3.

Binomna slučajna varijabla

3.1. Osnovno o binomnoj slučajnoj varijabli

Za indikatorsku ili Bernoullijevu slučajnu varijablu s vjerojatnošću uspjeha
p je

E(X) = p,
V (X) = (1 − p)2 p + (0 − p)2 q = pq 2 + p2 q = pq(p + q) = pq.

Ako je Bnp binomna slučajna varijabla koja mjeri broj uspjeha u n ponavljanja
pokusa, onda su njezino očekivanje i varijanca

E(Bnp ) = np,
√
V (Bnp ) = npq, σ(Bnp ) = npq.

3
Zadatak 3.1. Ivica gađa metu 5 puta i svaki put pogađa s vjerojatnošću . Slu-
5
čajna varijabla X je broj promašaja. Kolika je vjerojatnost da je Ivica barem jednom
pogodio metu? Koliko je očekivanje?

Rješenje. Budući da X mjeri broj promašaja, uspjeh je ako Ivica ne pogodi metu, tj.
2
p = . Budući da se radi o binomnoj slučajnoj varijabli s n = 5, onda je očekivanje
5
2
E(B5, 2 ) = 5 · = 2.
5 5
Označimo s A događaj da je Ivica barem jednom pogodio metu. Vjerojatnost da je
Ivica barem jednom pogodio metu suprotan je događaju da Ivica niti jednom nije
pogodio metu, pa je
 5
2 32 3093
Pr(A) = 1 − Pr(A) = 1 − =1− = .
5 3125 3125

3.2. Funkcija vjerojatnosti binomne slučajne vari-

jable Bnp
Vjerojatnost da se uspjeh binomne slučajne varijable dogodi točno k puta je
 
n k n−k
Pr(Bnp = k) = p q .
k
38 3. Binomna slučajna varijabla

Zadatak 3.2. Strijelac gađa metu 3 puta i svaki put pogađa s vjerojatnošću 32 .
Neka slučajna varijabla X predstavlja broj pogodaka. Nađite očekivanje i varijancu
za tu varijablu. Koja je vjerojatnost da je:

(a) pogodio cilj točno 2 puta,

(b) pogodio cilj manje od 2 puta,
(c) pogodio cilj?

Rješenje. Radi se o binomnoj slučajnoj varijabli s n = 3 i p = 23 , pa je očekivanje

te slučajne varijable
2
E(B3, 2 ) = 3 · = 2,
3 3
dok je varijanca
2 1 2
V (B3, 2 ) = 3 · · = .
3 3 3 3
(a) Vjerojatnost da je strijelac pogodio cilj točno 2 puta je
   2  3−2
3 2 1 4 1 4
Pr(B3, 2 = 2) = =3· · = .
3 2 3 3 9 3 9

(b) Vjerojatnost da je strijelac pogodio cilj manje od 2 puta je

   0  3−0    1  3−1
3 2 1 3 2 1
Pr(B3, 2 = 0) + Pr(B3, 2 = 1) = +
3 3 0 3 3 1 3 3
1 2 1 7
= +3· · = .
27 3 9 27
(c) Vjerojatnost da je strijelac pogodio cilj suprotna je događaju da strijelac nije
pogodio cilj, pa je rješenje
   0  3−0
3 2 1 1 26
1 − Pr(B3, 2 = 0) = 1 − =1− = .
3 0 3 3 27 27

Zadatak 3.3. Što je vjerojatnije u igri podjednakih protivnika:

(a) dobiti 3 partije od 4 ili dobiti 6 partija od 8,

(b) dobiti barem 3 partije od 4 ili dobiti barem 6 partija od 8?

Rješenje. Primijetimo da imamo dvije binomne slučajne varijable, kod kojih je vje-
rojatnost uspjeha p = 21 . Kod binomne varijable B1 koje je n = 4, a kod B2 , n = 8.
Dakle B1 = B4, 1 , B2 = B8, 1 .
2 2

(a) Vjerojatnost da dobijemo tri od četiri partije je

   3  4−3
4 1 1 1 1
Pr(B1 = 3) = =4· = .
3 2 2 16 4
 3.2. Funkcija vjerojatnosti binomne slučajne varijable Bnp 39

Vjerojatnost da dobijemo šest od osam partija je

   6  8−6
8 1 1 1 7
Pr(B3 = 6) = = 28 · = .
6 2 2 256 64
Odmah se vidi da je vjerojatnije da ćemo dobiti tri od četiri pratije.
(b) Vjerojatnost da dobijemo barem tri od četiri partije je
   4  4−4
1 4 1 1 1 1 5
Pr(B1 = 3) + Pr(B1 = 4) = + = + = .
4 4 2 2 4 16 16
Vjerojatnost da dobijemo barem šest od osam partija je

Pr(B3 = 6) + Pr(B3 = 7) + Pr(B3 = 8)

   7  8−7    8  8−8
7 8 1 1 8 1 1
= + +
64 7 2 2 8 2 2
7 1 1 37
= + + = .
64 32 256 256
Dakle, vjerojatnije da ćemo dobiti barem tri od četiri pratije, nego barem šest
od osam.
Zadatak 3.4. U obiteljima s petero djece, djevojčice se rađaju s vjerojatnošću
0.505. Ako znamo da je najstarije dijete u obitelji s petero djece djevojčica, nađite
vjerojatnost da takva obitelj ima točno 2 dječaka i 3 djevojčice.
Rješenje. Budući da je najstarije dijete djvojčica, onda na preostala četiri mjesta
treba rasporediti 2 dječaka i 2 djevojčice. Mjesto gdje stavljamo preostalog 2 dje-
vojčice biramo na 42 = 6 načina

 
4
Pr(2m, 3ž) = (0.495)2 (0.505)2 ≈ 0.37493.
2
Zadatak 3.5. U kutiji se nalazi 15 simetričnih kocaka. Među njima su sve, osim
jedne, ispravne (na stranicama im pišu brojevi od 1–6). Na neispravnoj kocki na tri
stranice piše broj 1, a na preostale tri brojevi 2, 3 i 4. Slučajan pokus sastoji se u
nasumičnom izvlačenju i bacanju izvučene kocke 6 puta. Odredite vjerojatnost da
je kocka svih 6 puta pala na broj 1.
Rješenje. Označimo s I događaj da je izvučena kocka ispravna i s N da je izvučena
kocka neispravna. Vjerojatnost da je kocka svih 6 puta pala na broj 1 jednaka je
vjerojarnosti da smo izvukli ispravnu kocku i da je tada ona pala 6 puta na broj 1
plus vjerojatnost da smo izvukli neispravnu kocku i ona je 6 puta pala na broj 1,

Pr(jedinice) = Pr(I) · Pr(6 puta pao 1) + Pr(N ) · Pr(6 puta pao 1)

 6  6
14 1 1 3 14 1 1 729
= · + · = · + ·
15 6 15 6 15 46656 15 46656
743
= ≈ 0.00106.
699840
40 3. Binomna slučajna varijabla

Zadatak 3.6. Simetrična kocka se baca 2006 puta. Odredite vjerojatnost da broj
5 padne 2004 puta, a da u svim ostalim bacanjima padne broj 2.

Rješenje. Ovo
nije binomna slučajna varijabla, ali možemo razmišljati na sličan
način. Na 2006
2004
načina možemo izabrati mjesta gdje će pasti broj 5. Vjerojatnost

2004
padanja broja 5 točno 2004 je 16 . Na preostala dva mjesta (koja su jednoznačno

2
odrađena, mora pasti broj 2, što će se dogoditi s vjerojatnošću 16 . Konačno,
vjerojatnost traženog događaja je
   2006
2006 1
.
2004 6

Zadatak 3.7. U kutiji se nalazi 8 bijelih i 16 crnih kuglica. Nakon što uplati 100 kn
kotizacije za sudjelovanje u igri, natjecatelj unaprijed odabire broj kuglica m koje će
izvući, pri čemu za svaku izvučenu crnu kuglicu gubi 7 kn, a za svaku bijelu kuglicu
dobije (26 − m) kn. Nakon što je neka kuglica izvučena, vraća se u kutiju. Za koji
m će natjecatelj imati maksimalnu očekivanu zaradu i koliko to očekivanje iznosi?

8 1
Rješenje. Vjerojatnost izvlačenja bijele kuglice u svakom izvlačenju je = jer
24 3
se kuglice vraćaju u kutiju. Broj izvučenih bijelih kuglica u m izvlačenja opisan je
binomnom slučajnom varijablom Bm, 1 , dok je broj izvučenih crnih kuglica opisan
3
slučajnom varijablom m − Bm, 1 . Slučajna varijabla Z koja opisuje zaradu dana je
3
sa
Z = −100 + (26 − m)Bm, 1 − 7(m − Bm, 1 ).
3 3

Korištenjem svojstava očekivanja dobivamo

E(Z) = E(−100 + (26 − m)Bm, 1 − 7(m − Bm, 1 ))

3 3

= −E(100) + (26 − m)E(Bm, 1 ) − 7(m − E(Bm, 1 ))

3 3
 
1 1
= −100 + (26 − m) · m − 7 m − m
3 3
1 2
= − m + 4m − 100.
3
Broj m za kojeg je očekivana zarada maksimalna dobivamo traženjem maksimuma
kvadratnog polinoma. Lako se provjeri da je traženi m = 6. U tom slučaju očeki-
vanje iznosi E(Z) = −88.

Zadatak 3.8. Strijelac gađa metu n puta, pri čemu je vjerojatnost da će je pogoditi
20 %.

(a) Ako je vjerojatnost da će pogoditi metu 3 puta 0.11469, a da će je pogoditi 4

puta 0.028672, odredite koliko puta je strijelac gađao metu.
(b) Ako je poznato da je strijelac pogodio metu više od 4 puta, kolika je vjerojatnost
da ju je pogodio točno 6 puta?
 3.2. Funkcija vjerojatnosti binomne slučajne varijable Bnp 41

Rješenje. Zapisujemo uvjete iz teksta zadatka:

 
n
0.11469 = Pr(Bn,0.2 = 3) = · 0.23 · 0.8n−3 ,
3
 
n
0.028672 = Pr(Bn,0.2 = 4) = · 0.24 · 0.8n−4 .
4

Da bismo povezali ova dva uvjeta, primijetimo da je

   
n n(n − 1)(n − 2)(n − 3) (n − 3) n(n − 1)(n − 2) (n − 3) n
= = · = · .
4 4·3·2·1 4 3·2·1 4 3

Dijeljenjem druge jednakosti prvom dobivamo

   
n 4 n−4 (n − 3) n
· 0.2 · 0.8 · · 0.2
0.028672 4 4 3 n−3
=  =   = .
0.11469 n 3 n−3 n 16
· 0.2 · 0.8 · 0.8
3 3

Odavde slijedi n = 7 (zapravo, n = 6.999930, ali znamo da n mora biti prirodan

broj). Tražena vjerojatnost iz dijela (b) je

Pr((Bn,0.2 = 6) ∩ (Bn,0.2 > 4)

Pr(Bn,0.2 = 6 | Bn,0.2 > 4) =
Pr(Bn,0.2 > 4)
Pr(Bn,0.2 = 6)
=
Pr(Bn,0.2 = 5) + Pr(Bn,0.2 = 6) + Pr(Bn,0.2 = 7)
 
7
· 0.26 · 0.81
6 28
=      = .
7 5 2 7 6 1 7 7 0 365
· 0.2 · 0.8 + · 0.2 · 0.8 + · 0.2 · 0.8
5 6 7