MOGUĆNOSTI PRI

ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 Konstrukcije se mogu ispitivati
 u pravoj veličini
 i na modelima.
 Ovisno o opsegu ispitivanja mogu se ispitati:
 u cjelini
 ili se ispituju njihovi pojedini dijelovi
 konstrukcijske cjeline ili elementi.
 Ovisno o svrsi ispitivanja mogu se ispitati:
 do sloma (dokazivanje nosivosti i uporabljivosti)
 ili tako da i dalje ostanu uporabljive (dokazivanje
uporabljivosti).
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje cijelih konstrukcija
 Konstrukcija se može ispitati u pravoj veličini.
 Ako se radi o prvoj konstrukciji određenog tipa
konstrukcije koja će se izgraditi li mnogo primjeraka,
govori se o ispitivanju prototipa.
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje cijelih konstrukcija

Terensko ispitivanje do sloma armiranobetonskog stupa niskonaponske mreže

 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje cijelih konstrukcija

Terensko ispitivanje do sloma para prednapetih nosača

 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje cijelih konstrukcija
 Ispitivanje nosivosti konstrukcije u pravoj veličini je
skupo pa se rijetko provodi.
 Ponekad se takvo ispitivanje izvodi s konstrukcijom
predviđenom za uklanjanje (rušenje), pa se dobiveni
podaci rabe u znanstvene svrhe, kako bi se provjerila
njezina stvarna nosivost i ponašanje (npr. kod zamjene
starih mostova novim; kod rušenja zgrada u gradskim
središtima).
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje cijelih konstrukcija
 Ispitivanje konstrukcije u pravoj veličini može se izvesti i
u laboratoriju u kojem se cijela građevina može sagraditi
i ispitati do sloma.
 brižljivo planirana i izvedena
 opsežna instrumentalna mjerenja pružaju najbolji uvid u
ponašanje konstrukcije naročito u fazama opterećenja
koje slijede elastično ponašanje konstrukcije i omogućuju
uvid u postupno otkazivanje nosivosti kritičnih elemenata
građevine
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje cijelih konstrukcija
 Često tehničke mogućnosti ne dopuštaju ispitivanje
konstrukcije u pravoj veličini.
 ograničenje predstavlja
 veličina laboratorija
 kapaciteti uređaja za opterećenje i pričvršćenje konstrukcije
 cijena takvih ispitivanja
 skupa je oprema za ispitivanje, njezin dnevni pogon i održavanje
 visoka cijena rada osoblja koje mora za takav rad biti posebno osposobljeno
 cijena konstrukcije za ispitivanje koju treba projektirati, izgraditi u
laboratoriju i zatim uništiti
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje cijelih konstrukcija
 konstrukcija u pravoj veličini se ne može prenositi
kranom već se gradi na mjestu ispitivanja
 ispitna oprema nedostupna za druga ispitivanja,
 ispitivanja su dugotrajna,
 jer se želi prikupiti što više podataka ispitivanja.

 Težina peterokatne zgrade tlocrtne veličine 200 m2 iznosi

oko 700 tona.
 Zbog svih navedenih ograničenja i najveći svjetski
laboratoriji pribjegavaju modelskim ispitivanjima.
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje konstrukcija tijekom njihova
uporabnog vijeka
 Ispitivanje kao dio sustava održavanja građevina
 Praćenjem ponašanja konstrukcija tijekom njihova
uporabnog vijeka mogu se utvrditi nedostaci u njihovu
početnom stadiju te otkloniti veće štete.
 sustav praćenja (monitoring) velikih i skupih građevina
kao element redovitoga održavanja i sprečavanja
patologije građevine
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje konstrukcija tijekom njihova
uporabnog vijeka
 Ispitivanje kao dio sustava održavanja građevina
 građevina s vremenom gubi svoja početna svojstva koja
degradiraju zbog
 starenja materijala
 vanjskih agresivnih kemijskih
 mehaničkih djelovanja
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje konstrukcija tijekom njihova
uporabnog vijeka
 Ispitivanje kao dio sustava održavanja građevina

Pokusno opterećenje Mosta mladosti u Zagrebu

 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje konstrukcija tijekom njihova
uporabnog vijeka
 Ispitivanje kao dio sustava održavanja građevina
 građevina ima u sebi još i početne nedostatke koji su u
nju već ugrađeni zbog pogrešaka u
 projektu
 izvođenju
 materijalu
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje konstrukcija tijekom njihova
uporabnog vijeka
 Ispitivanje kao dio sustava održavanja građevina
 Ako se stupanj degradacije može sustavno pratiti, može
se u pravom trenutku donijeti odluka o neophodnoj
intervenciji koja će spriječiti incidentnu situaciju,
pogrešku zaliječiti, a stanje čak i poboljšati.
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje konstrukcija tijekom njihova
uporabnog vijeka
 Ispitivanje kao dio sustava održavanja građevina
 Prva faza (priprema) obuhvaća izradbu snimaka
postojećeg stanja s izradom (računalnih) grafičkih
podloga - nacrta; eventualno prijenos klasično izradenih
nacrta u računalni sustav.
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje konstrukcija tijekom njihova
uporabnog vijeka
 Ispitivanje kao dio sustava održavanja građevina
 Druga faza (pretrage, istraživački radovi) obuhvaća
pregled stanja građevine te zapisivanje anomalija:
defekata i degradacija
 pukotina, deformacija, slijeganja, korozije, ocjenu smanjenja
nosivosti, ocjenu vatrosigurnosti, toplinske zaštite, stanja vlage,
ocjenu potresne sigurnosti, dinamičkih djelovanja na gradevinu,
udobnost uporabe, smetnja za korisnike ((buka, grijanje,
provjetravanje, k1imatizacija, vibracije)
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje konstrukcija tijekom njihova
uporabnog vijeka
 Ispitivanje kao dio sustava održavanja građevina
 Treća faza (dijagnoza) sastoji se u analizi prikupljenih
podataka i postavljanju dijagnoze.
 utvrđuju se mogući uzroci opaženih defekata
 analiziraju varijante mogućih mjera koje mogu biti hitne
(neodložne) ili ih treba poduzeti u određenom roku
 analiziraju se situacije u kojima je ugrožena otpornost i stabilnost
konstrukcije te drugi uzroci koji mogu ugroziti život i zdravlje
korisnika
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje konstrukcija tijekom njihova
uporabnog vijeka
 Ispitivanje kao dio sustava održavanja građevina
 Četvrta faza (terapija): izrađuje se projekt ili drugi vid
dokumentacije za ublaživanje neprihvatljivih situacija.
 Pristupa se rekonstrukciji defektnih elemenata i dijelova
konstrukcije prema redoslijedu i važnosti elemenata.
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje konstrukcija tijekom njihova
uporabnog vijeka
 Ispitivanje kao dio sustava održavanja građevina
 Peta faza (monitoring): donosi se plan redovitog praćenja
i održavanja građevine.
 Željeni je cilj postizanje optimalnog vijeka trajanja uz prihvatljiv
komfor uporabe i troškove održavanja.
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje konstrukcija tijekom njihova
uporabnog vijeka
 Ispitivanje u drugim okolnostima
 Ispitivanje građevine postaje potrebnim u sljedećim
situacijama:
 predviđeni zahvati rekonstrukcije, nadogradnje ili dogradnje
mijenjaju bitna svojstva građevine
 mijenja se namjena građevine pa se povećava uporabno
opterećenje
 došlo je do defekata koji ugrožavaju nosivost, stabilnost i
uporabivost - građevinu je potrebno pojačati - rekonstruirati i
uskladiti sa zahtjevima novih norma
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje konstrukcija tijekom njihova
uporabnog vijeka
 Ispitivanje u drugim okolnostima
 Ispitivanje građevine postaje potrebnim u sljedećim
situacijama:
 građevina je pojačana - rekonstruirana i usklađena sa zahtjevima
novih norma pa se izvedeni radovi žele provjeriti ispitivanjem
 došlo je do poremećaja u temeljnom tlu
 pojavila su se nova dinamička djelovanja
 postoji šteta prouzročena izvanrednim situacijama (potres, olujni
vjetar, eksplozija, poplava)
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje konstrukcijskih cjelina
 ako nije moguće građevinu ispitati u pravoj veličini,
moguće je ispitati jedan njezin "isječak", karakterističnu
konstrukcijsku cjelinu
 prednosti u odnosu na ispitivanje cijelih konstrukcija:
 veličina i složenost konstrukcijskih cjelina za ispitivanje bitno je
manja
 izvedba uzoraka za ispitivanja lakša
 instrumentiranje jednostavnije
 ispitivanje se može višekratno ponoviti s raznim režimima
opterećenja
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje konstrukcijskih cjelina
 iz ponašanja ispitane cjeline se može zaključivati o
ponašanju svih sličnih cjelina u građevini
 u cilju utvrđivanja neelastičnog ponašanja stupova, greda i
njihovih spojeva (čvorova) višekatne okvirne konstrukcije biti
dovoljno ispitati ponašanje nekih karakterističnih konstrukcijskih
cjelina
 spoj unutarnjih stupova dvaju katova okvira i njima priključenih greda
 spoj dvaju vanjskih stupova i priključene im grede
 ...

 ovakva ispitivanja se često rade u znanstvenoistraživačke

svrhe
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje konstrukcijskih cjelina

Ispitivanje konstrukcijske cjeline okvirne konstrukcije stup -greda

 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje konstrukcijskih elemenata
 najjednostavnije je i najčešće ispitivanje
 elementi se opterećuju do razine kojom se provjerava
upotrebljivost ili nosivost
 provodi se u
 laboratoriju proizvođača
 neovisne institucije
 na gradilištu prije ili nakon ugradnje u konstrukciju
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje konstrukcijskih elemenata

Laboratorijsko ispitivanje krovne rešetke raspona 15 m

 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 ISPITIVANJA U PRAVOJ VELIČINI
 Ispitivanje konstrukcijskih elemenata
 ispitivanje jednog uzorka
 rezultati se dobivaju samo za taj uzorak
 ne mogu se proširiti na druge elemente.
 izdaje izvještaj o ispitivanju
 ispitivanje velike serije uzoraka
 statističkom se interpretacijom obrađenih podataka dobiva uvid u
ukupnu proizvodnju elemenata
 dokaz da proizvodi stavljeni na tržište zadovoljavaju zahtjeve
određene proizvođačkom specifikacijom
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Izrada i promatranje ponašanja modela konstrukcija
jedan je od najstarijih postupaka koji se primjenjivao u
gradnji.
 Stari su graditelji izrađivali modele konstrukcija koje su
namjeravali graditi i na njima preispitivali njihovo
ponašanje pri opterećenju nastojeći uočiti nedostatke.
 Modeli su ujedno služili da naručitelji dobiju uvid u
namjeravanu gradnju jer nacrte nisu znali čitati ili se
nacrti nisu radili.
 Prve modele građevnih konstrukcija izvodili još
Michelangelo i Leonardo da Vinci
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA

Modelsko ispitivanje konstrukcije na potresnoj platformi

 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA

Model armiranobetonske zgrade

pripremljen za ispitivanje
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Sustavna primjena modelske tehnike počinje tek u 20.
stoljeću
 razvoj teorije modelske sličnosti
 razvoj tehnike mjerenja pomaka i deformacija

 Modelskim se ispitivanjima utvrđuje stanje deformacija

(radi određivanja naprezanja) i deformiranja (radi
određivanja pomaka) stvarne konstrukcije.
 Modelskim ispitivanjima promatra se stvarni fizikalni
model koji u idealnom slučaju u svemu odgovara stvarnoj
građevini.
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Zakoni modelske sličnosti
 Modelsko ispitivanje ima zadatak odrediti mjerenjem
brojčane vrijednosti deformacija i deformiranja
 na geometrijski sličnom, najčešće umanjenom modelu
konstrukcije

 Brojčani podaci dobiveni na modelu moraju se prenijeti

na stvarnu konstrukciju koju nazivamo prototip
 cilj modelskoga ispitivanja donijeti zaključke o stvarnoj
konstrukciji na temelju modelskoga ispitivanja

 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Zakoni modelske sličnosti
 teorija modelske sličnosti uspostavlja povezanost
osnovnih fizikalnih veličina modela i prototipa
 temelji se na zakonima fizike

 Opće načelo sličnosti u fizici glasi (M.Weber, 1930):

"Fizikalne pojave koje se mjere su takve da su one u
geometrijski sličnom, uvećanom ili umanjenom, sustavu
pri djelovanju jednakih djelovanja fizikalno slične".
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Zakoni modelske sličnosti
 Ako se ista fizikalna pojava događa u prototipu, a zatim u
modelu, brojčane će vrijednosti mjernih veličina u
svakom od njih biti različite zbog različite veličine
prototipa i modela.
 Potrebno je definirati omjere fizičke sličnosti modela i
prototipa.
 Ti se omjeri nazivaju omjeri sličnosti ili koeficijenti
mjerila.
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Zakoni modelske sličnosti
 Prenošenje rezultata s modela na prototip bit će moguće
ako se uvedu omjeri sličnosti za:
 temeljne (osnovne) mjerne veličine
 duljina, masa, vrijeme, temperatura i količina elektriciteta, ...
 veličine koje se ne daju izvesti iz drugih veličina
 npr. moment kao umnožak sile u duljine
 vrijednosti koje karakteriziraju deformacijska svojstva materijala
 npr. modul E ili zavisnost -, koji se mogu odrediti jedino mjerenjem.
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Zakoni modelske sličnosti

Mjerne jedinice sustava SI u mehanici

 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Zakoni modelske sličnosti
 Modelirati se mogu:
 geometrijska sličnost
 duljina, ploština, obujam, moment tromosti, moment otpora
 materijalna sličnost
 modul elastičnosti, naprezanje
 sličnost opterećenja
 jednoliko opterećenje, koncentrirana sila, ...
 sličnost obujamske (zapreminske) težine
 sličnost deformacije
 sličnost progiba
 ...
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Zakoni modelske sličnosti
 "M" veličine koje se odnose na model
 "P" veličine koje se odnose na prototip
duljina sila vrijeme temperatura
model lM PM tM M
prototip lP PP tP P

 "V" omjer veličine na modelu i prototipu

duljina sila vrijeme temperatura

omjer lM P tM M
lV  PV  M tV  V 
lP PP tP P
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Zakoni modelske sličnosti
 Svaki od tih bezdimenzijskih omjera (ili koeficijenata) ima
brojčanu vrijednost koja se razlikuje od drugih omjera.

 Ako takav koeficijent tijekom djelovanja neke fizikalne

pojave na modelu i na prototipu ostane nepromijenjen,
tj. neovisan o mjestu i vremenu, kaže se da su fizikalne
pojave na modelu i prototipu u cijelosti slične.
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Zakoni modelske sličnosti
 Izvedene veličine se mjere uz pomoć temeljnih veličina.

 Ako su temeljne veličine slične, bit će i izvedene veličine

između modela i prototipa slične.

 moment savijanja je po definiciji M = P  l

 stoga vrijedi jednadžba MV= PV  lV
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Zakoni modelske sličnosti
 Zakoni ponašanja (npr. Hookeov zakon, formula za
progib i sl.) vrijede jednako za model i za prototip.
 Potrebno je za svaki od njih uvrštavati odgovarajuće
vrijednosti.
 Vrijednosti u jednadžbi zakona ponašanja za prototip mogu se
zamijeniti vrijednostima modela preko koeficijenata mjerila.
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Zakoni modelske sličnosti
 Primjer: Štap opterećen vlačnom silom
 Model: M = E M   M
 Prototip: P = E P   P
 Omjer:  v = M / P = E M   M / E P   P = E V   V
odnosno M = P  E V   V

 Zaključak: naprezanja u modelu i prototipu bit će brojčano

jednaka budu li omjeri EV  V jednaki jedinici.
 Radni dijagrami (tj. zavisnost  - ) prototipa i modela moraju biti jednaki da
bi naprezanja modela i prototipa bila jednaka.
 Postoji i druga mogućnost: umnožak EV  V mora biti jednak jedinici. To je
moguće ako je npr. EM / EP = 2,0 a M / P =0,50.
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Zakoni modelske sličnosti

Koeficijenti mjerila kod modelskih ispitivanja

 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Zakoni modelske sličnosti
 Osnovni uvjet modelske sličnosti za modele konstrukcija
koji se ispituju do sloma jest da postoji sličnost radnih
dijagrama ( - ) prototipa i modela.
 S obzirom na to razlikuju se tri slučaja:
 potpuna modelska sličnost
 opća modelska sličnost i
 jednostavna (stroga) modelska sličnost.
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Zakoni modelske sličnosti
 potpuna modelska sličnost radnih dijagrama
 radni su dijagrami prototipa i modela takvi da između njih postoji
linearna zavisnost.
 Najvećoj vrijednosti naprezanja  odgovara ista vrijednost
deformacija  i na modelu i na prototipu.
 Jedna se zavisnost  -  može pretvoriti u drugu množenjem
nekom konstantnom vrijednošću M / P = lV .

 radni dijagrami su afine linije

 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Zakoni modelske sličnosti
 potpuna modelska sličnost radnih dijagrama

l
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Zakoni modelske sličnosti
 opća modelska sličnost radnih dijagrama
 radni dijagrami modela i prototipa razlikuju se
 oblikom
 nagibom tangente u ishodištu
 različitim vrijednostima deformacija pri kojoj se dostiže najveće naprezanje
 padajući dijelovi dijagrama se razlikuju
 najveće dostignute deformacije modela i prototipa različite

 U takvom slučaju nijedna veličina na modelu nema jednake

vrijednosti kao one na prototipu. Zbog neslaganja radnih
dijagrama može se očekivati da se model i prototip neće ponašati
na jednak način. Interpretacija rezultata je komplicirana.
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Zakoni modelske sličnosti
 opća modelska sličnost radnih dijagrama
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Zakoni modelske sličnosti
 jednostavna modelska sličnost radnih dijagrama
 identični radni dijagrami modela i prototipa
 materijal za je u svemu jednak materijalu prototipa
 Modeli izrađeni prema jednostavnoj modelskoj sličnosti
nazivaju se još i realni modeli.
 Radni dijagrami materijala upotrijebljenih za izradu
modela identični su od ishodišta do sloma.
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Zakoni modelske sličnosti
 jednostavna modelska sličnost radnih dijagrama
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Modeliranje armiranobetonskih konstrukcija
 Za jednostavnu (ili strogu) modelsku sličnost vrijede ovi
zakoni sličnosti:
 za deformacije V = 1
 za Poissonov omjer V = 1
 za duljinu lV = lM / lP
 za naprezanje V = E V
 za silu PV = EV  LV2
 za prostornu težinu V = EV / LV
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Modeliranje armiranobetonskih konstrukcija
 Model se mora pri opterećenju tako ponašati da slika pukotina
(širina i raspored) bude jednaka kao na prototipu, a i slom mora
nastupiti na jednaki način i pri jednakom opterećenju.

 Ponašanje armiranog betona nije jednostavno:

 on je u početku neraspucao, zatim raspucao
 mijenjaju se krutosti pojedinog elementa, to utječe i na krutost čitave
konstrukcije (modela).
 u blizini stanja sloma može doći do gubitka prionljivosti armature,
 kako postići geometrijsku sličnost strukture modelskog materijala
(granulometrijska krivulja agregata, receptura betona, Poissonov
omjer,promjer šipaka armature, njihova prionljivost, zaštitni sloj).
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Modeliranje armiranobetonskih konstrukcija
 Pri modeliranju armaturnih šipaka pojavit će se problem da se
one izrađuju u ograničenom asortimanu promjera
 pri određivanju mjerila modela valja voditi računa o tome kako će se
modelirati armatura.
 voditi računa o svojstvima prionjivosti između šipaka odabranih za model i
šipaka prototipa
 treba zadovoljiti i zakon sličnosti za prionjivost

 Zbog toga se ne može izraditi vrlo maleni model, a veliki

model zahtijeva veće uređaje za opterećenje i oslanjanje
modela.
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Modeliranje vlastite težine
 koeficijent mjerila za naprezanje proporcionalan kvadratu
mjerila duljina
 koeficijent mjerila prostorne težine proporcionalan trećoj
potenciji mjerila duljina
 u modelu vladati stanje naprezanja koje nije u skladu sa
stanjem u prototipu
 "izgubljenu" težinu potrebno nadoknaditi dodavanjem
dopunskog vertikalnog tereta
 MOGUĆNOSTI PRI
ISPITIVANJU KONSTRUKCIJA
 MODELSKA ISPITIVANJA
 Modeliranje vlastite težine
 dodavanje tereta je dopustivo kod statičkih modelskih
ispitivanja gdje dodavanjem težine samo izjednačujemo
naprezanja od stalne težine konstrukcije
 kod dinamičkih ispitivanja to nije dopustivo jer bi
dodavanjem težine promijenili masu, a time i dinamička
svojstva modela.
 kod takvih ispitivanja "gubitak" naprezanja nadoknađuje se
umjetnim dodavanjem naprezanja u modelu bez dodavanja mase
(npr. prednapinjanjem)