Europsko Pravo Studijski Izvori Bacic 2007 PDF

Copyright® 2007. Arsen Batié & Petar Batié ‘Ziro ratun izdavata 2330003-1100030638, Recenzenti prof. dr. sc. Andrija Dujié prof. dr. sc. Zvonimir Laue Urednik indanj: prof. dr. se. Dragan Bolanéa Naslovnica ErankoAvrie. Lektor i korektor Katja Tresie Pavidié Tipografska priprem: Abel internacional d, Naklada 500 primjeraka Priredili: ARSEN BACIC & PETAR BACIC EUROPSKO PRAVO Studijski izvori 1. Split, 2007.(-egqoyo onesd ‘eegonod avid ‘earsruseya Souemnypjitt onesd ‘oxead oysresineg ‘eneignup eveid efseztuoUt req, efagennun ‘oxeid oustizey ‘onead orpeaoiiy ‘enerd eulua y oaesd ouaeisn) avid Boysdoraa eunforupod unfrugeafeu m exyuaeid Wpnpnq eqzeIqoRN “T "fiBoj0y Bouzoago ory oxead oysdomg vfi8of0y nitoezrear ec eanous oxTjoeU OA -eadee rforsog smands n niayoyey wouaesg eu waead yg elueSeyzt xat9 ns Hoy, ‘oxead ouneasp) 2 exparey of esqop wfi8oqoy wor epaip ‘nuyeg n moyr2soaqun poug s aurmuaSSoy Sya.sapy 0s2j01d orpoa ousofdsn eurpof zu ovsouso af eBafoy ‘majdg n eyaymyey Bouarsg oxerder ‘eigqgnaas Soysinds oad oysdouna 1 ouayosndwioy ‘oygoualu ‘oysyoasy 2 woajuar wruzengoez2u s nfupems 1 ynuowods oyexep eqpay, ‘wavsd Boysdoma e(prexruzod yrupayin v(ueas 3d nae #nuoyTOe rouARsg wu as o1seod atid Soureatid 1 Sousel Boysdoana afgnapod ez soxaur ysuIepeE “OUpeTNy “efuarafarsn yas afipmis auanexeduroy opeartnums af ougasod nszsaud woysfuojog exssjong Boosts afuereaig “Hy 0 wamgrnads eu eaerd fq efueangnar Baljufezspes 1 Baftnou nsou prow ojosio oupafez 01 2f ang “aren (osdome) oxprupater eu eg2znpod yrs ‘agrzn Bofuyermnum nfuezaynqeys woudnysod 2) eavud auraepetA 22 -eu (euruenuaureped) HseyA affoezrun8.0 eprepums yp{sENjowap waluepeatad ‘ewrcoyees uanyswouoyP 1 waPAQAIOd myTeAKEZ eUMT wBDAs afuad a6 afuorog “eUIpOR ulupalsod yar ofelarzop seu po uwo0g ixesd afgnpod af 0 “ynasapaaap wxi2904 po eaegnay foyseam Prqndoy n eumaymye wrusesd eu onesd py 26 O¥e] ‘VNaWOaVN VNGOAN £-18-2019-286-805 Nast s00t602r Bed DET UY IEE T (-18-2019-£86-826 Nest (oa z9-¥)¥e Nan, auirtas a vounzitex vwsrignaas oeygnd a eeaeoqeey - 1D puuzqreyuourepred Boysteasy affouspuay same2, Inudavanje ustavnoga tazvoja EU kao ‘puzajuéeg” federalnog sustava, s posebnim naglaskom na insttucionalnu ravnotezu ovlasti, odnose centra-periferje (federal-state relations), zaittu judskih prava; 3. Naglasavanje Komparativnih ustavnopravnih anal sta) posebno u podrugju medudriavne trgovine vs. slobo usluge, nadleznost iz vanjske politike, zastte pravaislobod: cevropskih institucja; 4, Osiguranje uvida u analogije i kontraste komparativnog ma va, posebno u pravu protiv monopola, pravu zaposlenika, pravi potrosada i zal okoline. ilaganja obveznog kolegija iz podrut} ivanju ustavne i insttucionalne strukture EU, a ive, te posebno case lawa Europskog suda (Court of Prvostupanjskog suda, Ponsjbolje pravnoizlaganje svakako se temeljinaostvarenju vrijednih komparativnih analiza s nagelima velikih ustavnih i pravnih sustava, ko jer takva analiza pokriva ralitita pravna podruéj, 80 posvuda U nastojanju da studentima Pravnog fakulteta Sveutiligta u Splitu osiguramo lementarnu literaturu za uvodna pitanja europskog (javnog) prava pripremili smo svojevrsnu titanku (reading materials) koja uz neke druge iavore mode posluditi za jednog djela kolegija Europsko pravo. dvije napomene. Prva se tie izvora koristene literature u ovim studijskim izvorima, (a) U po- http://www.dadales. org tava Zajednice") 2a toéke od 1. do 4. fjere risile protiv drBava Clanica”) kor \W OF THE EUROPEAN UNION, Thi * Enforcement Actions against Member States (© U poglaviju 7. (“Sudski nadzor w EZ") korisili smo materijal iz knjige Joanne Coles LAW OF THE EUROPEAN UNION, Third Edition, London, 2001, p. 90- 110 (Ch. 5.- “Judicial Review in the European Community ~ Direct Actions against (h) U poglaviu 8. (“Postupak upueivanja prethodnog. i knjige Joanne Coles LAW 1-126 (Ch. 6. ~ "O odgovornosti dréave: stvaranje pravnog kyjige Joanne Coles LAW OF THE EU- | P: 127-139 (Ch. 7. = "Sti 2) (Ch. 9 he Free mog nastana i pru- ige Joanne Coles LAW OF THE EURO- 189-206 (Ch. 10. ~ “Freedom of ‘Odstupanja od odredbi o slo. 7-238 (Ch. 12. - “Equal ana engleskom jeziku tor uz suradnju A Rogosie i MSoldo Druga se napomena tige koristenja pojmova EZ.i BU. (BU): U strogo pravnom smislu, EU se odnosi na Ugovor 0 koji je stupio na snagu 1993. godine, a sadrii odredbe o "unutarnjem trditu (takoder poznatom keo Europska ekonomska zajednica - FEZ), zajednickoj vanjsko} i sigurnosnoj politici te pravosudi i unutarnjim poslovima, ‘Medutim, EU jeu svakodnevnom jezik uobiéajen pojam za suradnju uspostavijen kroz, UEU i UEZ (Ugovor o osnivanju Buropske zajednice). Europska zajednica (EZ) sada je naziv 2a Buropsku ekonomske zajednic Ugovor iz Rima iz 1958. koji je danas prihvagen kako je gore navedeno. Tim su Ugovorom propisane odredbe o unutarnjem tr2i8tu, te odreden broj zajednickih+ npunpaid pyspns rupn(py “212 eronofi uoyeu foxzey (x) net (e)2onc aren wen lure) nt — cee =n 7 t08 op esa ZopuEPIASUY PO . (esr) urepiaysury 2] 10a08) vfavnd wpN-Brz sn fonder o spay prea Sondngoo soa S17 ‘fusargoad Snay tupeRNAY “$12 + afiun aysdomng afuangorg ‘e1'2 * 2619661 ®P2| op sapere a onan pO (6) na wlsoa 2 ++ essnord oyslnes82101 ‘eauays 1 1uquar fpnfonypo :(wouPgNPAUL) Ag 189104 °9'7 (a) afun aysdoung wfaeatuso op Za PO (vas) ene Boysdoma Houanysapp op ZH4 PO “(14 AMLIAZVA I MINVISYN 0% ‘eaead suraepeya ouporeunpaur aesodsn O¢'1 ~ eanid foysdoung tporud Q'9°T ‘oxead ousel oy onvad oysdomng 's'T jrosip euanysuvuz ovy onvid oxsdoung *'T vores efuoay euaead 1 onead oysdomng “£1 iwzuavs foysdoang n seid e019 ‘71 ~ pusuodeu euposn ‘TT “° ALAVYd WOASAOUNA O OLINADAO "t euswodeu eupoan, nfifuny nBrup vz ns euofaesso ‘py ‘argrzn afuuremun ‘(oe wonnedwio) fueaa(veu oaead du efgnapod ns wBnaq, “ego! | eqoso wlueiary Soupoqoys nfuazez ‘orupafer axsdoung wonerd wrusezdn 1 unuasisn ousoupo ‘oxead (gn wopoAn, zou azoU 2s o4§ eBouD nfueBezt 2f uapaxsod wsoxzt YPYSlpAs OF TaAleNl “ourpejanpous ja afi ns yop ‘nianyezey od aupeuopeunidns pysunst za affonansut ns oUIpaf ‘sougoso nusesd wus 7 oures ep fonpng ‘sorupalez, drys pod nfepedud e(oy eunfaeyd o spe 2s epey orrqoso ‘e-n1g ‘osesd osafum 8-7 onead 1p sorupatez onbud wwefod nnsioy afuaeidst af pexptiog “ZA trefod as nstI0y ougan IH10¥ MISH1 WOAO 1. NAT ) ndomg ez naeisq © x0108 “umnpayy “oupa(ez aed 1 pg exesd npauz Yowsod wyspze1 eis] jOUZeA -woworng 1 9p99 1 UoffBn wz n>qupaten ‘mysdoang afngn(pyn zepoys 01,7 epng af npgouzaqpeu pod 1 esidoud afuagouop wz mu3. OINSTITUCIAMA EU «0.0 esesseesesesescesesesesestsesesererets 85 3.1. Uvod cee coer 86 je vibestupanjskog sustava EU. coer 92 33. Insttucionalna struktura na supranacionalnojrazini ....... 94 4, Vijece Buropske unije... cette 95 3.5. Buropska komisija, vitesse seeeeeeeee 100) 3.6. Europski parlament. 3.7. Buropski sud. ...... 3.8, Europsko vijece 3.9. Naconalnarazina insitucionalnestrukture EU sed 3.10, Institucionalne struktura u drugor séem stupu. 127 3.11, Glavne znatajke institucionalne strukture EU - sadetak. 128 3.12, Aktualni izazovi ~ protirenje ireforma eo 129 3.13. Proces nakon ugovora iz Nice i zavrina rasprava..... seve 130 3.14. O pravnoj pritodi Europske unije. ... coves IB 3.15. Pitanja....seees esses 5 con 133 4. IZVORI PRAVA ZAJEDNICE 4.1. vod coeteetesseeene cosets 135 42. Primami izvori «2.2... ‘i 135 43, Sekundarni izvort 5 _ 2136 4.4, Tercijarni iavori 1 45, Ustav za Europa... 5 ae cen 152 4.6. Novi BU reformski ugovor.......... 163 5. TEMELJNA NACELA EU PRAVA: NADREDENOST I IZRAVNI 169 5.1, Uvod .. cotceeeeseeeneee 169 5.2. Nadredenost pravaZajedice cee 170 5.3. Tnravni uéinak .... cece 178 5A, Sto su uyjetiza izravni udinak..... 2... we 78 5.5. Koji izvori prava Zajednice mogu im 179 5.6. Smjemice ...... ied 6. MJERE PRISILE PROTIV DRZAVA CLANICA .. 6.1. Uvod ...... 6.2. Mere drug dréava nic. 6.3, Mjere Komisij, 10 64. Povreda prava Zajednice prema El 226. Ugovora o Europskoj Zajednici . 65. Obrana od mera p 66. Privremene mere : 67. Ishod uspjeino provedene mjere 68. Buduénost era prisile prema Cl. 226, Ugovora o EZ. 7. SUDSKI NADZOR U EZ.- IZRAVNE TU2BE PROTIV INSTITUCTJA ZAJEDNICE.. 7.1. Uvod 7.2. Tube predvidene E230, Ugovora o Europskoj zajedniei 7.3. Osnove za poduzimanje nadzorne mjere prema dl, 230, Ugovora 0 EZ. 7.4, Sudski postupak kod pokretanja nadzora iz él 230. Ugovora 0 BZ. ~ vremenska ogranigenj : 75.Poslediceuspeine tufbe — 2.230. Ugovora 0 BZ. 76. Tube bog propusta djelovanja temeliem 2232, Ugovora o BZ 77. Posljedice uspjeSne twabe - él, 232. Ugovora 0 EZ......+.+ 7.8. Tubbe za naknadu sete ~ €. 288, Ugovora 0 EZ, . 8, POSTUPAK UPUCIVANJA PRETHODNOG PITANJA 81. Uvod 8.2. Ovlasti Buropskog suda pravde. ..... 83 Defnicja sda (tibunala) w svi etanka 234, Ugovorao BZ 8.4, Neobvezna upucivanja - sloboda odluke o upuéivanju. 8.5. Obverna uputivanja .. os 8.6, Potreba za pitanjem, 8.7. Rezvoj doktrine acte 8.8. Forma i postupak upucivanja 89, Razlika inmedu tumaten) 8.10, Situacija prije upuivanja.. 8.11, Pravni utinak prethodnih odluka 8.12, Reformacija postupka upuéivanja prethodnog pitanja 9. 0 ODGOVORNOSTI DRZAVE: 9.5, Nakon predmeta Brasserie ~ primjen: 9.6. Zakljutak ... odgovornosti drdave 197 24 219 229 230tl ~-@avavaod ‘Vv xvIvdod auajsodezoures ez weunon bupol ‘6ST suraoyp wpa ueuosyon a woman Hp 831 ++ nfaemfiso woupoos n uounion eupof st er ed weunan yeupal ‘9st eid eforayoq Sst -sourpaeido euarye(qo efoeurayp euaeazoN ‘VST eee fosdomg oad 11 epee uN A SU 2TT/SZ eotuualwS “7ST aad poan rst furan) S8€ °"* VINIOUVISAIW I VALVNAZ Vd VINVAN.ISOd LLSONVNaAL ‘St ‘apnso ousuzey FFL afuegeuod ougosg ‘¢'FI zl Teyo9 eotusaliug zt oan THE +" VEOTSA NINVZNUd | ANVISYN WONAOTSOd ‘VHINGVH AINVLRUA WONCOAOTS 0 IXATUAO AO VINVANLSAO ‘Ft opens soorseeeeceseseeeeeeesfumaegupestagniog Eze eu OEE TLE ee at 0 esos 6p 1 ep Puvp tape xeho0s OT'ET ggg: oo equnad spnferumennyypaurr 7a 0 eiosan ‘6p HURT) ‘eet figs ynupeouu ynguoyezou efuuad 1p efarztad epogors et eee" Za ‘6h 12 -Hinyn aferany oupogoys “et zee" UnySIpaU | Za © BOAOHN “Ep IEUPID “SET ree ae oe aee a ‘ep peu afurlurso se see Soo elpeqyeny wojgend PET soem zan e-em oped wo eEL sve a ‘noes auace fepms = sq srg woe apoqoys po exunuzy ze . . Posner * Vonisn VINVZMd I VNVISVN DONAOTSOd VOMOTS ‘et we “efmancnpogor mre wp amp arp ong 221 as *sfaepspen eu oneud eset sapoin 9 ee 5 : awoxpupaf eu oseaa “sZt le eeeeceeces aygineuog 1 yezejn vu eavad cogg/g9 eorusolans ZL te ++ -aqgnys auae(2y wagupes afearpnlpsy ‘¢-Ct fomyod v7 pong TZ VAINGVY dINVLA ONGOEOTS ZT 0 r0n08 “6¢ Tp MAS we PATUPE vroao8p fonzey “121 Seren tit “+ VOSO INVER ONGOSOTS ‘11 a “-wyp{nog eaesd nngez 0 {puanuoy oyedomna wud offen oysdounSoUpO OT + eunaead umulfouray 0 (orysdoang n wyatnog eaeid sees affum aysdomng THING {ONSAOUNA A VAVAd HIN(TAWAL VLLLSVZ.'01| [MB SUBSTANCE OF BU LAV, U PUBLICLAW IN REGIONAL COORDI "1.5.0 prio curopskogs prava HR nein ain pa Eo 1, UVODNA NAPOMENA Recentno priznavanje vainosti prava Europske unije/Europske zajednice na nekoliko razina reflektira dramatiénu transformaciju kroz koju prolaze najrazvi ‘zemije Europe u posljednjih nekoliko desetle¢a, Institucionalne promjene u. turi Zajednice, koje je uveo Ugovor Europs! 'TEU-Treaty on European Union, Ugovor iz Maastrichta), transformirao je Zajednicu iz ponajprije ekonomske organizacije u Europsku uniju. Usporedno s time rastuéa zbirka pravnih propisa kkoju je emaniala Z: dookaz sve ve¢e i vainije uloge koju Europska Zajednica ima kao izvor prav ipa. Pravo Europske zajednice jedna je posebna vrsta prava ~ zapravo pravo sui ge- neris. Ono je stvoreno koristenjem zalihe pravnih naéela koja sadrée pravni sustaviuu ee -2udadwe8 souewzeunesdafpeqyrun rand wat ep comzescipo ns fo 2 weg eund euedeyg e290 o6y oe ontid lapoflod ns yoy wosyuo nangez sounuSoy rauref earupatez, | eoupatez,‘ofnag “efpeary euazid of worupafez ‘ong ‘Suyzes apy tay vu waesd 91 nijorisatueur oy ousoupo {uaousy used rulepeur, ory norupafer nysdomg oesido uraysyoer sano ruaeid af ngeurale Suryoyy ayy ur adoung Yala, 1 TANN fousdouna A VAVEd VOOTN TT ‘affpeyydur auyeaj aysdoma nfoun wfoy eurifueyd drasid nypnfiowo wat 9 ofoy eureungola qt nfpmet ofau ‘efuend eu axono8po ouof oid wamuapms TipAs p> tuseumad Aofolu ‘oN -eumpryyerd eureomuens et 39 eunfoyo quouatustad wsofuaigaoy pays 28 nBou ung t nxtuyor a, 210R08p0 NE ‘yruforq exonzt oy aqneuia}qoid aysdoina nfueaelpalaso azn8 coaeidn afoy woliZojoporaur ¥ eureyruyar nfepeyso nuapms ors UoxeU UEHYEIO a8] anna ig eaead pg wjageu yrunesd yrenueaajx ual tffoeyynuapy e3epeZ ‘anid eBorpsdouna afurenegnat 1 afueaafiuamaes ez wfuapeu Soug po afueseuzod af af apo aulezeuz ‘2ufoug anol axoAo8 nuap 0 ‘sorupalez eazeU yTUpur>y fo19 Fpaxod ez uesono#po fogyaa n of pns pysdomg ‘epns Soysdozg enspo a1 voruzafas 1 eanemSar oF -s1d ougesod ‘sorupofe7 aansto, wand owrepurnas ‘eavisn Soystusoya i eSoysdox tej ousoupo ‘soqupofe7, exonofin 21 exatiap 36 ourourd eavsd Sono jayZ0¥Ne Tab ‘onzad oysdoma wz wuwzan e(ueyid wu eiox08po afuesyu0s nEpnBowo ws! 29 eo woloqoporour wopnfezeadSpo nfepejto nuapms ep wu ed oxo af wqAS ‘fueangnzy Sageu erourpard afveseuzod ou -feep rouarzuaysyo 1 mpalisodeu 29 yepyo exesd Zoysdoma mjowupaid wourpalod ns ovis Sdouolendony wom foes vungnspod wip n3s29 efod efenegn wed eFono exeuausofa ysousjaydaxdst ‘eqoyaas nereod o 3) warng "avd Boyedomno swap uepeape oroupo togot ‘npour uizew a6 foy ott nofuanzes 2) efueargnar wioupard nffsdaoied muyeaynqoans ‘tnarfhumzer niazes of ouzea ‘eaesd Soysdoano nsyesd ‘fares 9s aouso eu aorupafez, pofez eavad oj npaurzt ef04 qjuaesd ranrupatez, eae uarzuaiur ren aftorog “eariens $0} eyeuaU9,> YUL PUD To -woy af ouganod ‘sorupatez, oneid oy oazad oysdomno yafunzes owsiq eq ‘sorupafez easad wurefonanisut# eusrda2u0y{ $ axoyain aysdoma n af uxpnipfn aSIEAIH 3, -ygnday aeysns ruxead ‘odoang auy mj earions yruawid pod oxresoyigo 0} ‘oes8r seurep op ‘ojupatez oneidHR igen boat RF Roto lands XV, [VI lea ora Gredanshog zakonika (Code civil diguj beskrsino mnogo, Za Njematks, na nadvladal ilo pravo al uz asimilac sstnekog prin comin la ka talnoganjemackog pravenalo svoj mjesto v Geetbucha i 190 ‘mera ko primer 2 ov ‘Tredalekeja koju motemo nani pre godine tao na raj prayitkim nelagajima te podusen odian Korak prema promlgl stvenogagradanskog zkonika a Gave carsto. Cyan Cane, BUROPEAN LAW INTHE PAST AND TE FUTURE Canblg 202 2 1.3, EUROPSKO PRAVO I PRAVNA TEORIJA teorija ‘onda die opservacieindicej ini pravc koje tavo itravane teal msl Pva je da tre ‘baradunat! na mnogo pela kako bisedabio positivan odgovornarugo pita =. daspecifiiost BU svar porebu raza noi unaimanj rule suiting iamienent istrumensta 2a svoju anal, 18 Se eS vane europskog pravau toe hnibrida ~ earopekog prava neposed vnog poretis Koj see se Wales LEGAL THEORY AND EHO Noose 1.4, EUROPSKO PRAVO KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA ropskih zajednica pon koji su se mogli koristti u svoj komentarima. Prve malobrojne predmete osigurao je Sud Europske zajednice za 19i) SuTaRERY oTOUND A MINN prod av py ougpeod OE Ou FAUT wap pms qruaesd auyspspqas one 20 era mere taped op ae Steeda 07 “Te wang a ER OR MOAT TIN I MAI PPA ETT joing Lunoastasn Setting sAMaEsia NOK NadOwAE HLL OMSL “anosod fy fo wage aiBea propos yoexgruep eu you oneal oysdoana, ez wepipusy Zouoanod Soup 0 ig woliuotm jwoyidosne sypq eye ru eu apaurtaqpasodin ja sue | uy youstarnpouTafyeenyafanlpn ‘ond oxsdomg "waluared 0 pu0i08 pao owao wpuosd (oojupeersysdaung ovesd ong peyou oo suowo 4p) aun aysdoang nana ys afte ouzdisez ose exsdorng ox eso eupemadas| wou8of 89 A “onerd eiaidioyur r ofamspaid ae nwofox, 1 ypes wBouo afusdeyzt ez agrzn oupofod nexeays wfaeiseu ~ sa001d jUaepouoyez pyscoma rusyojdusoy avid vfoy wpgatnar 1 false ‘280 7uas ~ eaeid Boysdouno osou, yor01d f “uvdso ruanepiy upotos foxeonoysfoyseany 0 sion woo wows! ‘e-oso troA08g nfiveuiaydun e1poine Boysta postu ong exon -2souop af af0y onead ourepumnjes oulorqoreu ouarea2 © nfeuay eu ou -OSOa) Me? 1 waLsa‘ona mogi it abu Je ho: TB EUROPEAN UNION DISCIPLINE BUILDING MEETS POLITY BUILDING ute Ox tndbok fe Sate ey Pete Cae a Tent utd ney rn x, yu modele pravnog obrazova- aku akademske karte, te 2 Jako pootvni take i negatvn Sow THE EUROPEAN UNIO} ts iplne po svoj a pricodi ‘ednickim metodologjama legalnog pozitvizma { ae ety res Oe 209, 728382 inarnim, kontekstalim il util kao puka, naplateno (BUILDING MEETS POLITY BUILDING a Te Cao Hookse ve | sn Bul 704 fg =P UH o eltendBoxpryTET po Yaxpo 2} 0 afd ouarrun0U = xp overs wagon oysod ues 92 soofun ysdeing myo wourtim edrasidFouanaRteaE pope outs yornsoxp | ouniuE® speayer ysoundied n (eungnapod unos ‘an inffnsou m ao.upeezoona‘nefod ano apos nee af epeour ‘na rearens} pas aaa 8D IT PPE MTT] WANT NOM vaGOENE EL nese, poid pes ,afpeiedooy sruarrypdszod,auoz 36 oy 2410001 ergy arp oupnBout ait seep Ou me xan onpe fod xr 9 wun ooo oye po un A so = Souse:doujsupeeu wn2y ns way euEEpms ou Pie 4 pudeg auaie8) xe oid suapet, somgoe| pods nay Woy woe nq wosnye oman ureop eae pes pfpns ayean puowgsueuz usesd eonpod tpepaliod wore, oman ha oun eupwony Soup taquerapy# ofnzanod oujeuojancny 26cm oer entsodso fod ory 2¢ouesopay, ye eu -3p2)adzou0y | wxeindso pea uafpipod wars ony ny afreattamand we HO THO, ‘upofeeypjdoma uodsn | ‘lapo omuopdo 25 epeyynoe9puneo worn wapfacuqo cules euipened aysdoina wsaid auaielgo oxsuopeye ory nue nuqeuotseuesdns ea nuposeunpetr eeu siszip fers ougasod ag ou rN span pas pysdomng marys ipasods nureoyt eased fener rumen ouronons muy ie Oe ‘woysdaina nfaainpod ouezoua auue ann 2 010 toy leiesod wuteoupo eaupozeumponaneg aso psa uowougy afar ‘erinsou ans ng Bp OUR farsa ea foe esoupe uuporsunpose oH p15 2p ale ana ON Pas pedot nt 9661 2uipo of Buoy yroiaay ONEif pst alta lel eavaauatva (bez cba il on pial difuzno nepisan popu seeo ine ae gov shame usu endo aldo ujennog dadnjeg EUarantmana) izuéavanjkonsttaionalizma kao znanos robs akonito oxnaéenthu deta dane uz postojane moguéeg ops sbopatanjem meine ime Nekoi inrmenik SE reo dae drut nl Sad OR i ete pon 26 271ono8po yedoma sefglnqo Bouresp Sou fueapeqpo 70q nauedooy spot kare oyey sou >plod el exezip = eusid af mp onsotpo “usimod eupyunead wand ns ey eles op EAPO 1g oUpE 8z nyu wwonead n wuaesd a {uIps00y oye} ‘2f;2eu4p200% mud nBou axrzicy “EIeUIDU 19p2j wou afi ni ‘epes ez wraseq “epurasd 4 ‘eayspaus exnseya nfewou epl “rus ontad oust pafors x nef eo mye po eupeT ‘a1 anpe yaad auttad lseargnpo Bygiuod af wasn one ace ‘OAVd ONAVI OVI OAVUd ONSAOUNT ST Ties anc ag Sa In ORO TL Namo AEG Pepa PET ‘pawn pron Osta pony op fsspand (ou owes osasnitode ‘oa ud easza(go Hoy wpoiod Zoueyuods uaz yowsod ysous {SE Tar ono a Kaen TD HHL PNW ANT PPS PTA opm 90 HEF ONIATINGLLIIONSLABM ORICINESNTTEALA NOINA NVGEOLOTIEL ars sie or0d mpafoden funie08eR9 od afuouu C0007) ela Soyedosng, eugpsod of “afeuowip nuts n oppeen of 2 o8thg.Fi oalaraintneisnaln(pokebnd tomda) Finca se nan odvijapostupak intgriranj akon oda vlad ol ‘tog tatopskop preko straranjszjednih romse zone pa sve do moneta je destrutivnau odnoea a prospert,. an natin te ra negatvnostima 2a male poduze politika prisaaju posebne interesne skopine, dal ‘utwrdenom praveu atime ivore na poste tho posso. Budi da eksplicin ta a sveukupno Hagostaje.Smanjvan fe abi negolipoveta i eons integra Fo im. Orde feo oe uredta ‘logs ima drbave, Europea uni je postignsté bog posojanjeesropskog peava § kodikace opi nae | nacimodzakonodarstva nad sudskim od urmoitl visnigtve fnjegove vejednosti prihodonl 30ee we Toad wages PARED igen, ureynypr mason opine wf. fog skin fo Nesnyezuey nBoUr WH ‘onead ‘ng Imvsiuad ops 19 gp aon 9 pun nsw Prue erp Hopes ePE sl PE ood nfeagoltsod mn onsuaadopdan (ab 25) eae ann woUuae/in eaeidafuezens os OAR EMILIO APoitaakob sada BD avaonde ge agleynom ekasomledsocjsne legislative “.BLan: LAW AND BCONONICS-THEUSB OF PURLICLAW IN REGIONAL. 1.6. 0 PRIRODI EUROPSKOG PRAVA regulacija ekonomskog Zivota, tj. ekonomsko zakonodavstvo. EU pravo je institu cionalna st¥-europskih piaviihsteéevina (acquis communautaire) kao supa norfniLe "Hr euapraBe oy arsipeIanY Op RT IER HARA ET RNRIOH he Wolo po TUN walang ~ praalape aque n-ayueneone= nang uae ypABOWo oF fgeuuoysueN, ‘VAVWd INTAVAVTA ANGOUVNAGHW TAVISOdSN O°2T oe "ar RD NIN NPT AIO DR OT oquorstand 9. 0F4 fap ead ‘fg voruowjdur moran aeezp wpe spun: oxsid ig neaouap sue anezsp eatad wused pe, epuo “and pg afrejunuaydut woud auuoU fg Neaod nfeots some AND PEC -eaeud (ig nfoewoudst ex ausonaipo ns oy 2omeep axe ‘ep | easad 3 feu eloy etn yt wlefustuad wnpaooid ountynsurupe fopneseospotl medunarodnog prava prema pra kao ogra YING OFA BVTERNANO. 2s. Pan‘tung 90020 Pe a momen "dl —+—EHI ‘aay BUUODON, ‘Rar SujuopseuRTdng Ta ABisns pysluodnisegiq snamene wonsafoy oz af p ou (ours gfe af yan oqsdoang m ep af 7 Pte aluonosalusp) ESeeesiy na honyysuy or ‘surtureielip wrpapalis nipaltaso aypor ypu oulesmjog ;UHDyseR ‘uaeed (2) ‘oyeug m moqUyR 2872p eaope yruanp 2 souaad au as apo auReA TT Heoupeded Ht aq ayaBot aft 2 jaeaaturmaots ep of ma 2fugponn of oxzes nee) ee furans wargrpo ape Reeyod | rsd efexego[eqo eunoquep wamangip musing Sjanupayasy Bau 8 OU ep otal sfeageur ound oun our of woaNer| smporea() =ypsfod aupeseunpeus + eamsns oxgemod foueuoceu Hoult aifeea aneeyod otgop iaduat enuapms Boyeas dona (ounesdoysuepesd (ys fous ou onerd cy 98 oy, 24 039 owaftsg nares wowsEad af read af uazopswaeid eBoysdomo afueaeynzy ondgrat niu samo vladesiva ais yo faa, Tek svi bal zsedno dine EU odreduju njezina polite i pravac 2 2.2. POVIJEST BU (1): ZNACA] OSNIVANJA EUROPSKE ZAJEDNICE ZA LUGLJEN 1 CELIK (ECSC: EUROPEAN COAL AND STEEL COMMUNITY) juspi stdrndivanja drfava danas predstavja Buropska unija. Ko tendencije izradenog regionalizma u tom su razdoblju uljecale i na osnivanje dru- ‘ih oblika regionalnih integrac i bbodinoj trgovinskoj zoni (LAFTA, 1960), Srednjoameritka ekonomska integracija Australije i Novog Zelanda o slobodnoj trgovini (1965), Carinska {iekonomska unija Srediinje Afrike (1964), Sporazum o slobodno trgovinskoj:zoni Kariba (1968) i dr. xvi nukleus danaénje Eu- (ECSC). Potom su Rim- Jednica (EEZ) i Europska zajednica za stomsku energiju (EURATOM).Prvobitno je te ajednice nil fest zemaljaanica(Francuska, SR Njemacka, lbaksemburg i Nizozemska): Ugovorom o objedinjavanju organa ‘ajednica (The Treaty Establishing a Single Council and Single Commission ofthe European Communities - Merger Treaty) koji je ptpisan 8. travnja 1965. u Bruxe pio na snagu 1. srpnja 1967. godine formirane su Europske rajednice Na tom putu institucionalnog refor .vanja medunarodno pravog identiteta Zajednica se kretala u skladu sfunkcionalnim shvaganjem integraci- 43se afisod) eunsdnys euaeportneg 1 apalta o¥s “ever nluqus n odomg ¥70 ‘lfowanuoy sqparpo aqpatord sper ‘eaesd wyspnfy ez epng uss wfsap ound 0 affouasuey ype o expo af exosou0g "eL=tI| I sod 19 af ~ ryuaureyzed Roysdomg afuearuso joing aupedez efueac(urpa(n idioutd quezspes ns ipnjozat of euasauog ‘vdoang wuoluspol wiary0d pany worsuyM Ceaepalspaxd of woffouarapuOy nfpuaiayucy oorrztuefz0 af oy ‘ium nysdoma vz wanyoq o1ssuasalaod ouporeu -npoyy ns afeaouso affrezuedio ayn stes9p3j a], xp 1 wfun wysdounaung ‘nfuposns jednasez. jas ourepayi ouyesaua8 Moepeays nm ayfz02 NS 3 seu vaezsp ypysdomndoupedk -afysod voipafisod af eq ef2p: “wajed Soysurpeousapalsnfuezens o eeSmp0g 1 4gEA10N “CPU ‘oysuet eam TRABRICE YOHUNUY YrUalarpalg a. NBM, wOWE wieUss2 ‘upisdoano yod npotazt soso uspn(pyee aurpo8 “6461 nfuaen n af wo.og ‘adount qweigo n afueaopetpns we crys nsoUUIDid 0 afomjozas a4oBiaquapun, 2(u>30u0P 9f oppoyraid ezaavs-OL YN MitreatUsg “wyZEUIDIY Ys | eUDDN/P OLYN 1 oUrpos “sa61 afi "res Soupeyy msypiu0y n adosng aupedez nsouges 394309 wafurztsod ez e-avys soumut af ovfeys ezanes-O.LYN,Hfusseas Wpezod r) “eusoupo wpe axes n nsoiadeu Bsex | euR9g apExo|g UoyEU “spoT auIpO8 (OLVN) ened HOS anya npauiay soao8n af waldopys ampo8 “zp61 surpo8 got ‘owen, doang 1 afiea -vfonsoid oxgorensouton af opresd nfeargnspn wroupaiatid 52103 raid fea ‘oquep exezap ypysdosnaoupede eynujod eu affoeurpi00y t powod aypusure wlueaesafuisn woWLAs Bs ns mysuIouoye mysdoma vz afjremuEBiG afearuso OTeAOY ,"Enus103 eaezxp efvean(urpafn zaxgo oransod powod efu “9 waBt005 v-ciys Brule Bounvzrp usjg Boqpatiud ors afar ns yop “eaezip ypysdosnaoupedez3s2eUs35 yr6t) Tojxe1odo woyswiouoye owed urjd aojfeysseyy af o¥p enajo yr af ueqanod earupatez ypysdoang sua{ti0y ousofixod n pian, eotupafer yrjsdomnay jod yswouoya ‘usainod eu yso eaaknyee fouposeunpau: eu euapasn Sou -aezapesed ousoupo “exapyezey Soxprit[ex9p2j 3u1A9{0N uporeUMpaU UPA SHO} reaoj(p Boryprupatez eungnzpod efBuifaqur jaf exvgap ypuasaans nfuesn qu BouyetioisiinParlamentarna skup3tina), imali zadaéu jaéanja politieke suradnje medu dréavama Buropean Court ofJstice) Ni je Ugovar 0 FEC, kj Je 8 ojo) procto) fo se:ne svakom gradanin Bu: rope aaednice txaymo {neposredno, dalle bet uplitania matiéne defave, moralo prinjenjve 1 pravo Europa zajednic;uredena prednost prava Zajednice nad pravom nacional drdava; -apesicta, umacionane = uvedeno je pravnouredene koe je nalikovalo na pravnauredenia nacionlnihdrfava, sliseprostizalo mnogo iznad svepa to fe do tada blo poznato kao bil kakva forma medudetavalh ‘odnosa. Ovakvo pravnouredenjepesalo je edna od znatjki, ako net bina 2nasja, jednstveno- HL Buropske ekonomee gjedace. otvorena su nov poe sua, tofala prelspan urelnoj prove jopée moglo eam iva potpune li samo og bit ber dugorotng uj dogo jednidh europskih ska Tav.sjevero prosienje obuhvailo je Dansk, set Ujedinjeno Krajevstv 1973. godine tv irene obuhvailo Je Grdku 1981, godine, dok se posienje na Spanjoka i Portugal do odio godine 1986 lj nov akc, Tako se, ‘ba primjerraalea! wodenja Furopeog fonds 2 repionalni razvej godine 1975, te stalin azgradoj Fegonalne polite ber sumo trebja trait wprstupanju struktarano slabih zeal, kao to su orga lodemo do Krsna tree eape, do prve wake ima, Spomentli smo da sa tajednighim ex 5 moguo spoznat proces promienetraicionalnin joni Za pote tog process odludujaca je bls injeniea da je Baropa puno zaotajala za SAD- ‘rehojesazvati Konfeencli vada rad promjene Rimih ugvora po lank 235, Upovora 0 EEZ. Napodethu obj navedenetotkesu se, 2fedno s mnogobrojaim drugim promjenama, nakon ve ‘oma tetkih prepovora i jako orpor, posebno Vellke Eitan, nail uJedinstvenom europekom Sstvarenaslobodinog, verano oillena ugovorna pravila 2a van stss lun pupjeuow i fa a OT GT Syeue pod eaapanop iodo 08 £684 nsdupo n ONDd (0s) Hom? woUen woe tO fuer woyes af foyuag 30x sappepaid gas wosoAdd tows apayFOg ws ts ep eo ops ypuop suo Hany 0 BunuONGTaEd wa Splpns opdon ep Ase po OUT suuouoduoy aypred-ouplooswfeerand ao oye anes Aen 39 apafer agedamg laure npn nepoiat sojupafez aysdoma pour mysenedy ado ox eplip dou ougosod frzu2saqpauasd aq rnons 9p afte efetae «eo i Bonou sarjedtad eurjqusz wpggspoos a efeutzoynren wad | og? wussoupo wajedoansF wap onan ges af af eusuuos earn ofc "empo8 vd ours ojoud 0408 faruso 0p vas po aprrp “sono wosoiodn af ny, “ggpt ouapass | neva of dna 1d (wo, wad au ex, < Ls foedoang 0 son0% Preereereray (fa) afINA a4SdOUNT VINVAINSO Od¥-Zael GO CAD NA LSHLAOT ST‘Shap Buropske aajedice sar ‘agovore tena Jedinsvent europe {promjeneo demu eos Zajednia varsta igurnosna politica dr enemedudetav Toja se nasanja na Paid ugovor (BOS), na Rimske je Maatritkim ugovarom dotivjea mnoge dopune sup, koim su na ugovorne osnove post ip. Nita aura nije vom postavkom elev svojam cjlokupnom struk- trom, onako Kako je to odredeno odredbama Ugovors Pe principa kv (c)uvodenje Oabora 2 regi profizenje moguenoitisankco- iranje korist Baropskog suda 2 lua) da zemije nice ne poRajunjegove ode ‘odredenom rola ne proved sajednicho europsko prave drut osu ddan edits copa at [Nasuprot tome, surndnja unuiar drupe iris stp koe je sa spom Baropske zjednice, ‘pak, imala dodirih tofaka, ostala jeu sojem karateru medudrZavn. 2.6, POVIJEST BU (MEDUBILANCA): ODLUCUJUCI CIMBENICIT SHEMA INTEGRACTJSKOG PROCESA [Oblast srednie unutar EUranakon Noasiicho Fie -oniane EU] ed vadetnet [Semple Aa oo Hbodnog Shreve fatto? ‘Strona oka prt Eanes" pote Prjatnje oblor Europshe akenomske suradnio 54 ‘ooperaia i druga dia stupa, ka uj sve drtave lanic, kao it et lie eimbenike odredena ovog procesa- repre, ali pokretacke snage 4 moga irr glede proc ‘bulvadena kooperaclom ‘Th zaljlak vod nas. | rpanicrana na ako race Baropeke je : jrdnogleo |p jo sek domination forme medudrarne sureeje Pat uta reéent ono ito upedaw oB tra cbatnjenj jet kage maui clavate Ste Lalsenbusog komromis, koji je [Naravno.u sklopu te medubllanc, gj nam pedostajedesetgodina enormno broog razvoja uropske unus ‘of oppotan luego Ha oplpn oppew enum pd Rxpomng auapeuaua |p Wd op ea euro oxdnsyy >neord oufoxze ausuyo wz ours nou fq zee ous afta fod pyyedeuesqadouuseu sun uespye Mumsrappoempourefsyioad ouestea swepuasury ouop ausnond ant oft rosa fina pan oysdomo Bou>naspofuoxeu af on “esoaodn ey ong 2 wala ssoand ‘pes (Z661) VVCUAISWY ZI AOAON A) NA ISAMAOA 87 Tad Wood aay nd yea ada aap OP sud 2801 ouspypo2f ig 'epo afouazaOY ms ofeaud af org seu 2poe wos no yRPipasdefpuo ns ox eomapaypoturesnyayy “yO. 9s ‘WoURAIS Eig a Ow eouO | fp ony aT pEROd a eouO npOU| RAT PISO bq ruprazesaasod ep ofa08ny 01 ours 3 onfoap selusproeio ro4 oyu od «| yupaferofgeapod -stae Bou aan psd oxeupa{oesod wowed pydosng, ‘dy ud fons 3 pgojodeyvouesed Boysdaung ‘sr wort 1 wz ert aun surauonr eT 26/9661 VOV TA AIONSWAINON. Od ¥LHORLISVVW ZI VOAODN GO *(A) NF LSALIAOd “LT ‘sumnzeode Boyguvery eas ba eed po ARO PIT SPP SUPT TOOT oP e661 po wousua nang aged ow) ffoyn utp auncusoapspate mite ‘wfpetojay yzau npruod zn sauepqnpout ano tape, ‘spfind aftaang ony eeeeyod af 1p ourepeu sn en ca's oma wouzeswinond ya een Hoo poy gp 2, og se ON, fiscan #oad ngnaped msn 25 ns aezeqod aoxgeod yeupal myuanfaoulen || porebno mor itaknut napredak usuradnt podeudjunutarje rave nim rokovia izadrikama w tekstu Ugovor, ovdje se sri tod, vad postipnut ndogovor 0 prokockana oguénost odrdivg produblvana integra, p eposredno nakon epchalih razvoja 1989/90. godin, bilo tbe aejednidkeEarope nai da zljudio bako Je Europska ajednica, odnosno Enropeka unja inetventh europa 2.9. POVIJEST EU (VI): OD AMSTERDAMSKOG UGOVORA DO UGOVORA IZ, NICE osedkajepostignut | dogovorotome dase razradi Buropska pveliaotemelnimpravima Poetpak 9ond eraaaaads Aa pata rq peper vfueny ofoeaepel omy oxo ouganoda{opq# warokoda wRsuRpraSUY wep 57 (oy ef euowods 720 yy pq ns Waa, sonsBy afer smordud ws ‘pi fouanzucy akou feats nganod opal aups 6661 wf worp2pod mujoy lamps ‘eu of ols oxsdosn wind oypuepaisuy wSous eu vfcedns uoyeu euep205f0 2A, 5 Wag | EAPIp DDp ou SUSTaNA) A Manon Bowe Sueucinasut au Sued i ns wBoyS eaunzes OF (1002) HOIN ZI HOAODA “MMIA) AI LSAMAO OTe Dan uehod wae 09 {pa oso eo an aRIOSRT RTM Tg a ATTA oy tpod fez 21 flo Bap 08 F002 BpaA pod es zon ajzatand nfo nsoyeupaou wu ouaozod Tied Gana PORT TON | MOAT HATE any opengl poy 12608 yep ye HUE PRA ‘an par orgligosmaslu f spepas walaopalspaud apsrayiod pea nssmag 0 ela 8940, ‘mjuases nposod n arpa 99¢z a9 5 opal Epes afouasajuoy fuereao oxoqens aid po oroes sq ofa nuanyes Ongena nod od sup sos oped wpa sandra n Neyo eens schg of rome otEee muse ur te left-over tilekom Kanferencje otvorila ane suradne.Pogleda}mo cesltat th pregovors, Tedmas nekoliko glia - nova promien ‘Ova ese ubududew sim fazama upotrebl i Santer bio sada} Vijetn i proirenja ym vetinom, predvideno je da se nakon ratifciranja jednoplasnihodluks amen naelom odldivanjs, valfciranom veéinom, pel em drat oval poktedena th pro _zajednitke polite, dale w pode ptanjima. U nate, i Vjete moe done zaljutkekvalifcirnom vetinem kod tego vinskih ugovora, sata jh su uslage i prava ia podrvtia duhovnog posed novo bit rasporednl prema ko bi gasovadobile zea Koje suse peje za io respediela glasove Wingy EU-0 a nel ealjadak dabje redeni nakon pristupana sake now delave 89 ‘200 SPOT GOEL OE] Ba pOd MpwApaTod RANG OOM Tous RT TpA uafaetsnsoupnpagn lupeans nupejod we ayidard ns ep igpyex ouresou ‘nan na “Zt: poy ef F apep sa eye wee encod ED {2321 peop aqparo "uso a fern po oxqualfoun fe ‘fupeansouEge oan ex ougpnod eetz af oy efeeud oy eisBes op oop af rpafpodeu "yan ory, “vs su fo tan ond p ay elon yo sp pon Baus afiad law vanfenguerdo tous 90 -polee hun ays nds wasp rafueejodee 8.0 ous Po Sou uu} 2s runfoy n wanfonspod wisyptod n apeyoig 2p fo usp er yroepndon exeao oun aysdoang Oa erwin onnid aad aun aupeupofod neu eu tron waluedeas (1) “eons Soysnepesuryauohoud ung na nfeueo os oxade oN 2 tow ENTE ‘pasado a= lpn ad au Oey roToNGEN IAPS uy of oresunp wun uueaiuer woe ido ees yreepop ualsapoAn # OLS He iy neunfgrapod n fag wow2graeo n ott fawn Soyery eareyypo n euaLEENg eseAoios "pz od srouop angio 2s ef mwonipod nfuangoadwyaBouuo esadsp af oy as0uc8si4) ‘artuapsey npdse ag umpol yolwoumped ydorng en ateza t"rsafa apfpades aso, 9x ona ewioas ypoSop nigopzes wowed won wal op nsatop noun 6000 P00 PO aopze ez agperpo auzoqz amend ep pseu a out ‘sues aBnsp § ye paguoy wesmsfoxd ouxesoupof of oun sina ns eyandoy ID | OI iouneien Boge fadeuod 0 wuage(ps oueparid ausod 2914 uauopeg 6 otal ejlpodsos fuogoudeqop ass op oop 924 pry souarouananoN qu eUMpE:S Ser Binquasyny 2 pod te{to tim nbtramentom nije mogade jest ajegovo staljanje w dadbuprotirenja poli@ah podraGal Za to postoj ogranigenfa unuta ati obnostdilovanja i efektivnog ada, {i medunarodnog sustva, presi fe pak nv ‘estima umanjujetransparentnost procea odluehanja alli njegoraefkasnost. Sve wsvema, mora se zak ia nije poduilapobojianj apa up jedodana Ugovor iz Nice otvara dase zanimljivepespeive,primjrice uprave Enropskogustava,Daljeu tekst red jo tom raavoju, ta ravoju procesa nahn Raspodjela glarove u Viséy po Ugovorv ace dav dlanca gas zane nog stanorniv Ue (0 rehao poveatza da pata dale ostanedjeltvo sobna fankeionrat.Pritom se, wlavnom, rad sedetth tava Komi, Ugovorpredvda da valk drtara ania od 2005, godine samo po jednog dana ‘ead Unija bude imala 27 dréava ne sie prelait 27). Dab se gral jednakopraynoet ev drtavacania, bit ge wredeno co rota. 66 Respodila mista Romer po Upovona i Nee]0 ‘aos wpedas rowed rleptpne oped Joysdonr mou of po 0} 2 sis ayedoma waeamepazd use yeas z of) esate yqeuoreu BACKE OF rumspaxd st oupolspaudiod wap 31 sBurisa.p ep pa(pand pod supo8 zogz xfs 1 epses nd ad oH Oy ot aH ou sfsqeosd wizes wegen “ages 1g pa SOIT SULT TN WaT SS ann of ep 01 wu woueqo s apnfour 2p au a4 sono RINE aundop | atoluond epuad "pala sep sfupua euporang wagunouei Boa legs woyeasn of Rtn N82 ofp a ang ne p ox ‘eur 0 mF ong HOY Hons ouopee los ns ox asye 2 HeougRgOW Po nny tuo Sap mv ey 248 HPO ‘eqae "Tone epedoys 1 Fours: pospaid) yovnony toys wuraed eases 1g Y "los Bo eos 200d afusaopip za ep woyepes ve Wioezueduo eeu ra ppg uesousoauiped“{o0z npedarmy n tofarad diegopPusmpuasoar nny toBasp a ep sodeu epqudod epzora sj foeneas ary on nfearognes tue aarp wpe ae 8 py 01a 2{ SpnBour ime of oy yHaie= or Jahan axsdamng eonyrd Bp 89 ‘eA0p au j ronal Too po (OR Handa FHI O00 OOS OPTUS wp -oupIARTE oUTOT| 9b ofueyd 5 uesod elueigpo Soysn expafeod ypedou xed npofiod -) od .usouio you, pert 9 op oe of souqorodsnfxoqod as ep 1 we mee aft ean ep wavlop 25 po sengoud aearg20 eu Zona pn REULUYO NHI: ‘ofuoid upeu 3 fox my ON = uoLOnd + auezauod sz qin une of euo sunfoy pod wluaqueio ns ox on ou eeu haps ogo TLR wa 2 fog atoureg efusjuorspuy sougotods num ea ‘pneu ‘sues aSnup § tude fpeqozaidas ny) eprint eoy ‘ef eeipod aoe mosoany-nunaSeip su ound of ey mnatnyindRoysdeuny 2909 015on aidan Buropskog ack pravoodlutivanja.No sptam lito ‘ha s¥¢ ono to smo daznal udrugo) ‘eras radon gienija Ualje koji donbse odluke bit Gekarake Sve tone nv pretjerano neobino bismo na temelju dosadatnjih ‘omoguéyje da sagledamo njthove posebnosti; s druge strane, jeva otkrili putokaze prema determi regovora o pristupanju. Konaéno, pozabavimo se istupanja: koje su etape veé zavrsene i kako ingleda proliregjeipake nije mac ia. Odgovernost za toletalaje gover uodjelkso Ugovora uktar, te mada sposobnost dono lank srakaeuropska dave mote podajeti podnos, oduzuje ednoglasno akon 8 ‘Katha analiza dosadaih ‘ance ble recltat Kampen igre shih mena © Potnime nat pregld prvi erin) protrejem, Pv ater 2a pristupanje poetaijen gu Kimskih ugovora. A zapravo kei Danske w Ualju. Sos bil ‘opranitenjasuverenleta acioalnedtave. U obj jezemiedlanstvou Barop ajednic kao tao} awo a elue espe Po Tou © opangaypo m8 Sp SapOT FSET NORE _slaepasez bu aati opdouny opuop af aay mone ap ecaugond mind eu neo no2pats ne rec nreerserrs uw gods TTLoREp Ep noua par lpia] 18 oneadn oT aa OPT TPT ROT SOTTO foraad uoyeuaoqupofez earsnrefmmcorsyuny sougosodsoafumfize ory "ealsopppodaa) Siaqped mad ap ate feu yiuarnapad su) npaur AyD WoueTANAE N wOBOTeP lwyuesnaynas + auyord wasoda wuinegg os ep ouapnpo af musBeyuodoynafpent sje Bou ie{un 21 "Busou aoa 3m, i) Bexomupaer po eld sfenfpaie szanod o ous onpes dou "apap 9 cH GOAN Toazerrmaouqo er ung Tong ayaa AAA ‘oyidoung wisi sumsdosd- syria a wate fiz pup eyetranof waagasd epee ‘gu nqpasoad ez eunsy aun ayeepodsd afousnfssumaayes oundjod aig “fcearpeBoqd aigoad ea af(asodsn 3 of eaonoBa pl 0 oy, 2uypo8 296121 20N08a LUE 0g winou0u wz0.d walueniqnpoid}gureod ved mxupotez ns 2-Vtd Harp npoura soupo uD|goud af oeOU3f wigs STE jad regnod eufoor wou (of mofeangoxtalupaod musais 24g ‘prod 3f p35 supe! 21p0 ou 269 wai .00e vesuoroyuny nou fury 9 ousdo1iy afusyanog "Upele n 2 ur od supuosSoy mod was uunjy apolin ns agate afasioad ougal ay, en Roupoqon oe RI OU oS mised roggeoy a0) wesod eum efoag afurpaod. Preece fons n fous 1 way ya “pa op sz90 sup afcfruu wows supa qasapanso woyopod| WRPSPUARPSY WORT PERT, ued ‘oqupafer aysdoang ein fp ‘mo¥oyss af pq efron ea, sureyuens meen any (eer op ajop ns 2foyaplpod elaeBeo ve ns mperanfod oer ouop Bours{alle zemlje CHE Korak po korak weal Intodabno su tefol vada i dara naga nica EU. Osim Buropa-ugovons, a iaiegla tesaviranj pom zerja 3 proceseprilagodavanja Konan isa stedstva23|pomoe zea rami, pie im sen ta nin omogudilo upechavanje + ‘Ur te mnogobroje mje koje ox preuacte praticenja Europsko wjece im “alo” zemlja (Bugarka, ; | skupina zemalja arvana je “hlsndk zmatralo da ew sklopa Pal zahtjeve za prijem uEU, es Norvedkomn Sricashom, mirovaja onda je to ukupno 35 zemala andidat su razoéaranikursom Unie pede lemnpom pregovora oprstupana. Za s lauzethom Slovadke- eve vile opads a populist antcaropse stank te pitanja replonalneckonornskesuradne, Pro zsjedane Konferenche ‘skoravaja tu shepsu prema Europ A unutardrtava aie jo! se godine w London, ‘enn drdava bude suglasna s profrenjem, se sastoja iz nekoliko (Caknisastanak nave u Nic, isa renulat emma kandidatima, za slik od rspolo eke verane a tos lj a aejedanja ministarsvanjkih Indeset CEE kandldai, ito svaranjem zsjednekog ora zemlja u BU treba bi sim spunjavanje odredenih uve, nica, znimno de prhvaéennijeumanjo deft, 0432000, god aadu dae Uni parlament 2004, godine mod {gone bit prema na protien te da djelorat i nove nice. "u '§-oyep eargap lord 1 tsar aftzuaup aynuowods 70 | fa ahan lwo esl a oe heed on Me ee eee sezapafood oop ope 37 npaur sus! a8 Bho aug elusgond HoT O19 20 asumond spapas op oureop stan eumoyay ipod afer ywarssod a6 aun. 74g wen aun fuse ey oure af axsog “uuafanid wea + omanieZ (orprs'emnerz-1 need 1 aqngod ay ng auengoxd mun ayes auonzry oqoena pe 204) west _[_%IIe Bsming Yor |_ LT sta sare | %iOr BINT, FG | %C9 ANT %SL_ | %6S wh v8 WawACIS LP. eysTjod, 5 BSePEW usr PRO, %OE wiiweAois EC pala 9% quod 0 y auangond resmun ayyzeraufoxzey ‘ojoretg erg 2007] %L Ee, 8 | Basta wel etary met ear %Or ower LL BREATIS, %SE BEtiod %IT BISEPEAL ve PRD ‘be wuaAo1g ‘Yo00T Srna I-A Bu nsoupo n eursyo}s0d n eumeprpuey eurefuraz 1 niopjes woupazaidolfog n exuaotes te od poxztosd yupeuoreu omg a a) same a oO aang Heaton| \ Integra, aspreme su, ka "dav agrare polite, bao za potebe injenicu dai Europe par a Eoropsk parlament onalnom reformom koja jeu dvije ctape, a obuhvatio je ukupno dvanaest europskih dréava: Bugars Cesk, Esto B dobila toliko novih élanica, Rezultat protien Unija od 27 dréava dlanica i gotovo 500 miljuna gradana Prva etapa pos jem u dlanstvo Cipr , vaéke i Slovenije, Druga etapa, pak, dovrie tudlanstvo Bugarske i Rumunjske. podnesen 1987,) i Makedonija (zahtjev za €lanstvo podnesen 2004, godine). Europska ulistopadu 2005, godine sluzbeno pokrenula pregovore o pristupanju s Hrvat i Turskom, a u prosincu iste godine odobrila je Makedo: kkinje, no s njom pregovorio pristupanju jo nisu zapoéel EU. To su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija. 2.15. BILANCA CJELOKUPNOG TEMATSKOG KOMPLEKSA O EUROPSKOJ UNIJI jedete demente canal smo Fao p da se radio savin ‘Unatdsvir rizama i fizama tagnacije modemo utd neveojtnoprodublenjei Geog rj sud. Zhog toga BU islovibao asjspein sah proces, te w sim regjama seta dt ao ideal surtdrje To iain jo vce slimo na ijencu dasa dave aice EU u Drogo sjetskom ata (ait mnogim ju nepali. Europskeinteprace pokazale wi een uspjeinom miromiom sain. Polat od nate osovne tex 6 Karalerzranja EU kao “nesblene pore” hoje pola nt nacional poititsh usta aii element adonalne medunaredne pl p08 ‘oi ROS Ro eDTeaae opie eae PTO ie ‘VIIOVEOTINT LiSa{{AQd VNIGOD 05 ‘VONVTIa - FINA TUSAOUNE ISALAOA 917Pe rte ds funkeloniea kao dosad veé poznatinacionaln p sustav. dale tu postoje mnoge rate, Ipak, neke 2.17. KIJUGNI SUDSKI PREDMETL Costa vs. ENEL 6/64 [1964] ECR 585. Ugovori Zajednice uspostavili su novi pravni poredak, koji potiva na ogranigavanju suvereniteta ili transferu ovlasti s dréava Ganica na Europsku zajednicu, stvarajuéi tako pravo koje obvezuje kako njihove drZavijane, tako i dréave kao takve. Commission vs. Council (Re ERTA) 22/70{1971] ECR 263. Drfave dlanice nemaju vige pravo da individualno ili kolektivno ulaze u medunarodne obveze s tregim drZavama ako pitanja iz th ugovora ulaze u materiju ugovora Zajednice, Donkerwolke vs. Procureur de la République Case 41/76{1976] ECR 1921] Ugovori Zajednice zabranjuju dréavi dlanici da donosi mjere putem nacionalnog zakonodavstva o pitanjima koja potpadaju pod nadleénost Zajednice, osim ako postoji ovlast da rjeSavanje konkretnog pitanja nije delegicano, Accession of the Community to the ECHR, Re the Opinion 2/94 [1996] ECR 1.1759, Odluika koja potvrduje da Zajednica nema ovlast pristupiti Buropskoj kon: vencijio zaititi judskih prava, a kojom zapravo Zajednica pridrdava sebi nadleznost ‘uprostoru prava i sloboda, 2.18. NEKA PITANJA ‘Zajednica predstavlja novi pravni poredak u medunarodnom pravu u een ees ets Peer ee cn sey ri? (Predmet 26/62 van Gend en Loos v Netherlands). Prodiskutirajte je Pree + Skica rcienja: priroda suvereniteta:legislativna nadletnost, ogranitenja dréavne suverenosti - podrugje prava Zajednice; prava pojedinaca pod pravom Zajedni- 2 « Skicaxikenja, Ceri temelna natelackonomske integracije unutar BZ/BU, ode: koordinacia ekonomske politike; zajednitke carine (CCT) i zajednitka trgovinska politika ~ propust Zajednice u ostacenj cijeva ~ amands pravjeni Ugovorom o EU i Ugovorom iz Amsterdam Peer rey cee eee ees + SkicarieSenja: Tri stupa EU: Ugovor o EZ; zajedniéka vanjska isigurnosna pe kooperacija na planu pravosuda i unutar ~ ogranienja uspost 1a sposobnosti Komisije da partiipira u procesu izvan podruéja Ugovora o EZ ~ primjeri odluke Vijeéa u novim podrugjima nadletnosti- ograniéenje jurisdikeije ECJ-a glede vodenja sudske revizije u tim podruéjima - neki prijediozi sugerirali su ustavnu reformu na konferenciji viada prs iene cant + Skica_rjeSenja: Originalni ekonomski ciljevi - zajednitko trbiste — prava za poslenika - prosirenja prava ukljugujuéi i prava onih koji nisu ekonomski aktivni - pitanje dréavijanstva ~ ljudska prava - Ugovor iz. Am 33.1. UVOD Uspricos brojnim promjenama koje su sukcesivno omoguéavalitemeljni dok- enti EU (Ugovor o Europskoj unij, Ugovor iz Amsterdama, Ugovor iz Nice, Europsld ustay), funkcije institucija uvelike su definirane pojmovima Ugovora © Europskoj zajednici (ECT = European Community Tresty). Vijeée i Komisija pro- Sirival su svoje nadlednost uzimajuet u obzir pretpostavi nadleénost sobzirom ‘na podruéja vanjske i sigurnosne politike, pravosuda i unutarjih poslova. U ovom poglavju ilodt Gemo institucie i naéin njthova djlovanja kako su one regulirane dokumentima do Europskog ustava, Pokazatée se anazenje izmijenjenog ECT-a za djelovanje Europste zajednice kao sastavnog dijela Buropske unije Clanak 7, ECT-a postavio je temelje institacionalnog okvira Zajednice: davnom soja, UL 7. nije posebno spomenuto Europsko vijeée kao institucija Zajednice. Razlog za to je Ginjenica da je Vije¢e viSe mehanizam medudréavne koopers odnosno suradnje izmedu viada nacionalnih dréava. U izvornom smi je utvrdio Jedinstveni europski akt (SEA - Singl i 1986. godine, o Gemu danas govori d. 4. Ugovora 0 EU. 4 "_Buropsko vijece prada Ualiptica poteeban ta neni raavojpobliteodreduje pce mjernice og razvoja, ove detail vada drdavatanca te predsednika Komi Nima po- ma minis vans poslvadrfava ania jedan lan KomiseBuroptko vec sate se jn vaput godine, pod predsjedanjem tefa dréave li vlad drfave ance koja predjeda Vjdem. Europskom parlament ive nakon svake sednice i godine pi sano iveléeonepretk koi je oxvaia Una Pokazat éemo poalie da Europsko vijeceigra veoma vadnu ulogu u EZ/EU. Na je natin Prvostupanjski sud (CEI = Court of suropskom sudu (E i uloga unutar pravnog poretka 4a odreduje. U ovom poglavl Stupanje na snag godine, oznatilo je ropskih zajednica, ile dr#ava Canica u podrugj ‘ugi stup FU) i pravosuda i unutr sunaéin europske zajednice zadrHale svoj primat u funkcioniranju novo stvorene Europske unije, u vidu njezina prvog stupa, usporedno da se odredbama Ugovora 0 ‘LB Ugovora o Europskoj uni prije ekonomski. Naime, BU ima za cil poticanje uravnotezenog68 -vuuuepesd any ns afoy sonuep axezap yg mlepns nus ogg ‘ase yue830 FW 429 nf Fa ORG PROS TTPO pisns woppeu¢ npepsn eumuepes foe syndy uzes Wu o8oUop a0 oun ewrpozeu pou exsuipl Fay ane woes so00Hd2niU ep IU9MPO, 88 ‘epaoad eaegH SpaTojodwUpOT a od TPT + 001) ee uafopenun wu ego wainany | morses ana tf - snajen wofogen epudadofenprn ougor god i mrp an ase afnfunodi- sun wu pede Bays egos yorond 4090 afeezny oupoqo sou -refprsdns opazeu eu foysdoang 0 vioso§q vjnqurearg ERE ‘aypunseeyy 24 ex0s08 (79 0 w1oA08N) q ¢ “PN OU: -oureliprsns ops9eu oulfouro 1 alnpaspo afiun euedi0 yruaouso afuen peu ‘ng eaofyo uso ‘rg PURE YoU }OFy ‘etuaUETEd Boysdoung Soysdlomng ‘afsrusoy aysdomng “exerts eaia “epals Borsdoang sa efomansi _yugn(py ougasod ‘ng wae Bio y ong ‘ygnHfod mig ofoas n py sures ¥eorupatee ypysdouno wferenys wanoU ns ot ‘pyswouoxp afudfeued pg witeaosp{p weper 1 salto ns ep rzpzond eBaas zy ‘noweng noneyd muggers eafin ‘yar uow | efoueny yrunel yiseapz ‘euafho yrugeis:afreaoygod eaaliuunzeipod s>qupolez 1 eotuep aezap wouiepefp ep (¢-2°V ¢ 7p) ouemBax af apoyey,“2f> -uaunquoy aupoqos f apazatsd auyrzn auarOsj0 BUNySQeU s NpEpS N euDlD HsOUTEG es efuearzipo miss ‘aqnyod ouztap 1 uzejouotr auoAssuIpel afuaponoud ouap lopand (2a 0 woao8p) y ¢ 1pm af oye) 1 0 BioAEHg woso[s Wwaprasn Ns OMENS nfgrupod woso n apoyaur wyuseurcy ‘Ag workeTy aanqea avoxastpafwluereAs wf nfuapoan t (aya). foystwouoy 0 sureqpaxpo wrtao8o(u n za 20 doing 0 wsoao8in sound 2a/en, pedoma | med nyefooe ‘ern Soypropaerefeeszuosyuny yes eusjumpouoyez yupruoseuafelpepyn | " ‘un wafugennun wa afousrmyuoy ates Atos :nfepeayngo 2uQ) -ea2f> yao eluvznsod rpes sorupatez sou omy nferuopyuny woque eAPZAp IEE, 1a) pjswouey? ep sof eIgreI Bo{ugen nun Souanastpaf eliezeAs enpunseepy 21 woro08p wualjaoueisn ‘sfrun axsdomg nayoyo n afupesns edms mn w7al01s0d po dnys 1aid aurp eotupatez ypysdoune nfiz; woao$n ppearuso ruesspisar uIgeU fy EN, Ve HE 7M maperzer ns azigod rg early yruapaaeu iAOpIA PysWoUNYg Tae : => od ma ease yurzatawluioaio pes ynaenatd noua HM fox wosgo wrupuorsms wruavasurpelazedse etn, sez vaya foes 2h snuoy souRpep EA eae ur floy n oppusyn 28 19 0424 2otupater, nf enppunseey 21 wuoAe8 2 OUPePINS -eaojsod ypfugennun | epnsonesd eunfyrupod n afupesns mg afuetiaes of afrun fro “worm exez3p ysons eunhaezap wsaaqut eaesd mp gED repel eqan eftup “easueper8 exnid wltelseisodsp “sueiqo ayprupatez op nsosop oupojBop nq efoy ‘oxnod ausquresqo ayprupafez afuearpuayn oud cay auanigtap 3 supazatad wuafuepef ‘onues8 wpfugesymum 299 exoysoud wofuereays‘efoxzes Bouanignup | Zou‘Unofenje naéela supsidijarnostiu preambulu Ugovora potvrduje njegovo zna- Genje za funkcioniranje Europske unije. U okviru zajednickih odredbi Ugovora 0 J, wal. A, ponovno se implicitno poziva na to naéelo, U dl, B st 2. sadréana je ek- kom ostvarivanja navedenih ciljeva Unije, Pritom je naznaéeno da se ciljevi Unije ostvaruju u skladu s odredba- ‘ma Ugovora o Buropskoj uni, pod uvjetima i prema dinamici koji su njime utvrdeni { Ugovora 0 osnivanju Buropske zajednice. 1.3 BUgovora o Europskoj uniji gla: jednica lie u olvirima madietnos koje joj dedijeene | prema cljevima Kot se 1 ubiakpredvidene ake kv onoga to je neophodno da bi se potih cle ovag sredifnja vlast tim, da je praksa takvog fede jonalnih zakonodavnih ovl jarnosti kao sredstva prosirenja nadleénosti komunitarnih, fj ‘organa prema nacionalnim organima dréava élanica je neodreden i vlo nejasan koncept, koi sa so nica da je kod ini kako bi se uspjesnije postigao cil predvidene akcije, znati da su u pitanju poli- titke, diskrecijske procjene, koje nisu pravno definirane, nego im je samo dan okvir preko naéela supsidijarnosti, Posiedica je prayna nesigurnost i politicka komplek- poseban Protokol o primjeni natela supsidijarno dio revidiranog Ugovora o BU, na zasjedanju godine u Amsterdamu, k onalnih procedura ratifikacje. i proporcionalnost, kao sastayni ropskog gana EU i dréava danica.Polittka ideja demokratskog odluivanja w EU na odgo- vargjuéoj razini donofenja odlcka oliena w nacela supsiijarn ropsku uniju kao vigedimenzionalnu i vgestupanjsku zajednicu odluivanja. Pored drdava ania, Imajudiu vidu politika slozenost naéelasupsidijarnost i delikatnos jene, poslife donotenja Ugovora iz Maastrichta (1992) u kkarakter EU ili, kako ga u U. Shaw). Ker Edinburgh, tras od 1993. godine. sterdamu, u sKlopu revizije Ugovora o EU iz Maastrichta, ukazuje da se radi o dina- migkom konceptu nagela supsidijarnosti, Nameée se zakljuéak da primjena jarnosti moze voditi kako Sirenju kompetencija organa EU, tak ‘ograni¢avanju ili ukidanju ~ kada one nisu vige opravdane s aspekta p Ijeva Uni ‘onda kada se 0 tome odlu: in donofenja odluke o podu- nad djelatnostima organa BU i provodenj ten.6 | pp ty nt a sry ae ee tt Seer elec eee eee sn mpauis syepee wplpodses epajiny ory “sper eu0 ue Woy wu | EF end em tact sinnel eee ona ee Beslan edi igen ei seo np ogee anon emg way mae ore TA VRVISAS SONSINVANTSIGIA OAUTTNT PF urs ns ofoy eorofa2u ye “equi yoga afuersupego oy afou eum wed o ous 0} pes aft ounaseu'3e wowg ng ¥9faaod a ue ang wureU TUACUSD LNUgEPESOD aumnae suteuoreunrdns mys ow9 wundhodn of cxsdamng png palenewotg i eamynns ny SALTED ‘oupuoprodendrnroulpsdns pape 9. usu e899 2097, ‘euingespod wa 8 ‘ores our 218 una, x empynns os of ouganod 09245 eynrfod ofurezoue uated ‘wun{gnapod n wofupesne tory wood wouvouns | woysfeea won. -pofermoysdoung owe 9 nuaeg au prep ‘fun aqedoang dm ne LUEgOH 38 AEGEzOd (2) ‘ape justo qreuofyewsonr mms pot ys 234 musezapapous yReuzod afd 298 “yng PO afexraes 9 [oy nfezuetio on apop ‘fon maqeuoprudns ony nfe.epeuz0 A HOH, suryfepr tuo o ougosod 9 eeeygeueunuyeznrynns unio popdond yseade (0) seo 2 ‘eureporgr unruprppead yeureqloap wrystioa wruforq for fjupod weujeuornaneern amo4 au n404 soadsn ‘tarugafdisn yumuepneado oezeyod epes op nsoure/tpisdns epeu youod zn 04 on papas afleuod ae axe soncpo one 2 age ou pe nsouzarpen yPystuErM|UOY emesTUOFOAUNY Japou as ep eUE!DO as ADELUTEN, mais feo ta sre lp ae nupurey murat 0 aed ‘sl sid vfjaesod as 21 nsoiao wufoag nats vf03 21 Jap one 352 po walter et No wos BENT afr Bout Fp) ‘ope <4 sujeomeueidos op auaespnpaa po fuze wofu 99 apes suydo wee op eatos od eofoupo ena ox ou po ‘fupemsnfcees wouutert © at op @)3.3. INSTITUCIONALNA STRUKTURA NA SUPRANACIONALNOJ RAZINI lima EU, dat Gemo jo8 jedan institucionalnu strukturu oda unatar europake donos zakone na prijedlog Komisje uz sudelovanjeEuropstog para Jenajainiy wlogu iwtbenika dra nica rikazuje strokeurs Vijeta ministre ‘Sud pravde Europske une. jluje graniama svojth ovat dodijeljenth joj Ustavom te shad 5 renusuradn, 2 vas institul postupcia i uyjtima utvdenim Ustavom.Intitucje medusobno odrisra nk 4 Vijoée Europske unife (vijeée ministara) 956 ouneip ‘estoy + oBy "eagrules SouaeID lsezteBz0 0 afngnypo ¥ woypo woUs ‘pgalazt soupod n-yqaTyO. Bwi01 oe ‘atayo n wxyeurzes apsapteu a) nd 9 -ueljerp ops exeysrunur inasod taf oy ‘efwend euapaxpo 204 po) auidnys aupes aufoxq ipns e-¥gaqUOD Apex a ep npta n fpnfow “euIB]Upale eA ane peper aftreansuazty wxeysrunut ‘wyquanispand yrupeis (eiautuoy) exoqpo *pepez (asoqexnag ap wruARspaid yupes 20qpO ez UNUODE PISNOUEN) YUEETL raloy (oruAEIspazg “ese OUEZEI OMIATIUOY WA afoy afgrapod ez uwsoAof po afiseuoy We 1 supotspaid) afisruoy spuserspaid afrussnsiad ouzaago epafi, eunsueses wronolin “Zp1 Bw WS sont aavzip opeus eluepalspaxd affsod wp 9f ouapnppo '2-v..44 wonuep efuedmsrid uozeu ‘ourpod “eget nowrsond n nsaqjaxag nn epolia eBoysdoung nluepafsez ey eumourpo umupal|s nliqopze: wouper W270. 1 aluepa(spaid vz pau eu apop (ais, emuysod upeu 2f fey eu -ofinjod Bo8nup Boqz ‘unpol sag od wsmpf> vay ‘nia eoruep eaezsp wfeas vseuqo Pasofur 1999 od ouprus(usziee Igopzes Batu 3f ong pf po wires n waopaltsopax wunspqzeI § asoumnp orsod exerstutus npalt, n ‘vnprasoeyY 21 v4oKody “OPT ‘umynpour‘nfegnys woy 9 ‘axezap -eap ysounnstad eugopoyst epnour a: wood ‘pur ewrosd ‘osai an ns buEzaa WA raypuooy{ 2) axT|Od ays (éyvauy 1282p) efommisuy nfuvfeds 0 z04089 wasauop af epey “s96T aurpo8 po sof antupafer aysdoana 1 ans we ue8i0 wepa{ ony BIIUOIDAUTY WA TOILED aAezIp a1 NpELA nezaago tuagejAo ns yor ‘uersrutUE Fuiosox ruzaqpeu auip e8 ep IpeUZ OY, TUIZEI xs “SLUR BU aDRER axvzap ayes BuARrspaud po Horses as WA “sUal|dmysez OUpous -odau aonuvyp aaezap (WA)eseISTUIUINIDLA nyns oye ‘Tnpafa woysdomns N TOF aes] Taipapoar Oa Poa PEA WON TaN (A HPS fupeans (xzns unqosod wept 2 ftp wpe | fegalanud 9 ofpac "eoqueeeaezsp yRee op rodaad op epe weefeapze ured Bogrdosng eureyypo n efuesopipne "aon ws ON WOAH, Neus eu UL 29 ones fo, lgnupod ui neueaoypo sopou oy 25 wesn ea surrey ronan Soxrueprlsury | Doysuneeyy uexe o31g9s0 ye ysPpUED IPH PO “ouseoupa( fade opr needa Zour ques] nour bu 36 2fr2mIPO Na WHA A,tajnistvo Vijeéa podijejeno je u nekoliko odjeljaka. U Glavnom tajnistvu stalno je zaposleno viSe od 2200 sludbenika. Vijeée donos svoj pravilnik o radu. 1a obuhvaéa donotenje relevantnog komunitarnog. ba, naputaka i odluka, kao i neobvezujuéth preporuka vate Vijefa predstavja program akt jeseci, radi rasprave u Buropskom parlamentus Osim toga, ati u granicama svoje nadleénosti, mote se pokrenuti pitanje njegove odgovornosti, sukladno 175. Ugo- vora o EZ-u, pred Europskim sudom. Tako je Parlament pozetkom osamdesetih go- -éa na osnovi él. 175. u kojem je dokazano keko ‘po misljenju Suda, odgovorno za sporo i -voje akonodavne funkeije. Sud se ipak nije postavio kao zamjena 2a djelovanje Vijeta, nti je utvdio smijernice za zajednitku prometnu politku. Odatle proistjete da je nadleBnost Vijea u podrugja Zajednice, yj, prvog stupa EU, rnjena U drugom stupa Uni ala aajednitke vanjske i sigurnosne politike, rna asnovi naéela i smjernica koje donosi Jeada je moguéa primjena kvalifiirane vetine aja. Podrutje zajednitke v 3,t. 2.) te kod proceduralnih pita- { sigurnosne politike obubvaéa sva podrugja vanjke kao i sva pitanja koja se odnose na sigumost EU, jednizke obrambene politike, ki ja eas dréave dlanice se suzdrdavaju od akcija koje bi bile suprotne interesima EU. Zadaca ‘Vijeaje da se brine o postovanju tih naéela, suglasno dl. J medunarodnim konferencijama iliu medunarodnim organizacijama, drdave danice ne samo da uskladuju svoje aktivaosti, nego i zastupaju zajednike stavove. U treem stupu BU, u domeni zajednigkog pravosuda i unutrainjih poslova, u jeu se koordiniraju akcije dréava lanica, donose se za) ju zajednicke a leénost Vijeéa mote biti profirena ina druga pitanja iz podragjatreéeg stupa EU, na osnovi &. K9, Ugovora o EU, pod uvjetom dase istodobno utvrdi nan glasovanje, Naime, odredbama a. K 9. predvidena je moguénost Sirenja nadleinos i na sljedeée akcije, obuhvatene a, K 1: politika davanja azila; propisi o prelazenju vanjskih granica dréava dani ‘od ovih pitanja, nna osnovi dl. 100. C Ugovora o EZ, Vijege ée preporutiti drdavama dlanicama da prihvate te odluke, suglasno njihovim ustavnim pravilima.and 00s FO pe nay pape pedo os nou alse apepeE SUNN Jupand ow 2 woroKo8 nfs ee aufind 9249 eo an a9 ponaid wegen “oun ouan 1s ooo *poupo sian pain ‘Bustos eosa po ata af f= eu spon 500 eats po wpa oop oquop 218 22008) ‘anoudn erect orerity Dlisiuy Bysdomng t ‘affsnuoy numyynuns afrzeyad uoyyesd rpapalis ‘ep( Bouteuorseuesdns Soaeid Sond op ownzejop - ayf1}0d auporeunpour nfgnap -od n uepured ewiau euo oxer ye> - 9g opti ovy nfisrwsoy ryysdoang roninpesgD VisINON VasdOUna St aera ee "omy woupan woLeIDyHT|aIPO BoM sak ‘Ouapunn aetup af OARS OYE ‘aeaose( ares a4erp pots aun s2ango neared yee oaresurm eu oemee snap yeas uamspaid wepol od yu apa 190 92 coupe ests pia rer ‘ef Bax ¥10qp0 anoueyp | ex0qpo Souye{(D0s 1 FoyswoUOrT OWED aftuaunt vp ‘epns 80y¢ 17 ummeid umuAEsn unoWe oupepfns afaleasn eu eUNEDIUED eureaezip nfngniodasd ter 28 foy (Zo wionop¢ 1 8“) wuresed vysdox reynqjod ‘n naouso nuaead eust eBans afiad ‘ng edmas Bayan eUIpI00y elfouny Up aegn(pyeZ 28 apowEN|ja limenovana uskladasodredbama Uni aj njezinapredsjedaka | m nik, ma dra anica na temefju sustavaraynoprevnog av wspostalja europskom odkkom kos Europ 1iSeod jedan: (@) poalatno odredbama todke 2) svaka djedeéa Kons sstaijenajetako da na zadovalja- ‘raj natin odrabava demogral i georafk pektar svih drava ania, 102 ‘jeri, anovi Ke ftv na dubsost koe absvjaw Komi, 3.6, EUROPSKI PARLAMENT lom na supranacional: Baveéi se Europskim parlamentom, bavimo se prvit ih sustava. Najprije nj razini, koja nosi prepoznatliva oznaku nacional pogledajmo sliede¢i grafikon: Europski parlament (EP) Rost vic nokon psn rondo oo ih bors ronda ents ve vibe we dlefeostPalamentau panna prorazunasol ‘eardmys yrpaod prupolspand vag swupalspaud aur nloy “eyupolspasd puns ajuoy surpo8 jod ofp po wowepuew s wxtupotspaxdiod 5 exrupelspaid po uals ‘ousgtupatspazg efuedn exoqpo tpaodolu s e-qa wuinsOUARY ‘sx0qpo sxpearzens yt elueyd euaporpo wz aroqpo auowozatadoxoqpopad eatuso ga ‘won us eurds yrusozuar Druanpaad niadoyewsineau nejfpns apes nasi “tag tfnjozara8oqpatid tomy ‘pal anoanss otupafer wu oueuapueae ‘npalia muagndn afseaoy, ew aBoypafad wu wg arses aa of -epa(ez wuzeuaidnlewroidad oy esoqpo wus ez eum a efanpolez eups acon $n nssjaumag n a8 niearapo eda Pues qupeT tioqpo uees¥ndsnog " OUARID (nz0HopOy 1 WIS) euepolsereuposous enopER mogsesig 35 rae at 29 fey ou “mysfunwsy urpo8 “200g Po dd "wanyes 1d 01 “efuearis14s Zoupeu0 sieSng eu 9 -ey Soueuorseupen ‘abions ymuzoqry YrUTEUOWDeU ‘AOUSO BU FapO>yE vod woreptrew unfusipoBorad s npepys n ns 1uezzpo wo Nuogat nnseys epualturtid eomepp eawzap wyeas af org oxe) Ou: rns tmezip0 ga 1d 4 ®2 Hoga 1 nyueysod nuogzy 0 ix wouso ei ‘Ag ¥oINETD eAKzap wu zexz1 psrenyoup efiaeispard avye, ovy | nfiun nysdomg n YE ~oreu eyyuaeyspaud yrueaqezr ouaizt po af us “eh Syeda pas aN la Fa OUNIUA TO ALT Pole faepo apa 2a = uSupeg leroy pla fom ayosuod 08 rads ve Hepuy sizes po eupaféuinSit af of tia woly oup wu Reoupors oat «da ofoogeuz af op nuzjd ounsou eupodoxeyeu tplapazed v ssrarod fone cuipofied wed “ogy "fora cquporeunpou sftuail my aud aupomunp n aougn 9 fog wifsaroy = apse eusnvor een ein ose su -puoip EuUOE ITY Fuga BuO af mEoKEE ny Ayuutods ome ¢ om (eeu ce Endsre opofupod favo amu (odometer vor Taeepod way tuo Papas Sep a ao Soe Fa) AT AT IOY SHH ead WOH TA Tor ntounpe moped oping ener ser a ‘muswopag ® ‘ise pjalpodses olusopog 22IN 2] muOnOB A Oc RuaUIDpDY A BIN Ojelpodsoy TSN wuapeaza oy aT app vemeayndor of rquep you Feouep whee A, +01 poaud 19 peu nuoyyer8 wap ie _mpefoden ze, onto ws 2f ua pou musureeg n wisely wolpodsanja lanovima arlamenata, EP vrSi funk jena izmedu Vijeéa i Komi EP imenuje ombudsmana (posrednika), koji je ovlasten da prima Zalbe pravnih i izitkih osoba iz. drava Elanica u veri s radom komunitarnih organa, osim Europskog suda pravde i Prvostupanjskog suda (Al 138 E Ugovora iz Maastrichta) Pritom se pod pravnim i fizi¢kim osobama iz dréava dlanica podracumijevaju sve Stem t nekoj od drZava danica, Ombudsman nakon primitka Zalbe pokreée istragu, ‘a mote je pokrenuti i na svoju inicjativu. Od pokretanja istrage izuzete su Cinjenice (1992, iis sé kao i financijskih funkeija EP-2. Postignuti nor Peauza- konodavnom postupku EU u odnosu na Vijece. To je bio razlog Sto se wodi Medu- vladine konferencije (1996) o revizji BU, predvidenoj Ugovorom iz Maastrichta, poéelo posebno intenaivno govor tu wEU, kao io potrebi pribligavanja postupka donosenja odluka gradanima, tj dréavljanima dréava dlani- 2 Uni. een P obuhva¢ajusjedeée postupke: postupak konzultaci- ;pak suodlutivanja i postupak odobrenja EP. |. Zakonodavne ov jas postupak suradnye; po 106 Pea prije nego 0 Komisija. Tada EP EP-a da daje privrednih proizvoda. + Postupak suradnje EP-a i Vijeéa (2l. 189 C) ovlaséuje EP da podnese aman- dmanena nacrt propisa postupak wedenjedonolenjem Jedsvenogewopsag og ropssstodobno pods! Veco BP. Vi ita Kvaifirnom vino, akon dobivan mi projedyjeePalamenta ako ga on edb tty ila don Jedlogpropiss,Vjecga mote pina ali jednogasnimoaluivajem, Ako, medutimn, EP donese amandmane na prilog props, Komisja mora ok od jesee dana pea ov) predlog ean Gu obsiramandinane EP, te ponovn dost edog tog propia ai jednoglasnim oaluivanjem, To mati da postal sradnje bua iedoga props wzakonodavno)procedur. Pstupek suradne proSeen je na nova podruéja: socijalna politika, obrazovanje i obuika, propisi u vezi s ekonomsko-monetarnom unijom, zaititom okoliga, transeuropskom infrastruktur- strukturnim fondovima Zajednice (Regionalni EP-a u komunitarnom razvojni fond, itd). Na tj je nagin veoma ojaéana pozicija insttucionalnom mehanizma. Od prvobitno ustenovjene konzal uuzakonodavnom procesu, nova uloga EP-a kreée e u pravcu k co ne i ravnopravnog). Uvodenje procedure suradnje (donosenjem Si je pokusno pole za daljne Srenje zakonodavnih ovlasti EP-a u formi ppostupka suodingivanja, + Ugovoro EU (Maastricht 1992) uveo je postupak suodludivanja EP-a (€1.189 B), time je pridonio veéoj demokratiénostizakonodavnog process t odredenoj mer, kor ike, u po ER Stovi lutivanja predvida formiranje Odbora 2a mirenje (sas ‘nog od élanova Vije¢a i odredenog broja zastupnika EP, s predstavnikom Komi 107-aisnmoy. asouep vz aeprpuey oy aqoso anap ninpaxpo eotueyp exezip apeys “toxrupatspaid unuesouaun s nzosofop 1 “(enpauseeyy 21 eroao8in 218 61") afisuoy wyrupalspard ez Teaouauty nfesesa/meU nfoy nqoso rupater “ea efseanyrauoy{ uoxeu ‘eoruep RArzIp ape o¥g ox “nfgnap -od wo) n eg sBojn eurs/ogod tafur af fouaparpo n exypunseeyy 21 e20A08 ofa -2g0uop uoyeN qa-eisuo ewsoUpo n eZIOUARY PUTeUOPMNSU! eINUBHSOd aft ‘ofiraoy efueaouou nydnisod n egg (eoafin uapuaan afte sop BANU OG ‘na exh ‘woppupatez efuearreaso t exoAo8 seang 2png ep 27epe2 aurzafu efueansaazr npays -od n o1goso ‘slisiuoy pea aszepru ouprypidau gq ‘allonansuy uxeyrunI0y 210 234 yer tueuorseuped ‘ens peur efueAopplp RsouamDalgo ‘asruioy YsoUs|AoDu nsec winuBisod peu af (een euzoxo8n wp;geARIsO OuapIAyn ao AyLOLNH| avg oaripyst afistuoy HsouroAoBpo wu as afouiN WolinWOY $ gg SOUPO “aisnuoy r 9a(;A npoutztZoyehp wpa(owsod east -ndop efoy ‘ng efuentuorsyury nagisns n esyerd esou af of, "eq BwLOGpO WA! -ereaofigo paid epepez 1 wiafaryons urexBoxd elaxyspaid 8 -mpna rasa 2809 yoyeas suTENafigopzes nsouanye euresBoud efuefanspaud npra m f uooq “pod ynotapurnso uronaged ga eotgyno Ypyungeand eee! -afwuoptd gat e72fq nfeat fo néousiao n ~ unl ffueus 72a n) wBoyelip Rouansi89| Souyeuorrnnsur msIA RDU T NzA}OUAES AUAPOIpO ‘op iq vorupafez ypysdoma e(uesruomyuny wyap0d po ns alia t Aa SOUPO ‘a eureyueyouu Zoufeuor soupnEnjowep suareasso fuedms epoio afjogieu efpepar yrueuomnsunpaus as wp rzo/zjoud fistuoy, | eluexuorqury nazjsns n of ep npta n fonfewl -eureoruep eUreARZIP NYSE] NURLAZT eu nsoupo n ewoureyed Yrujeuore -ghupod wor eu onside ‘ewwomepeg Hsouzeqpet afgnupod oufeyeu 2901 -IsnUOY $ | w2p2fiA s egg asoupo nfepeayngo af0y "egg ‘nsounme oupozeunpous ‘aopuoy urns ‘eporatidofjod) eureyaeys wpysun7es -ord wixuaei8 od epoysex euuoyed unfusipo8 s curd Soys(oueuy Za{ugtpofored epezzt of euoprapand # efiomnsur yiso pau fupems ejsesd euapuain umZeU ns {21 ey -eunzerord efuagouop mjdeasod n jaurepreg zeueli0 yr reunuwox, yrupn{py ysowoAo8po mprupater ojsoue}sn wnzesods of (e], (3861) aimpsvoid axpumpeiosd nfueslfogod 1 rundiostp foysungeioxd o eumeiods Zoujea ~opransutay afueargnipez opphuoprid af ouuzy nfuesclugelod naouply “eung -eioid vluagouop eycnsod nfgnapod n tung ns ewoan wipofiA $ aa BOUPO 801 (oxzes v2 afupems ‘a{naBraue 1 eroword vfoxzes "e040 aunger ‘ofuearresisy afueapureuy ‘puoy wuannynins) aorupatez, eaopuoy 24 euntpoyses uuanerado s ras n qa HseA0 aunIg ewonA eforansur YrUzeUMIIOY BUIEAOYSON euntstdord wruzerrmoy bypO ep ait ovPad mfoyeaty nBou ns Hoy ‘ourpoR -sz6r t-OZ6T “eursoruvp BUIeAPzp npous eroaoSn wap ns wuagn(pfez eioA08n YPPeAISO affzAax [nplA q_wungesoud yuowop n eyuourepeg wlouayeduioy uasisoad op r ougoporst af ‘ofgop “eaeispass yause[A 10us0 wu HenDUEUY wjazod “epaltA wO>;nIpO “eoLUpate7.2$ pea "nsouza!peu aaoBolu afgnspod ofnap nfeaeisposd aa hseyA0 aysun7EI01g soy Borpatid waparpo asaupod ep afstwoy po genie wp ewusueyseg oaesd 12s yepeu qa wluarge|so YuarpouoreZ NALAO 1) ‘upan s nfuearmupid o rumzeiods ‘exowe eyytdiay uuporeunpaut s (iq 2nIpo aufezeu2 po aupiaiod euep po vuepah soy po rjor nn shoue ysfoas wourpan wownjosde meqpo au gg v8 oye ruio ‘uapeaytad esidoad Soqpaftad af wp exeuis as epey, ewrourepeg vua(uuz po ayeu rpnfagnipyn ‘abs (ons OW upnBour anoxd oesopalisoxd af moweseg uopeayad af nye up 28 exews “Boypariad sym wiseffnon alan au JHTWOS OF ">pOYE, eA “upuavz a5 yedmsod 1 uazeqpo Foppaliad of wp os envews ‘esidoud Boqpoftad roeqpo bfpmpsuy yiso po wfoy op ‘wnnpau ‘oxy “(a-ag wOUTPIn wounjosde 1 N72hi, sues ylyeny af euganjod "emo n1ayo n ynuBnsod umrezods af pe ARS PRE -pofez (ons wu v-qy aweUIpUBUTE 19OPO 2U apafiA pert 9s earZeS aft Wz JrTALON, vsudond eRoqpafiad my woyptupafer o eumzerods afueznsod af 0qPO &7EPeZTatoga proi ‘malna, premda EP svoju suglasnost daje post festurm.Ipak, EP je konzull hhodnoj proceduri predlaganja osobe predsjednika Komisije. Do stupanja na snagu Ugovora iz Maastrichta, ovlastenja EP u ovom podruéju odnosila su se na njegovo pravo da Komisijiizglasa nepovjerenjei time je prisilina kolektivmu ostavku. Nakon imenovano nego u odredenoj mjeri- postedstvom natin tefilootktanjanju odredenog stipnja demokratskog deficit europskih zajednica, Ovj je postupak prvi put primijenjn 1995, godine, prilikom izbora Komisije i predsjednika Jacquesa Santera im opredjelje- ¢ se da stavovi EP-a budu raz- Komisija redovitoiavjetéuju e. EP mote postavlati aajednike vanjske i sigurnosne politike svake godine. U tregem stupu EU, na polju suradnje élanica w pravosudu i unutr slov VL) predvida samo da Predsjedava EP o radu w ovom podrugju (A. K.6). SI EP ima pravo da bude konzultiran 0 osnovnim pravcima djelovanja ijeéa osigurava da stavovi EP budu uzeti u obzir. Predvideno je takoder pravo EP da postavija pitanja i daje preporuke, kao i da godiinje razmatra ostvareni napredak u ostvarenju cijeva u danom podrugju, Iz toga je razvidno da je na djelu polititki proces, odnosno da je uloga EP EC) T Buropeki oud értavama, Osim tog 0 raped nadva nina Napa pro postapkaodlvvanapo Ganka 234 senalar amsterdam) veri ugovors, dale kad nacional m1en ‘eundjod af efexyrsepy e ‘wnnpou ‘suens aBnup g “ewntaopns uuposempat s ‘nqpaiodsn vz exouso wus ep rzeproad ‘eumzexods Sougosnpour 140USO BU 29TuED anezap nf 2f03 ‘(uoliqoso tn lo g 1 voepns 27 stu wrueuopeu fp PUIEAREIP WIAs usiayu0}{ fouspeyanpeutr eu efuearpsagn Soxprupatex nydnisod ‘feos enqafar oy mycin owes reuse des agow uno lapand epng eluaftgru Souanefou sox089 ‘(1g 0 BiOAe8A etrEqparpo s DTP) ‘Ag suelo wz oypy ~ euzaago ne elu ‘puaepora(aes nfuend n ns ep ‘nuysta urzoqpaid y png nsofiaeqo amo) o ‘euasozodn Soupoyiaid uoyex ‘sou ef ~ISiuoy{‘epng aymmppo ofuaguact ez azafus vppfiuop aftu wom eugHOp ep wlisIHO 1u2l90 "(121 1p) epns Boysdomg eynipo efuagaaz: npaffiod n w>ruepp eaezIp 2724 1g ENN Woaeysns unuavad s fegnys ‘aB7p vz ns auzaAqo epns Roysdomng aynIpo Yaporny, IOUzA|PEL “2-Nq ueBL0 pyspns tuaeys ory ‘nBery{ n apaead ps tupozeunpey "puaaago ssouzoppeu af vlip ‘epns Soysdoang po myyzex ez ‘sweN “epns Soupozed ‘pour nfizoBayex{n apaead epns Soysdoung wfueanysias a90yso0 annsourard oxo} 8 ale ‘nfeey] n opaead pns tuporeunpayy Pu nsoUpo n ayppzes ung OA 2S ‘fearrfeisin{‘wunnpous ‘eue8z0 Soupnsosesd Bouposeunpaus ory vpng affEyUISEP nusJaItOy | "eo}UEP eawzaP eBIsns YPYspNs YPLADTUL OF af TU ADE aAvz5p IPE ‘uaeadn 1p axsuoxez epryn my eaxygruod oupassodau ep uadgejao aftu png ‘eaexd Sou. ” jpeuaudns eyazeu wynd r efueaoyp(p Soupassodou wjapeu Wonysp215 (exquaqanys yur 4 sotupafez, npouzy) moxods rusnid-oupes A pjsugdiosp (asougnp yas n(uogs ‘810 ony png effoyuny ed ‘ues 2 snorods ¥ eueSi0 yrueyNWOY vfpyury puynsid auens 2f aupal 1d 0 aut 98 png “ened ap 9f eorusoyo prs pisdomg ieee auposeunpou saup 2foy 19 po sfoqtes oes of ony sorupafer aysdorng NsouleuorURdas ud fonts Saag Supa tp sanudn 1990 Bousesd-ouamsn afuangord su on out od psouarye aafote ouepatiod oe “ana Oaene SpA OY ou) eu eps Boysdounefzeuznpjn wren fap uopns mupeuoseu pard pan 25 oy avEIS op fq oe eaead Boyupater enpdsesepns Boysdamng nfpersdna azen wopNskad se uzme u obzir nadleZnost Suda da is .cionalnim sudovima. Stoga argu: :zumnjivo, s obzirom lozi Suda. To je ra ‘s nacionalnim ustavnim i upr rnofenju odluke o preliminarnim 1na uvodenja novih i poveéavanja posto zakonitost akata Vije¢a i Komisije proizlaze iz Ugovora (Al. 169, 170, 17 ov sastay, zadaée i metodu rada. Donekle se, kako avnim sudovima u “Zajednica seportailja novi praval poredak medunarodnog prava w ‘dreke, emda wogranigenom obi, svoj suverenihprav, isu subjet sv Zajednice 2 laze iz te funkcije i ponasati se éasno u ve 4 . Suci medu sobom biraju svojega predsjednika na razdoblje od tri godine, Predsjednik upravija radom Suda i predsjeda plenarnim sjednicama, Luxembourgu, Sud zasjeda plenarno, Plenarne sjednice Suda ko oduéi (za znaéajne sluéajeve) ili kad to zahtijeva dréava lanica ili komunitarni organ, koji su strane u sporu, Moge zasjedati i u velikom jeu sastavljenom od trinaest sudaca, teu vijecima od po tr ili pet sudaca. Sastav 1a regulirani su Protokolom o Statutu Suda, Suct i pravobrar kao zastupnici, savjet ak, u nekom drugom svojstvu, Kad radi vijedima, Sud provodi istradne radnje ili sudi posebne vrste sludajeva (2. 165. Ugo- vora). Nakon donosenja Ugovora iz Maastrichta protiren je brojslucajeva koji se rjeSavaju_u vijetima, tako Sto je utvrdeno (ZL 165.) da Sud zasjeda plenarno onda kad to zatraze dréava élanica ii insttucija Zajednice koja je strane u sporu. (Opéi pravobranitelji imaju ulogu sliénu povjerenicima vlade w francuskom Dr- Javnom vijeéu za upravne sporove, Suglasno odredbama Ugovora (21. 166), opéi je pravobranitelj duéan da, postupajuéi nepristrano i nezavisno, javno izloti obrazlo- ‘ene zavrine prijedloge o pokrenutim predmetima pred Sudom. Ci je da pomogne Sudu w iavrSavanju povjerenih mu zadaéa nadzora nad postivanjem prava prilikom tumaéenja i primjene osnivackog Ugovora, Pravobranitelj se birajna isti nagin i pod istim uvjetima kao isuci (@. 167). Prema stranama w sporu imajuisti odnos kao Sud. lako njihova mi se tajnim glasovanjem sudaca i o ina, s pravor ponovnog biranja. Sud‘yoye afuzpeuiny | ysourlfea 3d 9f wapaayn esox08y “Lc 2 0 “spquepp aazzip wiopns wrejeuorret paid pos nyawupasd wousaxyuoy © ednisod uAous0 2s yop ‘nied woupoyasd o ows oBou ‘eiods numitiout o npnsoud 0 -ppnsoxd oat afuagouop wz euganod nfuend woupoujid o exnypo 2f ep exyews oe ‘npn OAs [eu fey 3s ype], 2ouesur 3744 eutaopns wrujevojzeu paid -o1peu untuaoyza paid ruods n yseisod afuend ouporyard as pey epng ywouzaqpett uzaago af euoprapoid eunfuend wuporperd 0 epng exnIpo efuagouop poy mnwuoy efuagry “A “ex0A0S 7 azaneqo wftresofumdstau Bou p eaezap a8nup anord npng nqzm soupod wonep earzap (9, ‘toneid ousenunuioy eipnyoud af awry “(691 72) OA0BP, ay z94G0 Ff Sone BAvzIp eu up exzeUAS pe png aupasd [sou :aaorods a7apaiis exegots apaad png ‘epns Zouaeysn ifcoquny A tanid Soureyunutoy aingee suaead eueBi0 r2oyn n vavgals afoy axorods /Z epns Souaoyen yfoqury n wanga(s pag afoy axoxods / eaouods auydmys afjap vu vppfpod ag! a8 azoU “png wast nfox tom eusaxd nsouza/peu afelpod po 25 1| apog -epge nfuspeum jrpstin( ound nods n afuspns © afueatgngpo > 1 enye nsomuoye2 0 afuapns /9 7e nsouzoqpeu arsza i nfapaxpo e>epns efca ‘unseys0 suraid ¥pn: ~e2ny nfeur vfox) wpnsg wfuaffgar euarpora(aes eu 1 axorods wu njo(pod npdo zm ‘ouIeN, epns nsouzappeL afpeyyrsepy asia aSnup ¥ aumnstsd ns vNIes—NT A, “oyueg afusrpars aysdoang 1 (9g euedi0 ereye nsouelen igo na} (afueaojtp ounezat) eorae eaezap asidosd aay eu efueao out seid Zoureyuntoy wfuapeuam npr n ofep png eaopns ue ‘eurlueyd utuporpard 0 aynjpo epeayngo epng Nsouzalpeu eluoBarey eBnIq. “(091 2) afisoy eur nsounp po fuoselzzes /t 81 P) oyun exwzip ynueasozoutea eumzeiods Sougpsod wouso wu npng asoupod ao ‘ezonoSn Zouarimansuos worourpoad s yzaan eoruep earzap npowtz: norods py {ost "p) wore ‘wofuspais woysdomg | woyueq woys{ionsoaur woysdoing s aa n tsor0ds /3 a rods yuaeadoupes ‘641 p) uogznys you toomupatez npowzt woxods /g 8-2) somupofez wiosofin qyuseadoureand yt ypuaesdouael 2 apienepy SURENEE /9 S(@ct 1p) sorupofez nsowsonofpo ausono8neaz] 2 213 BpeUyEU /p 89 Zouannansuoy 21 ngafstord afoy woruep eavzip ezaago afueaetundsiou je spun (uend wnrpapalis 0 soqueyp anezap a1 (a yuesu0 Snap tp wfstus -oy aparyod afoy aozods nfepeds wureqgm wiuxe12t od eaosods nfo8aye% ‘ounfued uupoyrasd o epng anypo eu t aqzmy suaeszt ‘bu af euafjo(spod vpns asouzajpeu ‘oqzm njourpaid eusaud ‘eutaouods n nsouz>ypeu muUs[o 11 “epg efuafigru efuesep ysouzoqpeu 1 epnsoud aluogouop wpeayngo oy ‘euaozods 1 ysouzaypeu eu 2s 1p{ip epns Soysdoing ysouzarpeu ‘eBons aftg 0d eunyfoy eu waqeu + eynp po 1pazejod ‘exon08p eqepaxpo wafuapewim wP}sO| wong 29999000 1d 9s png sosoq PypeArUSO Tpnfnlafunid + pageuIMI OOH “eps wsoUzeTpEU d ejeforsec ‘wnrmnpaur ‘af esqead espns eureqpan wn auopzam afooques v2 ureqpaun ‘ WoaysAepouoyez UTE yUMUOy tuTUTEpUMyPS | uaparpO hig 2z0ur ‘png isouzoypeu vp peur gy, "ureqpazn wn yruapiapasd blfoyues npofdod n - 29 aig ours 1 ‘2pa(4, t uswe}eg as0uop npLUpE(e2 oy ‘eureqpasn 1 eUapIAI NIG aot vpng wsouzoqpeu ep 2f ousplapaid wiy>inseEyy 21 eIoA08A “ZT Te A "w20408, Boypearuso ouofwid + vfuapewm worqad exeid elueansod eywiozpeu 1 exeang of png wBoyn af euapuain woAo8A POT "TP A Oso) wanMnstUOY afnffafpop nu nioy asouza/peu nusgyuesBo ous of2u ‘nusoxzs eurou pg ep Y2eyI0d apePO A © woroaoi yrmesidoud nsouzarpeu eunztayo n aftyalp apaead pns nysdoang ‘eaupater ypysdom:{ina medunarodne ugovore izmedu EZ.i dréava njezinih dlanica te dréava neélanica (primjer Ugovora o pristupanju Gréke). Velika zastuplienost odluka Suda o prethodnim pitanjima rezultat je potrebe uniformnog provodenja komunitarnog prava udréavama élanicama. 3.7.16. Ke oa polazi ne samo od pozitivnog prava u odredbama Ugovor tarnog prava nego i od op¢ih pravnih naéela, Na taj nati djeluje i kao stvaralac komunitarnog prave &.N Ugovora o EU iz Maastrichta. Radi se o postupku izmjena i dopuna osnovaih ugovora (A. N). To je novina unesena odredbama &l, 228, u Ugovor iz Maastrichta. Ugovor iz Maastrichta ojatzo je ulogu Suda dajuéi mu ovasti da, na zahjev Ko- (drugi stup EU: zajednitke vanjske i sigurnosne politike; bio je sud prve iposljednje instance. Odluke Suda od Vijeéa zatratio formiranje pomoénog suda u vitosti sudske zadtite komunitarog prava. Odredbama él. 11. SEA predvideno je osnivanje Prvostupanjskog suda, na éiju je presudu dopusteno pravo Zalbe Sudu pravde, u sluéaju pogreine primjene materijalnog prava iu skladu s uyjetima pred. videnima Statutom, Vijete je 1988. godine jednoglasno odlutio o formiranju Prvostupanjskog suda (Court of First Instance - CFI), koji djeluje od rujna 1989. godine. Nakon stups- nja na snagu Ugovora iz Maastrichta (1992), pravni temelj formiranja i aktivnosti Prvostupanjskog suda dine odredbe él. 168 A Ugovora o EZ-u, él. 32 D Ugovora 0 EGSC-w i 140 A Ugovora o EURATOM-u. Prvostupaniski sud nije samostalni organ EU, So istifu odredbe A. 168 A Ugovora iz Maastrichta, Sukladno tim odredbama, Prvostupanjski sud nije nadleZan sult o prethodnim pitanjima na osnovi dl. 177, da tamadi Ugovor ili akte komunitarnih organs. 19la ‘unr rains Towing exes poi apopana ATU ajOUs PURIST ATOR GST lwe1p0 of foy weep tmp mage ngu eu nye Bf oeseu apts expdoany fae aftoyurrouon eas n syapaedwpeiopod rues po eau so nee cow ‘rojsod hucynun sposorasdaonpedn ——ausdiltis ‘oupaloz ‘lupeuns mprupelox —eysluon nygupeloz mpdoang ‘BpaIA oysdoang ‘uoxye8 afepaffog nojn npapoa nfupass eazznoud 1a afzagod ‘fu, eds tn peu or afoy oat of agata onsdoany ‘aDaMIA ONSAOUNT Fe (epns Soysdoung woynypo uezan pas ypfuedmsonsg af pey) feaesols ousouod eu npns woys(uedrasoatg uupaid Hex Ht mpnsaad nuzeUO op Wes Mf a70U wpe, "vpns Boys{uednsoaig Roynjpo Epp “aqqey aponel prs abe HeAYTA“OIp Rats ots wu a 1d wropns umpysdoxng paid ayer od ‘427 ofugoupod ez yor aunjrst ou yop nBeus vu eds a a2qupof twod opoyey,‘peqpo ou warez 9 Yop ByIRUON Op aorupafe7, eye *pefpo npns woysdomg aq afuogoupog “2saiatut aaoysf ‘super oupossodou epns Hoysfuednasonsg eynypo epey aqiez afuagoupod vans sory “2180 aqoso auezsasaiure7 221upatez | eqtoqenys msosods yruneadoupex eunaatey Us n waso ‘mydnasod n ayuess nays Bpey #329 epns Boysfaednysoazg npnseud PU nqqee naftupod four rue8s0 ruzenumto3, 1 (eqoso eusesd yy wig) eyuens naftupod ogous epns Hoysfuednisoaig apnsaid jd nqjeZ "ppns auens po watid SouseyumusOy wfsogry rox Isosa4U [a9o190 2s wiloy wydnsod epsesd apaznod ‘epns Soysluednasonsg nsou7/pe ‘epns Boysfuednisoaig aynypo e(ueliaeysop eaep po voosel pod iq szowr vqqez, ‘enead Sousenunwioy auofunad pum oz wopng pad agrez mjdnisod ny 2f eae prea epng por ory pod wpns Soys(uedmsoarg apnsoud org auroy m inysoarg pasd yedmsog SER 73 ‘jdnysod n ayrens ns yor we 80 puseyrumOy Ft eoIuep vavzap azestez o1 epey (eumtaafegnys wruzeA n) Fpnqpo ps rysfuedmysoasg xd eps exyeurres fegnys ep 12fapnBou jad un od po eurtpafian epalsez png “eps Zoysdommg x affoeqyeeay Hew nfesoUr ‘spaeid epns Zoysdoxng poy jour ep aum s ‘eurpo8 1s99 po afiqopzes vu aoruEED 24 ds afoy eoepns 42 po 28 Howes prs pjs(uednasonrg ‘BIOU waEpHS ysoUs{Ao% ‘uropns wrys{uedmisoaig paad elixeyeu as yedmsod ‘nfegnys mayer n yedmysod foas muaeysnqo prs pjsdomng xed ¥ KIPO "mNIpO Hous ‘as2uop au pns nysdomg op axs yednss0d (ons efjanisngo pns Pys{uedmsoasg ‘wop ons ep nfeanys 1 “098 -ng ofuapararsez jdong pand rurpys(uednsoasg posd 1 wiods wap n omtanjod afuend oxou af ouprwojalp prs rysfuednisoaig af org ‘apszad vpns Boysdos ns Boystuedmysonsg HsouzafpeU uesTRULIOS 8A0 fi) -WOLVUNA © 810408 ESTP EN-DSOM 0 BOA © eios08 Tet -p) 24080 ausesd 1 aypreu asoupod a/oy exo408n wouseidouael 21 ajrznepy ur "AOUSO BLE aqERL / WOLVUNA © e0A089 1ST 1B EN-O$04 0 eios08ln oF TR *N-Zz 0 RIOAO$N BZIP) aqos0 auAEA apy aso -pod afoy aonupa(ez, nsouzoacfpo fowsoxofinueazy od araig npeuyeu v2 aqzms /¢ {-WOLVUNE 0 #10808) BL “9FI BIN-DSOE co wionoda se ‘ee R “8-Za 0 wiONORA sZt ELT 'R) aTUERD aAezap HE A IueSIO T ou Fe oqos0 auaerd yp 29129 asoUrpod afoy NsoMUOeZ njomUOY ee aqzmn /Z {OLVNA © BOK08N ZT ping o exosofa 621 rupotez, pout sos0ds (1 :aaorods apapals ez af wezaqpeu pns pisuednysoaig “epns 803 arses t eps of zw pe Souserdouea‘godine. Tada je na summitu u Parizu ustanovijeno Europsko vijeée kao redovi ‘rganiziranja, izvan tadanjeg institucionalnog okvira. Ugovornu osnovu i vr je¢e stekio donoSenjem Jedinstvenog europskog akta 2, SEA regulirani su sastav EV i vrieme njegova zasjeda- ja (najmanje dva puta godisnje). Odredbe ovog lanka SEA poslie su preuzete Ugovorom o BU iz Maastrichta UAL D, Zejednikih odtedbi Ugovora iz Maastrichta utvrdeno je da EV daje ne- ‘ophodan poticaj za razvoj Ur ray eaezp epea tt wares 0} ap opon oxpdome 2 ‘oyu auaepoucyer wang au apa oxen s od ad aura fapuan foazer uot et unqazod feanod fu lop apt oxsdorrg 1 © exon087 anouso suaneuntou yzoppeU Moy “eeaahin eBeus fneyod org “0) wx 340 1ge1 ofouw ourUgovora: zajedaice x jednom speciénom podruf ois umnogome o komps rope: vati ito zat to ce deol projet opéenito sab spretpostavkamna britanske polite, “Time dolazino 1d vlabmo promjeniih mbar, Cr dat objatnjenj, Promyjene vada Veliko) Srtni, Francasko iN ‘devedesetl yodina veoma su utjecale na politika eutopske tajednice ‘imbeniel, dak enutatnim,lako pomjenjvim mb a oj mogu iat njecaja na odnoge ized eaina odludvanja, 3.10, INSTITUCIONALNA STRUKTURA U DRUGOMI TRECEM STUPU Sia ve ie rave drugs stupa, dalle rajednie van ijl da je potreba 2 boli slaganjem w vanjkop og process. Prvi dogovo sllededeetape:vadni dokument bil se to; naavno, povezano Ugovo plik kao drugogs stupa Buropke igurnosne pate, veé amo pre ela kak odrutja. Mose doci do zakjucivanaakta 9 koje st onda obvezneprovodit sve dave dance, no Kod donoSenj takin diucvans, Naéslo zap tol jake dase unato® zatsjnim raikama drtavedlanic ody na suradnj, Primer su agrarma uf adn varie sigurmasne pole w spor scarp. ‘ogi madi samo medudréavai element: donofenje oda jalno 2a ovaj stup EU, tv poliki * Vijete minstara, ieee Europe | Pred 126 127eat pond yoyses3a. one (soe ane skoda eysurEpIONY “66/266 ee “epns Bonsdomngeqaypo wind piajodIoupamapau a Oa ay eunzziods yopumny afopesirer suqopors 996 1d ope rowan, Aoystoesten nBeus eu oda fo) aoa as eu wursnzaptasShap 1 pop oe 2p ‘nosy euplden ouunua eid ‘efi es goes afueara(souezno 9 fog seta island ppupoteen aN wou ja yed ‘esis 3 wu» eur app 9 wlpesBiny oapurezau opsod 4 flapo8.05 092 ouandg fomage oz ony nun masdoung ous jeuzodn wine wupornaad TRAIN anvzapauopezee 904 oxgeiod euretrg pean 9 9 vo setupaid yep ued VAUOSRE TAINTUISOd - TAOZVZIINTVALAY 21e “wuopepe oxpeus ron af oy rp moon erated wruyeuon 2 owifezod fo euuo ape ne wos fons ofgQ wpe Soden vem eiour25 wore (¢) ars lop pasod june qusuiods wfsour elas aad 56h psougpsd us og tse(euynduepaf ol oung 33 augpass 21 ‘oveaqon opmdop afta ‘eunfnspod uShip uy nape earxp nlupeins ofeorsn CEE oupogos nuresfaudn exgupoter Boysdos apm ofa er aor ygtod suman exe eaeupod naps cued Oa peu ed eptnseept 2 30408 DO "Abney ow 0H ON7d Ugovors ie Maaatrichta pa nadalje dle polite, Razlog 2 protirenje nadlednost niltvau program dlobodnog, 29. do. T odetbe som po ) potptan je jedan protokol, nazvan Sdnosno Buropske tjednice Iz ovo DE ee Baropog suda/ Obje winatisajeveoma ws Wiehe at Exropskom parlaments, koje w ogi dinjenied da Je Armsterdamstim ugovocors eel sup, koi tadaljabomorno Eovanrezervat nacional serena 2hatake : iu ‘aravno poioje indicjeza medudriava kaakier BU, poscbno w podraga, igus politike: sk, nao anlizom institcionalnih strata EU post xadoja nacionalnth drbava zaista predstavija jedan ektremni pol medunarodne pollike pol koji dokazaje mnogabroine analog politic nacionalaih polis sata, 3.12, AKTUALNI IZAZOVI - PROSIRENJE I REFORMA “U phethodnim elinama upoznall sno Buropatu uni ao alnind zanialjn lil oma {aipesan i tedak predmet istabvana: Govorlo eo 50-goditjoj povjest exropsth integra, ‘je bse, unato krizama i potetkotama koji ce sues, pak mogla nazvat spinor, Ne Jo raradene drfaveubjuile su sew aed projkt untarKojeg je orubanorjedavanje suka ostlonezamisliv. Interac je, dae at se mora naga, postal izimnoaspjelna Jj, Zao. ne Eu daearopse Inegracie de kao idea | dragim deta | kintegracsk proces, Seite se Luksembarog, Rims sporaruma te natankajedinsvenog prog, sistarau medunarodno polite patem odluka Europskog sud. 129rel oct a ap ap TG Aaya oo PN Hane a HOT A TT] soda ah neo "wun aap p save ‘ag meow iompng oaueud "Eas (i fomraredsven gsoqsoyun nfsiod a wp ape a snlaweat ioe Fini mae DoT SHON ToT] am ‘oursour oft ‘ns3.14. O PRAVNOJ PRIRODI EUROPSKE UNIJE. mind suverenih driava. Kade se dae EU sneogranigenom moguéncst vet. No, roi promenme dope gevor estate ‘Selsanarnogstonodant, Poucane Es pens si ss mee ogrniaaa sterenaprav sak drove nic prov 2 emote peta edge seiandie of bio alvh nes oj mogle tt cee Sos odor es dtarana on ance EU ‘no odrteno mednaodnin prom Obj tadsnren pao einarodnim once i Mien Empl cei age, pen et Dale EU ao taking tiara 132 + Okvir za odgovor: Ustavna pozicija Kor kontrolne Funkci J ¢ su jo} povjerene ugovorima i zakonodavstvom ‘na ulogu Komisije nakon 1958, godine - dodatne ovlast ‘obnada danas, + Ole za adgovor: Odgovarajud izbor pravne osn onzultacije i procedure ~ ca ikom izbora pravne osnove je mjera = rastadi glavna ovlast iav oj igra Parlament. rr eeu : i + Olovir za odgovor:.Institucije uti jmanje dviju insttucija ~ prodiskut te doktrinu o diobi vlasti- prodis- je diobe interesa izmedu EU i njezinih instituc te razvitak legislat interesa EC/EU; obnatanje ‘odgovor: Doktrina o diobi interesa i uloga Europskog parlamenta u tom procesu ~ ovlasti Parlamenta nad Komisijom - proragunske ovl fa nad oba organa ~ ovlasti nad Vijeéem - opite logs ih procedura: savjetovanja, kooperacije i suodlucivanja - ukljuéujuei reference na svak relevant promjenu Ugovora (npr. SEA, TEU i ToA). 1333 ony nfep oures oA08p “2orupate, wanid tokzt ns ox nfexTuyap au {20A08) ‘Goan Trpravila koji se mogu klasficirati kao primarni izvori. Oni se tako mogu klasificirati jer takva pravila uvelike prevladavaju nad sekundarnim i tercijarnim i2vorima. Ipak, Ugovori osiguravaja samo okvi pripada’ Zajednice, koji se sastoje od akata instit su oni akti koji se alter- nativno nazivaju sekundarnom legislativom, a nj éine: (1.) uredbe, (2) direktive, iG.) odtuke. Uistom prave pravno obvensjuca:( te potivn x Ugovorina “ae vor moge pop Ugovrina. Najnatsn Coe eerie iia ie oo Tul zaton! cava ania CE ope nate provi) princi med javnog prava.~ — 4.2, PRIMARNIIZVORT Rijeg je 0 ugovorima kojima je stvorena Zajednica, i koji su provirivant ili mije- jet je o ug Ino podrutje svoje primjene, ali u nekim slugajevi- i cleh Uprednety dstdn-ond hers Gane ECRI99 Sud je odredio kame za trgovce drvenom masom koji su svoja registr imali u Kanadi, Svedsko), Finskoj i SAD. Osnova ove oduke naila se efekta” medunarodnog prava koje dréavama doz € vor sluéaju odredis sjecateljska praksa koj 10 zima oblik sporazuma o slobodnoj tre ‘Bada sasporaunioudraivanjpriml endjoeaardmane i prava, bij i ona robs koe se ramen nme Krak prea Gansta BZ, kv ugovor eto a ‘vai ma pojeinc, Na gan natin odedbeo caries wai sporarumtodabodn)rgvint Uke poor 136 takvihsporazuma dovajna precianl mogate eda onl baduivoreliivn nadala pave Zajedai= & v Demirel v Stadt Schwabisch GmbH Case 12/86 (1987) ECR 3719, ‘Unastojanju da budu formalni izvor prava Zajednice - kojega ée ECT inacional- ni sudovi biti u stanju ofivotvoriti - odredbe mora} jaravnog uéinka. Ova) éemo koncept det 1a sada valjareti da takav iaravan uéinak ‘mogu imati i ugovori im zemljama. U sluéaju Haupzzollant Mainz v Kupferburg Case 104/81 [1982] ECR 3641 njemacki je uvoznik bio duzan platiti dadabine na voz portugalskog porta koje je kasi njemadki finan reducirao temeljem él. 21. trgovackog ugovora izmn: a sporazuma moze dati efekt iaravnog uéinka ko je odredba na kojima oni potivaju dovlj- no precizna i neuvjetovana; (2.) ako je odredba u stanju omogueiti pravo pojedinci- da nacionalni sudovi mogu ispunitistvorenu obvezt, oto tevi bili ponovno razmatrani u slugaju SZ.Sevince v Staatssecre= ‘aris van Justitie Case 192/89 [1990] ECR I-3461, U ovome se je predmetu radi- 1 0 pravnim uéincima serije odluka Vije¢a pridrutivanja ustanc Sporazuma o pridruéivanju Turske-ECi Dodatnog protokola, Taitel se pozivao na av niz odredaba iz talvih odluka kako bi osporio naredbu nizozemskog suda 0 jesmatrao da se odredbe sporazuma kojega je zakijutila EZ. dréavor koja nije danica mora sm takva obveza ipak u svojoj pi lo koje dodatne mjere. Dragim uéinak ugovora, primjenjuju se (Advocate-General) Jacobs: "iz Maasrihsiog ygovora tba wzati one temajneodredbe Upovora koje odreduja made 208 Z Odgovor na ovaj prijediog bio je ponovna (drugaéija) enumeracija dlanaka Ugovora o EZ u Ugovoru 0 EU kako bi se barem djelomice simplifciralo ono Sto je w 137u ‘ofupes efuargruod op nsaa0p azour wossfiye wtfuoiod s efueasge(Besn asndoad z47 0€z 12 oupoys Tata ea ED ona Hou0 fous we euganod ag ne way efile p98 ‘ojptad aa we earn opus a ufone Boyes nearpesnfzouestwoy forsn 04 to tuanad my afnsn oupater pia | uouremedrysdommg ao aynypotaanyanp ‘ardong t .tono8q Zoro nfjouar eu euganod epg ns wore tur 1 aBo}pafid ans wu neafyndn rofjpusoy 3g wunfoy eu aBoyzes, neaegspes nfexoUt (eureyrppo | eureoruzofuis es oupafez) aqpam ep ainzeyn Zan €S¢ OTR, wrOR08A| nad OUAEIZE OFY EOVUED BAKED WOUOre LAT et a0 ‘eargn nfezous aynstrappesey ran29 a40 uniso aqpaun aatfuafunrd ousexzt ep ‘pols suyah ony Za eatisns Sounesd afoeutaidns vpppeu Soureruourepuny 2 "NOW ELBUIELTPE ey SUT HP STORED TAIT [WUPOFIAG iawpad x 2wior 0) 7a wurpesd woururn wapnfearsrunn{tp WE WARK “er ojemzar nfuayuy woureuorset Oupoys 1q 01g | nuafwLid nase} nEZOUBN 9Zour efor afpenmemazdun nporau nfoy offq nefeasn ouafiesqez 2f eurearue[p euTeAPZIp ‘2u0} eurarg euRoIUe eMeArzIp UNAS n qpam nioeyTde murUr zen aoqupalez oneag rm THORHIUSTUTTE < "eulAopns uarujeuo}seu paid neq Bou! 9s vfoy azango t eaeid eurenprstpur uoas nBous aqpain, (¢) (TECHS TOG TTBB/ICE HOY HOS PU TOSUOTT x TOPRYSPUAMBOPYAY youspaxd * 10) 0) sidoad rzapes ofoy mxafan efueaezapradau fegnys wz affoques ip ouzey nfemnSis0 2 ep aqanod nfegnps n udu 0} af oyey,‘oxssaepouoyez oupuo|aeu ouseysowa(dns asauop ‘oquep eaezap ep en eureyd wiuaparpo n Syed eqpain ‘aqpam ausfurtad ypex ren 28 efoy ysoumnoyrum pngtun aBour afoequautaydu asafua rq o3g ato) n af eB ono ovstuig s2qupalez, ‘soquafuss po nqpamn feapzes eynsyopEIe| eG THOTT WOWZIO ue uenyensde 3f0y eqoso oftoBorey vz vure2tuyf eurearzap urs n aorpalsod auxeid oupaisodau ‘palnnipm ‘ffoenns suapaspo ouanye(oo wu 9a ‘eqoso yruemayopax fy yruesTUy, se ap (oxq ruagrueao ‘n{foenyis 1 fegnys tuyenprarpur eu oures au afn(uafunad eqpaan 26 ep spas aqpaun apoutad auanejsi89] nisungns 2] TORTUSTUTTE TAH « -nynspanyerey{ tinea apapalis nfewsr stdoud Zan 6¥e 12 eu n uerpypads of foy uep vu nfeus wu nfedms tsidoxg “ote aavzap Jemun euourpafod npaur } emuep esezap ‘e-2a Walp uIDeE TouEZOpTUN 24 96 fonfafua(umtad ‘ouavszyaffoe8ij9o | exbad nfexeas ‘npoxtid nuaepouoyez navid nfewy widord rungns ¢ seuoruEP PureAwzsp was n afnfuofutad 98 OUAEIZEF NSO] -afp maf epn(nzaaqo “nus{ustad npdo eum eqpam eyeas, - Za “6FC 2 PULA ‘sorupalez affpransur eu sone axezap s eyaazeans exaysuen Soxfjoxsu syayou ns w(uogTues#0 efuorod n sod ploy wfuagquesfo semuN OURAN LIOA -ofip, sureqpaupo s npupjs n nfeavsiazt axpepe afons ep uizeu eu oUIpel TeAojalp gow affominsuy ‘owoy Puroug “URABSTE TT wNDOzEADU IseHdOId [Og aye 20 soupnour 12eu2 afueaczeansu yslox wl -a1g masye1 woK0! ‘qpaipo aureurtsd Bosop mt near ouje8o _nynsodand np ‘apo atouop strut ep sideud nfapsn eisuzoy 292% “espn soup "ez quoted fedonn "esacn Bo warngpaipo + npeng heepHE ous WaeAeRLAZE Pe ‘euns{an od nefeasn nBour tuo 2foy olisnuoyy + wpaft, :,z[p{n uAEpOUONeZ, EAP aE ‘as BU IsoUpO 9§ BUC) “OIUAUET UATGZ wffxeyspaid .toxzt TuxepuNypS, UIelOg TIGAZIINUVONAMAS “EF ‘amis Nt affusey af 019 elueforsee So.sye oc Amsns fuogoys oBau asta omysod nuswozANpoUtropakog parlamenta, kos done! snamjerom da sta, Sud je madledanu postupcma koe pokrededrdava-lanies, 1 tu sti, Sud je madetan u postupeima koje a, Vet ‘temaljy nenadletnos, povrede nekog bling postu props vezanog wz njegovu primjens il slouporebe ov hoje pokren ‘Postupak utvrden ovim aod cbaretavanja tote o oviao okonketnom cuca (uel ba poster i nicoane medio i) je seradi ivrsavanjuebveca koje proidaze ir Ugovora. Za ova su leilativ- So edstvo je smerica jective) koja prema ome omoguaeindrektna sted- da za impleme a Ugovora : Dok se propis primjnjue ina dréana danica | pojedinee, sm da Res prev odnosinmed Europe sence drtavelanice ne ja jeternicn adriana Onajevate fave obveraalljedino glee cia Sotvrt, Nacional astime oe pravo d aberapravi blk metodo ‘hrnja rent, Smyernica se mora ednou na svjeadeesate te svoje rea nora ostvarivatsobrrom na spomenutoodredene Odluke po svemu predstavijaju najpokre _mom se opisuje legalno obvezujuca mjera s posebnom formom i specifignim p tm efektom, all neobyerajudinforma se iznose program, dell iokaz koji unastojanju da generira pravne efekte codlika je w ‘ogranieni broj osoba 140 Ugovora Zajednice i to uvijek onda kada institucje predvidenim sluéajevima, ‘oni mogu imati zna¢ajnu polit istaknuti da Europski sud inzistira da se razlititi aktio kojima EZ razlikuju po svojoj prirodi, a ne po s i it Co Commiss Ww se je nazvala propisom. No, kompanifa koja je mjeru primjenjivala tvrdila je da je zapravo u pitanju bio niz odluka, EC) je ispitao mjeru te je zakljucio. da je tx. ‘propis” ustvari bio: [ “ane odredba opteprinjene anata anatena [a 249] Ugovora vel se mora promatrall ao konglomerat individuals oaluka koje je Komis ura pod ilikora pris, e takvog zakljucka mogu biti ozbljne, jer ée sposobnost pojedinca da nna takvu odredbu, odnosno da osporava njenu valjanost, itd. ovisitio pri- re, Npr. pojedincu ée biti mnogo lakée da Europski sud osporava valjanost odluke, ane propisa. 4.4. TERCIJARNIIZVORT dlanica koncentriraju svoje aktivn nitkog djelovanja. Kada ono dj ema nuini autoritet temeljnih Ugovora da usvaja mjere Zajed- lujeu sastanku predstavnika viada dréava dlanica, Taki akti koje “odluke i sporazumi koje st jenih u Vijecu’. Pravna priroda takvih akata je dvosmislena, jer spadaju koliko pod pravo Za: jeddnice - jer éine njegov izvor - toliko i pod medunarodno pravo. Potonje je akte jurisprudenciji razmatrao i ECJ. Tako je ECJ u predmetu Commission ‘Council (Re ERTA) Case 22170 [1971] ECR 263 razmatrao rezolu jile drave dlanice djelujuét zajedno u Vijeéu. Rezolucija koja j 1970. godine sludila je sporazumu za koordinaciju njihovih pristupa u pregovorima za sklapanje Europskog sporazuma o cestovnom prometu. Komisija je zatradilais- pitivanje ustavnosti mjere i time otvorila pitanje o njenoj pravno) u koju su usvo- wodjku irodi, Premai Gree Ea “if x nfo oe vo opesder lin, HE fgos0 0 doug you 2 apaiponfagom fxupae, euaid matusgen ezago nang) "oounp eons ni “RP oto ou sue oy may eu ralan ws pod ot fftaed ens taponang fa afonay en 08 fo t *sozods nfusangals nupfaund wu fo afnzaago au eioa08q eqpaspo eunnds IN 882 "P) HRoUOAOBpo ous0Aon-3u (eps eZ WSO) op viinap eupaf aru mae “soe fod enun Sovo afm nfaogeut 38 ep eaesnixo pag t _Plneangod exakair emo wp pA foun © (0zz) okey cunad soupo's fo wa ana uo apna eluenngo oneal to "ERAT op pape nxrowasn fuga swoRt od wou ata eaezI sueqer pan, t =ron(pez pops eagonead eympo wunye wsuowuoy yoUpnBouteotpatad lens one ‘pei eutiio Bouseidn po a uHfoy ope ousesd ape, nf DysuzoaN | wig vp nlapsan “asons + anquusyey Sysnoue yea ‘ldipq wasn uuaeadn ovate of O[7eN “socpaneld aupocad, ones “eungelo oureuz end vBoxo ye epjruod ts e8a(oy 2} navisns wouo woyst ewioid pezeu epandt ‘eazisns yrusesd yueuoreu ypaloysod twouso wu JOR epuo ougosod “eavzap en (og e eorup eangap eunjarsns umusead n ojeltazea 50) “nfuend n wfegnys Sourenprsrpur nunpjop nuyeunrojou nupol oman af fog ‘wes Tiuend n efepnys Boup ‘anjaje new epng aymnypo ep afnpnfowso (ammpsroud souasafes Kavu topo muze r9pU ooUop of epee (Oz Hep of» opeaeyod “sd rPynypo wifes wore Uezoa af ntuse (wOUTeI9UR8 m pig x0 Tu 0 eUUAOD ne wpjsdomno-oupnsoumuoy euro uaapou prs Psdoxng 2f OY ON AEP {orsdome-oujeuaunuoy worpen fousnadoygrstap n affuotusd 24 98 wuepos -sorupafez a sueyeq od za wfomynsur O64 neAoyelp oeBous PS 1p {woA08 210808 wuntfoy o wxed ang n oysafur 9fons auuznez vp eyuoureied nyyngpo ovaviodso of Smquiasyny EST OH [eS6T] Te/ORT SHE HHBOTO MUBdoINY x SIHOqUTIRRT mowpard 1)Yr Stoviée, ukoliko drZava élanica narusava spomenuta naéela Vi nost suspendiranja biraékih prava bilo koje drdave @lanice (8. 7.2) 4 Ipak, opéenito se uzima da Sud primjenjuje opéa pravna natela pravnih sustava ima mogué- drdava dlanica, koje ée Sud inkorporiratiu zajedniéko pravo Zajednice. Priznat proporcionalnost lastice pravnih pré Objasnjenje za taj cdot Eeniet ‘histai bdredena prara koja pro staynikavladete drove Clanice u Vijecu, ‘busta ina pa pear obvene fii pravnihosoba ‘Obveze doit drfave ance prema ova: Ujovorawsvakom 3. Alo se stanjekoe je dovelo do podusimanjstih mjeta promi ott nakadna mage od jee kralferanom ve- | ukldanjmjers poduzetih rlkdadno stavka 2 sludvanju ne wsima w abe gae pr jasow nazoznih i zrtopah danov ‘fe vetina odreduje w omer ponderirah glasova ‘anova Vie ednakom onome predidenom eankom 205, savkom 2. Ugovoraoesnivanj Ea rope sjednice je tava prin w lad skits’ praia late busta éime bi se prejudiciralatemelna ludska prava sadréana u opéim naéelima prava 5. U ein ova dak, Europ pulanent ole dvottnskom vetiom dani cova Zajednice i zaltiéena Sudont aft peste vein gor anova U predmetu Internation: cru H 11970] ECR 1125 odluka je sadrZavala ekeplictni komentar da -“p. nih judskih prava éini integralni dio opéih pravnih naéela koje & tekvih prava, koja su inspirirana ustevnim tradicijama koje su zajednicke svim dr- avama dlanicama, mora se osigurati unutar struktureiciljeva EZ-2° U predmetu Nold KG v Commission Case 4/73 [1974] ECR 491 Europski sud je ponovno initto utvedio da pored “ustavnih tradi" koje treba 2. Kao op natal para Zajednica pole ene prvasjamtena Beropaom Ko jer’ vedio da pe ‘vencjor za zaitita udskih prava itemelinih sloboda, potpsenoj u Rim 4: studenog 1950, kako oie iustaaih radi aedneihdfavara Canina U odnosu prema ECHR, dl. 6(2) UEU omoguéuje da EC) mote primjenivati natel sve dotle dok se oni odnose na pitanja koja se nalaze unttar nad ice. Clanak utvrdyje sljedece: cusueu U predmetu Re the Accession of the Communit inion 2/94 1296] ECR I-1759 Sud je zakljudio da Zajednici nedostaje nuna ovlasttemeljer, koje bi mogla pristupiti Konvenciji 1 bi doveo do nov promjenau postojedem rastava Zajedniceazaon sista omogucioulzak Zajednice w jedan poseban medunsrodni si Harte integrin sh odredaba Konvencije u pra poredak Zajednice. tava za zt udsih prava u Zajc, jedaakim te acijuma za Zaednicn 7a drdave ance, bis od tstavnog nasa, ‘Unjosguaa ses poten posta ia proved pli ola dogo jedino promenom Ugovors, | ja pravazajaméena Europskom kon plea} Rinna 4, studenog 1950, kakout ‘woupnsexp agansy Heres nfpyez 2f pns rysdomng efrend Boqz wopazeaau wuageyBoud fig ereqan 1q eloy 2qpain RsoNoxe2 njoruoy oxen af a ,wopplp, wtUafupod Ss niplurzessou n 3 0Z¢'029'T po aeugnd af ep oeatzeyop af ue “eBojod FRILEDISP €8/a8sT aqpaIN eUregpa4po s NpEPI n a notpoffsod wz of ojeust afuafugeyez ounesoraiser -njonzop nuzesnez oruseye7 af Uepy ‘uumnpayy aaezap axguisunsoy,-ou n eiapag 30424 estos af eoy npnuod nfoas eadn fouyuaasaiy 2f orupod wey wox2999 2en0 nysofuo TERGTT PRTTET 38S ‘i TOA BIBS PITT HOD moped 1 "T6OT WOE EZET ro OOO ia mE eusnauupoad n ouaitgoudafrusey a oj9ey seni tusel wz Sourznu eludes ynod nprueBo afk 24 eourpafod elueaoa 3f realex iu; mowpord n ouazerar wind raid of ofa7eN onuoy n oye; mydaysod wouaepouoy, 1u3as0p eur 2s oy nfo ouso/auzes nq nfesoU nstunupe ep eao(winzespod ojs7eu 010 “youeuofszodoug (q) + ‘abjsn. Ng n wluestiodsoyur Zouat op ans ouagaltiou ojes0 es -spjese4 Bepnnzango ousoupo Sousnesepiep Bousls afuestd af ep rpeuz of, ou>geit 19 oft esmrys Bouaeid Souefrafuend epeus ‘ffoog afuefeasn opaexpeod 2f 3931 sw oysdoing auspo8 PPE njorg worrPPA n eTEZIPes oupoaxd {af 29{ .moupara nusoxzt, oBAeyRBoWO affaxog UDeU af ep BUD! Uo ‘plfoeafowur axsdono 2peper aueziuoy n no vfuota(aod rafanpaid ruznu fo, eurequse wnysdozna was burejoupoza wiyspai wufsu ‘pnfapuainaffonoy muscu nuodiod wep af Pa pS "oto up epogop eat ez and won ‘stony Bondo po eunsafonfeeacdpo warez oye eugpnod ns oy oun spulonr ‘trounuopodand wepesfmaozod vy -opoqp | taal ‘aid nq eur wolotog twoao newts epogay ened t uz Tmusureyred woysdoing affoned oxeid 1 nuewispnqui ngpsuy ewnuaunyop dmstad eu oxead :eawsd 18 aaTUEID Ns fo ARZEP sprjgnUs np9uHz! Nsoxeupat 1 soeupaf guAeAd “eze>pO ‘esorsiur Boysuiouoye Boyptupofez po eureBnysn ed fa as pnpnq oupyudau w ojeupaf eu onead ‘pes ex one ni ffpdog eur eper rurzei 2s eunnfox o eavad euap2xpo ‘npaeid t oxisueljaezap ISOUIEP os" soxeupol ‘npogoys ‘oassueloxsop ‘eioupaza yruljauton 189g wawzeszyeffaAOg “pure(iouaado wtupoxeunpaur uSoup wrufoag 1 ewefipess wruaeysn wey eureympo ‘pa eurenypo ‘surpo8 “6R6I 21 sorupafez woljaxog “ wo woysdomg :eaesd nangez Pfui 92 af uafaviqo eyuep es s dong ‘eusaead wiyspnffo wofiou9s 1 woz eueszsrdsur 9{ elfeaog 2u1po8 “0007 820 YUIpE|AaU BUNTDTUAEIS ngnd ofa uomoy 019 aouanuoy >pupetspand af wig “epuaUrE sed wrujeuOIDEU eAOLT OF + usurped Soysdosna exouel 91 jeynun f apnsoaeid ez Zouzoso8po wala apoiaur aupes 1 aeises OUpuasn aA0}s0« nomdurey 9) 2 agalia oysdoxng oupasexzt aurpo8 ‘g66t epedonsy wor -gysoune! foysdomna aipra oupoisodau o1g afte orupafez byapeu euxead epdo repng axnypo nflfouran ef ory ‘eazad yrufousa ange aziensNatelo je bilo primjenjvano iu ne-ckonomskim pitanjima iu shuéajevime koji nb olvedabe Ugorora U predmeta ute Hao ant Alesandee Hel Cane 118475 [1976] EOR 1185 zakljudilo se je da je deportiranje iavjesnog W sgurava Ugovor, pos Iugaju slobodnog kret EC] je svoju ulogu u kontroli akata javao time da ti akti odnos utvrdio uw Pe odredba prava Zajednice suglasna s redstva koja se koriste pogodna za svrhu ostva- rnubno da se ostvari’ ‘odibira soci izbora i koje zahjevaivavanje kompleksnihvadataka. Suds kor iskrcje mora ee dale ‘otitom pogretkom il sloupotrebor evs diskseci gio nade avilo da res judicata vazi samo 2a 0% je koje Sudu omoguéuje da promijeni svoje pravno staal instrument treba koristiti padljvo iu bojazni da ne uniste pravmu iavje taj je nagin pravna izyjesnost bila uspostavijena kao jedno od opéih naéela prava Zajednice. Sud se je pozvao na ovo naéelo u predmett Defrenne v Sabena (No 2 ‘Case [1976] ECR 455 kao glavnu osnovu 2a odbijanje moguénosti retrospektivnog, (Fetroaktivnog) zravnog efekta €l. 141, UBZ (ex L119.) Nagelo utjelovijuje koncept uvazavanja legitimnih ofekivanje i naéelo da mere EZ ne mogu imati retroaktivniefekt:v. Council v European Parliament Case 34/86 1986] ECR 2155 i R-v Kirk Case 63/83 [1984] ECR 2689, U predmetu Officier van lusttie v Kolpnghuis Nijmegen BV Case 80/86 [1987] ECR 3969 Sud je zakjjutio da nacionalni sudovi moraju nacionalno pravo interpretiratitako da njihovo tum enje bude u suglasnost sa pravom EZ ito tako da tumaéenje bude “ogranigeno op- im pravnim naéelima koja dine dio prava Zajednice, a posebno s naéelima pravne ivjesnosti i ne-retroaktivnosti Ipak, predmet G. pokazao da mjera mode imal revoakvnlefekt ko to trai sha ko) ete se poftuju legitimna ozekivanja zainteresiranih stranaka. 148 > (d) Zadtita legitimnih otekive ECR 759 pravobrani dak Zajednice mora pi snog ogekivanja. To znaéi da na- legitimnog otekivanja sludi odredbi o 2akonitom postupku. Ipak, naéelo legitimnog o¥ekivanja se ne smije koristiti na natin da sprijegava slobodu djelovanja EZ. Ukoliko bi se to deéavalo, onda bi se u cilju nigra rer notede interesa dala prednost slobodi djelovanja: vidi heres and Sod. prt Hable (thr) shred 1995] 2 ALLER 14 O'Dwyer and Others v Counc z » (6) Jednakost. U predmetu Ferrario Case 152/81 [1983] ECR 2357 nate. lo jednakost je priznato kao jedno od temeljnih nagela prava Zajednice, Primjena ‘ovoga naéela je najéeSéa u predmetima ki eiminac ont (2) C1 342, branjuje diskriminaciju izmedu proievodata i potrosaéa tu jednigke poljoprivretne politike (CAP): rganizacijaosnovana w skada sa tavkor 1. mode ula 3a 149Ist yeas ez eganod euumpBoy 1 euroAzy ppeu woao ofuestuoryuny puo owes afnfuofanrad nsouselipsdns ofazeu 2s ep RMKDpEST BAAN 28 YELIPE ToT "ron Bono | tof afaezneod vz oxqonod af cng Souo po arp fae au soups owas eupa Ne (arn oues ys nsoussepiedne weopzeu ¢ af pod nopediod at efoyrunljnapod ex ‘oa uzenpez njoxuoy of naoBafu wz yexeid, op tu oxexd ouse{ oupozeunpow nysiaus wor 7) “woxead wus ruefz0 wrupoxeunpaus 1 burefwaz wp2n s asoupo aBnup 1 awiosofin ‘ssoupo aye{ueazr exmfar oxesd ou -poreunpapy “eaeid Souporeunpou eumszid euspaupod njageu n woaead umupos ~vunpaur pod wsougoso nuxead want fox n ezafea a ep vx 1p Buapaxpo of 2010 7.eaeid wor042} esteus2zoUr ose ouae{ ouposeunpotros wol0y exOhyy ‘aoquap aavzap nr afoy eaezsp 2 eumruaesd Mt buprunesd wnrussquras afouzyd at yeiualipy Sosofala | eyyuaesd FoustAooU NpoUsz! ‘soupo owes agn sedi 26 ofazeny aorupafez nansd n opppeu oretrud mq aquEns 1 vyrmalapo npauzzy wlexsuiuoy euestd ap ep af oyeuzisd TERBTT SLIEST SNES MOBS 3 ‘mwpard 7 “aftsayord auand (aqyag (8) < nasa epafuod spe apnferesoBpo nozapod wot -ou v80; npuajod aftad ovy aut afngn{pyn epes ‘eureprasury 21 worono8y uafiofu sD eae ‘onsod nse wyeupaf mes od usp pax ez sped of wp mt eawunpeaqo quan od ape peste ped 98 =p " ufyssepodsos § wfeqnaucy woxru _soynpo sro aso sour pods fous eu foros 229 61d eyeUpS| ‘wuapodez nfo ‘uy esuepowod Boas po ouseseeu yy ounayy sud pes nfo umaeu ap reas ney mueurues p mUADUSo mauopor eaxzeuz0 Fe euper erupts eusped ryeupa © wpgeU nuslunad pends wxropsku zajednicu i dréavu dani vrljednosti koju zajednika akci strani dréave dlanice U niu stvari ovo je natelo blisko opem neéelu proporcionalnost stvorio kao opée pravilo prava Zajednice; glavna je raalika u tome da se je naéelo transformiralo u temeljno ustavno naéelo prava EZ. Ugovor iz Amsterdama unio je poseban protokol glede primjene naéela supsidijarnosti u Ugovor o EZ. Protokol detalino definira aplikaciju naéela, iako ne definira granice ekskluzivne nadledn: 4.5. USTAV ZA BUROPU. 29, 10, 2004, godine u Rimu. Ustav je do 2007. bio u fazi ratifikacije u ze dlanicama EU. rije Ugovora i Protokola koji se desto prepliéu i tako osigurati autoritativni legalni dokument; (b) omoguéiti utinkovitije odlutivanje u EU nakon ulaska novi dréava élani ‘omoguéiti gradanima da se jos vige osjeéaju dijelom EU, Ustav se temelji na dva postojeca primarna EU ugovora: Rimski ugovor i Ugovor iz Maastrichta (formalno: Ugovor 0 Europskoj ficirans dva kasnija ugovora: Ugovorom ie Amsterdama 152 ga Konvencije kojom je predsjedavao Valéry Giscard d'Estaing ‘to Sireg kruga zainteresirani ‘Ustava kojega je trebalo podi je kon ka dijem Europe i produkcijaprvog nacrta eeu na fnaliirane i usvajanje. Konvencija je svoj nacrt objavilasredinom 2003. godine (V1/2003). O nacrta se je dskatiralo na dva sastanka Vijeés, u run i listopad 2003, godine, lise u ta dva navrata nije doilo do sporazuma 2bog toga jer su Poljacii Spanjlci odbil pribvatiti predlogeni okvir odhudivanja« kvalificiranom vecinom. Problem je ta- aie irsko af period), nako tekstu ustavnog Ustav je svetano potpisan 29, 10. 2004. godine na ceremoniji u Rima uk sudjelovalo 25 uglednika (dréavnih poglavaa i premijera) dria stupanja na snagu Ustavni tekst mora raifcirat svaka drdava danica, Proces rat keacijezahtjeva vremensko razdoblje dugo dvje godine, Sami proces ratifikacije ima razliitoblik zavisno o 2e politiskom procesu, Npr.irski ium o svim medunarodnim ugovorima kojima se omoguéuje transfer nacionalnog suverenit smatki Ustav zabranjyje referendum, U sluéaju da Ustayraificira 80% BU drdava @lanica, a ostale dréaveiskau“po- teSko¢e u postupku ratfikacije” (EU Ustav su na referendumima tijekom 2005, ali sasvim se sigurno zna da ugovor ne mod njegovih stranaka, Ustav se sastoji od sijedeih dijelova u kojima dlanci podinga tet od rimskog broje: - Preambula siti na snagu ber suglasnosti svih i funkcioniranje Unije) = Dio IV. (Opée i zavrine odredbe) ~ Aneksi + Protokoli - Deklaracije 153idnpod 19 oy afiup oysid ninplp ep ngeps 38 ye seo nupafiu asousrd au shun e2nue axezsp eurfgrapod wi ¢ ofupes auzeyuauraydusoy 1 aoeurps00y ‘srodiod affoye newsrenpod ouppaf azour pq afp8 wfgnupod (03g weal sowsog '8) Bsej40 1 gof auepop ns o¥g sso ‘eyfuafrus afta axonoSn afiues eur nsoupo efomapod wisrT (na oypud r nueyd woufeuorseu eu 1 HeAo[e(p nou 2797 01 o¥FONN soup axvzsp afp8 wlgnzpod oxppoyou fowsod pew) neaopelp spnsndoud (9g af afp8 FI fa oyead apeaoyalp nstu 22a oxsjoyn owres ouersoures EAC axezup eunnfoy 1 efgnapod afowsog “nsouzoqpeu TPIpSTEZ ISO “vumnzeiods yruporeunpous yruopraeifo yruapaspo afuearonipyez- Bysursoiin exprupaten- (eniszequs exnrtod pprupofe) esansox ypjgojog ypysIOU afreango - suozout ead euseyauow - ‘wongyzn unfuzeanumn nfefseidn wfoy nfuaeoo(ieu 0 epaeid - reumsouzappeu unzepofs 0 2f fry auoyez aupedoreu et ‘soupo n ue(uafius 3pdon as af psouzerpedr YruareNp|sy> BIS] ‘auO>Zez DUTEUO!SeU ‘pew apou apdon aoyuepp anezap eu m0 ep nq oyaud neAc|e(p oarnipyst 2o1uep aaezap eun{gnspod wp n ap ep oye zo1uep axvzip apsefns a8 ns eumfoy © 4nrtod eunfgrupod o af 2afny nsouzaypeu TARAS 9 ew 14 ys0uzaTPeN -wypod nusoumgis r nysfuea moprapofez ERSOUTIGINRY NfRenep, ‘AsoUzoTPeU eu as0UpO 2s 2f0y euTegparpo o af 29/nH traf (9. eouunuOy | RsoUsEYD ‘ffouaisfr aft ~eaemfiso ‘fun, 1 eureoruep eureaegzp ‘eurtuepess ‘aftup wurtsozayuy eqznys ‘ff, wate ‘ausronofopsfrpoideun fun soupan yruazsods wowed As augosnpau ound esyead spopals ns tal) eh souljoxopoures o 2aft1 af ‘of @pnso agnflour eu zoxoBpoal org ymaoTdap nsaftup tah afm ak end tad od suearyipoy aypu ns yop ‘oreuzod ns yqpaspo yRuowods po ayeNy -eaojods nsoxyeup: -sip-24 ‘nurzqeamyd seu 9peu8 oxtgnap speamt entat Bapuleeus oyeupa‘oasuelorop oxspnexeadnataepeA ‘eatad pipet god ‘nfseryourap ‘apoqos woupaxa axprupolez ayapafs aisozd nS A AHueTD aavzap navn, A offun, woqUNTD eALZAP aoUpa1A aypIUpafeZ fp a ‘one wavzip aoupaza oxpmupafez vu asoupo as afoy eureaparpo 0 of ran, vst 30-109 ueadoma) pus Pysdoana e8ol0y 21 ‘(¢s61) atupafez vfreatuso Bowes po zeus eu af afoynpppeu oat layer 01414 {oy uoyer ueuoTeH nefuop af au eae exe wa (a urna “nfooqedos nuswpopoyer aqnsndop sorse axezp fof ns afp8 ewt(gnapod wiw0 cues oy Jeary exesp euruoyer peu west win oxead ng effouise yPysdoane pow eseid Souporeunpaur wareunot npep q'a(fun eavad onisuoAtd + ‘al yg efuenezox8nou wzanqo ~Seqeeped quota reason qa azodiod waango- urzes (7 eu ousgnIpo of og wouo wons jeuorpeu vt afenuows|das efexnfiso ezango -seurezanqo wpopals ‘eango ymtoaoin snes tuaead nfew! azanqo nye ‘esoxo8n styeys tuaesd wu _swsn ep png 2zanqo auaeysn nfeun soruepp axezIq|“eDTUEI2 BAEZIP 229840 * (ys0u puojsiodoud ofepeu ‘s3) wane qpuotu afuatundst wz yzen 2s wfoy wrosafus woo oseidn neaopfp agout eurimpod was n fq “Asoujeuorszodoxd oj972N + ssporeu 22 ng newrznpod nfoq =puo oupol dns o1928N + 10 naead wouposeunpaur OupOusHeAS 98 8 vp pouz 0} ‘nuoAo8n eu S10 wg >plian viun af oye ye and ad od owespyroads faorog *(afop ~~ AEOUEESYDY, 0 2yznEDY SO “isn vojue eavgsp yuaiaans fuouzop n nferso woxeisq wuesPyPads stu e/OY ep oye ‘natid wiofoxs wioxeu od nsouzaipeu etuat faid ouljosoigop nsouzaqpeu au2pospo sone axrzap ns wi ~rodoxd nyaget ‘nsouzepisdns nppyeu ‘nseyso yruotalipop nja2eU -e72eU O-YTOYPTE nfuefoysod 0 26 WoAos “efuezTuoR>yUNY wae EU asoupO 28 2{0y 2qP2!PO ns oures « “get Yipenup vu yualjaeypaad ns Wrap ‘eumoruporpaud wHfoas nuNP Couensypay uegruap! af eeu orp HaaleN 11a eunaesd wuyulouay 0 afjarog onojsop nianaad ns yy ‘wesspesay afer axa ns 13) 8108 “o8n ympeloisod rqpoupo wu own as yeu Peas Toupee foysdoung o nuasosiy tupfueis gof eu [11 o1c ‘thun foysdoung 0 naotog woupowpoud wu yfjauia wou -xofin 26°] o1q 2yeueRp AOU NsojaA> aft ejauMD{OD Bouaeysn ELE UEPALN,djelovanje na nacionalnom planu, I ovgje se lista podr ‘odnosu na ranije ugovore, ali su dodane tri nove ovl Klauzula fleksibilnosti, Klauzula drugjima koj - dase time sugl = dau sveri tim ja nije mnogo mijenjala w Jovanjem postoji suglasnost Europskog parlamenta; ino da se takvim djelovanjem ostvari dogovoreni stay inigka vanjska i sigurnosna politika, EU je u doglednom vremenu duéna iplementirati zajednigku vanjsku i sigurnosnu politiku. Sadréaj ovoga lanka je preuzet izravno iz postojeéeg Ugovora o Buropskoj uni bez ikakvih novih odredaba, Odredbe se odnose na institucije drastvom, + Institueije, Institucionalna straktura Unije je himna i motto nisu formalno bili u ugovoru, Ustav tim simbolima nije dé nikakay poseban pravni status, + Dijalog s civilnim druitvom. Prema Ustava EU ostvaruje dijalog ¢ crkvama i nekonfesionalnim organizacijama. funkcionalnosti koje pojednostavjujui kombiniaju “tri stupa, odredbe koje s ost, odredbe {instituelja, odredbe koje se tiéu parlamentarni ovlasti i transp: integracja, promjene i povlatenje iz EU. rema Ustavu Buropska un iu odredenim u kao jedinstveno tie, Sto pa ugovore za sva ona pod! obairom na éinjenicu da jei Europske za) se kazati da u odzedenom smislu ova odredba ima pravnu osobnost. To znati a medunarodnom prava pred- je, BU je u stanju da kao entitet 156 jee i simplificirale kao jedinstver prayne osobnosti Uni + Nove nadletnosti. U podrudi ali novo priznanje ‘energije i prostora EU je jima gdje BU mote djelo- 1U su dodijeljena i nova podrugja “potpore, koordinacije i suplementarnih akcija” u turizmu, sportu i administrativnoj koo- + Kaznenopravni postupci. DrZave tlanice 6e nastaviti koperaciju u svim onim po: tiag suaont) fyez eu ‘of pns ruarz “euoxe2 nfuepoaord n ‘wgoiuds iq 9p arufey runezap v "apne Boysdoxn expo osouop au as op nual ruid 3304 eyes uopphp tweaesodso as ep ofghipo af pns oxo karunead tay soupod Zojpa(id en -nfuerxd wo3 o epne Soysdoma po mypo ‘epns Hourosa Yalepo “Youog gu29N0 {pop eawupafer, un wfoy wansd wfuaponcad nsouyniiou yp nfenest uur Busno’ nafan nuotods ep ns yeneds eaatyeZ iis/8a3 ovBou ffayjour iq ep nsouE 5d yPuegus afuexsi8oq) aod foygea08.y 0 A rzisifiar ez enqeyS NOLAN) Tay: 0 m euesensrfar ns eoy euaao(d wiysrequ peu onssuse|s Opa ~Bxous0 affuedusoy nea, euefaezap ypypotueds naagruse ey wourfunpalf,n sueaouso aftredusoy ns 274 via vel ‘woeid s easnepouoyez nsouapepsn npajtod n epns Boysdomg mynipo ez each pz aualiza v2 “7261 WOBU SouDsaUuOp ‘euOYeZ PualwLd NMUNIOP 9s 1] 2zOUr FINN -po uafpstid f 19 eiuauiesed Boxsuersg wop u105 ‘SOW TOSI SIMO PAB PET Bee TOpDey WT HI OAT Ox OYPAfOT SOMRVAT MOTE Y wouupasd () sonupofez onbid it (2261) ouunopupafos mysdoaneg 0 uoyrz 9zeeU Nox NzaKgo ee im agour organs wp oranfpyez a Suuacy ps0 235 6}, "mlueppyn wounydu S ngoys n ouaesz 2f Oe sidoid pysuoyez ruaparpo as poy n(uexed m afozoys o¥q af wo} ten e pofeargnaod eps oft rm wophs ryeo(2ua“oupotez pape [yn eyedee ono 990 fg nposid ula eu ego 9 Soupate wanes «nq Wf wo ead floteuoreu eqpaipoeqeas aur os ep {Teun wesese nsw ox 7upte7, 904 “ez 368 aponoid ops ep age OpEY ond 2nOu dotgsod srupote gee 304 vurezago + npeps ew osead OuUDEY 3S tp elo po anh eofrje stupa eae Psouepezpet 0 ULAfop “wNpayg ‘aoqupafez exead wowsas 1 woasyers npepys n oxexd oupeuor>eN ‘ngeumy nlexow tsopns tureuoreu ep ZH 0 puoKo§| OL 2 fox ango uae ops(ousay upns Zoysdomng wympo ey, TERT UOTT PUGTT META AEMAPT 7 HPT HOR CHTFT mawuposd n nprsard eu wfue|so ax] “aun v(upaay 36 .“2a1upotez, eseid aqparpo apoaord wp Upeu eu oxexd ouTeuo}seU fons rgewnn iuZnp Aopns uEUOPeL As ns wp OrpiAL af phs PAsdoang ‘lfepEN, ‘xoaolg 21 sa0pziod 3foy wurezango s nperys 1 ouo af ep nystuis n seid oureuoPreu ageumy ouacidst sopns Pysaf8u9 ep olaefar spoydic p407 9 {98 CH COP MA TV C [CHOU] SUMMIT TOY TET MOE PADIS wyatupaxd n ewuourepred Boystatiq wop 1f4s09 a‘Ovom se odlukom ostvaruje nadredenost prava Zajednice kao Sto to nalate Enropski sud koji istodobno postujuei i doktrinu par- smenta zakljutio je da potreba nadrede- nosti prava Zaje Zakon o Burops lamenta da prihvati obveze koje nalate pravo Zajedni tu nakanu. To se postie veé spomenntom i dobro smisijenom metodom tumaéenja ili se pravu Zajednice daje prevaga nad proturjeénim nacionalnim odredbama, ice ima prvenstvo. Kraljevstvu, Iravna primjenjivost omoguéuje da odredena odredba prava Zajednice posta 1og prava dréave élanice bez potrebe donosenja zakona. Takva odredba izravno je ukljuéena u korpus nacionalnog prava: vidi él. 249. Ugovora 0 EZ w kojem se govori o izravno) pri propisa Odredbe prava Zajednice moy iaravnog ueinka. To znati da se ‘one mogu tumatiti kao odredbe ki na koja se one mogu ‘udinks: prvi je vertik sudovima. Postoje dva tipa iaravni utinak, o znati da se odredba mote ivati, U predmetu 34/67 Luck protiv Hauptzo- Sud je utvrdio da nacio: je & sukobu s odredbom Zaje fe pravnog sustava svake drfave da o takav ishod. Tako Sud naizmjenino rabi termine izravna primjen aog jednostavnosti predlazemo upottebu prethodno nave je, posludivli se teleologkim sar Suga pristup. Sad je ravnog poretka Zajednice bila znat- ‘no umanjena. Takvo staal izradenije u predmetu 26/62 Van Gend en-Loos protiv Nizozemske [1963.] ECR 1, koji tvori presedan, se Ni je moral pst ween worna io je prethodnu odo pitanj ovary pojedinel provediva prava na temelja él. 12 UgovoragEEZ. ties 'U postu upacivanja prethodnog pitanja dave lanice mogu soe psane Primjedbe post na rezmatranje Europsom sud U prethodnon pay Nizovemske, Njemacke i Belge uputilesuprimjedbe da je Ugovor oH tol rain uv Kom nea sd don ede jez enc ustavnogprava te da ddavjant ne mog ostvarvati ikakvaprava go snow neee, vih odredaba. 7 on ee Buropski sud uputio je na vada srr“ tjin sv deen cons et oa da ddan sugelujaudlovanj ove Zaedner Sud jesmatn dare og oe ‘pomenath dimbenika ‘pdrarumjeva de ov) User vite of sponcams to Akiavama potpaicaa sara smo medustineebvees atop je Sud ogo ca 2 samo obvetepjedincma neg. takoder odie pavaloja post snore "1 ei teva koe pout delom nova prom Razlozi za ovakav zakjudak Suda uvelike su ovisii o njegovu tijenja da istradi Gul svehu Ugovore, a ova presuda oznaéava potetak étavog niza presuda u kojima ”23st ee apoypid as new nfezous reygnusjau3y ep eazeU nualunzd NeEApoO | REINS oto wrour eof earzap eyes, “7a © BioH08N FFT four Wu 9LU0} Ou CAPO TE [D661 ORY TOA SBDIPE AONE HET ‘F67G0E Y2wp21d pra npns woureuopseu eu apaznpod oftup rem pex yl Bu eAzod you a9eenpod 2s oupal ‘epzznpod wu eua(urad ns eoy nfureroteu woUsz 0 but ted 2248 n ezon0d,eureqparpo oper as epey salad ey "eoutpolod SoBnap -aioad yqgni n neazod azour yf eu 98 29{ yeurgn razz tuequoZoY ett nZoM: wsoa08q aqpaipo auzpaipo ep ornfpiez s9pores ‘umanpout ‘af pns Fysdomg, “SOCE MON TROT MVOYy We OMOT SOMATA [RNOREMAOATORTZBT iourpard prs :onezap anoud ngzty ez eAoUsO OBy xg NOU 2ged st agama po oueigo oxspais1uq nous aqpaspo auyea ep igeuz 01 v Your ta sez] upeqniaa new! nBour exoso8 ueyD “youn muaezz teu now w1os08h, aqpaipo ep nipnipyez as odour wapeu Sono exuerseu Boures po gol ‘Pec (zal, St "R) Za © exONO8 71 "P 9 wean s007 Ho puap won mauIpaid n eAeIPO. 1204080 (1) DIVNIDA INAVUZI LV ND OW AOINGHIVZ VAVWA ROAZIMON SS TSA ARIEL AOE Y “ad apnitod my aupryerd aufeqzo apeseu iq oe uaiqopo fig 2p2u yeu ‘aout -ou wopaerd af russ oyuapdo 2s ogous eyurgn Souaes7s afrexeqopo “¢ ‘opaeid wpng 20q21 pipnrtod, opeisod af owpo wyurgn Zouaeszt afureasqopo°2 ‘soqupatez, wand id af pns risdomg *T 124 vpeysoaid eap eavfjoxopez wiafus Yop ‘aueaa(nyez afulep eznpod nsqu 28 ep renpod vz afuapiuesZ0 oysustosa Yorsod ox su! Of 22TueTD axezap sues po op “eza(Lu ranznpod ogeyeu 2orupalez era(ur euapaspo oxy od org SfPURN uae OvaPIqOpO OUATDTE eUIpOS woxPi af png “wNpoy ‘29 ~unpafod vz eaeid exeays au zos08 oye aje4or0(a ns afoy sore axvzap aman 38 YP ‘ior Hoge oupeforala Bons af org soo uo puag una mauapaig n 04 1HLG0AIq aut UOT LAY i spauens po eyednsod yrusepott ustaeaaul nq 2200 BIO '¢ ZOHEWOETZ 5 : FT pater peroneal n rend OTe PsPO neayieagso now Purp spopafs af 180, eavad varpasoud Heatzeays -afod afu npousod org oBu 2 pez exour 2ajupotez, exvid exafu 2foy nafan fet 9s ns wo(0x n sa Bouts oruop af prs S007 Ha puBD UMA MauIpard [ DIVNION INAVUZI VZ ILALAN AS HON F's sags mod oye ope ua(go s sone anezap qyeorupatee wysdomg wjnuaryod 1g afoy eluenpepysn wafer ara oat lute Oops ou ayes 2 Hate safid TRE ov oy ares pero es ps wandspo Aes sno npojod n ep 2(uums Pwo Yqzm afuagoupod vz eaxins 2 220 rea Spomod ws yurey yueuope eaiee npqiod n wfeesweurze wun nse -oyy 2orupa(e ened Tua moguoy fdnip ovoparp ae eatt “io ypysuauroin ypignze afue(oysod vsafunzespod oun estdoad ysuyempao. “ypewop souapepfenayt ‘sidoud aunerd ayewop nruofuud nfesou ops TaEL -opn oe at "BET MOET TILBTY PHOTOES OP Tf TTT ATR IOT ORE GY TOAIA- BHAA PUY ATOTTIOZ HA ITTEE UPA TPs ovspot ez aysdoma envad equrgn Bouaexzt 21 reyztoud efoy aungez ouaead 21 yst034 mya yepjns eaesd aposord ‘mjurgn ouavszt eidaouoy woNs e spa(od ipnfnpnBowo aorupatez, wacsd erono8q aqpanord aednysod zn auezan ganipyn afte earnipmn Zatd 0 40408 “eae ‘fox aqpanoud 3yigo yuapiues8o 3 af oeargnipm Za 0. ae -oxou somaoyuign epaiod 9 ep iqaniod wu vjearpod aqupatez exead nfpusny et -purpafod eaeid nfucas(pfpop 0 apnead epns typo af ep “turyNpaut 9s eres sorupafez osead eu neatzod 2s Heaposlove” To se odnosi i “ne samo na postupke jaynih vast, nego takoder.., ina sve sporazume kojima je svcha regulicanje kolektivnog plagenog rada kao i na ugovore rmedu pojedincima’: predmet 43/75 Defrenne protiv Sabena (Br. 2) [1976.1 ECR 455. ‘Ako odredba Ugovora nalaée poduzimanje daljnjh zakonodavnih m treéi kriterij testa Van Gend en Loos nije zadovoljen.Ipak, Sud je zakljuti istekne vremensko ogranitenje za tu odredbu, ijerice 43 Ugovora 0 EZ nalate slot pokazala ovisnom o donoéenju direktiva. No, bez obzira na to, Tean Reyners protiv Belgie, sudskom odlukom je €l 43. Ugovora 0 EZ-a no él. 52) imao ieravni ueinak Jasno je da Sud uvida pogreske daje izravan uéinak odredbama kada ‘morale biti provedene. Istodobno, Sud takoder post bija odobr kejih se ne mogu izvuéinikakva jasna pravla Ogranienje u svezi s odobravanjem izravnog uéinka za odredbe Ugovora od: nosi se na odredene predmete u kojima je Sud odbio pribvatiti naéelo retroaktivne izravnog weinka, Dakle, u Predmetu Defrenne, Sud je smatrao da je izrav- ak al. 141. Ugovora 0 EZ primjenjiv samo od datuma donofenja presude, ‘sim u pogledu onih stranaka koje su veé pokrenule pravne postupke: vidi tako- Ge U predmet. ‘Buropski sud je u glavnim crtama prikazao svoj stav da primjena élanaka Ugovo- ra nije retroaktivna. Ovaj se predmet ticao isplagivanja sveudlisnih stipend, Sto ina koji je studirao na Student se usprotivio toj odluci pozvavii se na zabranu naci- diskriminacije sukladno al, 12, Ugovora 0 EZ. Sud je smats endija dréavljanima EZ nije u skladu sa €L 12, ali Sto s ipendija ostalim drdavljanima Zajednice od strane belgijske viade, U danim okolnostima Sud je onemoguéio ponovno pokret pitanju te je tako utinkovito sprijetio retroaktivn primjenu naéela. Dekle, Sud Ge razmotrti ostale Eimbenike, kao So je financijsko optereéenje koje mode past na dréavu dlanicu, prije nego sto se odredbi Ugovora dopusti retroaktivni izravni utinak 180 Uredbe 49(2) Ugovora 0 EZ, sto} va “Ure iia ope prinjena Upotpan saree je sbveaadadfravnoipijenjvaw vi Orla U predmetu i protiv Mi {1.9711 ECR 1039 Sud je utvrdio da “zbog njihove prirode i njihove funk stavu pravnih izvora Europske zajednice, uredbe imaju izravan uéinak lividualna prava koja nacionalni sudovi moraju sititi Stoga, uredbe imaju i ver- ikalni i horizontalni uéinak, Sto znaéi da nalazu obveze i pojedincima i dr#avama. ba upozoriti da €injenica da su uredbe izravno p & nutno da imaju i izravan udinak, To je stoga Sto katkad uredbe Zajednice daju quso{uss ejanod aff e(ox nowejp navzap rruofosd ovfout 14 wiloy widmasod wfuljep eap eu eoinpatod onndn asaf png ‘wnnpayy ‘eiofan yruiapaxeu a108 Boqz aeurgn rusezey LEpEIUOZ LOY ewrearua(ais yp{ipop o1gpo pns af nysdoang (¢gT 218A) moony MaauIpaLd ¢, yeurgm puavszyan (4) ‘wurr2rus2(ais Bous(faipop eyurgn Zouavs7 Foujewuezsioy yeReIsopu eens afoy eurayqard afueaesals ex (ony (qoyszoyy yauupard) eoxepojsod r2oyn nn: jd "RsouMBisou niezojod n nferso utpafod "eGo w}sC “a2qUe]2 aaezsp o¥p eat rs vlox{ Hestuyop easgmjod weAs ep IonpNg ‘eUIETUEP PMIEARZIP H HSOLpEPIST ‘ppersopau Rsoupnour op af canop wpns Soysdosng wmndn yyusel yereisopayy 9 se mE spuupaid nofpia smyyuaquiy auuessjsa eu 2o(uepp exegip wojonuoy wourouporeas vz eqaniod | ep otzzp 0% ounef ns aq wopoa nqaysdo ez nse sueseaneand ST WTR T SGOT HT BS TOR PT TAMOS AOE WHT wiawspard n ‘owoy ououdng SOT WTA T TReeTT PaO HOH AONE ASHE youupard :opa{p ousel afyu soho TOU 42150 rourpaid ryforuyap euroud ep ns yrpnipye2 naxsaffeny wouatuapalg n opas TWOVOEO WIND ET ZAC P>PTY) PUES TRIO TS. 7a HEPA] JOWORTT MOAR youpaud sousluaud 4 :oxezap wowe8s0 opesieus open ‘rsyua ago Tuaeag “euHDUTP waead yruatepigon yeyzas ns 3f0y, wojonyuoy pod nfinysn nuael wznad po eu 9s nruoyso agnsour af 80 508 ysiagr aman aroad Iho supe nfeavgaazt sea a ff soqueR asezsp affoeueaio ong af ep ouagniptec af afp8 BTWIND TLORGTT ory HOSMETL MYBMOTOR WOPUOT ATONE Y youupasd ‘sapoyey a) aaeadn ayspesd indod nseya auenzrenuaoap fpningnipm ‘fipenstart po yuedi0 ts, aurp notUEP nawzap ep omgn(pyez pns af Psdosng BERT AOA OTT] i PPT SBTEOT miotupard py “sone anezsp wioweio ‘3out 98 off 210} 0 ‘uaarTeaBlo ovgauod epusoad ‘aindn oipnuod af pas rysdomng ‘asopns aujeuorseu wz yourpaxd afewso "Aruiafapo rustaez au orse(deu niauspard wo} n af o% oFy ‘aluerd o} sore aarzap n{peuewsD OB rugsaespz n pseja aue8s0 oesuyep joysioyy Mauapaad n pns PySdosng 2f 70 -oyau bu pns.af jsdomg -nfipeny (3 "egzoyo ayalan ve yf ‘ezegonod uaplapaad ns afoy aorupate, eof msxaquoy (aquexis aupeatad anoad prUR 0 ou sue potueanezi, suanond oFy surplus asapanosdou au sqpaspo wt ope asoyAox{uIgN vAvgruEsZO wysTeZ fusig “woquso{ius poy soiqasod ‘equign, jeuoPeU ‘SUTEN “TAAIPO MAO eu HEDaGIN zaftus } eqepaun npourzy npyzes OAezIPO af Hox “6Fz ‘2 BU OTUOTIO joy wpauspasd at onlpye2 iad orgpo prs af pysdoang ‘orupote, ‘aead asorqaoyurgn ppepadod ousnsisez 1q euo ‘euaRyeonex nq efeqax 19 ot" ‘oxead Bu IUOISO 2} reApjog0 esuoyer affoaopee 28 wp aniod wu 99 0 040% 98 ploy wowurpa/na natin da je prudala samo nominalnu naknadu, a ne pravu naknadu koj ame predvident Toe strorilonepravn il neptpunu prvedbu jeri ppodnio na nacionalnom sudu provodeci svoja prava Zajednice temeljem smjernice, bila jednaka neispravnoj provedbi mjere, U ovim okolnostima Sud je driao da su ‘ave danice bile obvezne provesti mjere Zajednice tako da bi davale pravi pravni 1a su prava Zajednice prekréena, No, u predmetima Vont Colson i Harz Europski se sud nije usred lo izravnog uéinks, veé na al. 10. Ugovora o BZ, Prema dl. 10. dréave: poduzeti “sve primjerene mjere.. da osiguraju ispunjenje obveza koje proizlaze iz ‘vog Ugovora’, Sud je smatrao da ova obveza: njhovor madletnositakoderabvenaje nacional sadow morjuinterpretia- slbveajeave vast drfava Sani {i Harz imaju pravo. izantalnog utinka i definiranja dréave élanice ~ takvi su dimbes levantni. Buropski se sud bavio smjernicom koja op- Genie oveens ane neipravn povedeom snjericom, ko w preieta Yor tina smjernicu Vijeca provela, da bi se odbacila odredba spanjolskog prava koje doputta ni nnedostatkarazmatranja.U smjernit sas iscrpno nabs i Sp onih odredenih smjernicom je takoder zakljutio da: od primjene naclonalnog prava, bea obj irktiva previa ese tako dda Ugovorn ‘Nacionalni su sudovi dakle obvezni i tako da bude u skladu s pravom Zajedi mnalno pravo ui cijelosti , ber obzira na vrijeme njegova donose- 188 Primijetit da datum provedbe smjernice takoder postale : Kako je jedan oblikprava Zajednice, nacional coda bude suglasnosts Ogranigenja iznimka kod obveze “sukladnog interpretiranja” nacionalnog prava tako da ono bude u suglasus neprovedenom smjernicom do toga dolazi kada na- aope2 wiowr efistwoy ‘opaead npns woysdomg eu 221u aavzap anoid yednisod ouazyod ong ofu afiag “yedmisod pupoysord (1) vsidoud yuuawisn yy yruaead ypfazemnum wylons amyead :aydmsod ‘oqparpo eu 2s pnfeareod prupofez eusoxd wzanqo aftreagzaziou afoas nepatido agou au eon vor ‘exezap up teyaosd e801 nj “2orupafez, urzes eu nyefans efjaeispaad yugaf> neuen ‘uuoad eouip eaezsp oseidn 3o{afouae#wpfa efuseynum eypyzes eaouyfa vu au 8 ‘onsen ovy aot aarzup wu ped rorupafe7, eurord wzanqo vfueavsia s0uzNC] -soqupfez awes exead rqpaspo yt -qpsod 21 084 opuaaas puns wjond ‘exexd Houporeunpaut eaesd Bopdo 2 yeezr0sd fuupiosogn auapoipe ns afoy s2aago nfeaefundst ep eotuel? eAEz4p WOURNCL aod HON Hp ATION POT ez waop Oy apotand fxs a2upod 1 eupurode o afalius oxszoqz90 29 POP Tote SAP Wp EM MESON OY, polos loxsdoang 0 pionoSp Te NER A ‘WSINON aaZOL 9) uipo8 ‘9007 op 248 zeus eu log ‘za nignapod woani vu aurpaao8 aysueig ¥0x2! nuesqe” NUD 2) 104Kr Fyspnij ez eusedo oupefouayod surparo’ ouazerez sodsid eorupafe7,af org sus n ‘ouxezeu aut n apaesd npns woysdomg eu xedrsod 0 ezeyop quanysueus Ypnfereao8po 709 “rafts auensoupat fu ejusafiango 1 wousaafeny wtudtmpaln s ERO ‘nagafisoden "npn woysdomng ngzm nuazr2t noftupod 29 ep wo{uiafiad as epaAn -oudsn epeya vystenag “(Gyrndopeydoousuuofibuods auiaog) ase Mt PAI Base, Soueazoxyes po nsousedo Boge warsnaljery Souate yuypano8 zoan vu fuaprt eiSo nsaan 99 ep vypa(ide ouenjsoupal epeys al expeuialu 661" C661 2UIPOD -spaeid npns woysdoma eynexgo 26 19 pey yaldsnou ejalarzop 19 ep wootuafurp oueacrafan O19 ounelorata oa af ox ‘epjraod pera wysnowey as nfeny ey “ZA 0 wios0s08q euapiasn ns wo pod o ejaesd enelfoaopez ovaqloapau oy ‘onisao(fery oualupale wus eIez08 "unuaurods wu excygon oisod og wrazeq ep e[Z0s08p0 01 Wu epeyA af wySUEN ‘ja0a wypuedel ez ein yuroan ypysnowe,y wseaesBrzs onspous uAesZi>u oavider nassaolyeny trousfiqpalp n afueBen oysuedel of ep epzoyzesgo s9po%er af vpeja eysnouerg “eZ f aysnoUey wi dnyotd uapruesoou nfour efoy ¥ pit wt eos | npaftpod o so1upole7, epaead nfereliosop eypnouedg ‘uagsia(fesy wourlimpalf n apoaziord ayuiay aysuede 2f0y eigourome 2 130 29 ep vps epoa vysnourey af 18 ‘uoyeu edmysod Sousegzpnpaur nfjouioy vu apaeid pns rjsdom risoazt 29 ep opfa(udez af onssaafjexy ousfurpaln ourpo8 “066! “dnysod wyoqe) nnaftudez euopysou nsru 2oruep anezsp “wsNpat fu ongjoysu yr sone anegap aupol po auafjurzdez aqiez [Aouso vu Og {p10x08y wxeANg, IZoTN n aopafez, esararUtainjenicama, osnovama i pitanjima na kofima je utemeljeno cojim je dréava dlanica dobila moguénost iznoSenja se temel obrazloieno misljenje u svezs svojih Sudski postupak je nuéno objektivan postupak s li pravne potesko¢e koje je dréava élani- ‘ca eventualno imala prilikom ispunjavanja svoje obveze, bilo da su one opravdane ili da to nisu, )) Diskrecijsko pravo Komisi ima diskre: co pravo u donogenju obrazlozenog mi ‘upokretanju ppostupka na Europskom sudu pravde. Medi da ée Komisija donieti obrazloteno misljenje, te da mote i sudom, U praynom smisiy, moti ijuéak Komisie ne tiéu se Europskog suda, Stoga, u Predmetu C-200/88 Komisija protiv Gréke [1990,} ECR T-4299 Sud je za- jutio da nije u moguénosti odluiti je lise Komisija razumno korstia svojim dis Ikrecijskim pravom, nego da samo mote ispitat uistinu povreda neke od obveza koje proilaze iz prava Zajednice. Drfave dlanice takoder su tvrdile da postoje vremenska ogranigenje za provodenje postupaka. Medutim, u predmetu 7/68 Komisija protiv Italie [1968.] ECR 423m Europski sud pravde je zakljueio “Komisja mors prod)eniiKada Ge podnije tulbu Sudayralai fol odredujanjorin oda ‘remena ne mogu ujcat na dopustivst tbe.” Povrede prije pravnog postupka. Po svemu sude driava dlanica ne ispravi povredu unatar vremenskog razdoblja koje je 0 Komisija u obrazlozenom ipak mote biti dopusti. 3¢ je li povreda px ijeme kad je Komisija pokrenula postupak pred Sudom. Dakle, Bur .LECR 317 Sud je zak Koa ipa nw ajo interes ak Sud pve porreda vitina dood. suprotmors is mogul div toi preidanem svognezakonitog previ, ‘mogai dal mastavit nepiladnom postipanjem ene postales presuéa ojo ice trio dae tak postpanjezaprav tee cbvere™ 2, Sud je takoder kratkoroéne. U predmetu 240/86 Ko zakljudio: “S obzirom da trajanje postupanja koje nije wskladu s Ugovorom ne ukazuje inost povrede, mora se omogutti pokretanje postupaka éak i za povrede a vremenski ogranigene” ia protiv Gréke [1988,] ECR 1835 Sud je iakoder zakljuéio u gore navedenom predmetu da postoji interes za ‘dgovornosti koju drZava dlanica mode snositi, kao posljedicu neizvr- jih obveza, zbog onih koji bog toga ostvaruju veéa prava’ Ipak, situacija je drugaéija kad se radi o vremenskom razdoblju koje je potreb- provodenje postupaka u vers odredenim povredama. U predmetu C-96/89 smske (1991.] ECR I-2461, Europski sud pravde zakljudio je doblje u kojem ta drdava mora odgovoriti na obrazloseno miijenje: vidi predmet 74/82 Komisija protiv Irske [1984] ECR 317, Medutim, dutina vremenskog raz- ija koja se smatra “razumnom” ovis o tinjenicama dotiénog predmeta. Drugim pak sporno. ima na raspola- ganju kraée vremensko razdoble. 196 (64, POVREDE PRAVA ZAJEDNICE PREMA CLANKU 226, UGOVORA O EUROPSKOJ ZAJEDNICI U danku 226, Ugovora o Buropskojzajednici (1957) spominje se jedino “neiz- obveze na temelju ovog Ugovora” Talore povrede mogu obuinvaéati kon= clovanja ka i njihov izostanak. Najutestali oblic povreda susjedet: stanak suradnje prema dlanku 10. Ugovora 0 EZ (1957). Xomisiaje pokazala sve veéu odluénost da izostanaksuradaje korsti kao osnovt 2a mjeru prisile na temelju élanka 226. U zamske [1982.1 ECR 1791 Europski je sud pravde za sve dréave alanice imaju obvezu pomoéi Komi avanju njezinih zadaéa. redmet 272, Neprikladna provedba prava EZ. U predmetu 167/73 Komistia protiv Francuske (Re French Merchant Seamen) [1974,] ECR 359 francusko a- 197661 {(ovapaneu ai08) esnafmcy Zouelupaly asoad mfistuoy yaurpaid ss, ysouurefezn ‘nyppeu euzorpod afru eoruepp eaezip auesis po a>rupatez eavid eqpanoud, ‘eBoyzes Bon 24 THOTT EVSTT SOUT Wa PUREST COTS THTUP AAA tpn ceusiond ‘suaua ms aejsns zorupale7 osead 9f ep oezeyop Iq oy odeu wefepeu2 orzo 2f >} ‘umn somo affuas apaezd png “nsouurefezn mage eu affauray exos08p tsidoxd 9s ep ‘puns suo ‘eaead Bouporeumpatu Sounel 71 azepoad eon eaezap uauinBay ie aa ot fe tut a 22280 ans aan su SUN aezap Bap | ep squdfug eu aod 3¢ ep oye eznag 2 zea 2foy eango fuearsizn epaeido 9014 3M FUR NEI spot opin worsen ons EERE WOATTS -opipeii af oxQ “e2que]? eaezxp yISnap auesys po epaza0d P35] THEE MOAT WO6TL SAT HO OUD ATURE POAT _aupaezworesropnp seopaspopead sr oy efasques3o ypyuauian 2foeagodau | erage afeasfaztou eepasado tg oyey vas 30u =p afar Bons nso AEE aqpospo ws peazod 36 270u 94 RIED RIP, :onuyeys oye 2f apaead png ‘spanoud au ‘ousjuezaur nazis vutard 0} uroao8po af efpuie eunezap vfoy oy wu ex29o 234 Sipe ATOR VASHON 65/ZZ YeUNPEAE :ez0190 afusn0sH orpzes 0 eutrDyop wuaeisn vysfidjaq af vp epiAs af wloy apeqa ays\iBjaq wrouesqo 5 orons as prs pysdomng ypnsaid foussouop 0214 OUARE|DE A,“ ‘ouoadns ypany wfoy exon08 aqpaspo paeid epns Soysdomg nfuafistus euraig -jedmysod (ey vjasoud affu wypI5 ou 28 ns wpe ONgosO “wom eAvzxP auIeIGO RIIqOpO UDI ‘2paead pns pisdomg ‘efjasjfod Sono nopazod wu ou9201 2{ o¥g OF, ‘WUSRid VaaIW dO VNVEO “S9 861 SSOTWOT TRUST stupas {oysdomg 0 exoxo8p *gz woyueP vs nsomnoxdnsn af ox “exeGop afueraxy ouPOqO|S Bowiouo as aun erouurey yrysnoueys apafasoidaarurau afuzemun epafids afta | axsnoueay anord apstad rofarn yeon(pyer 019 af o1,auafts aurznpod au eaegap pe tusofegys n nnunpuse apegant 29p0%e 38 1¢ suey “ZEF MOE TERT FF y SEPT FaUUpSTA conesd oureuorseu eprapand af org ou nue, jpod ony eu 7 eaesd afuagny ep nenafnyer as azour eunratey ns uuaparpo n ‘ouens a8nup g "exead Soureuo}seu afusgny ez OFY Za seid aft “aot Eng meal spo a oe Zn ‘OT EN ptt mango epafunnd ‘23gou eoquep earzap wp obnlpes of prs za eaead eyupgn Zouseadsy a{muoad vigour oye] eu0 28 1q vp tpnpng -psyesd Bi nngpaaoad wz wuasouop af wfoy wiafut af ep orpnipyez 11q nBoU OusOUpO ‘01 nfesous 20108) 98022¢1 (pee 9f spxzad prs rysdoana pad n Boys “sp | suruefawzsp wpjsnouey nfeneuss au ‘euaad ayindeu ejsefqo af ep wpans af epeys exsn2ue nprp eureuoreu oy e0R08n wogpazpo s npeP|S n aft or ep EPNIpIEZ af joy easousod wysnoureyy 17 Heoysod nfeqany znouexy aft fox eaxowod Boyes vu ‘mjuoyez wo} eularg “aysnoUesy ¥uEe2 P[sIOWOY O|RUPAN alts ONISAePOTOYje suprotstavila pravu EZ. U predmetu 301/81 Ko- 7, begiska vida je bila optudena za neprovodenje Ditektive 77/780, je trdila, inter alia, da se nina koji nagin aij suprotstavila pravu Zajednice. Sud je zaljucio: (iv) Drdava se “mora se oR a dopastivos ube na teelju 22 Ativan nezvravanjaobveza i nije dokazinereje ii suprotste jeupltanj 6.6, PRIVREMENE MJERE U predmetima koji ukjjuéuju mjere prisile mote pro¢i podosta vremena izmedu poteine Zalbe Komisii i saslufanja na Europskom sudu pravde. U takvim sluéajevima, Sud mode biti spreman donijeti privremeni pravnilijek. U élanku 243. Ugovora o EZ stoji samo 0 bjektivnom ate jn od strane dfave anice koja “Sud pravde mote oa tile koji predmet done blo Koju nknu privemena mijers Privremeni pravni lijek mode se zatraditi jedino ako éinjenice predmeta izi- skuju hitnosti ako ée sprijetti navodnu povredu. Takoder treba utvrditi postojanje opravdanja prima facie 2a donosenje privremene mjere. Hitnast se procjenjuje w skladu s time koliko je privremena mjera nuzna da bi se izbjegla ozbiljna i nenado- knadiva Steta Sljededi predmeti sluze kao primjeri primjene priveemenoga pravnog lijeka, Ugovorom 0 BZ. Ki lijekom traze¢i od irske vl slabeni nevaZedima. Europski sud pravde donio je presudu i naredio iskoj vladi da ‘odbaci zakone u roku od pet dana jer je smatrao da su zakoni bili diskriminira) conalnu diskriminacijy, a takoder i povreda oni odredaba U 1g nastana, Akt su osporavali bro) da trpe znaéajne gubitke dok je pre poslovnog nastana za tvrtke i postojanje nuinog element ce. U vezi s problemom nenadoknadive itete, Sud pravde je akjutio: 200 i ueinila sve dok Spanjolski brodovlasniei nisu putem tuzbi na engleskim sudovime: koje, nakon prethodne odluke, oredio sudsk zabrana za ministra prometakoje- ‘mu je onemoguéeno uklanjanje tv se utvrdilo da je Akt o trgovatkoj plovidbi iz 1988. bio diskriminirajuéi: vidi predmet C-221/89 R protiv Secretary of State for Transport, ex parte Factorame Lid ‘and Others [1991.] ECR I-3903, Kao sto éemo vi tej su tada tuli britansio vladu temeljem naéela dréavne odgovorno: je odbacila Akt prema nalogu Suda. 1RI-1395. Ovaj pred ‘met studi kao primjer odbijanja zahtjeva za privremenim pravnim tuacijom, no unato€ tome je Zekala vige od dva mjeseca ogo Sto je zatradila pravni lijek. Europski sud pravde je iz toga zakljutio da ne postoji clement hitnosti u tom predmetu, te da pravni i donesen jer je ‘ugovor veé zakljuden, 6.7. ISHOD USPJESNO PROVEDENE MJERE Sukladno izvornim uyjetima Ugovora o FZ, ako Europski sud dri proglasi krivom, to nije donodenje presude u najuem smi, nego donotenje ne deklaratorne presude Koja tek biljebi Ginjenice da dréava élanice ne ispunjava ‘ugovorne obveze. Ta presuda nema izvrinu snagu, a ni Komisija ni Sud ne mogu nnametnuti sankcije koje bi prisilile dréavu koja krli pravna naéela EZ-a da ispravi svoje postupke. Zbog toga je u proslosti Komisij bila prisljena neprestano pokre! tipostupke protiv dréava lanica koje nisu provodile odluke Suda, to je predstav lo povrede obveza koje proizaze iz prava Zajednice na temelju élanka 10. Ugovora © EZ (koji od drdava dlanica zahtijeva postivanje obveza koje imaju sukladno prava EZ-a). Ovaj polota nije bio uéinkovit za provodenje obveza EZ-a te je stoga bio Ugovorom 0 Europskoj uniji yen i dopunjen 201coz ‘ape enezap auras po ezaago weaeszizt Sffoq nfreznsod n eyuign eu jrousono§po ousrzap wualusad ay woyai5 snleprys woynuauiods 3108 ny ue "yuspaow auroure 904 nalpra 2s 2933, npg BUDUIDLAes0p efeusF¢npeF9po -¥1 aps atafar‘epng wleaporavdo Roupes upon aup eluend wupoupord xe, verofu ‘yupsed zz es wiiog a 'gs¢ ws efqe ns ana ezango epataod opaeu sofa ns 210% sae “a66t | “ES61 NEU] “HPswEZOZN F oMsHalfeny ovalupaly “exeUE ns a2a4go eangod ofr fopaafeun ns afoy sore anezict tunpad oupet oures & 811 OT 2 HE BT OP He SU wins 99T >I 3f on "eB Fest NpoUiz] ‘24 0 VUOAODN 922 MINVID Vid AUS VARIN ISONDAGAE 89 ‘anyead aquoyermoud >jeurysoud neaotnyez szour png wunfoy Bopeu ryspns tu Yors0d ou o¥g ov ‘wuzey YE) -a0u afuepeyd ovindiso 1q Yor ais ure soyAoyurgn ez rueza8 TwI3;qozd ep F ep “umnpous ‘anuyesyelfey, -ouepresdo auzey auvgaou afi -2uuet af fox Hoge epoanod ulqzo oulonop afuearigodatt oxoBofu a 1 ‘ngoy0 0 ¥ Za oynypod wanyow umuses wu eargod npodio o anynyeui * eueD ep oF NpteD 24198 yop ENuaN op as apnsaud efuagouop eunNEp 9 euze>] “rep od ema 999 Oz eur nuZeY NUEpAOU OFaTUS ‘ns 2f eBoqzes or 7] pua(iwoud s{gnzpod oxntiawods eu epedyo Sousono efae8e| Po woyead 9 ep eezeyop af pe byai8 wnmpapy ‘afundstazanqo as 4 ep tuljonop sl ,oxsaepouoyez ouzeyuowuseay, 1 ,asofas aupinjead aundodou, ep a4 aanyautp aynuoods ar ezeyaosd afoy azanqo afoas epundst aft BID vp - "TOUT UCSF PS YPUFETT RI AONE RTWON L6/ZHE-D THUAN -oFynlpyez af prs iysdomg ‘InIpo ayspns nfuopososd n wfualupeyez nuep od (wane vpes) e-/154 009% po nuzey eyzoqpaid af eispoy ‘uzzeuFynfereao$po vu wualjoxoper fru epnsd vp eponeu ‘nuoaogq eusoud aednysod enuanyod af esusoy “nzepyrou ez apyalqo zo pedio ofueBepo wz efgnspod eaou eyparpo oustayo af ox¢ wiso ‘nfoenais nusvds, 2) oy 2u01 O nisHUOY wIpsafiaego affu epelA wypaB agers suAEIZI LON, ‘azango afons eyeangunztaffu eID ep 2f 019 -nfpiez apaeid png ‘wurpol rasap po agta ojtio8 ouezyonuoypu [po af ep ay pedho wresedo oeSeqpo afpuo as ep af ouezeyoq naxy eu aye(is npgn eu WoUDYaLUs rigeSeypo eu epedio afuede/po ouemonuoyau rmfeigndop aaryaurp aynuauods eUER aftugod au e420 Bp 28 ONPIAL “CCFFISL] MPOTO O BANSAL O CTEM OST] WOU T TOIT PRD MOMS VISTUON [EEF MISUUpSIA n vqzMy vusesz] PUIeIOg ;pesoxpid nuep woxeas od (e1n> epes) sutpaf euAoUSO Turp suey afuwarungeszt wz grzEIO" uns 3p} nsyu suze eHozes Bor zy apazaod auaouod efueargafids nysas n efueawgenser mjurgn urafirezpsod wz eqanod ¢ 1rzaK n mpoflop as 29 ox ‘alistwoy, r{Rypo Ipzajod pas nysdoang ep nfezns _pumsoujoyo unuep n eupepiid, nq exour efoy e ‘apaead pus rysdomma nunoweu 39 nfox auzey 2ue9A0u 2fuearpaspo (¢) ‘mynypo nsoxoud eiow worueyp eaezsp Bafoy rexnun efuagrtes80 ‘ggmu fouezzy n aoquepp axez4p anosd mynypo asauop prs pisdomg og UOXEN,SUDSKI NADZOR U EZ -TUZBE PROTIV INSTITUCIJA ZAJEDNICE- “a Seb php poset ork 220. Ugork 6 Eres iene 28 Paice wpe tide 20, gre 7.2. Poaede pei tae 8202, Ugovies 02. 7A Tub maid ee 8.388. Ugoyra 9H 7.1. UVOD Da bi se zaititila prava dréava dlanica i privatnih osoba, te da bi se za inice koje su medusobno povezane, stvoren je opsezan, sudskog nadzora akata institucija Zajednice u skladu s Ugovorom 0 BZ, Uloga ovog sustava jest omogueiti rad institucja Zajednice unutarnjihovih nadlednost, kao to je odredeno Ugovorom, Kako bi se prutila uéinkovita pravna sredstva protiv cloupotrebe nadlednost, stvoren je pravni lijek u obliku izravnih tuabi 2a nadzor mjera usvojenth od strane instituije Zajednice. Drugim rijetima, drZava élanica, druga institucja Zajednice i, 205weisodiaid 26 2 rpuzmy ns ruesBapa UEP anezap “OEz MME! M euMID{an WuTUIOAzT eUNDI twafjpurer miozpeut woyspns puBsapod meq nstu eBoys peuanspoe 03» go OF me spa Pele ofp uaNnpoy"SIOET HOY ens oY “ep nnuauiodeu v4: “Pee Hinup pur omelorola v4 nuodso 2zour‘efuagouop aualiaa n zeyst upzal eur enzay ‘aoqupofe, wre YL ‘euaigquod eBoys af 2 enye Zoysuoyez oxsfons vpour usureyseg n nuNgeIO3d o duvade feng wu strep lopand ea op ZZ7CT OAT COT OAD] odo} "HTSUIPSRE n o;njpo pg ‘o1aftzd ‘of wBorg Tap ne HP RGA Tay SNOT apo NOTRE sur epnfeayen endow a wsour funguod ex eg tage 99 98: wo lor: Mm VIE FeTA ANOK 1 eps epnsoid ize auioao zeyop ory wxeHz0 FIgO “pomoxuagn nuxesd + ¥q003 oupaid adfofu ene fzapes nepofioxd 39 png ‘oye ona wp ofa -oueasn 2519 ep ‘o8nap torre Fonfrzango fg ezow eqye soUpod 2s oy eu aye ‘onsd areas fap num wu neu wea “tof emiodasd uno oirasoy 900A exoye qs nsoxuoyee sozpeu we 2f uegoypeu apaeid prs rysdouna ‘wnpepy WO} -aep tauapene Tuepaspo ns naoapet woyspnsnnUaapod ns yoy rests “OFF IT a9alt4 “eoTURP eawzap [farzT af oxy “naZM ISoUpod Blox aqoso woIsIRUapE ‘opoupo af pjauop eqzma Haftupod azou 25 afoy eu aorupote7 wieye Z0.ON Ey ‘aquens aupeansd sorupafez.ofomansur sone aaezap “T moureamisissafourgma ‘nyaas ma 1 2ydms0d apanjod vloy ayuens mamnUapL o ‘msofus atzoard wu s}40 nzo2peu wosspns ruupod ne sfor eta do =z upafe ns ep eames 2s afoy ez essay yjugoso ontmig oy sfuo1odw roNuoyerTeany ony afnyelp =p npns wigndop tasg “wfewren fo19 Tuapaspo omupod af afox ‘iqzm yuugtafury e 902 - ojo seynum soqupofe7 arofs nstuod ep png useyA0 wiafueaep afnzeayso 2s fuor0g ‘eutiono8n 8 2orupate7, exerd Bouzepumy9s afuerepnpod oualyjafqo ta(aoxd ep ap 2peu Pispns ez axouso wiazes ‘opyep “eqznL, “efforansty wra(uedmsod wipyuoyezou peacyalp ou ‘wougza2t | wouaepouoyez pod ozeyeu as soy rusruo mungex mysuoyeZ Ypniu"Z ‘soqupatez efpransur exe yrpnfezaago nsomuoyer njonuoy ez eayspars euaead enad “| .a8ojn apa aliap eu eqpaspo einuousods 2105 syesod fens euaud 9f epey sep po “eos mpmitopau np ap p9 moun 9 nponfod woyee wo tapLapasd dmsog sasougeaaugeutpatod | auparse 2qpazn roo oer ngoso m2 of oy ynypo anoad samp af hwox ap op sone aeesp neoupod afoy eareqgm peu sousafpeu NEU MBAs 39 maf “ogy gen eu neoupo n ayuignauaead spanned fo exauneped Soysdosng eye fooler eyrsodend wy saysdenngvalsraox BEE 29 | Maumjed json nsouop fetepafen fox eee mae 9 sepaBpm apt prs yBdoxe 1508 Za 0 wiondlly Ogee TOINGAIVZ [ONSEOUNT O VIOAODA O&e “Ty ANAGIACAUA HAZAL TL -soqupatez,efiomynsut anoid asoupod 2s 2foy gz nnurpaa maa Bz nAouso BreAyS eqPo1PO vag “aqzMy Bsa of eruzealeu 7. 0 e10A05 ‘0€7 ‘ walfourns 2orupatez,efjoransur eee NsOUOYEZ ZoZpEU HySpNs ez EARN, "7a 0 eron08Q ‘gge 7 waffauray arg npeUDeU ez aqzm ¢ Zao wr0n08q “Zez 7p wolfpuros efueaojalp ersndoud Soqz aqem Za. 0 B0N03N “OT “BR wofpuior sojupolez efomineur wexe RsoyUONPZ ZozpeU PIspNS ex 2qzTy | sega ayssn aupfonpo 1 rueages azoUH HS ouasysoupaf ipex 2s sf uapeazes ouuod tof uazoys eqexe wiozpeU ABISNS (240) em Ye Jozpeu sunaafegnys wry ‘2 npns woysdoung nmeigo ouseazt as nous aqoso aeapBuropskog parlamenta na podno’t ‘unekoliko sluéajeva Europski sud odbio Parlamentu takvo pravo, ‘Studentska prava) [1992.] ECR -4193 Ugovor o Europskoj uniji prihatio je avo pravilo kod revizije dlanka 230. Da bi Europski sud uzeo u obzir pravo na podnotenje izravne tuzbe za ravanje mjere Zajednice, privatne osobe moraju utvrditi posto} codvojenih 1. mjera mora biti “odluk 2. mjera mora biti od pojedinaéne vadnosti za tut 3, mjera mora biti od neposredne vatnosti za tudit Prema éetvrtom paragrafu &. 230. Ugovora o BZ svi ovi uvjeti moraju se zado: prije nego stranka ostvati pravo na osporavanje mjere Zajednice. Medutim, mora se napomenuti da se pravo Zajednice suoéilo sa znatnim poteikoéama kod interesa da budu priznati od strane Suda. itucija Zajedni- zuyjuéa za one na , pojam sadrsi je odredeni uyjeti mjere u obliku uredbi mogu se smatrati odlukama, , mera ne mora imati strogi zakonski oblik odluke da bi se mogla kladu s élankom 230 (4). Primjerice, Sud je odluéio da se odluka ko- Pojedinagna vaznost, Sud je prvi put razmotrio 2nagenje izraza “neposred- rai pojedinaéna vainost” u predmetu 25/62 Plaumann and Co protiv Komisiie 1963,] ECR 95, u kojem je tuaba koja se osporavala bila odluka namijenjena jednoj lo neposrednog razloga, Su je odluti jutio je da “One orbs a koje se oda ne od moga twat da hve oda poe odtulka ut njih zbog nekih atribiata | veh Ine 32 koja sods oda, U ovo uta ute je bog spore ode olteten Kao woe. ‘Bog trgovatke dilate koa wil koje jeme mote obs bate toga ie aa abi rsicvala tat odooss na porno ko oes s diesem Dakle, iako odluka moze nepovoljno djelovati na poduzeée, ako im pojedinaéne vainosti, poduzeée se neée smatrati djelatnos¢u koja ima dovoljan teres. Dvije znatajke gore navedenih kri se upucuje na vainost pokazivanja da se na a nije upucivalo na to da je Buropski sud pravde ojam neposredna i individualna vaznost s + @ katkad razmatrajuéi jeva u kojima je ova) potonji pristup potencijalno Sireg poja, koji bi doveo do pozitivne odluke, te je io za tu odluku zbog wie definiije jam neposredne vainosti ima ponesto drugadije interesa, Zapravo, izra ijenicu da je odluka prouzrotila neposredne, automatske i neizbjedne ~ ne tek moguée ~ nepovoljne zakonske uéinke tutitlju. Stoga se raalik strane, odsutno’és itelja izravno u sau 1, nameta uskraéivanja pogodnosti skupini osoba éiji je ‘tubitelj lan; ii ° * ” 2. odobravanja pogodnosti konkurentima tuii istima, ali samo ako ovi rezultati slijede auto nepogodnosti ukidanja nepogodnosti ski i neaphodno iz odluke. Me- 209uz azali midopys ofeqan wnzerods af re ‘numzeiods 0 nezeaofaid eyfou vez souzorpeu nuganod peur ‘ynnuaryod efueatiodso wyedmsod oxpjoyau yo 2f ep nnuswodeu eqpi, “nsouzoqpeu sugaziod zaq eyeaopp efisruioy efors af a aorupafez, omer stu ay effeuroz 74 anuesStus eu 2s0upo 2s af arafar ovpeayngo afi ean eZ “ap ylBnup 2 ayueaSrx vu as0upo as afoy azafas bu onaxpqusfo - 73 0 ex0A08p, “Ze 2yeunp ~ 2xyp0 21 four 2s ep orgnfpyez af spaead prs rysdoxng “Za a0KNeT) NSIT fox eavgap zy exquper nfoesBoiut eu as0upo as afoy eia(ur apaf8 wiofist0y $ E40) -olnesod apegan aoruepp anezap 98 ns (ofoy easaud rynypo ealiuop nlegnys wroao n af efisuuoy EOE MOAT LE SIIEOZIN DySMIUBIT PEPOUTIN SBILRT YEBT TT TH © ine prupofez vyafiuoud afte nfox a89[A0 vyeangun ‘ouporeunpaur ofzqopo aft afoy eumsoujoyo n anya(qns auyzalu vu nsoUpo A ¥ on aarupatez, soUzo]peu BARsLAZT e(FOTANSUY OPE E 29 UABSIATE RIA0 B96 33 ‘oupofe? aforapStE lox sexo earguazt auens po vussouop af oye eur{feaonead affu exafua wal, wponoid nqzgm vz exouso ovy nsouzaypeu yereisopay, youop eaode(u por affomansur nueyeU HU afueanndstand wz aofus eid (pura pon spsoseyqu 9 sTeAop 1 vp tufeQeU7 OOH ru arTeUUer ru ns of oesoPoU uAOdTIS od j atyeuios eu afuearzod nfagnowo (ptust YBaup t wd ‘ox0A08 owtus9do) 80 vganyodnoy'y nnqpasnud aor Bu youpo as afoy eparad Gounead Bofoy o7q Wf exoK089 epossod '¢ ai oz ‘alan Bousodmsod Souq eparaod nsouzopeu yeyeIsopou 1 32g wa72A tf nyfousay 2gous afungtuod as punfoy EU ‘uapalfs po woupa! nfeserofpo reisopou jupoaeu afp8 owe) eur stu sejSoad ep wsouzappeu euagopo af npng afuaygtuod ez qzm yunerzt poy, 70 V¥OAOoN, “O€¢ “19 Vad UAL INUOZAWN AINVWIZAAOd VZ TAONSO *€'6: “wnggefeys nusfesord 2 oundop 1 oua(uizs aualjweadeu nstu ‘umnpous ‘nios08n woysurepsaysty 1) Tae BERR OTS ago snleatzn poled sneydee 2 ounroye fea aupempofod supeisodau po ap (puns afaagtuod ee 2g afuogoupod eu oan as pol 966 HowsiH03 foupoanpou nofela] woNs 9 “NOUREL oourowod eqan epzourefoems ay ep orpanaaf pg wig tofeadfoyspnsn nsoupatsop -aufoysod "oy wnsg sargpo Boge 204d n nnuztig, a7 au ofaoplp ours OUD fas ows oo rq azo atH01 Soyer -wosax 0p $auo westuyap pox uezaido org oma9do png of ep 26 uy “CEST UOT [FOOT] APOMAIN AONE GUD Proper ARIAL AAT CORA weapon ‘pas yuuo|H 7034 eta od nfezenso 26 eo ‘eteaeid taruaerou yoidnseu “eanad my peatieaso nieqans naga wu waeid waseretn(ey ofa aqoso aujntud vig w80n Boge evyop vfos0 Oct “epns fovreuopeu afuryd ouzeunimond vu s1ioao8po 29 wqgpo opaeid. prs pdt -ni ewsoujoyo wh ¢“apns ewoueuoPed et eyednsod woluogoupod salu sou -poworeid niiodso afqiod nots au taoue0 [ore vpal, afomansuranoad aydnisod 2unez21 nusiyod nfliqpo afor 9704 ati oyu n ouzea nupeunpafod t mupass dou nezexod nour ofoy aqueas aueatad wp nnuowodeu ougea of outnuzy OFOTRHAT BST AVOUE YE OBL STSUIPSEE pra syex=yop af 2921 woUzea nupossodou ‘oponztoud > a2oan 94 zea afoy euupeznpod auniou a9mpnq ninparpo afoy ‘elo yruzeuO!>eU onypo foupogoss © tno wjoszop yn wafpodses epey outs sBnap § SOT WIRCSTTOSETT mK 7 apo} ‘PUES TT WOUT SCOTT PIAA MONE TOSOAUY SHISS TSUSIA FE ATA € [BESTT HA ra VOTE T epaznpod 29h 38 0} ‘eurejoxzop. 2 ajoazop afueaepzy vz af Wi ;ougetpafod oupassodaut f 0 n4NIpo IsouOp pra elsmMOY e“za NaqoxzoAN sefiad epamnpod wu>y Zea aupassodau nig 29a ex ‘yswopaxp0(Ova) temelj za tw2bu provodi opéi uvjet prema kojem se javna upravna tijela vlasti moraju drZati nekih osnovnil pra sudskom postupku kod pri- preme, donosenja, i i priopéavanja svojih mijera. Povreda ovih pravila jedica, ovisno 0 pritodi i stupnju ozbiljn tvjeti primjenjuju se na pojedinaéne mjere koje utjeéu na zakonsko pravo privatnih soba, Opéenito govoreci, postupovni uvjeti gdje povreda obiéno stvara temelj za tus ta onih stranaka diji se interesi mogu znatno jezina potpunog donogenja: vidi odobrene odluke na temelju toga sto njematka verzija nacrta mere nije poslana njezinom stalnom predstavniku niti njemaékom dlanu Komisije unutar odredenog vremenskag razdablja, Komisija je priznala kaSnjenje u slanju njemaéke jena vrijeme poslala njemackoj delegacji englesku veraija [Na toj osnovi nastavila je rad na donoSenju adobrene odluke, iaveSavajudi ovlasti u skladu s danom jo delegiranom ovlasti Sud je zakljuéio da je propust u slanju njemaéke verzije njematkoj delegaciji unutar odgovarajuéeg vremenskog roka znaéio povredu bitnoga postupovnog uvje- tate je tako opravdao poniitenje odobrene 212 ‘edu bitnog postupovnog urjeta. U tu svthu, neprimjereno rasudivanje tretira se 20 ekvivalent potpunoj odsutnosti rasudivanja, Razlozi se trae temeliem él. 253, ‘Ugovora 0 EZ. ‘osnove koje se primjenjuju ne razlikujudi se od drugih sl ene na ponavija ja Ugovora, ii koje se odnose na “skupljene informacije” ber njihova odredivanja, ili koje su nejasne i nedosljedne. Drugim rijegima, obra- aodena odluka mora Sudu da jasno prize se u tome Sto ova osnova pruéa jedino zakonsko utemeljenje 2a nadzor objektivne i bitne zakonitosti mjera Zajed- . Drugim Ina sukladnosts pravilima i natelima prava Zajednice. Siroko upuéivanje na Ugovore i bilo koje pravno pravilo koje se odnosi na njihovu primjenu, wv skup pisanog jednice. Da bi se utvrdila pravia ja povreda stvara osnova primamni, sekundar ja osnovnih Ugovora Zajednice, Dok kod ustanovl odredene poteskoée mo apstraktna pravila koja su obvezujuea institucijama, te opéenito proizlaze iz sekun- darnog zakonodavstva. posebne svthe za Do sloupotrebe ovlasti dolazi kadai koristi svoje ovl teov dodijeljene. Da bi se ustanovila zloupotreba ovlasti,najp prave nakane institucija, tj. predmet kojim se bave kod poduzimanja _mjere Koja se osporava. Drugo, mora se pokazati da se ovaj predmet razlikuje od ‘onog kojim su se trebali bavitiu skladu s Ugovorima 213siz ‘afepnys 7 -eaziodso 36 yoy wnye 21 pots ypyou efuestq nysuus nj 9 fuaigtuod oupeiored af apnfious ‘talus experso po euafoapo eqpaspo uapaxpo af pry conead ouioAzyofo4s wu queso 26 n(exousSyuess susods ewoyee n ovfoisod frat pei ep enews a8 ye wwastuod ¥7, Zan “Tee APU fezoI0d PysHONEe M08 -afureamgruod apjep ‘wserqu ry risefosd azour pig “euaffauramn eqzma af Oy -unuoyzau enous yf wofoy npasard asau0p 2 apanid pns rysdoung po8 yop nsouop zeus eu ouagens ns ‘snyageu n ‘9s ep ren vfuenojalp Zouanensiumpe 1 eaysvpouoyer vz nous eu nfedmg ‘eureoyueyp eureaezip was auepzt aryaurp ay “erearonzpons wo, -tupofez, pfu apnfazaago yeao4 ueneszt eg wupose af wpe uaZOp 3 eawgnosd ousfonpo 28 2 nsouzoso8po afrend eure/oemys wrayer 7 eluepoffpeu yepersop2u nfo] ‘niensturupe naexfteu ¥ nuetoU afagnipyn efoy aygo18od ausqznys nualod wousprueifo eu nfpure as 27 npeuyeu wz aafyer ‘nporsur aad wu NSOUPO 0) “RS -ouronoSpo asia ayes afsp nfayozzn nsouznp eluesesu421 9pojUs 21264 ino ymuaroans oupraid squogpftefueavsui2y poy nBeus eu wiofur ysuoyez afuedris ipninyndowo "2 ‘esol ypystoy afoeameso ez nuganod ounepip nogans usiegon 925 1 ez sozpeu pipe four rnfue(oisod o azeyop anratan nyznad nferour {pop ay nfziarnuganod auanyod ep npg tronBowo 19 Ct aig aupoaru afuearzexop vz 1soUIoA0$ po ‘owUapd “npewjeu nuaraftady ‘puns (ouspango eu 2fjeme za podnoienje postupaka: predmet 145/83 Adams protiv Komnistie (No 1) De Franceschi SpA Monfalcone protiv je [1982,] ECR 117. Veemenski rok zapotinje kada postoje uvjeti za ‘odgovornost. je Buropski sud u predmetu a jer nije poduzeo mjere Sud opéenito nede razmotriti krivnju tutitelja, Adams (gore naveden) za 50 posto umanjio odétetu t da se zabtit. wabe za naknadu Stete mora ublaziti svoj gubitak. Stoga, ako 224 oie lagen, ‘7 Ra tea 8, Forma potap kod upline 49% tka ied aise pin: 8.1. UVOD Clanak 234. Ugovora o Europsk noenju prethodi 225we, ‘outnpaaysucy 24 wososodi + ypun foysdosng 0 mososo3) ‘woryo wtysdoano wi -aajsuypaf ousfundop 1 oualuoturz of org ov ~ e-7a eusto408n wtp (1) wes aa n aowupale7 enead afuapeuiny nesnS}so "eB01s ‘29 pag [Aseppo ew! pas pysdomng ‘rupofoz foysdoang 0 vioao§g "pez Wye] Wol;oUIR], ‘AGAVAd VANS DONSAOUNTTISVTAO TS aSoUOAOSpo euAezsp | ouREpau ¥ Sorupatee aysdoang eaeid eurpn Zouaezzt | erastaad sumyop ‘aonafutad ‘ns 04g oy ‘eydmsod Zoupoyiaid nsiayo n aysdoung eaeid eeu eaowsfod yyulfoura po ayou oBst Lio} T2poe) pysdomg ‘saopns yrufeuorseu avens po efteagndn woind pns pysdorng eu rzejop ‘maalegnis eurpan eA ep aorue(an 21 af euprazes eyR;po YUpoyraad YsOUEZeA “flops Bouspaspo 21 29n8ou. fu aqgm afusgoupod re ‘sarupalez aysdomg affommnsur anosd woqzm ez eqaniod Hforsod wpe eae a5 fegrys Bnsq “eoeurpolod wunsead o a>qupafer aysdoxng vpayeU $90] puriadnisod sy earesafur umufeuorey umrusoppmyoxd v(0y 201187 3427p Po 2121 opignd epeuyeu 25 zen ‘nfeonys woaad f_ mynge2 npn(ereno8po vgnad ate “Yorsod =| pw Le ol uxesd ap owsodl au oye nsAS mA HESLI0x NBOWE IEG agra yrunnzer wand exorp(y yuaesd qpolowsod exeimns wafueanfandyodn wofueaela -ndop ewipumpafod aingea ausead afueznad sof egmpo yrupornaid wfoyury acy CT -eiods Souapaspo nfueavsofa rd ‘euogndn mus ns efox wfaeyd nayayo n ‘euraopns urupeH -opeu 1pourod afueznud ys0{ mjdmysod wouporpaud n epne Soysdoang epepez fuogoumn, npauray mpzes obewouez ‘uIpeU pau wu ‘pns PysdosTE, "urRMpayy "PurTAOpns wrujeuOrseW HHsndoud af uegnp vawsd Bo) -sfutag effomnsur eee nsour{jeaoaead afuearpian ta0rupatez, wand atroyeu eo "uzpiueaflo oBons 2f pns rysdosng ‘efueargnqpo Souporpaud nsejao n{uapoaasd 7, “epns foysdomg suens po eueuafu! ndjuew euzofpod urzee you vu - oWenje2 af nf fox wopns IUfeuOIDeK s zBAS 1 owes soxsod aynqpo yeurgn ep r uesouadns aff eaopns po wepaltu vp euZ OFF Teupewuorou, oy euealsido oysog "ezaK wuoAZy ei af ep owID9 fp iourpaid p “eiaumpaxd aoruofurp eu mp0 fa foraf pns rupeuorreu ye ‘eufued quapndin o afnnypo pns rysdoang ‘oupe ugnuafuearpndn af | ‘phjpo ep epns Zoureuorseu wpepez af wong sorupatez aysdoung eaead ouotuutsd ama ourgn | wfuszeuin Souapepfsn nfueareaaso n arodeu auoznapa pte -ns qjupasoseid npour} afupemns yup vaatrumzezpod seins fe, eaopns yujeuors eu potrr ne(seis pas npsdoung afius au eutaopns usruyeuorreu eu ntxe 9s now e ‘soqupafe7,wseud nsoueleronead 1 efuapeumy ng. 2s oy axozods ays npns woysdox -21jspolsoxd vp uos0sis epusad ‘expo yupoyoid 2fuasouop wz edrusog SUITOTIOUEpERA :,221upofez wxvid vuregparpo s niseasou m npn PURI wezIP fofox oq n osyesd axspns aureuoreu wat, vp afueavaalids af eydnisod Soupoy ud ey ‘prs pysdoung orpuayn af og oy "eovUET EAeZAP eavisns yruaead ren fr euriaopns wus pupal war Zapoyes uo “7.q exead nu ‘ny, “eisexBoqur euaeid epnferesoSpo fea af yafdsn “esyayo yruaead ypuapaspo Tea sepa ange mata ATTN HE "apn yumpotd nn eur pas fy ‘esd Foupuo}eN nfpus eu why Souansd EIR A oud sore aeq3p ypu wopes aud pos fof a foy upd a sod fue ove 26 HE "Rjmpo azuop a0} © EP epns po ne psd afuafounp we euganod oyehnd fury tm om -upos(epsximas ayo! pr soiuepanepsp wopas wep pad welod feed os 2s epeN ‘nfepupasd pi eu ofgns pe tor ypueaouso pin us nage 493) yueq suqeueo ayedoung 5 sampofez, wiomnsay sane tind ofeapeun ‘ssox08 aso nfuageuny~ -e.aynpo sursurypd pysouap weTpE of pas(2) ugovorima koji su zakljuéeni izmedu dréava dlanica, a koji su izrigito stav- nadlednost Europskog suda pravde, kao, na primjer, Konvencija 0 medu- sobnom priznavanju trgovackih druitava i pravnih osoba iz 1968. godine fe povjereno Europskom sudu pravde odve (4) tumagenjem svih akata institucja Europske zajednice, ber obzira imaju li ili nemaju neopozivu snagu. To obuhvaéa uredbe, smjernice, odluke, preporuke i -isljenja Europskog vijeéa i Europske komisije, odluke i presude, a takoder i pravila postupka Europskog suda pravde te zdruiene akte Vijeéa ministara i predstavnika Vlada drZava dlanica Amsterdamskim ugovorom Earopski je sud pravde dobio ovlast da odluéuje 0 ‘odredenim mjerama treéeg stupa je donijelo i imigraci ‘Temeljem tre¢eg paragrafa lanka 68, Ugovora o BZ, Vijeée, Komnisija ili dréava éla- nica mogu takoder zahtijevati odlul o tumaéenju ili pravovaljanost Amsterdamski ugovor takoder je prosicio ov IV Ugovora o Europskoj zajedn Janost/tumaéenje okviril Clanak 234, Usovora o EZ predvida dvostruko ogranitenje ovlasti Buropskog suda pravde. Kao prvo, Sud bi trebao razmatrati sam: tumagenje i pravovaljanost Buropski odgovaraju apstrak: tno, Medutim, buduei da se apstraktna tumaéenja prava Zajednice uvijek odvijajuu kontekstu Konkretnih sluéajeva koji su predmet spora, razlika izmedu tumagenja i primjene jako je mala, a neki Zak tvrde da je Sud i zanemaruje S obzirom na gore navedeno, ovlast Buropskog suda ovis iskljucivo 0 posto- janju pravovaljanog,zahtjeva nacionalnog suds ili tribunala za donoSenje prethod- 28 ne odluke, Europski sud nema ovlasti utvrdivati je li zahtjev za prethodnu odluku tanje 0 kojem odiuéuje nacionalni sud. TAY Europski je sud takoder ovlasten odluit a ‘upucivanje uvjete lanka 234. Buropsk sud se osobi sud il tribunal u veh dank 234; javajulizahtjevi za prethodno bavi sjede¢im pitanjima: 2, je li upudivanje prerano nje od strane istog suda za 3. je Ii postavljeno pitanje odveé nejasno ili op¢enito ili se tie nacionalnog pravasi prethodna odluka bila utinkovitau slugaju da je visi sud veé donio odlu- ‘uve stim iene: vi nde C= 13990 Scie rte Protection ‘udinak sprjeéavanja kasnijeg upudiva- nunala. Sve donedavno Europski sud je preinadivao upucivanja la nejasna ili opéenita, a kada bi se neka postavljena pitanja ynalnog prava, Sud bi iz upuéivanja veito izvukao sporna telituprava 2ajednice kako bi odgovoro na nj, 8.3, DEFINIGIJA SUDA (TRIBUNALA) U SVRHU CLANKA 234, UGOVORA OFZ Sadrbaj Ganka 234, Ugovora 0 EZ odnosi se na “blo koji sud ili tribunal dréave anice”, to bi se moglo protumaéit tako da samo spomer la pravnog sustava drdave dlanice mogu biti ukljuéena. No, defnicij tijla koja mogu uputiti prethod- tribunaliu svrbu upuéivanja benika prilikom odludivanja 29lee _aepofod apoyo oo]upaee appara woumans WON ‘saptan neo natad apes nsouanp pogoyo oxsoytuy {Nsoundiod n oxfour pas nsdosng (aoa) eurerquor, earze PETE 25 nnzaago ovseaciez ypuyo{apo Wun 2s oy ez ppnsoxdnpour onan 2s yowpax Taaupard wougnop amps wep af ox eu v sugeUOy nsIU ¥p OpLAIN FBamperg ec qu tnd eine eftearndneeaqo yd eumatpand une ‘ep orgnfpye af apaeid pns rysdomg “aqqerafueBeqn ouaagndop ong aft vans ox -po.p eeu ofa of epg loss wuozen maouspeid wo 1 ERE WOT FOOT] TANT ANOS BHO POTS WPT n wifes wy oseidn 26 o1ng apa prs Hysdomny my auawad nosa wu azeyeu 2s Hox 2f poueisur afupafisod, epeun ‘rund wousuopeu vitaid ve pyeungea 1 npns vu mppfa n >ednysod 2f fp worsumpaid s w294.n wfjaewsod sorupal “PZ, BqepapO YYSUOHeZ HsoUeronesd vluaneN 297 28 for afuestd 28 OY VINVAIpNaN WNZHAGO 'S8 “COC MIME THOTT TOF TOT ZEN ‘Ve TeaMAPOTT ANOLE PIT (AA) PUPA 1px :2qn1po auporpard rourod z9q aynsour rojtq 19 2u 0 ep rfid wousods o xnjpo fusyouop wz ouganod oxeftad wlreud fugelod af ep tuaffooad pns oye 2f ouganjod wfuend Bouporpoud afuearpnde, ‘e4dmsod ry azofur aysuoyez aufeuopseu ayau | aqpaspo a nsouapepysn s 294 1 sorupafez, exesd aqparpo ayau nogour(exouesd Ty WorUIQN ‘MOY “ws9(ua7eUZ an n ngfoxp nuepazido ngnod pofBod tard wu ns up efjersod afuend 38 omer, "apnsaid afuagouc tuoi o mynqpo nupoypaud nfesous ep ‘oi zea My afuageuma ren 98 af 2 ae sad wfearndn poy epeungun ose efaeyid eusods euapuayn ns vp! nfs ep 1zex prs rysdoung 99 epey suo) oy ounfueyd un po oupogo[s nour taopns rujeuo!seN| “oueyndsou af 23 “ouwzang ndn af ppey ‘uaysaepouoyez woujeuo! eu euiaid eyafy| Sousesd euiau eynypo yplig anoad epeungian Mt eAopns anafeonys eu soupo au ourpel 2s 01, v(uend Soupompaid nfuearyndn n onvad oysfioangstp “fh ‘2 ‘tipo mpogoys ews pez euER afnfuofustad as Hoy vu feunqaan HE pns ‘oxua>dQ, AINVAIDRAN 0 SNNTAO VAOKOTS - VINVAIDNGA VNZEAGOIN VO SOOT UOAT TRGTT DY HAS PION PPS SOSTPOH POW TPIT TONE YU PRY OPO HMI SHPION TSTLOY PUPS : pez exULpD nj n psoupnfour n nsiu Boys ed “exnypo ,yuaesd, afuogouop ez afueuztad ouaqgnys wffueus eUEnIgre ep 2f ouRpnlpyez “WANPa 7 upRUDY aE STO HOOP ‘edasod Soupused uoyeu ‘fog | 2fpems wioloy s pee 2uarap afusqopo zn afnpfp™, ‘uo ox edojees as aver 019 af xeQNIPIEZ TTET Z8.6. POTREBA ZA PITANJEM Nacionalni sudovi se trebaju porv: 4a pravo Zajednice. Takvo pitanje ne po ‘evo iakvom predatetu, Medutim, veza koja je nvorno predvdena ‘amed Baroy. skog suda pravde i nacion je samo bilateralna ~ drugim rjeéima, jidinak” sudske odluke odnosio bi se samo na sud koji je uputio pitanje. Ta vous, sudova, u stvatnosti je neprikladna jer Europa Pitanja od brojaih nacionalnih sudova, a mnoga se tea 72 pravo Zajednice. Europski sud je to uotio u pocethu uci obvezu upudivanja u Predmetima 28-30/62 Da iv Nederlandse Belastingadministratie(1963,] ECR 31 je Europski sud veé donio odlu- Uistinu, cinjenice predmeta Da Costa bile su gotovo hodnog Predmeta 26/62 Van Gend en Loos {1963,] ECR novih Ginjenica, Stoga je Sud pravde w svojoj p nostayno ponovio pri upuéen na tu presudu, onima it pret- nije bilo nikakvih redmetu Da Costa jed- za pravo Europske jenice, kao w gore navedenom sluéaju, gotovo istovjetne. Sud ravde je otada ipak protirio svoju presudu o predmetu Da Costa. U Predmetu 283/81 CILFIT protiv Ministry of Health [1982.] ECR 3415 Sud ie donio zakijuéak da se obveza ili potreba 2a upucivanjem pitanja moée ako su se ie odluke Suda pravde yet bavledtinim pram su dovel do th oda, ako spot Uvveri s prethodnim pitanjima o pravovaljanosti zakonodavstva Pravde je takoder izrtito utvedio da: 232 Europski sud pravde ima i EZ-ancvazetim, tenacionalni sudovi i tribunal pravde se dotaknuo tog He ja u Predmetu 314/85 Fi ‘szollanat Lubeck-Ost (1987. ECR 4199, Jenacionalnim sudovima i tribunalima upueivan) odluka),necionalni sedovi il tribunali ne mogu p ske zjednice nevazetima. Namjena dlanka 254) . Razlike medu sudovima dréava clas Zajednice ugrozile bi jedinstvo pravns vainost temeline potrebe za pravnom sigutn bjekcije na zakonske mjere Zajednice temelj jizrazenija kad je u pitanju pra iskljudiva nadletnost proglatavanja ata je olaktava jedne UEZ, Sud pravde je potom potvrdio da nacionalni sudovi itucije 8.7. RAZVOJ DOKTRINE ACTE CLAIR saeapbraume zatte kot je utvrden Ugovorom 0 EZ, a ito je omoguci, jem zasebne odredbe — Potreba za upucivanjem je odgovor na upuéen iia mote se ulin {ore navedenim predmetima. U veé spomenutom ropski sud pravde je odiud uti ako naci jonalni sud vjeruje da itanje jasan, premda nema neposrednog presedana keso ut Predmetu 283/81 CILFIT, Ex: autentin, pa ispravnainterpretaija testo uk im jenicimay (2) pravo Zajednice ima svoju vas nudno isto znacenje u pravu Zajednice iu nacional Suda pravde, te prevzet ogovornost, iucuje uspor (2 Buropsko zakonodavstvo napisano je na nekoliko rath jezka, koji su redbu tekstova na ra- ogi i pravni pojmovi nemaju Inom pravus i 233sez © winppo ‘bez exUERD wofoutay efoyury efuefespaes Boge ‘of of wfueytd afuearpndn orgenez pas rureuoreu af yoy ose Boyer nesrzn VINVAIDAdN NVaNISOdT VAUOA eS id onan 1 oupaARO TAP AAA 8 a tupeleZ WOKE taofuapeuim untpeupan sz nqaniod spaapod ojwunedaa omeqpgou ns pieiedn fre ago oy eu aque soupoleensuepounyee | nasuepouoyeaFoueuorey poy Tee tn bl psoupnour a fseneuzes 7 ESTO [C661] fH pO aT BUOY HOTS FOU SOWIATAT AOE Y mowpord n ureysing eons ypnsaid n af wasauop ,ougaziod oy -oliad, pez rqueyp euroid elueyd afuvargndn af epey ato) 0 yemndew rusuraiAng aio» nutpop aua(uid urpeu jon aga ans pezeyod as ns wopas ysojBua owayng exouupaid aorwiafus wu yearpndn gol 98 ns oer ipaxono onua9do Semnpe TRIN CT RRETT PY TORIEDY RES 60 POT EH 1 EE CIN TT PST IO MOTTE i rE WOPUOT AY “apis ;apaeid npng euapndn nstu norupotez, wz euwzan vfumyd wuslox, n eA3feyn|s op eppsop suafurtid waoypl ‘ns yg “eunAopns vu as (fed Sc pan oxpauod of fo on Tou ORE D seummoys0n wipniiou afueBepts eee IT {(08np owepazidoau, nq 2zour Jaf) 2ypo afuagouap v2 ouqasiod aura{iza“T apopel ns aoyunfing uansouoxo unsoxe n epnBou a vloy nfuearondn 0 axnipo npOgoS “adu ‘pia ‘oqnypo nsauop 26 ep agen af fy wot vee. dop myatupaid womuowiods n 1 eqa1 a1u01 0 wozusafuus sof o1paspo af Suguuaqy iqpatod oyaftad, afueatgndn af epey afnprain as euze2ruso{tus WAC) ‘avis woupiasTaip o Hipnypo wapA age y jurud as ago ¢ ‘nsouzes oupnsaid po rq wow 2eais buz0ds “T eupHeWrafqoxd nVq azou ‘aya aatupale7, enead afueyd oxau 1 af auton o epns Soujeuorew ENP ‘epns Boysdoung afuazaiaydo oupes oy1[9a nfeansye|o ‘oneidea ‘ouofwosd ay, up -apiapad nzaa nusoxzi ns ngiwod uipeu fey tu v8 a1 epng ‘hopns aujeuolDeU eu 2{nIpo ou! Hox "epag eNO ATTIO tw>tupesd n ovy ‘oxesd wut eawponod ‘vjs09 vq maurpoid n uestnU95 af fox "wep -2saxd o120f ap 11 unin ‘vieansod nfezour woyd ofoy soqus9ftus auapaxpo (0401 0% -xppndn gaxjod 0 aynqpo Jou wr Ianfep adopns auTeUOIIeU eu nsoupo n (ezojod ranueumuop (oas oxpuatod af pns rysdoung -(ettepasaid ops0y 2p 1) euepasoid nuenyop nusqznysou o1oxis efioys ‘af apaead prs pysdomng na NUE jaxo8n wapuain “2afu arzgo n ppnfeun wwperuoy wedtome pripala nacionalnom sudu: le Finanze [1976.1 ECR A871. Ta fcks trate prethodne odluke dime je osigurano ujednageno tumaé ‘vatnosti za pravni poredak Zajednice. apoteo 1980 Bredael 104/79 Pog d odbio donijeti odluku, n 8 ie bi ‘ajetna Sud pravde temaljem [El 238) nije donotenje savetodaeaih poteekim pittnjima, nego pomoé pel provodenju prave u drfavama Nadalje, EC] je smatrao da se nalazi u polotaju da: na va provodejeHjegore Gunes, posebno ‘Sud je odbio do: kazane na odgi je prava Zajednice, acionalne zakonske odredbe; 5 sazetak stranatich argumensta(sko je pikladno). 236 8.9. RAZLIKA IZMEDU TUMACENJA I PRIMJENE Kao Sto je veé redeno, odredbe élanka 234. predvidaju razdiobu funkeija; Eu- ropski sud (FC)) ima funkciju osigurati tumatenje prava Zajednice, a nacionalni sud ima funkeiju to primijeniti na Ginjenice predmeta na nacionalnom sud, ‘Medutim, EC} je na neki naéin zanemario razliku izmedu tih dviju dun donosenjem tako detaljnih odluka da su ih nacionalni sudovi morali samo pri Jenit na slatjeve Prmjerice,u Bxedmetm 32175 Grstin prot SNCE 1975.1 ustvenim olakSicama” radnidkih obitlji prema Uredbi 1612/68, a 70), paper upit o tome feljeanitke karte za velike francuske ot uutvrdio da: ‘pogled jednakog portpanja ‘more biti ebuivaéeno tak da uli ve a ugvorozaposlnj a to popu na asain 2a ceuropskog prava. Ti ‘odlaku: Buropskog suda ‘mote objasniti potrebom Suda da saéuva kontrolu nad novim prosirenjem prava Zajednice. S druge strane, postoje mnogobrojna podruéje prava Zajednice za koja je Sud prutio tek smjernice, a nacionalni sudovi su odgovorni za njihovu primjent, i daljnj ranvoj Opéenito govoreti, spremnost Suda da donosi tako detaljne odluke, u odrede- 3S jedan primjer dokazivanja njegova nadredenog polotaja 8.10. SITUACIJA PRIJE UPUCIVANJA Natalost, zbog velikog optereéenja Europskog suda, katkad su potrebne tak die godine da nacionsini sud dobje prethodnu odluku. Da bi se to nadoknadilo, Sud moze, temeljem dlanka 234. Ugovora 0 EZ, odrediti privremenu mjert ki smatra prikladnom. To se dogada posebice keda se neke mjere. Pri sje odnosi na zakor ako je odredba nacionalnog zakona u sukobu s pravom Za- 237270 "*Aopns aujeuo!DeU wz EyNipo nfuagoUap n eluaze_AOSNpo wUHT yaftan fucws oufegear. as affu epns Soysdoung afuagaxado oupes ‘umnpayy ‘pas pisfuedmsonzg egnad npng 2owod nufepeu ‘01 27) 2Aous0 anoBafe t ory, P{aend afweargndn ve eashiye afpernurioy eurpeU urafueatperpo 94 4FOp9 aqov >uT, Pop 1 euepasoid op2uf ap wro(uezenis washer (osq rpninfuews woxdmsod wn peu ‘jon uoy nuapospo gisersodsn ovgmojod af png =yxmfpo suporpasd wioluagouop wz ‘ewaatiqez of uaposznoud vpng nsouapareido orp PAPA “exNIPO nfeagoUOp n elu -wwofinpo yruneuz woyouzn af eq epns Boysdomng ssouspazeido eupex euLUTUZ] VINViLId SONGOH Tad VINVAIDNAA VNANISOd VANOITE 1S ‘RSEA yrUPeUOPDeU auENS po ofq 2ofupate7, “ayuens asoupo. 9f 01g ofueyed afeondn as yploy Boqz eureqgratsd 1 ofouys pan png pune ssouelfeaousid 0p af yoy va wrowpard Bousaryuoy weszy yep syed ‘8 puarposo(ar 4pop 2430 auzyyop Hoga ‘9! sorupalez epaesd Boxour eur -a7euz Frew efoy wynypo ‘ofamad ey ‘sas eu yeUIQN few azoUr BuO ised n ‘ou -201 99h af oes ‘ren wer OUes yeurgN eM BYEIPO EUPOYoud iftz034 n ox] ‘apgatnar omroyato nepay oxqpo af ‘i npnsaid nluge(iad pean wupepyed omta(so af png ‘eumsouoxo wa (| -wuagoit ‘ousiafunad epg wfuyid eua{yaeisod 1znag was ns ep oeryeus af png ‘oUDgo(Laus of s0 fue ousods oupa/ waueg 2f ep png onsafiango nfueyd wouspndin n prs SMEG af oye] nysqus wousead n ¥ wou yporpard woreu af mur voy njatupaxd umjalnoxst osoy08 org yuupaud fe 2f 191 npnsaid row naftuop o1qpo af png BEE T TEST) saapuy AOR TOT ad naofund ey eureympo wHpepalfsn nfu eu oranda ay npnsaid nuaeyd mupaf om ¥fgo 1q ep ox apnsaid orsouop ‘eanaafegnis wtuezoaod wr uUgy n ‘af 29poyeL ae cageu fpnfeaelionopezatr wu wueMuLiog ns lox HP xRuDqUI HOU Pou appES ou coeliqpo ‘rnuawiods 701 ous og 023 ‘9/ vp oye) 2fua9as24do oupes 2f rewss ovgtojod pns af rysdomg eurpo8 oyyoyau yslupalsod woxalty, npnsaud nlugeiad eu pns rureuoroeu ryandn 29 (9 1u BRIPO BupoIpard pnazy au apdon npoq, ‘pauuzs azan ouqasod ‘maupaid o npnsasd ‘mgnppo omuop {oq af eurfoy o eumfueyd wrusead o npnsaid pypoSpo eiour nypfn vortrred af wra(ox{ Bu ps pf pod ns npppeu n ‘elueafondn eurdnisod n auasauop ‘epns Hoysdomng apnsazg VINTGO HINGOHLaUd AVNIQN INAV -roud efoy xed ‘gn ozour oy 2s ep ‘few rnopns rareuorseu vp orpnlpyee af (Oa 3 P LAD Hl orseur nqpanoud ez (ouian epg af fowsod azour ‘ouens 8rup § a yeu nf 8-2 afr uatsd nsouffeaoaead oxo 10ds wuodsns nurzafu nesatnyez 2Z0u png ‘Sorupalkeivati da ée se ta situactja jos vise pogorSati nastavi i se Unija Sirti. Iz tog su razloga predlotene odredene reforme kao rjeienja problema u postupku uputivanja prethodnog pitanja. Glavni prijedlozi za reforme su sijededi, se bavio samo onim predmetima koji su znaé gim 1a pravni poredak Zajednice. Dru- jetima, nacionalni sudovi morali bi zatraiti dopuitenje od Europskog suda e no to bi mogli dobiti odiuku. 2. Stvoriti red nitih europskih sudova koji bi bili geografski rasporedeni diljers uropske unije. Na taj bi se naéin nacionalni sudovi najprije obraéali svojemu regi- ‘onalnom europskom sudu, a tek onda bi se mogli obratiti Europskom sudu pravée. Europskom sudu pravée nije se svidio taj prijedlog zbog toga sto bi mogao ugroziti ‘odréala nadmoé prava BZ, nj, Sud je, met ioga Sto je postupak upueivanja prethodnog pitanja “ka- ‘men temeljac” razvoja i uspjeha pravnog poretka Zajednice. O tome jasno syjedodi injenica da su mnogi od najvaénijih pravnih koncepate nastali i rezvli se putem prethodnog postupka tese ne moze tvriti da iu buduénosti nece nastati drugi vaini pravni koncepti upravo na takav natin. Takva reforma mote takovler imati pogubne 1 odnosu na bilo koju od “ problemima tumaéenja i primjene prava Zajednice. €e se nesumajivo susrest 4, Stvorti “ubrzani” postupak za neke vrste predmeta. Tui, medutim, bilo problema prilikom procjene o tome koji bi se predmet trebalitretirati po takvom po- vee optere¢eni pisenim procedurama te da su nacionalni sudovi upoznati sa smjer- rnicama vezanim 2a sadréaj prethodnih pitanja. 6. Zahtievati da se nacionalni sudo vie sue diskreciskim pravom pri nego Sto zatraze prethodr odluku. Taj jasnih smjernica 2a nacionalne sudove jer bi inage m uz pogubno sekundarno djelovanje na jednako tumaéenje ribunali bilo koje od novih dréava dl temelju pravnih naéela 7, Stvoriti speci 240 rr da su samostalna bilo da obuhvaéaju komore Prvostupanjskog sua, bave posebnim jima uz moguénost Zalbe Europskom sudu, To je rjeSenje iznimno pr 2 istodobno éuva izvorni pravni poredak Zajednice predviden Ugovorima. Taj log donesen Ugovorom iz Nice, ali BZ mora prigekati da bi se vidjlo je Biv natin rjeSavanja tekudih pr 241ee -apaaap untues n epns Boysdo: -nesd efuezeais op foxzes ao8/ Sounead elueud poy v-(og edmstid foungonsd papfard uaead epeuopseu dmysuid woigonsg ‘nurs ourpofod wp apanaod nfegays ma voploT 90. - NOINN NVEGOKA TAL ‘NOINN N¥VadOUNA SHEL NI YT JO TOU "PIO "BAOUNALNI NV 40 TINY TWNOLLVESRENT NY Wy :vanuywaurt9.2. PRVOBITNI PRISTUP. Ranih Sezdesetih godina 20, stolje¢a Sud je dréao da nacionalni sudovi trebaju jeku 2a neku povredu prava Zajednice. U predmetu 1alni su sudovi imali diskreciju o odredbi ra ispunjenje dvaju osnovnih uvjeta: za povredu prava EZ trebao je biti dostupan pod istim uvjetima ‘kao i onaj za povredu nacionalnog prava, Drugim rijegima, nije smjela postojati dis. 3k zbog povrede nacionalnog pravai sti pravnog sani sudovi nisu bili ob- Buropske zajednice. rala svoje postupke i pravne lijekove kod sluéajeva povrede prava EZ. Posljedigni nedostatak ujednatenosti i moguénost ne- mne kazne za relativno manje povrede, naveo je Sud na protirenje uvjeta pravni liek. sCR 1495 jeden -njemaéki sud htio je uvesti kaznene sankcije zbog povrede pravila koja se odnose sluzaju radilo se 0 neispunjavanj vnc Vast sake drdave Ganice moraju verti Taane to gi je primjereno oso podiodne odredbama praa Zajednice. ali kezna ne tmije biti nesrazmjerna sso} otinjenog pekrija” Nadal, u predmetu 14/83 Von Colson and Kaman protiv Land Nordrhein: Westfalen {1984,] ECR 1891, Sud je takoder zakljuio da bilo koji prugeni pravni treba zajedno s gore spomenutim uvjetima prinjeren. U&inkovit ‘usmisla da prufa “zastrabujudiutinak’ i primjeren u smislu da bilo koja naknada ne bude tek nominalna, nego da bude odraz“utvrdene sete 244 ‘Moguénost konflikta izmedu potrebe za uéinkovitim i primjerenim pravnim Iijekovima i oslanjanja na veé postojeée nacionalne pravne lijekove, dosegnuo je Jaritiénu tozku u predmetu C-213/89 R protiv Secretary of State for Transport, ex ‘parte Factortame Ltd and Others {1990,] ECR 1-2433, Cinjenice u tom predmetu bile su usredotoéene na Zakon o trgovackim brodovima iz 1988. godine, prema kkojem su se brodovi za ribolov trebali ponovno prijavti za dozvole 2a ribolov u britanskim vodama. Problem je bio u tome Sto neki Spanjolski viasnici brodova nist ia je jedan od novih zahtjeva bio da 75 pasto lova za riboloy koji su bili pod vlasnistvom tvrtke budu dr- ‘natnom financijskom gubitku 2bog odbijanja dozvole, (a obliku privremene mjere istarstva prometa) dok se ne donese konaéna presuda i, ak ma neko vrieme, etna, koji pret Sam st prava Zajednice, Totnije, EC) ako privremeni pra stranu svako nacionalno pravilo koje bi stvorlotakvusituacju. Sud je svoju odluku temefjio na a. 10 (prije dl. 5) Ugovora 0 EZ, prema kojem: “Drlave Janice moraju poduz grontosvatvane ceva Ugovora™ Problem s presudom koja se odnosi na odredbu o pravnim lijekovima na na nalnim sudovima bio je inzistiranje EC] da pravnilijek bude djelotvoran, Medut 245yt 0 "Y &p ppaspo nfeqan wsopns rojeuo!>eu ‘auHO} eUIaxg THARP ax—UOP EP EpNs Zoysdong po waluszen somupafe7, wosead s wifi yuyeuorsen ysourgreduioy rpuxjod azour pns 1uyeuoReU ‘etaljoxopez nsowIoK#po afuearpzasn eZ eIelan 1H} po ap ns 1 nsof tupuaiod as azour e(aearpndn Soureumusypad woydmisog ‘eu psousoso8po afureapaayn vz Hafan raxodmysod yeu ep o¥pnlpyez af png ‘alan rureuutur ory ‘apowsur aupepyd exqepo poy alan fuedms rapazpo ‘er ye ‘npewyen vz eurzrueyurefuelorsod afirenesnfiso wz af eusoAo8po vorteyy eA Bap wyeag eaesd yn aueago ureziue yous orpnowo forueTy ezip (rzeas af png -nouppafod wuasoueu af efor aig ¥eonmep eaezrp auezs po dorupalez aed ef -eangodau npourzyezaa eugozzn wypu nefowod exour (¢)spex warseid as wT 0 ous of pig e2ous aaa 21 (2) seuounpafod umujesnd yuoftipop waxed afuezeas Hq wx0us soqupafez, aa eyass (1) :aypuain azour sownos8po 25 Ofou afiad nezeyop nfeqan wy -olss uy 98 wp 2 ‘euagrunBoou afr ysousoAo8po & ep omnyee“wnpaut {pas an waar ‘wunwwousdpo neneus aloursouep anesp 25 ofoy ez 8 supaleg tam ong 4 ‘wuupafod ewossuve 2 oy nat Wz Sarsp FowsBic8po.opeH 3 ep eemoul wy ‘soupatez, ext oppo 2f wi oy ‘yeidnueaso sugeopns surest paid nou au outpsod super ange nyueiso“ Meza A OT una aoif painod ‘pop tuo vlan esd winger {tats auasoueu Zoqz aourpafod yemrzuedusoy auzoaogpe Iq a2rue]2 aaveap ee ns eBoyg ‘woruepp warzIp vunfuesotalp umruoyezoU eaesd yrAoyHC oureur eq eaeac yp asonaoqurpn 1q ep ocrreWs af pug aorupate7,naezd n eUNDUIP -ofod wayuneatd ened rigurefec a1 ‘2g 0 vionodia ‘Ot p wiojousa sorupalez eaesd >jourgn yundyod remB\so auzango afiq a2quep aavzap ns ep ofgn(pyez af png apqupa(ez,eaead vfueangodau Soqg anrgap ns -owioaoSpo o nfens: epard npns awoysdomng opns ns PISUeATE “EF efaesoyouzn Boge ay ‘sorupatez aamnjoup w(uaponosdou 8 95 1q oe BuAOPNs UDSUEMTED eu apEIA anlord Nqzm OT OTM TY TATE PUP estoonpod toute stupate axed enpafaaod eng iqzm fouaeza fofugetad n 90a af een ‘oxeade7, “oxead oxsuelfea restrodioyur af nanyanp m elie sf woaryjanp wor pod umuofigruso eusysta 2 fuajsodezat rpeisod epey ns tam, “eurquaysoden -gnour n 119 1q 2u 140 ey ‘eeaxpojsod nsouaxjosur nfegnys eT HOTAOONVad LANGA C6) ‘eouepp vavz4p auEsS po sotupofe7 eaesd apoinod eo1paljsod ns og 27g neue 2 axahiyez eu osoupo 9s 1fox “norupole7.nyplo ez “wyafyy Sounvid Soxou afueseays onugod 2s {og auIpo8 “T661 “uINNpaW EHTEL AOA [ZOU WORMS aIUT x3 opal Boge prey eyes 4 ero ape ‘Pau ez sounsisour af ouonssnfgrapod woao wu exesd(onzey BEEFTROAT ECT TED UPSTE pia fae -op ¥2 surg outa YoFou Syed n eanABoutoU, NUT ours axOyeK usedtemelju dostupnih im injenica, postoji uzroéna veza izmedu krSenja obveza Zajed- nice i Stete koju su pretrpjele stranke: predmet -91/92 Faccini 1994,] BCR I azradio nekoliko nerijeSeni pitanja, Ona su ubjutivaa sedete objasnio koja bi se tjela da je dréava odgovorna, ‘odgovornost drdave “zadnje rjeSenje drugim ri- djelovanja prije nego je utvrdena odgovornos (G) Sud je razmotrio samo povredu prava Zajednice u predmetu “pri ruc’ neprovodenje direktive. Postoje, medutim, brojne vrste povrede prava Zajedni poput neispravnog provodenje direktve, kréenja lanka Ugovore, nesuglasnosti s presudom Europskog suda. Predmet Francovich nije razmotro bili se odgovornost proiirila na sine povrede obveza prava Zajednice. (4) Test Suda u predmetu Francovich bio je pomalo neodreden te su ga naci- jek prava va dréave dlanice prekriile, 9.4, PREDMETI BRASSERIE/FACTORTAME snosi odgovornost za od soja je posljedica primjene Za kona o trgovackim brodovima iz 1988. godine. Tj je zakon suzio uvjete 2a prijavt 248, » iad ro EZ, Ujedinjeno Kraljevstvo takoder se Buropskog suda u izravnoj tuabi koju je po isiia_protiv Ujedinienog Kral brodova u registar brodova Ujedinjenog Kraljevstva, ponajvite kako bi smanjio ta kozvano iskakanje iz kvota od strane ribara koji su dr prethodnom presudom: ja: predmet C-246/85 Ribari nisu mogli lovitiribu otprilike sedam mjeseci izmedu naredbe predsjednika Europskog suda u izravnoj tutbi injihovog moguéeg uspjeha u dobivanja p U predmetu Brasserie od Suda se t upredmetu Francovich, razjasni uyjete pod ako bi Steta bila posijedica prema Sudu bilo jednostavno “nina posljedica” us slije odgovarao na mnoga neodgovorena pitanja anja ovih prava. Sud je po- ia presude u predmetu Francovich, Prema Europskom sudu u predmetu Brasse pripisati nekoj dréavi @lanici kao ps te dréave, ulljudujuei 2 a definic kako bi ukljudila privatne stranke, Kao ja “drZave" u predmetima ko} aroma 10 zakonski nezavisno javno ti ‘odgovornost dréave bi se mogla lovanja i propusta neko; "rdave" ili e se zaista odgovorno: opée pravilo mote poslutiti defini kljuuju izravan uéinak, im postps ee ae imsovima = rave Preki koder mote tara dgevoren Gia ‘NeovisniodvjetnikTesauro auto Je dae odgovornon dave alten oder jeradjudeno da tka ako ne podnase odgovarajuc tuba ja preva koja maja fravan ina) § moto ostais ditetom umanjenom na uwmedevremena. Upravo set. jamio da nema prey vor pravapojdincima na koja se sence koje ma nezravan una ko se 249usp uRjoxdns 0x4 rqpasoxd ears 2 of png aqasseug eyaupaud 71 mys9 OF 2faeaypazpo eu 3s npoyopais af o¥q vpns Zoysdoang diysi.g ryjpup aqpanoud aan 1 auanidstou foqz yuqnd pisoueuy umuatoo| YsHAg Ypldoouney mauIpasd eu Naz oxdnad af oyey pant of su los pofouray(efoeytnuire 28 lo 15/06 naTsp epaord ouaeadeou xsiaery Souafutpoln spe Ss omnmue ) A ‘axeZAp 1s0ULOAOBpO wogos ez eJAod somupafez ‘avid epazaod euopaspo yep efueatfaa(oord pox edmstid wypgrzex eap omafiuutad ‘2s rug 2f pns pjsdomg “urget wepalisop wu ¥\ spaid oxypoxpurn af ‘up{uoftunad axezap nsou1oaoSpo aftearpaain v2 3s) auassmig erouupard UOEN, HAVZUC LISONWOAODGO {OAZVa LVNAOWd - ARIASSVUT VLIWARIA NOVN £6 ‘arp ysourono8po eeaatingez 19 0464 vuliqzo ouljoop eq ougnu af ep mr aotupotez, exeid apaisod nluforsod 0 wiozeyop wnugnipyee nesyews vq rate aqua 28 ep ovsyeus of mis pa0y auoog woupoid =paid apuead wpns Boysdomng € ['6661)) exopsoj wocr + pns yuarezg “nfuapoan naoBal oy 28 or ove aotgasod ‘aorupafez,eawad npoiaod ‘B96I 2 pusopoug wuppeno8a 0 wOwZ ¥p OF ‘avid apaiaod yeyzas oy, -oud vz wios0¥p0 wopns TureUo!.EU ns ep OFZ apoE “wuNPaUE ‘of pag ‘eumuzoAodpo apesyeuts axezap as ns (qo ‘wurrafegnys unA0 A. sorupate nasid auiosdns ang ns ouse{ auIpod “eget 71 Huse ~epoug wpgpen08u 0 oucye7 21 npsoUPUOIDEU sY298 aotsox aasAalfery Soudle ~tpa(q leans 1, zotupatez,oxead ongnyaid afueaoyelp ouyzafe af ep eppaagn eyed ‘espns eupoyjaid af og ore aorgosod “eulqzo oufjosop af ep af ouagn(pfen ‘peu ose. andn a ns yu 87 "eussopns wuruyeuopseu aindn “apo8 afap open af 03) auassoug mawupaid n nfued 0 oxnppo Oruop af wpe ‘orupotez nacid yrunoxdns aque eaezap “anezip nsousoso8po yppeu foxzes rnuofurud wz ns ruyuessox 7g 0 vioao8n “gge wofouray 2oqupofe7, ‘nsouosodpo oppgeu raze ns (oy nauspoud "eBoy e>ipaisod oxy 70 viosa8 ‘01 1d) 24 0 euoaotygRz "p wa{pulny souupate7, aus ysouo4c8 po ory Pumaian ust eu aKez3p nsoUoAO Spo ojapeU oxfau af Png ‘PIE. Tae fez eaeid wopasiod (oxpod alan,bila nejasna i “‘neprecizno formulirana’, ako da se mogao opravdati pristup vlade je zakdjuéak Suda da je Ujedinjeno Kra- stup na temelju gnjenice da bi sk tuébi za naknada opi interes, Pristup Buropskog suda u precimetu ex parte British Telecommunt oder se mote vidjet tu predmetima C-283, 291 {292/94 Denkavit ‘rotiv Bundesamt fir Finanzen [1996,] ECR 1.5063, Ts) pred ‘nom krivom provedoom direktive od strane njematke vide, u ov 901435 o oporezivanju, koja se primjenjuje wshugaju ma radlitih dréava Qlanica. Sud je ponowno pr predmetu exparte alu ovolino jasna i precizna. Takoder je zakjudio da Njemacka pravo na koje bi se oslonila te zbog toga povreda Njemacke nije U shutaju predmets €:319/96 Brinkman Tabakfabriken prot Skatteministrit 11998.1 ECR J-5255 dréalo se da su danske vlastineispravmo provele direltiva 79/30. rcktiva obuhvaéala potroSnju proizvedenog duhana. Danske vast su pribvatile tuliteljeva defini uvezenog proizvoda (dahansk pe. Cinjenica da je Komisia, kao i Finska, ju koju su oni napravii, jo je vide potvrdivala danske trdaju Kiva provedba dieltive takoder je bila temel tutbe za utvrivanje odgovorno- stl drdave u predmetu C-140/97 Rechberger and Greindl protiv Austrije [2000,) 2 CMLR 1. Tuite su tvrdil da je Austjaneispravno provela dreltiva 90/314 0 zat Potrofséau slugs insolventnostiorganizatora putovana, Pri razmatranju te ditektive uropski sud je zal ae bila jasna i precizna kod definiranja nivoa treéene zastite potrogagima tu razinu zastite. Sud je takoder utvrdio da je bila odredita datum kada se tuébeni zahtjevi mogu podnijet ali da se to dogo- allo neko vrieme nakon zatrazenog roka provedbe u direktivi, U tim okolnostima, Sud je zaldjutio da je povreda bila dovolino ozbilina za uspostavu odgovornosti driave. Medut im preliminarnim upuéivanjima u ovom razdobl sud e primijenio drukéiji pristup kod predmeta koji se bave tuZbama za odgovornost dréave. U tim slutajevima, Sud je razmottio da je “sama povreda’ dovoljna za pripisivanje odgovornosti dréave, bez obzira na jasnocu pravog prekrSenog p Cini se da je Sud to wéinio tamo gdje smatra da se od drave dlanice nije tra 252 donese odluke u zakonodavstvu ili je ona imala umanjenu odnosu na mjeru Zajednice. akvu diskrecija w injenog Krajevstva je lizbog toga Sto se Spanjolska nije rife Klanja. Ujedinjeno Kraljev- nikakav mehanizam ili sankeije be dirktive, premda je zapravo je zadjuila da neée podinijtiiravmu tuzba protiv Spanjolske temeljem &.226. Ugovora a BZ. jenog Kraljevstva priznala je da je odbijanjeizdavanja dozvola a zabrana) povreda 29. Ugovora o BZ. slobodnom kretanju dobera Medutim, turd su da je takvo djelovanje opravdano temeljem &, 30, Ugovora o BZ na temelju zatite Zivota i zdravlja Zvotinja, Vada Ujedinjenog Kreljevstva, pak, nije mogla prutiti materijalne dokaze o povredi direktive Buropski sud je zakljutio da povreda él 29. od strane Uj jenog Kraljevstva Sud je ova osnovu za utvrdivanje odgovornosti - ocjenjivanje da je “sama po- rede" dovolino odbilina povreda - donio predmetima G-178, 179, 1808, 189 } 1845, Taj predmet se usredotocio na Njemacku, koja nije provela direktiva 90/314 ta ditektiva kao i u gore spomenutom predmetu Rechber- da je neprovodenje direktive do utvedenog roka samo po sebi povreda prava Zajednice te da se to ve¢ bilo pokazalo w pre- sudi u predmetu Francovich. Kao ni u predmetu Hedley Lomas, Buropski sad nije primijenio test iz predmeta Brasserie. ‘Taj se pristup takoder koristio u predmetu C-127/95 Nor oratories srotiv Minister Fi bavio provedbom direktiva 0 veterinarskim proiavodima, Tu direktive provedene neispravno, Sto je Europski sud pravde pr nj postojanja jasnih povreda. Sud je ponovio zakljuéak iz predmeta Hedley Lomas 253sce. (uafuye(zes ouepoy payout ‘eoqupofez eaves wisp yy “pns pysdoung 1foy ez yourpaud 2(es0 nonpafe7 nol e2 saezip nsouzos08po woyely uruseid ¢ ypaeid yuuoReE YO soUquedwoY ‘{jaefBod Bono ropagod eu mpeaqo ours e(03 (ajaigatrsta‘elueprue.fo ZoysuouroIA ‘wjorzn andod) nruoftud nous 2s wfoy exaead eujeuorseu wing r euzodnysod ea nsoupo 8 ele -afod seynum nruafiuaa uLage nfeqany yoflan gol wjaget as wy, oAPZIp soUL0N08 po nipuayn azour a5 eunloy vjapeu eulfowon ownad af pns rysdomg ‘ouyeUOy, ry wt. psowioro8po efueaipozpo por eponsaiod aga news 2 ony eusel Coulfoxop aftr aotupatez,exofur poy 2oiqas0d ‘trtinpaus ‘eumysoupoy wiSRIp 1 “alfoquaqic 1 sprsa2uoig aouspard ‘pus swroulygzo ouljosop nemeuss afunefoifafeu 2839 ,ypousod ews, ~ eyor Fou feu epzout af o,“axez1pisousos08po ‘nua(uewsn eeu af ep tr aoruep anezap po ae rents n apazaod uo tueey ouanejer ore fes0 af ep rupoZop 26 azou ewsHSOMOHO WIDE A way vues ro3sod up aig aua(idnaud | apaznod npausz wean eupozzn eelorsod af wp :eufiqzo ouffoxop, vig epassod af vp ‘euapoxpo ouselexead wns wp ‘ecurourpafod ead fue. 25 ytht po “efuearzeyop 03 BO “so1upafez exesd wzaaqo wluapoaord Boysuorre pox eu goud afuagals afuleny, oupnt afte piaoounay mouupand n auo yndod axezsp ysous0so8po “unpayy stuaqqord ruseads: azous apjouop a1 ‘aorupatez,easid 21 ezaaqo nqpanord 2 offouius nyuign 2zour yaraosueay mauspaid n aaezip nsoUIoAo$po af ‘Toler me Top ITS ROY SHEP ZETCOED UPI eveid vpansod 1 9f03 "S205 "2p 9{ onsti0y pns pysdog “yomoouesy eaumpard 71 2s91 wofura apeuryeu nuista eBoy uoyeu 23 nsowsoneBpo fuednis spaapo ep oFgeas epas Boureuorseu po af {og “whnpayy sparsod aulqzo ouljoaop afuefoysod tAowesN = vaneysop nig aout aorupafez eaead epasnod vures‘nlioaxysip waryeriu 3 tf 1 -afueum epeumt of 2; naisnepouoxen aynqpo rysouop erezous aft eavzip afp8 owe)ASTITA TEMELJNIH PRAVA U ~ EUROPSKOJ UNIT 545)N. Mists, OSNOVI PRAVA EVROPSKE UNI, Srv 22,1106, H.6, Schermer, {AS GENERAL PRINCIPLES OF LAW, p 6-71, A.G- Toth HUMAN RIGHTS AS A GENERAL PRINCIPLES OF SENERAL PRINCIPLES OF 10.1. NASTANAK I CILJEVI EUROPSKE UNDE. U konvencionalnom smisiu uzima se da izvori europske integraci dramatiénim poyijesnim okolnostima devastirane posljeratne Europ to smo veé w radu prikazali,ideje integrirane Europe. ev. the Commuty integra sno s druge strane o put integracije koju potiéu druge medunsrodne organizacie, ij svega Vi a za sigurnos i suradnju u Europi (tay, the Non-Community path." Dok je potonji put od poset bi ‘Vijeem Europe i Europskom konvencijom o zstit pravaéayjeka te njegovi ingeresom za svekolika politika, ekonomska i socjalna pitanja od valnosti za pozi- cioniranje njegovih danica w europskom kontekst, prvi je bio obiljeden isijutivo interesom ekonomskog intgriranja danica organiacie ki rnutnost tek kasnije otvoriti proces obikovanja svog speciignog sistema zatte prava Cov} ‘Tages BREF an, CONSTITUTIONAL LAW OP THE EUROPEAN URON, Sete Ma Lando, 9 257use, "et opto pp HORS NOW NYRAOEN HL SO MY TYNOUALLLSNGD "nN 8 EET “wyp{a02 eazad singed euzyss Bougyrnads fous wlaesoygygo s2001d nuronyo afrusey 3P1 nsougMU ops 99 wfoy affoecruefio eoruyP efuespo1uy BoyswoURNe wOss.a}UL ‘oargnpyst uazolygo 01g af wad ‘masyequoy woysdoma n eoqueR ypsofo(a afuexuo!> vod ea nsouzes po efueiid wuyetinos 1 exsuouoye ‘eygimfod wyosAs we LOsDI9}H, upjong wiacBalu 2 vyatiog vaead muse 0 wiofowsauoy weysdoung t adoang wa7ali, 's mexpgnuopr o1q wpagod po ind af yoq (ipod Aapunuruor-uon 2yp x2) oun n nfspems 1 sounds wv exon aysdomna | o‘ouensaupafs‘n ezrue0 aureuoy8ouaiap apfeiod aftrgeus cre fouatu vaneid euppjered exp nimqygo afes2oiu aysdoma pod ep 0} eu ns ajesafin nsoujoyo ausaisod ayjouary ofzd +704 nfeae! adomg amean yur aopr yezeypad npes n 994 OWS O¥f 0 98 oyes adoamg oureiofysod sueanseaap eumnsoujoyo Umusafisod tEReURAD ni nfeaod ofiex8oiu aysdoma toszt ep as wuyzn mss woUTeUOIDUAALOY -, -Hoso8 apnout epuo nptuas 2f wos) feu asa2oud ays\iveaonur ns muro wid ‘AINA DASAOUNE TART DAVNVISYN TOT oe e130 oO} NAN SLHOME NVI 40 NOLDALOW SELLA VNONIALIISNOD 40 S18 PNOULALLISNOO UMN He a gE FE “seat eo INatvZ BsSaONS VA TEDL APD 4661 YOPEPT NOINA NVREONNAAHLlnvori danainje EU potivaju na temeljima nastanka tri odvojene, ali usko po. vezane ekonomske organizacije (Europske zajednice za uglien rnomske zajednice i Europske atomske zajednice) odnosno polozeni su u njihovim cosnivatkim i sukcesivnim ugovorima (Parifki ugovor iz 1952., covih zajednica bil su izmedu Francuske, Niemack vih invornih élanova.” Tri Zajednice nazvanu Parlament i Europski sud ustanovijena je posebna Komisi usposta ivenog Vijeéa i jedinstvene Komisije Buropskih zajednica organizi- rane su jedinstvene institucije 2a sve tri zajednice, za koje je prihvaéen i zajedniki naziv- Buropske zajednic je stvaranje gospodarske zajednice ~ je- Europska zajednica znaéajno je evoluirala u odnosu na embri ‘aciju postavljenu prvim ugovorima. Postepeno su u dlanstvo Svedska, Finska i Aust 1995. g). Nakon 1. svibnja 2004, w EU su Sukcesivnim ugovorima postupno su i procesi unutar Zajednice. Temeljem Jed pio na snagu 1987. godine ostvarene su brojne in je priznato Buropsko vijete”stvoreno joS 1974. godine, stvoren je Prvostupanjski je omogutio i pomak prema drugim ko da Zajednica formalno dol ativanja, tehnoloakog razvoja ip podruéju socijalne pol Iisa. ‘Nova etapu prema stvaranju jos tjeSnje veze medu zemljama élanicama Zajed- nice oznaéilo je usvajanje Ugovora o Europskoj uni 1992, godine? Medu za- jednitkim naéelima novoustanovijene Unije 0 govorio Odjeljak 1. TEU-a ‘odredivalo se je da ée, pri donoSenju novih odluka, Inog i balansiranog ekonomskog i drustvenog om na stvaranje Europske monetarne ur \e TEU-a oznatilo je transformaci ar ode meget posi hme “i 259192. f ‘quowop (or n eal yrupyrsads afreatrearso rez -2gh 19 Yor ayes0y ouaneUye oFZeE |x Oxeud n wawad YEYSPH| aantzod af jop -aftug onead n eaead ypyspnisipexSoyur ednstad isonprzey (2 snouffu esyerd riapode af au ‘eurarfpeayndau ns auenews eutaeid wayer ¢ suyqrredurout oq ns afoy arafan ang s>qupate7 epalqseu Bounesd op nfefyaewspaid anid eye) tofoy eurard agers of oemuaye pns rysdoang ‘eya(so9 eaead ypulfour 2} nea 0 noua nupafie earzapes nstu Hosodn PypEATUSO TATOATT “B povwun ‘on “easunfaezsp Zoysdomna umefod r eacid yujauia welod nleuzod 94 NL oP ono#n pyBdoins - aftun remum eacid yp(spnit apop8 efoeMs (1 swmyedsred foystporsty n uta po Soxeas aurzay oupypoods 1 wfepeur Souaeid afveaepayies 1 ea -epnouro w(oy epoztid euannyons of eaouplu ‘ounpoaeu mys394 naffep ofoy oyzes yn quas Tuareeu pprupafez zeaesd yDys eltun af ploy Boge afoees aureus 1 ‘MeoEM “HEEL | muosSyy BL -oud ‘of agnout aftun aysdoang se;mun wya(so9 waeid ayngez wloazes rzqeUe ( -afppeciue io auyeuos8as ano ammyet nysdomg n aojupofe7 efrysexoid souaypeu waluoas wore tavzap efor wafurepatod § ‘naerd woysdoano n aiguodn aug eeu fia sof Za ipru n wy{a09 eurtaeid 0 autzpj0p auqasod vloazex ws1205 1 v{peusumiry ‘olpesBoiuy aysdoms oxspais oxgoroap! ouxe(? o19 af umezeUOTD 1 Sorprupete yoqnaysuoy n rowed wg woyuny wureEE ud of un wp ipnpng ‘iaDqexey Tuyewwoumssuy ousnysuansd ns afeU apogoys 20, ‘ingen efuegnid onead r eidey ouord rupogoys “earsruieznpod epogojs “ej1uped POGO|S 2POGOIS tNaD FoWod ns sjeqan Zag n nfresBaqur NugrZA, youd (Boyeiso npaurz af za nsouzea axanoquas po af x8 28 ap PUG “RUP|d wousAIsUIpaf Bud inypg "Y euNpefta euseng “NaZaTUT WoIns nn efupeans eae af ep afnzeyod anges, epey epuo nfnpeans asezIp nd (ourmisoupaf wu af efearpod prouuoyy [ | pumunypS “y ehs02, fupeme aupyuesBoypud exons ypjstHoUOYD yrUzeA He yNagTUEBO nipesdoqut ou tuexint2ouy Iq wAI290d po ns ao1upote7, -aouso unShup vu of ovatgod zag afinesBoyu [opous‘tuEzanod pysueds ‘omeu npour ext afuareagso r Pya{a09 exeid vlsuere® euporeunpout- 1 nf souoprassury 2} exodoSn naps | (ezupes wu aqeDahin ns oun{amIp buoacin Soysipnasoapy afireyynes nss20ud a ayEalod 8s afox 990%5PI0d 89 IEY Soxpmmod nfun njsunst n afoezrasii0 aystcouey9 owreurad 21 squpatee aysdor3) Uloga EU u svijetu -s obzirom na éinjenicu da je Unija potela od kijudnifh uloga u syjetskim relacijama, jednostavno nije mogla predstavt rodostojnog branitelja prava éavjeka na medunarodnom planu uz istodobno odsu. stvo vlasitih opéih nadleznosti u odnosu na taista prava. 4) Monetarna ws ~ uvodenje jedinstvene europske valute otvoril je niziza ova traci judske' do tada karakteriziala europskiprstup so- ijano} i ekonomskoj politic. Rigidnost monetarne discipline neminovno je tratila {afiemaciju europske humanistdke tradicie 5) Proces profrenja -kontinuirano Birenje Zajednice imalo je tendenciu sva- ranja najveéesyjetske zone trgovine i ekonomske slobode. U tom procesu inkorpo- jeSenja testirala stvarnu snagu mnogih rjeSenja europskog prava 6) Proces globalizacije - postupna globalizacija svjetske ekonomi slamala je ima funkcioniranja dréave i informacijskih tehnologija Tako se je od samog osnivanja Europske jednog posebnog Bill of Rights-a za godinama vise brige posvetivale: dstumentskojm ise ena ndvidualna preve Posedicatkvog pritup bil je éinjenica da u jednom dugom vremenskom periodu u pravu 2ajednice nije po- direktna referenca glede zadtte prava Zovjeka. Medutim, kritriji glede prava éovjeka i demokratskih naéela (predstaynitka demokrac su postupno, i to kroz djelatnos Zajednice. Moze se re¢i da su wi tom COMBS AND WEAN BUGIS jr one Wer oper 9 fran Mamet Cn NYU Sa eae 8 262 r No, unatoé nedostatku pravila o pravima Coyjeka u prava Zajednice, od samih aja onih (prvenstveno gospodarskih i socijalnih) prava koja proizlaze iz odredaba osnivackih ugovora, odnosno do éijeg krdenja dolazi u procesu ekonomske integra: mika prava dovjeka unutar Zajednice pripala je Europskom sudu, oS u sludaju Internationale Hancelsgesellschaft GmbH v EVGR (1970. da poitivanje prava Zovjeka tvori integralni dio onih opéih naéela koja on zatetak tog interesa," odnosno poticaj za sveobuhvatni rad u socijalnoj dimenzi deklaracija Sefova driava i vlada iz 1972. godine, w kojoj je 0) seri koja je isto toliko vazna rajem 1989. godine svi su élanovi Buropske zajedi rihvatili Poveljxo temeljnim socijalnim ‘pravima radnika* Osnovu povelje sazinjavala je preambula Jedinstvenog europskog ‘kta te odluke Buropskog suda Poveljom su se radnicima na pod uu dréavama dlanicama BU. Novu dimenziju ti usvajanjem EU Povele o temeljnim pravimasoz. nad nyygv2 vz thowonuoy foysdosng afrug nfuedmysyd o ya epng “p6/e nl Ty ory ‘eyp(a0p eavad vz wpns Boysdomng eureyR[po UH un foysdoung n myo wavud nfuowisgod 0 nf nfm ‘eppfaop eanrd niger 0 aeqap aysiais luesea0 1 afzezepjap 2940 -08 siosopad aaefeu wopo8tad wouresed 2f rysdomng ouypo8 “Z66t wos Epes eugesog “Ny wolyp euoqar waTUTEHO] | wPysdoma eu repess ovargnGowo af ALL, nisms wo f) "eUNA se43o af ouo oneid oxpniod ouzerz} ony TOPOyR, euruepes8 Soyeas exarzoq npoqors BY B fd HsOUpediad fey0(S0 ep wumuEpEsE vf ‘euae[8 of nu 92a ‘oxtsuefiarzsp oupeuopen orearfualuree vfeeapes Souemuysp oxors ap2i2 efjaryso ofoy owopp vu vsraqo z9q souzes euler wound nau 9s werd woursid n wystiodn zaq epns Soysdomg nsyesd nyspns eu 2 ‘palefuejso ous onowo8 nuoAo8 offour qa. efuefeasn op eaeid Souseyrumii03 nz v9c wren pan es #7 oxpaagn 2f oupeuoy (qa) M9 -eureaegap unurpatod n eyp{aog earid efuagny yrueAIMURUOY | YDIEEH ustaafegnys wunua2quoy{ n rews!znpod eoiupafez 29 afoy aia(t auqasod 12 203 ‘eueffusaz wnuapaseu s over umnpayy “afzenjourap efueraowiosd 1 eye(sop wavad amngez apoy8 (sousunos Buadoyoxzp) nfoazes n eurearzip § vurtsoupo n vauep eavzip # aorupatez, vdmsud Bousgeupoin ysouzea eausepfeu os ouqosog “eanelinqur yrufoxzes vloxq Sox1}0a 2p2]8 naioud : aimpaaoud ‘saquso(ius auapaipo ns Wolor , nfoxzvs 1 Hiavayouop ‘ryela -09 nuaavid 0 nfionjozay wfeasn euwsquep wureaezap § nyUESES WorpTUpafer eu A auppo$ yt wleryy ~eaezap wigan s eoruep ynuafut eorupatez, eBopeip orp raumiBay y uezea aug oBa ‘anoqsod afureynun n afuesafiur oualfoazopau nfefeispaid ou womngez woaoysft ez # aqpafunid ep nowuafury eu 1 ovy ‘eya(aop eazad wfuagny wrso eu eaeE 22 anouylu ysouzEA wxegr|seU 9s foloy Ng wjaftap muusanud o nfioos -ypjeq bfeasn nBnquiasyer] n muses BU T66T fudi| m (4a) 2palts oysdommg, ‘nye Boysdouna Souonssuapof aynqureasd foesepred (or 1 aurpo8 -6ger 21 uaweed aspaid vfuend Souzea 1 Bouges eoyst uezes ud ‘ery Zoysdoine 1.78 eu onesdn earzod as youre, Boysdoung mursnud waufoway 0 vfiesopec 2 2 ony wlio? easad aypeura|gord eeu upeiod ows rayMIPO, *Za OAT eUraMTseZ (orn (¢ 18) yo Soysdouna Souaassutpal

Europsko Pravo Studijski Izvori Bacic 2007 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Europsko Pravo Studijski Izvori Bacic 2007 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like