58.

TAKMIČENJE MLADIH MATEMATIČARA BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNO PRVENSTVO UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA
Sarajevo, 24.03.2018. godine
DRUGI RAZRED

Zadatak 1
Pokazati da sistem jednadžbi

2 6 13

nema rješenja u skupu realnih brojeva.

Zadatak 2
Odrediti sve prirodne brojeve takve da je broj !
4 "
22 36 18 kvadrat nekog
prirodnog broja.

Zadatak 3
Riješiti u skupu realnih brojeva jednadžbu

$%$& $ 2018,

pri čemu %'& označava najveći cijeli broj koji nije veći od ', a ' je razlomljeni dio od ', tj. '
' %'& (npr. %3,6& 3 i 3,6 0,6, a % 3,6& 4 i 3,6 0,4).

Zadatak 4
Neka je ( tačka na kružnici opisanoj oko trougla na luku ) na kojem nije tačka . Neka se
prave i ( sijeku u tački , a prave i ( u tački *. Ako simetrala stranice siječe u
tački +, a simetrala stranice siječe u tački ,, dokazati da je

| | | ,| ∙ |, |
- / .
| *| | +| ∙ |+*|

Zadatak 5
Ploča dimenzija 2018 1 2018 podijeljena je na jedinične kvadrate 1 1 1. U neka polja ploče su
postavljeni crni, a u neka bijeli žetoni (u svako polje ploče postavljen je najviše jedan žeton). Prvo
uklonimo sve crne žetone iz kolona u kojima ima bijelih žetona, a zatim uklonimo sve bijele
žetone iz redova u kojima ima crnih žetona. Ako je broj preostalih bijelih žetona, broj
preostalih crnih žetona na ploči, a 23 , , odrediti najveću moguću vrijednost broja .

Trajanje izrade zadataka je 210 minuta.

Svaki zadatak vrijedi 10 bodova.
Dozvoljeno je koristiti samo pribor za pisanje i crtanje.
Sretno!
2 DRUGI RAZRED - RJEŠENJA

II 1. Rješenje: Sabiranjem datih jednačina dobija se (a + b)2 = 6 (a + b) − 9, tj.

(a + b − 3)2 = 0.
5
Sada je a+b = 3, pa se iz prve jednačine dobija ab = 52 , tj. a = 2b . Uvrštavanjem
5 2
u jednačinu a + b = 3 dobijamo 2b + b = 3, tj. 2b − 6b + 5 = 0. Ova kvadratna
jednačina nema realnih rješenja jer je njena diskriminanta jednaka D = 62 − 4 ·
2 · 5 = −4 < 0.

II 2. Rješenje: Imamo

n4 − 4n3 + 22n2 − 36n + 18 = n4 − 4n3 + 6n2 − 4n + 1 + 16n2 − 32n + 17

h i2
= (n − 1)4 + 16 (n − 1)2 + 1 = (n − 1)2 + 8 − 63 = k 2 ,

za neki k ∈ N.
Neka je (n − 1)2 + 8 = m, m ≥ 8. Tada je

m2 − k 2 = 63, tj. (m − k) (m + k) = 63.

Imamo sljedeće slučajeve:

1) m − k = 1, m + k = 63, odakle dobijemo m = 32, k = 31, pa odavde slijedi
(n − 1)2 = 24 i n < N.
2) m − k = 3, m + k = 21, odakle dobijemo m = 12, k = 9, pa odavde slijedi
(n − 1)2 = 4, pa je n = 3.
3) m − k = 7, m + k = 9, odakle dobijemo m = 8, k = 1, pa odavde slijedi
(n − 1)2 = 0, pa je n = 1.
Dakle, n ∈ {1, 3}. Provjerom se uvjeravamo da su to rješenja.

II 3. Rješenje: Kako vrijedi 0 ≤ {x} < 1, to je 2017 < x bxc ≤ 2018. Razmot-
rimo dva slučaja:

1) x ≥ 0
Kako je x ≥ bxc ≥ 0, to vrijedi bxc ≤ x bxc ≤ x2 , odakle zaključujemo bxc2 ≤
2

2018 < 452 , pa je bxc ≤ 44, pa je x < 45. S druge strane je x2 ≥ x bxc > 2017 > 442 ,
tj. x > 44. Dakle, vrijedi 44 < x < 45, pa je bxc = 44. Uvrštavanjem u početnu
jednačinu dobijamo 44x + {x} = 2018, a kako je x = {x} + bxc = {x} + 44, dobija
se 44 ({x} + 44) + {x} = 2018, tj. 45 {x} = 82. Medutim, sada je {x} = 8245 > 1, što je
nemoguće.

2) x < 0
Kako je 0 > x ≥ bxc, to vrijedi bxc ≥ x bxc ≥ x2 , odakle zaključujemo bxc2 >
2

2017 > (−44)2 , pa je bxc < −44, pa je x < −44. S druge strane je x2 ≤ x bxc ≤
2018 < 452 , tj. x > −45 (jer je x < 0). Dakle, vrijedi −45 < x < −44, pa je

8
bxc = −45. Uvrštavanjem u početnu jednačinu dobijamo −45x + {x} = 2018, a
kako je x = {x} + bxc = {x} − 45, dobija se −45 ({x} − 45) + {x} = 2018, tj. 44 {x} = 7.
7 7
Dakle, {x} = 44 , pa je x = −45 + 44 = − 1973
44 , što je rješenje date jednačine.

II 4. Rješenje: Neka je ]BAC = α. Tada je i ]KBA = α i ]JCA = α (jer

tačke K i J pripadaju simetralama duži AB i AC). Kako su ]BKF i ]EJC vanjski
uglovi trouglova ABK i AJC, to vrijedi ]BKF = 2α = ]EJC (1). Primijetimo
da je ]EP B = 180◦ − ]BP C = ]BAC = α (zbir suprotnih uglova kod tetivnog
četverougla je 180◦) . Kako je ]ABP vanjski ugao trougla EP B, to vrijedi α +
]BEP = ]BP E+]BEP = ]ABP = ]ABK+]KBF = α+]KBF, tj. ]BEP = ]KBF (2).

Zbog (1) i (2) su trouglovi EJC i BFK slični, odakle dobijamo da vrijedi

CE EJ JC
= = .
BF BK FK
Konačno, koristeći da je AK = BK i AJ = JC, dobijamo
!2
|CE| |CE| |CE| |EJ| |JC| |EJ| · |JA|
= · = · = , q.e.d.
|BF| |BF| |BF| |BK| |FK| |AK| · |KF|

II 5. Rješenje: Primijetimo najprije da nakon uklanjanja žetona niti jedan red i

niti jedna kolona ne sadrže žetone obje boje (moguće je da neki red ili kolona
uopšte ne sadrže žetone). Neka je BK broj kolona koje sadrže bijele žetone, a
BR broj redova koji sadrže bijele žetone. Slično definišimo i CK i CR za crne
žetone. Jasno je da vrijede nejednakosti BK + CK ≤ 2018, BR + CR ≤ 2018, pa
vrijedi BK + CK + BR + CR ≤ 4036. Zbog toga vrijedi bar jedna od nejednakosti

BK + BR ≤ 2018,

9
 CK + CR ≤ 2018.
Neka je bez umanjenja opštosti zadovoljena prva nejednakost. Crni žetoni se
mogu nalaziti samo u presjecima ,,crnih redova“ i ,,crnih kolona“, pa je broj
crnih žetona manji ili jednak BK · BR , odakle je i A ≤ BK · BR . Medutim, zbog
(a+b)2
očigledne nejednakosti ab ≤ 4 vrijedi

(BK + BR )2 20182
A ≤ BK · BR ≤ ≤ = 10092 .
4 4
S druge strane, ovaj broj je moguće dostići. Naime, podijelimo ploču na 4
manje ploče dimenzija 1009×1009, te na gornju lijevu ploču postavimo u svaki
kvadratić crni žeton, a na donju desnu u svaki kvadratić bijeli žeton. Preostale
dvije ploče ostavimo prazne. Tada se tokom procesa uklanjanja žetona neće
ukloniti niti jedan žeton sa ploče, pa će vrijediti B = C = 10092 , tj. A = 10092 .
Dakle, maksimalna vrijednost broja A je 10092 .

10
56. TAKMIČENJE MLADIH MATEMATIČARA BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNO PRVENSTVO UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA

Sarajevo, 23.04.2016. godine

DRUGI RAZRED

Ako je |
  +  + | ≤ 1 za sve  ∈ −1, 1, dokazati da je tada:
Zadatak 1

a) || ≤ 1,

b) |
+ | ≤ 1,

c)
 +   +   ≤ 5.

Neka su
i  cijeli brojevi takvi da 2
 dijeli
 +   −
. Dokazati da je

Zadatak 2

kvadrat prirodnog broja.

Duž
 je prečnik polukružnice ℎ. Na ovoj polukružnici nalazi se tačka , različita

Zadatak 3

od tačaka
i . Podnožje normale iz tačke  na duž
 je . Kružnica  nalazi se

izvan trougla
 i dodiruje istovremeno polukružnicu ℎ i duži
 i .
Dodirište kružnice  sa duži
 je tačka , sa polukružnicom ℎ je tačka , a sa
duži  je tačka .

a) Dokazati da su tačke
,  i  kolinearne.

b) Dokazati da su duži
 i
 jednake dužine.

Neka je
skup 65 cijelih brojeva koji daju različite ostatke pri dijeljenju sa 2016.
Zadatak 4

Dokazati da postoji podskup  = 

, , ,  skupa
za koji vrijedi da je

+−−

djeljivo sa 2016.

Trajanje izrade zadataka je 210 minuta.

Svaki zadatak vrijedi 7 bodova.
Dozvoljeno je koristiti samo pribor za pisanje i crtanje.
Sretno!
DRUGI RAZRED

Za  = 0 je || ≤ 1, dok za  = 1 i  = −1 imamo

Zadatak 1

|
+  + | ≤ 1 ⇔ −1 ≤
+  +  ≤ 1 (1)

|
−  + | ≤ 1 ⇔ −1 ≤
−  +  ≤ 1 (2)

Sabiranjem (1) i (2) dobije se

−2 ≤ 2
+  ≤ 2 ⇔ |
+ | ≤ 1.

Odavde je

−1 ≤
+  ≤ 1 ⇔ −1 −  ≤
≤ 1 − .

Kako je || ≤ 1, odavde slijedi da je |

| ≤ 2, pa je |
| ≤ 2, što implicira da je

−2
 ≤ 4. (3)

Kvadriranjem nejednakosti (1) i (2) dobijamo nejednakosti

 +   +   + 2
 + 2
 + 2 ≤ 1 i
 +   +   − 2
 − 2 + 2
 ≤ 1

Saberemo li ove dvije nejednakosti, dobit ćemo 2

 +   +   + 4
 ≤ 2 ⇔

 +   +   ≤ 1 − 2
 ≤ 1 + 4 = 5, na osnovu relacije (3).

Neka je
 +   −
= 2
,. Odavde je   − 2
, +
 −
= 0. Posmatrajmo
Zadatak 2

kvadratnu jednačinu:

  − 2
, +
 −
= 0.

Ova jednačina ima jedno rješenje . Dakle, ona ima rješenje u skupu cijelih brojeva
pa je njena diskriminanta potpun kvadrat. Dakle,  = 4
 ,  − 4
 −
=
4
 , −
 +
. Kako je  potpun kvadrat, to je
 ,  −
 +
=
 gdje je

cio broj. Odavde imamo

(
(,  − 1) + 1) =
 .

Trajanje izrade zadataka je 210 minuta.

Svaki zadatak vrijedi 7 bodova.
Dozvoljeno je koristiti samo pribor za pisanje i crtanje.
Sretno!
Tada je
= - ,
(,  − 1) + 1 = .  , gdje je  = /
,
,  − 1 + 1 =
1. Dakle
= 1 ∙ - = - , što je i trebalo dokazati.

a) Homotetija s centrom u tački  koja kružnicu polukružnice ℎ preslikava na

Zadatak 3

polukružnicu , preslikava tačku
u tačku ′ koja leži na kružnici . Kako

homotetija čuva uglove, to je tangenta na  u ′ paralelna tangenti na
polukružnicu ℎ u tački
, pa je okomita na
. Dakle, tangenta u ′ je
zapravo kolinearna sa , što znači da se tačke  i ′ podudaraju, čime smo
dokazali da su
,  i  kolinearne tačke.
b) U trouglu
 koji je pravougli vrijedi
  =
 ⋅
. Na osnovu
potencije tačke u odnosu na kružnicu imamo
  =
 ⋅
. Trouglovi

 i
 su slični, kao pravougli trouglovi sa jednim zajedničkim uglom,
pa je
 ∶
 =
 ∶
, odnosno
 ⋅
 =
 ⋅
, odakle odmah
zaključujemo da je
  =
  , čime je tvrdnja dokazana.

Dovoljno je pokazati da postoje dva dvoelementna podskupa {

, } i {, } skupa
Zadatak 4

sa (svim) različitim elementima za koje vrijedi

+  ≡  +  0 2016 .
Stoga ćemo posmatrati familiju svih dvoelementnih podskupova skupa
. Ovih

⋅

skupova ima ukupno = 2080. Za svaka dva skupa koja imaju tačno jedan

isti element, sume njihovih elemenata su kongruentne različitim brojevima po
Trajanje izrade zadataka je 210 minuta.
Svaki zadatak vrijedi 7 bodova.
Dozvoljeno je koristiti samo pribor za pisanje i crtanje.
Sretno!
modulu 2016. Prema tome, ne mogu postojati dva dvoelementna podskupa skupa

sa osobinom da su sume njihovh elemenata kongruentne istom broju po modulu
2016 i koji imaju tačno jedan element isti. Dakle, ako za dvočlane podskupove
{
, } i {, } vrijedi
+  ≡ ( + ) 0 2016 , elementi
, ,  1  skupa

moraju biti različiti.

Obzirom da je ukupan broj dvoelementnih podsupova od
jednak 2080 > 2016,

po Dirichletovom principu postoje dva skupa sa osobinom da su sume njihovih
elemenata kongruentne istom broju po modulu 2016.

Trajanje izrade zadataka je 210 minuta.

Svaki zadatak vrijedi 7 bodova.
Dozvoljeno je koristiti samo pribor za pisanje i crtanje.
Sretno!
 PEDAGO’KI ZAVOD TUZLA
u saradnji s
UDRUšENJEM MATEMATIƒARA TUZLANSKOG KANTONA

Takmi£enje u£enika srednjih ²kola Tuzlanskog kantona

iz MATEMATIKE
Tuzla, 20. mart/oºujak 2021. godine
Prirodno-matemati£ki fakultet Univerziteta u Tuzli

II razred

1. Date su kvadratne funkcije

y = x2 − mx + m − 1,
y = x2 − 2x + m.
a. Odrediti one realne vrijednosti parametra m za koje ove funkcije imaju jednake minimume.
b. Za naženu vrijednost parametra m rije²iti sistem nejednadºbi
x2 − mx + m − 1 < 0,
x2 − 2x + m > 0.
2. Koliko rje²enja ima jednadºba
x − 2021{x} = 2021
u skupu R, gdje je {x} = x − bxc, a bxc najve¢i cijeli broj koji nije ve¢i od x?
3. Duº AB je duºa stranica pravougaonika ABCD. Okomica iz vrha B na dijagonalu AC sije£e
pravac AD u ta£ki E , a kruºnica sa centrom A koja prolazi kroz ta£ku B sije£e duº CD u ta£ki
F . Dokaºi da su pravci AF i EF mežusobno okomiti.
4. Na list papira oblika pravougaonika 21 cm × 30 cm, Nespretnjakovi¢ je prolio tu² tako da je
ukupna povr²ina svih mrlja jednaka 100π cm2 . Dokazati da postoje dvije ta£ke u £istom dijelu
pravougaonika koje su simetri£ne u odnosu na jednu osu simetrije pravougaonika.

********************************************************
Svaki ta£no uražen zadatak boduje se sa 10 bodova.
Izrada zadataka traje 210 minuta.

2
 II razred

Zadatak 1. Date su kvadratne funkcije

y = x2 − mx + m − 1,
y = x2 − 2x + m.

a. Odrediti one realne vrijednosti parametra m za koje ove funkcije imaju jednake minimume.

b. Za naženu vrijednost parametra m rije²iti sistem nejednadºbi

x2 − mx + m − 1 < 0,
x2 − 2x + m > 0.

Rje²enje.

a. Uo£imo da su obje kvadratne funkcije, zbog a = 1 > 0, konveksne. Dakle,  svoju minimalnu

b D
vrijednost doºivljavaju u tjemenu parabole kojeg nalazimo pomo¢u formule T − , − . Dis-
2a 4a
kriminanta prvog kvadratnog trinoma je

D1 = b21 − 4a1 c1 = m2 − 4(m − 1) = m2 − 4m + 4,

a drugog
D2 = b22 − 4a2 c2 = 4 − 4m.
Realne vrijednosti parametra za koje funkcije imaju jednake minimume, prema tome, dobijamo
iz uvjeta
D1 D2
− =− ⇔ D1 = D2 ⇔ m2 − 4m + 4 = 4 − 4m ⇔ m = 0.
4a1 4a2
b. Sistem nejednadºbi:

x2 − mx + m − 1 < 0,
x2 − 2x + m > 0,

za vrijednost parametra m = 0 poprima formu:

x2 − 1 < 0,
x2 − 2x > 0.

Nule odgovaraju¢e jednadºbe pridruºene prvoj nejednadºbi su x1,2 = ±1, a = 1 > 0, pa je

rje²enje prve nejednadºbe R1 : x ∈ (−1, 1). Analogno, nule odgovaraju¢e jednadºbe pridruºene
drugoj nejednadºbi su x1 = 0, x2 = 2, a = 1 > 0, pa je rje²enje druge nejednadºbe R2 : x ∈
(−∞, 0) ∪ (2, +∞). Kona£no rje²enje dobijamo kao presjek rje’enja R1 i R2

R = R1 ∩ R2 : x ∈ (−1, 0).

10
Zadatak 2. Koliko rje²enja ima jednadºba

x − 2021{x} = 2021

u skupu R, gdje je {x} = x − bxc, a bxc najve¢i cijeli broj koji nije ve¢i od x?

Rje²enje. Zbog 0 ≤ {x} < 1 jasno je da sva rje²enja x mogu biti samo u intervalu [2021, 4042).
Uvedimo smjenu x = 2021 + t. Tada vaºi {x} = {t}, pa se po£etna jednadºba svodi na t = 2021{t},
btc
gdje t ∈ [0, 2021). Iz zapisa t = btc + {t} dobijamo btc = 2020{t}, tj. {t} = 2020 . Kako btc moºe
uzimati vrijednosti 0, 1, 2, . . . , 2020, za svaku od ovih mogu¢nosti dobit ¢emo jednozna£no odreženu
vrijednost {t}, sa izuzetkom slu£aja btc = 2020. Naime, tada bi slijedilo {t} = 2020 2020
= 1, ²to je
nemogu¢e zbog zahtjeva 0 ≤ {t} < 1. Prema tome, zaklju£ujemo da dobijena jednadºba ima ukupno
2020 rje²enja po t (to su: 0, 1 + 2020 1 1
, 2 + 2020 1
, 3 + 2020 , . . . , 2019 + 2019
2020
), pa i polazna jednadºba ima
ukupno 2020 rje²enja.

11
Zadatak 3. Duº AB je duºa stranica pravougaonika ABCD. Okomica iz vrha B na dijagonalu
AC sije£e pravac AD u ta£ki E , a kruºnica sa centrom A koja prolazi kroz ta£ku B sije£e duº CD u
ta£ki F. Dokaºi da su pravci AF i EF mežusobno okomiti.

Rje²enje.

Neka je |AB| = a i |AD| = b. Trouglovi EAB i ABC su sli£ni pa vrijedi

|EA| : |AB| = |AB| : |CB| ,

to jest
|AB|2 a2
|EA| = = .
|BC| b
Kako je |AF | = |AB| = a, iz pravouglog trougla AF D imamo

|DF |2 = |AF |2 − |AD|2 = a2 − b2 .

Iz pravouglog trougla EDF imamo da je

a2
|EF |2 = |ED|2 + |DF |2 = (|EA| − |AD|)2 + |DF |2 = ( − b)2 + a2 − b2 ,
b
12
odakle nakon sreživanja dobijamo da je

a4
|EF |2 = − a2 .
b2
a4 a4
Dakle, |EF | + |AF | = 2 − a + a = 2 = |EA|2 . Prema tome, trougao EAF je pravougli, pa je
2 2 2 2
b b
AF ⊥EF .

13
Zadatak 4. Na list papira oblika pravougaonika 21 cm × 30 cm, Nespretnjakovi¢ je prolio tu² tako
da je ukupna povr²ina svih mrlja jednaka 100π cm2 . Dokazati da postoje dvije ta£ke u £istom dijelu
pravougaonika koje su simetri£ne u odnosu na jednu osu simetrije pravougaonika.

Rje²enje. Odaberimo jednu osu simetrije pravougaonika i preslikajmo sve mrlje simetri£no u
odnosu na tu osu. Povr²ina zamrljanog dijela ¢e se pove¢ati, ali ne¢e biti ve¢a od 2 · 100π cm2 <
628, 32 cm2 . Budu¢i da je povr²ina pravougaonika jednaka

P = 21 · 30 = 630 cm2 ,

to ¢e uvijek ostati bar 1, 68 cm2 £iste povr²ine. Taj dio je simetri£an u odnosu na posmatranu osu
simetrije, pa u njoj postoje dvije ta£ke koje su simetri£ne u odnosu na tu osu simetrije.

14
 Takmičenje učenika srednjih škola Tuzlanskog kantona
iz MATEMATIKE
Tuzla, 23. mart/ožujak 2019. godine
Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli

II razred
1. Za koje vrijednosti realnog parametra k su oba rješenja jednadžbe
(k − 1)x2 − 2kx + (k + 3) = 0
pozitivna?
2. Odrediti racionalne brojeve p i q takve da vrijedi jednakost
√
q
√ √
2 3 − 3 = 4 p − 4 q.

3. Neka je Q proizvoljna tačka stranice BC jednakostraničnog trougla 4ABC. Ako duž AQ

produžimo do presjeka P s kružnicom opisanom oko tog trougla, dokazati da je
1 1 1
+ = .
|P B| |P C| |P Q|

4. Odrediti prirodne brojeve x1 , x2 , . . . x2002 takve da vrijedi

x21 + x22 + . . . + x22002 = 2019.
√
5. Na tabli su napisani brojevi 0, 1, 2. U jednom koraku dozvoljeno je dodati jednom od tih bro-
jeva razliku druga dva
√ pomnoženu nekim racionalnim brojem. Mogu li se ovakvim operacijama
dobiti brojevi 0, 2, 2?

********************************************************
Svaki tačno uraden zadatak boduje se sa 10 bodova.
Izrada zadataka traje 210 minuta.

2
 II razred

Zadatak 1. Za koje vrijednosti realnog parametra k su oba rješenja jednadžbe

(k − 1)x2 − 2kx + (k + 3) = 0

pozitivna?

Rješenje. Uočimo prvo da vrijedi

√  
k ± 3 − 2k
3
x1/2 = ∈R ⇔ 3 − 2k ≥ 0 ∧ k − 1 6= 0 ⇔ 1 6= k ≤ =6 0 . (1)
k−1 2

Dalje ima da je pozitivnost oba rješenja jednadžbe (x1 > 0 ∧ x2 > 0) zadovoljena ako vrijedi
 
k+3 2k


x1 · x2 = > 0 ∧ x1 + x2 = > 0 ⇔ k ∈ − ∞, −3 ∪ 1, +∞ . (2)
k−1 k−1

Iz (1) i (2) dobijamo traženu vrijednost parametra k:

 

3
k ∈ − ∞, −3 ∪ 1, .
2

Zadatak 2. Odrediti racionalne brojeve p i q takve da vrijedi jednakost

√
q
√ √
2 3 − 3 = 4 p − 4 q.

Rješenje.
s √ s√ s√
√ q√ √
√ 4−2 3 √ √
q
3
2
3
2 3−3= 3· 2− 3 = 3· = · 3−1 = 3−1 ·
2 2 2
√
4 3 √ 4 3 √
r r r r r r r
4 3 4 4 3 4 3 4 27 4 3
= 3−1 · = 3· − = 9· − = −
4 4 4 4 4 4 4
27 3
⇒ p= , q= .
4 4

Zadatak 3. Neka je Q proizvoljna tačka stranice BC jednakostraničnog trougla 4ABC. Ako duž
AQ produžimo do presjeka P s kružnicom opisanom oko tog trougla, dokazati da je
1 1 1
+ = .
|P B| |P C| |P Q|

Rješenje. Pošto je po uslovu zadatka trougao 4ABC jednakostraničan, onda je α = β = γ = 60◦ ,

pa su i δ = β = 60◦ i ε = γ = 60◦ kao periferijski uglovi nad istim kružnim lukom.

9
Duž CP produžimo preko tačke P i onda je δ + ε + ϕ = 180◦ , pa zaključujemo da je ϕ = 60◦ .
Na ovom produžetku odredimo tačku D tako da trougao 4P DB bude jednakostranični. Kako je
% = ϕ = δ = 60◦ i kako je ugao ^BCD zajednički ugao trouglova 4BCD i 4QCP , to su oni slični,
pa je
|DB| |CD| |DB| |P C| + |P D| |DB| |P D|
= ⇔ = ⇔ =1+ .
|P Q| |P C| |P Q| |P C| |P Q| |P C|
1 1 1
Ako podijelimo ovu jednakost sa |BD| = |DP | = |BP |, dobija se = + .
|P Q| |P B| |P C|

Zadatak 4. Odrediti prirodne brojeve x1 , x2 , . . . x2002 takve da vrijedi

x21 + x22 + . . . + x22002 = 2019.

Rješenje. Neka je x1 = x2 = . . . = xk = 1 i xk+1 ≥ 2, . . . , x2002 ≥ 2. Tada je

k + x2k+1 + . . . + x22002 = 2019

i
x2k+1 + . . . + x22002 ≥ (2002 − k) · 4,
pa je 
2019 ≥ k + (2002 − k) · 4
 −2019 + 8008
2019 ≥ 8008 − 4k + k ⇒ k≥ = 1996, 33 . . . i k ∈ N.
 3
2019 ≥ 8008 − 3k 

Dakle, k ≥ 1997.

x21 + x22 + . . . + x21997 +x21998 + . . . + x22002 = 2019

| {z }
=1997
1997 + x21998 + . . . + x22002 = 2019
| {z }
5 brojeva

x21998 + . . . + x22002 = 2019 − 1997 = 22.

10
Očigledno je da vrijednost svakog od ovih 5 brojeva mora biti manja od 5. Neka je medu njima a
jedinica, b dvojki, c trojki i d četvorki. Tada,
a+b+c+d=5
1 · a + 4 · b + 9 · c + 16 · d = 22.
Oduzimanjem dobijamo
3b + 8c + 15d = 22 − 5 = 17,
3b + 15d = 17 − 8c,
pa 17 − 8c mora biti djeljivo sa 3, a to je ispunjeno samo za c = 1. Tada je
3b + 15d = 17 − 8 = 9
⇒ b + 5d = 3 ⇒ d = 0, b = 3.

Dalje je
a = 5 − b − c − d = 5 − 3 − 1 − 0 = 1.
Prema tome,
x1 = x2 = . . . x1998 = 1,
x1999 = x2000 = x2001 = 2,
x2002 = 3.

Rješenje date jednadžbe je bilo koja permutacija skupa 1, 1, . . . , 1, 2, 2, 2, 3 , gdje ima tačno 1998
jedinica, 3 dvojke i jedna trojka.
√
Zadatak 5. Na tabli su napisani brojevi 0, 1, 2. U jednom koraku dozvoljeno je dodati jednom od
tih brojeva razliku √
druga dva pomnoženu nekim racionalnim brojem. Mogu li se ovakvim operacijama
dobiti brojevi 0, 2, 2?
√
Rješenje. Svaki broj koji se dobija ovim operacijama može se predstaviti u obliku a + b 2 za
neke a, b ∈ Q, i to na jedinstven način. Pridružimo takvom broju tačku (a, b) u koordinatnoj ravni.
Tako u svakom trenutku brojevima na tabli odgovaraju tri tačke u ravni koje odreduju neki trougao.
Navedena operacija pomijera jedno tjeme trougla paralelno naspramnoj stranici. Zaista, neka u ravni
imamo tačke A(a1 , b1 ), B(a2 , b2 ) i C(a3 , b3 ), gdje su ai , bi ∈ Q za i = 1, 2, 3.

11
 √ √ √
Tačke A, B√i C odgovaraju brojevima a1 + b1 2, a2 + b2 2 i a3 + b3 2 redom. Sabiranje brojeva √
oblika a + b 2 u potpunosti odgovara √ sabiranju √ uredenih parova. Pretpostavimo da broju a3 + b3 2
želimo dodati razliku brojeva a1 +b1 2 i a2 +b2 2,
pomnoženu racionalnim brojem q. U koordinatnoj
ravni, ovim korakom dolazimo do tačke D e a3 , b 3 :
e

def

a3 , eb3 = q · (a1 , b1 ) − (a2 , b2 ) .
e


Medutim, vektor q · (a1 , b1 ) − (a2 , b2 ) je paralelan duži AB, tako da će se tačka C ovom operacijom
pomjeriti do tačke D paralelno duži AB. Uočimo da trouglovi 4ABC i 4ABD imaju zajedničku
stranicu AB i istu visinu na stranicu AB. To znači da se površina trougla, kojeg obrazuju tačke u
1 √
ravni, nikad ne mijenja, te ostaje jednaka , kolika je bila u početku (brojevima 0, 1 i 2 odgova-
2
1 √
raju redom tačke (0, 0), (1, 0) i (0, 1), koji čine trougao površine ). Medutim, brojevima 0, 2, 2
2
odgovaraju tačke (0, 0), (2, 0) i (0, 1), koje obrazuju trougao površine 1, pa je odgovor na postavljeno
pitanje u zadatku negativan.

12