1. Pokus se sastoji od bacanja triju simetričnih novčića.

a) odredite skup Ω elementarnih događaja

b) odredite skupove koji odgovaraju događajima

𝐴−'nije se pojavila niti jedna glava'

𝐵−'nije se pojavilo niti jedno pismo'

𝐶−'pojavilo se više glava nego pisama'

c) pomoću operacija s događajima 𝐴,𝐵 i 𝐶 zapišite sljedeće događaje

𝐷−'pojavila se bar jedna glava'

𝐸−'pojavio se bar jedno pismo'

𝐹−'pojavila se i glava i pismo'

𝐺−'pojavilo se više pisama nego glava'

𝐻−'pojavile su se samo glave ili samo pisma'

Rješenje:

a) Ω={(𝑃,𝑃,𝑃),(𝑃,𝑃,𝐺),(𝑃,𝐺,𝑃),(𝐺,𝑃,𝑃),(𝑃,𝐺,𝐺),(𝐺,𝑃,𝐺) ,(𝐺,𝐺,𝑃),(𝐺,𝐺,𝐺) }

b) A={(𝑃,𝑃,𝑃)}, B={ (𝐺,𝐺,𝐺) }, C={ (𝑃,𝐺,𝐺),(𝐺,𝑃,𝐺) ,(𝐺,𝐺,𝑃),(𝐺,𝐺,𝐺) }

c) 𝐷=A, 𝐸=B, 𝐹=𝐷𝐸=A B , 𝐺=𝐶, 𝐻=𝐴+𝐵

2. Bacaju se dvije simetrične kocke. Nađite vjerojatnost događaja

a) na obje kocke je pao broj 3

b) na kockama su brojevi 2 i 4

c) na kockam su međusobno različiti brojevi

d) zbroj brojeva na kockama je 9

e) ili je na obje kocke broj 3 ili je zbroj brojeva jednak 9

f) umnožak brojeva na kockama je 14

Rješenje:

skup elementarnih događaja je Ω={(𝑖,𝑗)|𝑖=1,2,..,6,𝑗=1,2,..,6 } i 𝑘(Ω)=36

a) može se zapisati kao skup 𝐴={(3,3)} pa je 𝑃(𝐴)=𝑘(A) / 𝑘(Ω) = 1/36

b) može se zapisati kao skup 𝐵={(2,4),(4,2)} pa je 𝑃(𝐵)=𝑘(B) / 𝑘(Ω) =236=1/18

c) može se gledati da je 𝐶 komplement događaja 𝐶−'na kockama su isti brojevi' 𝐶={(1,1),(2,2),(3,3),(4,4),

(5,5),(6,6)}

pa je 𝑃(𝐶)=1−𝑃(𝐶)=1−6/36=1−1/6=5/6

d) tom događaju odgovara skup 𝐷={(3,6),(4,5),(5,4),(6,3)} pa je 𝑃(𝐷)=𝑘(𝐷) / 𝑘(𝛺) =4/36=1/9

e) taj događaj se može prikazati kao 𝐴+𝐷, a budući da su događaji 𝐴 i 𝐷 disjunktni… 𝐴∩𝐷=∅, onda je po
adicijskoj formuli 𝑃(𝐴+𝐷)=𝑃(𝐴)+𝑃(𝐷)=1/36+4/36=5/36

f) budući da je 14=1∙14=2∙7 , bacanjem dviju kocki ne može se postići da je umnožak brojeva na kockama
14 – to je nemoguć događaj pa je njegova vjerojatnost 𝑃(∅)=0

3. Bacaju se dvije simetrične kocke. Nađite vjerojatnost događaja

a) u prvom bacanju pao je broj 2

b) zbroj brojeva u oba bacanja je djeljiv s 5

c) kolika je vjerojatnost da je u prvom bacanju pao je broj 2 ako je poznato: zbroj brojeva u oba
bacanja je djeljiv s 5?

d) kolika je vjerojatnost da je zbroj brojeva u oba bacanja je djeljiv s 5 ako je poznato: u prvom
bacanju pao je broj 2?

Rješenje:

a) 𝐴={(2,1),(2,2),(2,3),(2,4),(2,5),(2,6)} pa je po definiciji 𝑃(𝐴)=𝑘(A) / 𝑘(Ω) =6/36=1/6

b) 𝐵={(1,4),(2,3),(3,2),(4,1),(4,6),(5,5),(6,4)} pa je po definiciji 𝑃(𝐵)=𝑘(B)/𝑘(Ω) =7/36

c) Traži se 𝑃(A|B). Ako znamo da je događaj 𝐵 realiziran, onda među njegovim elementarnim
događajima tražimo koji ima u prvom bacanju 3. To je samo {(2,3)} pa je 𝑃(A|B)=1/7.

Ili po definiciji uvjetne vjerojatnosti 𝑃(𝐴|𝐵)=𝑘(𝐴∩𝐵)/𝑘(𝐵) =1/7.

d) Traži se 𝑃(𝐵|𝐴). Ako znamo da je događaj 𝐴 realiziran, onda među njegovim elementarnim
događajima tražimo koji imaju zbroj brojeva jednak 5. To je samo {(2,3)} pa je 𝑃(𝐵|𝐴)=1/6.

Ili 𝑃(𝐴|𝐵)=𝑘(𝐴∩𝐵)/𝑘(𝐴) =1/6.

4. U pošiljci od 120 proizvoda 10 je neispravnih. Kupci kupuju jedan po jedan proizvod nasumice.
Odredite vjerojatnost

a) da će drugi kupac kupiti neispravan proizvod, ako se zna da je prvi također kupio neispravan

b) da će se prvo prodati neispravan pa onda ispravan proizvod

c) da će se prvo prodati dva ispravna proizvoda, a zatim jedan neispravan

Rješenje:

Uvedemo oznake

𝑁𝑖− 'i-ti kupac je kupio neispravan uređaj'

𝐼𝑖− 'i-ti kupac je kupio ispravan uređaj'

a) traži se vjerojatnost događaja 𝑃(𝑁2|𝑁1)

Ako je prvi kupac kupio neispravan, onda je ostalo još 129 proizvoda od kojih je 9 neispravnih
𝑃(𝑁2|𝑁1)=9/129.

b) traži se vjerojatnost da se dogodi N1 i I2 tj. vjerojatnost njihovog presjeka (umnoška)

𝑃(𝑁1𝐼2)=𝑃(𝑁1)∙𝑃(𝐼2|𝑁1)=10/120∙110/119.

c) traži se vjerojatnost da se dogodi I1 i I2 i N3 pa se slično nađe

𝑃(𝐼1𝐼2𝑁3)=110/120∙109/119∙10/118.

5. U šeširu se nalazi 6 bijelih i 4 crne kuglice. Kolika je vjerojatnost da će prve dvije kuglice biti bijele?

Rješenje:

Označimo događaje 𝐴−'prva kuglica je bijela', 𝐵− 'druga kuglica je bijela'.

Traži se vjerojatnost događaja 𝐴𝐵. Događaji 𝐴 i 𝐵 nisu nezavisni.

Izračunamo 𝑃(𝐴)=6/10=3/5 i 𝑃(𝐵|𝐴)=5/9

pa je po multiplikacijskoj formuli 𝑃(𝐴𝐵)=𝑃(𝐴)∙ 𝑃(𝐵|𝐴)=3/5∙5/9=1/3.

6. Bacaju se 2 kocke. Koja je vjerojatnost da je na prvoj paran broj, a na drugoj broj manji od 3?

Rješenje:

Označimo događaje 𝐴− 'na prvoj kocki je paran broj', 𝐵− 'na drugoj kocki je broj manji od 3'.

Događaji 𝐴 i 𝐵 su nezavisni pa je tražena vjerojatnost 𝑃(𝐴𝐵)=𝑃(𝐴)∙ 𝑃(𝐵)=3/6∙2/6=1/6.

7. U prvoj kutiji nalaze se 3 crvene i 2 plave kuglice, a u drugoj 4 crvene i 2 plave. Odaberemo na sreću
jednu kuglicu iz prve kutije i prebacimo je u drugu. Kolika je vjerojatnost da će iz druge kutije na sreću
biti izvučena plava kuglica?

Rješenje:

Tražena vjerojatnost ovisi o tome koje boje je bila kuglica prebačena iz prve u drugu kutiju.

Neka su hipoteze: 𝐻1−'prva kuglica je crvena', 𝐻2−'prva kuglica je plava'.

Izračunamo: 𝑃(𝐻1)=3/5, 𝑃(𝐻2)=2/5.

Neka je 𝐴 događaj − 'iz druge kutije će na sreću biti izvučena plava kuglica '

čiju vjerojatnost treba odrediti.

Ako se ostvari prva hipoteza 𝐻1, onda je 𝑃(𝐴|𝐻1)=2/7.

A ako se ostvari druga hipoteza 𝐻2, onda je 𝑃(𝐴|𝐻2)=3/7.

Po formuli potpune vjerojatnosti je

𝑃(𝐴)= 𝑃(𝐻1)∙ 𝑃(𝐴|𝐻1)+𝑃(𝐻2)∙ 𝑃(𝐴|𝐻2)=3/5∙2/7+2/5∙3/7=12/35.

8. Od studenata upisanih u prvu godinu studija zna se da je 40% upisalo smjer Geodezija, a 60% smjer
Geoinformatika. Drugu godinu upiše redovito 80% studenata Geodezije i 90% studenta
Geoinformatike.

a) Koliki postotak studenata upisanih u prvu godinu redovito upiše drugu godinu studija?

b) Koliki postotak studenata redovno upisanih u drugu godinu studija studira Geodeziju?

Rješenje:

a) Postocima u zadatku odgovaraju vjerojatnosti događaja

npr. 40% znači da je vjerojatnost događaja 0,4.

Neka su hipoteze: 𝐻1−'student je upisao Geodeziju', 𝐻2− 'student je upisao Geoinformatiku'

pa je 𝑃(𝐻1)=0,4 i 𝑃(𝐻2)=0,6.
Ako je događaj 𝐴− 'student upisan u prvu godinu redovito upiše drugu godinu studija',

onda je njegova vjerojatnost 𝑃(𝐴) po formuli potpune vjerojatnosti jednaka 𝑃(𝐴)= 𝑃(𝐻1)∙
𝑃(𝐴|𝐻1)+𝑃(𝐻2)∙ 𝑃(𝐴|𝐻2)=0,4∙0,8+0,6∙0,9=0,32+0,54=0,86

što znači da će od studenata upisanih u prvu godinu njih 86% upisati drugu godinu.

b) Traži se 𝑃(𝐻1|𝐴) pa je nađemo po Bayesovoj formuli

𝑃(𝐻1|𝐴)=𝑃(𝐻1)∙ 𝑃(𝐴|𝐻1)𝑃(𝐻1)∙ 𝑃(𝐴|𝐻1)+𝑃(𝐻2)∙ 𝑃(𝐴|𝐻2)=0,4∙0,80,4∙0,8+0,6∙0,9=0,320,86≈0,372

što znači da će 37,2% studenata Geodezije redovito upisati drugu godinu studija

1. Od studenata upisanih u prvu godinu studija zna se da je 60% upisalo smjer Geodezija, a 40% smjer
Geoinformatika. Drugu godinu upiše redovito 85% studenata Geodezije i 90% studenta
Geoinformatike. Koliki postotak studenata upisanih u prvu godinu redovito upiše drugu godinu
studija?

Rjesenje:

60% - Vjerojatnost događaja je 0,6

40%- vjerojatnost događaja je 0,4

H1 – “Student je upisao geodeziju” , H2- “Student je upisao geoinformatiku”

P(H1)= 0,6 , P(H2)= 0,4

Ako je događaj A- “Student upisan u prvu godinu redovito upiše drugu godinu studija “

Onda je njegova vjerojatnost:

P(A)= P(H1) * P(AIH1) + P(H2) * P(AIH2)=

0,6 * 0,85 + 0,4 * 0,9= 0,51 + 0,36 = 0,87

Znači da će od studenata upisanih u prvu godinu njih 87% upisati drugu godinu.
2. U prvoj kutiji nalaze se 4 crvene i 3 plave kuglice, a u drugoj 3 crvene i 2 plave.
Odaberemo na sreću jednu kuglicu iz prve kutije i prebacimo je u drugu. Kolika je
vjerojatnost da će iz druge kutije na sreću biti izvučena plava kuglica?

Rješenje:

H1 – “Prva kuglica je plava” , H2- “prva kuglica je crvena”

P(H1)= 3/7 , P(H2)= 4/7

P(AIH1) = 2/6 = 1/3 , P(AIH2)= 3/6= ½

P(A) = P(H1) * P(AIH1) + P(H2) * P(AIH2)=

3/7 * 1/3 + 4/7 * ½ = 3/7

Vjerojatnost da će iz druge kutije na sreću biti izvučena plava kuglica je 3/7.

3. Bacaju se dvije simetrične kocke. Zapišite događaje kao skupove pa nađite njihovu vjerojatnost

a) na kockama su brojevi 3 i 5,

b) zbroj brojeva na kockama je 7,

c) na kockama su međusobno različiti brojevi,

d) ili je na obje kocke pao broj 5 ili je zbroj brojeva 5.

Rješenje:

skup elementarnih događaja je Ω={(𝑖,𝑗)|𝑖=1,2,..,6,𝑗=1,2,..,6 } i 𝑘(Ω)=36

a) A= {(3,5),(5,3) } pa je P(A)= k(A)/k(Ω) = 2/36 = 1/18

b) B= { (1,6), (6,1), (2,5), (5,2), (3,4), (4,3) } pa je P(B) = k(B) / k(Ω)= 6/36= 1/6

c) Cc(suprotan događaj)= {(1,1) , (2,2) , (3,3), (4,4), (5,5), (6,6) } pa je

P(C)= 1-P(Cc)= 1- 3/36= 1-1/6= 5/6

d) D={(5,5)} pa je P(D)= k(D)/k(Ω)= 1/36

E = { (1,4), (4,1), (3,2), (2,3) } pa je P(E)= k(E)/k(Ω)= 4/36= 1/9

7. Bacaju se dvije simetrične kocke. Zapišite događaje kao skupove pa nađite njihovu
vjerojatnost
a) na kockama su brojevi 2 i 6,
b) razlika brojeva na kockama je 3,
c) na kockama su jednaki brojevi,
d) na obje kocke su neparni brojevi.

Rješenje:

skup elementarnih događaja je Ω={(𝑖,𝑗)|𝑖=1,2,..,6,𝑗=1,2,..,6 } i 𝑘(Ω)=36

a) A= { (2,6), (6,2) } pa je P(A)= k(A)/ k(Ω) = 2/36 = 1/18

b) B={ (6,3), (3,6), (5,2), (2,5), (4,1), (1,4) } pa je P(B)= k(B)/ k(Ω)= 6/36= 1/6

c) C={(1,1) , (2,2) , (3,3), (4,4), (5,5), (6,6) } pa je P(C)= k(C)/ k(Ω) = 6/36= 1/6

d) D= ={(1,1) , (3,3), (5,5) } pa je P(D)= k(D)/ k(Ω)= 3/36= 1/12

13. Od studenata upisanih u prvu godinu studija zna se da je 45% upisalo smjer
Geodezija, a 55% smjer Geoinformatika. Drugu godinu upiše redovito 80% studenata
Geodezije i 90% studenta Geoinformatike. Koliki postotak studenata upisanih u prvu
godinu redovito upiše drugu godinu studija?

Rješenje:

H1 – “Student je upisao geodeziju” , H2- “Student je upisao geoinformatiku”

P(H1)= 45% = 0,45
P(H2) = 55% = 0,55

Događaj A = student upisan u prvu godinu redovito upiše drugu godinu studija

P(AIH1)= 0,80 , P(AIH2)= 0,90

P(A)= P(H1) * P(AIH1) + P(H2) * P(AIH2) =

0,45 * 0,8 + 0,55 * 0,9 = 0,36 + 0,50 = 0,86

Drugu godinu stidja upisat će 85% studenata od upisanih u prvu godinu-