Professional Documents
Culture Documents
PLANIRANJE IZVOZA
Prva faza
Identifikacija zemalja
Druga faza
Makro faktori
1. Bruto domaći proizvod (BDP) očekuje se blagi porast u 2018 godini sa 2,5 % na 2,6 %
Treća faza
Mikro faktori
- Od početka 2017. godine Hrvatsko tržište je u stalnom rastu, ovaj trend se očekuje i u
2018. godini,
- prema scenariju visokog rasta, vrijednost tržišta podataka Europske unije će do 2020.
godine iznositi 106,8 milijardi eura s godišnjom stopom rasta od 15,7% od 2016.
godine. Ukupna vrijednost gospodarstva podataka rasla je sa 247 milijardi eura u 2013.
godini do gotovo 300 milijardi eura u 2016. godini.
Četvrta faza
Obzirom na pregled svih statističkih parametara (rast tržista, BDP, politička situacija,
nepostojanje vodećeg domaćeg proizvođača asortimana koji nudi Alma Ras itd.), tržište
Hrvatske predstavlja jako atraktivno područje za uspješan razvoj brenda kao što je Alma Ras.
Hrvatsku industriju tekstila i odjeće obilježava značajan rast uvoza uz istodobnu stagnaciju
izvoza. Takav trend je posebno bio izražen nakon 2000. godine kada dolazi do sve snažnije
liberalizacije domaćeg tržišta i slabljenja zaštite domaće proizvodnje. Udio izvoza
industrije tekstila i odjeće u ukupnom robnom izvozu u razdoblju od 1993. do 2004. godine
dvostruko je smanjen. Koncentracija izvoza u razdoblju znatno izraženija u odnosu na uvoz.
Gubitak komparativnih prednosti u razmjeni tekstilnih i odjevnih proizvoda posljedično je
vezan uz spore strukturne prilagodbe, odnosno restrukturiranje. Osim toga, sve veća
liberalizacija domaćeg tržišta i neučinkovita zaštita domaće proizvodnje rezultirala je snažnim
rastom uvoza koji su imali izražene učinke na gubitak komparativnih prednosti. Istodobno je
rast izvoza bio značajniji jedino kod dijela odjevnih proizvoda gdje postoje komparativne
prednosti. Hrvatska industrija tekstila i odjeće nije iskoristila otvaranje tržišta EU za rast
izvoza tekstilnih i odjevnih proizvoda. Uz značajan gubitak komparativnih prednosti,
posebice izražen kod proizvoda tekstilne industrije, karakteristika procesa je i pad
specijalizacije u intra-industrijskoj razmjeni.
Za razliku od tekstilnih proizvoda, kod odjevnih prevladava specijalizacija u intra-
industrijskoj razmjeni.
Tablica 1. Struktura izvoza i uvoza industrije tekstila i odjeće prema proizvodnim grupama na razini 3
cifre SMTK 2004. godine (Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija proizvoda)
Ostvarivanje dobiti
Razvoj i rast poduzeća
Bolja iskorištenost proizvodnih kapaciteta
Mogućnost većeg zapošljavanja
Marketinška sposobnost poduzeća
Poduzetnički motivi u poduzeću
Inovacija proizvoda
Zasićenost domaćeg tržišta
Prednost stranog pred domaćim tržištem
Danas je izvoz jedan od najvažnijih faktora razvoja globalnih i nacionalnih ekonomija. Izvoz
se često navodi kao osnovni i početni izbor strategije prilikom internacionalizacije poslovanja
preduzeća. Izvoz predstavlja najbrži, najjednostavniji i najrasprostranjeniji oblik
internacionalizacije preduzeća ili strategije ulaska i poslovanja na odabranom inostranom
tržištu.
Oblici izvoza
Direktan izvoz
Direktan izvoz predstavlja plasman i otpremu robe u inostranstvo, bez usluga neovisnih
posrednika. Ovaj vid izvoza možemo izvršiti na nekoliko načina; putem distributera, domaći
izvozni odjel ili inozemni ured.
Prednosti kod direktnog izvoza su: bolji kontakt sa tržištem, veća kontrola nad distribucijskim
kanalima, kvalitetniji poslovi prodaje, mogućnost osnivanja veće dobiti, potpuna kontrola nad
marketing programom, potpunije informacije o tržištu i konkurenciji, stvaraju se bolji uslovi
za bržu penetraciju tržišta, potpunija zaštita sopstvenog interesa kompanije.
Mane direktnog izvoza su: veći startni troškovi, prisustvo većeg međunarodnog rizika u svim
oblicima, ulaganje u prodajnu organizaciju, potrebno je detaljno znanje o tržištu, veliki rizik.
Indirektan izvoz
Indirektan izvoz predstavlja bolju opciju, po pitanju razine ulaganja i rizika. Neizravni izvoz
zahtjeva manja ulaganja, nosi manji rizik, obično uključuje neovisnog međunarodnog posrednika.
Osim provizije koju poduzeće isplaćuje posrednicima, poduzeće nema dodatnih troškova.
Kod neizravnog izvoza postoje dvije mogućnosti:
Prednosti kod indirektnog izvoza su: ograničeno angažovanje, minimalni rizik, fleksibilnost,
minimalne investicije, pravovremena naplata robe.
Mane indirektnog izvoza su: potencijalno propuštanje šanse, nedostatak kontrole, nedostatak
kontakta sa tržištem, gubi se mogućnost izbora i selekcije inostranih tržišta, izostaje direktna
veza sa krajnjim kupcima, otežava se mogućnost praćenja međunarodne konkurencije, a i
kontrola izvoznog poslovanja se dovodi u pitanje.
Ulazak Alma Ras kompanije na Hrvatsko tržište izvršit ćemo na sljedeći način:
- planiranje količina,
- osiguravanje naplate,
- praćenje prodaje,
Logistički
- Priprema transporta,
- određivanje cijene transporta,
- priprema potrebne dokumentacije,
- prikupljanje finansijskih informacija,
- usklađivanje distribucije,
- pakovanje,
- obezbjeđenje osiguranja.
Pravna procedura
- Vladina ograničenja,
- smetnje u pogledu proizvoda,
- licenciranje,
- carina.
Podsticanje prodaje
- Oglašavanje,
- prodajni napori,
- marketing informacije.
- Lociranje tržišta,
- trgovinske restirkcije,
- konkurencija.
Nakon "probnog" perioda, kada se utvrdi da je tržište pogodno za direktnu distribuciju, vrši se
planiranje i implementacija direktnog uvoza.
Obratiti pažnju na sljedeće faktore troškova:
SWOT Analiza
Na osnovu PEST analize, kompanija kao što je ALMA RAS ima izgledne šanse da se ostvari
na stranom tržištu.
Plan prodaje
Prodaja kao poslovna funkcija predstavlja temeljni element svake profitno usmjerene
organizacije.
I najbolje definisani planovi prodaje govore šta treba da postignemo ili koliko da prodamo, ali
je neophodno pripremiti strategije za njihovo ostvarivanje, jer iste daju odgovor na pitanje
kako to postići. Postojanje plana prodaje bez strategije za njegovo ostvarivanje znači da sve
može ostati na nivou želja i da se isti možda nikada neće dogoditi. Svaka strategija prodaje
sastavljena je iz niza podstrategija i taktika, koje će kako na globalnom, tako i na operativnom
planu, obezbediti željene rezultate ako su pravilno postavljene. Osnovne strategije su:
1. Proizvod –šta je to što naš proizvod nudi a naši kupci cijene, i ukoliko/kako biste trebali
promijeniti vaš proizvod u skladu sa potrebama kupaca.
2. Formiranje cijena – na primjer, cijene uskladiti sa konkurencijom, odrediti visoku cijenu
za kvalitetan proizvod i uslugu, izbor između relativno male prodaje sa visokom maržom ili
prodavati više ali sa nižim profitom po jedinici proizvoda. Imati na umu da neki kupci mogu
tražiti nižu cijenu u skladu sa budžetom koji imaju, dok drugi mogu nisku cijenu smatrati kao
pokazatelj razine kvalitete.
3. Mjesto– kako i gdje prodavati. Ovo može uključiti upotrebu različitih kanala distribucije.
Na primjer, možete prodavati preko interneta ili u maloprodaji.
7. Fizički dokazi – izgled zaposlenika i prostorija mogu uticati na to kako klijenti vide našu
kompaniju. Čak i kvaliteta papirologije, kao na primjer računa, može imati uticaja.
Potražiti gdje možete kapitalizirati svoje snage ili gdje treba prevazići slabost.
Smanjenje usluga za potrošače (customer service) može dati snažan podstrek profitu na
kratkoročnoj osnovi, ali sljedeće godine možda neće ostati nijedan kupac.
Trebamo o svakom cilju razmisliti logički. Na primjer, možemo postaviti za cilj broj novih
upita koje želimo ostvariti. Ali ako ne obezbijedimo resurse i obuku da pretvorimo te upite u
prodaju, povećali smo troškove a da pri tom nismo ostvarili nikakvu korist.
Ciljevi marketinga
Ciljevi našeg izvoznog marketinga trebali bi se zasnivati na razumijevanju naših jakih strana i
slabosti, kao i poslovnog okruženja u kojem namjeravamo poslovati. Također bi trebali biti
vezani za našu sveukupnu poslovnu strategiju.
SPECIFIC - Određeni – na primjer, možemo postaviti za cilj dobivanje trideset novih kupaca.
MESURABLE - Mjerljivi – koji god da je naš cilj, moramo biti u mogućnosti da provjerimo
da li smo ga postigli ili ne kada revidiramo naš plan.
ACHIEVABLE - Dostižni – moramo imati resurse koji su nam potrebni da bismo postigli cilj.
Ključni resursi su obično ljudi i novac.
REALISTIC - Realni – ciljevi nas trebaju navesti da uložimo maksimalan trud, a ne trebaju
nas demotovisati zato što su nerazumni.
TIMED - Vremenski vezani – treba postaviti rok za postizanje cilja. Na primjer, možda će cilj
biti dobijanje 2000 novih kupaca tokom narednih 12 mjeseci.
Brendiranje
Prilikom planiranja prodaje, prodajni menadžeri treba da posebnu pažnju obrate na stepen
realanosti planiranih prodajnih vrijednosti odnosno da plan prodaje bude zasnovan na
mjerljivim podacima o mogućnostima vlastitih kapaciteta i prihodima koji se, pri tome,
namjeravaju postići. Mnogi privredni subjektni, započinju poslovnu godinu bez prethodno
kreiranog formalnog plana prodaje, ali i jasnih ciljeva planiranja prodaje.