro prianja uz lice pomodu zragnih jastutica na rubovinea. Tma nekoliko maajih otvora za ielazak izdalmutng wraka i suviSnog kisika. Protokom kistka od 2, 4, 6,8 ili 10 Lf min osigurane su konceatracije od 24th, 28%, 319, 3586 ili 40%, Pomnodu plastitne cijevi spojena jes invorom kistka. Sator za davanje kisika (slika 17.6.) je pla dino (prozimw) pokrivalo koje poksiva Gtav krevet s bolesmikom ili njegovu gomju polovicu. Pomogu plastiénog nastavka spojen je 8 izvacom Kisika. Posebni senzori regulirayu koncemtraciju Kisika, ugliik ~ dioksida (wee se za apsorpeijsko sedsivo), cirkulacijy plinova tt temperatura i viainost zraka pod Zatorem. Bolesnile pod Sato- Slika 17, Davanje kisika prck obitne maske rom nema neugodan usjeCaj maske na Hew ni ka- lotcra » nos. Sestra kontroliza rad uredaja, a nje- gubolesnika provodi u "zaivoreaim" uyjetini. 234 ‘Slika 17.3. Davanje) Venturyjexe 9‘Sliku 17.6. Dawanje kistke pomecu Stora ‘Slik 17.5. Davungs kistha pecker Veoturijeve niske LU inkubatorima xa nedonoséad edrZava se stalna koncenteacija kislea (do-40%%), viaznast i” temperatura, Koncentracija ksika odreduje se oviany o stanju nedaneseniog dietets (na omnovi plinskih analiza krvi) ‘Vedi protok i vike koneentrucije Kisika magu se primijen ~ healnog tubusa. Tndikactje 2a primjenu kisiks, brine njezova pratoka i koncentracije teizhora aplika- tora ovise o koncentraciji respiracijskih plinova u arterijskoj krvi bolesnika, njegovu sta- nju io pomagalima (aparaturt) kojima raspolaemo. Prineadekvaino} primjeni kisikin moguée su kemplikacije. i puter orolrabealnog i nazotra-i 8, TRANSFUZIA KRVI # Uvod = Uzimanje, konzecvicanje i Euvanje krvi # Djelovanje transfucije krvi i kevnih komponenatat # adage sesire pri davanjn transfuzije kevi | krvnih komponenata 4 Posttransfurrijske komplikacije9 Iranstuszija kevin pupse © Rhelukior antikeagulans hemostutski dotoksicirajass intereakeija (krizna prota) * posttrmsfuzijske kumplikaeije © hynuliti@iey neakelja * pacudohemoliticka reukeyju, © alergiisko-analilaktigka scakei © Fedorilrne re Pirogene reakeije © gratis cnibelija, opisati i objasniti veinanjc, kourcevimanje i Ervanje krvi, opisati i ohjasniti Gjelovanje transfucije krva 1 kaveulisastojakiy ‘nalveeiti i opisatizadace sesby pri davanju tranefusije kev' i krvnihsasuajak te sudjclovati upeiprenty bolesuik, pribor i kevi, nabrojiti nsjéeée woke postteansfivijskih komplikacija, nabrojili posttristivijske komplikacije, ynkieristiéne zmikowei simmplomc posttraisfuadjske hemoliuigke, amalibakticko- [ebtilne? pirrgene nakeije, preoptenecenja kardiovaskulamog stisiava, zreine 7 peproenad ih, opisati zadade sistre u ojeei bolesnikst » hemoliti¢hom, analilakticke slexgij- skeun, febsilanm i pirogenom makcijom, preoplensenjem fuivaskularnog susie, ‘enatncm embolijum, opisati Kasim: komplikaeije mnstinrije Kev. Ee anedijckll iusporediti gas] i davatelja sc uz ustave.u plastigne Janson,‘Transfuzija (let. ransfundere —preliti, pretoSiti) jemedicinski postapak kojim se bolesniku rv li njesini sastojel. “Thigja da se ixgubljena kev nadokenaduje krviju Fivotinjeili dragog Covjeka ina taj natin rijed sen iskevarenja slami je vide nd dvije tisuce godina. Prva transfuzija Zovjedje krviizvede- ne 1657. godine u Londenu. Tek pogetkom 19. stoljeéa ponavlja ih engleski opstetriti¢ar u rodilja koje suiskrvarile. Mestntim, primijeceno joa Gesto dolavi do weSkih paid “smrionosnih komplikacija. pa se tans{usiji kao nctodi lijecenju prilazilo s nepovjercnjem i ri- Jjetko. Neuspjeh vecine trnsfuzija objusnjen jc 1900. godine Landstcinerovim atkrigem Krvnih grupa, 11940, godine otkrigem Rh -fuktora. Poslije tih olkrica potinje razvoy transtt- aolvgijs, Mogecnost konzervirunja i Zuvanja krvi pridumiel: je sasovnaj primjeni transhurije (1 ssvjesski rat i Spanjolski gradanski ral). Puslije TT svjetskog rata usnivaju seu cijelomsvijels bro nicentri za transfuaiju krvi, u kojima se krv prikuplja od dobroveljil davatelja, a translirciole +gijise pridaje posedna vaznnst. Kv se'iz Jednug organizma prenosi u drugs radi fijetcnja, ito di- ‘rektno findirektno. lako se direkina transfuzija danas ne primjenjaje, svoyu prinyjenn je naSlai udomovinskom ratu 1991/92, godine (snimatelj Lederer), Indirektna transh pak primjene konzervirane krvi, 18.2. Usimanje, konzerviranje i Guvanje kivi ‘Osaovni, kjjucni Simbenik u lijetenju bolesaika ransfinajo kevi je dragovoljai davatelj kervi, Prema nacelima Cevenog krida i Crumnog polumjeseca dobravoljni davatelj je as0ba kof daje kev i. humunitamil: razloga na nagelima dragowoljnosti, besplitmosti, solidarnosti i ama- nimnosti Unas se-kry prikuplja putem plankibs akeija dragoveljnoy davanja krvi koje Zavod ili staniea anteanstuziju kevt i Crveni kriZ organiziraju u radnim organzzacijuma, Ssolama i mjesnim zajod- nicama... Dragevoljni davatel] moze biti osoba u slobi od 14 do 65 godina, koja ispanjava od- redene wlavstvenc uvjete, Paje svakng uzimanja krvi lijetnik pregledava davatelja, upisuje w karton anamnezn, i reaullale progleda. a seroloSkim pretrugama iskljutuje se hepatitis, tues i AIDS. le ulynduje krvna grupai Rh faktne. Prije venepunksije ponovnn treba provjerittidemtitet davatelja i usporediti ga s podacima na naljepnicama vredice ili botiee i epruvelama za uzarke Ou davatelja se uzima 500ml kred. Kev ye izesvno odvodi iz venedavatelja pomedu zalvere- nog sustail & plastiéne vredice (staklene hotice danas se rijetko uporablinju) gdje se mije8a 5 antikoagulansom, sredstvom koje spreéava zprusavanje i konzervira krv utckucem stanju. 243U tu svriiy upotrebljava se: = ACD — otopina (rok uporabe krvi je idan) * CPD—otopina (rok uporabs kevi jo28 dana) © CPD - AL otopina (rok uporahe kr je 35 dana) = CPD—SAGM otopina (cok uporabe ‘kevi je 45 dana) Konervirana kry Euyase 0 plastiénim veedicamaa (slik 18.1) ili staklenkama u Sika 1.1. Plastitna vrecicas komercirunom keri iladnjaku, na temperaturi od +2 de +8 ag EOE stupnjeva C. Hot foot ay Ne TOM0 - Na vretici ili botici nalazi se maljep- visa GOS! slika 18.2) sa sljeciedi paclacima: — naziv ustanove koja kry vadi i obra- duje, koligina uzete krvi, konzervans (ACD, CPD, CPD-A1,CPD-SAGM), rok uparabe, reg. br. vrecice, krvna grupa, Rh faktor, rezultati testava (he- patitis B i C neg,, sifilis neg. HTV neg). Usa svaku veeticw ili staklenku pei- evriéena je epmiveta koja sadrii uzorak evi davatelja i slu2i za odredtivanje inter- seakeije s krvi primatelja ~~ LIUDSKA KRY A i000 ‘eae ee Aju sia __A Fat _— ka 18,2, Naljepnica na veedici « krea 18.3. Djelovanje transfuzije kovi 1 krvnih komponenata uzorka ke “Tronsfuuaija pune krvi swojevesna je transplantacija tkivas brojaim positivnin. ali imekim ne- E> iepicati nal _gativnim djelovanjima, pase indtkaxijazanjecine peinyjenu sve vite suzaju ma nadoienadu aku ras aed hog gubitka ina potpam 2amjenui (u bemoliuékoj bolesti novorodenteta, cksanginotranstuii- as aad 24“Tostalim sludajeviina nadoknaduj se samo njezins dijelovi (plazma, eritrociti, leambocit, gukociti), koji nedostaj ili su patoloki promijenient, Djelovanje tcansfuzije krvi na organizam je viestruke: * nadoknadnje volumen krvi + povetava povrSinu na koju se vedekisik (eritracili) + potive reaktivan sposobnost j obrambenc snage organiama djeluje hemostatithi i deloksteirajuce- Primjenom odredenih kreaih komponenata bolesnik dobiva specifiéni din krvi wz seanjentt ‘epasnost od iransfuajskih komplikacija. Vetiat bolesaika potrebna je u hjedenga jedni sé aa\- ‘vile dvije krvne kamponente. Primjenjuju se koncentrati: itrocita (opranihy, smarznulih, de- ‘plazmatziranih).lenkocita itrombocita, te pluzma (syjefe zanurenuta [i Ufolizirana)t krio~ precipitat, SSvjeze zamrauta plazma priceduje xe odvajanjem od eri i zamirzavanjem na tombe suri od—30stupnjeva C, majkusnije Sest sati nakon urimanja hevi. Muze s¢ Envutinatempe- ‘raturi od -30 stupnjeva C godinu dana, Lifolizirana svjefecamrmuta plazma 2uva se na + 4 stupnja C itadaje uporabljivatri go- “dine, aZuvana na —20stupnjeva C do pet sodina. Sivjeda, nezamrenuta plaza dobiva sc odvajunjem od krvnih stanica (najkasnije de petog dana nakon wzimanja od davatelja). Krena phiveia se primjenjuje 7a nadoknadu yolumena, bjelanéevina i nekit faktora “grvievmnp © hemestatski © smanjuje hemokoncestraciju (ked plazmoreje) + odsiranjuje toksine + nadoknaduje tekuéinau cirkulaciji + nadoknaduje manjak proteina u organizmn. 4 Kev i krvne komponente koje se primjenjuje 7@ transfuziju moraju biti podu- darne u krvnim grupama ABO iRh davatelja i primatelja- 184. Zadaée seste pri davanju transfuzije kevi i krvnth komponenata au lijognik odred primjenu krvi i krvnih sastyjaka ingihov kouitimu, zadace su sestre: Priprema bolesnika, + pripremiti bolesnika (gsihicki ifizica ze vadenje kevi i davanje transfurije). Vadenje urorka krvi za adredivanje krvne grup Linterreakeiju ‘+ igpisatinaljepnicu za epruvers uzorkom bolesnikowe krvi, upatnicu za odedivanje terme grupo! interreakeije i vabtjevnica 7a odretiemu kolitina kevi + prpremiti pribor ga vadenje krvt a5+ wobiljezenu epruvetu zeal holesnikes weonak kev * uzorak krvi, upminicu za odresivanje krvae grupe dostaviti u Zavoel (li odjel) za transfuriologiju. Priprema krvii pribora c davanje transfuzije * provjeriti donesoni krvni pripeavak (podatke na maljepnici usporeahitis podacima bo- lesmiku} = progledati vrocicu ili staklenkw » kevi i iskljudid oStetenja + utvrditi oftrinu granive taloga keviii plazme (uacpotresenaj krvi ne snuije biti Sira od lem) + gstavit krv na Sobnoj temperaturi pola sata 4 pripsemiti pnbor ra teanafizdjy kro (isti kao za intravensku infuziju) © Jaganim pokretima izmijefati kev (talog 1 plaza) © staviti sustav 7a translivziju i ispmniti ga kev. Izvodtenje zahvata (obverno uz nazotnost lijecnika) © dovesti pribor ikrvai pripeavak na pokretnom stoliéu u bolesaicku Soha © identificirall podatke 0 bolesniku i davatelju (usporaditi podatke na naljepnici vretice taklenke s podacima okrvne) grupi i interreakciji u dokumentacijé bolesnikea} © pripremiti bolesniea (kao 2a davanje infzije) + uvesti ransfuziju (kav mfiaziju) © osuali uz bolesnika i promatrati ga tijekom prvih 10 minuta davanja transfurije * po zavrietku transfo7lje provesti postapak kao pri istjecanju infuzije 4 naljepnicu vrecice ili staklenke s kevi nalijepiti na temperatumnu lista ili wlozat u povi- Jest bolesti bolesnika * uporabljeni prihor i vrecicw ili stakleaku u kojoj se nalazila kev izwesti iz bolesniike soe & srogiou ii slaklenkisu kojoj se malazila krv vraliti a Zaved (exdjel) 2a transfuzivlogiju Prva:radada sestre je pripremiti bolesnika za transfuziju krvi (psihick i firitki) tebolesm ku izvaditi uzorak kres 0 odredtivanje krvne gnupe, 8h —faktora (ako nije vee prije utvevtena i nemimo nalaz), teinterreskeiju s krvlju davatelja. Interreakelja (kriéna proba} je laboratorijska pretraga. Ako su kevi primatelja i davatelye kompatibilae (stowrsne), nege doGi do aglutinacajec Giaterreakeija je negativna) i transfuija 55 ue primijeniti, Ako jc interreaketja poritivna (nastupila je aglutinacija eriteacita iz kevi dava- {elja u kootakgta sa serumom primatelja), kevi sn inkompatibilie | transFuzdja se ne sonije primi- jeniti. ‘Za utvedivanje kevne grape i wa interteakcifu sesira vai Sdo 10 ml kevi u kemijski Gistu i -schu staklenu epruvetu, ber antikongulansa, Na cpruvelu stavlja naljepnicn + €itko ispisanim ‘odjelom, imerom i previmeaom bolesnika. TJ uputnicy 2a trarsfuziologki laboratorij upisuje razene poxtatke izuhljev za vest pretrae (slike 18.3.), 0 potpisuju je Hijetnik i sestra koja je vadila kev. Na isti natin ispunjava se 1 cabtjevaiea za krv ili njezine sastojke, a potpisuje ju lijeenik koji je indicirao transturija krvi (slika 18.4). M6Kev se s odjela za insti Jervi prenosi u posebnoj iu kojusc slavlja bry sa- 10 7a jednog holesnika. Za vrijeme. prenokcnja ne smije “se kuija s krvi potresati niti ‘prevrtali. Uz vrediee ili sta ‘Rlenke 5 krvi nalazi se i nalaz ‘kevne grupe i imterreakeije. Prije pripreme transferije esiru je dun provjeriti na- Tjepnicu svakoga krvnug, pripravka na kojoj se nalaze -podack: nziv i adeesa ustano- ‘te koja je proizvela pripravak, naziv pripravka, matitni bro} davalelja, rok uporabe, kevit ‘grup i Rh -faktor, rezultat is- Pitivanja na sifilis, anti ~ HIV prowutijelu 1 HBSAG, wipe fatura fuvanja i upule za pi nijem, Sestra weha pregleda- ti | utvediti nije fi plasti¢na wretica ili staklenka alte- gona i tzgled sadriaja pro- mijenjen. Nonualno se kev w boei t2- dada w tri sloja: Txmedu pojedinih slojeva gra- nice moraja biti jasno vidljive, Bijeli wgrosed u plazmi, nefasna granica i rudigasti prten te ju hidasta boja eriurocita posljeuica su bemolize i ili infckcije. Takva Da bi se sardaj ugrijav, botica ili vreeica s kevi ostavlja se prije transfucije oko 30 minuta na sobnyj temperaturl. Zabranje- no je zagrijavanje veecice ili bx cc uposudi s toplom vodom ili na radijatoru. Takvim zagrijavanjem temsperamea se mode podiét iad —————, — Amesrezios TE ‘see mouca Gower, OnIeL | UPUTNIGA ODJELU ZA TRANSFUZUU KRAVE pete te wet prac EV LEP ent yt Fy Ss PEACOA Tha 1 Poly tener, Onwaie In =a Page en hapatie 4) Dh at (Ca) emt [bgt Ns (cmt et a tans ane ABU wn [7 Neste ips scart ma mere ents sere yee | ae ose, Seco pm al eed romsea mere ® donji sloj je tamnnervene boje, sastoji se ad eritrocita * sredngji sloj je svijeUocrvene byje, Cine ga keukoci * gornji sloj je svijetloFure boje, plazma. inomboeiti ‘Orta aoUNICA — Om7EX ows, Azstevi ia ASTLO4 eewovanme pe 125/54, STANICA ZA TRAMSFUZIJU ERY oeek, 1 Mates eal A Ah por we mucienia % Valpova Sugeest wee: Gatstnth Slik 18.4. 2ahujewnien xa key ua37 stupnjeva Ci devesti do hemolize, Smrznuli preparati otapajtsse u kupeljis vodor ugrijanom, na 37 stupnjeva€. Neposredno prije trans{uzije treba sadraj izmijedati take da postane bomogen, 1 ta kagax nim krednim pokretima vrecice ili staklenke (bez muckanjai potresanja), Sestra cutim de ‘ainficira Gep boce ikroz maznagenu mjesta na éepu ubode igtu zraénive iiglu sustava ca anslu- zijuu koji su ugradleni kapaljka i filtar. Na sustavu za vretice igle su plastiine, a zraénica nije po- trebaa, Sestra olveri regulator na sustavu 2a transfuciju kev, Cay saistav polagano ispuni kre isputtajudi pri tome sve mjehurige zraka, zatvori sustav (sprijeti astjecanye krvi) ‘Tako prisctienu krv s ostalim priboron (kc kod infu7ije} sestea odvedi na pokretnorn swwliGu ubolesaigku solu. ‘Sestra ponowno uz kevet provjeruva identitet bolesnika, istovrsnost nalaza njegove krvne grupe i krvne grupe na pripravku za transfuziju, rezullal inlerreakcife krvi primatelja i davatelja tc propis ispisan na temperaturnayj list. Este je dudan udiniti i lijetnik. plikacijc javi * Raneke 4 ‘Tiansfurija 500 ml krvi daje ve 1 do 2 sata, brzinom od 80 do 100 kapi u minuti, ake mij ‘a drugatije oriredeno. cne koraplil Prvih deset minnta transfusije uz bolesnika je stalne prisutan lijegnik ili iskusna medi- krvi, a mani cinska sestra (kasnije ga desta abilaze), zhog mogutih nezeljenih reakeija, Ako se pojave zna- © Kala kovi ili simptomi hemolititkih, alergijskih ili pimgenih reakcija, transfucije treba prekinnti. Igla mora ostati u veni bolesnika jer Gx se lijetenje nastaviti venskim pute. a preostalu krv 1 “lm susLar a davanje valja sabuvati i dostavili u Zaves 2a transfuriologiju. Tyjekom tanstuzije me * he smiju se davati nikakvi lijekovi u sustay kojim se daje kev ili krvne komponente, «3g Poslije zavrietka transfurije sterilni smotuljak gaze pritiynemo na ko#u iznad igle, igly izvu- oa ema i mjesto venepunkeije stayime 2avo] ili mredicu, Na lenperamenn liemu iliu povijest bole~ Al sti zalijepimo aaljepnicy kuja pratékrvai peipravak. Plastiinu vreéicu ili staklenkus estatkom krvnog pripravka pofaljemo u Zaved ili odjel za transfuziologiju, gdje sc cava u hladnjax ku 48 suli, Ako bolesnik za 10 vrijeme nije imao postiransfurijsku komplikaciju, vrecice se |. Posttrans®. odlaZa u kuuje za viped koje sc unigtavaju postupkom za zarazni materijal. ltitke real us raspadom eri - Fin sfuzije, djelova 185. Posttransfuzijske komplikacije ia ransvcapoke ankompatibil ‘Translucije kevi ili krvnih komponenala nisu noopasni 7a bolesnikes. Najée3éi uzroci post. pani uml transfuzijskih kemplikacija nastaje zhog udske pagretke: | + widentifikaciji bolesnika + uzamjeni uzoraka krvi jak nemie © u pogrenoni prepisivanju podataka boloviwk * uzamjeni kevi dispnoja © uneadekvatnoj pripremi krvii krvnih komponenata tresavica © upregrijavanje kevi srvenilo i * udavanju pothladene kevi mutninal ® udavanju lijekova (ransfuiijom elavobolj © uprebreom davanju transinaje ubrzanis 2a© unepravilnom rukovanju priborom 2 transfuzij krvi (contaminaeija pribora, ral sustavu). $ obzirom na vrijeme pojave posttransfuzijske komplikeeije magu bit rane kasne. Rance acije Javijaju se Ujckom wransfuzije kevi ili aepasredno poshje. * Rane komplikacije jesu: * hemolititka reakcija * pscudohemolitiéke reaklje = alergijsko-anafitaktiéke reakelje * febrilne reakeije * pirogenc reakelje * preopteregenje kardiovaskularnag sustava * eraéna embolija. Kasne komplikacije (prijcans bolesti transfuzijom) pos|jedica su neadekvatne provjereda valclja krvi, a manifestirajt: se pastije nekoliko dana. majeseci ii godina (ATTS) * Kasne komplikucije jesu: * hepatitis B + hepatitis © * sifilis * alps, 18.5.1. Posttrans* zijske hemolititke komplikacije. Hemolititke rcakcije su najrjede, al: i najopasnije komplikacije transfuzije krvi, Obiljeze- ne su raspadom eritrocita davatelja if ili primatelja u krvotoku primatelja, 7 vrijeme iposlije Mansfurije, djeiovanjem protueritrocainih anlilijela, najéeSéc uslijed davanja inkompatibilne kev. Posuransfuzijske hemolitiéke reakeije mogu biti ranlidite jotine, ovisno 0 kolifini transfun~ diranc inkomparibitns krvi, znatajkinma antigena, beeini transtuzije, titra i Karakteristikaa un- titijela, brani i mjestwe hemliee t opéem stanju bolesnika. Karakteristiéni maci { simptomi transtuzijske hemolititke reukeije jesu: * jak nemir bolesnika * bolovin krigima i dugim kostima ae * tresaviea * crvenilo lis * muvninai povracanje * glavebolja uhrzan i slabo punjen puls+ pad krvnog tlaka * gmojenje * Rok © prestanak mokrenja * pojava dulice i anemija (kasnije)- Zadaée sestre (Sim yodi prvi enak ili sinuprom) u bolesnika s bemoli © prokinuti transfurije (zatvorii sustay, la astajeu veri) + obavijestiti lijedniiza (koji ée odredliti dalje postupke) © uzeliod holesnika uzorak krvizaimunohomatolotka ispitivanjaiposlati nacdjel7= seansfuziju + primijeniti ordinirans terapiju i postupke mijeriti bolesnikn diurezu, pulsithak. * 185.2, Pseudohemoliticke reakeije U poeadohempliitkoj rake rxearanje eitrocita nije uzrokovano iramnoloskim Ginitelj- ma, nego nastaje zbug, preniske ili previsoke temperature krrne otopine ili usiijed ostecenjaect imeita duvatelja neadekvatnim postupeima. |Karakteristidni zmakovii simptomi pseu lemolitickib reaketja signi su kao i kod pasthe- molititke reakeipe, ali su blab. Cim se zamijely prvi makovi i simplom pscudohemoliticke reakcije, postupel medicinske sestre inti su kao u balesnike + hemolitigkom reakei}om, 1853. Anafilaktiko — alergijske reakeije U vrijeme i poslije transfusije bolesnici imaju katkada alvapijske reakeyje, nayoese unten: {ju Sistemska anafllaksija,islovremena java abergijske reukeie fipa I(najéeRée postediovans [munoglobuliniana L) rjetka Je komplikacij tansficije krvi, Java se v vrijeme trans umosemn antigenns krvi davatelja seuzibiliziranih osoba. 2 obiljedena je kardiovaskulamnim, re- spiruurnim, koZnita i gastrointestinalnims simplomima (hipotensija, aritmija, kongestzja moss laringospazam, bronhospazam, pruritns, erilem, wtikeargja, iiiominalnc kalike, mtninapowrs- Ganje i proljev). U najtezim sledajevima javija.se sbika Soka. adage sestre ubolessika sanafilaklithom reakeijom jesu: © prekinuti transfuziju + obavijestiti Wjetnika + provesti odredene postupke.4, Febriine reakcije Febrilnereakcije se javljaju u | — 2% svih transfuzija, 3 maj transfu7ija ii su imale vise tradnoca. Smatra se da su warokovane aniitijelima protiv leuko adlavatelja Simptomi febrilnih reakeija jesu: * -visoka temperatura © zimica * povratanje 1U pruvile se javljaju pola Sata od podetka transfurlje pa sve do dva sata nakoncavrsetka sfuzije, a mogu trajati 24 sata. Ladaée sestre u bolesnika s febrilrom reakeijom jest: ® prekinuti transfaedju (ostaviti isle uveni) ® davati bolesnika ordinirant terapiju 2 mnjeriti Mitel tomblje * promatrati balesnika * provoditi ostale postupke u njezi bolesnika s visokom temperaturom, 18.5.5. Pirogene reakcije Pirogeni su tvari koje se endagene eslahadaju iz leukocita, ili su ezzogene, uncsene u orgie ‘aizam (transfvaijom, inlecijom, 1v injekeijom) strane Gestioc koje uzrokyju porast ternperature, ‘Uporabom plastignih vrecica i sustava va jednokramo uporaln pimgene tansfuzijske kumplika- Sije rio se rijetko javljaju. Glavai simptomi si zimaca, iresvica visoka temperatura. Pastupei su isti kao u holesnika s immolotkim febrilnim reakcijama (ijekom transfuzije. 18.5.6. Preopterecenje kardiovaskularnog sustava Komplikaejc u sve § preopterséenjem kardiovaskularnog sustava javljaje se * nakon transfurija velikih kolitina krvi ili plrzme * maken briog davanja krvi © usréanih holesnikka © wstarijih osoba koje imaju smanjenu sréanu pricuyu, 251Simptomi i makovi mogul nastati naglo, ali ido 24 sata nakon (ransfiurije. O&ituju se: * ubrzanim pulsom i/ ili aritmijom ® ortopnejom * padom tlaka * nabreklim venara na vralu © djanozom © iskadljavanjem pjenusaveg iskaAljaja. Moguce komplikacije transfuzije kroi zhog preopieraéenja kardrovaskulamog sus srunih holesnika i starijih osoba) cha prevenirati ((ransfuzijc kevi ramijeniti koneentriran:tn eritrocilima, davai mule kolifine krvi - odreduje hijetaik). Za veijeme davanja krvi sestra treba bolesnika smpestit a palusjeled! polagay, Ako, ipak. dode do komplikacija, im se uote rnakovi popnitagja minkarda, uransfvaijn treba prekiaund, obswijestiti Ujetnika 1 provesti adredene po- stupke. 1857. Zraéna embolija Zeatna ernbolija nastafe ulaskom zraka u kevau Jilu ikrvotokem do plucnearterije gdje w2n- kuje njezino zaveplienge. Rijetka je komplikuedja pri davanjutranstuaije kevi. Javlja se: ako xrak nije ispusten iz sustava za transfuiju “ako jezrak uso na mjestima spoja izmedu dijelova svstava + prilikor zamjene sustava kadase pod tlakom uliskaje zrak krac cjevdicu staklenke da bi se ubrzao protok kervi kroz sustay u krvnw Zila bolesnika. Simptorni su kaSalj, hemoptiza, bol u pesima, dispaoja, tahikardija ipad (Inka. Zadaée sestren bolesnika <1 zraénom embolijom jes: + prekinuti transfuriju (iglo ostavit u veni) © ghavijestiti * davati ordinivanu terapijt. * kontroliratidisanje, puls i tlak. 1858. Kasne komplikacije transfuaije krvi Pod kusnin komplikacija transtuzije krvi podrazumijevame bolesti koje se mogu prenijeti krvljudavatelja (hepatitis, sfilis, AIDS. malarija). Uvodenjem stroge hontrole davatelja ds- nas se javijaju velo rijetko. Posttrancfurijski hepatitis je najéeSéa komplikaclja davanja krvilavljan seu 7% boles- nila lijetenih transfuzijana kevi, U treéine bolesnika hepatitis sc o€iwyje Paticom. au dvije tre- fine prolaxi bes manifesinih simpioma. Inokulscijs hepatitis je teSka buiest (a 40% obyljeth pprelaziu kronitni oblik,awoko 10% u kronitat aktiva’ hepatitis ii eirozu) koja moze zavriti: smréu bolesnika, Danas je abvezno testiranje svih davatelja na prisutnost LIBsAg i HC.__Siflis, kao komplikacija davanja transfuzije krvi, praktitki ‘nostavne seenlndke metewle peetragga ria lu natin iskljutena anpuénest zararc. ATDS je najleda kasnija komplikacija transluxiie krvi. Obvezno je testiranje svih davatelja. a _krvne komponente proizvode se samo ce krvi HIV negativnih davatelja. Medutin, nnatot pro- -vedenim preiragama, opasnost infekeije HIV —om nije patpuno uklanjena, jerizmedu infekeaje iserokonverdije vrijeme lateneije traje od 4 do 12 tjedana. Tada je davatelj zarazan, a anti -LY -anltitijcla nc mogu sc dokavati. Mognéi su i laine ncgativni nalazi pretraga, cbog male osjetlji- “vost reagensa, i male koncentracije anti — TIT antitijela (spod praga osfeujivost testa). iskijuten, Danas postuje jed- koje se obnwlyaju ked svakog davatelja krvi ima taj 25319, OSNOVE FIZIKALNE TERAPIE I NJEZINA PRIMJENA * Fototcrapija = Termutcrapija- irati sles fizikalna nneuticiras paws: © Tirikalna terapija * Fowlers ® helioweripija © enn © hidroserapija Kerioterapijar elektroicrey a * mmehanoterapija = kinceiterepija * masz, nabrojiti i opisadi irvore infrrervenag zeeteaja i njegewu prinjenn, opisali nadine pnw cube termoterapije, sestre pi primjuni tennofors, led, isati nadine nmammalne masaee. ino terapijski)19. OSNOVE FIZIKALNE TERAPIJE I NJEZINA PRIMJENA Fizikalna tcrapija je podruje fizikalne medicine. Koristi se raclititim Gzikalnim sredstvi- sma rash igen. Fizikalna medicina je najstarija i najmodernija grana medicine, Najstarija, jer je vee pei- mitivni dovjek pomavan blagedati sunca i topline, au danaSnje vrijeme fizikalna terapija ime ‘veliko znatienje u medicinskoj refrabilitacipi invalida i ostalih aboljelah, kojima je patrebna w li- Jetenju. Fizikalna terapija koristi razlidite vrste eneegije: syjellosmu, lermicku, elektriéna i meha- nitku, ‘Prema vrsti podrazaja fizikalna terapija dijeli se na: * fetoterapiju — _lijedenje svjetlom (helioterapifa, infracrveno svjetlo —nevidljive crvenc rake. ultraljubigasta — nevidljive ultraljubitaste zrake) * termoterapija — — lijegenje toplinom (lopli zrak. pijesak. voda. parafin, sincealna bate) Iijedenje hladangom —krioterapija (led, kupke) * hidroterapiju — lijegenje toplom vodom i parm * dlektroterapiju — ijeCenje elekiricitetom: jednosinjcoom sirajom niskolrekventnom izmjeniéaom strujom srednjolrekventnom sirujom visokofiekventnom izmjeniénom strujom. * mehanoterapiju—_ lijeteaje mehani¢kom cnergijom: kineziterapija manuaina masaza duboka masa%a (ulirazvuk, infracvuk). Fizikalnim sredstvima pastizemo stimulativn’ uéinak koji pabal java normalne funkeije organizma, 9.1, Fototerapija Na [judski organizam mnogosiruke Wjeluje svjetlowni energize koja potjete ad sunca il od umijetnil svjetlosnih izvora, Sunéeva enersija se prenusi na Zemilju putcin suincevih 2raka, koje povaljno lerapijski djeluju. Moemo ih iskoristiti kan: 257* helioterapiju (lijecenje izlaganjem gjelukupnum spekiry sunéevih zraka) * ultraljubigaste zrake (lijevenje nevidljivim ultraljubigastim, bladnim aklivnim arakanta) skim + infra—ervene arake (lijecenje nevidljivim infractvenim toplingkin zeakasna) IN. Holioterapija Helioterapija tl suncanje pubuljsava u zdravil osoba opée stanje organiza, a kod pnjedinih holesti djelujei terupijski. Buduci da se liecenje prarwudd prinaxinim kyon i priroclany) srexi~ ni, veliktu pozomostireba obradli vanjskim tinineljima 1 duziranju, Najvadnije nadelo je pastap- nost izlaganja suncu. Mala djeca, slarije osobe, rekonvalescenli i ont koji priredinw imayut malo _pigmenta u ko#i moraju vrlo oprezne i postupno poced sa suncanjem. Svukog danu produzava edu nowi dijelovi tijcla. Prvog dana potinjemo suntanje w rajanju od 5 minula.a slpedecth Jana povetavama 7a°5 nviauta dok ne dostignems oko 30 minutia. Tijekom prvi izla- ganja sundevim zrakama, a radi produzavanja boravki, treba isknistiti razne 2aStitne mesika oncmogucuju prodiranje ultraljubiCastit craka u Koz Sunganje je kontraindierane u bolesaika s: mberkulozom plués, Basedowljevom boleséu, ‘sa svim cblicima karcinoma kode, kusdinvaskulamim smetnjama, iserpljenosti, neurastenijom, hiperionijom kao iu onih giljc postoi! urodena ili stetena pacos|etllivest, Glavac indikacije 22 sunéanje jesa: ralitis, ostenmijelitis, muberkulova kostiju, eeumatizam i psneijaza. Bjelovanjem suntevih zraka intenaivnije se stvara vitamin 1 koji poboljSava meta- fizam kaleljai fosfora. 19.1.2. Ultraljubigaste zrake. Kav umjemai favor ultraljubitasdh zraka primjenjuje se uliraljubiGasta svjetiljka. Svjetljka moi biti stolna ili na prenosivom stalku, Sastofl se od kvarcne cljevi racliciih obitka, reflekiwra ditanslormaiora. Terapia se prevodi u poschaim prostorijama jerse ultraljubiCaste zrake nellek- ‘iryju od zidova, stropa, bijelih poweSina i praktidki isnunjavaju cijelu prostoriju. Bolesniku mo- amd na off stividd zuStiine motale zhoy Stcinog djclevanja UV — zraka na konjunktive Teravno djclovanje-uliraljubiéastin zraka ima bakternadat udinak, Zhog tga se primjenpaja 2a deainfekeiju prntorija (operacijske dverane, bolesnitke sobe...). Jndikacije za primijem: ultcaljnbigastih rrakla jesu : rabitis, usporeno okoStavanje Ckuda se Jkalus spors forma) ¢ koitant ublici tuherkuileee. Tokalen primjena inteazivnijah daza indicira- nna je kod psorijaze (gdje se strogo izvlirana sora keke izlake jakim dorama, a okolna zdrava ko- a moca biti zaitidena), neuralgije (izazivanje eritema u zont ohaljelog Fivea i na mjestu njegova poluzifta ix kraljenice), lambago, mijalgijai slitni poremecay Kontraindikacije za primjenu ultraljubitastih zraka jesu: tuberkuloxa pluea imaligni tumo-19.13. Infraceveno rradenje Prirodni izvor infracrvenih zzaka je sunce. Zhog ncmnegucnosti njegova doriranja keoristims se umjelim i7vorima infraervenng aratenja, tannnima i svietims. Tamni izvor! ou svi oblici kondukcijske lermoterapije: termofor, aple kupke, lopli pijesak, parafin ide ‘Svijetli fevori jesu : infracrvene svjeriike i svjellosne kupke tija se izworista usijavaju. Kao energaju inkritéuju elekrritin siruju, Koja sc prcko provednika od spectjalnit legura zagrijava do usijanja, oslobatajudi na taj nagin odredenu koliGinu infracrvenih maka. Tafracrvene svjetiljke prmjcnjuju se za obasjavanje manjih povSiaa i pogodne sur grija nije lica, glave i manjih zelobow. Svjetlosne kupke su pogodne za cagrijavanje vedh dijelova tijeta. Kou peimjene infracrvenih araka bolesaika smjestime u ndohan pologaj jer w njenu tebs peowesti 15 de 30 minula, kuliko traje jedna aplikneija. LU praksi se najéesée peimjenjuje infracrveno #raienjc u lijetenje pale makstlamnih i frontal nih sinusa, Prije aratenja moramo holesniku preko ofnih kapaka staviti smotuljke vate Hl ace, ili zaStitne nuotale, kao kod ultriljubidasiog svjatl. Izvor zrazenja stavijamo na wéalje~ ost podnoéljivu za bolesnika Infracrene zak imaju teru2itn taplinske djelovanje, slitme dru im oblicima lermmterapijc. 19.2. Termoterapija “fermuterapija je primjena topline u terapijske svrbe. Toplina lokaino povisuje temperature ‘code. dovodi do hiperenye, vazodilatactyc. powizenja metabolizma, a relleksno ido relaksactje inisiéa, popustanja spazma i ublazavunja boli Indikacije xa primjeny lermoterapije su hulesti i eiteCenja lokomotomog sustava, perifernog j snetiga jog 2tvCunog sustava, Zenske bolesiiidr, Kentraindikacije su sva febrilna stanja, kardio- vaskulare bolesti_ maligne neoplazme i sve akutne uppale, ‘Termoterapija se provodiz * gragenjem primjenom IC —zraka,sundanjem (helioterspija) ‘© prenogenjem (koadukcijom) vodom, parom, zakem, paralinom, peloidom, balneo- ferapijoun & dijulermijom (loplinski uinak visekofrekventnom stnjom, kratkovalna dijatermt- ia Za iaravnu peimjenu termoterapije stoji nam na raspolaganja Sinok izbor sredsiava, kup se pgw peimijenit i u kuci bolesaika (Lermoles, tophi crijep. buca s toptom vosun.)1821 Zadaéo sestre pri prirjent termofora Termofor je naprava 2a agpostedno grijanje povrHinskih dyjelova tijela. Najjednostavnji je majéeSée se upurablja gumeni termofor, praktitan je bako se priapadava tijelu, Na termofons se nakiri ijovkasto profirenje sorvorom za ulijevanje vusle, s;nepropustim Cepom sea 7aVrLany 1M stavak koji sludi va dedanje termofora ca wijjeme ubijevanja tople wade, Zadaée sestre pri primjeni termofora jesu: Paije uporahe mora se provjesili ispravnost wermefora: + olvoriti termofor da u njega ude xrak * satvoriti ga © postavitiga na ravnu tvrdu padiogt | pritiskom s obje Sake slukati ielusi H rrak © poslije provjeremoge st puniti toplom vodom. Priprema pribora: * ispravantermofor + posuda s toplom vodom (oko 70°C.) * navluka od debljeg platna ili yet ruénik: + nekoliko smotuljaka vate + bubrezasta xdjelica. Postupak: © stavili termofor na ravnu podlegu (le2i honizontalng} . uhvafiti rukom gumeni nastavak na Ijevkastom prosirenju, podidi ga vertitkalno iijevkasto profirenje idiv termofora za vadtu zatvarajn pravd KUL) © ulijevati drugom rokom vodu sve dok st ne pojavi u prosirenju * gadréali ermofor v horizontalnom polokaju + zatvoriti [ermofor + pokupiti vodu ake zatvarata smotuljcima vate * okrenpfi termofor iad bubrezaste adjelice provjerav ruénik na sijeded nad © staviti termofor u naviaku ili uy + rativiti rutaik na ravno} povrs © polotiti termofor wzduine na rugnik 5 saviti rubove rutnika preko [jevkastog dijela termofora, zatim bone Mobodne dijelove, ostali dui dio prebaci se preko termofora (rutinik se oko termofora uvija kan smotaljak gue) Ako se termofor primjcajuje lokalno, stavijamo gana. odreeni dio tijela peeko bolesnikeve spmvadice. Tecrmafar treba éesta kentrulirati, pogoten tt male djece i nesvjesniti holesniiea Aki) celennofor primjenjuje radi zagrijavanja, toda ga ne prislanjame u tijelo. Stavigmno gaispod pokrivaéa kakobi zag/ijao sloj zraka oko bolestika ina taj natin sprjetinodavanye topline tje- In 260 Elektritini jas le, Ima oblikj kabel __ Kod primjeney ng Jasna poHlcktriénd Jastuk je napravu za grjanje lie! | Kada treba odr2avati toptiaw bolesnitke po stelj. ima obi jastuks, pokrivadu li Earape. U vatrosiainom omotacuy ala se grija: Nap Kjnénom kabelu naa se regalator jotine evijanya- Kod primjene termolora:eleksritnog jastuka trebs pavali ca ne nastanu opekline,a kunt clek {ritnog jastukea posiaji cpasnost jad strnjnog udara (ako jeneispravan) iad pozart ‘Ostale obleke Lermoterspiie provede fizioterapeutt na odjelima fivikalne: medicine i relmbi- litacije: © tople kupke opéci lokalne * peloidna oblaganja ili apliciranje ljekovitos Mats © parafinske oblaganje (7a274ani parafin primijenjen lakulna) ilja + topli pijesak * toplizrak * sauna. 1922. Krioterapija Krioterupijaje lokalnn lijetenje blalaotom. Lokalna primjenahladnoce snizvjetemperaiumy kode, potkodjai misiéa, Periferna cirkwlacija eeagirs 9 potetku vaokonstrikeijom, poslije cepa dolaxi do bipexeimije. Djeluje li date vaeme, nsporuje se krvotak praten eijanozam koZe Indikacije'ca peimjens krioterapije jest lokalizirane akulne upale, Svje2e 0700 ibolesti lo- komotomog sustava. Djetuje snalzetitki s ‘warokonstikliveo na krvoe i limfac Ze, Sime: sima- juje eden i eventualne hemocagife. smurgye upalne procesc. Metode krioterapije jest: primjena yroGea s ledom, hladnih obloga, uranjanje a blad- nu vodn, masaia ledom. “Vrocien zn led ierodiuje se ad gume ili plastike. Prana oblik naga na fijoj s¢ jedinoj stra- ni nalazi Siok, okrugao ofvor osigaran zatvarucem koyi 86 Zulvara ni nagelu zaveinja. Zalvara’ ‘mora anokragla gunvieu koja omogéava ermeti8ko gatvarcaje vreive led. Tad bal 2 ‘Hjamo u-vrediew ne smije bit jako usitajen, ere se bres otepiti. Ostre rubove leda raoblimo polijevanjem wociom, jer mugu oStetit gum i Zaljai bolesnska Za punjenje vrecice treba pripremtl + ysitnjeni led » ispraynu vedio naviaku ili komprest. nekoliko smotuljaka vate bubrezastu rdjelicu. Postupak: © stavitiled a vreciow ee gutvorili vredicn zatvaragem + qguiifi okolinu zatvarata smotuljkom vate © staviti preéicu n navlaky ili umotati u komprest. 261Vredicu s ledom stavime na edredeno mjesto tijela. Ne smijemo je dugo astavili na tijelu rimog-varokonsiikcije kevsih ila ismanjene cirkulacije krvi,a time: slabije prebrane thiva, re .Geu s ledom povremeny skidamno i panowe stavIjamo, Danas se v bolnicama upolzebljava)it specijalne veecice (tev. pingvini), kuje su vee tvomitki punjene amonijeviin spojevima w tekuéer sanju. Wredice se zameanu u hladnjaku, a prije apo- tabe stave s¢-u mavlaku ili kompresu. Velo su dobre jer ne zahtijevaju nikakeu pripreimy 1 dugo zadr¥avaju nisku tenperamar. Nedostatak im je St su krute, pa se ne mogu prilagadili obliku: Gudskog tela, kao gumene vregice 7a led. 19.3. Hidrolerapija Phdroterepija je najstariji i najraSireniji oblik lijedenja prirednimm ijt se primjen juju hidrodinamitka svojstva vode. Achimedav zakon kai no w-vedu lakSe je 7a onoliko kolike tei nyiine istisnnta yoda”. Na osnovi tog zakuna move se postici, kod ievjesnih peemeeaja mioncuralnog sustava, smanjenje uljecaja gravitacije ta cla bijeno ili oduzeto misidje stavljanjem bolesnika u kadw ili hazcn, ‘Voda djelnjeina krvutok, koku, metabolizam i disanje- Higrowrapija se provodi u kadama, bazenima te polijevanjem i tuSiranjem. Mode abu- hvuliti cijelotijelo (opéc kupke) ili njegov dio (djelomitne kupke—za ruke, noge, syekece kupke ~ za donjidio tijela 1dr). Hidroterapiju provode ficioterapeuti, Bolesnika rebaupaont da ps jehidroterapije ispraei mjehur. Ne valja je primijeniti naraSte ni nakon obilna obroka. Postije prianjene hidroteranije bolesmk se mora odmoriti do uspestavijanja porpune temoregulacije. Prosturija u kojoj se provedi hidroterapija mora biti dobro procragens, temperatere nko 25°C. Za vrijeme lerapijskag postupka treba neprestano kontrolirali reakeyje bulesnik:, ‘Kontriindikacije za primjenu opéih kupki bile dase radi o hipotermyyi it hipertemiji jes Ackompenzacija srea, stanja poslije infarkta tmiskards, upelnth provesa na srcw i trombollebitisa uakutaom stanju, sklonust emboliji, uberkuloza pluéa, citegena kofa i dr. 19.4. Elektroterapiia ju ukljueni su pos- oloskog stajalista raz ‘Elcktrotexapija je primjena elekincne siruje u lijedenju, U elektro: tupei koji neposretlno iskoriftavaju clekiri¢nn stmju. 8 tchnitkog 2 ‘kujemo: ofrekventnu cicktroterapiju (zalvanizacija, Cetverustanitne kupke, hidroelek- lrigne kupke, ionofioreza) © srednjofrckventan elektroterapijy (interfercnme struje, obitne i stereodinamitne) + visokofrekventnu clektroterapiju (dijatesmipa kratkim valavima, mikeowalna tera- a se provodi na udjelima za fizikalnu medicinu, a aparatima rukujuS cotekn 19.5, Mehanoterapija Melanotempija jc uparaba mebanicke sile 0 terapijske svrhe. Pri lume se primjeniuyy ‘hyaiuvi rakom, naprive ili aparat, Mchanolerapija ebulwwaéa: kincziterapija, sve oblike ‘Klasitne masaze te pasehne oblike mast7e (zmiérim miyaom, podvodna mmsaha, valeuumskes -muasica i cr). Kinezilerapija j¢ terenija pokretom. Bolesnik irvodi odzedenie polkrete — aklivinsti rac St -vanja i/ ili poboljSanja funkeijc nckog sustava. Na primjer, bolesnik vje#hama worakalswg | ab- dominalnog disanja odezava normalnu funkciju dignog susiva i sprecave wpa, vjezhamaze}0- bova adtiava se i pohaljfwva pokretifivost: vjezhume ekstremitela sprotava tmmbollebitis. Vjetbe sc izvodk individualna, parovima, u mania iff vecim skupinams. Svaka vjetha ira vedi (priprera ciskulacije), gluyni (nmiveda aktivnost) i zav sini dio (senisivanje alive) ‘Kod kineziterapije posehon jevazna sinkronizacijucisanji| polereta \jezbe mogu biti: aktivne, pasivne i polpomagnute. Ak(ivne vjezhe ivodi bolesaile sant po naputku firioterapeuta, Pusivne vie?he prod fiviolerapeut (hulcsnik her svijest). Potpo- mognute vjedbe prvadi bolesnilc we pomoe Lizioterapeuta (holesnik nena sovoljnosnaze). Ki- neziterniju propisuje fizijalar. aproved fiziowerssest “Masaka je fieikalna terapija po kos] se peimjenjuje mchanigka cacrgija. To je terapija po- ‘kretom, ali odredene pokretc izvedi maser, fizioterapeut ili medicinska sestra, a ne bolesnik, $ ubzicom na tehniku knja se pomjenjujé razlikuujemer * lasiénu manualne masazu * masain potkodnog v * punkto-presurny masazu > planto.masaz (relleksnihyzona surg). Mannaina masaza obardja se ritmiéinn { oumjercnim pokretima pastju, dana ke, Osnevni su pokreri klasiéne munailic masaze: gladenje, gnjetenie, trljanje, prifiskany} Ruke osube koja izvedi masala moraju biti Ziste, kaa zdrava i nokti kratko podrezani. Rolesnikova ko#a mara hii Gista {suha, 2 bolesnik ii lei ili sjedi. ‘Usjedecem polozaju nuasirajuse gluvs, vat, ramena, muksi Sake, aulezecem polokaju asia- Li dijelowi tjela. Za zvortenje masaze uporablja se Lk rastrljarn at kankom sloju ama token, $e pun. paratinsko imastinovo wlje, Mehanitke djelovanje masn¥e, koje sc prenesi nervnim puter, edrazava seu © jae izradonoj vazodilatacijt (potrehua ze balju resomciju metabolikih paoizvoda) © qunizirajuéem udinku (tiizmjeni¢no povedanje 7 smanjenje tomusa odimvava se mat ‘vegelalivni sustav) Brema imikaelji primjenjujesc: gladenie, taljanie, enjedenie, lupkanjei pritiskum Gladenje mote biti povdinsko i dubiesko, a izvadi se dlanom i pustiny, dimigkim pokeeti- int, koji id uvijek uw smijera venske krvi, |). prema src. Na taj nagin eslotach se epitet kode od deskvamiranih staniea s povrstne, zbog oslohadunja izvodnih kanalai pora, bolje iriginajerlojne i zoojne Flijeade u pobal Save se-elasticninst kee t njegin wus. Kod masse skupine misica na rulaarna i nogama ne said dase pastize boljeodvadenje krvi tlimfe, vet se puboljieva tartar} nog thiva Sitwe su lnpkanje i 203‘ska cirknlarija, Ho plakiava resoepeijy edema, a smanjuju sei boloei mehanitkim djelovanjem na receptore u kei i tkiviena. ‘Trijanje se i7vodi jagodicamna pestiju, a prtisak esnika, Time se pastize eliminacija manje adhesijet ‘upalnih procesa, Gnjevenje fe teFak oblik masade i kondiciit. Lupkanjese igvodi w obliku udlarac: mijenjajué pritom mjesto tznad velikih mitaénib ski pina. Insiks ipnza ispkanje je milicna aloo cbog inaktivtea i-zanora, x strmalatoe jjeluje kod ancmije i rekuervalesceminih stanja- jtavim dlanem i Sakom izazivajnéi potom -Pritiskanje se ievodi brim pokretima prstiju ili & vibeaciju tiva, Vibrocija se maze izvodit Lapsratom “—vibratorom. Ta imasaza subjektivna de jeday gubitka umora, smanjuje bel Kod scuralgicnil stamje jedesn kod povreda. seadceduje prema podeasijivasti samog be fibromog, 7adebljanja, koja masta poskije ‘nd bevoditelja zabtijeva-veliku umjednosti zmatne firstkan | { 7 | '20. RADNA I OKUPACUSKA TERAPIJAA. del 2. opiaati obfike riche tempije. Okupacijsh “nce ima ioc20. RADNA TERAPIJA - OKUPACTISKA TERAPUA “Terapija eadom je dio reitabilitacjskvve programa i ghubvada sve mannalne, kreutivne. soci jalos, ekreativne. edokativne i asta aktivinsl. Cilj je terapije dom pobolisaaye furkeclonal wih, paihickih | socljalnih sposchnosti bolesnika. U bolesnika Zelimo postici odredemu Grit furkeijy ih Feljcni mentalni stuw, ii ijedno i druge. Darad uveliko uljedenalijetenye, opazio jc Vel i Hipokrat "Red je najprirariniji Bjek 74 25- joka", Grei su lijeili psbijatrijske bolesnuke (melankolja) nayecanjima, glerhom. igrama Ozhiljniji pokufaji uvedenja rada u lijecenju psltijatrijskih bolesnika jevljaju se 0 IB.stoljece. Kod nas lukav rad potinje 1930.gexdine w bolnici Vrapée. Potetkom 20.staljeéa pocinje seis rau nom terapijum kad ortopedskih i pluémih bolesniiea (kod nas v Kraljevici peed UL swjetski rat). Poslije 1, svjetskog rata mdnai fli okupacy)ska terapija ulaed w mnoge bolnitte ustanove Cikupac jak terapijaodv ija se woblik zanimanja, Podeljnn jeprizom da bolesnie cad stim nowéanit korist, ali to nije bitaa. Readna terapija prinjenjue se u cehabilitacifi Jokomotoomug aparata, | kod pst Jesnika:ivedaa i okupaijska (erapija—_medusobnose peofimayn. Posebnu vainost Tatiom u bolesne djece. ‘Oblici terupijeradom Postaje razne podiele terupije cadom, no nagprehvatljivaa je poxljels na mespecifitnui speel- ficou, Nespecifigna terapiija rudom nema a cil) esposobljavanye odredenog funkcional og isp da nego je primarni cilj psihicki wéinak: odvratiti paznju bolesnika od bolesti, Texapijadje Fajen lignoat i uspostavlja poditivan stay prema sebi. okolini, druStvan radu rjeSava pa nce tivne motivacije. Specificna (funkcionalna) terapija radiom ima direktni

You might also like

• KristijanBanić Esej Didaktika

  

  Document3 pages

  KristijanBanić Esej Didaktika

  Kristijan

  100% (2)
• PPO-zadatak1-KristijanBanić-poticanje Intrinzične Motivacije

  

  Document5 pages

  PPO-zadatak1-KristijanBanić-poticanje Intrinzične Motivacije

  Kristijan

  100% (2)
• KristijanBanić Pismenizadaci POO

  

  Document3 pages

  KristijanBanić Pismenizadaci POO

  Kristijan

  No ratings yet
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• PPO-zadatak1-KristijanBanić-poticanje Intrinzične Motivacije

  

  Document5 pages

  PPO-zadatak1-KristijanBanić-poticanje Intrinzične Motivacije

  Kristijan

  No ratings yet
• Dojenje

  

  Document32 pages

  Dojenje

  Kristijan

  No ratings yet