TEKSTILNA

INDUSTRIJA

Vlatka Babi
Dubravka Bolari
Barbara Cekovi

Sadraj

Uvod
Tekstilna industrija u SAD-u
Tekstilna industrija u EU
Tekstilna industrija u Hrvatskoj

Povijest tekstilne industrije

Jedna od najstarijih industrija u svijetu

Glavni proizvod je odjea
Poetci industrije su od 5000 god pr.K.
U 17 st. tekstil se proizvodio
u malim manufakturama
Procvat industrije zapoinje
u 20 st.

Tekstilna industrija

Radno intenzivna industrija

Uz male trokove i siromane zemlje
mogu lako usovojiti modernu tehnologiju
Dizajn, istraivanje i razvoj su vrlo vane
komponente za stvaranje konkuretnske
prednosti
industrija esto podlona kritikama

pamuk
vuna
koa
juta
sintetiki
materijali

Z
A
P
R
OI
Z
V
O
D
NJ
U
SE
K
O
RI
ST
I

M
AT
E
RIJ
AL
I

preradu
materijala

proizvodnj
u odjee,
proizvodnj
u repro
materijala..
.

voda
sintets
ka
bojila

IN
D
U
SR
T
RIJ
A
U
KL
JU

UJ
E

2 segmenta
Visoko kvalitetno modno trite

1.

Moderna tehnologija
Relativno dobro plaeni radnici
Modna odjea
Outsourcing

Masovna proizvodnja

2.

Niske nadnice i loi uvjeti rada

Osnovna odjea

Industrije povezane sa tekstilnom

Trite tekstila

etvrtina svjetske proivzodnje tekstila je

u Kini
Glavni izvoznici odjee i tekstila su
Italija, Njemaka i SAD
Cjene odjee s godinama padaju
budunosti se oekuje poveanje
sektora u svijetu
Utjecaj krize - 12% pada u obujmu
svjetske trgovine u 2009.

Udio tekstilen industrije

u BDP-u SAD-a
Udio tekstilne industrije u BDP-u
0
0
0
0
0
0
0
0

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

% od BDP-a

2005

2006

2007

2008

2009

Broj zaposlenih u tekstilnoj

industriji u SAD-u
Ukupan broj stalnih i part time zaposlenih u industriji
700

600

500

400
tisue zaposlenih
300
252
200

100

0
1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

Naknade zaposlenima
Naknade za zaposlene u milijunima $
25000

20000

15000

Textile mills and

textile product mills

10000

5000

0
1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

Top 3 kompanije u SAD-u

HRVATSKA
TEKSTILNA
INDUSTRIJA
HRVATSKA TEKSTILNA
INDUSTRIJA

Obiljeja

velika disperzija tvornica u gotovo svim

upanijama RH
radna intenzivnost
izrazita izvozna orijentiranost
proizvodnja organizirana u malim, srednjim
i velikim tvrtkama
otvorenost za suradnju sa svijetom
potovanje roka isporuke gotove robe

visoka kvaliteta izrade

tradicionalno posluje u trinoj strukturi
gotovo je u cijelosti privatizirana
osnovna je proizvodnja bitno smanjena
postoje problemi u plasmanu gotove robe
putem raznih kanala distribucije
nedostatak stabilnih i povoljnih izvora
financiranja
visoki trokovi rada

bitne se odrednice smanjuju posljednjih 8 godina

otra cjenovna konkurencija upitana
profitabilnost

briga o: 1. sniavanju trokova proizvodnje

2. razvoju i izradi vlastite kolekcije

3. promociji svoje robne marke

izuzetno je tekom stanju zbog ope globalizacije

tog sektora
sve vei uvoz i gubitak radnih mjesta

Zaposlenost

tekstilna industrija - 200 tvrtki koje

zapoljavaju 17,30% radnika
odjevna industrija - 508 tvrtki zapoljavaju
83,70%
1,9% ukupne zaposlenosti
udio tekstilaca prema broju zaposlenih u
preraivakoj industriji je oko 10%
konstantno se smanjuje

Kretanje broja zaposlenih

25000
20000

Proizvodnja
tekstila

15000

Proizvodnja
odjee

10000

Proizvodnja
koe

5000
0

2008.

2009.

2010.

mnoge se vrste tekstilnih proizvoda

vie ne
proizvode razlog smanjena broja
radnika

Robna razmjena

izvoz mukih odijela za trita Velike Britanije,

Italije, Slovenije, BiH i Rusije
enska odjea - Slovenija, eka i BiH
trikotana roba - Njemaka, Austrija i Slovenija
pree i tkanine Njemaka, Italija i
Nizozemska
robna razmjena negativan (uvoz > izvoz)
uvezeno vie roba za 6,5% u odnosu na prolu
godinu

Uvoz i izvoz
4000000
3500000
3000000
2500000
2000000
1500000
1000000
500000
0

Proizvodnja tekstila
Proizvodnja odjee Proizvodnja koe

Proizvodnja odjee

izmeu 5. i 8. mjesta u preraivakoj

industriji
nekada na 2. mjestu sa udjelom od 16%

primarna industrija - 23,3 % ukupnog

prihoda
odjevna industrija, dorada i bojenje krzna 66,7 % udjela u ukupnom prihodu grane
vrijednost prodanih proizvoda se smanjuje
Vrijednos prodanih proizvoda

2500000

2000000
Proizvodnja tekstila
Proizvodnja odjee

1500000

Proizvodnja koe
1000000

500000

2008.

2009.

2010.

Oivljavanje industrije

zatita domae proizvodnje jaim

nadziranjem uvoza
Ministarstvo gospodarstva program
potpore
Varteks suradnja: Hugo Boss, Versace
Classic, Levis,
S. Oliver, Benetton
i dr.
Varteks i ateks strateki savez,
zajedniko

projekt Hrvatska modna estorka

- cilj: oivjeti hrvatsku modnu
industriju i povezati je sa
hrvatskim dizajnerima
- dizajnerska imena (Klari, Mrvo, Gala, Sever,
Zigman i Ricov) suraivati sa tvrtkama kao to
su RIO Rijeka industrija odjee, MK Arena iz
Pule,
tvrtka San Peter, Bambi i Marli

EUROPSKA UNIJA

Industrija tekstila i odjee vaan je

dio europske preraivake industrije
i pripada jednom od najvanijih
globalnih industrija u svijetu

Industrija tekstila i odjee ini:

5,7% proizvodnje u svijetu

proizvodnje
vie od 14% svjetske zaposlenosti.

Prema posljednjim dostupnim

podacima:

2006. godinebilo je220,000tvrtki

koje zapoljavaju2,5 milijuna ljudi

ini 7,6% od ukupnog broja zaposlenih u
industriji EU
veina radne snage je ena
generirajupromet od190.000.000.000

ini3% ukupne proizvodnje u Europi

Konkurentnost i promjene u
tekstilnoj industriji

Industrija tekstila i odjee u Europi je predmet niza radikalnih

transformacija posljednjih godina zbog:

Kao odgovor na izazove natjecanja u tekstilnoj i odjevnoj industriji

u Europi provode se dugotrajni procesi:

restrukturiranja,
modernizacije i
tehnolokog napretka.

Tvrtke su poboljale svoju konkurentnost:

kombinacije tehnoloke promjene,

evolucije trokova proizvodnje,
pojava vanih meunarodnih konkurenata i
ukidanje uvoznih kvota nakon 2004.

znaajno smanjujui masovnu proizvodnju i jednostavan nain

proizvodnje,
koncentrirajui se umjesto toga na iri izbor proizvoda s viom dodanom
vrijednou

Osim toga, europski proizvoai su svjetski lideri na tritima:

industrijskog tekstila te netkanog tekstila

npr. industrijski filteri, geotekstil, higijena, ili proizvodi za automobilsku

industriju ili medicinski sektor

Tvrtke zadravaju konkurentsku prednost takoer:

U fokusu konkurentske prednosti u EU se nalaze:

kvaliteta i dizajn,
inovacije i tehnologija,
visoke dodane vrijednosti proizvoda.

U isto vrijeme, globalizacija i tehnoloki napredak doveo je

do potrebe da industrija tekstila i odjee ponovno promisli o
klaster strategiji :

premjetanjem proizvodnih pogona, za radno-intenzivne

aktivnosti u zemlje s niim trokovima rada (uglavnom u Euromediteranske zone)

grupiranje razliitih aktivnosti koje bi se temeljile na irem

zemljopisnom podruju, odnosno na euro-mediteranskoj zoni
Industrija tekstila ima vodeu ulogu u razvoju novih proizvoda,
kao to je tehniki tekstil

Ove trendove prema vioj dodanoj vrijednosti proizvoda

treba nastaviti i ubrzati u cilju jaanja i razvoja
konkurentnosti industrije tekstila i odjee

Kraj Sporazuma o tekstilu i odjei u 2005. godini

liberalizacija sektora tekstila i odjee

Mnogo desetljea industrija tekstila i odjee bile je

iznimka za progresivnu liberalizaciju trgovine u
industrijski proizvedenoj robi

Poetkom 2009.godine trgovina u industriji tekstila i

odjee u potpunosti je liberalizirana
nema vie koliinskih ogranienja u EU na izvoz
tekstila i odjee, ukljuujui i uvoz podrijetlom iz
Kine

Kao rezultat liberalizacije:

Kina je postala EU najvei pruatelj tekstila i odjee

U sreditu rada Europske komisije u sektoru

tekstila i odjee je Okvir Strategije pristupa
tritu

Najvanija je cilj :

ukloniti prepreke za izvoz europske tekstilne industrije

na rastua trita u inozemstvu,
otvaranje mogunosti europskoj industriji tekstila i
odjee za javne nabave usluga,
osigurati fer i jednak tretman s obzirom na IP zatite i
borbe protiv krivotvorenja, koji je vrlo tetan za
industriju tekstila i odjee u EU

Najnoviji trendovi u industriji

tekstila i odjee

Najnoviji trendovi u sektoru tekstila i odjee:

Osjeaja posljedica gospodarske krize i kretanja u uvozu i izvozu

Industrija tekstila i odjee je teko pogoena gospodarskom
krizom od 2008. i 2009.godine

Proizvodnja, kao i razina potronje doivjele su nagli pad

od lipnja 2008. do lipnja 2009.

Od srpnja 2009. razdoblje stabilizacije tih razina

podaci pokazuju da je smanjenje uvoza od 11% uvoza 2008. 2009.

Trendovi su se odrazili i na izvoz Industrije tekstila i odjee u

EU:

izvoz u industriji T / C proizvoda smanjeni su za - 17%

Pad izvoza tekstila za 18%

Pad izvoza odjee za 16%

TrendovI izmeu 2008. i 2009. godine:

U 2010. godini, izvozna kretanja tekstilnih i

odjevnih proizvoda biljee oporavak

izvoz tekstilnih proizvoda u EU smanjio se za oko 20%

dok je trgovina odjevnih proizvoda smanjena za 15%.

U oba pod-sektora izvoz je povean za 8%

S kraja gospodarske krize dolazi i do promjene

glavnih izvoznih trita:

Do 2008. godine SAD je bio glavno izvozno trite za

europske T / C proizvode
U 2009. i 2010. godini glavno izvozno trite postaje
vicarska
Uvoz iz Kine porastao je za 9% u 2010.

Tekstilni sektor u 2010. godini :

Udio izvoza tekstila EU u globalnomu izvoz tekstila :

oko 3,6%

Najvea trita za izvoz tekstila EU u 2010. godini:

33,8 miljardi
Uvoz tekstila u EU : 83,7 miljardi
Izvoz tekstila u EU :

vicarska,( 12,3 %)
Rusija, (9,4 %)
SAD,(10,0 %)
Turska (6,8 %)
Tunis (4,9 %)

Nakon Kine - EU je druga u svijetu po veliini izvoza tekstilnih

proizvoda s 31%
Ni dobavljai EU u 2010. godini su:

Kini (41,8%),
Turska (13,3%),
Indija (7,8%),
Banglade (7,2%)
Tunis (3,1%)

EU-27 textiles structural

date

EU-27 clothing structural

date

EU-27 external trade

(million )

Top 10 suppliers in textiles (million )

Top 10 markets in
textiles (million )

Top 10 markets in
clothing (million )

HVALA NA PANJI