PROIZVODNJA I PRIMJENA

POLIMERNIH PROIZVODA

Dam ir Godec, M laden Šercer

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
P ero Raos
Strojarski fakultet, Slavonski Brod
Plastics are the future.
 Svjetska proizvodnja pol. materijala 1950. –
2018. Uključuje plastomere, poliuretane, duromere, elastomere, ljepila, prevlake, brtvila i PP vlakna. Nisu uključena PET, PA i
poliakrilna vlakna.
400
2018: 359
Svijet
350
Proizvodnja polimernih materijala, 106 t
2013: 300
Europa
300
2009: 250
250

2002: 200
200

150
1989: 100
100
1976: 50
50
1950: 1,5
0
1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010
Izvor: PlasticsEurope
Ukupno: 359
milijuna tona
Svjetska proizvodnja plastike 2018. po regijama i zemljama (PlasticsEurope)
Izvor: PlasticsEurope
Potrošnja plastike 2018. (PlasticsEurope)
Izvor: PlasticsEurope
Potrošnja plastike u EU 2018. (51,2 mil. t)

Izvor: PlasticsEurope
Potražnja za polimernim materijalima,
EU 28+N/CH, 2018.

Izvor: PlasticsEurope
Potražnja za polimernim materijalima,
EU 28+N/CH, 2018.

Izvor: PlasticsEurope
 Proizvodnja opreme za preradu polimera

Udio na tržištu 2016.

CAGR (složena
Područje primjene godišnja stopa
rasta) Ostalo
2016. – 2021. 10,95%
Ambalaža 3,88 %
Građevinarstvo 2,88 % Ambalaža
Građevinarstvo 41,50%
Automobilska 3,10 %
31,25%
industrija

Automobilska
industrija
16,30% Izvor: TechNavio
Ukupni otpad po područjima nastanka, 2014. –
2,5 mlrd. t

Poljoprivreda, Kućanstva; 8 %
šumarstvo i
ribarstvo; 1 %
Proizvodnja; 10 %
Ostalo; 17%

Građevinarstvo; Rudarstvo; 30 %
34%

Izvor: Eurostat
 Globalna proizvodnja plastičnih materijala i stvaranje
otpada po industrijskim područjima, 2015.
Potrošeno pol. Stvoreno pol. Stvoreno pol.
Tržišni sektor
materijala, mil. t otpada, mil. t otpada, %

Ambalaža 146 141 96

Transport 27 17 63
Građevinarstvo 65 13 20
Elektronički/električki 18 13 72
proizvodi
Potrošački proizvodi 42 37 88
Industrijski strojevi 3 1 33
Tekstili 59 42 71
Ostalo 47 38 81
Ukupno 407 302 74

Izvor: Geyer, R., Jambeck, J. R., & Law, K. L. (2017)

 Globalna proizvodnja plastičnih materijala i stvaranje
otpada po vrsti polimera, 2015.
Potrošeno Stvoreno pol. Stvoreno pol.
Polimerni materijal polimernih otpada, otpada,
materijala, mil. t mil. t %
PE-LD, PE-LLD 64 57 89
PE-HD 52 40 77
PP 68 55 81
PS 25 17 68
PVC 38 15 39
PET 33 32 97
PUR 27 16 59
PP & A vlakna 59 42 71
Ostalo 16 11 69
Aditivi 25 17 68
Ukupno 407 302 74

Izvor: Geyer, R., Jambeck, J. R., & Law, K. L. (2017)

Zbrinjavanje plastičnog
potrošačkog otpada

24,9 %
42,6 %

29,1 mil. t

31,5 %
Gospodarenje plastičnim otpadom u EU, 2016.

Zemlje s
ograničenjem
odlaganja

Recikliranje
Energijska oporaba
Odlaganje
Procijenjene količine plastičnog otpada u
morima i oceanima (2010.)

Izvor: Jambeck et al., Science, 2015.

Plastični (i gumeni) otpad je sveprisutan
 Deset najčešćih vrsta otpadaka sakupljenih tijekom
akcije čišćenja International Coastal Cleanup 2017

Vrsta smeća Broj komada Udio, %

Cigaretni opušci
2 412 151 11,6
Omoti za hranu (bomboni, čips, itd.)
1 739 743 8,4
Plastične boce
1 569 135 7,5
Plastični čepovi
1 091 107 5,2
Plastične vrećice za nošenje
757 523 3,6
Ostale plastične vrećice
746 211 3,6
Slamke
643 562 3,1
Plastični spremnici za hranu „za van”
632 864 3,0
Plastični poklopci
624 878 3,0
Pjenasti plastični spremnici za hranu
„za van” 580 580 2,8
Ukupno
10 797 754 51,9
Ukupno sakupljeno
20 824 689
Procijenjene količine plastičnog otpada u
morima i oceanima

između 0,5 i 2,75 mil t godišnje

10 rijeka  93 % plastičnog otpada u oceanima:
 Jangce (1,5 mil t), Žuta rijeka, Hai He, Biserna rijeka, Amur
(Kina)
 Mekong (od Kine do Vijetnama)
 Ind (Pakistan)
 Ganges (Indija i Bangladeš)
 Nil (Afrika)
 Niger (Afrika).
EU strategija o plastici

Ciljevi:
1. Učiniti recikliranje profitabilnim.
2. Suzbiti plastični otpad
3. Zaustaviti bacanje plastičnih proizvoda u mora.
4. Potaknuti ulaganja i inovacije.
5. Potaknuti promjenu u cijelom svijetu.
Nafta - potrošnja

Energija
i grijanje Ostalo 5 %
42 %
Kemija 4 %

Plastika 4 %

87% Transport
45 %

Potrošnja nafte po područjima (PlasticsEurope)

 4
ostali materijali
plastika

1,9 2 1,9
1,5

1 1 1 1 1

potrošnja otpad potrošnja emisije troškovi

ambalaže, t energije stakleničkih ambalaže
plinova
Posljedica zamjene plastične ambalaže alternativama (PlasticsEurope)
Pakovanja
Građevinarstvo
Automobili (dijelovi karoserija)
Automobili (vanjski dijelovi)
Automobili (dijelovi interijera)
Automobili (dijelovi motora)
Udio polimernih materijala u osobnim
automobilima

1965. 1985. 1995. 2003.

MATERIJAL Maseni udio , %
Polimeri 2 10 13 15
Aluminij 2 4,5 6,5 7
Olovo, bakar i 4 3 3 3
cink
Željezo i čelik 76 68 63 61
Ostali materijali 16 14,5 14,5 14
Primjena plastike u automobilskom
sektoru (Plastics Europe)
Kretanje emisije CO2 automobila 2012.
(Plastics Europe)
Medicinska tehnika
Elektronički i elektrotehnički proizvodi
Kućanska oprema i uređaji
Sport / hobi
Sport
Zrakoplovstvo (kompoziti)
Balistika

Pištolj HS 2000
Neprobojni prsluk (Kevlar vlakna)
Temeljne grane proizvodnje

1. RUDARSTVO
2. POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I Proizvodnja
sirovina
EKSPLOATACIJA MORA

3. PROMET Proizvodnja
4. INDUSTRIJA artefakata
5. GRAĐEVINARSTVO (tvari i proizvodi)
Proizvodni lanac - od sirovine do gotovog proizvoda
Sirovine su prirodne Materija je sve što Materijal jest
neprerađene tvari od ima masu i tehnički
kojih se različitim zauzima fizički
uporabljiva tvar.
postupcima prostor.
proizvodnje priređuju Tvar je oblik
najprije tvari, te materije sastavljen
uporabljivi materijali. od atoma.

SIROVINA TVAR MATERIJAL PROIZVOD

PRAVLJENJE OPLEMENJIVANJE IZRADBA

TVARI TVARI TVOREVINA

PROIZVODNJA MATERIJALA
PROIZVODNJA POLIMERNIH
TVOREVINA (PROIZVODA)
Primjeri proizvodnje
SIROVINA TVAR MATERIJAL PROIZVOD

Željezna Sirovo Čelik Zupčanik

ruda željezo

Poli- PET Boca za

Nafta
merizat piće
Klasifikacija postupaka izrade (DIN 8580)
STVORITI ZADRŽATI UMANJITI
UMNOŽITI POVEZANOST
POVEZANOST POVEZANOST POVEZANOST
glavna glavna glavna glavna glavna

OBLIKA
skupina 1 skupina 2 skupina 3 skupina 4 skupina 5
PROMJENA

PRA – PRE – ODVAJANJE POVEZIVANJE PREVLAČENJE

OBLIKOVANJE OBLIKOVANJE (SPAJANJE) (OSLOJAVANJE)

(STVARANJE glavna skupina 6

SVOJSTAVA

PRAOBLIKA I PROMJENA SVOJSTAVA IZRATKA

PRASTRUKTURE) (PRESTRUKTURIRANJE)
premještanjem izlučivanjem unošenjem
čestica tvari čestica tvari čestica tvari

POSTUPCI
STVARANJA OBLIKA POSTUPCI PROMJENE OBLIKA i/ili SVOJSTAVA
Polimeri

 Polimeri su skupni naziv za tvari i materijale kojih je osnovni

sastojak makromolekula.
makros = veliko
molecula = mala masa
 Polimeri Makromolekulni spojevi

 Makromolekula je ona specifična razina strukture koja

polimere čini posebnom klasom tvari.

 Model i objašnjenje strukture polimera:

Hermann STAUDINGER
(1923. uveo pojam makromolekule, 1953. Nobelova nagrada)
Podjela polimera - prema postanku

 PRIRODNI
 npr. prirodni kaučuk
 drvna pulpa – celulozni nitrat

 SINTETSKI
 npr. PVC
Podjela polimera - prema kemijskom sastavu

 ORGANSKI
 npr. polistiren (PS)

 ANORGANSKI
 npr. silikonski kaučuk (SI)
 Podjela polimera - prema ponašanju pri povišenim
temperaturama
 PLASTOMERI (npr. polistiren - PS, polikarbonat - PC, polietilen - PE)
- zagrijavanjem omekšavaju (prerada)

Kompaktni PS Ekspandirani PS PE PC
Podjela polimera - prema ponašanju pri povišenim
temperaturama
 ELASTOMERI (npr. silikonski kaučuk - SBR, prirodni kaučuk - NR)
- ne tale se i ne omekšavaju ali bubre (elastični)
Podjela polimera - prema ponašanju pri povišenim
temperaturama
 ELASTOPLASTOMERI (npr. TPE)
- pri sobnoj temp. kao elastomeri, pri preradi kao plastomeri
Podjela polimera - prema ponašanju pri povišenim
temperaturama
 DUROMERI (npr. bakelit)
- ne tale se i ne omekšavaju te ne bubre (kruti)
Podjela polimera - prema sređenosti strukture

 AMORFNI (nesređena struktura, npr. PS, ABS)

 KRISTALASTI (zone uređene, kristalne structure - npr. PP, PA)

 KRISTALNI (sređena kristalna struktura, npr. kapljeviti kristali)

Izgled makromolekula

LINEARNA

GRANATA

UMREŽENA
Podjela polimera - prema sređenosti strukture

PLASTOMERI ELASTOMERI
elasto- DUROMERI
amorfni kristalasti umreženi
plastomeri

Građa prostorno
linearna granata linearna rahlo umrežena
makromolekula umrežena

Shematski
prikaz
strukture
fizikalno kemijsko
umreženje umreženje

djelomice djelomice
Strukturna amorfna do
amorfna kristalna kristalna amorfna
uređenost slabo sređena
anizotropna izotropna
Polimerizacija

 proces stvaranja strukture polimera lančanjem

uz umreživanje ili bez njega.

 Reakcija lančanja:
n M → (M)n
M - monomer (niskomolekulni spoj)
n - stupanj polimerizacije
Polimerizacija

monomer polimerizat (polimer)

polimerizacija

lančana polimerizacija stupnjevita polimerizacija

adicijska kondenzacijska
Polimerizacija polietilena
H H H H  H H 
SIROVINA → | | | |  | | 
n⋅ C= C n⋅ −C−C− − C − C −
| |  | | 
| |  
H H H H  H H n
nafta → ETILEN ETILEN- POLIETILEN
ugljen (ETEN) → MONOMER → (PE)
zemni plin
MER POLIMERNA
ponavljajuća jedinica TVAR
(POLIMERIZAT)
niskomolekulni makromolekulni spoj
spoj

POLIMERIZAT + DODACI POLIMERNI MATERIJAL

Makromolekula polietilena
Makromolekula nekih polimera
Broj tipova mera

Prema broju tipova mera u makromolekuli razlikuju se:

 Homopolimeri
makromolekula se sastoji samo od jednog tipa mera

 Kopolimeri
makromolekula se sastoji od dva ili više tipova mera
Vrste kopolimera

STATISTIČKI
KOPOLIMER

NAIZMJENIČNI
KOPOLIMER

BLOK
KOPOLIMER

CIJEPLJENI
KOPOLIMER

mer A mer B
 Fizička stanja polimera
Deformacija polimernog tijela ovisi o naprezanju, temperaturi,
vremenu u kojem se deformacija promatra i uvjetima opterećivanja
(ponajviše brzini opterećivanja)

Fizička stanja polimera:

 staklasto
 gumasto
 kapljasto

 skupine fizičkih stanja, grupirane po kriteriju deformabilnosti,

stoga se ta stanja još nazivaju i deformacijska ili relaksacijska stanja.
 deformacijska stanja reflektiraju pokretljivost (gibljivost)
makromolekule u toplinskom gibanju.
Termomehanička krivulja polimera
(ovisnost deformacije o temperaturi)

LINEARNI AMORFNI
POLIMER

εf
Deformacija

STAKLASTO GUMASTO KAPLJASTO

STANJE STANJE STANJE

εg

Tg Tf
Temperatura
Fizička stanja polimera

Staklasto stanje
Elastična deformacija ostvaruje se promjenama
valentnih veza i valentnih kutova

 deformacija polimera u staklastom stanju istog je

tipa kao deformacije stakla i keramike
 mala po iznosu, nastaje i nestaje trenutačno
 približno slijedi Hookeov zakon elastičnosti
Fizička stanja polimera

Gumasto stanje
Viskoelastična deformacija ostvaruje se
pomjenama konformacije makromolekule
toplinskim gibanjem

 ostvaruju se razmjerno velika elastična istezanja

 za nastanak i nestanak deformacije potrebno je
konačno vrijeme (relaksacijsko vrijeme)
Fizička stanja polimera

Kapljasto stanje
Pokretljivost segmenata makromolekule toliko je
velika da se oni gibaju u smjeru djelovanja
opterećenja.

 premješta se centar masa makromolekula

 nepovratljiva deformacija tečenje
Karakteristike fizičkih prijelaza polimera

Amorfni plastomeri

Staklasto stanje Gumasto stanje

Staklište Tg
(temperatura staklastog prijelaza)

Gumasto stanje Kapljasto stanje

Tecište Tf
Karakteristike fizičkih prijelaza polimera

Kristalasti plastomeri
Prije nego se rastale (prijeđu u kapljasto stanje)
njihova fizička struktura mijenja se

Kristalasta Amorfna
Talište Tm
(temperatura taljenja kristalita)
Ovisnost termomehaničke krivulje o stupnju
uređenosti strukture

AMORFNI LINEARNI
Deformacija
POLIMER
UMREŽENI
POLIMER

KRISTALASTI
POLIMER

Tg Tm Tf Td
Temperatura
Karakteristike fizičkih prijelaza polimera

Umreženi polimeri (duromeri i elastomeri)

 ne mogu se rastaliti (nemaju tecišta Tf)
 razgrađuju se pri temperaturi razgradnje,
razgradištu (Td)
Očvršćivanje polimernih taljevina

Neumrežive polimerne taljevine

(plastomeri i elastoplastomeri)

 fizikalno skrućivanje (hlađenje)

Umrežive polimerne taljevine

(duromeri i elastomeri)

 kemijska reakcija umreživanja

Očvršćivanje plastomernih taljevina - dijagram v-T

AMORFNI
POLIMERI

βT

Specifični obujam, v KRISTALNI

βm POLIMERI
β
βg βm
βg

Tg Tm(Tf)
KRISTALASTI
POLIMERI Temperatura, T
Dijagram p-v-T amorfnog plastomera

staklasto područje prijelazno područje p0

područje taljevine
Specifični obujam, v p
1

ΔTg
p <p <p
0 1 2

relaksacija
p2

linija
promjene
staklišta

Tg0 Tg1 Tg2

Temperatura,T
Reologija polimernih taljevina

Reologija je znanost koja proučava tečenje i

deformacije pri tečenju.

Temeljna zadaća reologije sastoji se u proučavanju

povezanosti naprezanja, deformacija i vremena.
Ukupna deformacija čvrstog tijela

ε =ε +ε
u el pl

 εel - elastična (povratljiva) deformacija

 εpl - plastična (nepovratljiva) deformacija

Elastična deformacija

 εEN - energijski elastična deformacija

 εET - entropijski elastična deformacija
Ukupna deformacija kapljevine

ε =ε +ε
u v ET

εv - viskozna deformacija - nepovratljiva

(trajna) temperaturno i vremenski ovisna

εET - entropijski elastična deformacija -

povratljiva deformacija (ali ne trenutačno)
temperaturno i vremenski ovisna
specifična je karakteristika polimera - i u
čvrstom stanju!)
Krivulje tečenja različitih skupina taljevina

Viskoplastične

Strukturno-viskozne
Smično naprezanje, τ

τ0 Njutnovske

Dilatantne
.
Smična brzina, γ
Vrste kapljevina obzirom na tečenje
Dilatantne kapljevine:
suspenzije nekih polimera, mokri pijesak, vodena
suspenzija škroba itd.

Viskoplastične kapljevine:
To su tvari koje imaju određenu granicu tečenja (τo), tj.
prednaprezanje koje im je potrebno da bi počele teći.

Ako nakon postizanja granice tečenja imaju linearnu,

njutnovsku karakteristiku tečenja nazivaju se
binghemovske kapljevine:
τ = τo+η
(maziva, kreme, glina, žbuka itd.)
Pojave pri tečenju polimernih taljevina

 Usmjerenost (orijentiranost) makromolekula

 Prisjetljivost (elastični oporavak strukture)
 Proširenje ekstrudata (mlaza)
 Lom taljevine
Usmjerenost makromolekula

Naglim hlađenjem polimerne taljevine tijekom preradbe (npr.

u kalupu) “zamrzava” se orijentirano (usmjereno) stanje
makromolekula.

Mehanička (i ostala) svojstva poboljšavaju se u smjeru

orijentiranja, a pogoršavaju okomito na taj smjer.

Najčešće je ta pojava nepoželjna jer se obično teži prostorno

ujednačenim svojstvima proizvoda (izotropnost svojstava).

Povećanjem temperature i vremena preradbe snizuje se

stupanj orijentacije makromolekula!
Prisjetljivost (elastični oporavak strukture)

Prisjetljivost (e. memory effect) izravna je posljedica

orijentiranosti makromolekula tijekom preoblikovanja
polimernih taljevina.

Taljevina se prisjeća svog polaznog stanja s početka preradbe.

Svojstvo prisjetljivosti koristi se u nekim postupcima proizvodnje

npr. stezljivi polietilenski film za pakiranja

Prisjetljivost (elastični oporavak strukture)

ϑ = 20 °C

ϑ = 130 °C

ϑ = 135 °C

ϑ = 145 °C

Epruveta: PS
Proširenje mlaza (ekstrudiranje)

d0
d0
d1

m1
l1 >> l2 l2 d2 m2
l1 m1 = m2
d1/d0 < d2/d0
duga mlaznica kratka mlaznica

( )
2
d  2 1/ 6
Tannerova jednadžba   = 0,1 + 1 + γ r
 d0 
Lom taljevine

Q1
Q2

Q3
Q4

Ostali utjecaji: Q – protok

taljevine
 temperatura taljevine (Q1 <Q2 <Q3 <Q4)

 tlak ekstrudiranja
 vrsta polimera
 brzina ekstrudiranja
Lom taljevine

Lom taljevine kod puhane

boce (BASF)
Mehanička svojstva polimera

 Na mehaničke karakteristike polimernih

materijala najznačajnije utječu temperatura i
vrijeme (sadržano u komponenti brzina
opterećivanja i trajanja opterećenja).

 Kod statičkih opterećenja, polimerni materijali

na sniženje temperature i povišenje brzine
opterećivanja (tj. brzine deformiranja),
odgovaraju povišenjem čvrstoće, odnosno
krutosti.
Nominalni dijagram rastezno naprezanje - istezanje

amorfni plastomeri i duromeri

kristalasti plastomeri
Rastezno naprezanje, σ

guma

Istezanje, ε
Toplinska svojstva polimera

Procesi izmjene topline izravno ovise o toplinskim svojstvima

polimera, koja su vrlo specifična, jer ovise o temperaturi, tlaku,
toplinskoj prošlosti i strukturi materijala:

Toplinska rastezljivost α, K-1

Specifični toplinski kapacitet cp, kJ/kgK
Toplinska provodnost λ, W/mK
Toplinska difuzivnost a, mm2/s
Specifična entalpija h, kJ/kg
Toplinska prodornost b, Ws1/2m-2K-1
Toplinska rastezljivost

Toplinska rastezljivost (α) relativna je promjena duljine tijela po

jedinici promjene temperature:

1  ∆l 
α=  ÷
l0  ∆T 
lo - duljina pri temperaturi To
∆l - povećanje duljine pri porastu temperature za ∆T

Toplinska rastezljivost polimera u rasponu je (5 ··· 23) 10-5 K-1

Toplinska rastezljivost

PE-HD

Toplinska rastezljivost , K-1

KRISTALASTI

PE-LD

PC AMORFNI

PS
Temperatura T, K
Promjena obujma zbog djelovanja tlaka i temperature

1  ∂v 
Toplinska širljivost: β=  
v  ∂T  p β ≈ 3α

1  ∂v 
Izotermna stlačivost: κ = −  
v  ∂p T

Specifični obujam (v)  v = 1/ρ

Specifični toplinski kapacitet
Specifični toplinski kapacitet (cp) je količina topline koju
treba dovesti jedinici mase tvari da bi joj temperatura
porasla za 1K:
1  ∂H   ∂h 
cp =   = 
m  ∂T  p  ∂T  p
m - masa tvari, H - entalpija, h - specifična entalpija (po
jedinici mase)

Primjena Toplinska energija potrebna za taljenje

polimernog materijala pri preradbi:

q = mcp ∆T
Specifični toplinski kapacitet

PE-HD
KRISTALASTI

kapacitet cp, kJ/kgK

Specifični toplinski
KRISTALA
STI
PE-LD

PS
AMORFNI
AMORFNI
PC

Temperatura T, K
Toplinska provodnost

Toplinska provodnost (λ) je količina topline u

jedinici vremena što se provodi kroz presjek tijela
po jedinici duljine i temperature.
Toplinska provodnost

PE-HD
POM

Toplinska provodnost λ, W/mK

KRISTALASTI

PC
PE-LD

AMORFNI
PS
PVC

Temperatura T, K
Toplinska difuzivnost

Toplinska difuzivnost (a) je brzina promjene

temperature tijela ili tijek širenja topline kroz tijelo.

λ
a=
ρ cp

λ - toplinska provodnost
ρ - gustoća
cp - specifični toplinski kapacitet
Toplinska difuzivnost

Toplinska difuzivnost a, mm2/s KRISTALASTI

PE-HD

ā
aef
AMORFNI
PS

Temperatura T, K
Specifična entalpija

Specifična entalpija (h) (sadržaj topline):

T2
h = ∫ cp (T ) dT
T1

Primjena Toplinska energija potrebna za

taljenje polimernog materijala pri preradbi:
q = m ∆h
Specifična entalpija

PE-HD
POM

Specifična entalpija h, kJ/kg

PE-LD
KRISTALASTI

PS, SAN

AMORFNI
PC

293 Temperatura T, K
Toplinska prodornost

Toplinska prodornost (b) je brzina prodiranja topline u

tijelo ili sposobnost akumuliranja tijekom vremena

b = λ ⋅ ρ ⋅ cp [Ws 1/2 2
/m K ]
Toplinska prodornost

PE-HD

POM
KRISTALASTI

Toplinska prodornost
b, Ws1/2m-2K-1
PE-LD

PMMA
AMORFNI
PS
PVC

Temperatura T, K
Prerada polimera

I. Glavna skupina
Postupci praoblikovanja
Klasifikacija postupaka izrade (DIN 8580)
STVORITI ZADRŽATI UMANJITI
UMNOŽITI POVEZANOST
POVEZANOST POVEZANOST POVEZANOST
glavna
glavna glavna glavna glavna glavna

OBLIKA
skupina 11
skupina skupina 2 skupina 3 skupina 4 skupina 5
PROMJENA

PRA –
PRA – PRE – ODVAJANJE POVEZIVANJE PREVLAČENJE
OBLIKOVANJE
OBLIKOVANJE OBLIKOVANJE (SPAJANJE) (OSLOJAVANJE)

(STVARANJE
(STVARANJE
PRAOBLIKA I glavna skupina 6
SVOJSTAVA

PRAOBLIKA I
PRASTRUKTURE) PROMJENA SVOJSTAVA IZRATKA
PRASTRUKTURE) (PRESTRUKTURIRANJE)
premještanjem izlučivanjem unošenjem
čestica tvari čestica tvari čestica tvari

POSTUPCI
STVARANJA OBLIKA POSTUPCI PROMJENE OBLIKA i/ili SVOJSTAVA
Postupci praoblikovanja

KONTINUIRANI POSTUPCI
• Kalandriranje
• Prevlačenje
• Kontinuirano lijevanje
• Ekstrudiranje

CIKLIČKI POSTUPCI
• Lijevanje
• Istiskivanje (ciklička varijanta ekstrudiranja)
• Srašćivanje (sinteriranje)
• Prešanje
Prerada polimera

Kontinuirani postupci
Kalandriranje
(e. Calendering)
Osnove kalandriranja

U osnovi se kalandriranje sastoji od kontinuiranog

provlačenja omekšane polimerne smjese kroz parove
valjaka kalandra i njenog skrućivanja u zadani oblik
proizvoda (kalandrata).

Polimeri koji se kalandriraju:

 elastomeri (posebice prirodni, rjeđe sintetski)
 PVC – kruti i savitljivi (rjeđe CA, PS, PE)
Vrste kalandrata
Osnove kalandriranja
Osnove kalandriranja
Linija za kalandriranje

1 – ekstruder za pripremu smjese 8 – uzdužna rezalica

2 – dvovaljak za homogeniziranje 9 – staza za hlađenje/temperiranje
3 – osjetilo metala 10 – potlačni valjak
4 – dobavna traka 11 – uređaj za mjerenje površinske mase
5 – kalandar (4L) 12 – uređaj za kontrolu debljine
6 – izvlačilo 13 – namotavalica
7 – utiskivalica
Proizvodi kalandriranja
Vrste kalandra
Poredak valjaka
Kalandar
I F L Z S

3
Broj valjaka

5
Kalandar
Prerada polimera

Kontinuirani postupci
Prevlačenje
(e. Coating)
Prevlačenje
Prevlačenje je kontinuirani postupak u kojem se
omekšana polimerna smjesa nanosi na podlogu u obliku trake.
Polimeri koji se nanose na podlogu:
 elastomeri gumirana platna
 PVC umjetna koža (skaj)
Vrsta podloge (trake):
 tekstilno tkanje
 papirna
 metalna
 tkanja od različitih materijala (npr. stakleno)
Prevlačenje noževima
Postupci se razlikuju obzirom na način nanošenja
omekšanog polimera na podlogu:

 Noževima - a
 Uranjanjem - b
 Lijevanjem - c
 Ekstrudiranjem - d
 Višeslojno
Ekstruzijsko prevlačenje
Prerada polimera

Kontinuirani postupci
Ekstrudiranje
(e. Extrusion)
Ekstrudiranje

Ekstrudiranje je najprošireniji postupak preradbe polimera!

U osnovi se ekstrudiranje sastoji od kontinuiranog

protiskivanja polimerne taljevine kroz alat i njenog
skrućivanja u zadani oblik proizvoda (ekstrudata).

Ekstrudiraju se gotovo svi materijali:

Plastomeri, duromeri i elastomeri!
Osnove ekstrudiranja
Ekstrudati
Ekstrudiranje

Jednopužni ekstruder za preradbu poliolefina (PE, PP)

Ekstruder
Dobava granulata
GRIJALA HLADILA

LIJEVAK

PRIGON

POGONSKI
MOTOR
GLAVA
EKSTRUDERA

PUŽNI VIJAK CILINDAR

Jednopužni ekstruder (glavni dijelovi)

Linija za ekstrudiranje cijevi
EKSTRUDER IZVLAČILO

ALAT
VODILICA

OBODNA PILA

KALIBRATOR

HLADILO
Alat za ekstrudiranje

a)

b)

Odstupanje presjeka mlaznice alata od presjeka ekstrudata

(a - presjek alata, b - presjek ekstrudata)
Orebrene cijevi
Orebrene cijevi
Cijevi velikog presjeka
Alat za ekstrudiranje cijevi (shematski prikaz)
Koekstrudiranje cijevi
Shematski prikaz alaza za koekstrudiranje cijevi
(2-slojne)
Shematski prikaz alaza za koekstrudiranje cijevi
(5-slojne)
Ultrazvučno mjerenje debljine stijenke cijevi
Kalibriranje vanjskog promjera cijevi

d0
d0
d1

Q1
l2
l1 l1 >> l2 d2 Q2
Q1 = Q2
d1/d0 < d2/d0
Koekstrudiranje folija i ploča

Linija za ekstrudiranje plastomernih ploča za toplo oblikovanje

Koekstrudiranje folija i ploča

Alat za koekstrudiranje ploča

Ekstrudiranje i koekstrudiranje crijevnog filma
Ekstrudiranje i koekstrudiranje crijevnog filma

Alat za ekstrudiranje
crijevnog filma
Prerada polimera

Ciklički postupci
Lijevanje
(e. Casting)
Lijevanje
Postupci lijevanja

 Reakcijsko lijevanje (lijevanje kapljevitih monomera)

 Fizikalno lijevanje (lijevanje otopina i plastifikata)

Lijevanje kapljevitih polimera
Centrifugalno lijevanje
Rotacijsko lijevanje
Reakcijsko lijevanje

Istovremeno
stvaranje materijala
(polimerizacija)
i proizvoda (praoblikovanje)

 Proizvodi:
Blokovi, ploče, štapovi,
debelostjeni otpresci …
 Materijali:
Plastomeri: PA, PMMA, PS
Elastomeri: PUR, SI
Duromeri: EP, UP
Lijevanje kapljevitih polimera
Ciklički postupak gravitacijskog praoblikovanja
ulijevanjem polimera u temperirani kalup. Nema
djelovanja sile!

Proizvodi:
Blokovi, ploče, štapovi,
jednostavni i kompleksni
oblici

Materijali:
Plastomeri: PS, PA, PMMA
Duromeri, elastomeri
Centrifugalno lijevanje

Materijal (polimer) skrućuje fizikalno

hlapljenjem omekšavala

Proizvodi:
Šuplji otvoreni
cilindrični proizvodi
(npr. cijevi)

Materijali:
Plastomeri: PVC, PE
Centrifugalno lijevanje
Rotacijsko lijevanje

Materijal (polimer) skrućuje

fizikalno hlapljenjem omekšavala

Proizvodi:
Šuplji zatvoreni proizvodi
(posude, spremnici, bačve)

Materijali:
Plastomeri: PVC, PE
Rotacijsko lijevanje
Prerada polimera

Ciklički postupci
Srašćivanje
(e. Sintering)
 Nasipno srašćivanje
Odstranjivanje
viška praha
Proizvodi:
Šuplji otvoreni Ф Ф

proizvodi (posude,
Ф
spremnici …) Nasipanje praha Zagrijavanje kalupa

Materijali:
Ф Ф
Plastomeri: PE, PTFE
u praškastom obliku! Ф

Vađenje proizvoda Hlađenje

Rotacijsko srašćivanje

Proizvodi:
Šuplji zatvoreni proizvodi
(posude, spremnici, bačve)

Materijali:
Plastomeri: PE, PTFE
u praškastom obliku!

Ф
Prerada polimera

Ciklički postupci
Prešanje
(e. Molding)
Klasifikacija postupaka prešanja

Izravno prešanje (engl. Compression Molding)

Posredno prešanje (engl. Transfer Molding)

Injekcijsko prešanje (engl. Injection Molding)

Prerada polimera

Izravno prešanje (engl. Compression Molding)

Izravno prešanje
Izravno prešanje – osnovne značajke
To je ciklički postupak praoblikovanja. Polimer u obliku praha (duromeri), pripremka
(duromeri i elastomeri) ili granulata (plastomeri) se stavlja se u otvorenu,
temperiranu kalupnu šupljinu. Slijedi zatvaranje kalupa. To omogućuje istodobno
djelovanje tlaka i topline na prerađivanu tvar koja mora postići potrebnu smičnu
viskoznost, nužnu radi postizavanja obličja kalupne šupljine. Tvorevina, otpresak, može
očvrsnuti: polireakcijom i umreživanjem (duromeri), umreživanjem (elastomeri) ili
hlađenjem (plastomeri) i time postaje podobnom za vađenje iz kalupne šupljine.

Polimeri koji se prešaju:

Duromeri: PF, UF, MF, rjeđe UP i EP
Elastomeri: svi
Plastomeri: vrlo rijetko (npr. ispitna tijela - epruvete)
Osnovni parametri procesa:
Temperatura kalupne šupljine: 150 ··· 230 oC
Tlakovi prešanja: 20 ··· 60 MPa
Izravno prešanje - proizvodi
Izravno prešanje - kalup

nepomična kalupna ploča

pripremak
pomična kalupna ploča

izbacivalo
Izravno prešanje - stroj (preša)
Prerada polimera

Posredno prešanje (engl. Transfer Molding)

Posredno prešanje – osnovne značajke
Posredno prešanje ciklički je postupak praoblikovanja tijekom kojeg
se polimerna tvar potrebne smične viskoznosti ubrizgava iz komore
za ubrizgavanje u temperiranu kalupnu šupljinu. Tvorevina, otpresak,
postaje polireakcijom i/ili umreživanjem podobna za potiskivanje iz
kalupne šupljine.

Razlike izravnog i posrednog prešanja

Temeljne prednosti posrednog prešanja:
• Poboljšano doziranje (posredno iz pretkomore)
• Moguće je otplinjavanje kalupne šupljine
• Bolja kakvoća i dimenzijska stabilnost otpresaka
Posredno prešanje - proizvodi
Posredno prešanje (standardni postupak)

2. Zatvaranje kalupa 5. Otvaranje kalupa

1. Doziranje smjese 3. Ubrizgavanje
u pretkomoru 6. Izbacivanje otpreska
4. Prešanje/umreživanje
Posredno prešanje – stroj (preša)
Prerada polimera

Injekcijsko prešanje (engl. Injection Molding)

Injekcijsko prešanje – osnovne značajke
Injekcijsko prešanje ciklički je postupak praoblikovanja
ubrizgavanjem polimerne tvari potrebne viskoznosti u
temperiranu kalupnu šupljinu.

Polimerna tvar (taljevina) očvršćuje u kalupnoj šupljini u

proizvod (otpresak):
Fizikalno (geliranjem i/ili hlađenjem)
PLASTOMERI

Kemijski (polimeriziranjem i/ili umreživanjem)

DUROMERI i ELASTOMERI
Injekcijsko prešanje – osnovne značajke

Prerađuju se gotovo svi materijali:

plastomeri, duromeri, elastomeri
Postupak je visokoautomatiziran
Velika reproducibilnost proizvodnje
Naknadna obradba otpresaka uglavnom je nepotrebna

Raspon otpresaka vrlo je velik:

Jednostavni Kompleksni
(široka potrošnja) (tehnički tpresci)

Male mase (< 1 mg) Velike mase (> 25 kg)

Injekcijsko prešanje – otpresci
Injekcijsko prešanje – sustav za preradu
LINIJA ZA INJEKCIJSKO PREŠANJE =
Sustav za injekcijsko prešanje (SIP) +
Dopunska oprema (roboti, manipulatori …)
POLIMER (granulat)

UBRIZGAVALICA TALJEVINA
(Stroj za injekcijsko KALUP OTPRESAK
prešanje)

MEDIJ ZA
TEMPERIRANJE

TEMPERIRALO
(Uređaj za održavanje
toplinskog polja kalupa)
Injekcijsko prešanje – ubrizgavalica
Injekcijsko prešanje – kalup
Injekcijsko prešanje – temperiralo
Injekcijsko prešanje – dopunska oprema

Roboti
Injekcijsko prešanje – dopunska oprema

Sustav za sušenje materijala

Injekcijsko prešanje – tijek ciklusa

5. OTVARANJE I
IZBACIVANJE 1. ZATVARANJE KALUPA

4. PRIPREMA TALJEVINE 2. UBRIZGAVANJE TALJEVINE

3. NAKNADNI TLAK
Injekcijsko prešanje – unaprijeđeni postupci

Višekomponentno injekcijsko prešanje

Injekcijsko prešanje s pomoću plina
Injekcijsko prešanje s pomoću vode
Injekcijsko ukrašavanje
Mikroinjekcijsko prešanje
Injekcijsko prešanje praškastih materijala
Injekcijsko prešanje – unaprijeđeni postupci
Višekomponentno injekcijsko prešanje (eng. Multicomponent
Injection Molding)
Injekcijsko prešanje – unaprijeđeni postupci
Višekomponentno injekcijsko prešanje s plinom/vodom
(eng. Gass/Water Assisted Injection Molding)
Injekcijsko prešanje – unaprijeđeni postupci
Injekcijsko ukrašavanje (eng. In-Mold Decoration)
Injekcijsko prešanje – unaprijeđeni postupci
Mikroinjekcijsko prešanje (eng. Micro-Injection Molding)

POM - 0,0008 g
Injekcijsko prešanje – unaprijeđeni postupci
Injekcijsko prešanje praha (eng. Powder Injection Molding)
Klasifikacija postupaka izrade (DIN 8580)
STVORITI ZADRŽATI UMANJITI
UMNOŽITI POVEZANOST
POVEZANOST POVEZANOST POVEZANOST
glavna glavna
glavna glavna glavna glavna

OBLIKA
skupina 1 skupina 22
skupina skupina 3 skupina 4 skupina 5
PROMJENA

PRE –
PRA – PRE – ODVAJANJE POVEZIVANJE PREVLAČENJE
OBLIKOVANJE
OBLIKOVANJE OBLIKOVANJE (SPAJANJE) (OSLOJAVANJE)

(STVARANJE glavna skupina 6

SVOJSTAVA

PRAOBLIKA I PROMJENA SVOJSTAVA IZRATKA

PRASTRUKTURE) (PRESTRUKTURIRANJE)
premještanjem izlučivanjem unošenjem
čestica tvari čestica tvari čestica tvari

POSTUPCI
STVARANJA OBLIKA POSTUPCI PROMJENE OBLIKA i/ili SVOJSTAVA
Preoblikovanje

OBLIKOVANJE POLIMERA
Toplo oblikovanje – postizanje oblika
Hladno oblikovanje – postizanje oblika
Istezanje/razvlačenje – povišenje čvrstoće

PUHANJE
Ekstruzijsko puhanje
Injekcijsko puhanje
Toplo oblikovanje (eng. Thermoforming) - osnove

Ciklički postupak preoblikovanja pripremka (predoblika) u

gumastom stanju:
TOPLO
ZAGRIJAVANJE OBLIKOVANJE OBLIKOVANI
PROIZVOD
PRIPREMAK
(kalandrirani ili ekstrudirani
filmovi, folije, ploče)

Polimeri koji se toplo oblikuju:

 Plastomeri (PS, ABS, PE, PP, PMMA, SB, PVC... =
 Elastoplastomeri
Toplo oblikovanje - načela oblikovanja

oblikovanje podtlakom
oblikovanje predtlakom
mehaničko oblikovanje
mješoviti postupci
Toplo oblikovanje - načela oblikovanja

• žig (pozitivni oblik kalupa)

• matrica (gnijezdo, negativni oblik kalupa)
Toplo oblikovanje - razvlačenjem

a) slobodno oblikovanje žigom

b) oblikovanje stlačenim zrakom u matrici
c) slobodno oblikovanje stlačenim zrakom
d) oblikovanje u matrici uz podtlak
Toplo oblikovanje - razvlačenjem

e) oblikovanje u matrici uza žig i podtlak

f) oblikovanje na žigu uz podtlak
Toplo oblikovanje - proizvodi
Toplo oblikovanje - stroj (oblikovalica)
Toplo oblikovanje - kalup
Puhanje (eng. Blow Molding)

ekstruzijsko puhanje
injekcijsko puhanje
Esktruzijsko puhanje (eng. Extrusion Blow Molding)

Polimeri
 visokoviskozni i visoke čvrstoće taljevine (pripremak
se održava sam u zraku dok ga ne prihvati kalup)
 Plastomeri: PE, PP, PVC, ABS, PA …
 Elastoplastomeri

Proizvodi
 osnosimetrični (boce),
 nepravilna oblika - pakovanja, spremnici za gorivo u
vozilima, dijelovi namještaja, daske za jedrenje,
igračke...
Esktruzijsko puhanje (eng. Extrusion Blow Molding)
Esktruzijsko puhanje (eng. Extrusion Blow Molding)
Esktruzijsko puhanje (eng. Extrusion Blow Molding)
Injekcijsko puhanje (eng. Injection Blow Molding)

Polimeri
 Plastomeri: PET, PS, PVC, PAN, PC, PP
 Elastoplastomeri

Proizvodi
 Razna kvalitetnija pakovanja u prehrambenoj i
medicinsko-kozmetičkoj industriji…
Injekcijsko puhanje

Injekcijski prešani predoblici (epruvete)

Injekcijsko puhanje (standardno)
Injekcijsko puhanje (standardno)

3.Vađenje 1.Injekcijsko
proizvoda prešanje
predoblika

2.Puhanje
Injekcijsko puhanje (razvlačno)

 Izradba boca obujma između 500 mL i 2 L, iako su

napravljene i boce volumena 25 L.
 Tijekom procesa razvlačnoga puhanja pripremak se
dvoosno razvlači  sklupčane makromolekule
parcijalno se usmjeravaju prema deformiranju, što
dovodi do višeg stanja uređenosti koje se može
učvrstiti spontanim hlađenjem izvan kalupa.
 Materijali pogodni za razvlačno puhanje: PET, PVC,
PP, SAN
Injekcijsko puhanje (jednofazno razvlačno)

PRETPUHANJE i/ili
KONDICIONIRANJE
RAZVLAČENJE
PRIPREMKA
I PUHANJE

INJEKCIJSKO IZBACIVANJE
PREŠANJE GOTOVOG
PRIPREMKA PROIZVODA
Injekcijsko puhanje (proizvodi)
Prerada polimera

OJAČANI POLIMERI (kompoziti)

Ojačani polimeri
Ojačani polimeri - ručno laminiranje
Ojačani polimeri - ručno laminiranje

POLIESTERSKI KOMPOZITNI DIO ZA GRAĐEVINSKE STROJEVE

(RAZVOJ KATEDRA ZA PRERADU POLIMERA, 2003)
Ojačani polimeri - namotavanje
Ojačani polimeri - vakuumska infuzija