ISSN 1864-6168

LOGISTIKI SUSTAV UPRAVLJANJA ALATIMA, MJERNIM

UREAJIMA I OPREMOM ZA ISPITIVANJE
1

Kondi V. 1, Horvat M. 1
Veluilite u Varadinu, Varadin, Hrvatska

Saetak: U radu se ukazuje na ulogu logistikog

upravljanja kontrolnom, mjernom, ispitnom i drugom
opremom koja se koristi u osiguranju kvalitete proizvoda
tijekom njegove proizvodnje. Cilj rada je ukazati na
mjesto i ulogu mjerne opreme u proizvodnom procesu,
na njenu raspoloivost i pouzdanost kako bi se osigurala
ujednaena kvaliteta konanih proizvoda. Pored toga,
spominje se vanost nabave, rukovanja, uvanja,
odravanja, umjeravanja i koritenja ove opreme.

osigura njena stalna tonost, raspoloivost i pouzdanost.

Zapisi i druga prikladna evidencija u koje se unose
pregledi i kontrola opreme trebaju se voditi i odravati u
pisanom ili digitalnom obliku, kako bi se proveo
odgovarajui nadzor.
Ovdje su alati i mjerni ureaji:
a) alati, naprave, pribor i drugi ureaji koji se
koriste u proizvodnom procesu tijekom kontrole
kvalitete pozicija, podsklopova, sklopova i
gotovih proizvoda;
b) mjerni ureaji i oprema za ispitivanje koja se
koristi u kontroli i osiguranju kvalitete u
proizvodnom procesu (razliiti instrumenti,
ablone, kalibratori i sl.);
c) ureaji koji su projektirani tako da mogu
kontinuirano kontrolirati neke od karakteristika
proizvoda tijekom procesa (oprema koja se
nalazi na proizvodnim linijama, strojevima i sl.);
d) etaloni koji se koriste za kontrolu kontrolne i
mjerne opreme.

Kljune rijei: alati, mjerni ureaj, etaloni, kontrola,

logistiki sustav upravljanja mjernom opremom,
osiguranje kvalitete
Abstract: This paper points to the role of logistics
management of control, measuring, testing and other
equipment used in product quality assurance during its
manufacture. The aim of this paper is to point out the
position and the role of the measuring equipment in the
production process, to its availability and reliability to
ensure consistent quality of final products. Moreover, the
importance of purchasing, handling, storage,
maintenance, calibration and the use of this equipment
are mentioned in the paper.

U nastavku se koristi naziv mjerna oprema za sve

spomenute alate, opremu, mjerne i ispitne ureaje, a prvo
treba definirati pojam mjerenja i kontrole u procesu
proizvodnje.
Mjerenje je skup operacija koje se provode mjernom
opremom da se odrede brojane vrijednosti koje
pokazuje objekt mjerenja.
Kontrola je operacija kojom se provjerava odgovara li
konkretni detalj (parametar kontrole) tehnikim
zahtjevima i doputenom odstupanju.

Key words: tools, measuring device, etalons, control,

logistics system of measuring equipment management,
quality assurance

1. UVOD
Vrsnoa proizvoda jako ovisi o tonosti i pouzdanosti
alata, mjernih i kontrolnih ureaja i opreme za ispitivanje
koja se koristi u procesu proizvodnje, ulaznoj,
meufaznoj i zavrnoj kontroli. Alati i mjerni ureaji su
fizika sredstva za realizaciju proizvodnje i u isto
vrijeme olakavaju proizvodnju, kontrolu i ispitivanje
pozicija, podsklopova, sklopova i gotovih ureaja. Ova
e oprema osiguravati ujednaenost proizvoda samo ako
postoji sustavni pristup njenom upravljanju. To znai da
se kod njene nabave, upotrebe, uvanja, transporta,
umjeravanja i dr. moramo pobrinuti o dosta utjecajnih
faktora.

U dobro organiziranim proizvodnim procesima potrebno

je utvrditi nadzor i mjerenja koja e biti provedena, te je
potrebno utvrditi opremu za nadzor i mjerenje kako bi se
osigurali dokazi o sukladnosti proizvoda s dogovorenim
zahtjevima. U tom smislu, proizvodni proces treba
uspostaviti procese koji e osigurati provedbu nadzora i
mjerenja, te da se nadzor i mjerenje provode u skladu sa
zahtjevima.
Vrsta opreme treba biti:
a) oznaena da se olaka upravljanje i utvrivanje
njenog statusa;
b) zatiena od oteenja i umanjivanja tonosti
tijekom rukovanja, odravanja i skladitenja;
c) umjerena ili ovjerena (verificirana) u utvrenim
vremenskim razmacima i/ili prije upotrebe,

Budui da je ova oprema podlona troenju, a da bi se

osigurali zahtijevani standardi kvalitete proizvoda,
osnovno je ustrojiti sustav upravljanja. To znai da ovu
opremu i ureaje treba kontrolirati pomou odgovarajue
mjerne opreme i u odgovarajuim periodima da se

110

ISSN 1864-6168
komunikacije, odgovornosti, ovlasti i izvjetavanja
omoguuju funkcioniranje sustava uz manje poremeaje.

prema mjernim etalonima koji su sljedivi do

meunarodnih ili nacionalnih mjernih etalona;
d) prikladna za upotrebu u razliitim uvjetima
ostvarenja procesa proizvodnje;
e) odravana kako bi se osigurala njena traena
raspoloivot i pouzdanost.

Uvjeti okoline koji utjeu na tonost mjerne opreme su

vrlo esto temperatura, relativna vlanost, praina,
elektronska zraenja i dr. Nadzor uvjeta okoline sprijeit
e nastanak eventualnih odstupanja uzrokovanih
promjenom temperature, vlanosti i dr. Prostorija gdje se
uva mjerna oprema treba se takoer nadzirati
(temperatura t=20 2oC i relativna vlanost < 50%).

Kada se za nadzor i mjerenje utvrenih zahtjeva

upotrebljavaju raunalni programi, mora biti potvrena
sposobnost programa da zadovolji namjeravanu
primjenu. To se mora poduzeti prije prve upotrebe i ako
je nuno ponovno je potvrditi.

Mjernu opremu treba usmjeravati u primjerenim

vremenskim razmacima koji se utvruju na temelju
postojanosti, namjene i upotrebljivosti opreme.
Vremenski razmaci trebaju biti takvi da se umjeravanje
ponovno provede prije bilo kakve promjene tonosti koja
je vana za upotrebu opreme. Ovi se razmaci ne smiju
produavati sve dok prethodna umjeravanja ne prue
dokaze da takvo djelovanje nee tetno utjecati na
povjerenje u tonost mjerne opreme. U naim
poduzeima postoji mnogo mjerne opreme, pa za
konkretno praenje statusa mjernih ureaja treba voditi
preciznu evidenciju. Danas se za takve poslove koriste
raunala i posebni programi.

2. SUSTAV UPRAVLJANJA MJERNOM

OPREMOM
Sustav upravljanja mjernom opremom treba promatrati
kao dio sustava za osiguranje kvalitete, odnosno kao dio
sustava upravljanja proizvodnim procesom (slika 1.).

PROIZVODNI PROCESI
PROIZVODNI PROCESI
PROIZVODNI PROCESI

Pisani standardi moraju se tako uskladiti da izbjegavaju

eventualne netonosti pri mjerenju zbog razliitih
postupaka, uvjeta okoline ili zbog izbora standarda vieg
stupnja. etiri su mogua izvora procedura za mjernu
opremu:
a) preporuka proizvoaa mjerne opreme
b) zakonska regulativa
c) objavljeni standardi
d) iskustvo i potreba proizvoaa

SUSTAV OSIGURANJA KVALITETE

PROIZVODA

SUSTAV UPRAVLJANJA MJERNOM

OPREMOM

Izbor prave mjerne opreme poinje s poznavanjem

tolerancije na proizvodima. Naravno, treba poznavati i
tonost mjerne opreme kojom poduzee raspolae. Pri
izboru mjerne opreme za pojedino mjerenje treba obratiti
pozornost na moguu mjernu pogreku, na podruje
mjerne nesigurnosti, kao i raunati s ogranienjima u
konstrukciji mjerne opreme, uvjetima okoline u kojima
se mjeri te o nainu koritenja mjerne opreme. Ako se
oprema umjerava (zakonska obaveza ili obaveza koja
proizlazi iz potrebe i odluke samog poduzea), potrebno
je teiti visokom omjeru tonosti izmeu etalona i
umjeravanih istrumenata ako se eli imati visok stupanj
prihvatljivosti mjernih rezultata. Ovaj omjer bi trebao biti
vei od 2:1, a gdje god je mogue i 4:1. Omjeri su
prikazani u tablici 1. i na slici 2.

Slika 1. Sustav upravljanja mjernom opremom kao dio

sustava osiguranja kvalitete proizvoda
Sustav se sastoji od elemenata koji zajedno
funkcioniraju, a moe se sastojati od procedura, odjela,
runih i automatiziranih procesa i jo nekih drugih
elemenata. Sustav upravljanja mjernom opremom kao
dio sustava za osiguravanje kvalitete sastoji se iz
sljedeih elemenata:
1. organizacijske strukture
2. odgovornosti
3. planiranja procesa
4. uvjeti okoline
5. procedura umjeravanja
6. zahtjevi za tonost
7. rukovanje neispravnom opremom
8. izvori umjeravnja i status
9. zapisi
10. skladitenje
11. rukovanje
12. odravanje

Tablica 1. Omjeri tonosti izmeu etalona i mjerila

Omjer
Podruje
Podruje
prihvatljivosti
nesigurnosti
1:1
0%
100%
2:1
50%
50%
4:1
75%
25%
10:1
90%
10%

Razumijevanje sustava upravljanja mjernom opremom

poinje analizom organizacijske strukture. Jasnije linije

Odnos 10:1 daje najmanju nesigurnost, ali ga je esto

teko ostvariti.

111

ISSN 1864-6168
Omjer tonosti mjerne opreme i instrumenata moe se
izraunati kao:

OMO

nesukladnosti u proizvodnim procesima. Ako se uoi

mjerna oprema ije vrijednosti odstupaju od propisanih
vrijednosti, potrebno je uiniti sljedee:
Provjeriti je li mjerilo umjereno (ako se umjerava) i
jesu li su potivani intervali umjeravanja.
Provjeriti treba li korigirati interval umjeravanja
(esto je to zakonska odrednica).
Provjeriti
da li treba ispraviti proceduru za
umjeravanje opreme.
Sprijeiti
upotrebu svih neispravnih mjernih
instrumenata, te ih nastojati popraviti.

(1)

Omjer tonosti sekundarnog etalona i mjerne opreme

moe se izraunati kao:

OSE

D
E

(2)

Izvori umjeravanja (za opremu koja podlijee

umjeravanju) mogu biti:
1. komercijalna ustanova kao to je neovisni
laboratorij, ija je oprema sljediva do
nacionalnog laboratorija,
2. dobavlja ija je oprema takoer sljediva do
nacionalnog laboratorija,
3. nacionalni laboratorij.

Omjer tonosti primarnog etalona i sekundarnog etalona

moe se izraunati kao:

OPE

E
G

(3)

Faktori za odreivanje omjera tonosti imaju sljedee

znaenje:
T- tolerancija
- tonost mjerne opreme
- tonost sekundarnog etalona
- tonost primarnog etalona

Status umjeravanja se oznaava karticom, naljepnicom,

znakom ili nekim drugim prikladnim oznakama. Bez
obzira na oblik oznake, ona mora sadravati sljedee
informacije: datum kada je oprema umjeravana, datum
do kada umjeravanje vrijedi i oznaku identifikacije
opreme. Oznaka treba biti na opremi ili na kutiji u kojoj
se ona uva. Neispravna mjerna oprema mora biti
vidljivo oznaena.
Zapisi o aktivnostima na mjernoj opremi imaju veliku
vanost u sustavu upravljanja. Neki od zapisa su:
zapis o umjeravnju mjerne opreme
zapis o neispravnosti mjernog ureaja
izvjee o rezultatima umjeravanja
naljepnica na opreme i dr.
Npr., na zapisima o konkretnoj opremi podaci trebaju
ukljuiti:
opis i jednoznanu identifikaciju opreme
datum zavretka svakog potvrivanja
rezultate umjeravanja
propisane razmake izmeu umjeravanja
odrediti granice doputene pogreke
koji je izvor umjeravanja upotrebljen da bi se
dobila sljedivost
bitni uvjeti okolia i navoenje svih nunih
ispravaka
pojedinosti
o odravanju, popravcima ili
preinakama
svako ograniavanje upotrebe
identifikaciju osoba koje provode potvrivanje
identifikaciju svih potvrda o umjeravnju i drugih
bitnih dokumenata

Slika 2. Omjeri tonosti i podruja nepouzdanosti i

prihvaanja
Slika 3. prikazuje mjerenje gdje je duljina 20 mm, a
tolerancija 0,01. Tonost instrumenta je bila 0,0025
mm, pa je omjer O=4. Podruje nesigurnosti je jednako
tonosti mjernog instrumenta. U ovom sluaju
prihvatljiva oitanja su izmeu 20,075 i 19,925 mm.

Mjernu opremu treba uvijek uvati u originalnoj

ambalai u propisanim uvjetima okoline. Rukovanje i
premjetanje treba vrlo paljivo provoditi jer se obino
radi o osjetljivim ureajima. Popravak i podeavanje
mogu provoditi samo za to posebno educirani i sposobni
zaposlenici.

Slika 3. Primjer prihvatljivog oitanja

Rukovanje neispravnom mjernom opremom moe se
odraziti na tonosti proizvoda. Neispravnost je esto
izvor velikog broja reklamacija, pritubi kupaca kao i
112

ISSN 1864-6168
doputenih jedinica izvan SI: litra, teks, bar, elektronvolt
i var.

3. LANAC UMJERAVANJA
Umjeravanje mjerne opreme je najvaniji i najosjetljivi
zadatak sustava upravljanja mjerenom opremom.

Razvojem znanosti i tehnike mijenjale su se i relativne

mjerne nesigurnosti pojedinih pramjera kao i njihove
definicije. Tako se od prve definicije metra 1791. godine
i pripadajue mjerne nesigurnosti od (2 x 10-4) dolo do
pete definicije metra i mjerne nesigurnosti od (4 x 10-9).
Na slici 4. prikazano je kako izgleda procijenjena ukupna
relativna nesigurnost reproduciranja osnovnih mjera.

Mjerenje je zapravo usporeivanje jer mjerenu veliinu

usporeujemo s nekom unaprijed odreenom mjernom
jedinicom. Mjerenjem se eli kvantitativno odrediti neka
veliina. Izmjerena vrijednost neke veliine prikazuje se
na sljedei nain:

n J ,

(4)

gdje je:
X mjerena veliina
n brojani iznos
J jedinica (jedinina mjera ili osnovna
vrijednost)
Ovaj izraz predstavlja samo osnovnu mjernu informaciju.
Bit mjerenja je da se ono svede na brojanje. (L. Euler,
19766.). Da bi se mjerenje moglo ponoviti i u drugim
uvjetima, usvajaju se dvije pretpostavke:
1. mjerena veliina je jednoznano definirana
2. mjerna jedinica dogovorna je i sporazumno
utvrena

Slika 4. Procijenjena ukupna relativna nesigurnost

reproduciranja osnovnih mjera

Generalna konferencija za utege i mjere (CGPM

Conference Generale des Poids et Measures) na XI.
zasjedanju 1960. godine usvojila je meunarodni sustav
jedinica (SI) koji je upotpunjen 1971. godine uvoenjem
koliine tvari kao osnovne fizike veliine i pripadajue
jedinice mol.

Kada imamo ovakav mjerni sustav onda je mogue i

usporediti aktualno mjerenje s jasno definiranom
veliinom osnovne mjerene jedinice. Kao to je ve
spomenuto, mjerenje nije nita drugo nego usporeivanje
mjerene veliine s nekom unaprijed odreenom
veliinom. U skladu s definicijama osnovnih mjernih
jedinica, postoje i pramjere koje reproduciraju te
mjerne jedinice. Da bi se osigurao prijenos jedinica od
mjerenja u pogonu ili laboratoriju do etalona najvie
tonosti, treba uspostaviti lanac umjeravanja kako je to
prikazano na slici 5.

SI sustav zasniva se na sedam osnovnih i neovisnih

fizikih veliina i njima pripadajuih osnovnih jedinica
koje su prikazane u tablici 2.
Tablica 2. Osnovne i neovisne fizike veliine
naziv
znak
jedinica veliine
Metar
m
duljina
Kilogram
kg
masa
sekunda
s
vrijeme
amper
A
elektrina struja
kelvin
K
termodinamika
temperatura
mol
mol
mnoina (koliina tvari)
kandel
cd
svjetlosna jakost

Pogonski ili mjerni ureaj se umjerava prema radnom

etalonu, radni etalon prema kontrolnom etalonu i tako
sve do etalona najvie tonosti. Uspostavljanje ovakvog
lanca etalona predstavlja bit umjeravanja. Za svaki
postupak umjeravanja treba napraviti shemu umjeravanja
s koritenim etalonom. Za svaki mjerni ureaj sam
postupak umjeravanja je razliit, ali uvijek je to
usporeivanje izlazne vrijednosti usporeivanog
instrumenta i izlazne vrijednosti koju pokazuje
standardni instrument poznate tonosti koji koristimo kao
etalon. Ovaj postupak treba ponoviti za cijelo mjerno
podruje.

Kao dopunske jedinice uvedene su radijan i steradijan za

mjerenje ravninskih i prostornih kuteva. Takoer se
koriste i izvedene jedinice. Te su jedinice definirane
odnosima drugih jedinica. Decimalne jedinice vee su ili
manje jedinice od neke jedinice, a nastaju mnoenjem s
decimalnim viekratnikom ili niekratnikom. Decimalne
jedinice tvore se od svih jedinica SI, izuzev Celzijeva
stupnja i kilograma. Takoer se tvore od iznimno

Instrument koji se koristi kao etalon smije se koristiti

samo za umjeravanje, a nikako za pogonska (radna
mjerenja u kontroli kvalitete). Treba ga uvati odvojeno
od ostale mjerne opreme.

113

ISSN 1864-6168
Tablica 3. Primjer grupiranja mjerne opreme
red.br.
radna mjerila
mjesto koritenja
etaloni

Meunarodni
etalon
Dravni
etalon

I. Mjerila za mjerenje duljine

Osnovni
etalon

II. Mjerila za mjerenje tlaka

Radni
etalon

III. Mjerila za mjerenje kuta

Mjerni
ureaj

IV. Mjerila za mjerenje sile

V. Mjerila za mjerenje veliina elektrine energije

Slika 5. Lanac umjeravanja

VI. ostala mjerila

Lanac umjeravanja podrazumijeva da vrijednost svakog

mjernog etalona u lancu ima vlastitu vrijednost odreenu
upotrebom drugog mjernog etalona koji ima obino
manju mjernu nesigurnost i tako sve do meunarodnog
ili dravnog mjernog etalona.

VII. Etaloni

4.3. Definiranje mjerne opreme za umjeravanje

4. ORGANIZIRANJE SUSTAVA
UPRAVLJANJA MJERNOM OPREMOM

Iz popisane i grupirane mjerne opreme potrebno je

prepoznati opremu koja podlijee umjeravanju. Poduzea
se pri definiranju ove opreme moraju koristiti zakonskom
regulativom kao i stvarnim potrebama iz proizvodnog
procesa i sustava osiguranja kvalitete proizvoda. Predlae
se izrada posebne tablice (tablica 4.) gdje se pregledno
vidi oprema koja se umjerava i potrebni elementi za
umjeravanje (naziv, rok, mjesto, zadnje umjeravanje i
dr.)

Za uspjeno definiranje i organiziranje sustava

upravljanja mjernom opremom u poduzeu potrebno je:
1. popisati mjernu opremu
2. grupirati mjernu opremu
3. definirati opremu koja se umjerava
4. odrediti rokove za umjeravanje
5. definirati mjesto umjeravanja
6. definirati kontrolirane uvjete umjeravanja (za
opremu koja se umjerava u poduzeu)
7. definirati postupke nabave, uvanja, odravanja,
transporta, koritenja i otpisa mjerne opreme

Tablica 4. Primjer
umjeravanje
R.br.

Naziv

pregleda

Rok za
umjeravnje

mjerne
Mjesto
umjeravnja

opreme

za

Zadnje
umjeravanje

4.1. Popis mjerne opreme

Problem koji treba prvo rijeiti pri definiranju i
organiziranju sustava upravljanja mjernom opremom je
stvoriti dobar popis mjerne opreme koju posjeduje
poduzee. Iz popisa se treba vidjeti status mjerila
(aktivno neaktivno, radno mjerilo etalon, umjereno
neumjereno, mjesto koritenja, rok vaenja umjeravanja).

4.4. Odreivanje rokova umjeravanja

Prilikom odreivanja rokova umjeravanja treba se
pobrinuti o stvarnom koritenju pojedine mjerne opreme,
tako da se mjerna oprema koja je stalno u upotrebi (a
predviena je za umjeravanje) to ee umjerava od one
koja se koristi povremeno. Pri definiranju rokova moraju
se uzeti u obzir zakonski propisi, norme ili drugi propisi
koji reguliraju ova pitanja. Moe se rei da su stanja
mjerne opreme (starost, ispravnost) i znanje/predvianje
o uestalosti koritenja mjerne opreme najvaniji faktori
prilikom donoenja odluke o rokovima za umjeravanje.
Sami rokovi ne bi trebali biti predugi zato da se ne izgubi
povjerenje u pouzdanost (tonost) pojedinog mjernog
ureaja. S druge strane, ne treba ii na prekratke rokove i
stvaranje nepotrebnih trokova za poduzee. Svako
poduzee sa svojim strunjacima moe nai optimalni
odos izmeu rokova i trokova koji mogu nastati u
sluaju netonosti pojedinog mjernog ureaja.

4.2. Grupiranje mjerne opreme

Grupiranje mjerne opreme je vaan posao koji treba
obaviti prije ostalih pitanja u sustavu upravljanja. U
tablici 3. prikazan je princip grupiranja mjerne opreme.
Uz ovaj postupak grupiranja mogu se prikupiti i
pridruiti i ostali potrebni podaci kako bi se definirala:
tonost, podruje mjerenja, mjesto koritenja, broj
ureaja s identifikacijskim brojevima, godina
proizvodnje i dr.

114

ISSN 1864-6168
Postupak umjeravnja odvija se u dvije faze:

4.5. Odreivanje mjesta umjeravanja

1. faza ispitivanja mjerila

Mjesto umjeravanja moe biti ovlatena institucija ili
samo poduzee. Ako je to institucija izvan poduzea,
onda se svakako prije umjeravanja moramo uvjeriti u
tonost ovlasti, rjeenja i sl., a koja su izdala ovlatena
dravna tijela. Ako se umjeravanje provodi unutar
poduzea za konkretnu opremu, onda se moraju osigurati
potrebni faktori (educirani ljudi, prostor, uvjeti, etaloni,
zapisi, radna klima i dr.).

2. faza kontrole tonosti mjerila koja moe i ne mora

uobziriti i kontrolu ponovljivosti pokazivanja
1. Ispitivanje mjerila
Pri ispitivanju mjerila podrazumijevaju se sljedee
provjere:

4.6. Definiranje kontroliranih uvjeta

umjeravanja
Osnovni preduvjet za umjeravanje mjerne opreme unutar
poduzea je umjeravanje u kontroliranim uvjetima.
a) Metroloki uvjeti

temperaturu (20oC + 2oC)

relativnu vlanost (65% + 10%)

postoje li na mjerilu identifikacijske oznake

(proizvoa, serijski broj, mjerno podruje,
podjela skale i dr.)

vizualna kontrola mjerenih povrina

mjerne skale (jesu li uoljive linije i brojke)

mjerne konice (ako je ima)

rad u cijelom radnom podruju

2. Kontrola tonosti mjerila

Metroloki uvjeti se odnose na prostor u kojem se uvaju

mjerila, te na prostor u kojem e biti umjeravanje. Vano
je osigurati stabilne metroloke uvjete:

Propisivanje kontrole tonosti mjernog ureaja je

specifino za svako mjerilo, odnosno za pojedine grupe
slinih mjerila (npr. pomimo mjerilo i dubinomjer s
pominim mjerilom). Za definiranje kontrole tonosti za
svako konkretno mjerilo potrebno je koristiti sve
mogue podatke (norme, struna literatura, radna
iskustva i sl.), budui da je ipak rije o sredinjoj
aktivnosti umjeravanja, a koja je svima i najvea
nepoznanica
prilikom
pokuaja
organiziranja
umjeravanja u poduzeu.

promjene temperature ne bi trebale prelaziti 2oC

po satu
prostor ne smije biti izloen direktnom utjecaju
sunca, vibracija i praine

Prije umjeravanja mjerni ureaji moraju biti

temperaturno stabilizirani. Stabilizacija se izvodi u
prostoriji u kojoj e se izvoditi i umjeravanje. Izvodi se
tako da se instrumenti i etaloni izvade iz kutija i poloe
na metalnu ili granitnu plou. U takvom poloaju mjerni
ureaji trebaju ostati najmanje dva sata. U sluaju
zauzetosti mjerne ploe ili iz nekih drugih razloga,
mjerni ureaj moe ostati u kutiji, ali se tada stabilizacija
izvodi najmanje tri sata.

Openito se moe kazati da je za kontrolu tonosti

mjerila potrebno definirati:
koliko treba biti mjerenja (koliko je mjernih
toaka unutar mjernog podruja)
koliko puta ponoviti mjerenje za istu vrijednost
nain upisivanja rezultata i nain raunanja
stvarnih odstupanja
doputena odstupanja

b) Radne instrukcije

Za svako umjereno mjerilo potrebno je voditi pojedinani

zapis o umjeravanju. Zapisi se vode na odgovarajuim
obrascima koji mogu biti isti za svako mjerilo, ili se za
svako mjerilo izrauje poseban. Iz zapisa se mora jasno
vidjeti o kojem se mjerilu radi (oznaka mjerila), rezultati
umjeravanja, datum umjeravanja, ime i prezime osobe
koja je provela umjeravanje te odluku zadovoljava li
mjerilo ili ne zadovoljava.

Radne instrukcije moraju biti izraene i po njima se mora

obavljati umjeravanje svakog konkretnog mjernog
ureaja. Izrauju se u skladu s internim postupcima
sustava kvalitete vaeim unutar svakog poduzea. Za
svaku vrstu mjerila ili za grupu mjerila potrebno je
izraditi posebnu radnu instrukciju. Vano je da se
radnom instrukcijom propiu sljedei faktori:

Nakon umjeravnja treba i na samom mjerilu oznaiti

njegov status. Iz prakse se moe rei da je kod izrade
raznih naljepnica najbolja varijanta da se na mjerilu
nalazi rok za idue umjeravanje, ime se dio
odgovornosti za umjeravanje prenosi i na neposrednog
korisnika. Preporua se stvaranje baze podataka na
elektronikom raunalu kao i voenje kompletne
dokumentacije.

etaloni koji e se koristiti za umjeravanje

postupak (algoritam) umjeravanja s vrijednostima

doputenih odstupanja

obrada rezultata
umjeravanju

zapisi

provedenom

Prilikom definiranja etalona treba tono definirati vrstu

mjerila koja se koristi kao etalon, klasu tonosti i normu
u skladu s kojom je proizveden mjerni ureaj.

115

ISSN 1864-6168

4.7. Definiranje ostalih postupaka s

mjernom opremom umjeravanja

7. LITERATURA
[1] Brezinak M.: Mjerenje i raunanje u tehnici i
znanosti, Tehnika knjiga, Zagreb, 1970.
[2] Brezinak M.: Meunarodni definicijski
mjeriteljski rjenik, Mjeriteljsko drutvo, Zagreb,
1984.
[3] Pavli I.: Statistika teorija i primjena, Tehnika
knjiga, Zagreb, 1971.
[4] Lopai V., Kos V., Heni-Bartoli V.: Mjere i
mjerenja u fizici, FER, zagreb, 1986.
[5] Strnad J.: Metrom i arinom, izlet u svijet najveih i
najmanjih razdaljina, Moderna fizika, kolska
knjiga, Zagreb, 1990.
[6] Kondi V.: Sustav upravljanja mjernom opremom u
poduzeu, seminarski rad, Veleuilite u Varadinu,
2009.
[7] Vocabulare demetrologie legale, Terme
fondamentaux, Organization internationale de
metrologie legale, Paris, 1969.
[8] RWTV Croatia d.o.o: Materijal sa seminara
Umjeravanje mjerne opreme za kontrolu oblika i
dimenzija, Slavonski Brod, 1997.
[9] Bori M.: Mjeriteljstvo, Inenjerski prirunik IP1,
Temelji inenjerskih znanja, prvi svezak , kolska
knjiga, Zagreb, 1996.

Za uinkovito funkcioniranje sustava upravljanja

mjernom opremom vrlo je vano precizno definirati
postupke oko:

nabave mjerne opreme i etalona

uvanja mjerne opreme i etalona

preventivnog i korektivnog odravanja mjerne

opreme i etalona

transporta i pakiranja mjerne opreme

rukovanja i koritenja mjerne opreme u razliitim

prilikama

otpisa neispravne mjerne opreme

6. ZAKLJUAK
Ovim lankom eljelo se ukazati na vanost mjerne
opreme u sustavu osiguranja kvalitete proizvoda kao i u
proizvodnom procesu. Mjerna oprema ima svoju vrlo
vanu ulogu u razliitim kontrolama koje se provode u
procesima (ulazna, meufazne i zavrna kontrola i
ispitivanje). Pored proizvodnje, mjerna oprema se vrlo
esto koristi i u drugim procesima rada kao to su
servisiranje i putanje strojeva i ureaja u pogon,
postupcima preventivnog i korektivnog odravanja
(posebno dijagnostike stanja), razliitim kontrolama i sl.
Sustavno ureenje postupaka upravljanja ovom opremom
osigurava i sve pretpostavke za njihovu uspjenu
primjenu uz veliku sigurnost i pouzdanost u rezultate
mjerenja. Kod definiranja sustava vrlo vano je pitanje
ureenja postupaka umjeravanja mjerne opreme (za onu
koja se umjerava prema zakonu i odluci samog
poduzea).
U radu su obraeni svi utjecajni faktori na sustav
upravljanja mjernom opremom. Zbog prostora i veliine
laka autori nisu dovoljno naglasili utjecaj ljudskog
faktora. To je sigurno najutjecajniji faktor u svim
procesima i sustavima pa tako i u sustavu upravljanja
mjerne opreme.
Za praktinu primjenu spomenutog razmatranja autori
korisnicima preporuuju strunu literaturu iz ovog
podruja, kao i obimnu normizacijsku literaturu koja
pokriva veliki dio poslova vezanih uz mjernu opremu.

116