Rješenja ljetnog roka više razine mature iz matematike

2019./2020.

theMatura
3. prosinca 2022.

1
1 Prvi zadatak
Koju znamenku treba dopisati zdesna broju 9077 tako da dobiveni peteroznamenkasti
broj bude djeljiv sa 6?
A. 1
B. 4
C. 6
D. 9

Rješenje:

Broj je djeljiv sa 6 ako i samo ako je djeljiv s 2 i s 3, stoga moramo naći znamenku takva da je
ona parna te da zbroj znamenaka s njom bude paran. Zbroj znamenaka broja 9077 je 9+0+7+7 = 23
te jedino ako dodamo 4 na kraj će zbroj znamenaka biti 27 koji je djeljiv s 3 te je broj 90774 paran.
Dakle, točan odgovor je B. 4.

2 Drugi zadatak
Koji je od navedenih nizova aritmetički niz?
A. -8, -4, 1, 7, ...
B. 8, -4, 2, -1, ...
C. -2, -1, 1, 2, ...
D. 2, -1, -4, -7, ...

Rješenje:

Da bi niz bio aritmetički mora vrijediti an − an−1 = d, ∀n ∈ N te ručnom provjerom vidimo

da jedino niz pod D. zadovoljava to svojstvo, 2 − (−1) = −1 − (−4) = −4 − (−7) = 3. Dakle, točan
odgovor je D. 2, -1, -4, -7, ...

3 Treći zadatak
7x−1 5x+9
Ako je 5 = 6 , koliko je 6x − 4 ?
A. -13
B. -1
C. 8
D. 14

2
Rješenje:

Rješavamo jednadžbu:

7x−1
5 = 5x+9
6
6(7x − 1) = 5(5x + 9)
42x − 6 = 25x + 45
17x = 51 ⇒ x = 3
6 · 3 − 4 = 14
Dakle, točan odgovor je D. 14.

4 Četvrti zadatak
Ako je 27m = 8, koliko je 9m
A. 2
B. 3
C. 4
D. 6

Rješenje:

1 2 √
3
27m = 8 ⇒ m = log27 (8) = 3 log3 (8) ⇒ 9m = 3 3 log3 (8) = 82 = 4. Dakle, točan odgovor je
C. 4.

5 Peti zadatak
U ulici živi 5 obitelji s po jednim djetetom, 8 obitelji s po dvoje djece, 4 obitelji s po
troje djece, 1 obitelj sa sedmoro djece i nekoliko obitelji s po četvero djece. Ako je
prosječan broj djece po obitelji u toj ulici jednak 2.4, koliko je obitelji s po četvero
djece?
A. 1
B. 2
C. 3
D. 4

Rješenje:

Označimo s a, b, c, d, e redom broj obitelji s jednim, dvoje, troje, četvero i sedmoro djece. Tada
imamo jednadžbu: 5+8·2+4·3+d·4+1·7
a+b+c+d+e = 2.4 ⇒ 5+8·2+4·3+d·4+1·7
18+d = 2.4 ⇒ 1.6d = 3.2 ⇒ d = 2. Dakle,
točan odgovor je B. 2.

3
6 Šesti zadatak
Brat i sestra mjerili su duljinu svojih koraka. Bratov je korak za 9 cm dulji od sestrina
koraka, a sestrin je korak za 12 % kraći od bratova koraka. Kolika je duljina sestrina
koraka?
A. 62 cm
B. 66 cm
C. 71 cm
D. 74 cm

Rješenje:

Označimo s x, y redom duljine koraka brata i sestre. Rješavamo sljedeći sustav:

x=9+y
y = 0.88x
y = 0.88(9 + y) ⇒ 0.12y = 7.92 ⇒ y = 66
Dakle, točan odgovor je B. 66 cm.

7 Sedmi zadatak
Omjer žitarica i suhoga voća u 550 g mješavine je 10 : 1. Ako mješavini dodamo
150 g suhoga voća, koliki će biti omjer žitarica i suhoga voća u novoj mješavini?
A. 4 : 1
B. 5 : 2
C. 10 : 3
D. 11 : 4

Rješenje:

Označimo s V, Z redom masu suhog voća i žitarica. Z : V = 10 : 1 ⇒ Z = 10V, 550 = Z + V =

11V ⇒ V = 50, Z = 500. To su početne gramaže voća i žitarica. Dodavanjem 150 grama suhog
voća slijedi da je V = 200, Z = 500 te je stoga Z : V = 500 : 200 = 5 : 2. Dakle, točan odgovor je
B. 5:2.

8 Osmi zadatak
Koliko stranica ima pravilni mnogokut kojemu je mjera unutarnjega kuta 168◦ ?
A. 12
B. 20
C. 30
D. 42

4
Rješenje:
◦
Formula za veličinu unutarnjeg kuta α u nekom n-terokutu je α = (n−2)·180
n ⇒
◦ (n−2)·180◦ 15
168 = n ⇒ n = 14 (n − 2) ⇒ n = 30. Dakle, točan odgovor je C. 30.

9 Deveti zadatak
Koliki je obujam polukugle polumjera 2.4 m?
A. 7.24 m3
B. 9.05 m3
C. 12.06 m3
D. 28.95 m3

Rješenje:

Formula za volumen kugle polumjera r je V = 43 r3 π. Stoga je volumen kugle iz zadatka

V = 57.9058 m3 . Obzirom da se traži volumen polukugle, dijelimo dobiveni rezlutat s 2 te dobivamo
28.95 m3 . Dakle, točan odgovor je D. 28.95 m3 .

10 Deseti zadatak
Čemu
( je jednak y u rješenju sustava jednadžba
3x − 25y = −57.6
y ?
3 −x=0
A. 0.9
B. 1.6
C. 2.4
D. 3.2

Rješenje:

x = y3 ⇒ 3 y3 − 25y = −57.6
−24y = −57.6 ⇒ y = 2.4
Dakle, točan odgovor je C. 2.4.

5
11 Jedanaesti zadatak
Varijabla x izražena je s pomoću realnoga broja t. Za koju je od navedenih vrijednosti
varijable x vrijednost funkcije f (x) = −x + 4?
A. x = t − 1
B. x = t
C. x = t + 1
D. x = t + 2

Rješenje:

Opća jednadžba pravca je y = kx + l, gdje k označava koeficijent smjera pravca, a l odsječak

na osi y. Ako je k > 0, tada je funkcija rastuća, a ako je k < 0 je funkcija padajuća. Obzirom da je
koeficijent k u zadanom pravcu jednak −1, naš pravac pada te se time najmanja vrijednost postiže
za najveći x, što je u ovom slučaju x = t + 2. Dakle, točan odgovor je D. x = t + 2.

12 Dvanaesti zadatak
Na kojoj je slici prikazan pravac zadan jednadžbom Ax + By + 6 = 0, A > 0, B < 0?

6
Rješenje:

Prebacimo jednadžbu pravca iz implicitnog u eksplicitni: −By = Ax + 6 ⇒ y = −B 6

A x − B.
−B 6
Obzirom da je B < 0, A > 0, A > 0, − B > 0. Koristeći se znanjem iz rješenja prethodnog zadatka
time tražimo rastući pravac čiji je odsječak na osi y > 0. Dakle, točan odgovor je A.

13 Trinaesti zadatak
Koja od navedenih kvadratnih funkcija nema realnih nultočaka?
A. f (x) = (x − 8)2 + 13
B. f (x) = (x − 8)2 − 13
C. f (x) = 13(x − 8)2
D. f (x) = (x + 8)(x + 13)

Rješenje:

Kvadratna funkcija ax2 + bx + c nema realnih nultočaka ako i samo ako joj je diskriminanta
D = b2 −4ac < 0. Raspisom zadanih funkcija dobijamo da pod A. funkcija f (x) = x2 −16x+79, DA =
(−16)2 − 4 · 1 · 79 = −60 < 0. Dakle, točan odgovor je A. f (x) = (x − 8)2 + 13.

14 Četrnaesti zadatak
Ako trgovac prodaje žarulje po cijeni od 23 kn po komadu, za svakih 100 prodanih
žarulja zaradi 70 kn. Koliko bi zaradio za 400 prodanih žarulja ako bi ih prodavao po
cijeni od 25 kn po komadu?
A. 280 kn
B. 560 kn
C. 1080 kn
D. 1120 kn

Rješenje:

Na 400 prodanih žarulja trgovac zaradi 4 · 70 = 280 kn. Kada bi povisio cijenu za 2 kn, tada
bi zaradio dodatnih 400 · 2 = 800 kn te time ukupno 280 + 800 = 1080 kn. Dakle, točan odgovor je
C. 1080 kn.

7
15 Petnaesti zadatak
Broj neke vrste bakterija kontinuirano se povećava tako da ih je nakon svakih 9 sati
dvostruko više. Ako je u uzorku u 6 sati ujutro bilo 720 bakterija, koliko će ih biti u
16 sati istoga dana?
A. 1295
B. 1500
C. 1555
D. 2465

Rješenje:

Označimo s x uvećanje
√ bakterija po satu te s C broj bakterija. Tada iz zadatka slijedi:
(1 + x)9 · C = 2C ⇒ x = 9 2 − 1 = 0.08006. U zadatku je C = 720 stoga vrijedi (1 + x)10 · 720 = 1555.
Dakle, točan odgovor je C. 1555.

16 Šesnaesti zadatak
Riješite zadatke.

16.1. Izrazite C iz formule A = 5B(C − D).

Rješenje:

A+5BD
A = 5BC − 5BD ⇒ A + 5BD = 5BC ⇒ C = 5B .

16.2. Koja tri pozitivna broja treba umetnuti izmedu brojeva 16 i 81 tako da tih pet
brojeva čine geometrijski niz?

Rješenje:

Označimo s an n-ti član traženog geometrijskog niza ⇒ a1 = 16, a5 = 81. U geometrijskom

nizu vrijedu aan+1
n
= q, ∀n ∈ N, q ∈ R. Tako dobijamo aa51 = q 4 ⇒ q = ± 23 , no obzirom da se radi
o pozitivnim brojevima odabiremo q = 32 ⇒ a2 = 16 · q (2−1) = 24, a3 = 16 · q (3−1) = 36, a3 =
16 · q (4−1) = 54. Dakle, točan odgovor je 24, 36, 81.

8
17 Sedamnaesti zadatak
Riješite zadatke.

17.1. Duljina je jedne stranice pravokutnika 23.5 cm, a duljina je dijagonale 38.2 cm.
Kolika je duljina druge stranice toga pravokutnika?

Rješenje:

Označimo s a, b redom dulju i kraću stranicu pravokutnika te s d duljinu dijagonale. Skica

d
b

a
√
Iz Pitagorinog poučka slijedi d2 = a2 + b2 ⇒ b = d2 − a2 = 30.116 cm.

17.2. Duljina je katete pravokutnoga trokuta 3 cm, a mjera kuta nasuprot te katete
41◦ 35′ . Kolika je duljina hipotenuze toga pravokutnog trokuta?

Rješenje:

Označimo kut ̸ BAC s α = 41◦ 35′ s c, a duljine hipotenuze i katete pravokutnog trokuta:

c a

α
B
A
a c a
Iz poučka o sinusima slijedi: sin α = sin 90◦ ⇒c= sin α = 4.52 cm.

9
18 Osamnaesti zadatak
Riješite zadatke.

18.1. Odredite jednadžbu pravca koji prolazi kroz ishodište i okomit je na pravac s
jednadžbom y = − 19 x + 2.

Rješenje:

Označimo s k1 koeficijent smjera traženog pravca te s k2 koeficijent zadanog pravca. Uvjet

okomitosti daje k1 · k2 = −1 ⇒ k1 = − k12 = 9. Iz formule za jednadžbu pravca koji prolazi točkom
(x1 , y1 ) slijedi y − 0 = 9(x − 0) ⇒ y = 9x.

−−→ →
− →
−
18.2. Neka je AB = 8 i − 3 j . Koje su koordinate točke A ako je B(−5, 7)?

Rješenje:

−−→ →
− →
−
Označimo s A(xa , ya ) i B(xb , yb ). Iz uvjeta zadatka slijedi AB = (xb − xa ) i + (yb − ya ) j =
→
− →
−
8 i − 3 j ⇒ −5 − xa = 8, 7 − ya = −3 ⇒ A(−13, 10).

19 Devetnaesti zadatak
Riješite zadatke.

n−1 n−2



19.1. Odredite n za koji vrijedi 3 · n−4 = 22 · 2 .

Rješenje:

Rješavamo jednadžbu:

n−1
= 22 · n−2



3· n−4 2
(n−1)! (n−2)!
3 (n−1−(n−4))!(n−4)! = 22 (n−2−2)!2!
(n−1)! (n−2)!
3 3!(n−4)! = 22 (n−4)!2!
3 (n−1)(n−2)(n−3)
3!
= 22 (n−2)(n−3)
2!
(n − 1)(n − 2)(n − 3) = 22(n − 2)(n − 3)
n3 − 6n2 + 11n − 6 = 22(n2 − 5n + 6)
n3 − 28n2 + 121n − 138 = 0
(n − 23)(n − 3)(n − 2) = 0

10
 n−1


Ovdje eliminiramo rješenja n = 2, 3 jer donji član u izrazu n−4 mora biti veći od 0, odnosno mora
vrijediti n > 4. Dakle, točan odgovor je n = 23.

19.2. Napišite neku kvadratnu jednadžbu čija su rješenja različita i jedno je pet puta
veće od drugoga.

Rješenje:

Označimo s x1 , x2 rješenja kvadratne jednadžbe ax2 + bx + c = 0. Uvjet zadatka zadaje

x1 = 5x2 . Iz Vièteovih formula slijedi x1 + x2 = − ab , x1 · x2 = ac ⇒ 6x2 = −b 2 c
a , 5x2 = a . Obzirom da
nemamo uvjete na a, b možemo uzeti a = 1, b = −6 ⇒ x2 = 1, x1 = 5, c = 5 te time naša jednadžba
izgleda x2 − 6x + 5 = 0.

20 Dvadeseti zadatak
Riješite zadatke.

203
10 −10 202
20.1. Koliko je 10203 +10202

Rješenje:

10203 −10202 10·10202 −10202 9·10202 9

10203 +10202
= 10·10202 +10202
= 11·10202
= 11
.

20.2. Džepno računalo daje pogrešan rezultat množenja

123456780 · 123456780 − 123456785 · 123456775. Koji je točan rezultat?

Rješenje:

123456780·123456780−123456785·123456775 = (123456775+5)(123456775+5)−(123456775+
10) · 123456775 = 1234567752 + 10 · 123456775 + 25 − 1234567752 − 10 · 123456775 = 25.

11
21 Dvadeset prvi zadatak
Riješite zadatke.

4
21.1. Odredite domenu funkcije f (x) = 2x −8 .

Rješenje:

Domena funkcije je interval na kojemu je funkcija definirana. U zadanoj funkciji nazivnik mora
biti različit od 0 jer dijeljenje nulom nije definirano. Zato rješavamo jednadžbu 2x − 8 = 0 ⇒ x = 3.
Dakle, Df = R \ 3.

21.2. Ako je f (x) = log x i g(x) = 15x, koliko je (f ◦ g)(2.28)?

Rješenje:

(f ◦ g)(2.28) = f (g(2.28)) = f (34.2) = log 34.2 = 1.53403.

22 Dvadeset drugi zadatak

Riješite zadatke.

2x+3
22.1. Riješite nejednadžbu x+4 >1 .

Rješenje:

2x+3 x−1
Promatramo rješenja jednadžbe x+4 −1>0⇒ x+4 >0 :

−∞ −4 0 1 ∞

x−1 − − − • +

x+4 − • + + +
x−1
x+4 + − − • +

U tablici su označene vrijednosti funkcija na pojedinim intervalima. Crni kružići označavaju nultočku
funkcije u tome redu. Vrijednosti funkcije u zadnjem redu dobijemo pomoću funkcija komponenata
(primjerice, funkcije x − 1 i x − 4 obje poprimaju strogo negativne vrijednosti na < −∞, −4 > te
je time razlomak x−1
x+4 strogo pozitivan na tom intervalu te upisujemo + u zadnji red). Sada vidimo
da je x−1
x+4 > 0 za x ∈< −∞, −4 > ∪ < 1, +∞ >.

12
22.2. Riješite jednadžbu |2x − 3| = 4x − 5.

Rješenje:

Ukoliko je izraz u apsolutnim zagradama strogo pozitivan, tada vrijedi 2x−3 = 4x−5 ⇒ x = 1
koji ne zadovoljava jednadžbu |2x − 3| = 4x − 5 ⇒ | − 1| ̸= −1. S druge strane, ukoliko je izraz u
apsolutnim zagradama ≤ 0, tada slijedi 2x − 3 = −(4x − 5) ⇒ x = 43 te taj x takoder zadovoljava
uvjete početne jednadžbe | − 13 | = 13 . Dakle, točan odgovor je x = 43 .

23 Dvadeset treći zadatak

Riješite zadatke.

23.1. Odredite sva rješenja jednadžbe cos (x − π7 ) = 1.

Rješenje:

cos (x − π7 ) = 1
x − π7 = 0 + 2kπ, k ∈ Z
x = π7 + 2kπ, k ∈ Z

23.2. Riješite nejednadžbu 10x ≤ 6 · 5x .

Rješenje:

10x ≤ 6 · 5x
2x ≤ 6
x ≤ log2 6
Možemo dijeliti s 5x jer je 5x ̸= 0, ∀x ∈ R.

13
24 Dvadeset četvrti zadatak
Riješite zadatke.

24.1. U rasadniku pravokutnoga oblika posadeno je 7650 sadnica i to tako da na sva-

kome metru kvadratnom raste 6 sadnica. Oko cijeloga rasadnika ograda je duljine 200
metara. Koliko iznose duljina i širina rasadnika?

Rješenje:

Označimo s a, b redom duljinu i širinu rasadnika. Skica izgleda ovako:

1 a

Iz uvjeta zadatka imamo da je 2a + 2b = 200 m. Ukupno ima 7650 sadnica kojih ima 6 po m2 te
je time površina rasadnika jednaka P = a · b = 7650
6 = 1275 m2 . Izrazimo b iz prve jednadžbe te
2
uvrstimo u drugu: a·(100−a) = 1275 ⇒ a −200a+1275 = 0 ⇒ a1 = 85, a2 = 15 ⇒ b1 = 15, b2 = 85.
Dakle, točan odgovor je 85 m i 15 m.

24.2. Dnevna dobit tvrtke opisana je formulom D(x) = −0.3x2 + 25.2x − 4 gdje je x broj
prodanih proizvoda, a D(x) dobit izražena u kunama. Kolika je maksimalna moguća
dnevna dobit te tvrtke?

Rješenje:

Zanima nas maksimum zadane funkcije kojeg možemo dobiti tako da izračunamo koordinatu
4ac−b2
tjemena te vrijednost funkcije u njemu. Koordinate tjemena su T ( −b
2a , 4a ) = (84, 525.2). Dakle,
točan odgovor je 525.20 kn.

14
25 Dvadeset peti zadatak
Riješite zadatke.

25.1. U kvadratnoj je mreži prikazano zemljište u obliku četverokuta.

Koliko je vremena potrebno oraču da izore prikazano zemljište ako u pola sata proječno
izore 5000 m2 zemljišta?

Rješenje:

Podijelimo površinu četverokuta na tri dijela: prvi dio je pravokutni trokut koji čine točke
A i D, drugi je pravokutnik kojemu je jedna stranica BC, a druga ide do katete prvog trokuta,
a treći dio je pravokutni trokut koji čine točke C i D. Ukupna površina P = P1 + P2 + P3 =
100·250
2 + 100 · 150 + 100·100
2 = 32500 m2 . Oraču prosječno treba sat vremena da izore 10000 m2
32500
zemljišta te mu time treba 10000 = 3.25 sati da izore zemljište. Treba još preračunati decimalni dio
u minute: 0.25h = 14 h = 15 minuta. Dakle, točan odgovor je 3 sata i 15 minuta.

15
25.2. Kada se pobočje pravilne peterostrane prizme razvije u ravninu dobije se kvadrat.
Ako je duljina osnovnoga brida te prizme 7.2 cm, kolika je visina te prizme?

Rješenje:

Pobočje pravilne peterostrane prizme sastoji se od 5 pravokutnika istih dimenzija. Označimo s

a duljinu jednog pravokutnika, odnosno duljinu osnovnog brida te s b širinu pravokutnika, odnosno
visinu prizme. Kada razvijemo pobočje prizme dobijemo kvadrat, stoga iz uvjeta zadatka slijedi
5a = b ⇒ b = 36 cm.

25.3. Skica prikazuje kružnicu sa središtem u točki S.

Rješenje:

Uočimo da je φ obodni kut nad tetivom te da je kut od 74◦ srednišnji kut nad istom tetivom.
Iz Poučka o obodnom i središnjem kutu slijedi da je obodni kut upola manji od središnjeg kuta nad
istom tetivom te je time φ = 37◦ .

26 Dvadeset šesti zadatak

Riješite zadatke.

26.1. Zapišite jednadžbu skupa svih točaka ravnine koje su jednako udaljene od točke
(10, 0) i pravca x + 10 = 0.

16
Rješenje:

Naša krivulja bit će parabola kojoj direktrisa ima jednadžbu x = −10 ⇒ x = − p2 = −10 ⇒
p = 20. Opća jednadžba parabolje je y 2 = 2px. Dakle, točan odgovor je y 2 = 40x.
√
26.2. Zadana je hiperbola kojoj je točka ( 3, 0) tjeme i pravac s jednadžbom y = −2x
asimptota. Odredite nepoznatu koordinatu točke (x, 4) koja se nalazi na toj hiperboli.

Rješenje:

2 2
Opća jednadžba hiperbole glasi xa2 − yb2 = 1, a jednadžbe asimptota su y = ± ab x ⇒ −2x =
b
√ √ √
− a x ⇒ b = 2a. Takoder iz koordinata tjemena dobijamo T ( 3, 0) = (a, 0) ⇒ a = 3, b = 2 3.
x2 y2 x2
Time je jednadžba tražene hiperbole 3 − 12 = 1 te je prva koordinata točke (x, 4) jednaka 3 =
2 √
1 + y12 = 73 ⇒ x = ± 7.

26.3. Odredite jednadžbu kružnice kojom je opisan trokut ABC ako je A(8, 1), B(0, 7), C(0, 1).

Rješenje:

2 2 2
Vidimo da je trokut pravokutan (AB = AC +BC ) te da mu je hipotenuza AB. U pravokut-
nom trokutu središte njemu opisane kružnice leži na polovištu hipotenuze S = PAB = ( 8+0 7+1
2 , 2 )=
1 1
p
2 2
(4, 4). Radijus kružnice je polovica duljine r = 2 AB = 2 (0 − 8) + (7 − 1) = 5. Dakle,
jednadžba kružnice je (x − 4)2 + (y − 4)2 = 25.

27 Dvadeset sedmi zadatak

Riješite zadatke.

p
27.1. Koliko je g ′ (6) ako je g(x) = (2x − 3)3 ?

Rješenje:
p 3 3
Zapišemo g(x) u obliku potencije: g(x) = (2x − 3)3 = (2x − 3) 2 ⇒ g ′ (x) = 32 (2x − 3) 2 −1 =
3 1
′ 3
√
2 (2x − 3) ⇒ g (6) = 2 ·
2 9 = 92 .

8
27.2. Neka su a = log2 5 i b = log5 3. Zapišite log5 9 s pomoću a i b.

17
Rješenje:

8 log2 2 3
log5 9 = log5 8 − log5 9 = 3 log5 2 − 2 log5 3 = 3 · log2 5 − 2 log5 3 = a − 2b.

27.3. U koordinatnome sustavu prikazan je graf funkcije y = f (x) na intervalu [−5, 10].

Za koje je sve realne brojeve x iz toga intervala f (x) = 3?

Rješenje:

Gledamo sve točke oblika (x, 3) koje leže na grafu funkcije y. Vidimo da su to sve točke u
intervalu za koje vrijedi x ∈ [−2, −1] te točka (5, 3). Dakle, točan odgovor je [−2, −1] ∪ 5.

28 Dvadeset sedmi zadatak

28. Na slici je prikazan graf funkcije f (x) = −2 sin (Bx) + C.

18
Koliko iznose B i C?

Rješenje:

Temeljni period funkcije isčitamo sa slike te vidimo da je on T = 4π jer je f (x) = f (x+4π), ∀x ∈

R. Sada možemo izračunati B pomoću formule T = 2π 1
B ⇒ B = 2 . C označava translaciju funkcije
sin x po y-osi. Inače vrijedi sin 0 = 0, no ovdje vidimo da je sin 0 = 1 te time zaključujemo da je
C = 1.

29 Dvadeset deveti zadatak

Riješite zadatke.

√
29.1. Kompleksni broj z1 = −5 3 + 5i jedno je rješenje jednadžbe z 3 = w gdje je w
kompleksni broj. Napišite preostala dva rješenja te jednadžbe.

Rješenje:

Ukoliko je z rješenje√neke kompleksne jednadžbe, onda je i z rješenje jednadžbe te time odmah

√ da je z2 = −5 3 − 5i takoder√rješenje√dane jednadžbe.
dobivamo √ Sada možemo izračunati w ⇒
(5i−5 3)3 = w ⇒ w = −125i−3·(5i)2 ·5 3+3(5 3)2 ·(5i)−375 3 ⇒ w√= −125i+1125i = 1000i.
Dakle, tražimo√ rješenje jednadžbe z 3 = 1000i. Neka je √ z = a + bi, z = a2 + b2 (cos φ + i · sin φ),
3
tada je z = ( a + √ 2 b ) (cos 3φ + i · sin 3φ) = 1000i ⇒ ( a2 + b2 )3 cos 3φ = 0 iz čega zaključujemo
2 3

da je cos 3φ = 0 jer a2 + b2 = 0 ako i samo √ ako a = b = 0 što ne zadovoljava

√ z 3 = 1000i. Dakle,
π
cos 3φ = 0 ⇒ φ = 6 . Takoder vrijedi: ( a + b ) · sin 3φ = 1000 ⇒ ( a + b )3 = 1000 ⇒ z3 =
2 2 3 2 2

10(cos π6 + i · sin π6 ) = −10i.

29.2. Za rješenja x1 , x2 kvadratne jednadžbe x2 − kx + k − 3 = 0 vrijedi da je x21 + x22 = 14.

Odredite vrijednosti realnoga broja k.

Rješenje:

Za rješenja x1 , x2 jednadžbe ax2 + bx + c = 0 vrijedi x1 + x2 = − ab , x1 · x2 = c

a. U danoj
jednadžbi vrijedi a = 1, b = −k, c = k − 3 te time imamo tri jednadžbe:

x1 + x2 = k, x1 · x2 = k − 3, x21 + x22 = 14
x21 + 2x1 · x2 + x22 = 14 + 2(k − 3)
(x1 + x2 )2 = 14 + 2(k − 3), (x1 + x2 )2 = k 2
k 2 − 2k − 8 = 0 ⇒ (k − 4)(k + 2) = 0
Time je k1 = 4, k2 = −2. Za provjeru uvrstimo ta dva broja u početne jednadžbe te dobijamo
dvije kvadratne
√ jednadžbe: x2 − 4x + 1 = 0, x2 + 2x − 5√= 0. Rješenja prve jednadžbe su redom
x1,2 = 2 ± 3, a rješenja druge jednadžbe su x1,2 = −1 ± 6 koja zadovoljavaju uvjet x21 + x22 = 14.

19
29.3. U trokutu ABC su |AB| = 16 cm i |BC| = 10 cm. Na stranici AC je točka D, a
na stranici BC točka E tako da vrijedi |CD| = 4 cm, |CE| = 3 cm, i |̸ ABC| = |̸ DEC|.
Kolika je mjera kuta ̸ ACB?

Rješenje:

Skica:
C

4 cm 3 cm

α
D E
10 cm

A 16 cm B

Uočimo da su trokuti ABC i DEC slični po K − K poučku (isti im je kut α te dijele kut pri vrhu
3 EC
C. Time vrijedi 10 = BC = ED AB
= DC
AC
. Time dobijamo EDAB
= 10 3
⇒ ED = 4.8 cm. Sada,
promatrajući trokut DEC te pomoću poučka o kosinusu možemo izračunati ̸ ACB ⇒ cos ̸ ACB =
32 +42 −4.82
2·3·4 ⇒ ̸ ACB = 85◦ 18′ 56′′ .

29.4. Za koje sve vrijednosti realnoga broja a jednadžba sin3 x · cos x + sin x · cos3 x = 3−a
4
ima rješenje?

Rješenje:

sin3 x · cos x + sin x · cos3 x = 3−a 4

2 3−a
sin x · sin x · cos x + cos2 x · sin x · cos x = 4
sin x · cos x(sin2 x + cos2 x) = 3−a 4
sin x · cos x = 3−a
4
1 3−a
2 sin 2x = 4
3−a
sin 2x = 2

20
Funkcija f (x) = sin 2x ima sliku [−1, 1], analogno kao i funkcija g(x) = sin x. Dakle
vrijedi: 1 ≤ 3−a
2 ≤ 1 ⇒ 2 ≤ 3 − a ≤ 2 ⇒ 1 ≤ a ≤ 5, odnosno a ∈ [1, 5].

29.5. Zadana je funkcija f (x) = x−6

x+3 . Tangenta na graf te funkcije u točki A toga grafa
zatvara s pozitivnim smjerom osi x kut mjere 45◦ . Odredite koordinate točke A, ako se
ona nalazi u drugome kvadrantu.

Rješenje:

Izračunajmo prvo f ′ (x). Koristeći se formulom za derivaciju kvocijenta slijedi

(x−6)′ ·(x+3)−(x−6)·(x+3)′
f ′ (x) = (x+3)2
= x+3−x+6
(x+3)2
= 9
(x+3)2
.Jednadžba tangente na graf funkcije u
točki A(xa , ya ) je y − ya = f ′ (xa )(x − xa ) te je kut koji pravac zatvara s osi x jednak tan φ = k =
f ′ (xa ) gdje je k koeficijent smjera pravca. Dakle vrijedi tan φ = f ′ (xa ) ⇒ 1 = tan 45◦ = (xa +3)
9
2 ⇒
2
xa + 6xa = 0 ⇒ xa1 = 0, xa2 = −6. Obzirom da točka A leži u drugom kvadrantu, odabiremo xa2
te su time koordinate točke A(−6, −6−6 −6+3 ) = A(−6, 4).

21
30 Trideseti zadatak
30. Zadan je pravokutan trokut s katetama duljina 20 cm i 21 cm. Koliki je postotak
površine trokuta prekriven krugom kojemu je središte u vrhu pravoga kuta toga tro-
kuta i kojemu je polumjer 16 cm?

Rješenje:

Skica:
B

20 13.6

16
D

16

C 21 A
√
Neka je C(0, 0), A(21, 0), B(0, 20). Duljina hipotenuze je 202 + 212 = 29.Jednadžba kružnice
sa središtem u C je x2 + y 2 = 256, a pravac koji prolazi točkama B i C ima jednadžbu y =
20
− 21 x + 20. Da bismo dobili koordinate točaka E, D tražimo presjek pravca y i kružnice ⇒ x2 +
20
(20 − 21 x)2 = 256 ⇒ 841 2 800
441 x − 21 x + 144 = 0 ⇒ x1 = 14.91, x2 = 5.06 te su time koordinate točaka
E(5.06, 15.18), D(14.91, 5.8). Sada možemo izračunati dužinu |ED| = 29 − |BE| − |AD| = 13.6.
Trokut CDE je jednakokračan te pomoću poučka o kosinusu možemo izračunati kut ̸ ECD =
50◦ 18′ 7′′ . Obzirom da je trokut ABC pravokutan, sada znamo da je ̸ DCA = ̸ BCE = 12 (90◦ −
̸ ECD) = 19◦ 50′ 58′′ . Površina trokuta ECD = 1 16 · 16 · sin ̸ ECD = 98.486. Sada pomoću formule
2
za površinu kružnog isječka možemo izračunati ukupnu površinu. Označimo s P1 , P3 redom površine
kružnih isječaka u trokutima BCE, DCA te s P2 površinu trokuta ECD. Ukupna površina trokuta

22
 2 ◦ ′ ′′ 2 ◦ ′ ′′
prekrivenog krugom je P = P1 + P2 + P3 = 16 π19 50 58
360◦ + 98.486 + 16 π19 50 58
360◦ = 187.17. Ukupna
20·21 187.17
povrpšina trokuta je 2 = 210 te je time 210 = 89.13% trokuta prekriveno krugom.

23