TRIN ‘ iat cen oeies ae ate, eons © Terezija Pavié-Pezer i Igor Medié Nakladnik: Trinom d.o.0 10. dopunjeno izdanje studeni 2018. Nijedan dio ove skripte ne smije se preslikavati ni umnoiavati na bilo koji nagin, bez pismenoga dopustenja nakladnika. Za internu uporabu. = HRVATSKI JEZIK ZA DRZAVNU MATURU Sadriaj ESE IZ HRVATSKOGA JEZIKA NA DREAVNOJ MATURI.. OPIS ISPITNIM DIELA ZA ESE) KAKO SE VREDNUIE ESE) NA DRZAVNOS MATURI?, RADIONICA~KAKO NAPISATII2VRSTAN ESEI IZ HRVATSKOGA IEZIKA NA MATURI? UVOD U PROUEAVANJE KNJIZEVNOSTI URIKA EPIKA. DRAMA. DISKURZIVNI ROD. POVUEST KNIIZEVNOSTI (PREGLED) ‘TEMELINA CIVILIZACHSKA DIELA. ANTIKA.... SSREDNJI VUEK HUMANIZAM | RENESANSA BAROK .. KLASICIZAM PROSVJETITELISTVO .. ROMANTIZAM .. REALIZAM | NATURALIZAM. RANI MODERNIZAM (EsTETICZAM). KNJIZEVNOST 20. STOLECA.... (MODERNA KRUIZEVNOST, MODERNIZAM). JEZIK.. FONETIKA! FONOLOGUA. MORFOLOGUA.. SINTAKSA.. LEKSIKOLOGUIA | POVUEST JEZIKA. RIESENJA PITANJA ZA PONAVLIANIE | USUSTAVLIIVANJE GRADIVA DODATAK SKRIPTI - PIESME ESEISKIH AUTOR/ Howe lao, pote do vp jiba. Uy main por Ui ct mane tthe.Iie ; "RINDI 4.8.0 prone rhs neurone ie URED I NASTAVA: Strojersia cesta 24, Zagres we. rinom. he TEL. 01/6672 404, 65M: 095 1333 333, ESEJ IZ HRVATSKOGA JEZIKA NA DRZAVNOJ MATURI Y ovome poglovju naueit ete: koje tri vsteexelapostofe na maturiz Hrvatskogajeika hol jeudio eseja uw ocfen/ ie Lrvatskoae jerika— kolika se dugo pie ese na maturt ~ koja su propsana esejska dla ~ ito se redauje kad se lsprovja ese] mat zradlt debar plan pisonjaeseja ~ kako noplsat dobar ese it Hrvatskoge jezikal SKGISKIESEI WA DRZAVNON MATURI| Na nastavi knjidevnost! upoznali ste esej kao knjiéevno-znanstveni tekst. U eseju se obraduju rach umietnost Obrada teme istodobno je znanstvena, jer ulijuguje adredeno znanje | raxmislianje 0 temi, | umjetnigka jer odrazumijeva autorovu sposobnost umjetnickoge iaralavanja. Na drZavmo) maturi vai je zadatak napisati sastavak (tzv. Skolsid esel) u kojemu éete primijeniti svoje znanje iz teorje i povijesti knjiZevnosti te istodobno izraziti svoje migljenje 1 pokazati Kreativnast i pismenost. Po tome se Skolskl ese] ne razlikuje bitno od uobigajenih eseja. U éemu je onda razlika? U Skolskeme €eseju izbor tere nije siobodan, a u obradi teme trebate sljedit trv. smjernice. Ove godine bit €e vam zadan jedan esejskizadatak, koji se odnosi na jednu od triju navedenih vrsta Skolskoga eseja: ite teme iz Zivota, znanosti ill — | diinterpretativn! skolski esej | 2usporedna raiélamba dvalu il vie tekstova | 3. raspravijatki Ekolsk ese Ut smernice za plsanje eseja bit 6e var zadan bar jedan knjiZeyn tekst (ulomak il pjesma) s poplsa esejskih dela. Uz ta tekst ‘mote vam biti zadan knjfZevnt ili neknjidevn tekst koji je povezan sa sadrzajem, strukturom, idéjom V/l knjiZevnim kontekstom Poledlinoge Ispitnog dla. Vrjeme za pisanje ogranigeno je na 160 minuta, a broj je rijeti zadan (na A-razini najmanje 400 ri na B-razinI najmanje 350 red). Vas se ese praia | oxjenjuje prema razradenim kriterjima koj se nazivaju opisivatime, au eseja u ukupnome uspjehu na maturliznosi 50 % uku} fod pragove protaznost obj ispitnih jelina, Dakle, koji se esej vecnuje na detavnoj maturil Ipnoga broja bodova. Da bi polotio Ispit iz hrvatskog jezika, pristupnik treba vrlo Je vaino nauéit | uvjezbati pisanje Skolskoga eseja te upoznati natin na Uspitnome katalogu iz Hrvatskoga jezika za 3kolsku (B-razini) propisano je 8 eselskih djela: godinu 2018./2019. na vio] razini (A-razinl) propisano je 14, a na nifoj razin \ Esejska djela na nlfo} razini: Esejska djela na 1. F.M, Dostojevski: Zlogin i kazna 1 2. Hrvatsko pjesnistvo oj razini A. Camus: Stranac 2. M. Cihlar Nehajev: Bijeg (A. G. Mato8, D. Cesarié, J. Pupatié, S. Mihai) 3. F.M, Dostojevski: login i kazna 3. Hi Ibsen: Nora 4. M, Drlié: Dundo Maroje 4. M. Krleda: Gospoda Glembajevi 5. Hrvatsko pjesnigtvo 5. R Marinkovi:Kikfop (A. 6. Matos, D, Cesare J, Pupatié, 5. Mihalié) 6. V. Novak: Posed Stipond 6. F- Kafka: Preobrazba 7. W.Shakespeare: Hamiet—_@¢iPFEMe , 7. M. Keke: Gospode Glembajevi 8. Sofokio: Antigone "s 8. M. Krlefa: Povratok Fla Lotinovicea 9. R.Marinkovie: Kiklop © 10.V. Novak: Posen Stipondii s 21.4, D. Salinger: Lovac u Zit Mp ny 8 12. W. Shakespeare: Hamlet 2e ispre 13,Sofoklo: Antigona 14.A.B. Simié: Preobrazenja KAKO ‘Vai ée ese) nakon odriane mature Gitati i ocjenjivati profesori Hrvatskoga jezika (tzv. ocjenjivadi, a viednovat ée ga prema utvesenim kriterjima (tv. opisivagim). Opisvadi se dele u nekoliko skupina, a svaka od nih ima odredeni udio u bodovanju sea. Eseli Koje napisete na pripremama u Trinomu bit ée ispravijani na isti agin. Tri su skupine opisivata opisane u nastavee ‘A. POZNAVANJE | RAZUMUEVANJE TEKSTA (donos! 50 % bodova predvidenin za ese) ~ ukljuguje prepoznavanje obiljez]a polaznoga teksta/polaznih tekstova + provjerava se jeste li razumjeli odlomaki profitalidjelo + oclenjuje se potkrijepljenost tvrdn i sinteza argumenata, stavova i Citatelfskoga iskustva u eseju ~ od vas se o¥ekuje da smjestite ulomak u kontekst knjiZevnoga djela, smjestte delo u knjitevnopovijesno razdoblie, odredite temu/teme i fabulu/fabule dela, opiete komporicju djela, prepeznate problem koji se obraduje u odlomky, tuotite obiledjatika/ikova koji se prikazuje/prikazulu u ulomku, prepoznate bitna stlska obiljeda js). Nina lake pute de espe. Up nai poet bE & mane Yiher> #E VREDNUIE ESE)INA DRZAVNOJ MATURIDaterm e ‘TRINOM d.0.0.¢° pripreme zo drSavnu maturu | prijemne ispite TRINGH 3 Vacb hacenar Shep ceeds U preponaanj nd saddajn ota obaveane ted ners. Rdoied sme ne mort polar se calles monte govt U sorarenj oka poner tapaors planar soni ate de ce toe sou teit oda, Ako delete prea na nck snerica ne anate olgvory, oka We proanogs Clow smerneaid to vie pocatata tf Ce vem port da odgovoste, alo ne sate fo bite odgvorl monet amie, prastte je, 9 ve ponrros ponte sera ra loje ate edgar Svoe rj zopafoiaobaveno sovkentepmferna edema lectern pepriat) Il cat dostane pent salma use exe), Pte 2 rayne bode ni repent odgonra ma poradene ome, Sakd sme aH eK mora BR lv sees B._POVEZANOST TEKSTA % bodova predvidenth 23 ese}}: = ukjuduje sadriajno oblikovanje teksta u tri dijela (uvod, razrade, zakljuéak) = ofekuju se pravilno oblikovane ijasne reéenice prikladne duljine i bez nepotrebnih ponavijanja = vrednuje se smislena povezanost medu regenicama ilogitnost te povezanost cijeloga teksta = podrazumijeva se prikladan esefistick stil ._UPORABA HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA (donosi 35 % bodova predvidenih za esei): = ukljuduje pravopisnu tognost: jee, €/6, 42/6, veliko i malo slovo, sastavijeno i rastavijeno pisanje rjeti,zarezi, navodni kratice, pisanje naveska (5/53, k/a) = ubljuduje morfolosku | sintaktitku toénost: pravilni oblic rijed! (deklinacija, konjugacija, komracija); gramaticka povezanost rijedi (stodnost), ukloplienostrijeti u regenicu, red rijet i poloaj zanaglesnica = Ukljuéuje leksigku toenost: prikladno znagenje rjeti prikladan odabir rjeti,prikiadan rjeénik (treba izbjegavati nepotrebne tudice, posebno anglizme, kao i dijalektizme jZargonizme) PAZITEI Vai se ese nege vrednovati ako sene budete drfalstrogihpravilao pisonju Skoskoga eseja na mature a + morate psat ozadanojtemt + ne smijete psat uobliku pesme ‘mora se pristojnoirafavat ine smijete se fravno obratatl ocjenjivatu + na eseju ne smije bit nikal ete li kak drugih nepotrebnin znakova + ese) morate psatnaliverom li kemiskom olovkom cre ili plave bole + mora pisati standardnim hrvaskim jeikom SGD Wher Be + mete Intl dove ba] eel (opusteno fe stuns od'donjegranice) “®, “Fay + ne smijete psatveltim tiskanim slovima ; ej + rukopis mora biti uredan i tiv os VOD ~ Sastoji se od jednoga odlomka koji treba imati Eetii do pet redenica. U njemu lokalzirate polazni tekst, t. povezujete ga 5 djelom, piscem i razdobliem te najavijujete temu eseja. Nemojte zapotinjati ese] frazama poput: ,U ovom eseju analiziratéu..", nego lokalizrajte polazni tekst, npr.: ,Roman zlotin | kazna Fjodora Mihajlovita Dostojevskog nastao je 1860-ih te pripada razdo- biju visokoga ruskog reslizma.” Ne morate odmah potpuno urediti uvod. Uredite ga na kraju kada napifete razradu i zakljutak. RAZRADA ~ Treba biti du¥a od uvoda, oblikujte je u nekoliko odlomaka (od triju do pet). U njoj adgovorite na smjernice koje su vam postavjene i inbjegavajte prepritavanje radnje. PokuSajte razvit! ideje koje ste naznaili u uvodu i pokuajte uvjerit citatelja (ocjenjivaéa) u ispravnost svojth mislii zapazanja. Svoje tvrdnje potkrijepite citatima iz tekstova. Nemojte pisati o onome o éemu vas se ne pita u smjernicama jer vam to ne donosi dodatne bodove, Retenice u razradi smisleno pavelite, Kad treba, slutite se nekim od ovih rijedt | izraza (zovu se konektori}: ~ suprotni: medutim, noprotiy, za rozliku od toga, sjedne strane, s druge strane « aditivni: Stovige, asim toga, uz to, isto tako, vza sve navedeno = zakljuéni: prema tome, dakle, stoga, s obzirom na to, zato = dopusni: jpak, usprkos tomu, bez obzira na, unatoé tornu = objasnidbeni: naime, drugim rjecima, toénije reéeno, jednostovoife reteno, bolje reti. Pazite na pravilno citiranje. Kad ctirate stihove, prepisujete ih v nizu u jednome retku, ali kosom crtom naznatujete da seu tekstu i kojega citirate prelazi u novi redak. Evo nekoliko primjera pravilnoga citiranja: Baudelaire 2a mirise kaze da su ,ko polja zeleni,slatki ko oboe’, dime je istaknuo njhov dodtuljaj U djelu se govorio 2ivotu ,plavjedna’ i o Zovjekovu odnosu prema njemu. U djelu se govori o neizbjetnoj smrti:,Kri se u jame gorskijeh hridi / Smrt svuda te slidom slid.” ZAKUUCAK ~ Logiék slijedi nakon razrade | njlme se zaokrutuje smisao cijeloga eseja. Sastojl se od jednoga odiomka koji sadrii rnekoliko rezenica. U njemu ne smijete ponavijat /il preprigavati ono Sto ste vee napisall u razradi, nego trebate istaknuti ono 5to je najvainije za ternu eseja koju ste najavli u uvodu, Nona Ui pote de wap: Up oan pomed tc wane ike.»step ‘nme. pene romp ee TRIN 7 meh hamatnsemrpae oe RINGH Taaamel surance Kad dobijete esojski zadatak, koji se sastoji od jednoga il viSe odlomaka iz jednoga ili vie esejskih djela (a moze sadrlavatt i ‘odlomak ia teksta koji uopée nije na popisu esejskih dela), zadatku trebate pristupiti promiieno i s jasnim planom kako biste 'ha najbolil natin iskoristii vrijeme za pisanje koje imate na raspolaganju (160 min) | ostvarli najveéi moguti bro} bodova (ese} nos! 40 bodiova kal se mnote s dva, pa ut 80 bodova iz testa fini 50 % ocjene is Hrvatskoga jeika na matun.Prilediog Preporuéenih koraka koji slijede primjenjiv je na sve tri viste eseja (interpretativni, usporedbeni i raspravli2é 173 yas prvi zadatak bit ée napisatiinterpretativni Skolski ese) % Ne, Zeni korac a Preporuéeni koraci: 3 a 8 Pons 3 6p 7 1) Pouldoje iz ojega su dela ic koh su deta zadoniodlomey, ti. palm’ tekstovi. Pie prvoga ina poknnog eksta okufajte se prisjtiti kluénih pojmova o tome djelu tako da vee pri pruome ditanju teksta razmiijate fai kgitkje nadine odlomak koj tate povezan s djelom u clini! 2) Nakon prvoga Eitanja polaznoga teksta (ili polaznth tekstova) padlive proéitajte smjemnice za pisanje eseja. Smjernice su {znimno bitne. Esefi bodovani s najvetim brojem bodova, osim 3to su pravopisno i gramatitki toéni te jasni i kompozicis dobro oblikovani, temeliito i argumentirano obraduju zadane smjernice. Kako biste se lak¥e snasli u smjernicama, motete th »Faalomiti" na manje dijelove tako Sto éete oznatiti pojedine glagole koji vas upueuju Sto trebate napraviti polaznim tekstom (npr. smjestite u razdoblie.., analizirajte postupke..., usporedite love... objasnite znaéenje.. inesite svo| stav..}1 3) Nakon Sto ste iz smjernica iStitall sto ste od vas tratl, ponovno se vratite polaznome tekstu (il polaznim tekstovima). Oznadite (podertavanjem u polaznome tekstu ili kratim korentarima uz tekst) dijelove za koje vam se Gini da su u izravnoj vezi sa ssmjernicama, Premda neke smiernice od vas trae poznavanje djela u cjelini | u eseju morate iznijeti podatke o autoru i o radnji cjeline djela, polazni tekst uvijek mora bitl ishodiste i srediste vaega esejal 4) Uzmite jedan od listova za koncept koji Gete dobiti uz ispitne materijale i iskoristite ga za saetu razradu PLANA PISANJA. Na tome listu za koncept oznatite podnaslove ,uvod", ,razrada” | ,2akljuéak” tako da ispod svakoga podnasiova ostavite vige praznih redaka, Potom na temeliu polaznoga teksta (ili polaznih tekstova) | smjernica popisite sazete natuknice koje éete ‘odmah razvrstavati na uvod, razradu ill zakljueak. Uvod treba sadréavati osnoyne podatke o autoru i djelu, tj. Kontekstualizacju (lokclizaciju) djela u razdoblje i polaznoga teksta U cjelinu djela u skladu s pogetnim smjernicama, razrada je najopseiniji dio eseja podijeljen na od tri do pet odlomaka u kojemu treba obraditi vetinu smjernica koje se odnose na interpretaciju polaznoga teksta i djela u clini, a zakljutak, koji je Podjednako opsean kao i uvod, treba istaknut ono Sto je najvainije za temu eseja i mote sadriavati obradu zavrine smjernice 1 kojoj se od vas trati da iznesete svoje mislienje 0 problemima u djelu. Natuknice trebaju sadrZavati Kjuéne podatke, uvide i idee koje na temelju smjernica morate obraditi u eseju. Uz pojedine natuknice pribiljedite I citate iz polaznoga teksta koji dobro oprimjeruju podatke, uvide il ideje u njima. Nakon Sto ste popisali sve natuknice (dvije i trl za uvod i zakljuéak, a pet ili vite za razradu), razmislite je li njihov redoslijed logi¢an i Zelite I i obraditi druktijim redoslijed u svojemu eseju. Posebnu paznju pritom posvetite natuknicama koje se odnase na razradu, nth je otelino grupirati v vige skupina (tr, éetil il pet), koje ée kasnije Ziniti ulomke unutar vaSe razrade. Ako ste se odlutili za Promjenu redosiieda, naznatite tol Oblikovanju plana pisanja posvetite prvih 30 minuta, 5) Na temefju plana pisanja oblikovanoga u natuknicama na preostalim listovima za koncept napisite svoj celoviti tekst eseja. Tako éete izbjeti uobiéajeno ,krivudanje" na koje gubite jako mnogo vremensa kad pifete Skolske zadaée i druge tekstove, a bit ete sigumni da ste svojim esejom unaprijed obuhvatili sve smjernicel Pripazite na opseg teksta jer ese| na vigoj razini treba mati najmanje 400 rijei, a gornja granica ne postoji, no potelino je da vas ese] nema vige od 500 ii $50 cjedi, Kad dovrSite inaticu cjelovitoga teksta na listu za koncept, protitajte ga posebno pazeti na pravopisne, gramatitke I stilske pogretke. (Pregled najée8éih pogresaka nalazl se u tablici u nastavku ovoge poglaviia). Potom pailivo prepisite svoj tekst na list za stopls. Podetak uvoda, razrade i zakljutka te pojedinih odlomaka unutar razrade u éistopisu naznatite samo uvlatenjem ogetnih redaka, nemojte preskakaticijele retke unutar teksta! Za prepisivanje teksta na éistopis nemojte ostavijati manje od 60 minuta, Uz pomo€ svojega profesora hrvatskoga jezika na pripremama uvjelbat éete prva éetiri prediozena koraka kako biste na ‘temelju tako razradenoga plana pisanja kod kuée samostalno oblikovali svo] prvi ese} na avim pripremama. Pred vama je zadatak za interpretativni Skolski ese} 0 Sofoklovoj Antigoni preuzet s jesenskoga roka vige razine mature 2013. godine. ‘Sofoklova Antigona esejsko je djelo na obje razine mature iz Hrvatskoga jezika. Mon leg pots d pj Uy sah el Fd wa Wlosree “oN rn eric ene ie TRING 5 “eb raasSrapeo cate tape TEL, 01/6672 404, 65M: 095 1333 333 won. teinom. he SOFOKLO, ANTIGONA ©> podateiza uvod: = Sofoklo (5. st. pr. Kr.) smatra se uz Eshila | Euripida jednim od trojice najenaéajniih starogr&kih tragitara, starogréko) tragediji dao je konatan oblik er je uveo tre¢ega glumca i umanjio znataj kora (zbora) 22 ra2v0) radnje, a njegovilikovi, premda su idealizrani, suvremenomu ditatelju djeluju stvarnije od Eshilovih likova saéuvano je samo sedam ejelovitih Sofoklovih tragedila (Kralj Edip, Antigona, Edip no Kolony, Elektra, Ajant, Filoktet, Trahinjanke) - Antigona je starogréka tragedija (padijejena na 7 inova) i njezina se radnja nadovezuje na radnju Sofoklove tragedije Krolj Edip - temeljna su obijefja tragedije kao dramske vrste tragiénijunak, tragiéna krivnja, tragiéan zavrdetak i uzvigeni stil ©> Iikovi: Antigona (glavna junakinja, Edipova i Jokastina kéi), Kreont (tebanski kraljj Antigonin ujak, brat Antigonine majke Jokaste], lzmena (Antigonina sestra}, Hemon (Antigonin zaruénik i Kreontov sin), Euridika (Kreontova supruge}, Tiresija (sljep! prorok) ©> dogadaji koji prethode radnji Antigone (o kojima saznajemo iz mita i iz razgovora likova u drami): Edipovi sinovi Eteoklo i Polinik ubili su jedan drugoga u borbi za viast nad Tebom, pa viast u gradu preuzima njihov ujak Kreont, koji nareduje da se Eteoklo pokopa sa svim potastima, a Polinikov pokop zabranjuje jer je u trenutku smrti blo napadaé na grad te njegovo tijelo costavija nepokopano kao hranu Zivotinjama ‘©> temeljni zaplet: Kreontu i njegovo] viadarsko] odluci suprotstavija se Antigona, Edipova kc! | Polinikova i Eteoklova sestra, koja smatra da svaki pojedinac ima pravo na pokop u skladu s drevnim obredima koje su ijudima namijenill bogowi, Antigona se tako, stavjajuéi bozanske zakone i obitelj na prvo mjesto, suprotstaviia Kreontu, koji utjeloviuje ljudske, drZavnitke zakone nadredujudl interes grada kojim viada interesu pojedinca (©> sadrinj 2. dn: ie rezgovora sestara Antigone i lzmene saznajemo da Antigona unatoé kraljevoj zabraniplanira pokopat brata, lamena se boj vlasti te odbija pomoéi sestr | pokuBava je odgovoriti od njezina nauma podsjecajuti je na prokletstvo njthova roda (njihov otac Edip ubio je vojega oca Laja | odenio se svojom majkom Jokastom, ne znajuci da su mu to roditeli, a s Jokastom je ima0 etvero djece: Eteokla, Polnika, lemenu i Antigonu). Medutim, Antigona ne Zell odustati ni pod cijenu smrti. 2. dn: Antigone je potajno ievrila obred posuvsi malo zemlje (praha) po bratovu tijelu. Kad strazarl vide Sto je ucinjeno protiv kraljeve naredbe, jedan od nih dolazi to reéi Kreontu, koji, wznemiren i zaprepasten, nareduje da se nade krivac ili e okrivijen biti strafar. 3. din: Strazari pred kKreonta dovode Antigonu, koju su nail! kako ponovno posipa bratovo tijelo prahom i prinosi Zrtvu bogovima. Ona priznaje svoj éin { objainjava Kreontu da oba svoja brata voll jednako te da se mora postovati bozanski zakon 0 pokapanju mrtvih. Kreont nareduje dda se Antigona kazni (zajedno s lzmenom, koja deli podijlitikrivicu sa sestrom). 4. Gn: Hemon, Antigonin zaruénik i Kreontov sin, dolazi ocu, moli ga da oprosti Antigoni i upozorava ga da narod ne odobrava njegovu odluku. Kreont smatra da mora kazniti ‘Antigonu iako mu je rod te optuzuje Hemona da je slab i da njime vlada Sena. Nareduje da se Antigone zatvori u kralievsku {grobnicu te da joj se da pit jest tek toliko da ne umvre. 5. Zin: Dok je odvode v grobnicu u stijeni, Antigona se jada obraéajuci se Tebancima i svemognim bogovima, 6. Zn: Nakon upozorenja proroka Tiresije da ée ga bogovi kazniti, Kreont mijenja odluku i Salje sluge da oslobode Antigonu. 7, gin: Drama zaviSava tragiéno — Antigona se u grobnici objesila, a Kreont astaje bez sina Hemona, koji se ubije saznavli da mu je zaruénica mrtva, | Zene Euridike, koja takoder potini samoubojstvo kad sazna za sinovu smrt. ‘@> teme (problemska arista): sukob Antigone, koja brani bofanske zakone, | Kreonta, koji brani liudske, driavnitke zakone, zapravo simbolizira svaki sukob ppojedinca s laiéu ‘Antigona se takoder vee na poéetku drame suprotstavija | sestri lzmeni, koja ne Zeli sugjelovati u Antigoninoj pobunt | pokorava ‘se Kreontovoj viadarskoj odluci, stoga se mole reéi da lzmena simbolizira konformista, tj. pojedinca koji prihvaéa pravila i nametnute vrijednosti zbog manjka hrabrost il kako bi si olakéa0 fivot, Antigona nije konformist, nego buntovnica koja se bori 2a svoja uvjerenja i spremna je za njth umrijett Kreont je podjednako slozen lik kao I Antigona, Sto otkrivaju njegovi razgovori sa sinom Hemonom i siijepim prorokom Titesijom, obojica ga pokuSavaju odvratti od njegove odluke, smatrajudi je i2razom tvrdoglavosti Koju ée Kreont skupo platiti ~ ra primjeru Kreonta Sofoklo analiza (kao i Eshil na primjeru Zeusa u Okovanome Prometeju) ponaéanje osobe koja je nova na Vlasti | koja strogim odlukama i nepopustljivoiéu pokuSava uspostaviti svoj autoritet | graditi predodibu o sebi kao 0 odiuénome viadaru ignorirajuéi pritor dobronarnjerne savjete Razmislite 0 drugim (esejskim) djelima u kojima se na razlittim razinama java tema otpors pojedinca prema drustvenim pravilima il pojedingevo propitivanje nametnutih sustava vrijednosti! ESEJSKI ZADATAK fa opteualte [YE roxorno prottate sve upute' sedi {stee! _Skolsk esej treba imati najmanje 400 rijeci. Pigite dito. Skolsk ese) bodovat ée se snula (0) bodova ako je pisan velikim tiskanim slovima il ako je netitko mapisan. Ako pogrjezite u pisanju, pogreike stavite u zagrade, precrtajte ih | stavite skra¢eni potpis. Upotrebijavajte iskjudivo kemijsku olovku kojom se pife plavom ili ernom bojom. Nova aes puta do esp jibe Uy rain Formed bik ck rane tihe.»meertiag 5 "FINOM do. pene erento genet TRIN ‘ aed nastavn Sr ce ces wane tino he TEL. OW $672 404, 65m: 095 1393332 Pozorno proitajte rnavedeni tekst nakon kojega sijede uputet smjernice za pisanje skolskoga eseja, Af sagriesi| sutora U Kf szdoblje u Kojemu j Rniizevn ‘polaani tekst tavite temeljn| zapl jebite primjerima i iozanskih zakona na temel iresjina mudrost Tiresijin odnos prema|Kreontu | povesite ¢ Krijepite prinierima iz umaeite U Sad Gete uz pomoé svojega profesora hrvatskoga jezika na pripremama uvjeZbati prva Eetiei predloena koraka u pisanju eseja kako biste na temelju tako razradenoga plana pisanja kod kuée samostalno objikovall svoj prvi esej na ovim pripremama! uvon wih Vectencu. - ERG we, FWCe Cf “Boer NO Weare ta tes, Wiio Gey Se connieths | Sauer “py Niwttegs Ue SS S = v ZARMUCAK + Sto. Sash “Nena Lig pt de esp Uy nade food Bl ce me ebencot tho TRINOM do. TRIN q Vac usvav Sree ge ‘hares, san oa taas 1 piprems se dete maarw'grijemre iepte aw tino he Slijedi esejski zadatak uz polazni tekst preuzet iz eseiskoga djela Preobrozba Franza Katke. Esejski zadatak preuzet je s jesenoga roka vise razine mature 2010. godine, Proditajte esejski zadatak, koji se kao i uvijek sastoji od polaznoga teksta i “smjernica, a potom prouiite i dva interpretativna eseja napisana na temelju toga zadatka. Pri esej oprimjeruje lose odraden zadatak i ne bi zadovoljio na maturi iz Hrvatskoga Jezika, a drugi ese) oprimjeruje dobro odraden zadatak i bio bi bodovan vvisokim brojem bodova na matur iz Hrvatskoga jezika. U pripovijetci Preobrazba s pozetka dvadesetog stolieta, u razdoblju avangarde Kafka nam prikazuje dehurmani svijet u kojem se njegov tjeskobni protagonist Gregor Samsa jednoga jutra probudi preobraten u kukca. Svojim djelorn Katka postavija osnovna egzistencijalna pitanja: opisuje otudenoga pojedinca koji ne nalazi svoje mjestu niu druétvu ni v obiteli Pripovijetka podinje budenjem glavnoga lika Gregora Samse u oblitju kukca. Vee na samome pozetku pripovijetke prepoznajemo jedno od obiljezja Kafkine praze — spajanje realistickoga i bajkovitoga. Citatelj ostaje zaéuden Gregorovorn reakcijom na svoj polofaj. Gregor, naime, bez Cudenja prihvata svoju preobrazbu, kao neito sto se svima mote dogoditi. Vise od spoznaje da je postao kukac, Gregora brine Sto kasni na posao koji mora raditi da bi otplatio oteve dugove. Rastrgan izmedu lastitih Zelja i odgovornosti Koju osjeéa prema obitelli, Gregor se zapravo osjeéa poput kukca. Tako Gregorowy preobrazbu moiemo tumatiti kao bijeg od nezadovoljstva i frustracija kojima je izozen. Za razliku od Gregora, obitelj je zatetena njegovimn rnovim abligjem. Majka se onesvijesti, a oca obuzima bijes te ga otjera u sobu prijeteci mu Stapom. Obitelj se pokazuje onakvorn kakva zapravo jest, naime, i priie preabrazbe, nisu mnogo mariliza sina i brata. Kad je obitelj osvijestla da je Gregorovor preobrazbom izgubila jedini i2vor prinoda, pozela je njihova preobrazba, Rarmaena, miada sestra pronalazi posao, nemocna majka Sije rublje, a otac postaje padvornikom. Jedina osoba koja nije potpuno zanemarila Gregora bila je sestra koja osjeéa privrlenost prema bratu, Cak i obvezu da mu pomogne. Donosi mu hranu, fistii provjetrava sobu te mu olakiava Zivot koji od preobrazbe provodi zatvoren u sob Zadani ulomak opisuje nam Gretin kencert 22 podstanare koje je obitelj Samsa primila u kuéu kako bi poveéala prihode kojih je relativno malo atkako Gregor vige ne maze raditi, Gregor se ponaéa zastitnicki prema svojoj sestri i smatra da podstanari nisu ostojni njena sviranja: ,.. er nitko 0 ovih ovdje ne cijeni njezino sviranje kao sto ga on cijenit lako je fizithi drugaéii, on je dale isti Gregor Koj ju Je htio posiati na visoku glazbenu Skolu kako bi mogla svoje sviranje dovesti do savréenstva, Sve to bt “Neon lag pot do viel Uy nate pomed bt de mje Welle.»nas Tar 0.0. pripreme 2a dr | matury I prijemne ispite TRINGM é ear ee ww. tino. he TEL. O1 8672 404, 65M: 0951333 333, Gregor htio re¢i svojoj sestri:,.. on ée njoj povjeriti da je imao Evrstu namjeru poslat je na visoku glazbenu Skolu", ali ne mode. Pita se je lion Zivotinja kada ga glazba ovollko mote genuti, Gregotova liubav prema glazbi ukazuje nam na to da je on i dalje ovjek premda je obligjem kukac. Njega glazba ispunjava ugodom i radoiéu, u éemu prepoanajemo da je umjetnost | dalje 23 Gregora duhovns hrana, a znamo da je Covjek taj koji ma potrebu za duhovnom hranam, lroliran, napusten i nedovoljno vollen, Gregor postupno propada na vie razina:tjelesno, psihitki i duhovno. Napokon Uumire potpuno sam, bez svojih voljenih, Zalostan | povrjeden. Obitelj njegowu smrt prihvaéa s olak¥anjem, pisu pismo svojim poslodavcima kako €e uzeti slobodno i odlaze na izlet. U Kefkingj pripovijetci mozemo istitati da autor Iiudskt Zivot dotiuljava uzaludnim, a drustvo nemilosrdnim. Obiteljski odnos! ‘egubili su toplinu, svode se na zajednigki suzivot i nista vie. U tor spletu okolnosti neminovan je tragiéan kraj jer nitko ne mote iivjeti bez ljubavi. (517 rjeéi) Citajuéi sljedeti ese}, koji ne bi zadoveljio na maturl, oznatite podcrtavanjem sve pogreske koje uotavate u tome tekstu. Prisjetite se dase u eseju iz Hrvatskoga jerika na maturi, osim pravopisnih i gramatigkih posreiaka, vrednoltilegpenje toznih \ precih podataka o autor nego dels, kao i racnanakoo| su obradene sadane smjente re poe uznedanj mis 1 argumentiranju viastitih tvrdnji te primjeren stt | trodijeina kompoziclja eseja, ips Me, % rane Ket, évboabo primer eseakoll ne bl zadvoliona matt 3 Djelo Preobrazba napiszo je Franza Kafka. Preobrazba je pripovjetka. Radnja se odvija u sobi po! nraslova pripovjetke je preobrazenje trgovatkog putnika Gregora Samse u kukca, gdle se prikazuje vlastitog ega, Glavni lik Je Gregor Samsa, On se pretvorio u kukca te sa time se Kafka sluii apsurdnim motivorn preobrafenja kako bi izranio odnos obiteli prema pojedineu i pokazao polofsj pojedinca u dru8tvu. Odnos obiteli i Gregora nakon preobratenja obitelj ga ne pritvaéa kao fludsko bice, iako Ju je prehranjivao. Gregor je trgovatki putnik, te ne voll Sefa zbog odnosa prema njemu. Jedina soba koja se brinula za njega je njegova sestra Grete | jedia je ial pristup njegovo) sobi. fz prilotenoga ulomka saznajemo da je Gregor osjetajan | da vol svoju sestru | njezin dar 2a sviranjem violine. To modemo vidjet iz ovog citata: ,Pa ipak, sestra je svirala tako lijepo! . Odlutio je doprijet! do sestre, povuti za suklu i tako joj obznaniti da sa svojom violinom trebala doti unjegovu sobu, ier nitko od ovih ovdje ne cijeni njezino sviranje kao Sto ga on cijenil." Gregor Sasa jednog jutra se probudio iz nemirnih snove ‘te usvom krevetu je preobrazen u golemog kukca te njega to isprva nije previse brinulo kao Sto ga okupirala Ginjenica da je Prespavao budllicu te da je time zakasnio na viak. Retoritko pitanje: ,Zar je on Zivotinja kada ga glazba ovoliko moze ganuti“, to Pitanje mozemo protumatiti da Zivotinjerijetko kad plaéui pokazujy svoje osjetaje u ovom slutaju ta Svotinja je kukac. Gregor je \ to} sobl, gotovo nepokretan ostao do samog kraja, Pomitio se sa svime i tako, nakon vlastte odluke, umro tjekom nod, Njegovo tijelo nadia je stara sluzavka. Njegova obiteljtada dodiuljava nekakvo smirenje i odluée zapodeti novi Zivot. Tehniku koju Katka upotrebliava u djelu su introspekeija, retrospekcija i pripovjedni monolog, te zatudnost, bajkovitost, parabole i alegore. Opée stanje duha kakvo pronalazimo u Kafkinom svijetu dobilo je naziv Kafkijanstvo. Svijet je shvaéen kao golema klopka s Popriétem Zovjekovih napora da se odupre mehanizme koji ga tlaée te nemoé da nade mjesto u druStuu i izgublienost Zovjeka w suvremenoj civilizaciji (857 rijedi) Slledeéa tablica moe vam pomoéi u prepoznavanju najéestih gramatitkih, pravopisnih i stilskih pogreiaka zbog koji ‘maturant gube bodove kad im se ispravljaju eseji na dréavno] maturi iz Hrvatskoga jezika. Ova tablica pomoti ¢e vam kad budete pisali svoje eseje na pripremama u Trinomu, ali kad budete rjeSavali prvu zadatu iz Hrvatskoga jezika na aplikecji! PRAVILO _] "TotNo NETOENO PISANIE FUTURA. ~ ako jena pruome miestu infin, a potom sijed pomotnglagol Judit u, btu tu, bi bit ot se kratt uy | PISARUE KONDICIONALA B | pritvorbixondcionaa,aorst pomotaoga glagola it mor biti |i smo ea B |__seravanzasvalica (a ih ti, onti,m bismo,vibiste oni) _|ja th utio ia Butio. & | GLAGOLSKA REKCUA odnos! se a padetn’ obi ko doen vz pojeint & | elagotu standardnome jerk. Primjerice,urazgovornome jes lates mit sat 'E | votizajenojeretizne ti mej koristi ga" alu standardnomejeiky | elago agar’ otvara mesto dati, a gagol ors se instrumental. |Kortim se mobitelom Korte BBR § | UroTaeaa PRUEDLOGA U INSTRUMENTAL (0) Putujem s major, Putujem vlakom. = pelog s/o treba upotrebitl somos instrumental dra, ane | putjem visors | uz instrumental sredstva | ‘sas pte samo ako sijedeta rijet potinjeglasovimas, & 7,7 |sasestrom sestrom _suplasoigkim skupom kajiih sade (teu izrazu sa mom) 59 psom, s2 Ksenijom 5 psom, 8 Ksenijom ‘Hens lg pte de vaj, Uy vac jone mini ilawTRINGH ° nw. trinem. he -TRINOM d.o.0.<9 pripreme zo drfovny maturaiprijenne spite URED | NASTAVA: Stojorsa cesta 24, Zagreb TEL. UW/ 6672 406, GSM: 098 1939 333 ‘DEKLINAGUA STRANI MUSKIN IMENA = svisedijelovistranih mutkth imena moraju dekfiniratitako da se na elovit nominativni oblik dodaju padetni nastave, ana ist se natin ‘vore i posvojni prigjeviavedeni od nih Moligre~ Molidrea, Molitreu. Shakespeare ~Shakespearea.. Molireov, Shakespeareov Petrarca~ Petrarce; Petrarcin Motels Shokesoea MovRfG}ShakespeaP fetes Petri seneumeée) ‘ako strano muko ime zavedava glasom Jl glasom koji se egovera | Goldon!~ Gotdonifa Goldonl ao ily, i, ee), u dekinacii umeée se ja sto vrijediiza mena na |de Vigny—de Vignvia se Vien ja (Boccaccio — Boccaccia iznimka jel) Mario ~ Maria Marl = ako strano muSko ime zavrSava y koji se ingovara kao j, u deklinacii_ | Hemingway — Hemingways Hemingwalig ENKUTIKE (naslonjenice, zanaglasnice) = nemaju naglasakl moralu se snastanjat” na naglafenu ied, Sto nati dase 5 jejuispred sebe moraju chat kao jedna ried, ti. Roman jeg naps je Miltin| Cinar Nehajew. Roman Bijee fees Milutin Cintsr Nehajev. Jed ingovorna etna Temelin|je motiv romans Termeni motiv romana| = “Ueseju najgeidejerijet 0 perfektima u kojima pomoéniglagot | otudenost Bure Andjafeviea. ‘reba stavit odmah nokon glavnoga glagola (umjesto jje napisao”™ treba pnaplsao je") NEGACUA NEODREDENIH ZAMJENICA piu eema -neodredenu zamjenicu treba .razbit"prijedlogam niza to ‘UPOTREBA VEZNIKA (CESTICE) da PRI IZRICANIU NAMUERE tev. ,dakanje”) Pomiso je uéinit sto. Pomislioje ist. [CONOSNI PRIDIEVI NA. Sk, -Cx, Ck IZVEDENI 2 VLASTITIH IMENA pi8u se malim slover |, ako se iavode od stranoga Imena, zapisuu se prema igovoru. matosevsk, bodlerovsk, hrvatski aii, zagrebock,zapretich, ejujorski [SKLONIDEA POSVOINIH PRIDIEVA = posvojnl pridjei (na -oy ey, in) slanjaju se kao neodredeni, $to ana dai se u sklonidbi samo pripisuje nastavak s imenice To saznajemo iz prvoga dijela eleding romana. MMe, Irwaiy % B Op § “8, ge raat eae pean {govorl o doslowneme kretanju kroz prostr, primjerice, ,prosl smo kroz tunel prikazvje nihove karaktere. urkojustoje = nalsti natin sktanja se i posvojna zamjenica njegov, njezin, ‘Odustali su od njezina pristupa. | Odustali su od njezir nihow pisture. SREDNA ROD JEDNINE PRIDICVA sow sv, swe GLASIove, ANE sol | Svejevrileme agoverso. | Se vee rangoverso. [GENT S PRUEDLOGOM oa Toje elo pomatog psa, |Toje deo Bd porto = posvoil se genittrebaiebjegavat kad god se mote uporbit ica posvojni pridjev Bio je Matkov sin. Bio je sin 8 Marca. PRUEDLOGOM kroz u standardnome jeziku koristimo se samo kad se |Sukobom likova dramati¢ar Koza dramatizarprikazuje nilhove karaktere. PRUEDLOG pomocu treba ibjegavatu standardnome jezik, avte se mobitelom. Davie se PAGED nbitels, VEZNIC i ith nistoji uz aljetne predikate = rith sto uz jesne predikate Nisw sen avi, Nii su g avi isu dosh DEKLINACUA IMENICE kd mati Nk mati keer, matere keer, matere keer, matera keer, materh kéerima, materama A keer, mater keer, matere Vo keer, mati der, matere Lkéer, matert ‘erin, materama 1 keer materom keorima, materama Antigona je bla kel Edipa } Jokaste. Esp nije znao tho su mu provi tse mat. Amtigana jes REE Edpe oka Ep nije nao tko su mu ravi otac ater. VEZNICI buduel do jer tuerotnl vernici bude! da jr raalkuje se prema mest koje zauzimaju uzavisnoslozenoj uzrotnojregenici -veznigk skup bududl da upotrebliava se uinveraii a vernik jer kad savisna suretenicasiedi nakon glavne * pazil Buduei da je uarotni, a post je vremenski vezik Netoéno ja: Potto sam dobro nautio, polotio sam spit. Toto je: Budi da sam dobro fautie, polatio sam spit. uduei da smo jos males, volimo se igratirazlitin igratkams. Nije doteo Skolu jer ie olestan. Voli se gral ravitim igratkama BbdUedS smo ok materi. Bk e bolestan, nije dotso skal. “Hn Ue is kai Uy oa pose nan laory. Frinom he ‘TRINOM 0.0.0 pripreme 20 drown maturviprilenne spite URED 1 NASTAVA: Strojrsia cesta 24, Zagred ‘EL, 01/6672 404, 65M: 0951333 333 BROJEV! jeden, dva, tril Zetr| DERLINIRAVU SEI NAV dva evlleta die prijateice G dvaju evjetova ivy pellatelea Dut dvama cvjetovima __dvjema prijatelicama PRUEDLOZI zb0g I radi = radi je prijedtog kojm se lariéu namjera el radnie, a 2b09 je prijediog kojim se iarige uerok Nisara napravio zadaéu abog toga Sto nisam imao vremena. otao sam radi provjere stania na svojemu ratunu Mar apr Feta Fadlitoga Sto nisarn imao Dako som Borovjere stanla nsojem ran PRILOG nekotkotIMENICA par te par imenica je koja oznatuje skupinu od dvaja predmeta (par arapa)il dvijuosoba (braéni par) Nekolko sar puta bio v kin. Bat som puta bio wkinw /AKUZATIV OSOBNE ZAMUENICE ond ima ti moguéa oblkarnj,juije. Obik | Ne vole. Ne voli) [e ima prednast injime se koristimo uvjekosim kad rij koje prethodi 2amjenilzavrSava na je, tad se koristimo obiikom ju. Nie nikod zavotio, Aig Bnkad zavoio, /AKUZATIV 2A NEZIVO ODNOSNE ZAMIENICE Zion i kaana roman je koje | 2linTkezna roman je kad jeriet oZemu netivo, treba upotrebljavati akurativ za nev [naplsoo Dostojevsl WOR Je napisso kaj ane kojea(o) Dostoevsk SASTAVLIENO I RASTAVLIENO PISANIE RDECI =__negacja se pile rastavijeno od alagola ne mogu, on ne bi fay ~ _negacia se pie sastavlienos imenskim (sklonjivim) rjeeima nezaboravna HBlatoravno = pritvorbi sozenihpriloga, kad se tvorinovo anatenje red, djelov Priloge piu se sastavljeno nadalje, udesro, napismene, usput, nafalost PRAVILAO ZAREZIMA, > ispredi pa, te, ni, nite pitemo zater, oxi ako su u funkei Isticanjs Daiao je rondle osteo. Su su dodl, pa Zakion, Dotao jel ondje ostao. ~ Ispred a a, nego, veg no piSemo zarez, asim ako veaniel nego ino ‘nemaje funkciju usporedbe (komparacie) radio se, no nife uspio. ge se trudio on nego ona. Trudio se ne Vide se trudio on) > ri umetanju mis u regenicu ili pri umetnuto] sureeniclu glavnu Suretenicy, pifemo zareze i ispred | za umetnutoga diela [On je, naravno, to otekiva, ‘On je, nakon so je sve pojeo, tae ku ~ _usiudaju inveraije (kad zavsna reéenica prethodi glavno), potreban [Ako bude tio, doit ée3 dabra = vetina hrvatskih glagota ko u sylenome obliku sadrie je,» esvrSenome sad je obrnuto(razumeti—razumijevat) + dio dljel AU glo - dela + pripovifedanje ~ pripovjedat = komparacia pridjeva ~kraéenje ije— je (smijefan - smjedniji, Hjep — lena) ~ isan gl. prijeva radi (vidjeti~ vidio ~ vidjeta/hijeti— io = hijeta.) stjededi elagolski prilog sadain -sjeded (pridjev) gL ewer seu g| oe evijet,plagith & + tdajee eviiege, plaganje @[-_ kicaque paket, micati 3 plagem, gem Ai Yovom dijetu romana Prepoznaju se [ona je htjels/on je htio.. Neka ude sedeei pacjent. Slijedeci cjevojtu, do8a0 sam do rjene kuce, Uovom du romana prepozraju se. on je hide. Nea ude HEBER pacient. SIRE ojevojku, dotao sam do njene kuée, VEUIKO I MALO SLOVO = nazi knitevaopovijesnih pokreta i pravaca pigu se malim potetnim slovorn * _nativ stlova iavedenih od osobaih imena pitu se malim potetnim slovom antika, hrvatski narod Preporod. petearkizam,ibsenitam.. “ Oblikujudi ist a Koncept I, osobito, prije potetka pisanja zavrine inatice eseja na temelju plana pisanja na listu za, .cept, provjerite jeste Ii zadovoliili pitanja za samoprovjerul Ako ste Stogod izostavil,ispravite propust oblikujuél zavrSnu inaticu svojoga eseja! rb. (rednt pitanja 2a samoprovjeru broj) 1 4esam Ii pisa0 uredno | tko ernom il plavom kemijskor olovkom? 4esam li pailjivo organizirao cijeli teksti podijelio ga na uvod, razradu i zakijutak? Jesam li temeljito obradio sve smjernice za pisanje? inabne®) Jesam Ii osmistio cjelovitu re¥enicu prije nego Sto sam je zapisao? 4Jesam li jasno | logitno jednu reéenicu nadovezivao na drugu? Jesam li tjekom pisanja oprimjerivao svoje tvrdnje, ti. navodio Konkretne primjere lz ulomka ii djela u gjelini Koi potvrdujuono Sto u esejuturdim? Jesam Ii u svoje reéenice uklopio nekoliko citata iz ulomka? Jesam li se pailjivo i asvijesteno tijekom pisanja sluiio svojim pravopisnim i gramatickim znanjima? TJesam li provjerio Sadr li tekst moje tipiéne pravopisne i gramatitke pogreske i, opéenito, najéeiée pogreske o kojima smo wiil? 10. Jesam li prebrojio sve rijediu svojemu esejy i ukupan broj rijeti pribiietio u zagradama na kraju eseja? “Nena Cag ode de wipibe, Uy nea pomad CA ane Wil»nth sepliegy o TRINGM da. recone sed ois pemete TRIN 2 tne tnasrava: roles crete dey eins Tels core ton esmgs aaa UVOD U PROUCAVANJE KNJIZEVNOSTI (04 vas se no maturi ogekuje da motete prepaznatirazumjetkojizemotcorlisko i knjifevnopowiesna obilietjakeifevnih tekstova, razlikovat,onaleirotiturmalirske, epske,dromske, knifevno-znanstvene i publicise tekstove te porn ovat af 210 KNIZEVNOST ~ umjetnost die je stedstvo izrazavanja jezik (,.umjetnost rj") Sustavnim prouzavanjem knjidevnosti bavi se ZNANOST O KNJIZEVNOSTI, Ona se diel na tri discipline: * teorja knjiievnost ii poetika ~ prouéava zakonitosti oblikovanja knjizevnoga djela ~ dijeli se na nekoliko podrugja: stlistta (prouéava osobitosti knjiéevnoga jtika), versifikacija (znanosto stihu), klasfikacja knZevnosti (bavi se podjelom knjideynosti na knjifevne rodove i vste) + Povijest knjizevnasti~ proutava knjiZevnost kronotogki, u poviiesnome slijedu (prema knjizevnim epohama i rezdobljima) * knjifevna teitika ~ bavi se analizom i tumagenjem knjievnih dijla i njihovim ocjenjivanjem (uturdivanjem njihove Uumjetnike vrijednost). Za zanost o knjizevnosti vaina je knjléevna metodologi PODIELA KNJIZEVNIM DIELA: bavi se railizitim metodama proutavanja knjiZevnosti. © prema podrijetl (autoru): ‘smena (naradna) pisana (umjetrika) © prema vremenu: {redicionalne (klasgna}, do raja i9.st. | modema, od pogetka 20. st. © prema jeziku i nacionalinojpripadnosti: | npr. hrvatska knifevnost, njemaéka knjdevnest, taljanska knjfemost prema tron poeta prozei drama su oxnova obi Kowa staan © prea sak, ob Twa Tefen redo Talfewe wte 3. una = | tina, oda eles epiaram, ent, sone. 2 EPA = | epste pismo, ep novela, roman. 3. oRaMa = | tome, teed, dome: fone PFS se 4 pisxurzwninon | = | ese ptosis snewik memoorsoitonay ny eS, Stop = 31g 4 SE e one chino s by NAZIVIPODRUETLO~ lista poedia rnd se u taro] Gro inkretizmy (stan) govors, lesa ethane s vol se uz pratnju glazbenoga instruments lire po kojemu je i dobila ime. Susp OSNOVNA SU OBILIEZJA LIRIKE: lricanje osje¢aja i misi(subjektivnost) kratko¢a (sa¥etost) i2raza, slikovitost i ritam, URSKI SUBIEKT — glas koji u pjesmi neposredno iskazuje osj sli (npr. u Cesariéevoj pjesml Vagonai lirski su subjekt sami vagonaii: Mi stonujemo u vagonu). Lirski subjekt u pjesmi usporediv je $ pripovjedagem u proznim tekstovima. Kad se ‘analiza lrska pjesma, pojam lirskoga subjekta ne treba iajednadivati s pjesnikom koji je autor pjesme! STRUKTURU LIRSKE PJESME Zine: tema i motivi— kompozicja — pjesnitkl jezik —pjesnii ritam, 1. TEMA - ono 0 demu se u djelu govori {jedinstveno znatenje djela, znagenje djela u cjelin) - podiela lirskih pjesama prema temi: 7 Vici Vator bo Wieser, ago vel; Arun Gist Mata, sens Pelzaine _veée | Notturno; Miroslav Krleta, Nokturno; Tin Ujevié, Notturno domo Sie Svahimir tran Ma amr bow (tons) Tesip Pupatie Zojuben fobav socijaine ‘Dobrifa Cesarié, Vagonaii ‘duhovne-religiome ‘Nikola Sop, isus ita novine, Kudo bh vodioIsusa; ive Andre, Bag lbija kao Sujetlo mibaone il refleksivne UT misnono Tafel | Dobvia Cesar. ese mri lea Fan Uaioe Sere anaireontsie “nalzeont, Pvc; France Peter, rain MOTIV ~ najmanja tematska jedinica. Kad u pjesmi analiziramo motive, zapravo analizramo ,kljutne rjeti, najéesce imenice i druge imenske rjezi na kojima potiva znagenje pjesme. U lirskoj pjesmi motivi se konkretiziraju putem PJESNICKIH SLIKA ~ pjesnitke slike temelje se na raalitim osjetiinim Poticajima, tj. na onome to se mole: vidjeti (VIZUALNA SLIKA), Zuti (AUDITIVNA SKA), dodirnuti (TAKTILNA SLIKA), ‘okusit} (GUSTATIVNA SLIKA) It omirisati (OLFAKTIVNA SLIKA) ~ Zesto se osjettni poticaji spajaju u jedinstven dotiviaj pa astaje figura SINESTEZUA (npr. v retenici Cujem gorak dodir, spajaju se auditivno, gustativno i taktilno), IDEJA~ pi8zev stav prema problemima koje obraduje. Nema like pote de exp Uy ake famed Uh ch manje tilaTRING wot. he “TRINOM 4.0.0.2 pripreme 20 drBovms maturuprijemme spite [URED i NASTAVA: Strojarsha cesta 24, Zagred TEL, O1/ 6672 404, SI 099 1293 339 2. KOMPOZICHA ~ natin na kof Je djelo sastavijeno u cjelinu, t]. odnos dijelova u djelu kao ¢jelini ~ razlikujemo VANJSKU Kompozicuu (o Uunutar strofa I stihova} ‘il formu pjesme — raspored stihova u strofe) | UNUTRASNIU KOMPOZICUU pjesme (raspored motiva prema obliku pjesme mogu biti napisane: vezanim stihom, slobodnim stihom i u prozi ~ prirnjeri za plesmu u prozi: Fran Mazuranié, Svemir Budi svoj; lwo Andrié, Poimam I shvacam i Bog izbija kao svjeto 2a opisivanje vanisk sastoje: monostih, dvostih mnutrainje kompozicije bitno Je znati nazive 2a'VRSTE STROFA (KITICA) prema broju stihova od koh se distin, trosti ii tercet (tercina je posebna wsta trostina), Zetverosti i katren, petostih il kvintina, Zestosth ii sestet il sekstina (sestina Je posebna vrsta Sestostia), sedmostih ili septima, osmosth ili oktet ii oktava (oktava ponekad cznagvje | stancu, posebnu vrstu osmostihal, devetosti il nona i desetosti ili decima. PAZI! Nazivi za VRSTE STIHOVA Dodreduju se prema broju slogova u stihu | ujek zavrSavaju na -erac: Sesterac, sedmerec, osmerac. U razdoblju antike razvili su se TRADICIONALNI LIRSK! OBLICI: pjesma w kojoj se zanosnim tonom Slave priroda Vivotne radosti, ‘tivanje u ivotu i hedonizam crams | reat an coeds utopia Vin nr, rok ~ Fates pnton sere apo 1 Rane Geto pet mtn a ~ lapel ern en nso - matin Tce Frese cae eR arose Oe ous Juraj Sidgorié, Elegija 0 pustosen even eae ee enenmmnkonSomtehiget ane | MOISE cao pasate ‘obale Crnoga mora = ESE late mate ve pesme pine ein vit ven mote distihom (dvostihom koji se sastoji od heksametra | pentametra)_ Spee oe st de Bea : Tenigean mah emer dciiitoraiemee rtntrtin® | pase epee npc tle eat odnos prema protaznosti Zivota i prema Ijudskoj sudbint hol su ep Z a Test don, ass na Ki ies as epigram ‘arazom i neotekivanim zakljuekom iznenaduje Citatelj ede ai em, fed une, -_najanaéaniim autorom epigrama smatra se rims pjesnik Marcial Po Sv. Pismu piesma vavigena tons isvezana, polagana ritma posveéena osobi pojavikojoj ge ikazuju poftovanje,divjenje | obodavanje = ustarome Egiptu ju anttko)knliZevnost himne su bile posvecene ‘bazanstvima,a.u 19. st. pojam dobiva magenje snacionalne pjesme” ‘Antun Mihanovié, Hrvatske domovina (uplazblo ju je Josip Runjanin, a 1891. proglaiens je nacionalnom himnor) ~ pjesma uzvigena i patetiéna tona kojom se Iskazuje privrzenost, jubav oda i postovanje prema nekoj osobi i pojav za raniku oh himne ma ii | Petar Preradovie, Rod ojeziku onsen tema) on pjesma koje tematiraldéan Hvot uprirodl Vere, butonke ~ nalznatajnijim grékim autorom ila smatra se Teokrit a) talijanski i Shakespeareov sonet ~ sastojl se od triju katren: jednog distina, kojf ‘SONET ~ stalni pjesniki oblik Koji se sastoji od 14 stihova — sonetnu formu proslavio je talijanski pjesnik Francesco Petrarco~ razlikujemo dva glavna oblika soneta: i Petrarcin sonet — sastavijen od dvaju katrena i dvaju terceta (tercina) ~rima je u katrenima najée8ée obgrliena {obo}, dok e 2a tercete vaino da su medusobno povezanirimom ida seu nih ne prenosi rma iz katrege npr ced ee) =u sadréajnome smislu katreni Zine zaokrufenu cjelinu, a terceti donose ili obrat ili poentu ee. b) elizabetinskt ii englesk 2M 3 ga brat FiguRe IKCuE i GLASOVNE (avueney FIGURE 3, PIESNICKIJEZIK ~temelji se na bogatstvu stilskih izrazajnih sredstava ili FIGURA: € ‘asonanca | ponavianje samoglarika ~ + jovica.Vetor vie. ne aliteracija jonavjanje suglasnika i Bonavijana suglasnik Covieka ni vuko ne. conomatopeja | oponatanje vukova iz prirode * Tika, 0th gover mijesen topels | oponatanfe zvukova i prod Sustonjem fifa Sopatom kde ae ponavijanjerijeina potetku veastoprih = Notos se moje éelo art sthova Notas se moje viede pote + Gijemu smu enifora ponavijanjerijetina eraju uzastopnih stihove | Sanjam usu Vii w sou _ simploka ‘Ponavijane rei na potetku ina kraju Otkud 2ato, koji uo neima? uzastopnih sthova (tka aot, ko kruhoneima? rosmtoue | PoPavianie ies Wa eanogs wha 7 Vinogrode rj ven, neve nadiplozs | na podethu sjedecega stha Neveseo, ja venem Na lees pote de wile Uy wae pornad bk man herante “TRINOM d.o.0.© pripreme za drtavnu maturu i ene ispite. TRINGY 1“ tor aanaenec aw troom. he ‘TEL. O1/ 6672 404, 65M: 095 1333 353 iia red eth dielova referice obmutod 3 ; a + Pojvio se ponad grado invertia | gramatich proving vobitaeroge eee Obiok econ. nizane rei Ber gramatiGhoga povedvanja |» Zot zveB) mond awh sintagmiexe | asindeton | Teocene vec) Suri gm ttn, uh FIGURE See T orsaen [Elna pais | Testes peas KONSTAUKCUE {suprotan asindetons) Ive da boeston lei ows inostalfane jet ie redeniéne celine pe + Na vaio, Sua kao prot m demse sso Geline mote razuniet Na umithome zd, Zu samo. * | prenoteniejedne ret seded sti ules) tasers ([ prebocvanie™ | prenoteniejedne retiu sede’ sth cae portpka ae trackionalno J) opkoratenje> | prenofene du live ret usededi sth | * Volosamje maleesée ee eee sao trove sazhalu samo iia jedi pt deta we etnin noSenesintaktitke celine op. dela Ke poll zen sat ko oboe, carats (| pinot | Rrteesmatiecine in ajn | Refer Seti 0 Sen sé sve ito beskajnoje. + retorke [pitanja loje se ne tradi odgovr(ragiatava |» Sto ed poletu vest Sve plane $e odredeni osecan sta) ot ea volo open 2 Te; ear ° % PITANJA ZA PONAVLIANJE | USUSTAVLIVANJE GRADIVA. Bey OE UVOD U PROUCAVANJE KNJIZEVNOSTI — 1. dio Sp, 32 2, Od oka se stp ssa sone? od dset, Bes cetaes 2. Sto je oktava? 2 tho sa stops @ sth od oom segs (CO ¥trofa.od osam stihova pjesma od osam strofa 5, U kojim je stihovima pjesnik Uuporabio simploku? A. ..tad prevotom eu sein abort Bost, esti su hrize: mo} mozok! Mo mezakI 8. ject vat rode se tude, (cl oti rocze se tudier Jedoa tdruga mene mam, Vent cruge men ori had ito hol uba nine? thud ot, ko Arua nema? Bp toot 3. Kako se zove strofe od £658 inova? heksametar 8, septima (Cpesting ——sesterae Koja je stilska figura uporabljena u raslovu pjesme Radosni mrtvac? /Reufemizam —B. metonimija (C$ksimoron D. poredba 4 Koja od ravedenh sisi fiura | nastaje promjenom osnovnog znagenja 2. Koja je stilska figura uporabljena u rijeei? i .B. Kojom je stlskom figurom naglagena rije€ tudijer u sledeéim stihovima? Djedi vail rodige se tudlier, ‘ci vaSi rodise se tudljer I viistirodiste se tudijer anadiplozom 8. anaforom ( CEgpterom D. simplokom, 9, Kako se naziva afektivnostiistizki ppostupak koji Zivi upravo od svog cotpora prema takozvanome Ustaljenom, pravilnom, gramatiékom redu rjeti? Slledetim stinovima? 10. Kojim se tadicionalnim skim ‘Aanafora 1 sromotu i bijedy i uvrede i varke oblikom proslavo rims pesrik B.asindeton I urdahe iia mnoge suze frke. Marcial? Celipss ‘A.anadiploza _B, asindeton A ditiramboms _B)epigramom \Dymetatora Cepitore — “(DYbplisindeton Cevtaem Zpom tS hiperoota | preweléaanje * ice 50 moje nbretle ko potoc how unanjvanje euprotna Hperbol Sea = Mima stoma (wakere bot smo) safes) * moo je nemaen nost ricure mis [Feaegye | postupno polntavanje WaSBIene dana | ~~ vite me, . sada predodive Andie me veteme sate mje sete | oredba | usporedvenje na temelustvost eke + tote poputputovonia (esporedba) | prisuina ret kao i poput + Koo va inom ealfev sé suntan trom Nene labes pote de wapibe. Uy wate fomod C2 ce mange tabaTRING wo trina. he “TRINOM d.o.0.0 pripreme za deform matory | peljemneipite 6B URED i NASTAVA: Strojrsha cesta 24, Zagreb TEL, OW 6672 404, SM: 095 1939 303 antitezs (hontrast) ‘rata poredbe koja se vasniva na suprotnost slavenska antiteza: sastoji se od pitanja, negacja pitanja | edgovora,svojstvena je narodnomu epskom pjesnistvu (npr. potetak Asanaginice) Badal Kode rida, @ mud ih kup + Sto.sebllu gorizelenoj? ‘Al's sma of sulobutov?? a su sniz,veé bi okopnil, Iabutovi vee bi poleti: isu snc nit su labutow, nego éotar age Hason-oge. paradoks ‘misao naiggled w sbi protuslowna il suprotna ‘opternu miljeny, odnasne verovanju, protele se na ciel stihl cjelv recenicw * Tina je ovoria vide od rie. + Sto su judi maogobrojnil, monje ima Huh + Tko polako ide, daleko sit. oksimoron spafanje protuslavalh pojmova u nov polar, ‘granigen je na jedan ira sastavjen najéesée od pridjeva imenice + glasna tifina, ziiskoVjetovonje, potten lopov, ivirtvce, krosna srt ironies Figura kojoj se mis suprotno od onoga Sto sekate (sarkazam je okrutna,zajedjve poruga, za raaliey od leonije ne maze se ne zamijetit, ojatana iron) + mudra glove, eto Sto je somo duije nage nose, Ian Gesmigh,epigram Prosper Kolko te, Prospere, volim,teBko ti soznati nije, Kad delim, dasa zemlje oded w nebo Sto pli. prienos znaGenja sjedne rjeina drogu na temelju sinosti(skraéena poredba) + Te rasprsnutih Spake u vrtu kr se cjedi prijenos anagenja sjedné rijeina drugu na temeljubllskesti (osobne, prostorne i vremenske poveznice, uzrotno-posjedin! ‘ods is) kad dio zamjenjue cel (pars pro toto) i cjelina zamjeniuje do (totum pro parte), takva se metonimija naziva sinegdoha ~ Dubrowikehfao na Stredun- (prostona vera: Dubrovrik = Dubro) + Gita Kel. (eeotrna ver: Kleta = Xretra del) “+ Nemam krov nad glavom. (cio umjesta tng: rov nad glavom = kus) + Uzenik je duton redovite pohadoti nastavu. , {iednin unjerto maatine: uenik= wei) Figura u kojoj se swvarkna, Evotinjama bilkama daju judske osobine + 04 straho su jablani spusti grane metafora protirena na djlo u clin, Sto enath da cjelo djlo treba tumaditiv prenesenome, ane. doslovnome 2natenj apr baer ‘npr. 5.5. Kranjéevé u pjesml Gospodskomy Kastoru na primjeru psa Kastora alegorlsk prikazue ude ko se odritu ponosa i dostojanstva da bi dot do clia Tamjenjivanje red, Hvotne pojave li pojma nithovom alegoriskom oznakor + Tete Ite, tote jedan slop (slap = Sovjetanstvo) ‘tou njem nati moja mala kop? (kap = tviet) ‘krasni prigjev| * Moj otrani, kralsk, bask Grgu! [3 Me vo | itera OS Fe, ea a Me is pire metoninia prsoniftaca FIGURE RUECI iwTRoPt , alegorija simbot ephet eutemizam figura ublatavara (tamjenvene opasrin ‘nepristjnh je latim arazime) primjer euferizama Za glagol ume ‘+ Mo prijatelju, mene vite nema ‘= Nopustio je ovaj suit. + Hotes da usnes sine moj? + No Pepiina je junacko srce stalo da se molo codmori 4. PIESNICKI RITAM ~ obiljegja su mu zvugnost | melodioznost ~ VERSIFIKACIA {znanost o stihu) znanost je koja prougava ratine ostvarivanja pjesnizkoga ritma— prema Ziniocima ritma razlikujemo: + TRADICIONALNI RITAM ostvaruje se jednim od TRUU VERSIFIKACUSKIH SUSTAVA: 2) ANTICKA ILL KVANTITATIVNA VERSIFIKACUA — osnovna jedinica jest STOPA, koja se sastojala od odredtene Kombinacije kratkth I dugih slogova, a neke od stopa bile su daktil, jamb, trohej, sponde] itd. Najpoznatiji stih bio je HEKSAMETAR, koji se sastojao od Sest stopa (pet daktila I jednoga spondeja il troheja), a svi anti Hirvatskoge jezika bill su napisani u heksametrima (lijada, Odisejo, Eneida). j epovi o kolima ste utili na nastavi b) SILABIZKA VERSIFIKACUA — temelji se prije svega na ujednatenome broju slogova koji ne stih (nazivi za vrste stihova prema broju slogova koje sadrle, jesu Jesterac, sedmerac, osmerac, deveterac, deseterac, jedonaesterac, JEDNOSTAVNI PROZMI OBLIC! (vrste koje izvorno pripadajy usmenoi kniidevnost Ne jesre~ «= MIT-—u-kladu s narodnim vierovajima objetnjava podeletlo seta illakth polavatosoba -npr. Mito r/jP Eri + LEGENDA — opisuje Zivot nekoga mitskog junaka il povijesne osobe tako da se isprepleéu fantastién i stvarni dogadaj. += SAGA vrsta skandinavske prie u kojo] se najéece opisulu zbivanja iz obiteliskoga Zivota. + BAKA ~ vrsta u kojoj se stvarno isprepleée s nestvarnim i €udesnim ~ obiljelja su bajke formulaitan po¥etak i zavrletak, pobjeda dobra nad zlom na kraju te crno-bijela karakterizacja likova. Postoje usmene narodne bajke i umjetnigke bake. Umijetni¢ke bajke pisali su, npr., H.C. Andersen (Carevo novo ruho) i|. 8. Mazurani¢ (Kako je Potjeh trazioistinu). * BASNA ~ vrsta u Kojoj su glavnl likovl uglavnor tivotinje koje nose Ijudske osobine ~ obiljezja su basne alegorija (na primjeru Fivotinja prikazuju se ludskl karakteri) i poutan zavrSetak — predstavnici: Ezop, gréki pisac kof je zaéetnik basne (npr. Konj i magarac); Jean de Ia Fontaine (npr. Vuk i janje); Gustav Krilec, Zablja melankolija + POSLOVICA, ZAGONETKA, VIC, ANEGDOTA > SLOZENI PROZNI OBLICI (vrste koje su se razvile nakon jednostavnih proznih oblike, mahom u umjetnigkoi kniizevnost Prema dutini dijele se na kratke prozne oblike (novela, pripovijetka, kratka priéa) ina duli prozni oblik (roman): ++ NOVELA™ kraéi slozeni prozni oblik - prikazuje jedan neobiéan i zanimijiv dogadaj te manji broj glavnih likova ~ vrijeme i prostor ograniéeni su ~ ima trozlanu komporielju (pozinje sa¥etim prikazom lik i najavom dogadaja ~ sredinji dio sadrii zaplet — zavrfava poentom koja proizlazi iz nagloga obrata u razvoju dogadaja) —javlja se u antickoj knjitevnosti, ali kao izgraden. kniiéevni oblik afirmire se tek u predrenesansi, utemeljiteliem vrste smatra se talijanski predrenesansni knjiéevnik Glovanni Boccaccio, autor zbirke Dekameron — primri: Vjekoslav Kaleb, Gost; A. G. Matos, Cujet sa raskrica i Camoo. + PRIPOVIETKA (PRIPOVUJEST) - opseinija od novele, ali kraga od romana ~ prikazuje veei bro} likova i dogadaja od novele ~ _ribowedanie J opie, a psholoskatarakterizcja Hhovaslofena~ primer: Vienceslav Novak, U ait; Pavan Pavlitié, Dobri duh Zagreba. + ROMAN ~ najopseiniji prozni oblik ~slobodnij je | otvoreniji od novele i pripovijetke ~ naziv roman prvotno je oznatavao svaki ‘tekst pisan na romanskome (narodnome) jeziku za razliku od tekstova pisanih uéenim latinskim jezikor, Podjele roman: ~ prema temi: drustveni, poredign, psiholoSki, povijesni, pustolovni,Ijubavni, vite8K, krimin: { prema stavu autora i opéem tonu: sentimentalni, humoristiéni, satirini, didaktien! (poueni) i tendenciozni(s naglasenom dejom) ~ prema timbenicima integraclje: roman zbivanja, roman lika i roman prostora = prema natinu izgradnje sizea: langani ili stepenasti (apr. pustolovni roman}, prstenasti (npr., J. D. Salinger, Lovac w Zitu) i paralelni (npr., A. Senoa, Zlatarovo zlato) TTRADICIONALNT ROMAN (do kraja 15. st) TMODERNT ROMAN (od 20. st.) — Brimjer: A Senos, Zatarove lato Drimjer: J.D. Salinger, Lovac uta ~ fabula je reducirana, a umnjesto kronolodkih | logtkih vers rabi se postupak - razvijena fabula pret kronolofkilogitk’sijed dogadaja | RETROSPEKCUE (pripoviedno vraéanje u proilost) i asocijativne veze «tikov se ablikuju unutraSnjom i vanjskom kerakterizacijom | ~teiite se premjeftas prikata vanjskih dogadaja na unutarnja, psiholoSka (psinolosko-socijaina karakterlacio) stanja, postupkom INTROSPEKCUE prikanuje se svijest podsuijest ka - najéedéi je sveznaluéi autorski pripovjedat kojt - pripoviedat je nepoudan, njegovu ulogu testo preuzima jedan od likova pripovijeda u 3. leu nastoj biti objektivan ili vgelikova koji pripovijedajuw 3. rabe se tradicionalne pripoviedne tehnike (pripavijedanje, | tradicionalno pripovijedanje ustupa mjesto unutarnjemy monologu, 3 v opisivane, dialog) neki romanima pripoviledanje sie strju suilest (roman tijeka sues) = pripovjedat se slutistandardrim jezikom ‘jezik romana unose se razgovorn still argon (proze u trapericam) i _ filozofsk i eseistial element (roman-ese)) Nn labs ota do wnfele Uy nae. pomed ik de mane tile.»TRING wa tino he ‘TRINOM 4.0.0.6 prpreme 20 drScvn matir | prijente site So) PITANJA ZA PONAVUANJE | USUSTAVLJIVANJE GRADIVA \/ uvon u pRoUgAVANLE KNIIZEVNOSTI- 2. dio [URED I NASTAVA: Strwjrsia cesta 24, Zagreb TEL. 01/ 6672 404, 65m: 095 3333 233 11. Sto je digresija? ‘A. razrjeSavanje dramskoga sukoba djelovanjem bofanstava 8. zazivanje muzail botje pomoti na potetiu epa C. pripovijedanje koje potinje bez uvoda D. udaljavanje od glavne radnje 22, Koji element obiljeZavaju epiku kao INAZIV | DEFINICUA ~ gré. dréma radnja, dogadaj ~naziv drama ima dva ‘A pripovijedanie, pripovjedag, opisivanje. 8. rima, 2vukovna organizacija, figure C. peripetija, kulminacija, djalog ©. subjektivn izraz, filozofska tema, analiza 13, Niz motiva poredanih prema nagelu {0008 Sto se dalje zbilo” naziva se: A. fabulom 8. motivaciiom C.sifeom D. kompozicijom Pozomici) i uze (vrsta drame, tav. drama u usem smistu). DRAMSKI TEKST Zine: opis lie il osoba (na poéetku teksta) — didaskalj ne izgovara u iavedbi) ~dijalog (tekst kof likovi,t. glum izgovaraju). ‘14. Koja se od sijedecih reenica odnosi nna epski postupak retardacije? ‘A. Radja se usporava opisima, Ponavijanjima i epizodama, 8. Pripovjedat se koristi arhaignim reénikom, C. Radnja potinje uvijek u sredigtu zbivanja. D. Na potetku djeta zazivaju se vide ile. znaéenja: Sie (knjizevni rod namijenjen izvodenju na Je (kratki opisii upute redateljui glumcima, tekst koji se VANISKA KOMPOZICUA drame obuhva¢a podjelu na tinove, slike i prizore (scene), a UNUTARNJU STRUKTURU DRAME ine: 1. dramska radnja, koja se ostvaruje se lzmjenom dramskih situacija 2. dramske situacije, koje Zini odnos medu likovima na sceri,likov s 3. dramski sukob, koji nastaje it odnosa medu suj 4 |. dramska kompo: ied i ebsporio -2oplt il ptetoksokobo u najéeSée suprotstaviieni 2 protstavijenim likovima i pestupno se razvija ja, koja se sastoll se od 5 dijelove: vhmocthunness SS % ee ty ey preolvet i perpetio vosplet 5. dijalog, Koll je osnovno dramsko sredstvo i sluti za izrazavanje suprotnosti medu likovima, i monolog, koji sli za prikazivanje razmisjanja idejnih stavova pojedinih likova 6. mapetost, koja proiziazi iz dramskoga sukoba, temeljno je obillesje drame PRAVILO © TROINOME JEDINSTVU ~ prvi teoretiéar drame Aistotel u svomé djelu Poetika ili O pjesnizkome umijegu zahtijevao Je\da drama prikazuje jednu jedinstvenu i cjelovitu radnju (Jedinstvo rade), a kasnijiteoreti¢ari dodal su zahtjev 2a Jedinstvom Wremena i mjesta (pravio 0 trojnome jedinstvu bilo je posebno vazno klasicistiékim teoretigarima u Francuskol v 17, st) ‘TRI OSNOVNE DRAMSKE VRSTE: » TRAGEDUIA- obiljezja: 41. ‘tragitkt junak (strada zbog sukoba vlasttinideala i stvarnosti te zbog utjecaja sudbine) 2. tragidka krivnja kao ,krivnja bez krivice” (tragitni junak dosliedno brani svoje ciljeve i to ga odvod u propast, ali niegovo je djelovenje opravdano zbog uzvisenosticiljeva za koje se bori ina kraju drame on je moralni pobjednik) 3. tragigan zavrietak {junak plaéa za dosljednost vastitim zivotom) 4. unvige Kao dramska vrsta u stihovima tragedija se raavita u staroj Gréko} ‘ragedija potete od grékih rijetttragos i ode (,jaréeva pjesma"), ora (zbora) predstavijudi satire kao pratitelje boga Dioniza (korovode) ir kora tako Sto su korifeji kor zapodjenuli dijalog— zaéetni stil (u tragedii prevladavaju elementi svecanoga, dostojanstvenoga stila) , zavjeta (tidovi prinvaéajy samo Stari zavjet, a krSéani i Stari | Novi zavjet) ~ naziv dolazi od gréke rjedi ta biblia (= G07 niifice), a podrijetlo joj je u nazivu za staru feniku luku Biblos ~ najitanija i najprevodenija knjiga u povijesti knjiZevnosti ~ najstariji su prijevodi Biblije: Septuaginta il Prjevod Sedamdesetorice (prijevod Staroga zavjeta na ‘aréki jezik iz 3./2.st. pr. Kr.) Vulgata (prema legend prijevod sv. Jeronima na latinski jezik iz 4./S. st.) ~ Bartol KaSié, autor prve hivatske gramatike, autor je | prvoga poznatog hrvatskog prijevoda Svetoga pisma {saéuvan je u rukopisu], a Matija Petar Katandié autor je prvoga cjelovitog tiskanog prijevoda Biblie na hrvatski jezik (Budim, 1831.). Dijelovi Bibi Stari zavjet (46 knilga od kojh je vetina knjiga napisana hebrejskim jezikom, manji dio srodnim aramejskim, a neke najmlade knjige erékim) - pratl idovsku povijest od najstarijih vremena — dijelovi: 1. Petoknlitie (Tora = Zakon) — predaja vetinu dijelova pripisuje Mojsiiu ~ dijeli se na_Knjigu Postanko, Knjigu Izlaska, Levitski zakonik, Knjigu Brojevo, Ponovljeni zakon: Knjiga Postonka (Genesis) ~ sadriaj: tidovske predaje od onth o stvaranju suijeta, svemira i prvih ljudi do prige 0 opéem potopu, opéeliudska pitanja 0 Zovjekovo sudbini, odnosu Zovjeka | Boga, dobra izla, livota i smrti te predaje iz Zivota Hidovskoga naroda potevii od njihova praoca Abrahama pa do odlaska Zidova u Egipat. Knjiga lelaska (Exodus) — druga i vjerskog stajalita najvainija knjiga ~ povezana s povijesnim likom Mojsija ~ sadrtaj: Mojsifev Zivot i bijeg Zidova iz Egipta, sklapanje Sinajskoga saveza i prikaz svih propisa i vjerskih obreda. 2. Pouilésne knlize - npr. Judita: jedan od najmladih dijelova Biblije ~ lzmisljena fabula smjestena je u sklop povijesnih abivanja iz 6. st. pr. Kr. — jedan od najdramatignijh biblijskih proznih tekstova s lirskim umetcima ~ napisana je na hebrejskom il aramejskorn, a do nas je stigla u grékore prijevodu. pjesme za plevanje uz glazbenu pratnju ~ najvatniji oblik hebrejske religiozne poezije ~ 150 pjesama rezlitita : hvalospjew il himne, tuSbalice, zahvalnice — predafa th pripisuje kralju Davidu ~ nisu pisani u stihovima, veé u proznim stavcima ili versetima razlizite duline (utjete na stvaranje slobodnoga stiha u moderno} poezii). 4, Mudrosne kniize ~ npr. Pjesma nad pjesmama — nailiep8e djelo Iiubavne poezije staroga Istoka ~ predaja je pripisuje Salomonu ~ podijljena je na pet dijelova (Prvi susret, Uzajamna ljubav raste, Zarvtnicu dovode zaruéniku, Zoruénitina jubav na kusnji, Pristalost i radosti zaruenice), uz prosiev (CeEnja 20 zaruénikom) i epilog (Pobjeda i trajnost jubavi)—oblik joj se raalito tumaél: abornik narodnih Ijubavnih plesama (preteino svatovskih], zalyoreAaliska zbirka, dramski Fogment isi dlog~ rave tratons sedis Ibay arn | ranonice v zeny cosovee zacenia alegorisk prkazana lubavlamedu ahve iabranoga naroda, odnosno Kristal Grhve. /Jpp~ "72 5. Prorotke knine z Op B32 Novi zavjet (27 krlga plsanih uglavnom grkim Jezikom) ~ Evandelja (dr. pol. 2. st.— knife, phdti koléprikazulu Zivot { djelovanje Isusa Krista ~ evandelistis Matej, Marko, Luka, Ivan ~ prva su tri evandelja svjetovna‘t ‘zovilse sinoptitka Jer se tematski podudaraju, a Ivanovo je ,duhowno evandelje” jer je najkontemplativnije i najpoetskije ~ Proslov Ivanova evondelia potinje jetima: .U potetku bijase Rie, | Rije bjate kod Boga ~ Ret bijaSe Bog.” — Matejevo je evondelje nastaije ~ ostal $1 dljelovi Novoga zevita: Dela apostolsko, Poslonice apostola Pavie,Katoltke poslanice, Otkrivenje Ivanove ii Apokaipsa. Talmud ~ (2.~6. st.)— ‘tumatenjima Biblije. idovski zhornik vjerskih spisa, zakonika | komentara — religiozno-moralni zakonik sastavijen na razligitim Na Uhes pote de wip jibe. Uy vaca pomed de mane Wiha.»centage ‘aoe. pens onenaenpen ie TRING 2 ned hastava sejenoceete bores TEL. O1/ 672 404, GSM: 095 1933 333 ‘atinskl INDUSKA KNIIZEVNOST: Vede ~ (16. st. or. kr. ~6.st. pr. Kr.) ~ zbornik svetih knjiga ~ sadrti éeticizbirke ili samhite stihova i proze (najstarija knjiga je igvedo) — kasnije su dodane i Brahmane (opseént prozni Komentari | obredni propisi) ~ posliednii je dio prozna zbirka filozofskoga | teoloskoga karaktera pod nazivom Upanigade (Tajna nauko]. Ramajana ~ (+. st. pr. kr. ~ 2. st.) ~ ep ~ prema predaji spjevao ga je pjesnik Valmiki ~ jezgru djela éini ep © borbama bo¥anskoga junaka i kralia Rame protiv demonskoga boga Ravane, koji mu je ukrao Zenu Situ Mahabharata ~ (4. st. pr. kr.~4. st.) ~ ep — predsja ga pripisuje slijeporn Vasil ~ ratni pplemena Pandava i Kaurava ~ najljepii je dio epa moralno-fi Panéatantra ~ (3. st.) — i ep 0 postanky, suparnistwu i ratu ofski tekst Bhagavadita ili Pjesma o bozanskome, zbirka pouénih priéa prozeta poutnim stihavima, Pougne alegorijske priée, Kojima moramo razumjeti preneseno znatenje da bismo shvatili pouku, kakve mofeme pronaéi i u Ponéatantri nazivaju se parabolama, 3 ‘takve pouine alegoriske pride sadrii i Bibija (sinopticks evandelja sadrie 40-ak Isusovih parabola, poput poznate pri¢e o iagubljenome sinu iz Lukina evandelja, koju je u baroku obradio Ivan Gundulié wv svojoj religioznoj poemi Suze sina razmetnogo). ARAPSKA KNJIZEVNOST: Kuran ~ (612. ~ 653.) ~ sveta knjiga Islama ~ sadrii Muhamedove izreke ~ 114 poglavija (sura) oredanih po duljini ~ pisan je ritmizkom prozom, bujnim i metafariékim stilom ~ napisan je klasiénim arapskim jedikom, a5 5 na vit) raiiegehje ta moteteprepoenti rasumietiimepretvatsjedeco kite deta: Homer iljoda, Ody Eshil, Okovani Prometei;Sofoklo,Antigona, Kral dlp; Plout,Skrtac; Vergilie, Enel, «na nifejratni: Homer, Iijado; Exh, Okovani Promete; Sofakio, A , Shrtac. ganereme STAROGREKA KNIIZEVNOST Tipp M2, Niojnaéajilstarogrth autor knieve rodov w koja su stera sto = 3, Ou Eni] “5, Np “Homer [ko 800 pr. Kr): homers pitane (tare autora — Homer uopée poston ak e Rete, jl dota autor i fijade i Odiseje)— glavna djela: tijada | Odiseja (nacionalni epovi ili epopeje) * Hesiod (8/7. stp, Kr.): eta genealoogaepa Pastanck bogowa il Teogonj i daktitnoga epa Posto i dani tii Ike (6. st. pr. Kr: predstavnik menodiske lire & otoks Lezba ~ pie politike pjesme (alegoriska domolubna pjesma Lodi) ~ alkeskastrofasastoj se od dva dvanaesterc,jednoga jednoga devetereajednoga deseterce * Sopfa(Sapf (6, st. pr. ks.) ajveéa gra pjesnikinja~sotoko Lezba ~ predstavniea monodse lke | autoria Korskih "xadbenih pjesama (epitalami) —ubavnateratka ~ dva su tetsta elo satavana(rimna Aout lesa Licboora strost}~ safgkastrofasasto se od tj edanaesteraa i ednogspeterea + Anakreont (6. s.r. Ke, predstavnik monodiske nike ie Male je piSe anakreontsku poesiu u kojoj lav hedonizam, Fvotneradost, a nartit vino i vinsko raspoloenie (esme Pjuckojmo iskten smn), * Pindar (6/5. 3p. Kr): najnaéaini predstavnie gre krske like ~ sacuvane su cet knigenjegoih pjesama ispjevanih «Gast pobjednicima na sportskim natjecanima(epinkij)~ pjesma Pes orate “Nea lg pte da ip Uy ota fm ane how“TRINOM 4.0.0.6 prprene ze defamu matur pijemne spite [URED | NASTAVA: Strojorska cesta 24, Zagreb ‘TEL. O1/ 6672 404, 65M: 095 1339 333, somata TRINGH a bdedads (Rama) ‘tragedija: Pribjegarke, Perzijanci, Sedmorica protiv Tebe, Okovanl Promete], trilogija Orestija (Agamemnon, Zrtva na grobu, Euripidovoj Elektri, 22 razliku od Eshilove 2rtve na grobu i Sofoklove Elektre, likovi su prikazani s@ svim lJudskim + Aristofan (5./4. st. pr. Kr.) — najveéi grtki komediograf - od 40-ak komedija satuvano ih je 11: Oblaci, Ptice, Zabe, Ose, ‘DOGADAI KOII PRETHODE ZBIVANIIMIA KOIAU ILVADI PRIKAZUIE HOMER na proslavi u éast brake: --sparransdd Kral menetal Anejo rode Peles nies be mb i Tetide nepozvana rida ~Parsprosudujedaje | | Ka-Asamemnon, Troj medubotce Her Atena | | najjepia Aocta jer | | onus wei rs — kralj Prijam i kraljica | Afroditu baca jabuku mu je obetala " Troji (uzrok je Hekaba roadora ra koe pe Meneljew suprugy eae resents ter | | “nino > [one naepse || Foatosrata renin | > (supruga Andromaha) | |“ botice odtuguju da ée Grkini Sheet eae sSinPais Aleksandar | | oclku otome komu Starisotna Helena | | 7Aamemnonie. privada jebute (tua) | | odvedtieuTroju pmmbckeccesct, repustit mlado ee pemssinicoa poste nalbolin rtkim fatnikom TNAIVAINIIE EPI2ODE U HOMEROVONUADI i plevanie Wi plevanie XVII. pievanie TV. plevarle — Ail toguie 23 Abie ubia Hektor Aja aon bist aiejev rite || PtaHomImalivols |] we legos et ee pit ances oretel | |_| mau, boiev Teva dana oko teojanskih dina : da mu nabav nove ~Hektorovotae i trojanski Agamemnon morao se povuico iz borbe, da , vratiti svoju robinju mu posudi svoju bojnu Poinucpeem peel eam corse pent sob robin | hm ie > | =Tetida oaleri + | ahilejev ator otkurits | > ae . eC Hefestu, bogu kovata, sinovo tijelo con Ahilju oduzima = Hektor, najbol : : ion ieraduje nove ~ Alilej popusta I predaje njegovu robin trojansk rat, ubija opremu med kojom tYjeo koje Priam odrnosi u Briseid, a Ail se Patroka | unirmaAhilejevs aoe {jutit poviati iz borbe ‘opremu kao plijen pte |n, ge ibe wolCaneyen, rol, gle se ewode QAP EETMe J tits prikazima pogrebne svetanosti u vo, exthoga tivota Hektorovu ast ‘Bgamemnonova sudbinu nakon Trojanskoga rata prikazuju HOMER, ODISEIA trapizar Eshilu svojoj tragigno tilogit Orestja i tragizar 2 ga ALS Euripidu svojo)tragedi Elektra =u Oise Homer prikazuje Zivotnu priéu Odbejap,, 2] ~~ Jednoga od najpoznatijingrékhjunaka u Trojanskowe sf rat Agamemnon, zapovjednikgrékevolske w Trojanskome ratu, ~ Codisej, akon to je deset gona proveo u aa se v svoj dom w Mikenu, ede ga supruge Klternnestr, Trojanskome rtu, osuden na desetogodinje lutanje koja tiiekom njegova sudjelovana uratu jubovala s prlje povatka na rodriotok Raku jer jena Kiktopskome | | Egistom,ubijau kdl; kad odrestu, Agamemnonove djeca Stoks osljepio kiopa Polfema, sina boga mora Oresti Elektra osveduju se majc ze ubojtvo ocatako Sto Poseidona,koj mu se osvecuje odgadajuéi Odisejev Orest na Elektrin nagovorubija majku Kiternnestru povratak ku = Orestowu i Eletrinu osvetu prkazalsuEshi Euipid aid se konaéno vrai kul, Oise) uz pornoé sina svojim tragediama Teleraha mora ub prosce koji godinama opsjedaju aiegowe viernu supcugu Penelopu ‘Nene lg pote de epee. Uy nan fora Co ce mane Hibarview g TRINOM d.0.0.°2 pripreme 20 driaveu maturu | prijemne ispite Tel 2s Vaan hams aeooaeee aoa wv nor he TEL. 1 6672 404, 65M: 095 1333 333, ‘jada (Vij = Teoja) —junati ep (epopeja] ~ 15 693 heksametra - 24 pjevanja (aleksandhjski gramatiéari podijelili su ‘oba Homerova epa na 24 pjevanja u 3. st. pr. Kr. jer toliko slova sadrii gréki alfabet) — radnja pozinje Postupkom in LEY medias res: prkarvje $1 dan w posljednoj, desetoj godin! Trelenskoga rata ~ ne prikezuje se vzrok rata (Paisova ‘otmica Helene od njezina supruga Menelaja) ni potetak rata, kao ni njegov zavrSetak (pad Troje) ~ temelini je motiv sro navtes ekg naa Aiea ep pie invoke: ru mitoses Ale eae, Se ‘pogubnu kojano zada Ahejcima tisucu jada.” a * Girth jnact (Ahefi, Oana): Ail} (nave grék junak,Patroklo (Ahiejev priate), gomemnon weer cedioed, Menelaj (Helenin suprug i Agamemnonav brat), Odise] = Yop. € ‘Trojanski junaci: Hektor (najveci trojanski junak), Paris Aleksandar (Hektorov brat) 3. ~S Bogov: Zeus (wrhown bog, gospodarOtimpa}, Hera (Zeuseva ten, na strani Grka},Apolon | Afrodita (na sinh TSfengeal Stone {oa ara Ga} Telia (aera moa), ets (bg kot to leat Able it na Tei zane) 779 j nee Sadriaj: Na poéetku epa (u 1. pjevanju) Agamemnon mora Apolonovu sveéeniku Hrisu vratiti njegovu kéer Hriseldu te u zamjenu \2ima Abilejevy robinju Briseidu. Zbog toga se Ahilej naljuti na voiskovodu i ne Zeli se vile boriti u grékoj volsc. U sljedecim plevarjima radnja se usporava postupkom retardacije: buduti da Ahilej zbog srdabe ne sudjeluje u bork, prikazuju se borbe rugih grékih i trojanskih junaka (npr. u 6. pievanju ~ gréki junk Diomed i trojanski junak Glauk Zele se borti jedan prativ rugoga, ali se prepoznaju kao unuei dvojice junaka pobratima pa odustaju od borbe i priatelski se razilaze), brojnim dligresijama (npr. w 18. plevanju opseino se oplsuje Ahilejev nov stit koji iraduje Hefest) i umetnutim epizodama(u 6. pjevanja Poznat je prikez oprostaja Hektora od supruge Andromahe | sina). Nakon Sto mu Hektor ubje prijatelja Patrokla (u 26. plevanju], Ahile} prvo tuguje za prijateliem (u 18. pjevanju), a zatim se, nakon Sto mu Hefest na majéin nagovor izradi novu bajnu opremu, vrata u borbu I ublja Hektora. Sljede¢a tri dana Ahilej vue Hektorovo tjelo oko Patroklova grobe, ali se na kraju safall nad Hektorovim ocem Prjamom, koji s otkupninom dolazi uw Ahllejev Sator, i vraéa mu sinovo tijelo (u 24. pjevanju). Ep zavrSava pogrebnim sveanostima u Hektorovu cast. Stile formulaigan: u opisima junaka pjesnik se shui stalnim epitetima (brzenagi Ahilei, volooka Hera) tipiénim stihovima (formulama). Bogovi u epu imaju ljudska obiljeja i sudjeluju u borbama, jedino Sto ih razlikule od liudinjihova je besmrtnost, no ‘ni oni nisu svemogni (sudbina je moénija od njih). Odiseja — madi i kra¢i ep od iijade— 12 110 heksametara - 24 pjevanja — radnja se zbiva 10 godina nskon pada Krmemdy Troje i prikazuje mimodopski fivot starIh Grka — ep potinje invokacijom: Homer zaziva muzu traleéi od nje nadahnuge I najaviiuje temu djela:,0 junaku mi kazuj, 0 Muzo, snalailjivom onom / Koji se, svetu Troju razorivli anogo naluto.” ~ radnja epa potinje In medias res, prikazuje se sarno zadinih 40 dana u posljednjo}, desetoj godini Odisejeva lutanja, a mnogi se dogadaji prikazuju retrospektivno — odvija se na dva plana - pomorski plan (obiljezia pustolovnoga pa): prikazuju se pustolovine Sto ih tijekom 10 godina dotivijava Odisej vragajuci se i2 Toe na rod ctok Itaku ~ obiteljski plan: Drikazuju se dogadaii na Itaki za vrijeme Odisejeve odsutnosti (Odisejeva supruga Penelopa pomocu varki odbija prosce koji je vjeravaju da je Odise] mrtav i da se treba ponovno udati, a Odisejev sin Telemah ne moze otjerati prosce jer je jo§ milad, all je vrlo hrabar te odluéuje krenuti u potragu za ocem) ~ prvih 12 pjevanja prikazuje Odisejev povratak kutl, a drugih 12 njegov boravak na itaki, osvetu proscima i adrutivanje s Penelopom. Odie) je sItake izbivao 20 godina (10 je trajao Trolanski rat, 2 10 njegov mukotrpni pavratak kuti. Likovi: Odise}, Penelopa (Odisejeva Zena, simbol braéne vjernosti), Telemah (Odisejev sin), Eurikleja (Odisejeva stara dadilja koja 8a prepoznsje po oily no nozi), Eumej (Odisejev vjerni svinjar), boginja Atena (zastitnica Odiseja i njegove obiteli), Antino} (predvodinik Penelopinih prosaca, prvi pogiba od Odisejeve stile} “Nn eg ots da pila Uy wake famed Et man Wwmnie non San ee erate ese TRIN » rao tuctnvornosouneth car soi he Se wlenennar Sadriaj: No podetku epa (u 1. pjevanju} bogovi edluguju da nimfa Kalipso mora pustiti Odiseja kojega je sedam godina driala na ‘svome otoku Ogiaili (nocu bi ga 2aéarala i priviatila, a danju bi on Geznuo za domom i obiteli). Na Itaku dolazi Aten prerufena & Mentora, tafskoga kralja, i tradi od Telemaha da zaprijeti proscima koji troie njegovu imovinu te da potom krene ne put raspitati se 0 a€ev0} sudbini. Odisej kreée prema Itaki, no zbog oluje, koju je prouzrotio bog Poseidon, dolazi na otok featki otok Sherijui na dvoru featkoge kralja Alkinoja retrospektivno pripovijeda sto mu se sve dogodilo na povratku ir Trojanskoga rata, Postupkom retrospekcije prikazuju se brojne epizode i likovi s Odisejeva putovanla: Kiklop Polifem {jednaoki div iudotder, Posejdonoy sin, kojega je Odisej osljepio), Zarobnica Kirka, bog podzernnoga svijeta Had, sirene, Skila i Haribda itd. Kad se Odisej vratio na itaku, Atena ga prerusl u prosjaka kako bi vidio tko mu jena dvoru ostao vjeran (u 13. pjevanju). Telemah se vrata iz potrage i Odisej mu se razotkriva (U 16. pjevanju). Na dvoru stara dadija Eurikleje pere noge prosjaku i u njemut prepozna Odiseja (po ofiljku iznad desnioga kaljena koji mu je u mladosti zadao vepar dok je bio u lovu s djedom Autolikom), a je Odisej zamoli da ga ne oda (u 219. pjevanju). Na vegeri se prosjak natjeée s proscima u gadanju ia Odisejeva luka i jedini on Usplje napeti luk i prostrijelit sve drEke na sjekirama (u 21. pjevanju). Nokon toga Odise] i Telemah ubljaju sve prosce | tako im se ‘osveéuju. Penelopa prepozna Odiseja kad joj on otkrije tajnu njihova braénoga kreveta (Odise} je 2n20 da je on natinjen od ‘maslinova stable koje je povezano s tereljima ku. : } 3) Ukojernu je ods ume) ei gemu stihu? eprostijelit, Ckovani Prometej ~ shtovatagediau 5 éinova ~ pri jen saéwani sStogje © Mrometelu (drug topeia bla je naioviena Oslobodeni romet, teta Prometej Vetronof0) ~ obraduje mit 0 titanu Prometely, Kj prvotne pomate tevsu ds ode ma was bor prt starh bogov, a mu se usproth kad stvati da Zeus Zl inl set rod ka stort ud Promete dare jus vatu krav Jes Olimp,zbog ga na sebe navat Zeusow bie aan, Zeus ga daje ovat no plein Kvkat)~ temeln suka u drami oda seamed Prometea (protagonist, FeraceaenlobodenetnapredakCovetansive, sibel prode| lube prema Hudskorne radu) Zeusa (antagonist, adar Ko tek potine wads smboltronje nef Kao agin junokPromete|tada 200g upornoge odbjnje dase pokor Zeus pk, ar roped on iakao moran pobjedrik ko brant sprometjsho misao 0 nepokalelivo) Bor protynepravde | Likovi: Promete, Hefest (Zeusov sin, bog kovaé), Viasti Sila (Hefestove sluge}, Hermes {Zeusov sin, glasnik bogova), Okean (titan, ‘morski bog), Okeanide (Okeanove kéeri, Zine kor, tj. zbor), Iie (Zeusova ljubavnics, ljubomorna Hera pretvara je u kravu Koj bjesomuéno proganja obad}, Zeus (vrhovni bog, ne pojavijuje se u djelu, umjesto njega dolaze Hefest i Hermes). Sadréaj: radnja se odvija u pustome gorskor kraju uz Okean. 1. Gin: Vlast | Sila drie Prometeja, a Hefest ga okiva na stijenu, Hefest Zali Prometeja, a Viast ga goni da £0 prije obavi posao. Nakon njihove odlaska Prometej poéinje ogoréeni monolog koji prekidajy Okeanide na krilatim koéjama koje su éule Hefestove udarce. 2. din: Okeanide razgovaraju s Prometejem sazaljevajuti G8. 2. in: Dolazi Okean na krilatome konju i pokuSava nagovoriti Prometeja da se pokori Zeusu. Promete] oBtro reagira na taj prijedlog pa Okean adlazi da ne bi dotio do svade. 4. éin: Do Prometeja dolazi ta, bjezeci pred obadom kojega je na nju poslala Hera, Prometei, Koji vidi buduénost, otkriva it sva njezina lutanja i zavrdetak muka, all istiée i da ée njega osloboditi jedan od Ijinih potomaka (Heraklo). Obuzeta novim napadima, ja odlazi. 5. din: Do Prometeja dolazi Hermes, koji mu porutuje da ée ga Zeus baciti u bezdan Hada ako mu ne otkrije tko ée ga svrgnuti s prijestolia, Promete] se odbija pokoriti i bog toga tragiéno pavidava: dite se oluja, zemlja se trese, w bezdan eropada stijena s Prometejem, a s njime nestaju i Okeanove kéeri Alea lag oa a wis, Uy mein forma’ Bt ce mae Wntonal 5 TRO 0.0.2 pripreme 20 detavu maturu i prijemne ispite TRINGH » mabe tes err ieenenietc ray ee eae TEL. OV 6672 408, Gsm: 098 1323 333, Kral] Edip - Sofoklova tragedija u 6 dinova - grada je preuzeta i2 gréke mitologije ~ sadriaj mita koji prethodi furnondy dogadajima u tragediji Kral) Edip: Edip je sin tebanskoga kealja Laja i njegove Zene Jokaste. Laj | Jokasta, zbog Prorotanswa da ¢e njhov sin ubiti oca i ofeniti majky, nareduju robu da tek rodeno dijete odnese u goru ida ga ‘ondje ostavi probodenih stopala, Pastir se smiluje djetetu | djetaka predaje pasticu korintskoga kraj, koji ga odnosi svome gospodaru Polibu. Kral Poli prihvaéa Edipa kao sina, Kad odraste, Edip saznaje 2a prorotanstve | odlazis kerintskoga S zi Figo sans ‘mane ['slabosti svojh pane 9st svo} Sadriaj: Radnja se odvija u Ateni. Od kuénoga boga Lara saznajemo da je starac Euklion nafao Cup sa ziatom te da je njegova kei Fedra trudna jer ju je jedne noti obljubio miadié Likonid. E ‘uklion strepi za blago, a kéer eli udati za staroga i bogatoga susjeda Megadora pod uvjetom da je ovaj uzme ber miraza. Zbog priprema za vjenéanje Euklion skriva zlato i2van kuée, a Likonidov rob Strobil uhodi ga i ukrade mu zlato. Kad otkrije kradu, Euklion se ponasa kao da je izgublo razum. Likonid dotazi moliti Eukliona za Fedrinu ruku. Starac ga napada misleci da je on ukrao blago, a miadié misli da ga napada zbog Fedre (postupak quid pro quo ili koji 2a koje", nesporazum koji izaziva komigan dojarn) Pretpostaulja se da je kraj sretan je Strobil otkriva Euklionu da je on ukrao lato... kraj nije saguvan, jerjet 0 komediji: Euklion dobije natrag zlato, mladi Likonid Fedru, a rob Strobil slobodu. 8) Plaut, Skrtac (UI 2012. B) M 5to ja zerieSih, Sto ti skrivin, mladi¢u da si enti mom radu napravio takvo 202 LUKONID: og je ht da poludim za tim zlotom! EUKLION: Koko to? ; LUKONID: Prienajem, posrnuh! Znam ja de poe zato, evo, dodoh, s vrelom molbom da mi oprostis! a EUKLION: Ne volim kad ut éine 20, pa mole oprostal! 2na0 sida nile toa, raito se rao?! ; LIKONID: Ma bad zato Sto je drsko diruh, sad je, priznajem, od sveg srca Zelim!. * 5 EUKLION: Ti nj Protiv moje volje? Sto? le, bez tvoje volje ne! Al jah Ja ju moram imatil {A da ée ibiti moja, Euklione, vijet ée EUKLION: Ma odvudléu te na sud, tu ‘odmah ne vratist LUKONID: A Sto to? EUKLION: To Sto simi ukrao! 0 te, koe a Jaltar pplathog teksta? i “|| Marin baie: B.Molitre c Pierre Corelle Op | 2:StoLikonid:nativazlatom? fionovu Skrinjct Euklionov novac iklonova Kudu uliionovu Keer 31 Koja Euklionova osobina dolazi do irataja u poleznom ‘eeu a A betoént eB. bitnest_¢ mahntost(o.}ktost || otaredenio uazokuje nesporazum urazgovors Euklona | jtikonida? - elo da poludi 28 tim lator! Pearaer, pose), 5, Sto Likonid priznaje kad kate da je posrnuo? [Basisbcliten 8. daje bio neiskren (ale bionemoraian 0. daje bio umiijen Nea ake poe da wide, Uy ren porcad Ft mene taett fade ‘TRINOM do.e.© priprome 2a drdouny motu priemne pte TRIN 32 URED I NASTAVA: Strojorstacesto 24, Zagreb Meare he TEL, 01/6872 404, GSM: 095 1333 333 Eneida - Vergiijev ep ~ rimski nacionaini ep ~ 9 896 heksametara ~ 12 pjevanja ~ obraduje mit © trojanskome main _junaku Enel, koji nakon pada Troje putuje na Apeninski poluotok i tamo osniva rimsku dréavu (prema predaji S07 Eneia Je praotac kralievskaga roda Juliievaca) ~ ep je pisan po uzoru na Homerowi Odiseju i fjadu (prvih Sest jevanja sliéno je Odiseji jer prikazuje Enejina pustolovno putovanje, a drugih est pjevanja sliéno je Ijadi jer prikazuje ratove na italskoj obali) — u epu se javjaju homerski motivi (lutanje, srdiba bogova, silazak: v podzemije, Fetrospestivno preprigavanje propasti Troje, ferada Sita). Ep potinje invokacijom: ,Pjevaj mi, Muzo, zhog Zega i kojeg Lvrijedivei boga...”. Radnja epa potinje in medias res Likovi: Eneja (glavni junak), Didona (kraljca Kartage, Enejina liubavnica u Kartagi), Turno {voda italskih plemena), Lavinija (ket kralja Latina), bogovi (Enejina majka Venera, Junana) ‘Sadriaj: Nakon sedmogodiinjega lutanja oluja Eneju baci na sjeverny afritku obalu, u blizni Kartage (dananji Tunis), gdje ga Primi kraljica Didona, Eneja Didoni retrospektivno (poput Odiseja na Alkinojevy dvaru u Odiseji) prepritava pad Troje ahvaljujuci Odisejevu lukavstvu s trojanskim konjem Grci su usliu Troju i zapalil je, a Eneja je uspio spasiti svojega oca Anhiza, sina Jula Askanija i skupinu Trojanaca, 2a koje sada trail novu domovinu. Na potical Enejine majke, bovice ljubavi Venere, izmedu Didone i Eneje razuije se liubav, ali bogovi podsjecaju Eneju na njegovu duinost prema vlastitome narodu. Eneja odlazi, a Didone £2 Proklinje i patini semoubojstvo. Nakon dolaska u Italiju Eneja ratuje s Latinima koje predvodi miadi Turno. Eneja pobjeduje ‘Tuma i udruduje se s Latinima oZenivliLaviniju, kéer kralja Latina, koja je ranije bila zarutena za Turna, PITANJA ZA PONAVLANJE | USUSTAVLIIVANJE GRADIVA F TEMELINA CIVILIZACUSKA DJELA | ANTICKA KNJIZEVNOST Stig A 1, Ukojemu se djelu nalaresljedeci 2. Kojijenastaif ep u svjetskoy 4. Kako se zoel brad raj? sihov? koievnost? Ai) Binakve spite Zarvinica JA.EpoGilgamesu 8.Ramajona——‘feOgfgja_D.Teba Poliubi me poljpcem ust svoj, [C.Mahatharata Talmud fb je toja stad od vina koje knifevno djlo zapotinje Mik nobotin mired, 3. Kako se naiva tisk postupak Sledetim stinovima? aie razito ime je woe, upotijeblen usjedetim sthovima? | doe stunt mats pica able Toe 2010 te lube djevoje Josinaks mito Muze opomernom aren, |sife-sudblnm gran Lovin te ile, Koji se mnogo naluta razorivii presvetu Troju: radojué sie na hopnu ino mors odredbon vii Au biblijskome djelu Pjesma nad lerosove, 0d mnogih on vidje id in spozno, | koji ga gonjahu tako zbog srdibe krute Junone: plesmoma imogs nvmovece epic rersjem” | shlew Okovon!Prometey 8. udjetu Bubrovko wana Gundutiéa [a peadouf ge age 8. Homerovaijada Cu djelu Judito Marka Maruliéa C. retardacija D. retrospekcija C. Sofoklov Kralj Edip D.Udllu Novela od Stance Marina D. VersijovaEneide Detiéa Nema Chet ote de wapibs, Uy wan pomed it maar WihaTRINH RING! 7, Koje od siiedetih djela pripada ‘dramskomu knjifevnom rodu? ‘A. Homerova Odlseja B, Ovidijeve Metamorfoze .Sofoklov Krol Edip D. Vergilijeva Eneida 8, Koji je poznati lk anti¢ke knjizevnosti nna potetku tragedije na vrhuncu sre¢e, slave i moéi, a na kraju posramijen, sijep lotajan? AAbile} B.Ed C.kreont D. Promete} 2 Koji naslov nos! gréka tragedija koja obraduje temu suprotstavijanja kraljevo} zapovijedi | zasniva se na mitovima o sudbini Edipova roda? A.Antigona ——_—B. Elektra .kralj dip. Okovani Promete} 10, Koji starogréki autor, prikazujuei u jJednoj od svojih sedam oéuvanin tragedija sukob dvaju jakih protivnika, od kojih jedan Zell unit Ijudski sod zemijeniti ga novim, 2 drugi mu se suprotstavija, stvara jedno od najpoznatiih djela klasiénoga razdoblia aréke antitke knjizevnosti? A.Eshil 8, Euripid C. Homer D. Sofoklo 11, Kojije anti&l junak, ujedno iZeusov protivnik, postao simbolom potrage 2a ananjem? A.Abilej 8.Edip C.Eneja _D. Promete} “TRINOM 12, Koll je od sijedecth pjesrika predstavnik rimske anti¢ke knjizevnosti? ‘A. Alkej B. Anakreont C. Katul D. Pindar 13, Kojom je vrstom stiha napisana Eneida? [A dvostruko rimovanim dvanaestercem 8. epskim desetercem C.aleksandrincem D. heksametrom 14, Tko je glavni lk Plautove komedije Skrtac? A. Euklion C. Megador 8, Kongrion D. Strobil 25, Kako se nazivaju svete knjige stare Indijske knjidevnosti? A. Mahabharata ©. Ramajana 8. Pangatontra D.Vede 16, Koji od sijedecih bibliskih tekstova pripada starozayjetnim Povijesnim knjigama? A. Pjesma nad pjesmoma 8. Knjiga ielaska |. Psalmi D.Judite 17. Tko je autor Metamorfoza? /A. Horacije 8B. Katul c.Ovidije D.Vergilje 18, Koji lk iz Plautove komedife Skrtac ingovara sljedece retenice? (.-) Taj dom vee godinama éuvom ocu, dfedu éak, tog Zovieko Sto sada unjo prebivo. ba) 0.0 pipreme x dow motor prijemne ite URED i NASTAVA: Stroarsha ceste 24, Zagred ‘TEL. 01/4872 404, 65M: 095 1333 333, ‘On imo keer, jednicy, 30 svaki don skazuje mi poéest vinom, tamjanom i ejetnim prohom. N20 jubov doo som da otac nen, Euion, nade blogo to, A. kuéni bog 8. Likonid C. Megador D. sluga Strobil 19, Na koji se lk odnos sljedeéa retenica? Niegovo sedmogodinje putovanje ‘morem zapotinje nakon propasti Troje, 2 motivirano je duinoSéu prema bogovima iobitelj. /A.na Ahileja B, na Eneju C. na Hektora Dna Prijama 20. Koji knjizevni lik izgovara sliedecu retenicu? ‘Sada sam bijednik isin sam grjesnice 1 drug ono), od koje se jadan rodih sam. A. Able 8. Edip . Kreont D. Odisey 22. Kofi knjifevni lk izgovara sliedecu retenicu? (.-)j0 kradom iskra ugrabih Te vatre, judma, Stono uéitelficom Vjestine svake svanu —pomoé velika. Za tokve grijehe moram kazan trpjet sad Pod vedrim nebom okovima prikovan! A. Edip 8 Hektor .Odise} D. Promete} viast j otkriéa Novoga svijeta (15. st). Dij ‘europskim jezicima (od 9. st.) Kenji [ERA — francusltruboduri§njoma mi rodovit vrste: Seo VUER] » ranyy jek. Traje od pada Zapadnoga Rimskog Carstva (5. st.) do pada Carigrada pod tursku se na latinski srednji vjek (5. ~ 9. st) i razdoblje knjiZevnosti na narodnim ji Minnesangeri piu i iavode uz glazbenu pratnju vitesku ljubavnu poealju (najstarij je ‘poznati trubadurski pjesnik Guilhem IX., a znaéajni su predstavnici takvoga pjesnitva i provansalski pjesnik Bernart de \Ventadorn i njemacki trubadur Walter von der Vogelweide) ~ golija poeziju, a najznagajnili je zbornik vagantskoga pjesnistva zbirka Carmina burana. ii vaganti (pjesnici-lutalice)pisu religiozn | syjetownu Nona Ue joe do wipes. Uy wan pomed Uh merge iba.»or oe TRINOM 4.0. pepreme za drBavnuaturuprijemne ste TRIN 34 URED i NASTAVA: Strojorska cesta 24, Zagreb pa het ‘TEL. 01/ 6672 408, GSM: 095 1333 333 EPIRA T STAY -postoje aie wsteepova: tisk epot na bibliske teme(uzr je Velie i usment narod epov ukojms se obraduju vet teme, te. nacionaln epov: Piesma o Rolonda~francusk ep o Kars Velkomeinjegovu vtexu Roland u desetercma) Piesma o Gidu~ Spajolsk ep 0 nacionainomejunakuRodriu, kale aboghrobrost dove ttl Cid” Beowulf ~engleski ep ojunatkim podvrima egendarnoga unakaratnika Seownifa Pesmao Nibelunzima~ njemaek' ep ko obraduje legend ie germanske poss (an obradenu sandskome zhoriky Edd) alevota~finski abornk narodnih plesama nakradno povezenih ucelovito delo PKA U PROZE - sv. Augustin svoj djelom lspovjest!utemeluie autobiografi kao Zant, 2 najpopularia je promna vsta viteSki roman (npr. Roman o Tristanu i Izoldi). RAMA - u potetku je povezana s prostorom crive (ic turglje postupno se ravvjaju tzv. erkvena prikazanja, mirakuli, ‘oralitt,pasije), postupno se razvijau I razit obi svjetovne drame (nor. farsa) HRVATSKA SREDNJOVIEKOVNA KNILZEVNOST ranvjala se na trim Jezicima(latnskt je jezik) ina trima pismima latinica lagaljiea, bosandca il hvatska(zapadna) él). staril safwvani tekstovi brvatske kniéewnostl zapisi sv u kemenu lepigrafski someniel: staroslavenski jezik, (staro)hrvatski Nats kneza Trpimira, 852. u Rtinicama pokraj Klsapronaden je fragment grede starckrSéanske erkve na kojemu je latinskim jezikom i latinicom uklesano ime ititula: ,Pro duce Trepimir(ero)". _ 1 Valunska plota, 11. st. - sadr3i natpis na dvama jezicima i pismima: prvi redak - hrvatski jezik i obla glagoljica (,Teha i sin njerin ratohna.) | drug redak- latins ene tina (Juno njezin unuk)- 1 Kreka maps, 11s. psan hrvatsom redaksjom staroslavenskoga esta blom glagoliom, sjedoto gradi erkveu Krk \ CIBASCANSKA PLOEA (oko 1100.): suandy _~ _Jezk:narodni,Zakavsiselementima staroslovenskoga ezika(hrvatska redakciastarslavenskogs jeika) S97 pismo: prijelazi tip soble na ueltu (hrvatsku) ago = _pronadena je u erful sv. Lucie Jurandvoru kraj Bake na otoku Krkua danas se Zuva u zgradi Hrvatske vosti I umjetnosti (HAZU) u Zagrebu ~ Wri sv Lucie prvotno je sulla ka Hjevapregredna plota(plute) lamedu prostora za sveenstve (presiterl)|prostora 20k, akasije je ugradena pod crkve ~ test ima 13 redaka, sastoj se od dvalu dijelova, a autorl su dvojica lagojakihsvecenika benediktin 4. io -z0ps20 ga je opat Dri poEinie invokacijom (zaivom Presvetoga Toit) ~ sje zapis 0 tome da je hrvatski kraj 2vonimir darovao 2upi svete Lucile ledinu zemiste) za gradnju rive, navode se svedoeidarvanja (Oesinir, Martin, Pribnes, Jako, ana kraju se navi Kletvaonome ko bi Garvan xporo, kao obvez redovrika da mole a darvatela 2. io. -zapsa0 ga je opat Dobrovit, ~zapis o gradi crve svete ci, crkvu je gradio Dobrovts devetero brace redovika 2a wrijeme kneza Kosmata, koji je tad viadao cletom Krajinom, ana kraju se iste da je jedan posjed (Mikula u Otofeu) bio uaajednigtv ¢ crkvom svete Lucie ~ Babtanskaploga ima: -prawno znaene: tekst je darovnica kala Zvonimira - kulturne-povijesno anaéenje: u njemu se prvt put na hrvatskome jezky | glagoliet spominju hvatsko imei tua krala Zvonimira te saznajerso da je otok Krk ono wrijeme bio hrvatsk keéevno-umjetick znatene: pes item ostaren je rimom, alters sSSHGHRBey | polisindetonom Sy, Plominski natpis, 11./12. st. - glagoljski natpis na romanickojerkvi sv. Jurja u Plominu: ,Ovo je pisao s Ry © Nos Zancow hrvatskesrednioviekovne kniitevnosti: BO + PROZA 29 ise?” ‘Miso! po zakonu rimskoga dvora, 1483, - prva hrvatska tiskana kniiga (tv. edito princeps Mi Prvotisak) na lagoljii = nastao na predloSku Misala knez0 Novaka it 1368. lekcionari | Lekcionar fra Bernardina Spigonina, Venecija, 1295. (prva hrvatska kniiga Uskona na ltinil risa vopove Pismo Nikole Modruikoga, 5. st. - pr polemiki tekst na hrvatskome jezika ukojemu Steno proponfodnl teksto ‘modruski biskup brani glagolic i stavensko bogosluije _apokrifi (lain Zivatopissvetace, na popularan fantasti¢an natn pripovijedaju epizode fe Staroga | Novoga zovjeta)| legende (CRKVENA PROZA O plsmenima traktat (resprava) Crnorisca Habra 9/10. st. na staroslavenskome jeziku Z2NANSTVENI spl orazvolu staroslavenske pismenostinastank glagojice TEKSTOVI | Lucidar ~ enciklopediasrednjovjekownog ananja psana u obliku djaloga izmedu uéenika i uéitelja =_nastala na atinskome jenikuu Njematko) u22. st, a donas Je dopria uprijevodu sZeSkog U5, st “Rn Ue oe Toca Uy wal onal ELE wane Ws