Ekonomika Energetike

EKONOMIKA ENERGETIKE
Energetski sektor/energetika
Pregled stanja
Energetika vs energetski sektor
• Energetika
▫ obuhvaća sve aspekte energetskoga sustava, odnosno
cjelokupno energetsko bogatstvo i energetsko
gospodarstvo neke zemlje
▫ S apstraktnoga ekonomskog motrišta, energetika je
gospodarstveni infrastrukturni sektor
• Energetski sektor
▫ gospodarske djelatnosti koje se bave proizvodnjom,
prijenosom/transportom, distribucijom i opskrbom
energije
▫ Prema NKD-u;
 područje "B" Rudarstvo i vađenje (odjeljak 05 Vađenje ugljena
i lignita i odjeljak 06 Vađenje sirove nafte i prirodnoga plina);
 područje "C" Prerađivačka industrija (odjeljak 19 Proizvodnja
koksa i rafiniranih naftnih proizvoda);
 područje "D" Opskrba električnom energijom, plinom, parom i
klimatizacija (odjeljak 35 Opskrba električnom energijom,
plinom, parom i klimatizacijom).
Energetski sektor i energetika imaju značajne interakcije sa
drugim sektorima u gospodarstvu među kojima se ističe promet,
koji je veliki potrošač energije i infrastruktura za
transportiranje energenata.
Prema NKD-u svi oblici prijevoza svrstani su u područje "H"
Prijevoz i skladištenje, a odjeljci važni za transport i skladištenje
energije su:
49 - Kopneni prijevoz i cjevovodni transport, a među koje
spadaju naftovodi, plinovodi, željeznički i cestovni prijevoz;
50 - Vodeni prijevoz uključujući pomorski prijevoz i prijevoz na
unutrašnjim plovnim putovima; te
52 - Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu
Najvažnije determinante koje određuju stanje i razvoj
energetike i energetskog sektora su:
• razina gospodarske razvijenosti,
• energetski resursi – energija,
• energetska infrastruktura,
• stanje energetske efikasnosti,
• cijene energije i energetskih usluga,
• energetska strategija i politika,
• ponuda i potražnja za energijom.
Energetska strategija
• Definira razvojne potencijale energetskog sektora a
provodi se energetskom politikom (akcijski planovi)
• Energetske strategije iz 2002., 2009., 2020. godine
• Razvojni potencijal:
▫ energetskoga sektora je izravan - izravni potencijal se
ostvaruje kroz gradnju energetske infrastrukture.
▫ energetike izravan i/ili neizravan - neizravni
potencijal se ostvaruje kroz projekte/programe koji su
posljedica postizanja nekoga cilja definiranoga u
strategiji (npr. povećanje energetske učinkovitosti u
kućanstvima), a da bi se ostvario taj cilj angažiraju se
drugi sektori u gospodarstvu.
Energetska strategija iz 2020.
Ulaganja u pojedine sektore
Energetska bilanca
• Energetska bilanca je prikaz koji predstavlja energetsku
statistiku kojom se prate tokovi energije od njezine
proizvodnje i pojave u primarnom obliku na određenom
analiziranom području pa sve do konačne predaje
neposrednim potrošačima.
• Cilj izrade energetske bilance je analiza strukture
proizvodnje, transformacije i potrošnje energenata.
• Energetske bilance neophodna su statističko-
dokumentacijska podloga kako za energetsku politiku
tako i za cjelokupnu gospodarsku politiku neke zemlje.
• Energetske bilance prikazuju s jedne strane ukupnu
potražnju/potrošnju za energijom, izvoz i gubitke a s
druge strane proizvodnju, uvoz i stanje zaliha energije.
Energetska bilanca
Proizvodnja primarne Transformacija energije Ukupna finalna
energije potrošnja energije
Sirova nafta
Proizvodnja
Vrsta goriva Sektor
Ugljen električne
energije u
Prirodni plin elektranama Prirodni plin Transport
Voda Benzin/Dizel Kućanstva
Prerada nafte
Električna Usluge
Nuklearna u rafinerijama
energija Industrija
Obrada plina … Ostalo
Ostali
Primjer energetske bilance
Ekonomski pokazatelji energetskog
sektora (EUH, 2020; FINA, 2021)
Pokazatelji - 2020. godina (mlrd kuna) Iznos
Ukupni prihodi 56,8
Vađenje sirove nafte i prirodnog plina 0,22
Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda 14,5
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 42,1
Ukupni rashodi 54,6
Vađenje sirove nafte i prirodnog plina 0,23
Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda 15,5
Prosječna neto plaća 2021. godine (kn) 6.350
Vađenje sirove nafte i prirodnog plina 8.087
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 8.679
Ekonomski pokazatelji energetskog
sektora (EUH, 2020/DZS)
Pokazatelji - 2020. godina Iznos
Dobit nakon poreza (konsolidirani rezultat, mlrd kuna) 1,8
Vađenje sirove nafte i prirodnog plina -0,02
Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda -0,9
Broj zaposlenih 17.729
Vađenje sirove nafte i prirodnog plina 105
Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda 3.623
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 14.001
Broj zaposlenih (procjena u svim energetskim tvrtkama) 23 tisuće

Udio zaposlenih u energetskome sektoru u odnosu na
broj zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj
1,7 %
Bruto dodana vrijednost energetskoga
sektora ( mil. kuna)
NKD 2020. %
B Rudarstvo i vađenje 1.167 0,4
D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 8,538 2,8

C - 19 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 4,264 1,4
Ukupno bruto dodana vrijednost energetskoga sektora (bazične cijene) 13.969 4,6
Ukupno bruto dodana vrijednost cijeloga gospodarstva (bazične cijene) 302.659 100
Porezi na proizvode minus subvencije na proizvode 63.767
Bruto domaći proizvod (tržišne cijene) 366.426

BDV energetskog sektora
(udio u ukupnom BDV-u - %)
B - Rudarstvo i vađenje C 19 - Proizvodnja koksa i rafiniranih
naftnih proizvoda
% D - Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija Energetski sektor
6,0
5,0 4,9 4,9
4,6 4,6
4,2 4,2 4,3 4,2

4,0 4,0 4,0 4,0 4,0
3,9 3,9 3,9
3,7 3,7 3,8 3,7
3,6 3,5
3,5
3,4 3,3
3,1
3,0
2,8
2,5 2,5 2,5 2,5
2,3 2,3 2,3
2,1 2,1 2,1 2,1
2,0 2,0 2,0 2,0
1,9 1,9 1,9 1,9
1,8
1,7 1,8 1,8 1,8
1,6 1,7 1,6 1,7 1,7
1,6 1,6 1,6 1,5 1,5 1,6
1,5 1,4 1,5
1,3 1,3 1,3
1,2 1,2 1,2
1,1 1,1 1,1 1,1 1,1
1,0 1,0 1,0 0,9
0,9 0,9 0,9 0,8 0,8 0,9 0,9
0,7 0,7 0,7 0,7 0,7
0,6 0,6
0,5 0,4 0,4 0,4 0,5 0,5
0,3 0,3 0,3 0,3 0,3
0,2 0,2
0,0
1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
Ukupan BDV u odnosu na udio
energetskog sektora u BDV-u
Bruto dodana vrijednost (mlrd kuna) Energetski sektor (udio u BDV-u)
350.000 6,0%
324.232
314.900 312.897
308.949
304.744 303.825
294.501 295.241 296.122
300.000 2
290.10290.963
285.685
281.233 281.297
279.396
278.539 5,0%
269.873
4,9%
258.973 4,6% 4,9% 4,6%
244.627
250.000 4,2% 4,3% 4,2%
4,2%
3,… 4,0%224.698232.518
4,0%220.601219.873 4,0% 4,0% 4,0%
3,9% 215.842 3,9%
3,7% 3,7% 3,8% 3,7%
201.842 3,6%
200.000 190.524 3,5% 3,5%
3,4% 3,3%
3,1%
3,0%
2,8%
150.000
2,0%
100.000
1,0%
50.000
0 0,0%
Opća tehnološka matrice (2010)
SEKTORI
Opskrba el.energijom,
Vađenje nafte i zemnog plina; Proizvodnja koksa, naftnih
plinom, parom i toplom
uslužne djelatnosti derivata i nuklearnih goriva
PROIZVODI (KPD) vodom
Sirova nafta i prirodni plin, usluge u vezi s dobivanjem nafte i plina, osim
OPĆA TEHNOLOŠKA
0,328 0,597 0,208

istraživanja
0,003 0,004 0,079
MATRICA
Koks, naftni derivati i nuklearno gorivo

Električna energija, plin, para i topla voda 0,016 0,008 0,173
Ukupno proizvodi energetskog sektora 0,346 0,610 0,460
Proizvodi ostalih sektora 0,368 0,115 0,221
Ukupno 0,714 0,724 0,681
KOMPONENTA TEH. KOMPONENTA TEH.
istraživanja 0,147 0,268 0,072

DOMAĆA
MATRICE
Koks, naftni derivati i nuklearno gorivo 0,001 0,002 0,070

Ukupno 0,469 0,374 0,487
istraživanja 0,181 0,329 0,136
MATRICE
0,001 0,002 0,009

UVOZNA
Koks, naftni derivati i nuklearno gorivo

Ukupno 0,245 0,350 0,194
KOEFICIJENTI
VRIJEDNOSTI
DIREKTNI KOEFICIJENTI DODANE VRIJEDNOSTI 0,285 0,270 0,272

DODANE
DIREKTNI KOEFICIJENTI POTROŠNJE FIKSNOG KAPITALA (amortizacije) 0,060 0,050 0,103

DIREKTNI KOEFICIJENTI SREDSTAVA ZAPOSLENIH 0,129 0,094 0,119
DIREKTNI KOEFICIJENTI POSLOVNOG (NETO) VIŠKA 0,074 0,091 0,050
Porezi manje subvencije na proizvode 0,001 0,006 0,047
Ukupno 1,000 1,000 1,000
Inozemna izravna ulaganja u energetski
sektor Hrvatskoj u milijunima eura
Djelatnost 1993. - 2022.
Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnoga goriva 1.453
Vađenje nafte i zemnoga plina; uslužne djelatnosti
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom 229
Ukupno energetski sektor 1.682
Ukupno inozemna izravna ulaganja u RH 40.806
Relativni udio ENERGETSKI SEKTOR/UKUPNO RH 4,1 %

Ostvarene bruto investicije u dugotrajnu
imovinu energetskoga sektora prema
tehničkoj strukturi (u mlrd. kn)
Relativna tehnička struktura Udio investicija
Oprema
Građevinski radovi
Opskrbe ele.
Ostvarene bruto investicije
energetskog ener.
God. sektora u ukupnim
u energetski sektor
u ukupnim investicijama
Domaća
Ukupno
Uvozna
investicijama energetskoga
Ostalo
sektora
2008. 6,5 22 % 73 % 49 % 51 % 5% 8% 47 %
2009. 5,7 24 % 74 % 35 % 65 % 3% 8% 46 %
2010. 3,8 40 % 49 % 76 % 24 % 11 % 8% 65 %
2011. 3,5 31 % 63 % 68 % 32 % 6% 8% 75 %
2012. 4,5 32 % 65 % 75 % 25 % 3% 10 % 76 %
2013. 5,5 33 % 62% 64 % 36 % 5% 12 % 64 %
Izvoz i uvoz RH
- ukupni
- energenata/energije
mil. eura 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Izvoz
Ukupno 8.905 9.582 9.628 9.589 10.368 11.527 12.316 14.016 14.543 15.226 14.899 18.379
Mineralna goriva i maziva 1.113 1.154 1.319 1.341 1.393 1.259 1.164 1.488 1.537 1.445 1.343 2.187
Udio u izvozu 12% 12% 14% 14% 13% 11% 9% 11% 11% 9% 9% 12%
Uvoz
Ukupno 15.137 16.281 16.215 16.527 17.129 18.482 19.711 21.891 23.747 24.980 22.917 28.395
Mineralna goriva i maziva 2.843 3.553 3.766 3.582 3.179 2.808 2.424 2.896 3.223 3.046 1.952 3.856
Udio u uvozu 19% 22% 23% 22% 19% 15% 12% 13% 14% 12% 9% 14%
Neto izvoz - deficit
Ukupno -6.231 -6.698 -6.587 -6.938 -6.760 -6.955 -7.395 -7.874 -9.204 -9.754 -8.018 -10.016
Mineralna goriva i maziva -1.730 -2.398 -2.446 -2.241 -1.785 -1.549 -1.259 -1.408 -1.685 -1.600 -609 -1.669
Udio u neto izvozu 28% 36% 37% 32% 26% 22% 17% 18% 18% 16% 8% 17%
EU – stanje do rata u Ukrajini
• Zadovoljila 50% svojih energetskih potreba.
Ovisnost o uvoznoj nafti iznosila je oko 90, a
prirodnom plinu oko 70%.
• Na uvoz različitih oblika energije godišnje
izdvajala preko 300 milijardi eura što ju čini
najvećim uvoznikom energije na svijetu.
• Ovisnost o uvozu prirodnoga plina iz Rusije (39%),
Norveške (oko 34%) i Alžira (oko 13%). Sirovu
naftu uvozi iz Rusije (34%), Norveške (oko 14%) i
zemalja OPEC-a (35%).
• Energetska strategija i politika – Energetska unija
Energetski sektor RH
• U Hrvatskoj postoje 4 osnovna energetska
sustava i to:
1. naftni sustav,
2. elektroenergetski sustav,
3. plinski sustav i
4. sustav toplinarstva.
1. Naftni sustav
• Naftni sustav se sastoji od proizvodnih naftnih polja,
rafinerija nafte, naftovoda i benzinskih stanica.
• Sirova nafta proizvodi se iz 38 naftna polja, a plinski
kondenzat iz 10 plinsko-kondenzatnih polja. Proizvodi
ju najveći energetski subjekt u energetskom sektoru INA.
• Ukupna proizvodnja 2020.– 632 tis. tona (2017. je bila
745 tis. tona), uvoz 1,9 mil. tona a izvoz 555 tis. Tona,
ukupna potrošnja 2 mil. tona
• Uvoz sirove nafte iznosi 95 posto potrošnje, a domaća
proizvodnja se izvozi u Mađarsku.
• Ukupna proizvodnja naftnih derivata u rafinerijama
nafte Rijeka (i Sisak) iznosila je 2020. (2019.) godine 2,6
(3) milijuna tona, a potrošnja naftnih derivata oko 3,4
(3,6) milijuna tona.
• Kapaciteti prerade u rafinerijama su iznosili 9 milijuna
tona - Rijeka 5 mil tona a Sisak 4 mil tona (EUH, 2020).
1. Naftni sustav
• Jadranski naftovod služi za transport od tankerske luke i
terminala Omišalj na otoku Krku do domaćih i
inozemnih rafinerija u istočnoj i središnjoj Europi (i
skladištenje nafte). Projektirani kapacitet cjevovoda je 34
milijuna tona transporta nafte godišnje, a instalirani 20
milijuna tona.
• Skladišni kapaciteti (Omišalj, Sisak, Zagreb) – 2,1 mil.
tona za naftu i 242 tis. tona za nafte derivate
• Sustav JANAF-a sastoji se od terminala i cjevovoda
dugačkog 631 kilometra. U 2019. kroz naftovodni sustav
ukupno je transportirano oko 7 milijuna tona sirove
nafte .
• Zadnja karika u naftnom sustavu su benzinske pumpe
kojih je prema procjeni u Hrvatskoj 2020. godine bilo
oko 879 benzinskih postaja (oko 44% u vlasništvu INA-e
s trendom smanjivanja). Na autocestama oko 80
benzinskih postaja.
1. Naftni sustav Janafa
1. Skladišta za naftu, naftne derivate i UNP te
ukupni skladišni kapaciteti u 2020. godini
2. ELEKTROENERGETSKI SUSTAV
• Elektroenergetski sustav (EES) sustav primarno čine
elektrane za proizvodnju električne energije, te
prijenosna i distribucijska mreža.
• Instalirani kapaciteti za proizvodnju električne energije u
Hrvatskoj obuhvaćaju hidro i termoelektrane (oko 85 posto u
sastavu Hrvatske elektroprivrede ), određeni broj
industrijskih termoelektrana i sve veći broj elektrana na
obnovljive izvore energije u privatnom vlasništvu.
• Kapaciteti za proizvodnju električne energije u sastavu HEP
grupe obuhvaćaju 16 pogona hidroelektrana (HE), 7 pogona
termoelektrana (TE) i polovinu instaliranih kapaciteta u
nuklearnoj elektrani (NE) Krško (na teritoriju Slovenije).
Termoelektrane koriste ugljen, plin i loživo ulje.
• Objekti u mješovitom vlasništvu su NE Krško (HEP i
slovenski partner ELES GEN po 50 posto) i TE Plomin (HEP-
a i njemački partner RWE Power po 50 posto).
• Na kraju 2020. godine ukupna raspoloživa snaga
elektrana na teritoriju RH iznosila je 4 662 MW
od toga
▫ 1 553 MW u termoelektranama,
▫ 2 200 MW u hidroelektranama,
▫ 801 MW u vjetroelektranama i
▫ 109 MW u sunčanim elektranama.
• Za potrebe EES-a RH koristi se i 348 MW iz NE
Krško (tj. 50 % ukupno raspoložive snage
elektrane u skladu s vlasničkim udjelima).
• Ukupna godišnja potrošnja električne energije hrvatskog
elektroenergetskog sustava u 2020. godini iznosila je oko
18 TWh (neto potrošnja 16,3 TWh) .
• Domaća proizvodnja zadovoljila je 74% potreba za
energijom, dok je 26% električne energije dobiveno iz
NE Krško (17 %) i iz neto uvoza (9%).
• Proizvodnja električne energije u 2020. godini iz
elektrana na teritoriju Hrvatske sastojala se od
proizvodnje iz hidroelektrana (43 %), termoelektrana i
industrijskih elektrana (43 %), vjetroelektrana (13 %),
te geotermalne elektrane, sunca i biomase (1 %).
• Struktura proizvodnje značajno ovisi o hidrologiji. Tako u godinama
sa puno kiše (2016. i 2018.) dominira proizvodnja iz HE a u
godinama sa manje padalina dominira proizvodnja iz TE i uvoz.
2. Proizvodni kapaciteti na teritoriju RH u 2020.
• U strukturi ukupno proizvedene električne u Hrvatskoj
dominira HEP (HEP Proizvodnja) čiji udio iznosi oko 90
%.
• Elektroenergetska mreža, koja ima zadatak povezati
proizvodna postrojenja i potrošače, dijeli se na:
prijenosnu (duljina vodova je oko 7,5 tisuća
kilometara) i
distribucijsku (duljina vodova je oko 100 tisuća
kilometara).
• Prijenos i distribuciju električne energije u Hrvatskoj
obavljaju HEP Operator prijenosnog sustava (HEP
OPS) i HEP operator distribucijskog sustava HEP
ODS).
• Ukupan broj mjernih mjesta na elektroenergetskom
sustavu je 2,445 milijuna od čega 91 posto čine kućanstva.
2. Obnovljivi izvori
2. Obnovljivi izvori - Interaktivna karta RH s
označenim lokacijama svih postrojenja u
3. Plinski sustav
• Plinski sustav Hrvatske sastoji se od proizvodnih
plinskih polja, transportnog sustava, skladišta
plina i distribucijskih sustava.
• Prirodni plin se proizvodi iz 17 plinskih polja Panona
(polje Molve najveće) i 3 plinskih polja Jadrana
čime se podmiruje oko 28% domaćih potreba
(2020.), a proizvodi ga INA.
• Ukupna opskrba plinom iznosila oko 2,9 milijardi
m3 prirodnoga plina (29 TWh).
3. Plinski sustav
• Transport prirodnog plina obavlja tvrtka
PLINACRO na sustavu dugom od 2.549 km.
• Sustav služi i za uvoz plina (preko Slovenije i
Mađarske). Transportni sustav omogućuje predaju
plina na području 17 županija.
• Skladište plina Okoli je u sastavu tvrtke Podzemno
skladište plina, u vlasništvu tvrtke PLINACRO.
Kapacitet skladišta iznosi 5oo milijuna m3.
• Distribucijski sustav (33 tvrtke) – 18,4 tis. km.
• Opskrba plinom (44 tvrtke)
Transportni sustav u Hrvatskoj
Distribucijska područja operatora distribucijskog
sustava u Hrvatskoj
4. Sustav toplinarstva
• Sustav toplinarstva sastoji se od postrojenja za
proizvodnju toplinske energije i
distribucijske mreže u nekoliko gradova u
Hrvatskoj.
• Energetskim djelatnostima tj. proizvodnjom,
distribucijom i opskrbom toplinske energije za
tarifne kupce u 2020. godini - bavilo se 11 tvrtki
u 16 gradova u Hrvatskoj.
• Iste pružaju uslugu grijanja prostora i pripreme
potrošne tople vode u većim gradovima
kontinentalne Hrvatske te Rijeci i Splitu (70
posto kupaca je u Zagrebu) (HERA, 2020).
4. Toplinski sustavi u Republici Hrvatskoj – Gradovi
4. Sustav toplinarstva
• Toplinska energija za potrebe grijanja prostora i
pripremu potrošne tople vode proizvodi se u
kogeneracijskim termoelektranama u
Zagrebu i Osijeku, te u područnim toplanama,
odnosno zasebnim kotlovnicama
• te se vrelovodima/toplovodima/parovodima
ukupne duljine oko 443 km distribuira do
objekata u kojima se u toplinskim stanicama
predaje potrošačima (158 tisuća).
• U 2020. godini je u Hrvatskoj proizvedeno i
isporučeno oko 26,9 PJ toplinske energije.
Energetske tvrtke
INA -Industrija nafte, d.d. HEP Grupa –Hrvatska
elektroprivreda
2020. – osnovni podaci
2021. – osnovni podaci
Prihod: 14,8 mlrd. kuna
Dobit: -1,1 mlrd kuna Prihod: 15,9 mlrd. kuna
Investicije: 1,3 mlrd kuna Dobit: 1,2 mlrd kuna
Broj zaposlenih: oko 10 tisuća Investicije: 3,1 mlrd kuna
Broj zaposlenih: oko 11 tisuća
Vlasništvo:
49,09% - MOL Vlasništvo:
44,84% Vlada RH 100% Vlada RH
6,08% – institucionalni i privatni
investitori
Prirodni plin u svijetu i Europi i plinsko gospodarstvo Republike Hrvatske
Prirodni plin u svijetu i Europi

i plinsko gospodarstvo
Republike Hrvatske
Ekonomski fakultet, Zagreb

13. listopada 2022.
Mr.sc. Davor Matić, dipl. ing

davor.matic@eng-a.com
• Što je prirodni plin?

• Plinski lanac
• Transport prirodnog plina
• Pravci svjetske trgovine prirodnim plinom
• Zalihe, proizvodnja i potrošnja prirodnog plina
• Primjena prirodnog plina
• Prirodni plin i dekarbonizacija
• Tranzicijski energent prema niskougljičnoj ekonomiji
• Razvoj liberaliziranog tržišta prirodnim plinom i cjenovnih modela
• Cijene prirodnog plina
Plinsko gospodarstvo Republike Hrvatske

• Plinski sustav Republike Hrvatske – bitne značajke
• Liberalizirano tržište prirodnog plina u Republici Hrvatskoj

Što je prirodni plin?
Što NIJE prirodni plin?
• Prirodni plin = metan (CH4)

− nije gradski plin (više nije u uporabi, prvenstveno se proizvodio iz ugljena, kasnije iz
UNP-a) – poznat i pod nazivom „rasvjetni plin”
− nije plin u bocama / malim spremnicima / autoplin (ukapljeni naftni plin (UNP) =
mješavina propan-butan – jedan od pratećih proizvoda u procesu prerade nafte ili kod
proizvodnje prirodnog plina
• Uz naziv „prirodni plin” (engl. Natural gas) poznat i pod nazivom „zemni plin” (njem. Erdgas)
Školski primjer tradicionalnog plinskog lanca

Proizvodnja 1
1 2
Na liberaliziranom tržištu Prerada 2

4
Plinski čvor Transport 3

3
5 Plinovodi LNG tankeri 5
4 Skladište
6
6 Distribucija
Krajnji korisnici
Domaćinstva Industrija 7
7 Usluge Promet
Proizvodnja električne energije

• Prirodni plin je manje gustoće u odnosu na tekuća goriva i zauzima znatno veći prostor za
istu količinu energije (što otežava i poskupljuje transport)
Prirodni plin se transportira:
• Stlačen u plinovitom stanju - putem plinovoda
• Ukapljen u tekućem stanju (LNG = Liquefied Natural Gas
(ukapljeni prirodni plin))
- pomoću brodova
- pomoću cisterni ili kontejnera
• Prirodni plin hlađenjem na minus 161C prelazi u tekuće stanje
i skuplja se 600 puta
• 1 m3 LNG sadrži stoga 600 m3 prirodnog plina
LNG u posudi
Iz Sjevernog mora
Iz Ruske federacije
(i centralne Azije)
Pravci dobave
prirodnog plina
u Europu
(PLINOVODI)
Iz kaspijske regije
Sa sjevera Afrike
Izvor: OECD/IEA
bcm – billion cubic meters = mlrd. m3 Izvor: S&P Global Platts

LNG lanac
• Na svom početku LNG lanac je

predstavljao samo „virtualni plinovod”.
• Uz tu osnovnu funkciju, u
međuvremenu je pridonio i razvoju
globalne trgovine prirodnim plinom na
slobodnom tržištu.
• Pojedinačne karike u lancu mogu imati
različitu vlasničku strukturu.
Proizvodnja i prerada i polazni plinovod

Ukapljivanje i otprema plina
Prijevoz brodovima
Prihvatni terminal (prihvat
i uplinjavanje plina)
Magistralni plinovodi
Prihvatni LNG terminali
• Pored prihvatnih LNG terminala (terminala za

uplinjavanje tj. regasifikaciju plina) na kopnu, novi
trendovi su vezani prije svega uz plutajuće terminale
tzv. FSRU projekte (Floating Storage Regasification
Unit).
• Iako je gradnja kopnenih prihvatnih LNG terminala u

planu i u budućnosti, naročito na već uspostavljenim
LNG tržištima, FSRU predstavlja najčešći put za
ulazak novih zemalja na LNG tržište.
• Prvi FSRU došli su na tržište u obliku pregrađenih

starih plovila s ograničenim mogućnostima vlastitog
pogona, koji su stalno na vezu, te služe kao
dugoročni terminali za uplinjavanje.
• Ostali plutajući terminali su mobilna plovila koja

mogu biti ugovorena na kraće razdoblje.
• Ovi FSRU mogu djelovati i kao standardni LNG

tankeri kad nisu pod ugovorom i također imaju
mogućnost doći s teretom u odredišnu luku i ostati
onoliko vremena koliko je potrebno za uplinjavanje
tereta.
Izvor, IGU, 2016. World LNG Report – 2016 Edition

/ Burchardt Compression
LNG terminali u Europi
Izvor: Clean Energy Wire

LNG tržište (2021.)

Izvoz
• Ukupno 19 zemalja izvoznica LNG.
• Tri zemlje drže 60% udjela u svjetskom izvozu LNG: Australija (21%), Katar (21%) i SAD (18%).
• Na četvrtom mjestu se nalazi Rusija s udjelom od 8%.
Uvoz
• Broj zemalja uvoznica LNG-ja se učetverostručio u razdoblju od 2000. do 2020. godine

(na ukupno 44).
• Četiri zemlje čine 60% ukupnog svjetskog uvoza LNG (sve su u Azijsko-pacifičkoj
regiji): Kina (21,3%), Japan (20%), Južna Koreja (12,6%) i Indija (6,5%).
• Ukupan europski uvoz čini 17,5% ukupnog svjetskog uvoza.
• LNG terminal na Krku sudjelovao je u ukupnom svjetskom uvozu sa udjelom od 0,3%.
Izvor, IGU, 2022. World LNG Report

Pravci globalne svjetske trgovine prirodnim plinom 2021. godine (u mlrd. m3)
 Europa uvozi  60% potrebnih količina prirodnog plina

od čega:
- putem plinovoda:  70% (od čega udio Rusije  70%)
- putem LNG:  30% (od čega udio Rusije 16%) Izvor: BP
 Udio plina iz Rusije u ukupnoj potrošnji plina Europe:  32%

(podaci za 2021. godinu)
Zalihe prirodnog plina Prirodni plin u svijetu i Europi i plinsko gospodarstvo Republike Hrvatske
• Stabilne dokazane zalihe u svijetu:

 (kraj 2019.): 198.800 milijardi m3
• Potrošnja u 2019. godini – svijet – 3.929 milijardi m3
• Dokazane zalihe dostatne su za 50 godine postojeće potrošnje.
• Prirodni plin igra značajnu ulogu u svjetskom energetskom miksu
(treći energent u svijetu s 24% udjela u ukupnoj svjetskoj potrošnji primarne energije).
• Prema podacima IEA – International Energy Agency (2011.) sveukupne
(konvencionalne + nekonvencionalne) 3P zalihe dostatne su za 250 godina (tadašnje)
postojeće potrošnje.
CIS bez Rusije

Rusija
15.000 38.000
Europa 26.200
3.400
Sjeverna
Amerika
Afrika Iran
32.000 Srednji
14.900 istok bez
17.700 Azija-Pacifik
Irana
43.600
8.000
Središnja
i južna
Amerika
Izvor: BP
Ukupne zalihe (2019.): 198.800 mlrd. m3
Potrošnja prirodnog plina
Sjeverna Rusija
Amerika 444 C.I.S.
1.058 Europa bez Rusije
554 130
334 Bliski istok

Afrika Iran
224 bez Irana
150
Azija-Pacifik
870
Središnja
i južna 165
Amerika
Izvor: BP Ukupna potrošnja (2019.): 3.929 mlrd. m3

Zalihe
prirodnog
plina
Zalihe u odnosu na
potrošnju prirodnog
plina
• Zemljopisna raspodjela
potrošnje prirodnog plina
bitno se razlikuje od
smještaja zaliha prirodnog
plina.
Potrošnja
prirodnog
plina
Proizvodnja prirodnog plina
Rusija
Europa 679
Sjeverna Amerika C.I.S.
1.128 bez Rusije
236
167
Afrika Iran 451 Bliski istok

244 bez Irana Azija-
238 Pacifik
672
Središnja
i južna 174
Amerika
Izvor: BP Ukupna proizvodnja (2019.): 3.989 mlrd. m3

Zalihe
prirodnog
plina
Zalihe u odnosu
na proizvodnju
prirodnog plina
plina.
• U slučaju sjeverne Amerike
i Azijsko-pacifičke regije
slika se mijenja ako se
uzme u obzir i zemljopisna
raspodjela Proizvodnja
nekonvencionalnih zaliha. prirodnog
plina
Zalihe prirodnog plina u svijetu

• Procjena ukupnih zaliha (konvencionalne + nekonvencionalne) - dostatne za 250 godina postojeće potrošnje.
Godina
Preostale pridobive postojeće
zalihe (mlrd. m3) potrošnje
2011.
Konvencionalne 404.500 130
Nekonvencionalne 380.500 123
Ukupno: 785.000 253
• Napomena: zalihe nafte i plina se dijele

u tri kategorije (tzv. 3P):
• Dokazane („Proven”) – 90%
vjerojatnosti komercijalnog pridobivanja
• Vjerojatne („Probable”) - 50%
vjerojatnosti komercijalnog pridobivanja
• Moguće („Possible”) - 10% vjerojatnosti
komercijalnog pridobivanja
• Ukupne zalihe stoga čine: dokazane +
vjerojatne + moguće zalihe
Izvor: IGU, Global Unconventional Gas Opportunities, September 2011

Potrošnja
prirodnog
Proizvodnja u odnosu plina
na potrošnju prirodnog
plina
plina.
• U slučaju sjeverne Amerike
i Azijsko-pacifičke regije
slika se mijenja ako se
uzme u obzir i zemljopisna
raspodjela Proizvodnja
nekonvencionalnih zaliha. prirodnog
plina
Zalihe i potrošnja prirodnog plina u svijetu – povijesni pregled
Godišnja proizvodnja (mlrd. m3)

Dokazane zalihe (mlrd. m3)
Godišnja potrošnja (mlrd. m3)
Izvor: BP
Primjena u svim sektorima

• Domaćinstva i usluge (grijanje, kuhanje, priprema tople vode, hlađenje)
• Industrija
• Visokoučinkovita proizvodnja električne energije:
- Visokoučinkovite elektrane: CCGT = Combined Cycle Gas Turbine
- Kogeneracija - istovremena proizvodnja električne energije i topline (CHP = Combined
Heat and Power)
- Decentralizirana proizvodnja (mini i mikro-kogeneracije) – proizvodnja električne energije
i topline što bliže mjestu potrošnje s ciljem smanjivanja gubitaka u prijenosnoj elektro-
mreži
• Petrokemija i proizvodnja umjetnih gnojiva: tzv. ne-energetska potrošnja (prirodni plin se koristi
kao ulazna sirovina u kemijskom procesu)
• Promet: automobili, autobusi, kamioni, vlakovi, brodovi, pa čak i avioni
Uporaba prirodnog plina (LNG) u brodskom prijevozu

Uporaba prirodnog plina (LNG) u brodskom prijevozu

Kamioni na LNG u Hrvatskoj

Kamioni na LNG u Hrvatskoj

Primjena prirodnog plina u prometu  Prirodni plin u dijelu javnog gradskog prijevoza
u Zagrebu, Rijeci i Puli
Prirodni plin u odnosu na niskougljičnu strategiju
• Najčistije od svih “fosilnih” goriva  najpovoljniji odnos atoma ugljika i

vodika (najniža emisija CO2 od svih fosilnih goriva).
• Zamjenom ugljena i tekućih goriva s plinom smanjuje se emisija CO2,
NOx, SOx i krutih čestica čime se značajno povećava kvaliteta zraka.
• Već davno dokazane tehnologije za grijanje prostora, transport,
proizvodnju električne energije već danas mogu značajno smanjiti emisije
CO2, s ograničenim ulaganjima u infrastrukturu.
• Fosilno gorivo ali i obnovljiv izvor energije: bio-metan, Power-to-Gas
(P2G, sintetički plin) (neutralna emisija CO2)
• Velika mogućnost primjene u kombinaciji s obnovljivim izvorima energije
(npr. prirodni plin – sunčeva energija).
• Prijelazna tehnologija prema tehnologijama uporabe vodika: proizvodnja
vodika ali i dio tehnologija i infrastrukture razvijenih za prirodni plin može
se koristiti i za primjenu vodika.
• Plinska infrastruktura kao podrška razvoju i primjeni obnovljivih izvora
energije (moguće rješenje za skladištenje energije iz obnovljivih izvora).
• Mogućnost skladištenja CO2 u napuštenim plinskim ležištima.
Primjena bio-metana – održivi zatvoreni ciklus
Sakupljanje
org. otpada
Stvaranje
organskog
otpada Anaerobna prerada
ZATVORENI
KRUŽNI
CIKLUS Nadogradnja
Toplina El. energija Gorivo
bioplina u
Krajnja primjena biometan
Utiskivanje
biometana u
plinsku mrežu
za prirodni plin
Power-to-Gas (P2G)
• Sustav koji koristi električnu energiju dobivenu iz obnovljivih izvora (obično vjetroelektrana ili
solarnih elektrana) za proces elektrolize kojom se voda razdvaja na vodik i kisik.
• Dobiveni vodik se spaja s ugljičnim dioksidom (CO2) iz atmosfere čime se pridobiva sintetički
metan (SNG – Synthetic Natural Gas) kroz kemijski proces: CO2 + 4 H2  CH4 + 2 H2O
• Moguće rješenje za skladištenje energije proizvedene iz obnovljivih izvora u plinskoj mreži.
CO2 + 4 H2  CH4 + 2 H2O

Zeleni plin iz sintetičkih izvora je klimatski neutralan
Izvorno: Frontier economics; gas & elec interlinkage
Izvor: N. Vištica, Regulatorni pogled na budući razvoj uloge plina, 16. Dan plina, Zagreb, 16. listopad 2018.
• Iscrpljena plinska ležišta planira se koristiti za utiskivanje i skladištenje CO2.

• Većina potrebne infrastrukture povezana s tim ležištima (npr. plinovodi) već postoji.
Europski zeleni plan (EU – Green deal) (12./2019.)
 Smanjenje emisija CO2 do 2030. za 55% u odnosu na 1990. i klimatska neutralnost

do 2050. godine.
 Inzistiranje na ukidanju izravnih ili neizravnih poticaja za fosilna goriva u EU i
zemljama članicama.
 Potreba da se osigura da uporaba prirodnog plina bude samo prijelazne prirode,
uzimajući u obzir cilj postizanja klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. godine.
Europska investicijska banka je sebi postavila obavezu da okonča financiranje projekata

fosilnih goriva od 2021. godine.
Izvor: https://www.eupoliticalreport.eu/green-deal-no-more-investment-in-fossil-fuels/
Razvoj liberaliziranog tržišta prirodnim plinom i cjenovnih modela
• Prije 1960. godine međunarodna trgovina prirodnim plinom je vrlo ograničena. Proizvodnja i
potrošnja prirodnog plina se odvija lokalno ili regionalno, primarno kao sirovina za industriju i u
pojedinim slučajevima za toplinske potrebe. Ne postoji specifična cjenovna formula u široj
primjeni.
• Nakon 1960. uvodi se tzv. mehanizam referentne cijene – cijena plina (iz plinovoda ili LNG) veže
se indeksom na cijenu nafte (što pogoduje zemljama proizvođačima i izvoznicima plina (npr.
Rusiji u slučaju izvoza u Europu) zbog mogućnosti zaključivanja bilateralnih međudržavnih
sporazuma s posljedicom stvaranja geografskih monopola po pitanju cijene plina).
• U SAD trgovina na plinskim čvorovima razvija se početkom 1980. Do promjena u Europi dolazi
početkom 90-tih godina – Ujedinjeno Kraljevstvo uvodi američki model – liberalizirano tržište
prirodnog plina.
• Postupno dolazi do podjele na europskom tržištu prirodnog plina: određivanje cijene plina
pretežno na temelju ponude i potražnje na plinskim čvorovima u sjeverozapadnoj Europi i
dominacija naftne formule u ostatku Europe.
• Od 2001. godine Europska komisija uvodi niz reformi plinskog sektora s ciljem liberalizacije
tržišta plina i uvođenjem strukturnih reformi kroz razdvajanje djelatnosti.
• „Trećim energetskim paketom” (2009.) vertikalno integrirana poduzeća moraju i vlasnički izdvojiti
transport plina u cilju dodatnog podržavanja konkurencije ”plin-prema-plinu” na unutrašnjim
tržištima EU, uspostave transparentnosti i pristupa (treće strane) svim transportnim mrežama.
• Prisutnost ponude na plinskim čvorovima prisiljava kupce na pregovore o promjeni postojećih
ugovora s dobavljačima kako bi uzeli u obzir i cijene formirane na plinskim čvorovima.
Plinski čvorovi (gas hubs)
Glavni europski
plinski čvorovi
NBP – National Balancing Point GPL – Gaspool TRS – Trading Region South TTF - Title Transfer Facility PSV - Punto di Scambio Virtuale
PEG - Point d'Echange de Gaz ZEE - Zeebrugge CDG - Centro de Gravedad NCG - Net Connect Germany CEGH – Central European Gas Hub
Cijene prirodnog plina

Spot cijena prirodnog plina na burzi plina na plinskom čvoru CEGH – Central European Gas Hub u Austriji
EUR/MWh
Izvor podataka: CEGH

Proglašenje pandemije
Početak rata u Ukrajini

• Nedavni događaji kao pokretači aktualnog stanja

• Zašto su cijene prirodnog plina rasle i prije početka rata u Ukrajini?
 Globalni oporavak gospodarstva

 Niska zapunjenost europskih skladišnih kapaciteta (Njemačka, Austrija), duga ogrjevna
sezona 2020./2021.
 Povećana potražnja za prirodnim plinom u Europi
 Povećana potražnja za prirodnim plinom u Aziji
 SAD je svoj izvoz LNG preusmjerio u Aziju zbog viših cijena
 Smanjene isporuke plina prema Europi – (tada) neizvjestan datum početka rada
Nordstream 2 (Sjeverni tok 2)
 Tranzicija energetske politike - EU - Green Deal
 Manja ulaganja u proizvodnju fosilnih goriva (smanjenje proizvodnje u Norveškoj u
Sjevernom moru)
 Rast cijena emisija štetnih plinova
zatim
 Rat u Ukrajini
Izvor: M. Blažević, Recentni događaji i izazovi na tržištu plina u predstojećoj ogrjevnoj sezoni, 19. Dan plina, Zagreb, 12. listopada 2021. (+ dopunjeno od strane ENGA)
Plinsko gospodarstvo Republike Hrvatske

Plinski sustav Republike Hrvatske

VARAŽDIN
Legrad
Veliki Otok
SLOVENIJA
Postojeći dobavni pravci do Republike Hrvatske
Molve Ferdinandovac MAĐARSKA
Kalinovac
ZAGREB Hampovica
BJELOVAR Stari Gradac
IVANIC GRAD
VIROVITICA
Okoli
KARLOVAC Benicanci
Žutica KUTINA OSIJEK
Vezišce Lipovljani
SISAK Bokšić
RIJEKA
PAZIN VINKOVCI VUKOVAR
Privlaka
SLAVONSKI BROD
Ivana PULA
Ika / Ida / Anna-Marria
Marica
Katarina
ZADAR BOSNA I HERCEGOVINA
ŠIBENIK
Domaća proizvodnja
prirodnog plina
SPLIT
Izvor karte: PPD

Plinski čvorovi – mjesta trgovanja („gas trading hubs”) – Austrija i Mađarska
Podzemna skladišta plina – Austrija i Mađarska LNG regasifikacijski

terminal (Krk) DUBROVNIK
Podzemno skladište plina (Okoli) – Hrvatska
Izvor: HSUP
* Dio domaće proizvodnje prirodnog plina se izvozio u Italiju temeljem Sporazuma o podjeli proizvodnje
3
mi l i ja rdi m 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
Doka zane zal i he 29,2 31,1 35,9 28,2 26,6 30,4 30,1 40,9 36,4 34,5 31,6 24,0 24,2 21,4 17,9 14,9 13,2 10,3 20,3 21,1 16,8
Doma ća proizvodnja 1,7 2,0 2,1 2,2 2,2 2,3 2,7 2,9 2,7 2,7 2,7 2,5 2,0 1,9 1,7 1,8 1,6 1,5 1,2 1,0 0,9
Uvoz 1,1 1,1 1,1 1,1 1,1 1,1 1,1 1,1 1,2 1,0 1,0 0,9 1,4 1,3 1,1 1,1 1,3 1,8 1,6 2,0 2,1
Ukupna potrošnja 2,7 2,8 2,9 2,9 3,0 2,9 2,9 3,3 3,2 2,9 3,2 3,1 3,0 2,8 2,4 2,5 2,6 3,0 2,8 2,9 3,0
Udi o uvoza (%) 41% 38% 37% 39% 35% 39% 39% 32% 38% 35% 31% 31% 46% 46% 46% 42% 48% 60% 57% 69% 70%
Izvor: EIHP, HSUP

100%
Udio uvoza prirodnog plina u Republiku Hrvatsku (%)
90%
80%
69% 70%
70%
60%
60% 57%
48%
50% 46% 46% 46%
41% 42%
38% 37% 39% 39% 39% 38%
40% 35% 35%
32% 31% 31%
30%
20%
10%
0%
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
LNG terminal na otoku Krku
Plutajući terminal (FSRU) započeo je s radom

1. siječnja 2021.
Ukupni kapacitet 2,9 milijardi m3 godišnje
Operator terminala:
LNG Hrvatska d.o.o. = 85%
HEP d.d. i 15% PLINACRO
d.o.o.)
LNG Hrvatska ne nabavlja
plin već samo pruža usluge
terminala zakupcima
kapaciteta koji nabavljaju
LNG
Do 2030. godine je zakupljen sav slobodni

kapacitet terminala
Izvor: LNG Hrvatska

Izvor: LNG Hrvatska

Izvor: LNG Hrvatska

Plinski transportni sustav Republike Hrvatske
2006. 2018.
Izvor: HERA, Godišnje izvješće 2006. Izvor: HERA, Godišnje izvješće za 2018. godinu, Zagreb, lipanj 2019.
Distribucija prirodnog plina u Republici Hrvatskoj
Raspored distribucijskih područja

operatora distribucijskog sustava i
osnovni podaci o energetskoj
djelatnosti distribucije plina u
Republici Hrvatskoj u 2020. godini
 Trend preuzimanja
operatora distribucijskih
sustava u posljednje
vrijeme
Izvor: HERA, Godišnje izvješće za 2020. godinu

Zagreb, lipanj 2021.
Izvor: HERA, Godišnje izvješće za 2018. godinu, Zagreb, lipanj 2019.

Organizacija tržišta prirodnog plina u Republici Hrvatskoj – razdvajanje djelatnosti
• Dozvole za obavljanje energetskih djelatnosti s područja prirodnog plina (stanje: 10.2022.)
• Proizvodnja prirodnog plina: 1 (INA-Industrija nafte d.d.)

• Skladištenje plina: 1 (Podzemno skladište plina d.o.o.)
• Transport prirodnog plina: 1 (Plinacro d.o.o.)
• Upravljanje terminalom za UPP: 1 (LNG Hrvatska d.o.o.)
• Distribucija plina: 31 / (33)
• Trgovina plinom: 38 / (33) (22 u 10./2020.)
• Opskrba plinom: 41 / (49)
• Upravljanje mjestom za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom i/ili stlačenim prirodnim plinom: 5 / (4)
• Organiziranje tržišta plina: 1 (HROTE - Hrvatski operator tržišta energije d.o.o.)
Vrijednosti u zagradi označavaju stanje od prije godinu dana (10.2021.) Izvor: HERA, registar dozvola
IMA LI PITANJA?
HVALA NA PAŽNJI I STRPLJENJU

Važnost energije kroz povijest
Kolegij: Ekonomika energetike

Sadržaj:
1. Uvod
2. Glavne povijesne determinante potrošnje energije
3. Poljoprivredna Europa i počeci industrijalizacije
4. Razdoblje pune industrijalizacije i ugljena kao glavnog
energenta
5. Razdoblje dva svjetska rata i jeftine nafte
6 Razdoblje skupe nafte i naftnih kriza
7. 1980. - danas
8. Hrvatska
9. Zaključak
2
1. Uvod
• Uporabu pojedinih izvora energije moguće je povezati sa određenim

povijesnim razdobljima razvoja čovječanstva
• Energija je na indirektan način utjecala na gospodarski rast
• Važnost tehnoloških otkrića kroz povijest
• Energija nije imala značajniju ulogu do 17-18 stoljeća
• Dominacija poljoprivredne proizvodnje
EKONOMIKA ENERGETIKE,
25.09.2009. 3
Ukupna potrošnja energije po stanovniku
Izvor: Cook, 1976.
4
2. Glavne povijesne determinante
potrošnje energije
• Od oko 1800. godine pa sve do danas dogodila su se četiri

velike (civilizacijske i tehnološko-energetske) promjene u
životu ljudi u industrijskim zemljama:
1. supstitucija energije ljudi i životinja energijom strojeva,
2. udvostručenje (očekivanog) trajanja života,
3. pojava (učinkovitih) relativno jeftinih uvjeta transporta ljudi i
robe,
4. pojava globalnih i jeftinih komunikacija.
5
Promjene pod
– 1) i 3) su izravan rezultat upotrebe novih oblika energije, dok
su promjene pod
– 2) i 4) rezultat indirektne upotrebe novih oblika energije.
Navedene promjene temelj su proučavanja povezanosti
potrošnje energije i gospodarskog razvoja.
25.09.2009. 6
Sa stajališta dinamike potrošnje energije postoje
četiri značajna razdoblja:
1. prvo razdoblje čini vremenski horizont od 120 godina a počinje početkom
18. stoljeća nastavlja se preko industrijske revolucije i traje do godine
1820. kada završavaju Napoleonovi ratovi u Europi te slijedi razdoblje
mira. Za njega se veže drvo kao glavni energent i naziru se počeci "ere"
ugljena,
2. zatim slijedi razdoblje nakon Napoleonovih ratova koje traje sve do pred
početak Prvog svjetskog rata godine 1913. a u kojem ugljen preko 90
godina čini dominantni svjetski energent.
3. slijedi razdoblje dva svjetska rata, kada se javlja nafta kao "obećavajući"
energent budućnosti i visokih stopa rasta potrošnje naftnih derivata
nakon drugog svjetskog rata što traje sve do prve naftne krize godine
1973.
4. i na kraju dolazi vrijeme "otriježnjenja" i shvaćanja ranjivosti svjetskog
gospodarstva zbog značajne ovisnosti o nafti te prihvaćanju strategije
diversifikacije energenata i počecima nuklearne energije i brige za okoliš.
7
3. Poljoprivredna Europa i počeci
industrijalizacije (1700 – 1820)
• Poljoprivreda dominantna djelatnost s većinskim poljoprivrednim
stanovništvom i ljudskim radom kao osnovnim faktorom proizvodnje –
80-90% stanovništva;
• Način, oblici i svrha upotrebe energije se nije značajnije promijenila još
od doba Rimskog carstva;
• Drvo je početkom 17. stoljeća predstavljalo glavni izvor energije a
njegova važnost za razvoj cjelokupnog društva i gospodarskog razvoja je
bila vrlo mala – glavni oblik energije je toplina;
• U transportu se koristi prije svega energija vjetra za plovidbu morima a
ljudski i animalni mišići su glavni izvori mehaničke energije budući je
ljudski rad glavni faktor proizvodnje.
8
• U 16. stoljeću se engleska prerađivačka industrija (manufaktura) počela
sve više oslanjati na ugljen kao glavno energetsko gorivo ali i sirovinu u izradi
stakla, vrenju piva, bojanju, izradi opeke i crijepa, kovanju i metalurgiji.
• Krajem 16. i tijekom 17. stoljeća povećana uporaba energije je kod
proizvodnje oružja (topovi) i preradi čelika.
• Porastom potražnje za ugljenom raste i trgovina ugljenom kao strateškim
energetskim resursom – ponuda više nije u stanju zadovoljiti sve potrebe te se
javlja potreba za novim rudnicima - zbog narušene ravnoteže na tržištu
ponude i potražnje cijene ugljena rastu.
• Razlike u razvoju među zemljama – Engleska – Francuska – gradnja
mreže plovnih kanala za brži i jeftiniji transport, ponajprije ugljena, što je za
rezultat imalo niže cijene energije u proizvodnim procesima.
• Stope rata BDP-a po stanovniku dvostruko veće od 1760-1820 nego od 1700-
1760.
• Zemlje sa vlastitim izvorima ugljena – više stope rasta.
9
Godišnja stopa rasta BDP i stanovništva
1700. – 1820.
10
Tehnička otkrića
• 1768-9. James Watt iz Glasgowa razvio parni stroj;

• 1813. - Georg Stephenson konstruirao parnu lokomotivu;
• 1807. Robert Fulton prvi parobrod Clermont u Americi
• 1820. parobrod Savannah prvi je preplovio Atlantik;
• U razdoblju 1820 - tih i 1830-tih u Francuskoj se pogonom vode s Alpa i upotrebom
dinama za proizvodnju električne energije proizvodi električna energija;
• Od 1840-te električna energija je u upotrebi u telegrafiji i novim industrijskim
pogonima;
• 1850-tih počinje prva upotreba električne energije za rasvjetu korištenjem žarulja;
• 1884. - britanac Charles A. Parson izumio parnu turbinu;
• Izumi Benjamina Franklina iz SAD-a, Italijana Luigia Galvania i Alessandra Volte,
Humphrya Davya, Michaela Faradaya te Francuza Andrea Amperea,…električna
energija.
• 1900. Nijemci Nikolas Otto, Karl Benz i Gottfried Daimler izumom motora s
unutarnjim sagorijevanjem iz temelja mijenjaju pogled na transport a nafta dobiva
na važnosti kao gorivo za pogon u prometu.
11
Efikasnost
• Efikasnost upotrebe ugljena pojavom novih tehnologija se vrlo

dobro može sagledati kroz činjenicu da je potrošnja ugljena
po 1000 bruto tona-milja u željezničkom prometu između
1917. i 1937. godine smanjena za oko 35%.
• Za proizvodnju jednog kWh električne energije u istom je
razdoblju bilo potrebno 60% manje ugljena.
• Smanjenje potrošnje ugljena po kWh proizvedene električne
energije 60-tih je godina 20. stoljeća iznosilo čak 77% manje
u odnosu na 1917. godinu.
12
4. Razdoblje pune industrijalizacije i ugljena kao
glavnog energenta (1820 –1913)
• Nakon 1815. godine, poraza Napoleona i završetka Bečkog
kongresa, britanska je nadmoć na svjetskim morima bila neupitna
do 1850.
• Sve do 1873. godine (gospodarska kriza) engleska industrijska
proizvodnja je desetljećima bila vodeća u svijetu a jedan od stupova
gospodarske dominacije je bila i geopolitička dominacija nad
glavnim svjetskih sirovinama, prije svega ugljenom i metalima.
• Do 1850. godine u Europi i Sjevernoj Americi je bilo razbolje bez
ratova.
• Vodeni transport i jeftini ugljen su bili temelj rastućeg prometa i
razvitka industrije.
• 1825. - pojava Stephensonovog parnog stroja u željeznici.
13
• Do početka 19. stoljeća Velika Britanija je bila
dominantan proizvođač čelika a time i glavni potrošač
ugljena i koksa za tu svrhu.
• Nakon 1870. godine udio Velike Britanije počinje opadati
u svjetskoj proizvodnji i trgovini kako se industrijaliziraju
ostale zemlje, posebice SAD i Njemačka a situacija se
još značajnije promijenila pred početak Prvog svjetskog
rata.
14
Promet:
– Što je prometna infrastruktura bila razvijenija to je cijena
energenata padala, prije svega ugljena, te je to doprinosilo sve
većoj potrošnji energije.
– Druga polovica 19. stoljeća je bila vrlo značajna za gradnju
željezničkih pruga i za željeznički promet uopće.
– Ukupna duljina željeznica se povećala za preko 80 puta u razdoblju
od 75 godina – 1840.-1914. ( s oko 8.300 kilometara na oko
695.000 kilometara.
– Željeznice su ponudile jeftiniji, brži i sigurniji način transporta
energetskih sirovina, prije svega ugljena što je utjecalo na značajno
smanjenje njegovih cijena.
– Dobar dio energije se trošio i na samu izgradnju željeznica pri
proizvodnji željeza i čelika.
15
Proizvodnja ugljena po stanovniku
Vel.Britanija
Francuska
16
Potrošnja ugljena po stanovniku
Vel.Britanija
Francuska
17
Potrošnja ugljena po stanovniku- ostale zemlje
18
Potrošnja ugljena po stanovniku- Austrija i Mađarska
19
Godišnja stopa rasta BDP i stanovništva
1820. – 1913.
20
Gospodarski razvoj i promet
1840.-1914.
21
Rast stanovništva i potrošnja energije
22
Potrošnja energije za najrazvijenije zemlje
1775.-1913.
23
Potrošnja energije SAD vs. Velika Britanija
24
Ponuda primarne energije i njena struktura
1820.-1998.
25
5. Razdoblje dva svjetska rata i jeftine nafte
(1913 - 1973)
• Razdoblje od početka prvog do kraja drugog svjetskog rata je
bilo jedno od najnemirnijih razdoblja ljudske povijesti.
• Veliki materijalni i ljudski gubici usporili su razvoj.
• Moderna povijest nafte počinje u drugoj polovici 19. stoljeća a
doživljava vrhunac u drugoj polovici 20. stoljeća.
• Godine 1882. crni teški mulj koji danas zovemo naftom nije
imao nikakve tržišne vrijednosti, osim kao gorivo za nove
mineralne uljne svijeće.
• Godine 1870. John D. Rockefeller osniva tvrtku Standard Oil
Co. za proizvodnju uljnih svijeća, dok su ruski parabrodi na
Kaspijskom j. počeli koristiti teško naftno gorivo.
26
Razdoblje dva svjetska rata i jeftine nafte
(1913–1950-1973)
• Početkom 20. stoljeća na Srednjem Istoku su komercijalno
otkrivane rezerve nafte tako da je već godine 1902. bilo poznato
da današnji Irak i Kuvajt imaju naftna bogatstva.
• Borba za kontrolom svjetskih energetskih resursa, prije svega
nafte, postala je jedna od bitnih strateških odrednica
gospodarskog razvoja europskih zemalja.
• Potrošnja energije u svijetu se od 1949. do 1972. godine
utrostručila, dok se istovremeno potrošnja nafte povećala oko
5,5, puta.
• Oko godine 1950. ugljen još uvijek ima udio oko 50 posto
proizvodnje ukupne energije a nafta i prirodni plin zauzimaju oko
30 posto čiji udio do kraja stoljeća sve više raste.
27
Rast BDP-a i stanovništva
1913.-1950.
28
Rast BDP-a i stanovništva
1950.-1973.
29
6. Razdoblje skupe nafte i naftnih kriza
(1974 -1979)
• Visoka potrošnja nafte u svijetu je ostavljala veliku
mogućnost energetske "ranjivosti" zemalja uvoznica,
prije svega razvijenih zapadnih zemalja i Japana, te
korištenja nafte kao "oružja“.
• Prvi pokušaj korištenja nafte kao sredstva pritiska u
postizanju određenih političkih ciljeva dogodio se 1967.
godine kada su nakon Šestodnevnog rata Saudijska
Arabija, Kuvajt, Irak, Libija i Alžir smanjili isporuke nafte
SAD-u i Velikoj Britaniji - embargo nije uspio i nije došlo
do značajnijih poremećaja na tržištu nafte u roku mjesec
dana. Do kraja godine embargo je totalno propao i tržište
se stabiliziralo.
30
• SAD je od zemlje koja je velikim dijelom zadovoljavao svoje
energetske potrebe postao zemlja koja je počela sve više
ovisiti o nafti sa Bliskog Istoka.
• 2/3 porasta svjetske potražnje za naftom zadovoljeno je
porastom proizvodnje na Bliskom Istoku.
• Svjetska gospodarstva su svoj ekonomski napredak, ponajprije
zapadne zemlje, temeljila na jeftinom energentu.
• Razlika između stopa rasta potražnje i stopa rasta ponude je
bila sve veća te ja na pomolu bila prva naftna kriza.
• Pričuvni kapaciteti su se sveli tek na 1% svjetske potrošnje
nafte dnevno te je i najmanja kriza mogla znatno utjecati na
naftno tržište.
31
• Prvi povod rastu cijena nafte dogodio se zbog izbijanja rata
na Bliskom Istoku, odnosno napadom Egipta i Sirije na Izrael
6. listopada godine 1973. i Izraelska okupacija Sirijske
Golanske Visoravni i Egipatskog Sinajskog poluotoka -
posljedica je bila arapski naftni embargo sve dok se Izrael
ne povuče s okupiranih teritorija iz rata iz 1967. godine a
kao posljedica se javio rast cijena nafte.
• Padom iranskog šaha i dolaskom na vlast Homeinija i
njegove islamske revolucije 1979. godine došlo je do
drugog naftnog šoka - Smanjenjem proizvodnje u Iranu,
drugog svjetskog izvoznika nafte , ali i u Saudijskoj Arabiji
došlo je do neravnoteže na energetskom tržištu.
32
33
7. 1980 - danas
• Rezultat naftnih šokova je pojava nuklearne

energije i smanjivanje rizika o energetskoj
ovisnosti o nafti.
• Većina zapadnih zemalja se odlučila na
diverzifikaciju izvora opskrbe.
• Analiziranje utjecaja rasta cijena nafte na
gospodarski razvoj – različiti modeli (MMF,
WB, IEA,..)
• Treći naftni šok odnosi se na razdoblje
američke intervencije u Iraku 2000.
34
Struktura potrošnje energije (SAD)
35
Alternativna povijesna podjela
36
8. Hrvatska
• Dio Austro-Ugarske do 1. sv. rata – slaba
prometna povezanost – gospodarska i
politička podijeljenost
• Razdoblje od 1918-1945 – spora
industrijalizacija – poljoprivredno
stanovništvo i proizvodnja - niske stope
rasta potrošnje energenata (ugljen, drvo)
• Razdoblje od 1945-1990 – industrijalizacija
– visoke stope rasta potrošnje energenata
(ugljen, nafta, plin)
37
9. Zaključak
• Energija je na indirektan način utjecala na gospodarski razvoj

kroz povijest;
• Važna veza tehničkih otkrića i energije;
• Različiti energenti vezani za različita povijesno – gospodarska
razdoblja;
• Hrvatska – značajno zaostajala u potrošnji energije.
25.09.2009. 38
Energija i gospodarski razvoj

Sadržaj:
1. Primarni izvori energije

2. Energija i gospodarski razvoj
3. Potrošnja primarne/finalne energije
4. Razvojne i strukturne promjene
4. Potražnja za energijom i BDP/stanovništvo/promet
2
1. Proizvodnja i isporuka energije potrošačima temelji se
na tri osnovne skupine primarnih izvora:
(1) fosilna goriva:

- ugljen,
- sirova nafta i
- prirodni/zemni plin,
(2) obnovljivi (neiscrpni) energetski izvori:

- Sunce,
- voda,
- vjetar,
- biomase,
- geotermalni izvori,
- oceani i more, i
(3) Nuklearna energija.
3
Potrošnja primarne energije u Svijetu – 1965-2021
4
Potrošnja primarne energije po regijama – 1965-2021
5
Potrošnja primarne energije po regijama – 1965-2021
6
Potrošnja primarne energije po zemljama 2021.
7
Potrošnja primarne energije po zemljama po stanovniku 2021.
8
Svjetska potrošnje primarne energije po
tipu goriva, Mtoe (1971-2019)
9
Razvojne i strukturne promjene
• Ukupna svjetska ponuda (proizvodnja) primarne energije

2021. se u odnosu na 1965. godine povećala se 3,6 puta
• Predviđa se da će daljnji rast potrošnje
• To ukazuje na dosadašnji i budući dinamičan rast
proizvodnje i potrošnje energije u svijetu.
10
Strukturna primarne potrošnje energije u svijetu
1973. i 2019. godine (prema energentu)
11
• Razvijene zemlje najveće štediše energije po
jedinici proizvodnje, ali su i najveći njezini
potrošači.
• Dva najveća svjetska proizvođača i potrošača
primarne energije: SAD (330 mil - 4,3%) i Kina (1,4
mlrd – 18%)
• SAD (15,6%) i Kina (26,5%) su 2021. g. trošile oko
42% ukupne svjetske energije.
• Najveći potrošači:
• OECD-a – 39%
• NE OECD – 61%
• EU – 10%
• Borba za kontrolu svjetskih energetskih resursa
i globalnog energetskog tržišta.
12
1973. i 2019. godine (prema regiji)
13
1990. i 2019. godine (prema kontinentima)
14
Udio pojedinog energenta u strukturi
primarne potrošnje (1965-2017)
15
Ukupna svjetska finalna potrošnje
energije u Mtoe (1971-2019.)
16
Struktura ukupne finalne potrošnje energije
1973. i 2019. godine.
17
Potrošnja energije po energentu po
regijama 2020. godine.
18
Proizvodnja električne energije po regijama 2020.
19
Potražnja za energijom i BDP
20
• Uska povezanost između potražnje za energijom i kretanja BDP-a.
• Velike razlike između industrijskih zemalja i zemalja u razvoju:
SAD- 4,3% svj. stanovništva (300 mil.) i 16% potrošnje ukupne svjetske
energije;
Kina – 18% svj. Stanovništva (1,4 mlrd.) i 26,5% potrošnje ukupne
svjetske energije.
• U razvijenim zemljama se stope rasta potražnje za energijom smanjuju -
niže stope rasta stanovništva i povećana energetska efikasnost.
• Veće stope rasta potražnje za energijom u zemljama u razvoju Afrike,
Bliskog Istoka, Srednje i Južne Amerike - veće stope rasta stanovništva i
povećanje BDP-a (razvoj prometne infrastrukture, intenzivnija gradnja
cesta i željeznica, rast potražnje za prijevozom roba i ljudi…)
21
Porast stanovništva svijeta po regijama, 2022- 2050
Izvor: United Nations (2022), World Population Prospects
22
Poredak deset najmnogoljudnijih zemalja svijeta, 1990. i 2022., i srednji scenarij, 2050.
Izvor: United Nations (2022), World Population Prospects 23

Broj automobila na 1000 stanovnika vs GDP po stanovniku, 2014. godine
• Rast broja automobila kao determinanta porasta potražnje za energijom!
• Povećana potražnja za prometom - povećanje potražnje za naftom i
naftnim derivatima!
24
https://ourworldindata.org/grapher/road-vehicles-per-1000-inhabitants-vs-gdp-per-capita?tab=table
Broj vozila u upotrebi 2015. g. na 1000 stanovnika
25
Stope rasta BDP-a po regijama u razdoblju od 1960. do 2002. god.
Regija / zemlje Prosječna stopa rasta BDP-a

60-74 74-88 88-02
Kanada i SAD 4,1 3,2 2,7
Zapadna Europa- EU 15 4,6 2,3 2,1
Razvijene zemlje Azije (Japan) 8 3,8 1,8
Ukupno razvijene zemlje 4,8 2,9 2,3
Latinska Amerika 6 3 2,5
Afrika / Bliski Istok 6,1 1,7 2,4
Zemlje u razvoju Azije 4,7 5,8 5,1
Ukupno zemlje u razvoju 5,6 3,5 3,6
Istočna Europa i zemlje bivšeg SSSR-a 5,4 3,1 -2,5
Kina 3,3 6 6,3
Tranzicijske zemlje / zemlje Srednje Europe 5 3,7 0,8

Svijet 5 3,2 2,5
Izvor: Drivers of the Energy Scene, A Report of the World Energy Council, 2003.
26
Rast BDP-a (1960=100)
27
Energija vs BDP - Svijet (1965=100)
28
Veza energija i BDP - Svijet
29
Energija vs BDP - Istočna Azija + Pacifik
1965=100
30
Energija vs BDP - S. i J. Amerika
1965=100
31
Energija vs BDP - OECD
1965=100
Energy-GDP Decoupling (razdvajanje)
32
• Svijet – više stope rasta BDP-a od energije
• Zemlje OECD-a kao najrazvijenije zemlje svijeta imaju najveću
razliku u stopama rasta BDP-a i stopama rasta potrošnje
energije - rezultat poboljšanja energetske intenzivnosti i
primjena efikasnijih tehnologija.
• Zemlje u razvoju – stope rasta energije jednake ili više od
stopa rasta BDP-a
• Istočna Azija - smanjivanje stopa rasta potrošnje energije od
2010. godine
33
• visok značaj i uloga energije u gospodarskom
razvitku nasuprot rastućoj potrošnji energije nisu
ODRŽIVI:
– dominantnost fosilnih goriva
– staklenički plinovi
• PRITISAK NA:
– RAZVIJANJU NOVIH TEHNOLOGIJA I UPOTREBI
ALTERNATIVNIH IZVORA ENERGIJE
34
Ekonomika energetike
Obnovljivi izvori energije
doc. dr. sc. Goran Slipac
gslipac@net.efzg.hr
Sadržaj prezentacije
1. Definicija obnovljivih izvora energije i zakonska
regulativa
2. Tehnologije obnovljivih izvora energije
a) Energija vjetra
b) Sunčeva energija
c) Energija biomase
d) Hidroenergija
e) Ostalo
3. Sustav poticanja proizvodnje električne energije iz OIE
4. Neki noviteti
5. Zaključak
Obnovljivi izvori energije – značenja
Zakon o energiji, NN 120/12, 14/14, 102/15, 68/18

obnovljivi nefosilni izvori energije (aerotermalna, energija iz biomase,
energija mora, energija vjetra, hidropotencijala, geotermalna i
hidrotermalna energija, plina iz deponija otpada, plina iz postrojenja za
obradu otpadnih voda i bioplina, sunčeva energija)
Zakon o obnovljivim izvorima energije i

visokoučinkovitoj kogeneraciji NN 138/21
obnovljivi nefosilni izvori energije (aerotermalna, energija iz biomase, energija iz
biotekućine, energija mora, hidroenergija, energija vjetra, geotermalna i
hidrotermalna energija, energija plina iz deponija otpada, plina iz postrojenja za
obradu otpadnih voda i bioplina, sunčeva energija i biorazgradivi dio
certificiranog otpada za proizvodnju energije na gospodarski primjeren način
sukladno propisima iz upravnog područja zaštite okoliša)
Pregled zakonske regulative: https://www.hera.hr/hr/html/zakoni.html

3
Obnovljivi izvori energije – definicije iz literature
Energija je sposobnost obavljanja rada i pojavljuje se u različitim oblicima.
Prirodni oblici energije mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine:

• neobnovljivi ili iscrpljivi I jedni i drugi predstavljaju energetske izvore koji se
mogu koristiti za proizvodnju električne i toplinske
• obnovljivi ili neiscrpljivi energije.
Sam naziv obnovljivi potječe od činjenice da se energija koristi u iznosu i

dinamici koji ne premašuju brzinu kojom se stvaraju u prirodi. Ponekad se u
skupinu obnovljivih izvora energija smještaju i izvori čije su zalihe u prirodi
tolike da ih je moguće koristiti milijunima (?) godina .
S druge strane, neobnovljivim izvorima smatraju se oni izvori čije se
trajanje zaliha procjenjuje na desetine ili stotine godina, dok njihovo
stvaranje traje milijunima godina.
4
Potencijali i mogućnosti korištenja
OIE mogu preuzeti značajniju ulogu u energetskom sektoru u

izmijenjenim uvjetima u izgradnji i korištenju OIE te razvoju
tehnologija.
Potrebno je ispravno valorizirati sljedeće:
• Sudjelovanje u elektroenergetskom sustavu
• Korištenje potencijala OIE
• Razvoj novih tehnologija
• Realna cijena energije koja uključuje sve troškove zaštite okoliša
stvorit će povoljniju situaciju za povoljnije korištenje OIE
• Ostvarenje ciljeva smanjenja emisije CO2
Izvor: Kako promišljati energetsku budućnost, Goran Granić, EIHP, 2010. 5

Temeljne karakteristike OIE
1. OIE nisu jeftini izvor energije i zahtijevaju potporu

2. Neki OIE značajno utječu na elektroenergetski sustav
3. Tehnologije ili goriva zahtijevaju znatni utrošak energije (posebice
biogoriva) što smanjuje učinkovitost pretvorbe u korisne oblike
energije
4. Neke tehnologije trebaju velike prostore
5. Korištenje OIE ima jak multiplikativni faktor na gospodarstva zemalja
koja proizvode opremu
6
Energija vjetra
• Vjetar je horizontalno strujanje zračnih masa pod utjecajem različitih
atmosferskih tlakova uzrokovanih različitim temperaturama.
• Temeljne karakteristike vjetra važne za iskorištenje njegove kinetičke
energije su brzina i smjer te dinamika promjene ovih veličina.
Najpovoljnije bi bilo kad bi vjetar puhao uvijek u istom smjeru i
jednakom brzinom.
• Teoretska razmatranja iskorištenja kinetičke energije vjetra u
vjetroturbinama pokazala su kako energija vjetra ovisi o trećoj
potenciji brzine vjetra te kako je moguće iskoristiti do 59,3 % kinetičke
energije vjetra (tzv. Betzov zakon). Praktično iskorištenje energije
vjetra uvijek je manje od teoretskog maksimuma
7
Što je vjetroelektrana?
Vjetrene elektrane je postrojenje za proizvodnju

električne energije koje se sastoji od:
Transformatorske
Vjetroagregata stanice Dalekovoda i
kabela
8
Vrste tehnologija
• Najčešće izvedba je s horizontalnom osovinom, izvedbe s vertikalnom
osovinom su manjih snaga i ne koriste se tako često.
• Postoji nekoliko izvedbi vjetroturbina s horizontalnom osovinom i to
ovisno o broju lopatica. Tako imamo vjetroturbine s jednim, dva i
najčešće s tri lopatice. Sve izvedbe su podjednakih tehničkih
karakteristika, ali se smatra da su one s tri lopatice optimalne s
obzirom na težinu, broj okretaja i mehanička naprezanja
• Ako se razmatra mjesto ugradnje, razlikujemo vjetrene elektrane za
ugradnju na kopnu i na otvorenom moru. Ove zadnje su trenutno u
fazi vrlo intenzivnog razvoja, jer nema okolišnih ograničenja na veličinu
izgradnje pa se za otvoreno more projektiraju vjetrene elektrane
znatno većih snaga nego vjetrene elektrane za izgradnju na kopnu.
9
Koji su nedostatci vjetrene elektrane?
• Vjetrene elektrane imaju određeni utjecaj na okoliš na lokalnoj razini i

to kroz utjecaj na floru i faunu, proizvodnju buke te vizualni utjecaj.
• Utjecaj na floru i faunu ponajviše se odnosi na ptice i šišmiše. Na

temelju istraživanja provedenih na vjetrene elektrane puštenima u
pogon, uočen je određeni broj stradalih ptica i šišmiša.
• Osim toga, pri izboru lokacije vodi se briga o uočenim staništima ptica i
šišmiša kao i o udaljenosti od prvih naselja, čime se u velikoj mjeri
izbjegavaju pretpostavljeni utjecaji na okoliš i prirodu
• Mali broj sati rada na godišnjoj razini 2500-3000 (ekvivalentnih) sati

(godina ima 8760 odnosno 8784 sati)
10
Razvoj projekta – Određivanje lokacije
• Mjerenje karakteristika vjetra
…na što većim visinama (minimalno 2/3 visine
rotora vjetroagregata)
…kvalitetnim instrumentima
…u trajanju od minimalno godinu dana
…uz redovito servisiranje, kalibraciju i zamjenu
opreme, te provjeru podataka
• Ostale tehnologije
• SODAR
• LIDAR
Matematičko modeliranje vjetropotencijala
• Podaci o vjetru
• Podaci o reljefu i
hrapavosti
• Podaci o preprekama
Utjecaj na prirodu i okoliš
EU Direktiva o EU Direktiva o
pticama staništima
• Utjecaj na ptice (2009/147/EC) (92/43/EEC)
• Utjecaj na šišmiše
• Utjecaj na ostale životinje
NATURA 2000
• Buka
• Zasjenjenje
• Utjecaj na vegetaciju
• Utjecaj na podzemne vode i tlo
• Zaštićena kulturna dobra
• Vizualni utjecaj
• Elektromagnetske interferencije
Zaključno o vjetrenim elektranama
1. Vjetrena elektrana je tehnički i tehnološki zreo, troškovno učinkovit,
ekološki i komercijalno prihvatljiv proizvod
2. Industrija vjetra – proizvodnja opreme i ostalih usluga
3. Fokus je trenutno na poboljšanju ponašanja vjetrene elektrane u

elektroenergetskom sustavu kao i na izgradnji jedinica velikih snaga
posebice za offshore
4. Hrvatska ima dobre predispozicije za korištenje energije vjetra,

prostor, zakonodavni okvir, spremnost da se razvoj cijelog
elektroenergetskog sustava uskladi sa zahtjevima tehnologije
14
Energija sunca
• Posredno ili neposredno, Sunce je izvor gotovo sve raspoložive
energije na Zemlji. Sunčeva energija potječe od nuklearnih reakcija u
njegovom središtu. Dio te energije dolazi i do Zemlje, što omogućuje
odvijanje raznovrsnih procesa.
• Približna bilanca sunčeve energije:

– 30 % ukupne Sunčeve energije reflektira se natrag u svemir,
– 46 % zagrijava Zemljinu površinu,
– 23 % utječe na za isparavanje i nastajanje oborina.
– 0,2 % uzrokuje nastajanje valova i vodenih strujanja,
– 0,5 % proizvodi energiju vjetra i zračna strujanja u atmosferi,
– 0,3% služi fotosintezi biljaka.
15
Tehnologije
Standardni fotonaponski sustavi

– najrasprostranjeniji
– relativno jednostavan za montažu
– jednostavan za održavanje
– praktički nema nepoznanica
16
Tehnologije
Termoelektrane (kružni proces)

– Parabolične protočne
– Parabolični tanjur
– CSP (Concentrated Solar Power)…
17
• Tijekom rada, fotonaponska ćelija ne proizvodi stakleničke plinove te
se zbog toga smatra kako na taj način ne utječe na okoliš. Međutim, u
proizvodnji fotonaponskih ćelija koriste se toksični materijali poput
kadmija.
• Ukoliko se koristi solarna tehnologija za proizvodnju veće količine

električne energije, potrebno je zauzeti razmjerno veliku površinu
zemljišta. Za Hrvatske potrebe bi se radilo o nekoliko desetaka
kvadratnih kilometara. Na tim površinama ne bi se mogla vršiti
poljoprivredna proizvodnja pa je dobro planirati njihovo instaliranje na
neobradivim površinama.
18
Zaključno o sunčevim elektranama
1. Toplinski kolektori i fotonaponski sustavi su u visokoj tehnološkoj
zrelosti
2. Odlikuju se relativno jednostavnoj uporabi i otočnom radu ili kao

distribuirani izvor energije (sunčeva elektrana priključena na
distributivni sustav)
3. Veliki trend pada cijena opreme sunčevih elektrana
4. Još uvijek problem mali broj sati rada na godišnjoj razini ~1300
(ekvivalentnih) sati (godina ima 8760 sati, a prijestupna i 24 sata
više)
5. Proizvodnja električne energije samo po danjem svjetlu
19
Općenito o biomasi
• Biomasa je OIE koji uključuje ogrjevno drvo, grane i drvni otpad iz

šumarstva, piljevinu, koru i drvni ostatak iz drvne industrije kao i
slamu, kukuruzovinu, stabljike suncokreta, ostatke pri rezidbi vinove
loze i maslina, koštice višanja i kore od jabuka iz poljoprivrede,
životinjski izmet i ostaci iz stočarstva, komunalni i industrijski otpad.
• Biomasa je obnovljiv izvor te se računa da je opterećenje atmosfere s
CO2 pri korištenju biomase kao goriva zanemarivo, količina emitiranog
CO2 prilikom izgaranja jednaka je količini apsorbiranog CO2 tijekom
rasta biljke.
• Biomasa sadrži vrlo malo ili čak uopće ne sadrži brojne štetne tvari -
sumpor, teške kovine i sl.
20
• Korištenje biomase za proizvodnju energije provodi se uvažavajući
načelo održivog razvitka. Upotrebljava se isključivo drvna masa koja je
nastala kao sporedni proizvod ili otpad u šumarstvu i drvnoj industriji,
odnosno višak slame i drugi poljoprivredni ostaci koji se ne mogu više
iskoristiti.
• S obzirom da je svaka elektrana na biomasu ustvari termoelektrana s
relativno visokim dimnjakom, postoje negativni stavovi javnosti zbog
ispuštanja dimnih plinova te vizualnog utjecaja na okolni krajobraz.
• Korištenjem energije biomase ne dolazi do povećanja koncentracije
ugljičnog dioksida (CO2), jer količina ovog plina koji se oslobađa
izgaranjem biomase jednaka je količini CO2 koja je potrebna za rast i
razvoj drugih biljaka, pa se energetsko iskorištavanje šumske biomase
smatra CO2-neutralnim.
21
Brzorastuće vrste drveta kao gorivo
• U Hrvatskoj najbolji rezultati s oplemenjenim topolama i vrbama.

• Trajanje ophodnje od 3 do 12 godina (od osnivanja do sječe)
• Prinos drvne mase na takvim plantažama 8 do 25 t suhe tvari po
hektaru godišnje
sadnja vrbinih šiba nakon 3 mjeseca žetva kombajnom

Ključni faktori za odabir lokacija za
izgradnju bioelektrane
• Dovoljna količina šumske biomase

• Toplinski konzum
• Električni konzum
• Blizina priključka na EES
• Blizina priključka na ostalu infrastrukturu
• Promet
• Riješeni prostorni planovi
• Industrijska tradicija u mjestu/regiji
• Raspoloživost kadrova
23
Zaključno o bioelektranama
1. Biomasa je poželjan primarni oblik energije, ali ...
2. Tehnologije proizvodnje električne energije i topline iz biomase su

zreloj razvijenosti
3. Skladištenje, priprema i transport goriva, raznih oblika sjeckanog

drveta, relativno jednostavan
4. Moguće uzgajanje drvne mase – brzorastuće vrste
5. U kogeneraciji (proizvodnja električne i toplinske energije), moguć

visok stupanj iskorištenja biomase
24
Voda kao obnovljiv izvor energije
25
Energija vodotoka
• Energija vodotoka predstavlja mehaničku energiju koja se pojavljuje u
dva oblika pogodna za iskorištenje:
– potencijalna energija vode (na određenoj visini-jezero)
– kinetička energija vode (voda u kretanju-rijeka)
• Potencijalna energija vode je energija vode na određenoj nadmorskoj
visini. Sustavom dovodnih kanala ona se prenosi na nižu nadmorsku
visinu i pretvara u kinetičku energiju.
• Kinetička energija vode predstavlja energiju vode u kretanju. Vrtnjom
vodne turbine, ona se pretvara u mehaničku rotacijsku energiju.
• Mehanička energija rotirajuće turbine pretvara se u električnu energiju
u generatoru s kojim je mehanički povezana osovinom.
26
Hidroelektrane jesu tehnologija za
proizvodnju el. en. iz OIE
• Ne potiče se proizvodnja el. en. iz tzv. velikih hidroelektrana

(>10 MW)
• Potiče se samo proizvodnja el. en. iz tzv. malih hidroelektrana

(<10 MW)
• Granica između velikih i malih hidroelektrana je arbitrarna i

iznosi 10 MW
27
Princip rada hidroelektrane
• Proces pretvorbe energije:

potencijalna → kinetička → mehanička → električna
28
Karakteristike malih hidroelektrana
• Obnovljiv izvor energije, nema štetnih emisija u okoliš

• Visok stupanj iskoristivosti
• Visoka gustoća energije (osim u slučaju vrlo malih padova)
• Voda kao gorivo uglavnom raspoloživa tokom cijele godine
• Moguća je kontrola plavljenja i toka
• Pogodne za napajanje udaljenih izoliranih područja
• Provjerena tehnologija i dug vijek trajanja postrojenja, uz
niske troškove pogona i održavanja
• Primjenjiva rješenja vrlo su ovisna o posebnostima lokacije
• Ograničen broj prikladnih lokacija (vodotoci)
• Određeni vodotoci iznimno variraju tokom godine
29
Utjecaj na okoliš
• Tijekom izgradnje postrojenja:

– Zahvati na vodotoku tijekom izgradnje (skretanje vodotoka, nasipavanje,
iskopi, itd.)
– Povećan promet na prilaznim prometnicama
• Tijekom eksploatacije:
– Promjena režima toka ( utjecaj na biljni i životinjski svijet)
– Buka
– Vizualni izgled postrojenja
– Efekti podizanja brane (potapanje zemljišta, stajaća voda, stvaranje
umjetnog jezera)
– Dalekovod
30
Zaključno o malim hidroelektranama
1. Stare i provjerene tehnologije
2. Specifičnosti lokacije određuju tehnologiju
3. Temeljna prepreka izgradnji malih hidroelektrana je zaštita okoliša
4. Prostorni planovi reduciraju broj potencijalnih lokacija
31
Geotermalna energija
Za proizvodnju električne energije iz ove tehnologije potrebno je utisnuti
hladnu vodu na vruće granitne stijene koje se nalaze pod zemljom blizu
površine. Pri tome van izlazi vruća para pod tlakom koja pokreće turbinu, a
ona generator.
Princip koji će se koristiti kod

izgradnje nove elektrane ovisi o vrsti
geotermalnog izvora energije na
odabranoj lokaciji (temperatura,
dubina i kvaliteta vode i pare). U
svim slučajevima kondenzirana para
i ostaci geotermalne tekućine
vraćaju se natrag u bušotinu i time
se povećava izdržljivost
geotermalnog izvora. Geotermalna elektrna Velika Ciglena (Bjelovar)
32
Utjecaj na prirodu
• Prednost geotermalne energije pred drugim izvorima je to što je čista i

sigurna za okoliš. Proizvodnjom električne energije ne stvaraju se emisije
štetne za okoliš, a geotermalne elektrane zauzimaju mali prostor te su
vrlo pouzdane.
• Geotermalnu energiju nije moguće transportirati na veće udaljenosti pa je

potrebno toplinsku energiju iskoristiti u obližnjim mjestima i za
proizvodnju električne energije. Štetni plinovi koji se ispuštaju prilikom
eksploatacije mogu izazvati probleme na površini. Najopasniji je vodikov
sulfid koji je vrlo korozivan.
33
Energija plime i oseke
• Tehnologija iskorištavanja mehaničke energije mora su:

• Energija plime i oseke
• Energija morskih valova
• Energija morskih struja
• Tehnologija iskorištavanja toplinske energije mora
• Ocean Thermal Energy Conversion (OTEC)
• Ostale tehnologije
• Proizvodnja metana pomoću morskih bakterija
34
Utjecaj na prirodu
• Elektrane koje koriste energiju mora imaju djelomično sličan utjecaj na
okoliš iako taj utjecaj za sada nije određen u potpunosti. Radi se o
utjecaju na floru i faunu mora i eventualno kopna za dio postrojenja koji
je izgrađen na kopnu, zatim o utjecaju na okoliš zbog proizvodnje buke i
vizualizacije objekta koji je smješten relativno blizu morske obale ili na
obali.
• Ugradnja plimnih i pregradnih brana utječe na okoliš u kojem su

smještene tako što se dugoročno mijenja razina vode u tom okolišu, a
postoji i mogućnost potapanja nekih okolnih površina. Posebno je
značajan utjecaj ovih tehnologija na gospodarstvo u dijelu ribarstva i
priobalnog prometa brodovima.
35
Kako se prikupljaju sredstva za poticanje
Odluka Vlade RH o naknadi za OIE …
0,07 c€
Svaki krajnji kupac plaća naknadu za OIE i to po

kWh potrošene električne energije: 0,105 kn/kWh
Iznimno od navedenog, visina naknade OIEK za kupce električne energije koji su sukladno zakonu kojim se
uređuje zaštita zraka obveznici ishođenja dozvole za emisije stakleničkih plinova, iznosi 0,021kn/kWh.
Visina naknade za OIEK za poduzetnike koji imaju pravo na umanjenu naknadu sukladno Uredbi o kriterijima
za plaćanje umanjene naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju (“Narodne
novine “ broj 57/2020) kojom se uređuju kriteriji za plaćanje umanjene naknade za OIEK iznosi:
Razred električnog intenziteta Raspon električnog intenziteta Iznos visine naknade
R1 od 5% do uključivo 10 % 0,063 kn/kWh
R2 veći od 10% do uključivo 20% 0,042 kn /kWh
R3 veći od 20% 0,021 kn/ kWh
Izvor: https://www.hrote.hr/naknada-za-poticanje
36
Tarifni sustav za poticanje proizvodnje
električne energije iz OIE
OIE Poticajna tarifa (kn/kWh)
Instalirana snaga Instalirana snaga
manja od 5MW veća od 5MW
FN 1,54-2,29 -
Male HE 0,6-1,20 0,53
Vjetar 0,53 0,53
Biomasa 1,2-1,25 0,53
Geotermalna 1,2 -
Izvor: Hrvatski operator tržišta energije, www.hrote.hr
Kolika je tržišna cijena električne energije možete vidjeti na

https://www.cropex.hr/hr/
37
Modeli poticanja proizvodnje električne
energije – više tržišno orijentirani
Poticanje OIE bi trebalo biti takvo da je distorzija tržišta
električne energije najmanja a da projekti budu održivi
• Feed in premium – naknada koju prima proizvođač OIE

iznad tržišne cijene električne energije
• Zeleni certifikati – naknada koju prima proizvođač OIE
iznad tržišne cijene električne energije
• Poticaj u investiranje – poticaj koji dobiva investitor u OIE,
a koji se preračunava kao naknada na tržišnu cijenu
električne energije
38
Poticanje proizvodnje električne energije iz
OIE Feed-in-premium
Kako bi se potaknula tržišna integracija električne energije iz OIE,
važno je da korisnici svoju električnu energiju prodaju izravno na
tržištu i da podliježu tržišnim obvezama:
a) potpore se dodjeljuju kao premije povrh tržišne cijene (premija)

pri čemu proizvođači svoju električnu energiju prodaju izravno na
tržištu;
b) korisnici podliježu standardnim odgovornostima za utjecaj na
elektroenergetski sustav;
c) uvode se mjere kojima se osigurava da proizvođači nemaju
poticaja za proizvodnju električne energije po negativnim
cijenama.
Europska komisija: „Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.–2020.”
39
Modeli poticanja proizvodnje električne
energije iz OIE
- Feed-in model – za svaki proizvedeni kWh električne energije

proizvođač dobiva naknadu koja je viša od tržišne cijele
- FEED –in –premium - za svaki proizvedeni kWh električne
energije proizvođač dobiva naknadu na tržišnu cijenu električne
energije sve do neke unaprijed izračunate razine cijene
- Zeleni certifikati - za svaki proizvedeni kWh električne energije
proizvođač dobiva naknadu s obziron na činjenicu da je
električna energija proizvedena iz OIE (isključeno za feed-in i
feed-in-premium)
- Poticanje investicije – investitor dobiva izravnu ili neizravnu
pomoć
40
Feed-in tariff – prednosti i nedostatci
- Sigurna investicijska klima za investitore
- Nema tržišnog rizika
- Precizniji izračun poticanje tarife
- Stimuliranje domaće industrije
- Kod projekata u pogonu, jedini rizik je trošak kapitala
- Stimuliranje zrele tehnologije kao i one u razvoju
- Stimulira decentralizirane OIE
- Kratkoročni značajan utjecaj na cijene električne energije

- Mogu bitno poremetiti tržište električne energije
- Nisu tržišno orijentirane
- Rizik za politiku
- Povećavaju socijalne razlike između građana
- Nemoguće provesti tržišno natjecanje između istih tehnologija
- Ne stimulira bolje korištenje lokacija i resursa
41
Feed-in premium tariff – prednosti i nedostatci
- Bolja integriranost na tržištu električne energije

- Kompatibilan s dereguliranim tržištem
- Stimulira tržišno natjecanje između proizvođača
- Manje opterećenje građana
- Veći rizik za investitora u odnosu na fiksnu feed-in tarifu
- Očekivano više poticajne cijene po kWh (na temelju iskustava

€0.01/kWh to €0.03/kWh)
- Nema jamstva otkupa proizvedene električne energije
- Stimulira i ostale tehnologije OIE osim vjetroelektrana i
sunčevih elektrana
- Veći rizik za investitora zajedno s društvenim troškovima
ukupno čini ovaj model nešto skupljim u odnosu na fiksnu
feed-in tarifu
42
Zeleni certifikati:
- država određuje obvezan postotak energije obnovljivog

porijekla, koju opskrbne kompanije moraju prodati – kontrola
„emisije” certifikata,
- zeleni certifikat je ekvivalent npr. 1 MWh proizvedenog u OIE,
- certifikate stoga generiraju obnovljive elektrane, i oni ima daju

dodatan prihod (subvenciju) u iznosu kojeg odredi tržište
certifikata,
- ulagači u elektrane izloženi su rizicima cijene na tržištu

energije, ali im je dan izvor dopunske financijske „sigurnosti”
kroz neovisnu prodaju zelenih certifikata.
43
Izravno i/ili neizravno poticanje investicije
Poticanje investicije jedan je od izravnih načina poticanja proizvodnje električne

energije.
Radi se o sredstvima, obično, iz državnog proračuna koja se izravno transferiraju
investitoru ili proizvođaču opreme s namjerom isporuke opreme određenom
investitoru kako bi se potaknulo investiranje u tehnologije OIE ili proizvodnja
operem za tehnologije OIE.
Moguće je subvencionirati određene troškove na način oslobođenja obveza,
primjerice, umanjenja ili potpunog oslobođenja plaćanja PDV-a ili nekih drugih
fiskalnih i/ili parafiskalnih obveza.
Iako se dodjela tih i takvih sredstava obavlja putem natječaja, zajedničko ime je
preferiranje nekih investitora u odnosu na druge čime se, iako legalno, narušavaju
tržišni odnosi. Radi li se o dopuštenim ili nedopuštenim subvencijama je redovito
predmet analiza EC
44
Neki noviteti u području OIE
Prema Zakonu i Obnovljivim izvorima energije (NN 138/2021) moguće je ostvariti

neke, donedavno, nezamislive projekte.
• korisnik postrojenja za samoopskrbu

• kupac s vlastitom proizvodnjom
• zajednica OIE
• Energetska zajednica građana
• ......
45
Korisnik postrojenja za samoopskrbu ...
je onaj krajnji kupac električne
energije kategorije kućanstvo
uključujući ustanove, koji unutar
svojih instalacija ima priključeno
postrojenje za samoopskrbu
električnom energijom iz obnovljivih
izvora energije ili visokoučinkovite
kogeneracije, čije viškove energije
unutar obračunskog razdoblja može
preuzeti opskrbljivač ili tržišni
sudionik s kojim postoji sklopljen
odgovarajući ugovor, pod uvjetom
da je unutar kalendarske godine
količina električne energije koju je
predao u mrežu manja ili jednaka
preuzetoj električnoj energiji
Proizvedena električna energija je manja ili jednaka potrošenoj

46
Kupac s vlastitom proizvodnjom
je krajnji kupac električne

energije na čiju je instalaciju
priključeno proizvodno
postrojenje za proizvodnju
električne energije iz obnovljivih
izvora energije ili
visokoučinkovite kogeneracije
kojom se podmiruju potrebe
krajnjeg kupca i s mogućnošću
isporuke viška proizvedene
električne energije u prijenosnu
ili distribucijsku mrežu
Proizvedena električna energija je veća nego potrošena -> razlika se isporučuje u mrežu
47
Zajednica OIE
su pravne osobe koje ... utemeljene na otvorenom i dobrovoljnom sudjelovanju,
neovisne i pod stvarnim nadzorom dioničara ili članova smještenih u blizini
projekata energije iz obnovljivih izvora kojih je ta pravna osoba vlasnik ili ih ona
razvija, čiji su dioničari ili članovi fizičke osobe, mala i srednja poduzeća ili jedinice
lokalne ili područne (regionalne) samouprave, te čija je prvotna svrha pružiti
okolišnu, gospodarsku ili socijalnu korist zajednice za svoje dioničare ili članove ili
za lokalna područja na kojima djeluje, a ne financijska dobit.
48
Energetska zajednica građana
Energetska zajednica građana

predstavlja novi oblik udruživanja
u kojem se vlasnici ili članovi
dobrovoljno udružuju kako bi
ostvarili prednosti razmjene
energije proizvedene i iskorištene
na određenom prostornom
obuhvatu lokalne zajednice.
https://regea.org/energetska-zajednica-gradana-kao-prilika-za-inovativne-tehnologije/
49
Zaključak 1
Nove tehnologije korištenja OIE značajno utječu na gospodarski
sektor:
– razvoj i istraživanje,
– proizvodnja komponenti i postrojenja,
– izgradnja postrojenja,
– održavanje postrojenja,
– konzultantske usluge izrade studija i projekata,
kao i na energetski sektor:

– smanjenje emisije odnosno poboljšanje bilance emisije CO2,
– diversifikacija izvora energije,
– povećanje stupnja sigurnosti opskrbe energijom.
50
Zaključak 2
— OIE predstavljaju značajan energetski potencijal,
— najveći poticaj korištenju OIE dat će dogovor o očuvanju

klime koji može dovesti do realnije cijene energije,
— velike mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije

omogućavaju digitalne tehnologije
— elektroenergetika (ili i energetika) se mijenja
51
Nuklearna energetika
Stanje, izazovi i razvoj
Mario TOT, mario_tot@yahoo.com
27. listopada 2022. godine
2022
U ovoj prezentaciji...
Energetska Značajke
tranzicija
Stanje
Nuklearna
Elektro opcija Izazovi
energetski
Očekivanja
sustav
Ukupna potrošnja energije 1990. – 2019.
2019 Total: 14484 Mtoe
Biofuels and waste
9%
Wind, solar, etc.

Oil
31%
STALNO
2%
POVEĆANJE
Hydro
3% POTRAŽNJE
Nuclear
5%
OPSKRBA OVISNA O
Natural gas
23%
Coal
27% FOSILNIM GORIVIMA
Biofuels and waste Oil

10% 37%
SPORE STRUKTURNE
Wind, solar, etc.
1%
Hydro
PROMJENE
2%
Nuclear
6%
Coal
Natural gas 25%
19%
Izvor: International Energy Agency (IEA)

Finalna potrošnja energije 1990. – 2019.
Biofuels and waste
Wind, solar, etc. 10%
1%
Electricity
20%
Natural gas
16%
Heat
3%
UDIO ELEKTRIČNE
Coal
ENERGIJE ĆE SE
10%
UDVOSTRUČITI U
Oil products SLUČAJU DUBOKE
40%

DEKARBONIZACIJE
Biofuels and waste
12%
Wind, solar, etc.
0%
Natural gas Electricity

15% 14%
Heat
5%
Coal
12%
Oil products
42%

Ukupna proizvodnja električne energije
1990. – 2019.
2019 Total: 27044.19 TWh Nuclear
Other
Wind
10% 0%
DVIJE TREĆINE POTREBA
5%
IZ ELEKTRANA NA
Solar
3%
Coal
37%
FOSILNA GORIVA
Geothermal
0%
Hydro
16%
Biofuels and Waste

ZNAČAJNO POVEĆANJE
2%
Oil
3%
UDJELA OIE
Natural Gas
24%
1990 Total: 11 896 TWh

Nuclear Other
17% 0%
Geothermal
0%
Wind
0%
Solar Coal
0% 37%
Hydro
UDIO NUKLEARNE NA
19%
Biofuels and Waste

1% OKO 10%
Natural Gas Oil
15% 11%

Nuklearne elektrane i javnost
Odnos javnosti Pokazatelji
• Nuklearne elektrane su • Troškovi izgradnje
najskuplja opcija nasuprot ukupnih
• Nuklearne elektrane su troškova
opasne po ljude i okoliš • Povijesni rezultati
• Nuklearna energija nije sigurnog pogona (ipak ne
održiva treba zanemariti rizike i
nesreće)
• Načelo internalizacije
eksternih utjecaja
Nuklearna energija je specifična
Radioaktivni Složena i dobro

poznata
materijali tehnologija
Odnos javnosti i
Međunarodna
politička
suradnja
potpora
Nuklearna energija u svijetu (2021.)
Izvor: PRIS – IAEA, listopad 2022., podaci za 2021. godinu

Nuklearna energetika – u opadanju?
Izvor: WNIS Report 2022

• Stanje – listopad 2022.
– NE u pogonu u 32 države
– 427 reaktora u pogonu
– 382 GWe snage
– 19 354 reaktor-godina rada
Izvor: IAEA – PRIS, listopad 2022.

• 56 reaktora u izgradnji
• 57.6 Gwe očekivana snaga
• Prosječno trajanje izgradnje sedam
i više godina
• Vidljiv trend opadanja broja
novozapočetih projekata u zadnjih
nekoliko godina
Nova izgradnja kroz povijest
Izvor: WNIS Report 2022

• Napušteni ili prekinuti projekti,
prestanak-raniji izlazak iz pogona…
– Razlozi?
• Financijski
• Gospodarske krize i promjena
energetske politike
• Otvaranje tržišta
• Kašnjenje izgradnje i povećanje
troškova
• Neprihvaćanje javnosti
• Geopolitički uvjeti
Regionalni trendovi
Nuklearni kapaciteti u pogonu, izgradnji ili planirani
Afrika
Centralna i Istocna Azija
Juzna Azija
Istocna Europa
Sjeverna, Zapadna i Juzna Europa
Latinska Amerika i Karibi
Sjeverna Amerika
0.0 20.0 40.0 60.0 80.0 100.0 120.0 140.0 160.0 180.0
Instalirana snaga GW
Reaktori u pogon Reaktori u izgradnji Planirani reaktori
Izvor: IAEA, IEA i EIA projekcije

Što očekivati u budućnosti?
• Energetska tranzicija
– Potaknuta nastojanjima smanjenja emisije stakleničkih plinova,
ublažavanjem i prilagodbi klimatskih promjenama
– Energetski sektor značajno doprinosi emisijama stakleničkih plinova
te ih je potrebno drastično i brzo smanjiti
– Značajke tranzicije
• Povećanje energetske učinkovitosti
• "Elektrifikacija" sektora potrošnje energije
• Prelazak na "čistije" tehnologije
• Povećanje udjela distribuirane proizvodnje
• Geopolitičke prilike
– Sigurnost opskrbe
– Dostupnost opreme/tehnologije i goriva (rudnici, obogaćivanje rude,
proizvodnja gorivih elemenata)
Emisije i promjena klime
Finalna potrošnja svih oblika energije i
• Finalna potrošnja energije
raste za 30% do 2050
(1% godišnje)
• Potrošnja električne
energije se udvostručuje
(2.4% godišnje)
– Udio električne energije u
ukupnoj potrošnji raste s
oko 20% na 30%
Izvor: IAEA RDS-1, 2022

Nuklearne elektrane (instalirana snaga)

Nuklearne elektrane (proizvodnja)

Izgradnja i izlasci iz pogona

Moguće prednosti nuklearne energije
• Niska emisija stakleničkih plinova
– Doprinos ublažavanju klimatskih promjena
• Stabilni troškovi proizvodnje
– Najveći dio troška je investicija (razvoj projekta,
izgradnja i upravljanje troškovima su ključni)
– Relativno velika promjene cijene primarnog
materijala (uranija) ima relativno mali utjecaj na
cijenu nuklearnog goriva i na ukupni trošak
proizvedene električne energije
Usporedba emisije stakleničkih plinova
tijekom životnog vijeka elektrane (LCA)
Izvor: IAEA, Climate Change and Nuclear Power 2022

Struktura troškova proizvodnje
Izvor: Climate Change and Nuclear Power 2016, IAEA

Struktura troška proizvodnje različitih tehnologija, diskontna stopa 10%
Izazovi nuklearne energetike
• Geopolitičke prilike
• Priprema i razvoj projekata
• Kontrola troškova izgradnje i održavanja
• Financiranje projekata
• Stav javnosti i politička potpora
• Razvoj industrije i ljudskih resursa
• Dugoročno odlaganje otpada
Geopolitičke prilike
• Mali broj zemalja je sposoban proizvesti
nuklearnu elektranu u cijelosti
• Nakon izgradnje postoji ovisnost o isporukama
goriva i održavanju postrojenja
• Politička volja zemalja da izvoze tehnologiju
• Političke prilike u zemlji/regiji u koju se izvozi
tehnologija
Priprema i razvoj projekata
• Razvoj nuklearnog programa od "nule" je
dugotrajan (10-15 godina)
– Razvoj ukupne infrastrukture (regulatorne i fizičke)
– Odabir i priprema lokacije, dozvole...
– Licenciranje dizajna
– Obuka ljudi
– Izgradnja i puštanje u pogon
– ...
Kontrola troškova
• Troškovi izgradnje uobičajeno su veći od prvobitno predviđenih
(percepcija, jer nije uvijek poznato što troškovi obuhvaćaju)
• Trajanje izgradnje je produljeno (projekti uobičajeno "probijaju"
rokove)
• Porast troškova održavanja (za postojeće objekte)
• Produljenje životnog vijeka elektrane u pogonu zahtjeva dodatno
licenciranje i dodatne troškove (uobičajeno velike)
• Prijevremeno zatvaranje elektrane (nekonkurentnost na tržištu,
sigurnost pogona)
• Otvaranje tržišta, slobodno formiranje cijene električne energije i
preferencije za pojedine tehnologije
• Ekstremni vremenski uvjeti uzrokovani klimatskim promjenama mogu
bitno utjecati na rad NE i povećanje troškova mjera prilagodbe
Usporedba ukupnih (niveliranih) troškova
proizvodnje tijekom životnog vijeka elektrane
Izvor: Climate Change and Nuclear Power 2020, IAEA

Discount rate 7%, Carbon Cost 30 USD-ton
Osjetljivost ukupnog troška
na kamatnu stopu i trajanje izgradnje
Prihvaćenost u javnosti
• Odluka o razvoju nuklearnog programa zahtjeva
stabilnu političku potporu i pozitivan stav javnosti
– Nije moguće realizirati nuklearnu elektranu bez
podrške politike (prihvaćanje međunarodnih obveza,
donošenje zakona, organiziranje regulatornog tijela i
razvoj ostale infrastrukture)
• Pozicija nuklearne energetike u ostvarivanju
ciljeva održivog razvoja, osobito ublažavanja
klimatskih promjena, ostaje nejasna i relativno
slaba (tj. stavljena u drugi plan)
Financiranje novih projekata
• Vrlo visoka ulaganja
– Uobičajeno oko 6 milijardi EUR po reaktoru za projekte u Europi
(bez troškova financiranja i drugih neizravnih troškova
izgradnje)
– Nesigurnost dovršenja projekta i produljeno vrijeme izgradnje
• Složeni financijski paketi
– Osobito važno za zemlje koje grade prvi rekator
– Udio domaće komponente
• Ne postoji projekt NE koji ne zahtjeva državna jamstva ili
je (ne)izravno financiran ili podupiran od strane države
Investicijski "cunami"
Ilustrativni, tipični tok novca za projekt nuklearne elektrane

Tržište električne energije i
financiranje novih projekata
Prije (zatvoreno tržište) Danas (otvoreno tržište)
• Vlada preuzima praktično sav rizik i • Regulirano tržište
trošak projekta • "Opravdani" troškovi se prenose na kupce
• "Opravdanost" troška određuje regulatorna
• Izgradnja po načelu ostvarenih agencija
troškova i ugovorene premije • Deregulirano tržište
• "Balance sheet" financiranje • Sloboda izbora (na strani kupaca) i rad
elektrana na otvorenom tržištu
• Svi troškovi se prenose na krajnje
• Nesigurnost i satna promjenjivost cijena
kupce
• Produljenje vremena i nesigurnost dovršetka
• Unatoč stabilnoj strukturi i niskom izgradnje utječe na teško predviđanje
riziku mnogi projekti su probili prodajne cijene
"budžet" i imali velika kašnjenja • Jednom završena elektrana preuzima sav
tržišni rizik
• Moguće sklapanje dugoročnih ugovora (PPA) i
korištenje financijskih instrumenata (CfD)
Povećanje udjela OIE utječe na rad i
ekonomičnost "konvencionalnih" tehnologija
• Zbog povećanja udjela OIE i njihove promjenjive proizvodnje dolazi do
značajnih promjena na tržištu
– Kratkoročno
• Smanjenje prostora za ostale tehnologije (smanjenje prihoda, povećanje jediničnog
proizvodnog troška) i posljedično smanjene profitabilnost;
• Zatvaranje neprofitabilnih elektrana
• Niže cijene na spot tržištu (čak i negativne)
• "Kanibalizacija" (pri velikim udjelima OIE negativan utjecaj postoji na sve tehnologije –
smanjenje prihoda i profitabilnosti)
• Moguće povećanje emisije CO2 (tj. protivno željenim učincima)
– Dugoročno
• Promjena preferencija investitora
• Promjena strukture proizvodnje
• Više promjenjivih izvora, potreba za većom fleksibilnošću sustava
• Opadanje potrebe za "baznim" dijelom proizvodnje
• Problem naknade troškova proizvodnje (dugoročna stabilnost i razina cijena)
• Sigurnost opskrbe i pouzdanost pogona sustava
Razvoj ljudskih resursa
• Godine stagnacije nuklearne energetike rezultiraju
nedostatkom odgovarajućih kadrova i kapaciteta
industrije za (ponovno) pokretanje proizvodnje i
izgradnju, osobito u slučaju veće potražnje
• Jednako važi i za operatere u elektranama, te
općenito interes za ovakvim zanimanjima
Odlaganje nuklearnog otpada
• Nuklearna energetika usvaja načelo
"internalizacije" eksternih troškova i potpuno
zbrinjavanje otpada
• Trajno odlaganje visoko radioaktivnog otpada je
tehnološki rješivo i očekuje se da će do
2025./2030. godine biti u funkciji prvo trajno
odlagalište
Moguća uloga nuklearne energije u Hrvatskoj
• Kao dio EU, Hrvatska se obvezala na značajno smanjenje emisije
stakleničkih plinova
– EU predlaže praktično potpunu dekarbonizaciju gospodarstva i energetskih
sustava do 2050
• Sasvim izgledni scenarij dekarbonizacije je prelazak na povećano
korištenje električne energije za izravne (elektro uređaji, rasvjeta,
elektromobili) i neizravne (toplinske i procesne) namjene
– Potrebno je osigurati dovoljne količine “zelene” električne energije, stabilnu
i pouzdanu opskrbu, konkurentne cijene
• Nuklearna opcija ostaje otvorena
– Mala vjerojatnost da će projekt nove NE biti realiziran u Hrvatskoj
– Mala je vjerojatnost da bi Hrvatska ponovno išla u zajedničko vlaništvo
projekta izvan teritorija
– Sklapanje srednjoročnog ugovora o otkupu električne energije iz objekta
izvan Hrvatske se čini prihvatljivo
Zaključci
• Nuklearna energija zahtjeva poseban pristup i ispunjenje
međunarodnih obveza
• Odluka o pokretanju nuklearnog programa nije moguća bez izravnog
sudjelovanja države
– Odluka o pokretanju nuklearnog programa nije temeljena samo na
ekonomici, već uzima u obzir sigurnost i diverzifikaciju opskrbe električnom
energijom te smanjenje emisije stakleničkih plinova
• Razvoj novih NE bit će određen
– Porastom potreba za električnom energijom
– Opcijama/alternativnim izvorima I tehnologijama
– Budućom strukturom i organizacijom tržišta električne energije
– Opcijama financiranja i optimizacijom troškova
– Globalnoj suradnji u borbi za ublažavanje klimatskih promjena
– Prihvaćanjem javnosti
Hvala ☺
EKONOMIKA ENERGETIKE
NAFTA, NAFTNA PRIVREDA I

NAFTOVODI
Damir Vrbić, dipl.ing.,dipl.oec.

damir.vrbic@janaf.hr
03. studeni 2022.

Povijest nafte
• Nafta
• Prva bušotina izrađena je

1859. u SAD-u u Titusvillea-u
• Prvo ozbiljnije crpilište 1901.
polje Spindletop, otkrio Hrvat
Antony Lucas
• U RH 1941. godine prve
industrijske količine nafte iz
naftnog polja Gojilo
• U 19. st. je vodeći energent

bio ugljen. U 20. st. tu ulogu
preuzima nafta (s prosječnim
udjelom u svj. potrošnji od
oko 40%) i u zadnjih 30
godina uz naftu pojavljuje se
značajnije i plin (24% u
svjetskoj potrošnji) –
energent budućnosti
Primjena nafte - danas
Izravna: Neizravna:
• benzini • pneumatici i gumeni proizvodi
• dizelsko gorivo • plastične mase
• mlazno gorivo • kompjutori i kućišta uređaja
• lako loživo ulje • umjetna gnojiva
• srednja i teška loživa ulja • kemikalije za zaštitu bilja
• maziva za strojeve • kazete, CD i DVD
• sirovina za petrokemiju • dezodoransi i kozmetika
• tkanine i obuća
• putne torbe i prtljaga
• građevinski materijali
• lijekovi i farmaceutika
• kondomi
Osobine naftne industrije
• Kapitalna intenzivnost
• Velika investicijska ulaganja potrebna za razvoj
nove proizvodnje
• Visoki rizik u svim etapama proizvodnje od
istraživanja do transportnih putova
• Ekološka ograničenja
• Politički rizici
• Sve pobrojano ima utjecaj na formiranje cijena
nafte
Povijesni monopoli u naftnoj industriji
• Standard Oil, SAD, 1882. – 1913.

• Velike naftne kompanije (“sedam sestara”), 1928.
– 1973.
• OPEC (organizacija zemalja izvoznica nafte –
Organisation of Petroleum Exporting Countries),
1973. – 1986.
• Politički nadzor SAD – naftni nadzor Saudijske
Arabije, 1998. – 11.9.2001.
Povijesno kretanje cijena nafte
Kretanje cijene nafte u
zadnjem desetljeću
te volatilnost u odnosu
na ostalu “robu”
• “Driveri” koji utječu na cijenu nafte:
– Svjetski ekonomski rast

– Potražnja za naftom
– Ponuda izvan OPEC-a
– Opterećenost rafinerijskih kapaciteta
– Nedostatak investicija u downstream sektoru
– Ekološke specifikacije proizvoda
– Prirodne nepogode
– Geopolitički događaji te
Trading
Gdje sudionici :
• Prodaju ono što nemaju
• Kupuju ono što ne
namjeravaju koristiti
• Prodaju i kupuju isključivo
radi profita
• Imaju vlasništvo i snose rizik
za robu
• Pregovaraju i zaključuju
ugovore
• Kupuju i prodaju u svrhu
zaštite od nekontroliranog
kretanja cijene
Trading
30. ožujka 1983. započelo trgovanje ročnim ugovorima sirovom naftom (crude
oil futures)
Tipični sudionici na tržištu su : nacionalne naftne kompanije, proizvođači,

prerađivači (rafinerije), integrirane naftne kompanije, financijske institucije i
s njima povezani ostali sudionici financijskog tržišta; ili bolje imenom
investicijske banke (Goldman Sachs, Morgan Stanley), menadžeri uzajamnih
fondova, mirovinske fondove ili fondacije (Pimco, Fidelity), osiguravateljska
društva (AIG), tzv. hedge fondove (Citadel,Tudor Jones), kao i tradicionalne
velike naftne kompanije (BP, Total), neke manje kompanije (Apache, Oxy
Petroleum) i kompanije koje se bave fizičkim trgovanjem naftom, tzv.
traderi (Vitol, Glencore). Osim klasičnih sudionika tu su i noviji oblici
otvorenih (mutual) fondova odnosno ETF-ovi, pa različiti kreirani proizvodi
tipa “warrants” i ili “certificates” pa najnovije i bogatiji investitori-pojedinci.
• Raste volumen i broj transakcija na Nymex-u (najlikvidnijoj svjetskoj naftnoj burzi)
• “99% of futures contracts on Nymex do not actually run to physical settlement of the trade through
actual delivery”
• BIS (Bank for International Settlements) dala podatke da je zbroj trgovanih barela ugovorima na
Nymexu i ICE zajedno bila :
• 2002. veća 3,2 puta od dnevne svjetske proizvodnje nafte
The sovereign funds wealth funds in the oil exporting countries, 2007/8.
• The Government Pension

Fund (Norwegian: Statens
pensjonsfond Utland, SPU) je
težak trenutno dosegao cca
1.100 mlrd $ i najveći je
mirovinski fond te vrste na
svijetu
Svi baloni imaju sličnosti i zajednički “pattern”
ponašanja
“ Weight of non-commercial, by definition “speculative”, interest in oil futures
trading on the part of financial institutions had altered the dynamics of price
discovery in that market so much that oil prices now reflected the imperatives
of finance more than the underlying fundamentals of physical supply and
demand. “ Daniel O’Sullivan
Opservacije vezane uz “trading”
• Odnos ponude i potražnje nafte kao i ostali fundamenti govore da
svijet može imati dugoročno stabilne cijene nafte još dugi niz godina
• Labava monetarna politika kroz duži period temelj je i uzrok mogućim
budućim balonima pa tako i onom naftnom
• Rast u papirnatim barelima bez pokrića u fizičkoj isporuci naglašava
špekulativni element na tržištu nafte
• Razvijenim ekonomijama treba “deleverage” i prestanak prakse
puhanja balona
Nafta i plin u svijetu
Grupe zemalja s razvijenom proizvodnjom i
istraživanjem nafte:
• OPEC – Organizacija zemalja izvoznica nafte

• Zemlje OECD-a –razvijene zemlje, tzv. Industrijskog sjevera
• Zemlje izvan OPEC-a i OECD-a, a s velikom proizvodnjom nafte –
Rusija, zemlje kaspijskog bazena, Kina, Brazil, Egipat...
• Najveće dokazane rezerve nafte:

Saudijska Arabija 25%, Irak 10%, Iran 9%, Kuvajt 9%, UAE 9%,
Rusija 8%, SAD 6% ...
• Danas je svjetska proizvodnja veća za 210 puta naspram prije 100

godina!
• Najveći svjetski potrošač nafte SAD s potrošnjom od 1 milijarde
tona godišnje praktički sam koristi ¼ svjetske godišnje
proizvodnje nafte
Rezerve nafte u svijetu
Rezerve nafte po
zemljama u
mlrd bbl
Najveća naftna polja u svijetu
• Ghawar, otkriveno 1948. u Saudijskoj Arabiji, utvrđene rezerve

10*109 m3
• Burgan u Kuvajtu, otkriveno 1938., utvrđene rezerve 9*109 m3
• Bolivar u Venezueli, 1917. , zalihe od 4,3*109 m3
• Iduća Praudho Bay u SAD-u, Rumelia i Kirkuk u Iraku, Sarir u Libiji,
Marun u Iranu
• Najveće podmorsko polje, veličina rezervi 3,5*109 m3, u Perzijskom
zaljevu (Saudijska Arabija)
• Jedino “divovsko” europsko polje je podmorsko naftno polje u
području sjevernog mora – norveški Ekofisk
Potrošnja nafte u svijetu
Odnos rezervi i proizvodnje nafte u godinama
Proizvodnja, izvoz i uvoz nafte po zemljama, 2011/2012.
Potrošnja nafte raste i pada ovisno o stanju ekonomije !

• 2007. 85.8 mb/d
• 2008. 87.5 mb/d U MT godišnje treba množiti s faktorom 50
• 2009. 84.4 mb/d
• 2011. 88,0 mb/d
• 2014. 91,2 mb/d …………….. 4.595 MT godišnje
• 2015. 92,9 mb/d …………….. 4.645 MT godišnje
• 2016. 95,3 mb/d …………….. 4.765 MT godišnje
• 2017. 97,2 mb/d …………….. 4.860 MT godišnje
• 2018. 98,6 mb/d …………….. 4.930 MT godišnje
• 2021. 96,9 mb/d …………….. 4.845 MT godišnje
• 2022. 100,0 mb/d …………….. 5.000 MT godišnje
Rezerve prirodnog plina u svijetu
Odnos rezervi i proizvodnje prirodnog plina u godinama
Strateško značenje naftne industrije
• Bez energije suvremena civilizacija je nezamisliva

• Naftni derivati predstavljaju ključno pogonsko gorivo za
pokretljivost suvremene civilizacije
• Nafta i plin: 65-70% energetske potrošnje (SAD, EU i
Japan)
• Neravnomjerna distribucija rezervi u svijetu
• Dostatnost nafte (15-80 godina)
• Financijska dobit naftne i plinske industrije
• Naftna industrija razvila je SAD i pretvorila u svjetsku silu
u 20. stoljeću
• Izvoz nafte je bio uzrok procvata arapskih zemalja nakon
1973.
• Izvoz energije – sredstvo je za preobrazbu Rusije i
zemalja bivšeg SSSR
Rizici poslovanja u naftnoj industriji
TEHNIČKI RIZICI EKONOMSKI RIZICI POLITIČKI RIZICI

Inflacija
Vladina državna politika
Cijene nafte
Državne regulative
Cijene plina
Zakoni
Rizik negativne bušotine Cijene derivata
Nacionalizacija
Geološki rizici Cijene sirovina
Ekološki parametri
Inženjerski rizici Kamatne stope
Vrijeme reagiranja
Klimatske nepogode Ekološki parametri
Devizni tečajevi
Elementarne nepogode Devizni tečajevi
Financije/Kapital
Vrijeme reagiranja Vrijeme reagiranja
Porezi
Financije/Kapital
Uvoz/Izvoz
Ponuda/Potražnja
Zaposlenici
Operativni troškovi
Što možemo očekivati u
budućnosti ?
Struktura svjetskog GDP-a po regijama/zemljama
Struktura potrošnje primarne energije i
predviđanja
• Potražnja za energentima do 2035. (IEA Energy Outlook 2012.)
Nesigurnost na energetskom tržištu uzrokovana je
na više žarišta
Predviđanja cijena nafte su nezahvalna i danas
praktički nemoguća
Globalna potražnja za naftom u idućih 20 godina iz
različitih izvora (u milijardama barela po danu)
Veliki napredak u tehnologijama bušenja
EOR (Enhanced Oil Recovery)
Frakturiranje
Nova ponuda nafte na naftnom tržištu do 2030.
Otkrića nafte kroz povijest
Trenutna nova
ponuda nafte
na globalnom
tržištu te IEA
Scenariji do
2035.
Predviđanja vrha proizvodnje u zadnjih 30-ak godina
CERA Studija
• Ukupan godišnji pad proizvodnje na pojedinim naftnim poljima iznosi
4,5% i puno je manji od 8% koliko se baratalo
• Nizak pad proizvodnje, duži vijek proizvodnje – rezultat povećanih
investicija, boljeg planiranja i tehnologije
• Ležište se često može održati na životu dulje nego što je bilo prvobitno
predviđeno
• 63% preostalih rezervi vezano je za polja koja su još u periodu porasta
proizvodnje ili max proizvodnje te daju 59% trenutačne proizvodnje
• Proizvodni naftni kapaciteti u 2007. od 91 mil. bbl/d mogli bi porasti na
112 mil. bbl/d do 2017. godine - nisu porasla !
• Svjetska potražnja za naftom bi 2030. trebala doseći 116-120 mil. bbl/d.
Potrošnja Kine i Indije s 9,3 na 23,1 mbbl/d u 2030.
• U idućih 20-ak godina ulaganja naftne industrije trebaju doseći 5,4 *103
milijarde $
• A kakva su predviđanja danas ?

Naftna privreda u RH
• Najznačajniji subjekti INA, JANAF, Plinacro, Crosco, STSI...
• Sirova nafta proizvodi se iz 34 naftna polja a prirodni plin iz 19
plinskih polja panona i 5 plinskih polja na jadranu
NAFTA PLIN
Transport i razvoj naftovoda
• Razvijao se u uskoj vezi s naftnom industrijom
• Četiri su načina transporta nafte i naftnih produkata;
- vodenim tokovima (tankeri)
- željezničke cisterne
- automobilske cisterne
- magistralni naftovodi
• Prvi naftovod u Pennsylvaniji izgrađen 1865.

• Prvo je bila željeznica, od 1879.-1900. vladao pravi mali rat između
željeznice i naftovoda
• Do danas izgrađeno oko 64.000 km naftovoda u ex SSSR, preko 30.000 u

Europi i oko 200.000 km u SAD-u
• Treba naglasiti da uz naftovode postoje i plinovodi, zatim cjevovodi za
transport ugljik dioksida (CO2), cjevovodi za transport smjese ugljena i
vode...
Značaj i ekonomičnost naftovoda
• Najekonomičniji i najsigurniji oblik transporta

• Tehnologija transporta nafte
• Visoka razina pouzdanosti, niski troškovi održavanja osiguravaju
ekonomičnost i konkurentsku prednost
• Neki su na naftnim poljima a neki omogućuju nafti izlaz na tržište, neki
sudjeluju u tranzitu, neki u uvozu nafte...
• Naftovodi su pravi oblik strateških partnerstva
Veličina naftovoda i ekonomičnost transporta
• Ovisi o puno čimbenika;

• Najbitniji je količina transporta, zatim udaljenost, cijena prijevoza,
investicije ...
• Neizmjeran je utjecaj politike – imaju stratešku važnost
• Vlasništva države ostala u velikom broju naftovoda
• Privatno vlasništvo - u rukama samih naftnih kompanija koji su i
vlasnici naftnih izvora
• Sama profitabilnost ovisi i o ostalim granama naftnog gospodarstva
Primjer Isplativosti naftovoda u odnosu na drugi oblik prijevoza
Vrsta prijevoza Indeks

Naftovod 100
Željezničke cisterne 154
Auto cisterne 190
Europska naftovodna mreža
Europska mreža naftovoda
JANAF
Europski naftovodi - podaci
Kapacitet Transport 2016.

Naftovodi Od - do Izgrađen god Dužina km
mil.t. mil.t.
TAL Trst-Karlsruhe 1967. 754 54 41,4
AWP I/A granica-Swechat 1967. 420 11 8,1
SPSE Fos sur Mar (Marseille)-Karlsruhe 1962. 769 36 22,0
MOL U/M granica - M/H granica 1963. 848 23 7,0
NWO Wilhelmshaven-Koln 1958. 391 15,5 18,1
NDO Wilhelmshaven-Hamburg 1983. 144 11,5 4,8
MVL Plock-Spergau 1963. 365 22,5 21,8
Transnafta Sotin-Pančevo 1979. 154 6 2,9
RRP Rotterdam-Wesseling 1960. 323 22 16,0
9,0
MERO (Družba, IKL ) S/Č granica - Litvinov 1965, IKL 1996. 505, IKL 170 9, IKL 11,5
TRANSPETROL M/S granica - S/Č granica 1962. 1.032 20 11,0
JANAF Omišalj-Pančevo, Gola 1979. 631 24 7,2

JANAF okruženje
Naftovodi prema Europi
Case Study : JANAF
Općenito o d.d.
Djelatnosti:
- Cjevovodni transport nafte
- Skladištenje nafte i naftnih derivata
1979.-2021. Ukupne transportirane količine 253 mil.t
37% za domaće i 63% za strane korisnike
Transport nafte u 2007. 7,2 mil. tona

Vlasništvo kompanije, rujan, 2017 :

- Ministarstvo državne imovine/HZMO……………….........37,26%
- CERP…....................................................................26,28%
- Ministarstvo državne imovine/RH…………………….........14,97%
- INA - Industrija nafte d.d. Zagreb.............................11,80%
- HEP...........................................................................5,36%
- Ostali.........................................................................4,31%
JANAF trasa
KAPACITETI RAFINERIJA NA TRASI U MT:

RAF. RIJEKA (INA)...................................................4,5
RAF. SISAK (INA)...............................................NE RADI
RAF. PANČEVO (NIS)..............................................4,8
RAF. NOVI SAD (NIS)........................................ NE RADI
RAF. BOSANSKI BROD (NEFTEGAZINKOR)....NE RADI
RAF. DUNA, SZAZHALOMBATTA (MOL)................8,5
RAF. BRATISLAVA (MOL)........................................6,1
RAF. LENDAVA .............................................NE POSTOJI
SUSTAV JANAF-a
• Sustav JANAF-a izgrađen je kao međunarodni sustav transporta nafte od Luke i Terminala Omišalj
do domaćih i inozemnih rafinerija u istočnoj i središnjoj Europi.
• Projektirani kapacitet cjevovoda iznosi 34 milijuna tona nafte godišnje (MTG), a instalirani 20 MTG.
• Sustav JANAF-a sastoji se od:
- Prihvatno - otpremnog Terminala Omišalj na otoku Krku sa skladišnim prostorom od 1.400.000 m3
te pripadajućim pumpnim i mjernim stanicama i Luke Omišalj
- Cjevovoda dugačkog 623 km s dionicama:
Omišalj - Sisak
Sisak - Virje - Gola
Virje - Lendava
Sisak - Slavonski Brod
Slavonski Brod - Sotin
- Prihvatno-otpremnih terminala u Sisku, Virju i Slavonskim Brodu sa skladišnim prostorom (u Sisku
od 660.000 m3 i Virju od 40.000 m3) te pripadajućim pumpnim i mjernim stanicama.
- Podmorskog naftovoda Omišalj-Urinj, koji povezuje Terminal Omišalj i INA-Rafineriju nafte Rijeka.
• Jadranski naftovod je u razdoblju od 1979. do 2021. godine transportirao oko 253 milijuna tona
nafte. Najveći prosječni godišnji transport nafte od 7,9 milijuna tona bio je u razdoblju od 1986. do
1991. godine, a najveći transport od 9,7 milijuna tona ostvaren je 1990. godine. Za domaće,
rafinerije INE, transportirano je 37%, a za potrebe inozemnih korisnika, NIS-a, Raf. Bosanski Brod
te MOL-a, 63% nafte.
• Skladištenje nafte i naftnih derivata sve više sudjeluje u prihodima tvrtke, tako je u periodu između
2010. i 2021. sudjelovalo s 37,5%, do 39,3% .
JANAF-ovi korisnici
INA
• Vertikalno integrirana naftna kompanija
• Odlična strateška pozicija
- kapacitet : Raf.Rijeka 4,5 mil.t ; Raf. Sisak 2,8 mil.t. (ne radi)
- modernizacija teška 1,1 milijardi $
- EURO 5 norme
• “Upstream” aktivnosti diljem svijeta
• Vlasnička struktura – adut ili promašaj ?
RIJEKA
BAKAR
NIS
• Najveća srpska kompanija
• Transportirano ukupno cca 88,7 mil.t. u razdoblju 1979.-2018.
• Kapacitet prerade: - Raf. Pančevo 4.8 mil.t.
- Raf. Novi Sad 2.5 mil.t. (Ne radi)
• Sporazumom o suradnji s Rusijom, NIS prodan Gazprom Neftu
(51%). Ugovor potpisan u prosincu 2008.
• Modernizacija vrijedna min 500 milijuna € do 2012., novih 400
milijuna € do 2020.
• Uvoz derivata moguć od 2012. godine
Rafinerija nafte Bosanski Brod
• U vlasništvu NefteGazInKor-a od 2007.
• Obnova stare linije od 1.2 mil.t. – prerada počela u studenom 2008.
za tržište BiH i Srbije
• Planirane investicije u Rafineriju 100 mil € - nisu ostvarene
• Korisnik koji je 1990. transportirao 2 mil t. nafte a sada je na razini
1,0 mil. t. nafte godišnje
• Rafinerija ne radi i pitanje dali će se opet početi prerađivati naftu
MOL
• Jedna od najbrže rastućih naftnih tvrtki u Europi
• Lider u profitabilnosti i u downstream i upstream sektoru
• Vlasnici najkompleksnijih rafinerija u regiji (Duna, Bratislava,
Mantova)
• Uspješna partnerstva (Slovnaft, INA, TVK, IES)
• Mogućnost dobave sirove nafte iz dva smjera
• Dobit na razini 2 milijarde $
SPOT Med
STRATEŠKI PROJEKTI/INVESTICIJE
• SKLADIŠTENJE OBVEZNIH
ZALIHA NAFTE I NAFTNIH
DERIVATA
• Podmorski naftovod, most Krk
• Ulaganja u Terminal Omišalj -
SPOT Adriatic market
Skladištenje obveznih zaliha u svijetu
• Jedan od mehanizama za
osiguravanje sigurnosti opskrbe Vopak 21,3
Kinder Morgan 16,2

• EU regulativa – čuvanje zaliha nafte Valero 16
i naftnih derivata koja odgovara 90-
dnevnoj unutrašnjoj potrošnji IMMT (Macquarie 50%) 13,5
zemlje Magellan 12,2

• Osnivanja Agencija ili kompanija Oiltanking 11,9
koja se bave skladištenjem
• Nezavisnih skladišnih prostora u Petroplus 11,2
svijetu danas je više od 180 mil. m3 Transmontaigne 11,2
• Većina u komercijalnoj uporabi Nordic Storage 8,8
jedino Europa skoro 40 % koristi za Macquarie (Lehnkering) 8,7

obvezne rezerve Scand.Tank Storage 7,7
LBC 7,5
Stolt 7,3
Mitsui 6,8
Odfjell 2,8
Rubis 1,7
0 5 10 15 20 25
3
1 000 000 m
OSNOVE PROJEKATA SKLADIŠTENJA
EU ZAKONODAVSTVO I PRILAGODBA NACIONALNOG ZAKONODAVSTVA U VEZI
OBVEZNIH ZALIHA
HRVATSKI SABOR
1352
Na temelju članka 88. Ustava Republike
Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA
O TRŽIŠTU NAFTE I
NAFTNIH DERIVATA
Proglašavam Zakon o tržištu nafte i naftnih
derivata, kojega je Hrvatski sabor
donio na sjednici 12. svibnja 2006.
godine.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O TRŽIŠTU NAFTE I NAFTNIH
DERIVATA
(2) Ovim se Zakonom osniva i Hrvatska agencija za

obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (u daljnjem
tekstu: Agencija za obvezne zalihe) te uređuju
mjere za sigurnu i pouzdanu opskrbu naftom i
naftnim derivatima.
FORMIRANJE OBVEZNIH ZALIHA
ČLANAK 26.
(1) AGENCIJA ZA OBVEZNE ZALIHE DUŽNA JE FORMIRATI OBVEZNE ZALIHE U VISINI
90-DNEVNE PROSJEČNE POTROŠNJE DO 31. SRPNJA 2012. GODINE.
(2) VISINA OBVEZNIH ZALIHA NAFTE I NAFTNIH DERIVATA POVEĆAVAT ĆE SE
RAZMJERNO U SKLADU SA ČLANKOM 12. STAVKOM 3. ZAKONA, I TO:
DATUM VISINA ZALIHA PREMA OBVEZE AGENCIJE

PRETHODNOJ GODINI
Do 31.07.2007. 60 dnevna potrošnja u 2006. 40 dnevna potrošnja u 2006.
Do 31.07.2011. 80 dnevna potrošnja u 2010.
Do 31.07.2012. 90 dnevna potrošnja u 2011.
NOVI MOGUĆI BUDUĆI KAPACITETI NA
JANAF-ovim LOKACIJAMA
• Terminal Sisak, nafta
– 2 spremnika X 80.000 m3 (izgradnja završila)
– 3 spremnika X 80.000 m3 (izgradnja završila)
– 2 spremnika X 80.000 m3 (izgradnja započela)
• Terminal Omišalj, mogućnosti za:

– 8 spremnika X 80.000 m3, za naftu
- završila izgradnja 5 spremnika za naftu od 80.000 m3
- završila izgradnja 3 spremnika od 80.000 m3 za naftu
– 1 spremnik X 20.000 m3, za naftne derivate (izgrađeno)
– 4 spremnika X 20.000 m3, za naftne derivate
• Terminal Žitnjak – naftni derivati

- 140.000 m3 ukupno (završila izgradnja 100.000 m3)
- 1 spremnik X 20.000 m3 (izgradnja započela)
HVALA NA PAŽNJI !
Energetsko tržište:
ponuda i potražnja
.
Energetsko tržište: ponuda i potražnja
Sadržaj:
1. Uvod
2. Specifičnosti kod ponude i potražnje za energijom
3. Planiranje
4. Potražnja za energijom
5. Ponuda energije
6. Energetski model
7. Tržište energije u RH
1. Uvod
• Nepostojanje ravnoteže na energetskom
tržištu narušava ravnotežu na tržištu roba i
usluga i financijskom tržištu
• Specifičnosti energetskog tržišta
• Važnost planiranja u energetskom sektoru
• Sudionici na energetskom tržištu
3
Energetski lanac
4
Proces konvergencije na krivuljama
ponude i potražnje za energijom
5
2. Specifičnosti kod ponude i
potražnje za energijom
• Energija, odnosno neki njeni oblici (električna energija,
toplinska energija) se ne mogu skladištiti,
• Istovremeno mora biti zadovoljen uvjet da je
proizvodnja i opskrba energijom jednaka potrošnji
energije (električna energija, prirodni plin, toplinska
energija), u protivnom se energetski sustav "ruši" i
potrošači ostaju bez energije,
• Energija se neposredno nakon proizvodnje
transportnim sustavima ili prijenosnom i
distribucijskom mrežom dostavlja krajnjim potrošačima
na vrlo velike udaljenosti,
• Izgradnja energetskih kapaciteta traje minimalno tri
godine, a za neka postrojenja i do 8-10 godina,
6
2. Specifičnosti kod ponude i
potražnje za energijom
• Značajne rezerve energetskih kapaciteta su vrlo bitne u
ponudi energije,
• Važnost sigurnosti opskrbe i diversifikacija izvora
energije je veća od važnosti sigurnosti opskrbe ostalim
robama i uslugama,
• Implikacije nestanka energije su znatno veće od
nestanka većine drugih roba i usluga na tržištu za
funkcioniranje gospodarstva kako nacionalnog tako i
svjetskog,
• Dugoročno planiranje je vrlo bitan element ponude i
potražnje za energijom.
7
3. Planiranje
• Planiranja se definiraju kroz energetske strategije
i planove bazirajući se na scenarijima potražnje za
energijom.
• Planiranje u energetskom sektoru je važno zbog
dinamike izgradnje proizvodnih energetskih
kapaciteta
• Nakon što se definiraju scenariji potražnje za
energijom definiraju se i kapaciteti ponude
energije.
8
3. Planiranje
• Kod planiranja imamo tri karakteristična razdoblja
planiranja:
– kratkoročno razdoblje koje uzima u obzir
vremenski horizont do 5 godina,
– srednjoročno razdoblje koje se odnosi na vrijeme
od 5 do 10 godina i
– dugoročno planiranje u energetskom sustavu je
preko 10 godina
9
3. Planiranje
• Četiri su osnovne varijable koje treba odrediti kod
procesa planiranja:
– kapacitet - koje kapacitete izgraditi i staviti u pogon da bi
se osigurala zadovoljavajuća razina sigurnosti opskrbe
energijom?
– tehnologija - kako odrediti najbolju kombinaciju između
različitih tehnologija, kombinirajući sadašnja ali i
buduća tehnička dostignuća?
– lokacija - gdje izgraditi nova energetska postrojenja?
– vrijeme izgradnje - kada je potrebno nova postrojenja
staviti u pogon?
10
• Funkciju energetske potražnje čine sljedeći sektori:
– industrija,
– usluge,
– kućanstva,
– transport,
– poljoprivreda, i
– graditeljstvo,
– sam energetski sektor koji koristi jedan oblik energije
za transformaciju u drugi oblik koji je prikladan za
finalnu potrošnju
11
• Agregatnu potražnju za energijom
definiramo na temelju parcijalnih
potražnji za energijom:
ADe = PD e1 + PDe2 + PDe3 + …+ PDen, gdje
je:
– ADe – agregatna potražnja za energijom
– PDe – parcijalna potražnja za energijom
sektora 1 do n
12
• Kod definiranja potražnje za energijom potrebno je:
– odrediti postojeću nacionalnu strukturu finalne potrošnje
energije po sektorima,
– identificirati socijalne, ekonomske i tehničke čimbenike koji utječu
na potražnju za energijom svakog sektora pojedinačno,
– specificirati funkcionalnu vezu između potražnje za energijom i
faktora koji utječu na tu potražnju za svaki sektor,
– definirati scenarije gospodarskog, socijalnog i tehničkog razvoja
nacionalnog gospodarstva, i
– vrednovati potražnju za energijom u skladu sa svakim od
definiranih scenarija ukupnog gospodarskog razvoja.
13
Potražnja za energijom
kućanstava
• Glavne varijable koje utječe na potražnju za energijom
sektora kućanstava su:
– demografski čimbenici (ukupan broj stanovnika, njegova starosna
struktura, geografski razmještaj),
– mjesto stanovanja stanovništva (da li se radi o velikim gradovima sa
velikom gustoćom naseljenosti stanovništva ili stanovništvo živi u
manjim gradovima ili pak u ruralnim sredinama),
– kvaliteta i starost građevine (stare ili nove zgrade ili kuće, sa slabom ili
dobrom energetskom izolacijom).
– vrsta stambenog objekta i njegova veličina (stanovi, sobe ili kuće),
– ukupan prihod kućanstva i prihod po članu kućanstva;
14
kućanstava
• Glavne varijable koje utječe na potražnju za energijom sektora
kućanstava su:
– stanje tehnologije i efikasnost korištenja energije u kućanstvima,
– geografski čimbenici gdje je važna temperatura zraka što utječe
na potražnju za energijom za grijanje ili hlađenje;
– kulturološki faktori (način cjelokupnog življenja pojedinaca što
svakako utječe na potrošnju energije – broj obroka, gledanje tv-
a, obitavanje u zatvorenom prostoru, duljina ostajanja na
poslu,…),
– cijena energije, i
– mogućnost supstitucije energije drugim energentima.
15
kućanstava
• Pet varijabli dominiraju u oblikovanju funkcije
potražnje za energijom kućanstava. To su:
1. grijanje,
2. priprema tople vode,
3. kuhanje,
4. hlađenje i
5. rasvjeta.
16
sektora usluga
• Glavni čimbenici potražnje za energijom u sektoru usluga su:
– gospodarska razvijenost zemlje, viši stupanj razvoja
nacionalne ekonomije, veći udio sektora usluga u BDP-u te
veća potražnja za energijom,
– kvaliteta i starost objekta (stariji ili noviji objekt sa slabijom ili
kvalitetnom izolacijom),
– klimatološki uvjeti; geografski položaj zemlje uvelike definira
funkciju potražnje za energijom, zemlje sa hladnijom klimom
i dužim zimama troše više energije,
– stanje tehnološke razvijenosti i energetske efikasnosti
opreme u uslužnom sektoru.
17
sektora usluga
• Kod usluga energija se upotrebljava za tri osnovne
namjene:
– prva je grijanje prostora, gdje su u širokoj primjeni skoro
sve vrste energenata (fosilna goriva, električna energija,
toplinska energija iz centraliziranih toplinskih sustava u
urbanim područjima, solarna energija i drugi oblici), s
izuzetkom drveta i sličnih oblika, koji se jedino koriste za
grijanje u nerazvijenim zemljama svijeta sa niskim
stupnjem gospodarskog razvoja i nedostatkom vlastitih
energetskih resursa,
18
sektora usluga
• Kod usluga energija se upotrebljava za tri osnovne
namjene:
– druga namjena korištenja energije je u klimatizaciji
prostora, odnosno njegovom hlađenju, gdje se koristi prije
svega električna energija ali se polako pojavljuje i prirodni
plin kao drugi alternativni energent koji je još uvijek
cjenovno nekonkurentan,
– treća namjena je za ostale potrebe, prije svega svjetlosnu
energiju i za stavljanje u rad strojeva i aparata koji se
pogone na električnu energiju (strojevi za rad, kompjutori,
rasvjeta, liftovi…).
19
sektora industrije
• Glavni čimbenici potražnje za energijom u industrijskom
sektoru su:
– postojeća struktura industrijskog sektora, njegova razina
razvijenosti te stope rasta svih industrijskih grana,
odnosno cijelog sektora u dugoročnom razdoblju,
– stanje tehnološke razvijenosti i energetske intenzivnost u
proizvodnji industrijskih proizvoda, koji pokazuju koliko je
potrebno potrošiti energije na 1000 jedinica BDP-a
industrijskog sektora, odnosno svake industrijske grane.
20
02.09.2009.
sektora transporta
• Potražnja za finalnom energijom
u sektoru transporta određena
je:
– funkcijom potražnje za energijom svakog
od transportnih modula (automobili,
vlakovi, avioni, pomorski transport…),
– specifičnom energetskom potrošnjom
svakog od transportnih modula,
– vršnim potrošnjama svakog modula, i
– cijenom energije,
– dohotkom.
21
Potražnja za
energijom
sektora transporta
• Čimbenici koji utječu na potražnje svakog modula su:

– broj stanovnika i njegova geografska rasprostranjenost,
– potražnja za putničkim gradskim i međugradskim
transportom, i
– potražnja za robnim gradskim i međugradskim
transportom.
22
Tehnološki napredak
• Tehnološki napredak predstavlja
važan čimbenik u modeliranju
dugoročne krivulje potražnje za
energijom ali i ponude energije
pojedine zemlje te na taj način
utječe na ukupnu svjetsku
potražnju i ponudu za energijom.
23
Tehnološki napredak
• Tehnološki napredak i inovacije u gospodarskom razvoju
imaju različite implikacije na potražnju za energijom kroz:
– Nove tehnologije za proizvodnju energije,
– Nove tehnologije kod potrošača koje štede energiju,
odnosno imaju isti učinak uz manje utrošene energije,
– Nove tehnologije u proizvodnim procesima, koji smanjuju
količinu potrebnih inputa te na taj način direktno utječu
na potražnju za energijom,
– Nove tehnologije kod potrošača koji mijenjaju potrošačeve
navike te indirektno utječu na potražnju energije u
proizvodnji.
24
5. Ponuda energije
Varijable koje utječu na
ponudu energije:
– cijena energije ,
– dostupnost energije,
– energetske preferencije između tradicionalnih
energenata te tradicionalnih i modernih energenata,
– mogućnost supstitucije jednog energenata drugim,
– komplementarnost jednog energenta s drugim,
– lokacija, ako se radi o ruralnim područjima tada se
preferira jedan oblik energenta a ako se radi o urbanim
područjima tada drugi tip energenta.
25
5. Ponuda energije
• Tri glavna cilja koja se javljaju kod energetskog planiranja,
odnosno kod definiranja ponude energije a u skladu s
očekivanom energetskom potražnjom su:
– priprema investicijskih programa koji će zatvoriti
financijsku konstrukciju izgradnje energetskih postrojenja
kao što su termo ili hidro elektrane, prijenosna i
distribucijska mreža kod ponude električne energije,
plinovodi, naftovodi, rafinerije i drugi objekti. Priprema
investicijskih programa predstavlja najvažniji čimbenik
energetskog planiranja.
26
5. Ponuda energije
– Razvoj adekvatne državne politike koja će imati utjecaja na

razvoj cjelokupnog energetskog sektora. Ovdje se misli na:
donošenje kvalitetnog zakonskog okvira koji će definirati
poslovanje energetskih subjekata, definiranje principa
regulacije, definiranje energetske cjenovne politike,
propisivanje poreznih poticaja, kao i na ostale mjere koje
će utjecati na razvoj energetskog sektora.
– Davanje signala cijelom gospodarstvu, posebice industriji,
ali i ostalim institucijama, u kojem smjeru se planira razvoj
energetskog sektora i njegovih sustava u budućnosti.
27
5. Ponuda energije
• Ostali ciljevi koje je potrebno uzeti u obzir kod energetskog
planiranja su:
– razvijati energetski sustav ponude energije krajnjim potrošačima
po najnižim mogućim cijenama,
– osigurati maksimalno pouzdanu i sigurnu opskrbu energijom,
– razvijati energetski sustav koji će diversificirati energetsku
opskrbu (različiti izvori energije) i smanjiti ovisnost o samo
jednom energentu,
– maksimalno koristiti vlastite energetske izvore,
– maksimalno koristiti obnovljive izvore energije,
– osigurati dovoljno energije za optimalan gospodarski razvoj,
– minimizirati ekološka zagađenja prirode.
28
5. Ponuda energije
• Na funkciju ponude energije utječe struktura
energetskih izvora: nafta, plin, ugljen, voda,
nuklearna, geotermalna, i obnovljivi izvori, kao što
je sunce, vjetar i drugi te njihova cijena.
• Tehnologija za proizvodnju energije je
determinirana sljedećim čimbenicima:
– efikasnošću konverzije jednog oblika energije u
drugi,
– troškovima izgradnje,
– troškovima proizvodnje,
– životnim vijekom energetskog postrojenja, i
– radom elektrane i njenim opterećenjem.
29
5. Ponuda energije
• Najčešće se analize rade sa više vrsta scenarija, analiza
osjetljivosti, pa tako često postoje:
– nuklearni scenariji – krivulja ponude energije se velikim
dijelom bazira na nuklearnim postrojenjima,
– ekološki scenariji – krivulja ponude energije se velikim
dijelom bazira na obnovljivim izvorima energije,
– fosilni scenariji – krivulja ponude energije se bazira velikim
dijelom na fosilnim izvorima energije, kao što su ugljen,
nafta i plin, i
– mješoviti scenariji – krivulja ponude energije se bazira na
kombinaciji različitih izvora energije preferirajući sigurnost
opskrbe energijom.
30
6. Energetski model
- elementi -
1. OGRANIČENJA RESURSA
– iscrpljivanje prirodnih resursa

– fizički limit obnovljivih resursa
2. GOSPODARSKI SUSTAV
– Cjenovna osjetljivost
– Elastičnost cijena
– Energetske preferencije
– Porez na energiju i na emisiju CO2
– Subvencije za specifične industrije
– Diskontna stopa
31
6. Energetski model
- elementi -
3. TEHNOLOŠKI SUSTAV
– Tehnološke inovacije
– Poboljšanje efikasnosti
– Smanjenje operativnih troškova
– Limit kapaciteta
4. EKOLOŠKA OGRANIČENJA
– CO₂ emisija
– Emisija stakleničnih plinova
32
7. Proizvodnja primarne energije
u RH
33
7. Proizvodnja primarne energije
u RH
34
O proizvodnji primarne energije
• Tijekom šestogodišnjeg razdoblja od 2015. do 2020.
godine proizvodnja primarne energije u Hrvatskoj
smanjivala se s prosječnom godišnjom stopom od
2,3 posto.
• Trend smanjenja ostvaren je u proizvodnji prirodnog
plina i sirove nafte, dok je proizvodnja ostalih
primarnih oblika energije ostvarila trend povećanja.
• Proizvodnja prirodnog plina smanjivala se s
prosječnim godišnjim stopom od 17,3 posto, a sirove
nafte s prosječnom godišnjom stopom od 10,5
posto.
35
O proizvodnji primarne energije
• Najbrže je rasla proizvodnja energije iz obnovljivih
izvora gdje je ostvarena godišnja stopa rasta od 16
posto, dok je proizvodnja ogrjevnog drva i biomase
rasla s prosječnom godišnjom stopom od 2,5 posto.
• Proizvodnja toplinske energija je rasla s prosječnim
godišnjim stopom od 1,4 posto dok su vodne snage
istovremeno prosječno rasle po stopi od 0,2 posto.
36
Struktura proizvodnje primarne
energije
37
Proizvodnja primarne energije
po stanovniku 2020. godine
38
Proizvodnja prirodnog plina po
stanovniku 2020. godine
39
Proizvodnja sirove nafte po
stanovniku 2020. godine
40
Proizvodnja električne energije u
hidroelektranama po stanovniku 2020.
godine
41
8. Uvoz energije – 1988.-2020.
42
8. Uvoz energije - struktura
43
9. Izvoz energije
44
9. Izvoz energije - struktura
45
10. Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj
46
10. Udjeli u ukupnoj potrošnji energije
47
11. Ukupna neposredna potrošnja
energije (finalna)
48
11. Ukupna potrošnja energije - industrija
49
11. Ukupna potrošnja energije - promet
50
11. Ukupna potrošnja energije – opća potrošnja
51
Energetska intenzivnost

Sadržaj:
1. Uvod
2. Ekonomsko-energetski pokazatelji
3. Energetska intenzivnost
4. Veza energetske intenzivnosti i dohotka
5. Teorija dematerijalizacije
6. Inovacije i energetska intenzivnost
7. Energetska efikasnost pojedinih sektora
8. Energetska intenzivnost u RH
2
1. Uvod
• Energetska intenzivnost i ostali energetskoekonomski

pokazatelji postali su glavni element u primjeni mjera
energetske efikasnosti koje se primjenjuju u energetskoj i
ekonomskoj politici da bi se smanjila potrošnja energije i da bi
njena upotreba bila što racionalnija.
• Važnost nakon naftnih šokova 70-tih godina.
• Sami pokazatelji o potrošnji energije bez povezivanja sa
ekonomskim pokazateljima ne daju previše informacija onima
koji provode ekonomsku politiku.
3
• Potrošnja energije može se iskazati kroz više tipova potrošene

energije:
– Potrošnja energije kod krajnjih potrošača,
– Korisna energija,
– Finalna potrošnja energije,
– Kupljena energija, koja se najlakše može mjeriti i koja se
najčešće iskazuje u dostupnim javnim publikacijama,
– Neto dostupna energija,
– Potražnja za primarnom energijom da bi se osigurala opskrba
finalnom potrošnjom energije svakog sektora.
4
• Stavljanjem u odnos nekih od navedenih oblika potrošene

energije i demografsko-ekonomske varijable dobivamo
najvažnije makro energetsko-ekonomske pokazatelje koji se
koriste u raznim analizama:
– TPES/GDP (milijuni tona ekvivalentne nafte, Mtoe, na 1000
US$ PPP) – energetska intenzivnost ukupne primarne opskrbe
energijom pokazuje koliki je utrošak primarne energije na
1000 jedinica BDP-a (koji može biti mjeren paritetom kupovne
moći, (PPP) - ovaj pokazatelj prikazuje energetsku intenzivnost
ukupne potrošnje energije;
5
• TPES / stanovništvo (Mtoe po stanovniku) – ukupna primarna

opskrba energijom po stanovniku;
• Potrošnja nafte / stanovništvo (Mtoe po stanovniku)–
potrošnja nafte po stanovniku;
• Potrošnja električne energije / stanovništvo (kWh po
stanovniku)– potrošnja električne energije o stanovniku;
• Potrošnja električne energije / GDP (kWh po 1000 US$) – neto
ili bruto potrošnja električne energije, isključujući gubitke u
prijenosu i distribuciji u slučaju neto potrošnje, na 1000
jedinica BDP-a - ovaj pokazatelj prikazuje energetsku
intenzivnost potrošnje električne energije.
6
Energetski pokazatelji
• U analizama se također koriste i sami energetski pokazatelji bez
stavljanja u relaciju s ekonomsko-demografskim varijablama da bi se
dobila fizička energetska intenzivnost u gospodarstvu:
– Utrošena ukupna energija / fizički output (TJ, Terajoul, po toni) –
ukupno utrošena energija (koja može biti bruto ili neto) po jedinici
fizičkog outputa, najčešće po toni finalnog proizvoda;
– Potrošnja nafte / fizički output (Mtoe po toni ili km)– potrošnja nafte
po toni finalnog proizvoda ili po količini prijeđenih kilometara kada
se analizira sektor prometa;
– Potrošnja električne energije / fizički output (kWh po toni) –
potrošnja električne energije po toni finalnog proizvoda.
7
• Njezina osnovna definicija predstavljena je

sljedećom jednadžbom:
gdje je:
EI – energetska intenzivnost
Pe – potrošnja energije u energetskim jedinicama
Y – dohodak zemlje u monetarnim jedinicama.
8
• Razina energetske intenzivnosti i njen trend kretanja u većini

zemalja svijeta ovisi o sljedećim faktorima:
– klimatskim razlikama,
– udaljenostima između većih gradskih središta,
– razlikama u strukturi industrijske proizvodnje – rastuća važnost
uloge visoke tehnologije i njenog napretka – manja potrošnja
energije rezultat je nove tehnologije u većini industrijskih
grana,
– dostupnosti energije i energetskih resursa po niskim cijenama
kao što je primjer hidroenergija,
9
• Razina energetske intenzivnosti i njen trend kretanja u većini

zemalja svijeta ovisi sljedećim faktorima:
– socio-ekonomskim okolnostima,
– razini proizvodnje,
– strukturi gospodarstva,
– strukturi potrošnje energije,
– dohotku po jedinici potrošene energije, i
– supstituciji između energije i ostalih inputa kao što su kapital i
rad u proizvodnoj funkciji.
10
• Energetska intenzivnost se pokazala kao kvalitetan i

raširen pokazatelj zbog:
– jednostavnosti načina računanja,
– jednostavnosti interpretacije dobivenih rezultata,
– davanja prvih indicija u svezi događanja sa tehničkom
efikasnošću korištenja energije.
11
Energetska efikasnost
• Glavne determinante potrošnje energije:
– prva je razina ukupne gospodarske aktivnosti, odnosno proizvodnje,
– druga je struktura gospodarstva,
– treća je visina dohotka, i kao četvrta
• Energetska efikasnost - pokazuje kako se efikasno koristiti energija s
obzirom na dane okolnosti u gospodarstvu i uz dane cijene
• Analizirani sektori:
– Industrija
– Kućanstava
– Usluge
– Promet
12
4. Veza energetske intenzivnosti i
dohotka
• Kretanje energetske intenzivnosti tijekom vremena ima oblik
obrnute U-krivulju kako raste dohodak po stanovniku
• U ranim fazama razvoja svi sektori gospodarstva rastu, po
različitim stopama i u različito vrijeme, te imaju sve više stope
rasta potražnje za energijom
• Industrijalizacija dovodi do maksimalnih stopa rasta potražnje
za energijom
• U postindustrijskom društvu stopa rasta potražnje za
energijom opada jer jedino uslužni sektor ima više stope rasta
a svi ostali manje u odnosu na razdoblje industrijalizacije
13
Veza energetske intenzivnosti i dohotka
14
dohotka
• Koeficijent dohodovne elastičnosti potražnje
energije:
15
dohotka
• εy<1 - ako je dohodovna elastičnost potražnje za energijom manja
od 1, uz pretpostavku da je sve ostalo konstantno, energetska
intenzivnost pada a potražnja je dohodovno (relativno) neelastična;
• εy>1 - ako je dohodovna elastičnost potražnje za energijom veća od
1, uz pretpostavku da je sve ostalo konstantno, energetska
intenzivnost raste a potražnja je dohodovno (relativno) elastična.
Ovo ne znači da se smanjuje potražnja za energijom već da rast
potražnje raste sporije od rasta dohotka;
• εy=1 - ako je dohodovna elastičnost potražnje za energijom jednaka
1, uz pretpostavku da je sve ostalo konstantno, energetska
intenzivnost se ne mijenja.
16
• Objašnjava promjene u energetskoj intenzivnosti u odnosu na

stupanj razvoja zemlje.
• Počiva na dvije temeljne ideje:

– intenzivnost korištenja energije i materijala inicijalno raste a
zatim pada kako raste BDP u svim zemljama,
– što se zemlja kasnije razvija to će biti niža razina maksimalne
intenzivnosti korištenja energije i materijala.
17
18
• Zemlja A se brže razvijala od zemlje B,

• Uz pretpostavku ceteris paribus, zemlja A maksimalnu razinu
energetske intenzivnost (TA, EiA) dostiže prije zemlje B (TB,
EiB),
• Zemlja B ima određen dobitak od proizvodnih procesa i
tehnologije koje je prije nje razvila i koristila zemlja A što za
posljedicu ima da je vrhunac energetske intenzivnosti u zemlji
B niži od vrhunca energetske intenzivnosti zemlje A.
19
• Veza tehnologije i potrošnje energije je vrlo značajna.

• Prikazane su dvije krivulje intenzivnosti Ei1 i Ei2.
• Ei1 je krivulja energetske intenzivnosti uz različite kombinacije
potrošnje energije i BDP prije tehnološkog napretka a
• Ei2 krivulja energetske intenzivnosti uz različite kombinacije
potrošnje energije i BDP nakon tehnološkog napretka.
• Na grafu je prikazano kako razvoj novih tehnoloških
postignuća vodi ka smanjenju energetske intenzivnosti.
20
21
7. Energetska efikasnost pojedinih sektora
• Energetska efikasnost se može

definirati i kao sposobnost
tehničkog uređaja, stroja ili
tvornice da sa što manjim
utroškom energije proizvodi
fizičke jedinice proizvoda. Ona
je veća što se istim utroškom
energije postiže veći učinak ili
isti učinak sa što manjim
izdacima.
22
Energetska efikasnost industrije
• Glavne determinante energetske efikasnosti industrije su:

- Procjena strukturnih utjecaja,
- Utjecaj recikliranja materijala na energetsku efikasnost,
- Inputi i struktura proizvodnje i
- Promjene vremena i razlike u klimi
EIind = Peind / Yind
EIind- energetska intenzivnost industrije

Peind- potrošnja energije
Yind- output industrijskog sektora
23
Energetska efikasnost industrije
• Tehničko-ekonomski efekti u promjeni strukture finalne

potrošnje definirani su kroz 3 faktora:
- Inter- industrijska promjena strukture (između industr. grana),
- Intra- industrijska promjena
strukture (unutar ind. grane) i
- Poboljšanje neto efikasnosti
(supst.energenta, promjena
tehnol., automatizacija…)
24
Energetska efikasnost kućanstava
• Brojnim empirijskim analizama energetska efikasnost i razlike u potrošnji
energije u kućanstvima među različitim zemljama determinirane su
sljedećim varijablama:
- demografski faktori,
- ekonomski faktori,
- klima,
- osobni faktori,
- stil života,
- kultura,
- Struktura: stana, opreme…)
- tehnologija,
- državne mjere
25
Energetska efikasnost sektora usluga
• Potrošnja energije uslužne djelatnosti determinirana je

sljedećim najvažnijim varijablama:
- Grijanjem poslovnog prostora,
- Hlađenjem poslovnog prostora,
- Pokretanjem električnih uređaja i
- Rasvjetom prostora
26
Energetska efikasnost prometa
• Glavne determinante energetske efikasnosti u prometu su:

- Specifična potrošnja automobila,
- Karakteristike automobila,
- Struktura automobila s obzirom na veličinu,
- Struktura transporta,
- Veličina zemlje,
- Prometni uvjeti,
- Strukturni efekti koji utječu na veličinu kamiona i
- Promjene u strukturi proizvodnje na modalni transport.
27
Osnovni pokazatelji razvoja
TPES/GDP - energetska
intenzivnost ukupno utrošene
energije, veličina koja
pokazuje ukupno utrošenu
energiju za ostvarenje BDP-a
TFC/GDP - energetska
intenzivnost neposredne
potrošnje energije, veličina
koja pokazuje neposrednu
potrošnju energije za
ostvarenje jedinice BDP- a
GEC/GDP - energetska
intenzivnost ukupne
potrošnje električne energije,
veličina koja pokazuje
prosječnu bruto potrošnju
električne energije za
ostvarenje jedinice BDP-a
NEC/GDP - energetska
intenzivnost neto potrošnje
električne energije,
veličina koja pokazuje
prosječnu potrošnju
električne energije bez
gubitaka za ostvarenje
28
jedinice bruto domaćeg
proizvoda.
O pokazateljima
• U 2020. godini bruto domaći proizvod smanjen je za 8 posto u odnosu na prethodnu

godinu, neposredna potrošnja energije smanjena je za 6,5 posto, dok je ukupna
potrošnja energije smanjena za 4,5 posto.
• Tijekom razdoblja od 2015. do 2020. godine bruto domaći proizvod ostvario je porast
s prosječnom godišnjom stopom od 0,8 posto.
• Ukupna potrošnja električne energije smanjena je za 4,6 posto, dok je neto potrošnja
električne energije, u koju nisu uključeni gubici prijenosa i razdiobe, smanjena za 5,4
posto. Pri tome su ukupni gubici prijenosa i razdiobe povećani za 4 posto.
• U istom razdoblju se ukupna potrošnja energije smanjivala s prosječnom godišnjom
stopom od 0,6, a neposredna potrošnja energije s prosječnom godišnjom stopom od
0,4 posto.
• Ukupna potrošnja električne energije smanjivala s prosječnom godišnjom stopom od
0,2 posto, a neto potrošnja električne energije s prosječnom godišnjom stopom od
0,1 posto. Gubici prijenosa i razdiobe električne energije ostvarili su smanjenje s
prosječnom godišnjom stopom od 0,9 posto.
29
Bruto domaći proizvod po stanovniku
- PKM
30
Ukupna potrošnja energije
31
O potrošnji energije
• U odnosu na prethodnu godinu ukupna potrošnja energije u

2020. godini smanjena je za 4,5 posto.
• U razdoblju od 2015. do 2020. godine ostvaren je trend
smanjenja ukupne potrošnje energije s prosječnom godišnjom
stopom od 0,6 posto.
• Od 1992. godine, kada je u Hrvatskoj ostvarena minimalna
ukupna potrošnja, ukupna potrošnja energije do 2020. godine
rasla je s prosječnom godišnjom stopom od 0,5 posto.
32
Potrošnja električne energije
33
O potrošnji električne energije
• U razdoblju od 2015. do 2020. godine bruto potrošnja i neto
potrošnja električne energije smanjivale su se s prosječnim
godišnjim stopama od 0,2 i 0,1 posto.
• U 2020. godini u Hrvatskoj je ostvareno smanjenje bruto
potrošnje električne energije u odnosu na prethodnu godinu
tako da je ona iznosila 18 024,6 GWh, dok je neto potrošnja
smanjena na iznos od 16 299,6 GWh.
34
Energetska intenzivnost ukupne
potrošnje energije - PKM
35
Intenzivnost bruto potrošnje
električne energije - PKM
36
O intenzivnosti
• Određene su korištenjem bruto domaćeg proizvoda
određenog primjenom pariteta kupovne moći i izraženog
u USD 2010.
• U 2020. godini u Hrvatskoj je za ostvarenje tisuću USD
2010 određenih primjenom pariteta kupovne moći
utrošeno 108,5 kg ekvivalentne nafte ukupne energije,
što je za 2,9 posto više u odnosu na prosjek u Europskoj
uniji (EU 27). Povoljnije vrijednosti energetske
intenzivnosti ukupno utrošene energije ostvarene su u 17
promatranih zemalja (uključujući i prosjek za EU 27), dok
su ostale zemlje prikazane na slici imale lošiju
energetsku ntenzivnost.
37
O intenzivnosti
• Ukupna potrošnja električne energije za tisuću USD
2010 bruto domaćeg proizvoda, određenog primjenom
pariteta kupovne moći, u Hrvatskoj je u 2020. godini
iznosila 211 kWh, što je za 10,3 posto više u odnosu na
europski prosjek (EU 27).
• U odnosu na pojedine europske zemlje energetska
intenzivnost ukupne potrošnje električne energije u
dvadeset i jednoj zemlji na slici bila je manja.
38
Ukupna potrošnja energije po
stanovniku
39
Ukupna potrošnja tekućih goriva po
stanovniku
40
Ukupna potrošnja prirodnog plina po
stanovniku
41
Ukupna potrošnja ugljena po
stanovniku
42
Vlastita opskrbljenost primarnom
energijom u
43
Bruto potrošnja električne energije
po stanovniku
44
Potrošnja motornog benzina po
stanovniku
45
Potrošnja plinskih ulja po
stanovniku
46
Potrošnja mlaznog goriva po
stanovniku
47
Neposredna potrošnja energije po
stanovniku
48
Neposredna potrošnja električne
energije po stanovniku
49
Energetska tranzicija i novi model

energetskog tržišta
Izv. prof. dr. sc. Tomislav Gelo

Uvod
 Udio fosilnih energenata u ukupnoj potrošnji energije u Svijetu iznosio je

2021. godine oko 82 posto, od čega nafta čini 31 posto, ugljen 27 posto i
prirodni plin 24 posto (BP, 2022.).
 S obzirom na rast potražnje za energijom zemalja u razvoju, prije svega Kine
i Indije (Kina – 32% i Indija – 10% činili su 42 ukupnog svjetskog rasta
potrošnje primarne energije i oko 60% svjetskog rasta električne energije u
2021. godini; BP, 2022.)
 Traže se novi modeli ekonomskog rasta i razvoja temeljeni na obnovljivim
izvorima energije i električnom energijom kao dominantnim oblikom u
finalnoj potrošnji energije, proizvedenoj iz obnovljivih a ne fosilnih izvora.
 2021. godine 61 posto električne energije proizvodilo iz fosilnih izvora, prije
svega ugljena (36 posto) i prirodnog plina (23 posto) (BP).
Gospodarski razvoj i potrošnja energije
 Veza gospodarskog razvoja i energije duga je gotovo koliko i sama ljudska povijest.
Odnos između potrošnje energije i gospodarskog razvoja se razvija i mijenja tijekom
vremena.
 Cijelo prošlo stoljeće gospodarski razvoj zemalja se bazirao na fosilnim izvorima
energije. Ograničavanje upotrebe fosilnih goriva zbog smanjenja emisije CO2 može
utjecati na industrijalizaciju, ekonomski rast i društveni napredak uopće. Zbog toga
odnos između gospodarskog razvoja i potrošnje energije ima važnu političku i
geopolitičku implikaciju a koja se krije u budućoj potrošnji energije, gospodarskom
rastu i klimatskim promjenama.
 Klimatske promjene stavljaju pritisak na vlade, kreatore politike i međunarodne
organizacije za povećanje energetske učinkovitosti i kretanje prema korištenju
obnovljivih izvora energije. Strukturne promjene u gospodarstvu, bilo na
makroekonomskoj ili mikroekonomskoj razini , su glavni pokretač dinamike energije i
elastičnosti BDP-a tijekom vremena.
Industrija i neenergetska potrošnja
Potrošnja energije po stanovniku
Transport
Zgradarstvo
Niski Srednji Viši Visoki BDP po stanovniku

 Kako raste dohodak po stanovniku, potrošnja energije u zgradama i sektoru prometa
se povećava u odnosu na potrošnju energije u industriji koja postaje energetski
efikasnija i manje energetski intenzivna. To je potaknuto rastom potrošnje energije od
trajnih potrošnih materijala (kao što su klima uređaji, hladnjaci, automobili) i
potrošačkih usluga (zdravstvo, obrazovanje, restorani i maloprodaja).
 Razvijene zemlje kao što su zemlje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i
razvoj (eng. Organisation for Economic Cooperation and Development – OECD) ili
članice Europske Unije (EU) imaju viši ili visok BDP po stanovniku i nalaze se u fazi
stagnacije ili smanjenja potrošnje energije po stanovniku. S druge strane zemlje u
razvoju i nerazvijene zemlje, odnosno sve one zemlje koje nisu članice OECD-a ili EU-a
(Ne-OECD), imaju niski ili srednji BDP po stanovniku te imaju visoke stope rasta
potrošnje energije po stanovniku.
 Iskustva OECD zemalja ukazuju da ekonomski rast i smanjenje emisije stakleničkih
plinova mogu biti kompatibilni na način da se smanjuje emisija stakleničkih plinova uz
istovremen gospodarski rast i razvoj (OECD, 2017).
 Da bi se zaustavile klimatske promjene potrebno je zajedničko djelovanje svih
zemalja i organizacija kao i sveobuhvatna rješenja koja će usvojiti i provoditi sve
zemlje svijeta. Parcijalnim pristupom i mjerama samo pojedinih država ili organizacija
neće se postići toliko željena kompatibilnost smanjenja emisije stakleničkih plinova i
gospodarskog rasta i razvoja.
Potrošnja energije
 OECD i EU svoj su gospodarski razvoj kroz povijest temeljile na fosilnim gorivima kao
izvorima energije. One čine manji dio svjetskog stanovništva. Tako je udio stanovništva
zemalja OECD 1965. godine iznosio 26 posto te se smanjio na 18 posto 2021. godine.
Istovremeno je udio stanovništva EU u svjetskom stanovništvu u istom razdoblju
smanjen sa 11 na 6 posto. U tom su razdoblju OECD i EU imale neproporcionalno visok
udio u potrošnji energije s obzirom na udio u stanovništvu. Tako je udio OECD-a 1965.
godine iznosio 71 posto ukupne svjetske potrošnje energije te se do 2021. godine
smanjio na 39 posto. U istom razdoblju udio EU u svjetskoj potrošnji energije se smanjio
sa 22 posto 1965. godine na 10 posto 2021. godine.
 Ne-OECD je imao obrnutu situaciju. Njihov udio u svjetskom stanovništvu je porastao
sa 74 posto 1965. godine na 82 posto 2021. godine. Istovremeno im se udio u svjetskoj
potrošnji energije povećao duplo, sa oko 29 na oko 61 posto.
 Stanovništvo OECD-a ukupno se povećalo oko 59 posto u analiziranom razdoblju a
EU-a oko 20 posto. Stanovništvo Ne-OECD-a u istom je razdoblju poraslo oko 2,6 puta
a Svijeta oko 2,4 puta. Ukupna potrošnja energije rasla je znatno više od stopa rasta
stanovništva. EU je imao ukupan rast potrošnje energije oko 77 posto a OECD oko 110
posto. Rast ukupne potrošnje energije u svijetu je bio veći 3,8 puta a Ne-OECD-a oko
8 puta.
Exajoules
100
200
300
400
500
600
0
1965
1966
1967
1968
1969
1970
1971
1972
1973
1974
Izvor: BP
1975
1976
1977
1978
1979
1980
fosilna goriva - 82%
1981
1982
1983
1984
1985
1986
1987
1988
1989
1990
1991
1992
1993
1994
1995
EU
1996
Svijet
1997
OECD
1998
NE-OECD
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Ukupna potrošnja energije primarne energije
2016
2017
2018
2019
2020
2021
BDP po regijama za 1965. i 2021. godinu (u
milijardama, konstantni 2015 US$)
Regija 1965 % 2021 % 2021/1965
OECD 11.467 81% 51.824 60% 4,5
Ne-OECD 2.604 19% 34.829 40% 13,4
Svijet 14.070 100% 86.653 100% 6,2
Izvor: WB
BDP vs. potrošnja energije
 Rast potrošnje energije doprinio je gospodarskom razvoju analiziranih regija.
 Rast BDP-a OECD-a je iznosio oko 4,5 puta a udio BDP-a OECD-a u svjetskom
BDP-u se u istom razdoblju smanjio sa 81 na oko 60 posto.
 U istom razdoblju BDP Ne-OECD –a je porastao za oko 13 puta a udio u
svjetskom BDP-u se povećao sa 19 na 40 posto
 Također razina razvijenosti između OECD-a i Ne-OECD-a, mjereno u BDP po
stanovniku, je preko 7 puta veća (38.000 USD po stanovniku prema skoro
5.400 USD-a), što je poboljšanje u odnosu na 1965. godinu kada je razlika
iznosila gotovo 12,5 puta (13.200 USD po stanovniku prema 1.060 USD).
 To ukazuje na sporu konvergenciju te potrebu za novim velikim količinama
energije odnosno fosilnih izvora da bi se ubrzao gospodarski rast i razvoj i
dostigao OECD.
GJ po stanovniku
100
120
140
160
180
200
0
20
40
60
80
1965
1966
1967
1968
1969
1970
Izvor: BP
1971
1972
1973
1974
1975
1976
1977
1978
1979
1980
1981
1982
1983
1984
1985
1986
1987
1988
1989
1990
1991
1992
1993
1994
1995
1996
EU
1997
SVIJET
1998
OECD
1999
NE OECD
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
Potrošnja energije po stanovniku
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
2021
BDP vs. potrošnja energije
 OECD ima najveću potrošnju energije po stanovniku koja je porasla sa oko

128 na 168 GJ po stanovniku u analiziranom razdoblju, odnosno oko 30
posto. Ta potrošnja je za oko 15-30 posto viša u odnosu na EU tijekom
cijelog razdoblja.
 Porast potrošnje energije po stanovniku EU-a je istovremeno iznosio preko 40
posto, sa 95 na 135 GJ.
 Najmanju potrošnju energije po stanovniku ima Ne-OECD. Iako je imao
najveći rast od 1965. do 2021. godine, oko 200 posto, potrošnja energije po
stanovniku je značajno manja u odnosu na razvijene zemlje i iznosi oko 56
GJ (19 GJ 1965 godine).
GDP vs potrošnja energije po stanovniku (1965-2021)
400
350
SAD
300
250
GJ po stanovniku
200
EU
150
KINA
100
50
INDIJA
0
0 10.000 20.000 30.000 40.000 50.000 60.000 70.000
BDP po stanovniku (konstantni 2015 US$)

Potrošnja fosilnih goriva po stanovniku 2021. godine
120
106,4
100
89,6
80
GJ po stanovniku
60,8 61,0
60
47,0 47,7
40
31,9 31,8
23,5
21,6 21,7
20,4 20,2
20 18,5
15,6 15,1 14,4
12,5
9,7
6,8
1,6
0
Svijet OECD NE-OECD EU SAD Kina Indija
Izvor: BP, WB Plin Nafta Ugljen
Indeks potrošnje fosilnih goriva po stanovniku (Svijet=100)
Regije Plin Nafta Ugljen

OECD 253 259 106
NE-OECD 67 66 99
EU 172 203 74
SAD 483 453 156
Kina 52 92 299
Indija 9 29 71
Svijet 100 100 100
 Najveća razlika u potrošnji po stanovniku je kod potrošnje nafte -SAD najveći potrošač.
 Zatim slijedi prirodni plin sa gotovo sličnim razlikama u potrošnji -SAD najveći potrošač.
 Kada je u pitanju potrošnja ugljena po stanovniku – ujednačenija potrošnja – prednjači
Kina.
Pokazatelj dostatnosti
60
52,6
50,2
50
40
30,2
R/P
30
25,5
21
20 18,8
10
0
R/P-stvarno R/P-S1 (PP=EU) R/S-S2 (PP=OECD)
Nafta Prirodni plin
Izvor: BP
Pokazatelj dostatnosti
 Pitanje koje se nameće je dostatnost potrebnih fosilnih energenata, prije

svega nafte i prirodnog plina u slučaju očekivanog rasta potrošnje energije
po stanovniku u Ne-OECD-u.
 U slučaju da zemlje Ne-OECD-a (hipotetski) povećaju odjednom potrošnju i
počnu trošiti na razini prosječne potrošnje energije po stanovniku EU-a
dostatnost bi iznosila između 25 i 30 godina.
 Ako povećaju potrošnju na razinu OECD-a dostatnost bi se smanjila i iznosila
između 19 i 21 godinu, pod pretpostavkom da nema otkrića novih rezervi i
promjene proizvodnje odnosno potrošnje.
Milijuni tona CO2
10.000
15.000
20.000
25.000
30.000
0
35.000
5.000
1965
1966
1967
1968
1969
1970
Izvor: BP
1971
1972
1973
1974
1975
1976
1977
1978
1979
1980
1981
1982
1983
1984
1985
1986
1987
1988
1989
1990
1991
1992
1993
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
Ukupna emisija CO2 (iz energije)
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
2021
EU
SAD
Kina
Svijet
Indija
OECD
Ne-OECD
Ukupna emisija CO2
 Ukupna emisija CO2 u analiziranom razdoblju se povećala 3 puta od čega u

Ne-OECD-u 6,5 puta sa značajnim ubrzanjem rasta od 2000. godine.
 Rast emisije CO2 EU-a je iznosio oko 4 posto a OECD-a oko 46 posto. U obje
regije dolazi do smanjena emisije od 2008. godine.
 Došlo i do značajne promjene u svjetskoj strukturi emisije CO2.
 Tako je udio OECD-a u ukupnoj svjetskoj emisiji CO2 1965. godine iznosio
gotovo 70 posto da bi se do 2021. godine taj udio smanjio na oko 33 posto.
 Istovremeno se udio emisije EU-a smanjio tri puta, sa oko 23 posto na oko 8
posto. Ne-OECD je svoj udio u emisiji više nego udvostručio, sa oko 31 na
preko 67 posto.
 Analiza po najvećim zemljama ukazuje na smanjenje udjela SAD sa 31 na
14 posto (ali aposlutni rast od 36 posto), rast udjela Kine sa 4 na 31 posto
(apsolutni rast od 22 puta) I rast udjela Indije sa 1 na 8 posto (apsolutni rast
od 15 puta)
 Navedeno ukazuje da emisija CO2 slijedi trendove u ukupnoj potrošnji
energije.
Emisija CO2 po stanovniku (iz energije)
25
20
tona CO2 po stanovniku
15
SAD
Kina
10 Indija
Svijet
OECD
5
NE-OECD
EU
0
1966
1968
1985
2002
2019
1965
1967
1969
1970
1971
1972
1973
1974
1975
1976
1977
1978
1979
1980
1981
1982
1983
1984
1986
1987
1988
1989
1990
1991
1992
1993
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2020
2021
Izvor: BP
Kada bi emisija po stanovniku Ne-OECD-a dosegnula emisiju po stanovniku OECD-a iz 2021. godine, ukupna svjetska
emisija CO2 bi se udvostručila, odnosno povećala 1,5 puta kada bi Ne-OECD dosegnula emisiju po stanovniku EU-a.
Emisija CO2 po stanovniku
(tona CO2 po stanoviku; OECD=100)
1965 2021 1965 2021

Regija Tona CO2
po stanovniku OECD=100
SAD 17,8 14,2 200 173
Kina 0,7 7,5 8 91
Indija 0,3 1,8 4 22
Svijet 3,4 4,3 38 53
OECD 8,9 8,2 100 100
NE-OECD 1,4 3,5 16 43
EU 7,0 6,1 79 74
 Emisija CO2 po stanovniku ukazuje na izraženije razlike među analiziranim
regijama. Zemlje OECD-a su emitirale 1965. godine oko 6 puta više CO2 po
stanovniku od Ne-OECD-a.
 Do 2021. godine ta se razlika smanjila na oko 2,5 puta u odnosu na OECD.
OECD i EU su imale rast emisije do kraja sedamdesetih godina 20 stoljeća.
 Nakon toga emisija po stanovniku u EU kontinuirano pada da bi 2021. godine
bila oko 13 posto manja u odnosu na emisiju iz 1965. godine.
 OECD je nakon rasta emisije sedamdesetih godina i pada nakon drugog
naftnog šoka krajem sedamdesetih godina 20. stoljeća, imao blagi da bi
poslije emisija nastavila rasti do svjetske financijske krize 2008. godine. OECD
je tako 2021. godine imao emisiju CO2 po stanovniku oko 8 posto višu po
stanovniku u odnosu na 1965. godinu.
 Istovremeno se kod Ne-OECD-a situacija pogoršala. Rast emisije je bio do
kraja sedamdesetih uz stagnaciju do početka 2000-te godine. Zatim slijedi
značajniji rast da bi 2021. godine emisija CO2 po stanovniku bila 2,5 puta
veća u odnosu na 1965. godinu.
 Na svjetskoj razini smanjenje emisije po stanovniku na razini EU odnosno
OECD-a je nadomješteno rastom emisije Ne-OECD-a.
 SAD emitira najviše CO2 po stanovniku, 14,2 tona odnosno oko 2,3 puta više
od EU (6,1 tona), 1,9 puta više od Kine (7,5 tona) i 8 puta više od Indije (1,8
tona).
 EU je 2021. emitirala 13% manje CO2 po stanovniku u odnosu na 1965. godinu,
US 20% manje, Indija 5,5 a Kina11 puta više.
 Emisija u Kini kontinuirano raste ali od 2000. po višim stopama. Sličan trend ali
po nižim stopama ima i Indija.
 Kada bi emisija po stanovniku Indije i Kine dosegnula emisiju po stanovniku US
iz 2021. godine ukupna svjetska emisija CO2 bi bila oko 3 puta viša u odnosu
na ukupnu emisiju iz te godine što samo ukazuje ne samo na potencijal nego i
na realnost rasta emisije.
Energetska tranzicija
 Globalno zagrijavanje i povećanje temperaturnih amplituda traži globalni

odgovor na klimatske promjene. Glavni cilj je kontrola i smanjenje emisije
stakleničkih plinova. Mnoga su predložena rješenja koja će dovesti ili već
dovode do postavljenog cilja. To su: povećanje produktivnost resursa,
održivo gospodarenje resursima, resursno učinkovito gospodarstvo i društvo
uopće, održivo gospodarenje otpadom, smanjenje degradacije okoliša i
potrošnje resursa, zelena industrija, prijelaz iz linearnog u kružno
gospodarstvo kao i druga rješenja.
 Jedno od rješenja koje se već primjenjuje je prijelaz sa fosilnih na obnovljive
izvore energije a odvija se kroz energetsku tranziciju.
 Energetska tranzicija se općenito definira kao dugoročna strukturna promjena u
energetskim sustavima.
 Danas se energetska tranzicija definirana kao tranzicija (pomak) od
energetskog sustava kojim dominiraju fosilna energija prema sustavu koji koristi
većinu obnovljivih izvora energije uz povećanje energetske učinkovitosti i bolje
upravljanje potrošnjom energijom.
 Na taj način bi se odvojio gospodarski rast i razvoj od potrošnje energije iz
fosilnih izvora.
 Energetska tranzicija obuhvaća brojne promjene od kojih su dvije najznačajnije.
 Prva, prethodno spomenuta, je postupna promjena strukture proizvodnih kapaciteta
električne energije uz povećavanje udjela iz obnovljivih izvora, prije svega iz sunca i
vjetra.
 Druga je temeljena na tehničko-tehnološkom napretku u prometu (kao velikom
potrošaču energije) gdje vozila na električni pogon (koja se i dalje usavršavaju i
razvijaju) postupno zamjenjuju vozila na fosilna goriva.
 Navedeno prati digitalizacija energetskog sektora potpomognuta novim
informatičkim rješenjima kroz uspostavu pametne mreže.
 Pretpostavke za energetsku tranziciju u EU definirane su kroz zakonsko i
organizacijsko uređivanje sustava. To je proces koji još uvijek traje s obzirom na
kompleksnost odnosa u elektroenergetskom sustavu i zakonsko definiranje i
uređivanje istih. Prije nekoliko desetljeća elektroenergetski sektor u EU je bio u
vlasništvu i pod kontrolom država. Svaka je država imala jednu ili više vertikalno
integriranih tvrtki koje su bile odgovorne za proizvodnju, prijenos, distribuciju i
opskrbu električnom energijom.
 EU zakonskim aktima (direktivama) 1996. godine počinje sa procesom otvaranja
tržišta električne energije konkurenciji. Direktiva se sastojala od zajedničkih pravila
za unutarnje tržište električne energije (i prirodnog plina) EU. Proces se nastavlja
novim direktivama 2003. i 2009. godine. Direktiva iz 2003. godine uvodi pravilo o
razdvajanju tvrtki koje upravljaju mrežnim djelatnostima (prijenos i distribucija) od
tvrtki koje obavljaju tržišne djelatnosti. Također se uvode uvjeti za prekogranično
trgovanje električnom energijom (i prirodnim plinom). Direktivom iz 2009. godine se
uvodi Agencija za suradnju energetskih regulatora. Njen cilj je suradnja sa
nacionalnim regulatorima i rad na jedinstvenom energetskom tržištu EU za
električnu energiju i prirodni plin. Uvode se mrežna i tržišna pravila. Cilj direktiva je
stvaranje konkurentnog jedinstvenog tržišta električne energije (i tržišta prirodnog)
plina u EU.
 Daljnji razvoj tržišta nastavlja se 2016. godine donošenjem paketa različitih
zakonskih rješenja (Čista energija za sve Europljane) kojim se dovršava
uspostavljanje jedinstvenog tržišta te se stvara Energetska unija.
 Jedan od razloga što je EU među prvima započela energetsku tranziciju su

globalne promjene u proizvodnji i potražnji energije koje imaju značajan
utjecaj na geopolitiku i industrijsku konkurentnost. EU želi pojačati svoju
ulogu globalnog lidera u energetskoj tranziciji ka čistoj energiji, istovremeno
pružajući energetsku sigurnost svim svojim građanima. Europa se kreće od
energetskog sustava temeljenog na fosilnim gorivima na digitalni nisko-
ugljični sustav u čijem središtu se nalazi potrošač.
 Energetski sektor je u prijelazu na fleksibilni i održivi energetski sustav
temeljen na obnovljivim izvorima energije. U energetskoj tranziciji značajno
se mijenja i uloga potrošača kojima se otvara mogućnost aktivnog
sudjelovanja u proizvodnji i korištenju energije.
Energetska tranzicija u RH
 Moglo bi se reći da je Hrvatska predvodnik energetske tranzicije s obzorom
na udio proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora u strukturi ukupnih
elektroenergetskih kapaciteta.
 U vlasništvu Hrvatske elektroprivrede (HEP-a) i na teritoriju Hrvatske nalazi se
3.753 MW instalirane snage od čega je 60 posto instalirane snage u velikim
hidroelektranama a 40 posto u termoelektranama (na ugljen i plin).
 Ako se navedenim kapacitetima HEP-a pridodaju noviji proizvodni
kapaciteti obnovljivih izvora energije koji spadaju u povlaštene proizvođače
(1045 MW sagrađenih nakon 2008. godine) ukupno instalirana snaga
elektroenergetskog sustava u Hrvatskoj iznosi 4.798 MW.
 Ako se uračuna i 50 posto Nuklearne elektrane Krško ukupno instalirana
snaga u vlasništvu iznosi 5 146 MW.
Struktura proizvodnih kapaciteta obnovljivih izvora energije u RH
(povlašteni proizvođači bez velikih HE u vlasništvu HEP-a)
1200
Elektrane na deponijski plin
Geotermalne elektrane
1000 Kogeneracijska postrojenja
Elektrane na bioplin
Elektrane na biomasu
800
Hidroelektrane - male
Sunčeve elektrane
Vjetroelektrane
MW
600
400
200
0
2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021
Izvor: HROTE
 S obzirom na sve kapacitete koje proizvode električnu energiju u Hrvatskoj

je 2021. godine od ukupno instaliranih kapaciteta oko 70 posto je iz
obnovljivih izvora što nas svrstava u sam vrh EU-a po obnovljivim izvorima.
 Povećanje navedenih kapaciteta utjecalo je i na rast udjela električne
energije proizvedene iz obnovljivih izvora sa 34 posto 2008. godine (prije
izgradnje novih kapaciteta obnovljivih izvora) na gotovo 54 posto 2021.
godine što Hrvatsku svrstava na 5 mjesto po udjelu u proizvodnji električne
energije iz obnovljivih izvora u EU.
 Kada se uzme u obzir bruto finalna potrošnja energije (ne samo električna
energija) udio u ukupnoj potrošnji iz obnovljivih izvora je oko 31 posto što je i
dalje svrstava oko 7-tog mjesta u EU.
Energetska tranzicija u Njemačkoj
Struktura elektroenergetskih proizvodnih kapaciteta
250
Other sources
200 Hydro power
Biomass
150
Wind
GW
Solar
100
Mineral oil
Natural gas
50
Hard coal
Lignite
0
Nuclear power
2008
1991
1992
1993
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
2016
2017
Struktura elektroenergetskih proizvodnih kapaciteta
 Početkom 90-godina 20. stoljeća udio fosilnih kapaciteta i nuklearne

energije u strukturi ukupnih elektroenergetskih kapaciteta u Njemačkoj
iznosio je 92% da bi se do 2017. godine njihov udio smanjio na 42%.
 Ukupni proizvodni kapaciteti su se povećali 1,7 puta pri čemu su kapaciteti
obnovljivih izvora porasli preko 12 puta dok su se kapaciteti fosilnih izvora
smanjili oko 20%. Značajnije promjene započinju 2000. godine.
 Najznačajniji rast su ostvarile vjetroelektrane i solarne elektrane čiji je udio
2017. godine iznosio u ukupnim kapacitetima 45%, od čega vjetroelektrane
čine 25% a sunčeve elektrane 20%.
 Očekuje se nastavak istih trendova u budućnosti te nastavak zamjene
fosilnih obnovljivim izvora.
Struktura proizvodnje električne energije
700
Other
sourses
600
Renewables
500
Mineral oil
bilion kWh
400
300 Natural gas
200
Coal
100
Nuclear
0
power
1993
1990
1991
1992
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
2016
2017
Struktura proizvodnje električne energije
 Nedostaci proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (po noći

nema sunca, vjetar ne puše uvijek, etc.) utječu na manji udio proizvodnje
električne energije iz obnovljivih izvora u odnosu na instaliranje kapacitete.
 Ukupna proizvodnja električne energije se povećala oko 20% od 1990, uz
kontinuiran rast, izuzev 2009. godine kada je proizvodnja pala zbog
posljedica svjetske financijske krize.
 Proizvodnja iz fosilnih izvora i nuklearnih elektrana se smanjila 20% a iz
obnovljivih se povećala 11 puta.
 Rast ukupne potrošnje električne energije nadomješten je rastom
proizvodnje iz obnovljivih izvora uz istovremen pad proizvodnje iz fosilnih
izvora i nuklearnih elektrana.
Rezultati energetske tranzicije u Njemačkoj
160%
GDP; 150,5%
140%
120% Final Energy

Consumption; 108,9%
100%
Primary energy
consumption; 90,7%
80%
GHG emssions;
72,3%
60%
Energy intensity;
53,8%
40%
1990
1991
1992
1993
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
2016
2017
Rezultati energetske tranzicije u Njemačkoj
 Razdvajanje gospodarskog rasta od potrošnje energije (decoupling) je

široko rasprostranjen pokušaj dekarbonizacije gospodarskih aktivnosti,
smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje energetske sigurnosti.
 Tako je od 1990. godine GDP u Njemačkoj porastao 50%, finalna potrošnja
energije se smanjila oko 9%, primarna potrošnja energije se smanjila oko 9%,
GHG emisija se smanjila 28% a energetska intenzivnost (potrošnja energije
za stvaranje 1000 eura BDP-a) se smanjila 46%.
 Kretanje analiziranih varijabli ukazuje na nastavak istih trendova i u
budućnosti. Vrlo slični trendovi i relativne vrijednosti varijabli ostvarene su i
na razini cijele EU.
Ukupan broj vozila na električni i hibridni pogon u Hrvatskoj
16.000 15.918
14.000
12.000
10.000
8.080
8.000
6.000 5.547
4.000 3.552
3.054
2.500
1.843
2.000
1.347 1.343 1.181
873 730
446 452 553
211 280 354 22496 277132 230 352
1 71 1 119 1 177 3 7 13 24 12 74 33 15670
0
2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021
ELEKTRIČNI pogon HIBRIDNI pogon - Hibridno vozilo s vanjskim punjenjem (podatak se evidentira tek od 1.7.2013.) HIBRIDNI pogon - ukupno
Izvor: Centar za vozila Hrvatske

Ukupan broj vozila na električni i hibridni pogon u EU
EV Plug-in EV Udio EV u novim automobilima(%)
1.000.000 20%
900.000 876.527 18%

852.440
800.000 16%
700.000 14%
600.000 12%
536.186
525.311
500.000 10%
400.000 8%
300.000 6%
242.966
200.000 4%
132.377 137.632
106.502
84.115 88.334
83.491
100.000 65.011 2%
60.370 54.065
46.857
31.079
21.454 31.197
7.179 13.730
6.225
591
0 0%
2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021
Izvor: European Environment Agency (EEA)

 Energetska tranzicija u prometu ide sporije.

 Zamjena vozila na fosilna goriva sa vozilima progonjenim na električnu
energiju ima rastući trend.
 Prema podacima Centra za vozila Hrvatske oko 0,2 posto od ukupnog
broja osobnih automobila u Hrvatskoj je bilo na električni i hibridni pogon
(uključujući i hibridna vozila sa vanjskim punjenjem).
 Energetska tranzicija svakako ovisi o cjenovnim poticajima koje osigurava
Vlada RH kojima se utječe na promjenu trendova i prijelaz sa fosilnih na
obnovljive izvore energije.
Model centralizirane proizvodnje električne
energije i fosilnih izvora energije
 Model poslovanja u elektroenergetskom sektoru ostao je u osnovi nepromijenjen tijekom
prošlog stoljeća. Model je nastao „pobjedom“ koncepta Tesla – Westinghousove
izmjenične struje nad jednosmjernom strujom Thomasa Edisona. Model se zasniva na
konceptu da vertikalno integrirana tvrtka proizvodi, distribuira i prodaje električnu
energiju na tržištu a kupci su jednostavno potrošači električne energije. Takve tvrtke su
monopoli, a međusobno se razlikuju samo u tome da li su državni ili privatni monopoli.
Tok energije je išao od proizvođača do potrošača a potražnja je bila prilično
predvidljiva. Tradicionalni elektroenergetski sustav je dizajniran za visoko kontroliranu
opskrbu kako bi se uskladila s većinom nekontroliranom potražnjom.
 Devedesetih godina dolazi do promjene paradigme. Tržište se liberalizira, prirodni
monopoli (prijenos i distribucija električne energije) se najprije računovodstveno a zatim
pravno a negdje i vlasnički izdvajaju iz vertikalno integriranih tvrtki. Monopole reguliraju
nacionalna regulatorna tijela. Ovaj model se zasniva na više proizvođača među kojima
vlada konkurencija. Tok energije ide od više proizvođača do potrošača. Proizvodnja
postaje manje predvidljiva s obzirom na konkurenciju. U model poslovanja se uvode i
neovisni proizvođači električne energije, najčešće iz obnovljivih izvora.
 Promjene u načinu funkcioniranja tržišta rezultat su i očekivanog rasta potražnje za
električnom energijom. Očekuje se da će potražnja za električnom energijom globalno
biti povećana za 80 posto do 2040. godine (IEA). Da bi se zadovoljila rastuća potražnja
za energijom u skladu s ekološkim ograničenjima, struktura tržišta energije polako se
mijenja od centraliziranih sustava proizvodnje ka interaktivnijem i decentraliziranom
modelu u kojem potrošači postaju i proizvođači energije.
Industrijska revolucija 4.0 kao temelj
novog modela energetskog tržišta
 Povezivanjem milijardi ljudi pametnim mobilnim uređajima otvorene su
neograničene mogućnosti za nove odnose u funkcioniranju elektroenergetskog
tržišta a koje obuhvaća proizvodnju, potrošnju i skladištenje energije.
 Te neograničene mogućnosti eksponencijalno se pretvaraju u realnost novim
tehnološkim otkrićima na područjima kao što su umjetna inteligencija, robotika,
Internet stvari (povezivanje uređaja putem interneta), autonomna vozila (vozila bez
vozača), 3D tisak, nanotehnologija, biotehnologija, znanost o materijalima,
skladištenje energije i kvantno računalstvo.
 Informatička (IT) revolucija i postignuta dostignuća poboljšala su životni standard te
uživaju visoku razinu potrošačke i političke podrške. Veliki je pomak od jednostavne
digitalizacije (Treća industrijska revolucija) do inovacija utemeljenih na
kombinacijama tehnologija (Četvrta industrijska revolucija).
 Automatizacija IT-a nastavila se istodobno s rastom tržišne snage trgovačkih
društava. Tehnološka poboljšanja ostvarena napretkom IT-a pokretač su rastuće
produktivnosti i rasta.
Industrijska revolucija 4.0 kao temelj
novog modela energetskog tržišta
 Prva industrijska revolucija koristila je vodu i paru za mehanizaciju proizvodnje.
 Druga industrijska revolucija koristila je električnu energiju za masovnu proizvodnju.
 Treća (jednostavna digitalizacija) revolucija koristi elektroniku i informacijsku
tehnologiju za automatizaciju proizvodnje.
 Četvrta industrijska revolucija, koja je na svom početku, nastavlja se na trećoj a
karakterizira ju spajanje tehnologija koje povezuju fizikalne, digitalne i biološke
sustave uz gotovo neograničene brzine, opseg i utjecaj na cijeli sustav.
 Četvrta industrijska revolucija se razvija eksponencijalno, a ne linearno kao prijašnje
industrijske revolucije. Ona ima utjecaj na svaki sektor gospodarstva. Širina i dubina
promjena koje donosi najavljuje korjenite promjene sustava proizvodnje i
upravljanja.
 Pametni sustavi imaju tendenciju da nude dinamično određivanje cijena (primjer
taksi službe Ubera-a), a u energetskim sustavima služe za smještaj distribuirane
proizvodnje električne energije.
 Ova industrijska revolucija u velikoj mjeri mijenja ne samo svijet oko nas i ono što
radimo nego i nas same.
Model distribuirane proizvodnje električne
energije i obnovljivih izvora energije
 Energetski poslovni model je u stanju promjena a energetski sustav jedan je od
posljednjih koji se transformira od analognog ka digitalnom načinu
funkcioniranja.
 Energetska infrastruktura transformira se u aktivnu mrežu, s inteligentnim
komponentama i naprednim komunikacijskim objektima.
 Ova promjena dovodi do razvoja novih poslovnih koncepata i uspostave novih
usluga.
 Decentralizirana proizvodnja i potrošnja, jedno blizu drugoga, mogu pridonijeti
učinkovitijoj potrošnji energije.
 EU u skladu sa svojom energetskom politikom i politikom zaštite okoliša potiče
kućanstva, preko nacionalnih vlada, da ulažu u obnovljivu energiju dajući im
subvencije za instaliranje proizvodnih postrojenja ili cjenovne poticaje kroz tarife
za proizvedenu električnu energiju, čime se osigurava sigurnost na povrat
ulaganja.
 Višak proizvedene energije isporučuje se tradicionalnom dobavljaču energije.
To znači da je potrošač i na strani potražnje i na strani ponude te na taj način
utječu na tokove energije.
Model distribuirane proizvodnje električne
energije i obnovljivih izvora energije
 Da bi se zadovoljila rastuća potreba za energijom i istovremeno zadovoljila
ekološke i ekonomske zahtjeve, struktura energetskog tržišta polako prelazi s
centraliziranog sustava na interaktivniji i decentralizirani model temeljen na
pametnoj tehnologiji (eng. Smart Grid) u kojem krajnji korisnici također
mogu igrati ulogu aktivnih korisnika usluga ili aktivnih kupaca (eng.
prosumers) odnosno postaju istovremeno i proizvođači i potrošači energije.
 Aktivni korisnik se prvi put u literaturi definira kao spoj proizvođača i
potrošača a što vodi ka novim oblicima ekonomije u modernom društvu.
 Aktivni korisnik usluga na energetskom tržištu je netko tko i proizvodi i troši
energiju što je omogućeno novim naprednim i pametnim tehnologijama i
stalnim povećanjem proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora i njihovim
priključenjem na električnu mrežu.
 On pomaže u očuvanju okoliša, potiče gospodarski razvoj i potiče veću
konkurenciju i inovacije u energetskom sektoru.
Aktivni korisnici - prosumeri
 Postoje nekoliko vrsta aktivnih korisnika usluga (EPRS, 2016):

 Aktivni korisnici usluga u zgradama za stanovanje koji proizvode električnu energiju u
vlastitim stambenim jadnicama, uglavnom kroz solarne fotonaponske (engl.
photovoltaics - PV) ploče na njihovim krovovima (proizvode električnu i/ili toplinsku
energiju),
 Aktivni korisnici usluga organizirani u energetske zadruge ili stambene udruge koje
vode građani koji proizvode električnu energiju uglavnom solarnim fotonaponskim
panelima i vjetroturbinama,
 poslovni aktivni korisnici usluga (mali i srednji poduzetnici – poslovne zgrade) čija
glavna djelatnost nije proizvodnja električne energije ali koji sami troše električnu
energiju koju proizvode, uglavnom s krovnim PV panelima i kombiniranom
proizvodnjom električne i toplinske energije (kogeneracija), što dovodi do značajnih
ušteda, te
 javni aktivni korisnici usluga su javne institucije poput škola ili bolnica ili drugih javnih
institucija koje proizvode električnu energiju.
Novi model energetskog tržišta
 U novom modelu poslovanja ponuda energije postaje manje predvidljiva i
manje fleksibilna, dok potražnja postaje fleksibilnija (npr. pomoću pametnih
mjerila i "pametnih" kućanskih aparata), ali složenija za predvidjeti i upravljati
(npr. nova potražnja).
 Novi model se oslanja na veći angažman potrošača u sustavu, na sposobnosti
smanjenja ukupne potražnje, učinkovito upravljanje potrošnjom te veći udio
distribuirane proizvodnje od strane potrošača. S uvođenjem tehnologije
pametnih mreža, pojavljuju se nove mogućnosti za integraciju proizvodnih
kapaciteta na strani ponude i pametnih aparata na strani potražnje.
 S pojavom naprednih i pametnih tehnologija, potrošači su znatno informiraniji u
pogledu energetskog tržišta, odnosno proizvodnje i potrošnje električne
energije. Sada mogu istovremeno biti i proizvođači i potrošači energije što
rezultira dvosmjernim tokovima energije, prema potrošačima i od potrošača.
Sljedeći korak u razvoju modela je da će aktivni korisnici usluga postati i
skladištari energije u spremnicima za energiju odnosno baterijama.
 Buduća transformacija modela omogućuje energetskim korisnicima proaktivno
odabiranje izvora energije, npr, samo ili djelomično iz obnovljivih izvora za
rasvjetu, grijanje, pokretanje uređaja i transport. Sve ovo se mora odvijati uz
potpuno pouzdanu opskrbu električnom energijom.
 Pametne mreže kao temelj novoga modela poslovanja i funkcioniranja
energetskog tržišta će se temeljiti na informacijskoj i komunikacijskoj infrastrukturi.
Uvođenjem pametnog mjerenja unutar pametnih mreža otvara novu
mogućnost za uključivanje potrošača u novi model putem programa odgovora
(odziva) na potražnju (eng. Demand Response).
 Ti programi su usmjereni na potražnju potrošača s ciljem poboljšanja
učinkovitosti sustava i postizanja najboljih ekonomskih, operativnih i tehničkih
rezultata. Programi odziva na potražnju uključuju aktivnosti usmjerene na
poticanje potrošača da mijenjaju dosadašnji način potrošnje električne
energije, uključujući "vrijeme potrošnje" i razinu potrošnje električne energije.
Njihov odziv bi se temeljio na pravovremenim informacijama, npr. cijenama
cijena električne energije u određenom dobu dana. Tada bi potrošači (ili
operatori mreže) putem daljinskog upravljanja uređajima mogli uključivati
odnosno isključivati uređaje i na taj način utjecati na opterećenje sustava i
potrošnju električne energije.
 Značajan udio dnevne potrošnje električne energije u razvijenom svijetu odnosi
se na uređaje koji se smatraju "pametnim" (npr., bojler, klima uređaji, sušilice za
sušenje rublja, perilice za pranje posuđa). "Pametan" znači da su zahtjevi za
energijom elastični i mogu se tolerirati kašnjenja (u usporedbi s drugim
uređajima koji trebaju biti pogonjeni istovremeno kada pružaju uslugu). Iz
perspektive potrošača, sve dok se usluga koju pametni aparat može ispuniti
unutar određenih vremenskih ograničenja, njihova dobrobit ne smanjuje se i
treba ih zadovoljavati.Jedan od tih aparata je i pametno brojilo.
 Funkcionalnosti i prednosti naprednih brojila su brojne:
 Daljinsko očitavanje brojila.
 Dvosmjerna komunikacija u realnom vremenu.
 Mjerenje krivulje opterećenja i potrošnje.
 Nadzor kvalitete opskrbe.
 Pristup podatcima na zahtjev kupca i/ili treće strane.
 Daljinsko upravljanje i parametriranje (programiranje) brojila.
 Podrška dodatnim uslugama i aplikacijama, npr. upravljački sustav u kućanstvu,
daljinsko ograničenje snage, uključenje/isključenje priključnog mjesta.
 Vremenski promjenjivi tarifni sustavi (eng. “Time of use Tariffs”).
 Dinamičke obavijesti kupcu (o promjeni cijene), npr. preko kućnog energetskog
pokaznika (eng. in-home display).
 Jednostavnije sprječavanje krađe električne energije.
Proizvodnja i potrošnja električne
energije u novom modelu energetskog
tržišta sa uključenim aktivnim kupcima
Opterećenje (MW)
Proizvodnja električne
energije iz obnovljivih
izvora Potrošnja
Spremnici
energije
(baterije,…)
Vršno
opterećenje
Pomak
Srednje
potrošnje
opterećenje
Osnovno
opterećenje
12h jedan dan - 24h

 Slika 2. prikazuje novi energetski model za proizvodnju električne energije iz
obnovljivih izvora i potrošnjom sa uključenim aktivnim korisnicima usluga.
 Upravljanje potrošnjom energije pomoću pametnih tehnologija kao i
lokalnom proizvodnjom energije uz izgradnju pametnih mreža utječe na
promjenu ponašanja potrošača u potrošnji energije.
 S obzirom na cjenovne signale sa tržišta potrošači prilagođavaju (smanjuju)
svoju potrošnju te uz lokalnu proizvodnju postaju važnim distribuiranim
izvorima energije a što značajno pomaže uravnoteženju
elektroenergetskog sustava (prikazano kroz pomak potrošnje na Slici 2.).
 Skladištenje (pohrana) energije još je jedan element novog modela
energetskog tržišta. Tehnologije skladištenja energije važna je komponenta
za integraciju obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav.
 Skladištenje energije balansira neusklađenost između proizvodnje i
potrošnje električne energije (prikazano kroz spremnike energije na Slici 2.),
korisnici povećavaju opskrbljenost vlastitom energijom te imaju veću
kontrolu nad potrošnjom energije.
Strukturna svojstva tri modela integriranih
tržišta sa uključenim aktivnim korisnicima
- aktivni korisnici pružaju - aktivni korisnici pružaju - grupa aktivnih korisnika udružuje
- aktivni korisnici na istoj usluge lokalnim mrežama usluge svoju proizvodnje/usluge/sredstva
razini koje su povezane s većom nezavisnim/samostalnim ili stvaraju virtualnu elektranu
mrežom mikro (lokalnim) mrežama
Izvor: Parag & Sovacool, 2016.

 Tri su moguća modela integriranih tržišta sa uključenim aktivnim
korisnicima (Parag & Sovacool, 2016):
 a - model sa aktivnim korisnicima na istoj razini - u kojoj se aktivni
korisnici međusobno izravno povezuju te između sebe kupuju i prodaju
energetske usluge (Slika 3a)
 b - integriranje aktivnih korisnika:
 b. na mikro (lokalne) mreže - u kojoj aktivni korisnici pružaju usluge lokalnim
mrežama koje su povezane s većom mrežom (distribucija, prijenos) (Slika 3b)
 c. u kojem aktivni korisnici pružaju usluge nezavisnim/samostalnim mikro
(lokalnim) mrežama (Slika 3c)
 d – aktivni korisnici su organizirani u grupu - u kojem grupa aktivnih

korisnika udružuje svoju proizvodnje/usluge/sredstva ili stvaraju
virtualnu elektranu. Krug predstavlja organiziranu grupu aktivnih
korisnika. (Slika 3d)
 U modelima integriranog tržišta pojavljuju se nove uslužne tvrtke, agregatori,

koji djeluju kao posrednici između kupaca i tržišta a koji obavljaju poslove
vezane za energetske usluge aktivnih korisnika usluga.
 Agregator je pružatelj usluga promjene potrošnje (kombinira više
kratkotrajnih opterećenja potrošača za prodaju ili dražbu na organiziranim
tržištima energije).
 Tri vrste agregatora:
 agregatori kupaca - okupljaju zajedno različite kupce čija je potrošnja fleksibilna i
nude usluge različitim tržišnim sudionicima,
 agregatori proizvodnje - okupljaju zajedno različite vrste distribuirane proizvodnje
i nude usluge različitim tržišnim sudionicima,
 kombinacija prethodnog.
Virtualna elektrana
 Virtualna elektrana (VE) kod aktivnih korisnika organiziranih u grupu, važan je element
novog tržišnog modela koji se bazira na lokalnom tržištu u odnosnu na nacionalno
tržište.
 VE je sustav koji integrira nekoliko vrsta izvora napajanja kako bi osigurao pouzdan
ukupni izvor napajanja. Sastoji se od kombiniranja raznih distribuiranih proizvodnih
jedinica male veličine da bi se formirala "jedna virtualna proizvodna jedinica" koja
može djelovati kao konvencionalna elektrana sposobna biti vidljiva ili upravljiva na
pojedinačnoj osnovi.
 VE je mreža decentraliziranih jedinica srednje veličine kao što su vjetro i solarni parkovi,
fleksibilni potrošači energije i baterije koji su međusobno povezani kroz dispečerski
odnosno IT centar VE, ali ipak ostaju neovisne u svom radu i vlasništvu.
 Cilj VE je smanjiti opterećenje preko pametne mreže distribucijom snage koju
proizvode pojedine jedinice tijekom perioda najvećeg opterećenja
elektroenergetskog sustava. Električnom energijom, umreženih jedinica u VE, se trguje
na burzi energije (Next Kraftwerke).
 S centralnim upravljanjem energijom (eng. energy management system-EMS) moguće
je decentraliziranu proizvodnju tako povezati, opsluživati i pratiti da ona s energetskog
gledišta prema potrošnji djeluje „kao elektrana”. U funkcioniranju zamišljenog sustava
upravljanja energijom, moguća su ograničenja na lokalnoj razini, a zbog neizgrađene
IT infrastrukture.
 S virtualnim elektranama postoje i inačice korištenja koje su usmjerene na mjere prema
strani potrošnje, odnosno kupca (eng. Demand side management DSM). Tako
isključenjem opterećenja ili vremenskog pomaka potrošnje od strane potrošača uz
korištenje spremnika energije, moguće je dodatno optimizirati proizvodne potencijale i
skupa malih elektrana.
Hrvatska i EU
 Iako se iz današnje perspektive novi model energetskog tržišta sa
distribuiranom proizvodnjom iz obnovljivih izvora i aktivnim korisnicima u
njegovu središtu čini dalek, analize provedene za sve zemlje na razini EU
uključujući i Hrvatsku predviđaju njegovu implementaciju vrlo brzo.
 Tako se predviđa da će 2030. godine u Hrvatskoj biti preko pola milijuna
aktivnih korisnika usluga iako ih je 2015. godine bilo četiri tisuće.
 Procjene broja aktivnih korisnika idu i do 2050. godine do kada se očekuje
da će preko milijun korisnika u Hrvatskoj biti aktivni korisnici usluga koji će
proizvoditi električnu energiju iz solarnih panela i vjetroelektrana, voziti
električna vozila, pohranjivati električnu energiju u baterijama i sudjelovati u
odzivu na potražnju.
 Na razini EU procjene su da će 2050. godine aktivni korisnici predstavljati 83
posto ukupnih kućanstava EU koji će proizvoditi oko 45 posto električne
energije
Broj aktivnih korisnika 2015. i procijenjeni broj
aktivnih korisnika 2030. i 2050. godine u Hrvatskoj
1.200.000 1.158.332
EU: 83% kućanstava - 45% elen
1.000.000
800.000
600.000 563.180
400.000
200.000
3.909
0
2015 2030 2050
Izvor: Delft, 2016.

Broj aktivnih korisnika 2015. i procijenjeni broj
aktivnih korisnika 2030. i 2050. godine u EU
120.000.000
Ukupan broj energetskih građana: Public entities
2015 - 6,2 mil
2030 - 111,3 mil
100.000.000 2050 - 383,7 mil
Number of energy citizens Micro and small enterprises
80.000.000 Households
60.000.000
Collectives
40.000.000
20.000.000
Solar-2015
Solar-2030
Solar-2050
Wind-2050
Wind-2015
Wind-2030
EB-2015
EB-2030
EB-2050
EV-2015
EV-2030
EV-2050
SB-2015
SB-2030
SB-2050
Broj aktivnih korisnika RH-EU
 Procjene broja aktivnih korisnika idu i do 2050. godine do kada se očekuje
da će preko milijun korisnika u Hrvatskoj biti aktivni korisnici usluga koji će
proizvoditi električnu energiju iz solarnih panela i vjetroelektrana, voziti
električna vozila, pohranjivati električnu energiju u baterijama i sudjelovati u
odzivu na potražnju.
 Na razini EU procjene su da će 2050. godine aktivni korisnici predstavljati 83
posto ukupnih kućanstava EU koji će proizvoditi oko 45 posto električne
energije (Delft, 2016).
 Procjena je da je u 2015. godini u EU bilo preko 6 milijuna prosumera od
čega su to pretežito bila kućanstva koja imaju instalirane solarne panele.
 Do 2030. godine očekuje se rast broja prosumera na preko 110 milijuna sa
rastom svih oblika prosumera i izvora električne energije. Projekcije pokazuju
da bi 2050.moglo bilo blizu 400 milijuna prosumera koji bi predstavljati 83
posto ukupnih kućanstava EU.
 Sve navedeno ukazuje na nezaustavljiv proces s velikim utjecaj kako na
energetski sektor i energetsko tržište tako i na cijelo gospodarstvo i društvo
uopće.
Regionalne karakteristike potrošnje
energije u kućanstvima u Hrvatskoj
i
Anketa o potrošnji kućanstava u RH
Sadržaj
◎Ukupna potrošnja energije u kućanstvima
◎ Anketa o potrošnji kućanstava u RH
Ukupna potrošnja energije u kućanstvima RH
◎ Potrošnja energije u kućanstvima obuhvaća potoršnju

energije za kuhanje, grijanje, zagrijavanje vode, hlađenje,
rasvjetu te rad kućanskih aparata.
◎ Statistika ukupne potrošnje energije u kućanstvima
sastavlja se godišnje te se objavljuje u sastavu nacionalne
energetske bilance.
◎ Statistika potrošnje energije po namjenama sastavlja se
temeljem vrlo kompleksnih i složenih istraživanja –
anketa, izvještaja od opskrbljivača....
Ukupna potrošnja energije u
kućanstvima RH
◎ DZS, Anketa o potrošnji energije u RH 2014, prosječna
potrošnja kućanstva - 20 MWh/god
kućanstvima RH
◎ Regionalne karakteristike korištenja energije u
kućanstvima
kućanstvima RH
kućanstvima
kućanstvima RH
kućanstvima
kućanstvima RH
kućanstvima RH
Kućanstva niske kupovne moći zahtijevaju potpuno
drugačiji pristup u analizi potrošnje energije od prosječnog
kućanstva
◎ Anketa o potrošnji kućanstva je istraživanje koje se
provodi na uzorku privatnih kućanstava.
◎ Anketom se prikupljaju podaci o izdacima za potrošnju
kućanstava, podaci o socioekonomskim obilježjima
kućanstava, podaci o uvjetima stanovanja, opremljenosti
trajnim dobrima i slično.
◎ Anketa je provedena na uzorku slučajno izabranih
privatnih kućanstava.
◎ U anketni uzorak 2019. bilo je izabrano 5 460 stambenih
jedinica nastanjenih privatnim kućanstvima, od kojih je
uspješno anketirano 1 809. Stopa odgovora na razini
kućanstva iznosila je 38%.
◎ Struktura izdataka kućanstava iskazana je s pomoću 12 glavnih
skupina proizvoda i usluga u skladu s Klasifikacijom osobne
potrošnje prema namjeni, i to izdaci za :
◎Hranu i bezalkoholna pića,
◎Stanovanje i potrošnju energenata,
◎Prijevoz
◎Razna dobra i usluge
◎Odjeću i obuću
◎Rekreaciju i kulturu
◎Komunikacije
◎Pokućustvo, oprema za kuću i redovito održavanje opreme,
◎Alkoholna pica i duhan,
◎Zdravstvo,
◎Restorani i hoteli
◎Obrazovanje
Godišnji prosjek izdataka po kućanstvu za potrošnju u 2019.
Struktura izdataka kućanstava za potrošnju u 2019. godini
-Godišnji prosjek po kućanstvu, 93 522 kn
Struktura izdataka kućanstava za hranu u 2019. godini -
22.586 kn
◎Stanovanje i potrošnja energenata uključuje izdatke za:
• plaćanje najamnine,
• komunalije,
• električnu energiju,
• vodu,
• plin,
• popravke u stanu te
• proizvode i usluge za redovito održavanje stana.
Struktura izdataka kućanstva za stanovanje i potrošnju
energenata, u 2019. godini - 14.510 kn
Izdataci kućanstva za stanovanje i potrošnju energenata,
u 2019. godini - 14.510 kn
◎ Decili se oblikuju podjelom osnovnog skupa na deset jednakih
dijelova, izračunavanjem ekvivalentnoga raspoloživog dohotka,
razvrstavanjem osoba prema dohotku od najnižega prema
najvišemu te svrstavanjem svake pojedine osobe iz osnovnog
skupa u pripadajući decil.
◎ Tako se u prvom (1.) decilu nalaze osobe koje imaju najniži
raspoloživi ekvivalentni dohodak.
◎ U drugom (2.) decilu nalaze se osobe čiji je ekvivalentni dohodak
veći od onih koja se nalaze u prvom (1.) decilu i manji od
ekvivalentnog dohotka osoba koja se nalaze u trećem (3.) decilu
itd.
◎ Osobe koje se nalaze u desetom decilu (10.) imaju najviši
ekvivalentni dohodak.
◎ Decilni razredi izdataka oblikuju se podjelom osnovnog skupa
na deset jednakih dijelova izračunavanjem prosječnih izdataka
po kućanstvu, razvrstavanjem kućanstva prema visini izdataka
od najniže prema najvišoj te svrstavanjem svakoga pojedinoga
kućanstva iz osnovnog skupa u pripadajući decil.
◎ Tako se u prvom (1.) decilu nalaze kućanstva koja imaju
◎ najniže godišnje izdatke.
◎ U drugom (2.) decilu nalaze se kućanstva čiji su godišnji izdaci
veći od onih koja se nalaze u prvom decilu i manji od godišnjih
izdataka kućanstava koja se nalaze u trećem decilu.
◎ U trećem (3.) decilu nalaze se kućanstva čiji su godišnji izdaci
veći od onih koji se nalaze u drugom decilu i manji od godišnjih
izdataka koji se nalaze u četvrtom decilu itd.
◎ Kućanstva koja se nalaze u desetom decilu imaju najviše
godišnje izdatke.
Podaci o visini i strukturi izdataka za osobnu potrošnju kućanstava (prosjek
po kućanstvu) za razdoblje od 2008. – 2019.
2008 2009 2010 2011 2014 2017 2019
Izdaci za potrošnju – ukupno, kuna
74 524 76 188 75 167 74 941 81 315 82 530 93 522
Struktura izdataka prema glavnim skupinama %
1 Hrana i bezalkoholna pića 32,1 32,1 32,1 31,7 29,5 28,2 26,2
2 Alkoholna pića i duhan 3,5 3,6 3,8 3,7 3,3 2,9 2,6
3 Odjeća i obuća 7,9 7,3 6,4 6,0 6,8 7,3 8,1
4 Stanovanje i potrošnja energenata 13,8 14,4 14,9 15,7 16,2 15,7 15,5
Pokućustvo, oprema za kuću i redovito održavanje
5 kuće 5,4 5,2 4,9 4,6 4,5 5,5 6,3
6 Zdravstvo 2,8 2,8 3,2 2,7 2,9 2,7 3,1
7 Prijevoz 12,0 11,0 12,0 12,9 13,0 15,5 15,8
8 Komunikacije 5,4 5,1 5,3 5,4 5,5 5,4 5,3
9 Rekreacija i kultura 5,4 6,0 5,6 5,3 6,0 5,5 0,7
10 Obrazovanje 0,9 1,0 0,9 0,9 1,1 0,9 0,7
11 Restorani i hoteli 3,1 3,1 2,4 2,4 2,7 2,9 3,5
12 Razna dobra i usluge 7,7 8,4 8,5 8,7 8,5 7,6 7,6
Struktura izdataka za potrošnju prema rashodnim decilima, 2019.
Izdaci za potrošnju prema rashodnim decilima, 2019.
Struktura izdataka za potrošnju u prvome i desetome rashodnom decilu, 2019.
Status stanovanja i opremljenost kućanstava trajnim dobrima u
2014. i 2019. godine
Godina 2014 2019
Status stanovanja % %
Vlastiti stan ili kuća 88,5 87,8
Unajmljeni stan ili kuća 11,5 12,2
Trajna dobra
TV u boji 96,5 98,3
Hladnjak 98,1 99,6
Zamrzivač 55,3 59,0
Stroj za pranje rublja 95,4 98,1
Stroj za pranje posuđa 37,5 50,4
Automobil 64,8 71,4
Drugi automobil 12,5 21,3
Mikrovalna pećnica 47,7 54,0
Klimatizacijski uređaj 33,8 44,8
Energetska Infrastruktura
1. INFRASTRUKTURA
Sadržaj:
1. Pojmovno određenje, podjela i obilježja

infrastrukture
2. Infrastruktura i gospodarstveni razvoj
3. Troškovi razvoja infrastrukture
4. Koristi (učinci) infrastrukture
5. Analiza odnosa troškova i koristi infrastrukture
6. Financiranje razvoja infrastrukture
2
1. POJMOVNO ODREĐENJE, PODJELA I OBILJEŽJA INFRASTRUKTURE
• INFRASTRUKTURA U UŽEM
SMISLU
- stvarni ili materijalni kapital u
djelatnostima prometa,
energetike, vodoprivrede,
obrazovanja, zdravstva,
istraživana, kulture, sporta i
rekreacije, odmora i održavanja
javnog reda i poretka
3
1. POJMOVNO ODREĐENJE, PODJELA I OBILJEŽJA
INFRASTRUKTURE
• INFRASTRUKTURA U ŠIREM SMISLU

- infrastrukturna područja koja pružaju infrastrukturne
usluge u koje uz materijalne ulaze i ostali proizvodni
inputi da bi se proizveli infrastrukturni učinci
4
INFRASTRUKTURA INFRASTRUKTURA
U UŽEM SMISLU U ŠIREM SMISLU
MATERIJALNA GOSPODARSTVENA:
GOSPODARSTVENA:
infrastrukturne djelatnosti
objekti, instalacije, uređaji i prometa i veza, (transport i
oprema u djelatnostima komunikacije), energetike i
prometa i veza (transport i vodoprivrede
komunikacije), energetike i
vodoprivrede
MATERIJALNA IZVANGOSPODARSTVENA:
IZVANGOSPODARSTVENA:
infrastrukturne djelatnosti
objekti, instalacije, uređaji i odgoja i obrazovanja,
oprema u djelatnostima odgoja zdravstva, istraživanja,
i obrazovanja, zdravstva, informacija, kulture, sporta,
istraživanja, informacija, rekreacije, socijalne skrbi,
kulture, sporta, rekreacije, javne uprave i narodne
socijalne skrbi, javne uprave i obrane
narodne obrane
5
MATERIJALNA INFRASTRUKTURA
GOSPODARSTVENA IZVAN-
(PRIVREDNA) GOSPODARSTVENA
PROMETNA (IZVANPRIVREDNA)
ENERGETSKA OBJEKTI, UREĐAJI I
VODOPRIVREDNA UREĐENJA U OBLASTIMA:
Odgoja i obrazovanja,
zdravstva, istraživanja
informacija, kulture, sporta,
odmora i rekreacije, socijalne
MAKRO MIKRO zaštite, javne uprave i
narodne obrane
(URBANA ILI
KOMUNALNA)
REGIONALNA
Objekti:
NACIONALNA
MEĐUREGIONALNA -PRIMARNI
-SEKUNDARNI
MEĐUNARODNA, - TERCIJALNI
GLOBALNA ILI - KOMUNALNI
SVJETSKA PRIKLJUČCI
6
1. POJMOVNO ODREĐENJE, PODJELA I
OBILJEŽJA INFRASTRUKTURE
OBILJEŽJA INFRASTRUKTURE:
1. ekonomska, investicijsko obilježje, visoka ulaganja,

visok rizik ulaganja, eksterni učinci, ekonomija
obujma, visoki fiksni i opći troškovi, ograničenost
primjene načela suvereniteta i isključenja korisnika
2. tehnička, opće primjenjiv input, dug vijek trajanja,
lokacijska vezanost uz određeno područje,
nemogućnost uvoza, međuovisnost podsustava i
sustava infrastrukture, tehnička nedjeljivost
kapaciteta
3. institucionalna, zakazivanje tržišnih funkcija i
obilježja javne djelatnosti
7
2. INFRASTRUKTURA I GOSPODARSTVENI RAZVOJ
MATERIJALNA (GOSPODARSTVENA) INFRASTRUKTURA

je predučinak za proizvodnu potrošnju i ostvarivanje
prihoda od investicija
- ovisi o postojanju više ili manje skladnog odnosa između kapaciteta općih i
specifičnih učinaka
OPĆI PREDUČINAK: proizvodne jedinice koriste izvan

procesa proizvodnje
SPECIFIČNI PREDUČINCI: sirovine i pomoćni materijali;
proizvodna dobra koja oplemenjena, izmijenjena i
prerađena ulaze u finalni proizvod
INFRASTRUKTURA je krvotok koji opslužuje gospodarski organizam, omogućava njegovo
funkcioniranje i razvoj.
8
ER- ekonomski razvoj
Ii - investicije u infrastrukturu
ER = f(Ii,Io,d) Io - investicije u ostale čimbenike proizvodnje
d- ostali čimbenici ekonomskog razvoja, posebno znanja i sposobnosti
ljudskih resursa
URAVNOTEŽEN I NEURAVNOTEŽEN RAST IZRAVNO PROIZVODNIH

DJELATNOSTI
Ekonomski se procesi odvijaju uz MANJAK ili VIŠAK INFRASTRUKTURNIH
KAPACITETA
1. nemoguć istodoban rast infrastrukturnih i izravno

proizvodnih djelatnosti u optimalnom odnosu
2. prednost onima koji će dati maksimalno moguće razvojne
učinke u određenom vremenu
9
2 STRATEGIJE RAZVOJA:
- strategija razvoja pomoći viška infrastrukturnih
kapaciteta
(država ulaže u infrastrukturu, te stvara primamljive uvjete za individualne
poduzetnike da ulažu u izravno proizvodne kapacitete, ali neiskorišteni kapaciteti
istovremeno predstavljaju dodatne troškove i dodatno angažirana sredstva)
- strategija razvoja pomoću manjka infrastrukturnih

kapaciteta
(sredstva se investiraju u izravne proizvodne kapacitete i time se maksimalno
koristi postojeća infrastruktura, a kad ona postaje ograničenje razvoja
stanovništvo i poduzetnici vrše pritisak na državu za izgradnjom dodatnih
infrastrukturnih kapaciteta)
10
Slika 1. Primjer odnosa energetske infrastrukture i potražnje za energijom
11
S obzirom na odnos potražnje za energijom i energetske infrastrukture,
gdje su obje varijable označene sa Q (npr. potražnja za električnom
energijom izražena u mjernoj jedinci u GWh i ponuda energetske
infrastrukture kroz određenu veličinu elektrane koja će zadovoljiti tu
potražnju), moguća su tri slučaja između ponude energetske
infrastrukture i potražnje za energijom:
1. Potražnja za energijom > ponuda energetske infrastrukture –
suboptimalan odnos,
2. Potražnja za energijom < ponuda energetske infrastrukture -
suboptimalan odnos,
3. Potražnja za energijom = ponuda energetske infrastrukture –
optimalan odnos.
Skokovito (diskontinuirano) kretanje ponude energetske infrastrukture
proizlazi iz obilježja nedjeljivosti energetske infrastrukture.
Energetska infrastruktura se ne radi za zadovoljenje kratkoročnih nego
dugoročnih potreba za energijom te je stoga potražnja za energijom
nezavisna varijabla a ponuda energetske infrastrukture zavisna varijabla
kada se planiraju proizvodni energetski kapaciteti.
12
3. TROŠKOVI RAZVOJA INFRASTRUKTURE
PODJELA TROŠKOVA
S MOTRIŠTA SNOŠENJA
S MOTRIŠTA NJIHOVA
TROŠKOVA:
NASTAJANJA:
1. troškovi proizvođača
1. troškovi izgradnje novih
infrastrukturnih usluga
kapaciteta
2. troškovi koje snose korisnici
2. troškovi korištenja, održavanja,
infrastrukturnih usluga
modernizacije i rekonstrukcije
postojećih kapaciteta 3. troškovi koje snosi vlast (država)
- visoko i skokovito ulaganje u infrastrukturu
- visok udio fiksnih i općih troškova
- ulaganje u infrastrukturu čini velik udio u ukupnim ulaganjima u gospodarstvo
- relativno sudjelovanje u ukupnim investicijama veće u manje razvijenim
zemljama
13
NEIZRAVNI UČINCI INVESTIRANJA U INFRASTRUKTURU
eksterni učinci koji proizlaze iz investicija u jedno područje djelatnosti u korist drugih, a
da ovi drugi investitoru za neizravne učinke ne daju odgovarajuću naknadu
EKSTERNE EKONOMIJE individualne i društvene koristi
EKSTERNE DISEKONOMIJE individualne i društvene štete
TENOLOŠKI EKSTERNI UČINCI output jednog ovisi o ponašanju drugog
NOVČANI EKSTERNI UČINCI tržišna međuovisnost privrednih subjekata
nastojanje individualnih gospodarskih subjekata da internaliziraju pozitivne eksterne
učinke i eksternaliziraju negativne eksterne učinke
14
5. ANALIZA ODNOSA TROŠKOVA I KORISTI
INFRASTRUKTURE
• cost-benefit analiza
izračunavanje neto sadašnje vrijednosti koja se
očekuje od projekta
izračunavanje odnosa koristi i troškova
- problem mjerenja i izražavanja vrijednosti

- OPORTUNITETNI TROŠAK hipotetički
gubitak koji nastaje investiranjem u
razmatrani projekt, a ne u neki drugi
projekt koji bi dao veće učinke
15
6. FINANCIRANJE RAZVOJA INFRASTRUKTURE
• visoka ulaganja
IZVORI
• nemogućnost ili djelomično FINANCIRANJA:
funkcioniranje tržišta 1. sredstva
infrastrukturnih
• opće primjenjiv input poduzeća
2. sredstva poduzeća u
financiranje infrastrukture izravno proizvodnim
INTEGRALNI djelatnostima
DIO FINANCIRANJA 3. krediti
EKONOMSKOG RAZVOJA
4. javni dug
•naglašena uloga države u planiranju i financiranju 5. sredstva
infrastrukture stanovništva
•poželjno da izvori financiranja proizlaze iz 6. ostali domaći i
neposrednog odnosa korisnika i proizvođača inozemni izvor
16
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
EKONOMSKI FAKULTET
KOLEGIJ: Ekonomika energetike
Tržišta električne energije

Mr. sc. Željko Vrban, dipl. ing.
zvrban@net.efzg.hr
1
Sadržaj:
1. Tržišta električne energije

2. Veleprodajno tržište električne energije
3. Maloprodajno tržište električne energije
2
Razvoj tržišta el. energije
Razvoj tržišta električne energije je pokrenut na razini Europske unije kroz Direktivu o zajedničkim
pravilima za unutarnje tržište električnom energijom 1996/92/EZ; 2003/54/EZ; 2009/72/EZ, 2019/944/EZ
Osnovni cilj podizanje tehničke i ekonomske učinkovitosti elektroenergetskog sektora radi povećanja
konkurentnosti gospodarstva i razvoja novih poslova unutar država članica i EU.
Očekivanja od razvoja tržišnih odnosa u elektroenergetskom sustavu:
• tržišne cijene električne energije,
• podizanje razine (kvalitete) usluge – tržišni pristup,
• smanjivanje razlike u cijenama električne energije među državama na razini EU,
• mogućnost biranja opskrbljivača za svakog kupca,
• povećanje učinkovitosti elektroenergetskog sektora kroz smanjenu potrebu za izgradnjom i
održavanjem rezervnih kapaciteta vodova (mreže) i elektrana.
• otvaranja novih poslova i tržišta
Električna energije, na tržištu ima specifična obilježja:
• istovremenost proizvodnje i potrošnje –ne može se skladištiti el. energija, skladišti se energent (ugljen,
nafta, plin ili energija vode) a veličina skladišta određuje razinu utjecaja kretanja veleprodajnih
cijena na maloprodajnu cijenu el. energije na pojedinom maloprodajnom tržištu
• potrebna prijenosna i distribucijska infrastruktura za isporuku el. energije krajnjim kupcima, a kapacitet
prijenosne i distribucijske infrastrukture određuje mogućnosti obima trgovanja
3
Sustav prijenosa i distribucije električne energije su kapitalno intenzivni što utječe na krajnju cijenu el.
energije.
Elektroenergetski sustav (tradicionalni)
Operatori
Proizvodnja sustava
Prijenos Distribucija Opskrba
Pomoćne Mjerenje i
usluge ispostava računa
Tržišne djelatnosti
Regulirane djelatnosti
Potencijalno tržišne djelatnosti

4
Definicije elektroenergetskih djelatnosti
• proizvodnja električne energije – postupak transformacije goriva ili energije u
električnu energiju, -proizvođači
• prijenos električne energije – transport električne energije međusobno povezanom
prijenosnom mrežom vrlo visokog i visokog napona radi njezine isporuke kupcima ili
operatoru distribucijskog sustava, ali ne uključuje opskrbu, -operator prijenosnog
sustava
• distribucija električne energije – razvod električne energije distribucijskim mrežama
visokog, srednjeg i niskog napona radi njezine isporuke krajnjim kupcima i
preuzimanja od proizvođača, koji ne uključuje opskrbu, -operator distribucijskog
sustava
• opskrba električnom energijom – kupnja električne energije i prodaja električne
energije, uključujući preprodaju električne energije krajnjim kupcima, -opskrbljivači
• trgovina električnom energijom – kupnja i prodaja električne energije isključujući
prodaju električne energije krajnjem kupcu, -trgovci
• organizacija tržišta električne energije provodi se preko operatora tržišta električne
energije – pravna osoba koja je odgovorna za organiziranje tržišta električne 5
energije u skladu s odredbama ovoga Zakona o tržištu električne energije, -operator
tržišta
Tržište električne energije je organizirano na način da su elektroenergetske djelatnosti
podijeljene na tržišne i regulirane.
Tržišne elektroenergetske djelatnosti su propisane kroz akte na načelima tržišnih
ekonomskih odnosa –ponude i potražnje na specifičnim tržištima:
1. proizvodnja električne energije,
2. opskrba električnom energijom,
3. trgovina električnom energijom,
4. agregiranje i energetske zajednice,
Regulirane elektroenergetske djelatnosti su propisane kroz akte na načelima
reguliranih ekonomskih i tehničkih odnosa -odobrava ili utvrđuje regulator
(metodologije, tarife, tehnička pravila i sl.):
1. prijenos električne energije,
2. distribucija električne energije,
3. organiziranje tržišta električne energije,
6
Elektroenergetski sustav (suvremeni)
Bazna elektrana (TE)
Uredi
Kuće
Skladište
Kogeneracija
Mikro
turbine
Gorive
ćelije
Tvornica
Vjetroelektrane
Virtualna elektrana
7
Tržište električne energije ima ulogu spojiti potražnju za električnom energijom i ponudu
električne energije.
Spajanje potražnje i ponude ima svoje specifičnosti pa i model tržišta ovisi o strukturi
elektroenergetskog sustava.
Klasični elektroenergetski sustav:
• energija ima jedan smjer od proizvođača kroz prijenosnu i distribucijsku mrežu do
potrošača
• sudionici u klasičnom elektroenergetskom sustavu su proizvođači operatori prijenosnog i
distribucijskog sustava, opskrbljivači i kupci
Suvremeni elektroenergetski sustav:

• energija ima dva smjera na svakom mjestu primopredaje energije (prema kupcima i od
kupaca, iz distribucijskog sustava i u distribucijski sustav na istom mjestu, u prijenosni i iz
prijenosnog sustava na istom mjestu)
• sudionici proizvođači operatori prijenosnog i distribucijskog sustava, opskrbljivači i kupci,
aktivni kupci, mikroprizvođači, kogeneracije, agregatori - virtualne elektrane, skladištenje
energije 8
Potražnja električne energije ovisi o potrebama potrošača a prati se kroz krivulju
potrošnje koja pokazuje opterećenje u kW/MW u određenom vremenskom razdoblju
pa tako imamo:
• godišnju krivulju potrošnje -pokazuje sezonski trend promjene potrošnje kroz godinu
uz indikativne iznose maksimalnih i minimalnih vrijednosti opterećenja
• mjesečnu krivulju potrošnje -pokazuje tjedni i dnevni trend potrošnje s minimalnim i
maksimalnim vrijednostima opterećenja po danima
• dnevnu krivulju potrošnje pokazuje –pokazuje unutardnevni trend potrošnje s
maksimalnim i minimalnim vrijednostima opterećenje i njegovim trajanjem
Krivulje potrošnje su napravljene za karakteristične skupine kupaca pa tako imamo:

• krivulje potrošnje za kućanstvo (na temelju uzorka)
• krivulje potrošnje za poduzetništvo (na temelju uzorka)
Krivulja potrošnje značajno je temperaturno ovisna –potrošnja se razlikuje na visokim i

niskim temperaturama a minimum potrošnje je na umjerenim temperaturama (bez 9
grijanja i hlađenja)iz čega proizlazi sezonski karakter potrošnje električne energije
Godišnje krivulja potrošnje elektroenergetskog sustava (2018)
Godišnju krivulju potrošnje obilježava:

• sezonski trend kroz godinu –periodi kada potrošnja raste i pada zimska i ljetna sezona
povećava potrošnju a proljeće i jesen snižavaju potrošnju
• ljetno i zimsko vršno opterećenje
• ljetno i zimsko minimalno opterećenje
3500
Opterećenje hrvatskog elektroenergetskog sustava
3000
2500
(MWh/h)
2000
1500
1000
500
0
1 673 1345 2017 2689 3361 4033 4705 5377 6049 6721 7393 8065 8737
10
Sat u godini
Mjesečna krivulja potrošnje (siječanj 2018)
Mjesečnu krivulju potrošnje obilježava:

• tjedni trend –povećanje i smanjenje potrošnje po tjednima u mjesecu (siječanj
netipičan mjesec prva dva tjedna –neradni dani i godišnji odmor) i danima u tjednu
• dnevni minimumi potrošnje
• dnevni maksimumi potrošnje
3000
2500
2000
1500
1000
500
11
0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1
Dnevna krivulja potrošnje (srijeda)
Dnevni dijagram potrošnje obilježava:

• dnevni trend potrošnje po satima
• dnevni minimum potrošnje
• dnevni maksimum potrošnje
dnevni dijagram opterećenja
3000
2500
2000
1500
1000
500
0 12
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Determinante potrošnje električne energije
Zajedničko obilježje potrošnje električne energije za sve kategorije kupaca je

temperaturna ovisnost i sezonski trend.
Temperaturna ovisnost potrošnje je takva da se potrošnja povećava pri višim i nižim
temperaturama od prosjeka za promatrani period.
Sezonski trend je da se potrošnja temperature povećava u zimskom i ljetnom
periodu.
Svaka kategorija potrošnje ima svoja obilježja:
• kućanstvo ima različitu krivulju za radni dan i neradni dan –subota je nešto između
radnog dana i neradnog ovisno o obilježjima članova kućanstva
• poduzetništvo niski napon bijeli i plavi imaju različitu krivulju opterećenja za radni i
neradni dan –što jako ovisi o vrsti djelatnosti –usluge, obrti, trgovina
• poduzetništvo industrija ima krivulju opterećenja ovisno o organizaciji rada i vrsti
djelatnosti –rad u jednoj smjeni, dvije smjene ili tri smjene, sezonski ili cjelogodišnji
karakter, 13
• javna rasvjeta ima prilično stabilnu krivulju opterećenja s stajališta iznosa ali se
mijenja trajanje opterećenja ovisno o dužini noći
Krivulja potrošnje -kućanstvo.
radni dan –dominira potrošnja u

večernjim satima
neradni dan –uočava se i trend

dopodnevnog povećanja
potrošnje
14
Krivulja potrošnje -poduzetništvo.
radni dan –povećanje potrošnje od za

vrijeme radnog vremena od 7 do 20
sati
neradni dan –značajno manji vršni

iznos potrošnje jer većina poduzetnika
ne radi
15
Krivulja potrošnje –javna rasvjeta.
krivulja potrošnje se mijenja s

vremenom trajanja noći
16
Specifičnosti ponude -proizvodnje električne energije
Električna energija se proizvodi iz različitih proizvodnih postrojenja koja se mogu podijeliti na

različite kategorije. S tržišnog aspekta podjela bi bila na:
Bazne elektrane –koje imaju sporu upravljivost.
• termoelektrane na ugljen i naftu
• nuklearne elektrane
• protočne hidroelektrane
Vršne elektrane- koje obilježava brza upravljivost:
• termoelektrane na plin,
• akumulacione hidroelektrane
Neupravljive visoko varijabilne elektrane –koje obilježava velika nepredvidiva promjenjivost rada:
• vjetro-elektrane,
• solarne elektrane.
17
VELEPRODAJNO TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE
Veleprodajno tržište električne energije organizirano je kroz tržišni –komercijalni dio i regulirani –
tehničko dispečerski dio (zbog usklađenja proizvodnje i potrošnje).
Tržišni segment veleprodajnog tržišta električne energije čine:

• proizvođači
• trgovci
• opskrbljivači
• agregatori
• energetske zajednice građana
• burza
Regulirani segment veleprodajnog tržišta električne energije čine:

• operator tržišta električne energije
• operator prijenosnog sustava
• operator distribucijskog sustava
18
Tržište električne energije -veleprodajno
19
Proizvođač električnom energijom prodaje električnu energiju na burzi, trgovcu ili opskrbljivaču
Trgovac električnom energijom kupuje električnu energiju od proizvođača ili na burzi i prodaje
električnu energiju opskrbljivačima ili na burzi.
Opskrbljivači električnom energijom kupuje električnu energiju od proizvođača, trgovca ili na
buri i prodaje električnu energiju krajnjim kupcima
Burza je mjesto gdje se organizirano veleprodajno trguje električnom energijom na siguran,
nepristran, razvidan i anoniman način, te djeluje kao središnja ugovorna strana između
prodavatelja i kupaca, preuzimajući rizike kupnje i prodaje
Agregator -sudionik na tržištu koji kombiniranjem snage električne energije preuzete iz mreže više
kupaca ili operatora skladišta energije ili snage predane u mrežu električne energije više
proizvođača ili aktivnih kupaca ili operatora skladišta energije radi sudjelovanja na bilo kojem
tržištu električne energije –trgovanje fleksibilnosti
Energetska zajednica građana je pravna osoba koja može sudjelovati u proizvodnji, opskrbi,
potrošnji, agregiranju, skladištenju energije ili pružati druge energetske usluge svojim članovima i
vlasnicima udjela a čija je primarna svrha korist svojim članovima, a ne stvaranje financijske
dobiti.
Operator tržišta električnom energijom zaprima i usklađuje ugovorne rasporede proizvodnje i
potrošnje na tržištu –izračunava odstupanja.
Operator prijenosnog sustava prati realizaciju plana ugovornih rasporeda i prema potrebu
usklađuje potrošnju i proizvodnju električne energije u realnom vremenu –balansiranje. 20
Operator distribucijskog sustava utvrđuje nadomjesne krivulje opterećenja i dodjeljuje ih svakom
kupcu kako bi se mogla izraditi ugovorni raspored opskrbljivača.
Rad veleprodajnog tržišta
• na tržišnim principima sklapaju se ugovori o prodaju električne energije na veleprodajnom

tržištu električne energije između proizvođača, trgovaca opskrbljivača direktno (forvards) ili
preko burze (futures)
• ugovorne veličine i rasporedi se dostavljaju operatoru tržišta električnom energijom –krivulje
proizvodnje za određeni period na temelju kojih on izrađuje plan proizvodnje električne
energije po proizvodnim objektima
• operator distribucijskog sustava dostavlja svakom opskrbljivaču za njegove kupce krivulju
potrošnje kupaca
• opskrbljivač na temelju krivulja potrošnje kupaca izrađuje krivulju opterećenja za svoje kupca
–potrošnja opskrbljivača i dostavlja ju operatoru tržišta
• operator tržišta usklađuje plan proizvodnje i plan potrošnje te ga dostavlja operatoru
prijenosnog sustava
• operator prijenosnog sustava operativno vodi sustav na način da usklađuje proizvodnju i
potrošnju u realnom vremenu –balansira sustav
• operator prijenosnog sustava po obavljenom balansiranju obračunava odstupanja i
ispostavlja trošak balansiranja opskrbljivačima 21
Obračun električne energije na veleprodajnom tržištu
Na veleprodajnom tržištu svi odnosi se zasnivaju na planskim ugovornim rasporedima pa je

potrebno nakon stvarne isporuke električne energije usporediti planiranu isporuku s stvarno
isporučenim količinama električne energije.
Kako je električnu energiju obilježava nemogućnost mjerenja količina u realnom vremenu i
potrebno je uskladiti planirane i stvarno isporučene količine električne energije za obračun
količina koristi se prvo i drugo poravnavnje (eng. kleering) (utvrđivanje razlike između plana i
realizacije.
Prvo poravnavanje provodi se na mjesečnoj razini prema procjenama planirane potrošnje i
procjenama realizirane potrošnje (jer se ne mogu očitati sva brojila na kraju mjeseca).
Drugo poravnavanje provodi se na godišnjoj razini na temelju stvarno utvrđene potrošnje –
očitanja brojila.
Zbog vremenskog pomaka nabave isporuke i naplate na tržištu električne energije pred
opskrbljivačima je velik zahtjev za financijskom sposobnošću jer trebaju ugovoriti nabavu
električne energije (dati garancije) nabaviti, isporučiti pa tek potom naplatiti.
22
Ugovori na tržištu električne energije
• Ugovori realizirani na unutardnevnom tržištu Dan unaprijed i Spot tržištu – preko burze isporuka
se vrši odmah po transakciji –unutardnevna prodaja
• forward ugovori –i kojim dvije strane dogovaraju kupoprodaju električne energije koji će biti
isporučen u budućnosti po danas dogovorenoj cijeni –bilateralni ugovor –nije definirana
struktura proizvoda
• futures- su ugovori sklopljeni preko burza kojim se dogovara kupoprodaja električne energije
po danas dogovorenoj cijeni. Futures je standardiziran tako da se odnosi na robu točno
određenih specifikacija (količina, vrijeme), njime se trguje se na burzi (postoji sekundarno
tržište)
Forward i futures ugovori kojima se ugovara neka buduća isporuka električne energije. Za razliku
od unutardnevnog tržišta, cijena može biti fiksna ili varijabilna, vezana uz neki tržišni indeks. Trguje
se na način da se ostvari standardni ugovor između dvije stranke za kupnju/prodaju određene
imovine po cijeni određenoj danas, a plaćanje i isporuka je određeno za neki datum u
budućnosti
23
Trgovanje na veleprodajnom tržištu se sastoji od trgovanja:
• električnom energijom MW/h
• prijenosnim kapacitetima na granicama država MW (ako se električna energija kupuje na
drugim tržištima i treba ju transportirati na tržište potrošnje)
Trgovanje električnom energijom se provodi na burzama ili bilateralno. Najveće europske burze
EEX https://www.eex.com/en/ i NORD POOL https://www.nordpoolgroup.com/
Trgovanje kapacitetima provodi se preko jedinstvene platforme na razini EU Joint Allocation
Office (JAO) http://www.jao.eu/main po zonama trgovanja.
BURZE Zone trgovanja
24
Trgovanje na burzi sa standardiziranim proizvodima na SPOT tržištu:
• kratkoročno
• SPOT -dan unaprijed i unutardnevno -prodaja električne energije po proizvodima bazna
energija (baseload, 0-24h) i vršna energija (peakload, 8-20h) i satno za određeni dan bilo
koji sat ili više sati uzastopno ili s prekidima sa potrebnom snagom kW(MW)/1h
• dnevno -prodaja električne energije po danim u mjesecu bilo koji dan ili više dana
uzastopno ili s prekidima sa potrebnom snagom KW(MW)/24 h (baseload, 0-24h)
• dugoročno (baseload, 0-24h)
• tjedno -prodaja električne energije po tjednima bilo koji tjedan ili više tjedana uzastopno
ili s prekidima sa potrebnom snagom KW(MW)/24*7 h
• mjesečno-prodaja električne energije po mjesecima bilo koji mjesec ili više mjeseci
uzastopno ili s prekidima sa potrebnom snagom KW(MW)/24*30 h
• tromjesečno-prodaja električne energije po kvartalima bilo koji kvartal ili više kvartala
• godišnje-prodaja električne energije po godinama bilo koju godinu ili više godina
25
Nabava električne energije po proizvodima
• godišnji proizvod –nabava najmanjeg opterećenja kroz cijelu godinu
• kvartalni proizvod –nabava promjene u potrošnji el. energije po kvartalima -jedan kvartal nula –jer je
isplativije kupiti na godišnjoj razini mjesečni proizvod –nabava promjene u potrošnji el. energije po
mjesecima –jedan mjesec je nula jer je isplativije kupiti na godišnjoj razini
• dnevni proizvod –nabava promjene u potrošnji el. energije po danima u mjesecu(baseload, 0-24h)
• vršni proizvod u danu (peakload, 8-20h)
• satni proizvod- promjene u potrošnji el. energije unutar dana (dan unaprijed i unutardnevno)
Proizvodi duljeg roka mogu se supstituirati s proizvodima kraćeg roka –procjena rizika odnosno
promjena u potrošnji i cijena
26
Cijene proizvoda na tržištu električne energije
Cijene proizvoda na tržištu električne energije ovise o:

• obilježju proizvoda –mogućnosti supstitucije s drugim proizvodom
• riziku pojedinog proizvoda
• volumenu proizvoda
Cijena električne energije na pojedinom tržištu je prosječna cijena proizvodnje iz svih izvora na
pojedinom tržištu, ovisi o strukturi i kapacitetu izvora el. energije na pojedinom tržištu i razini
potražnje
Na cijenu električne energije značajno utječe i cijena emisija CO2 koja je višestruko rasla u
poslijednih godinu dana.
27
Kretanje cijene električne energije na veleprodajnim tržištima EU za 2020 i 2021 u 3Q 2021
28
Može li cijena na tržištu električne energije biti negativna?
Kako objasniti cijenu 09.05.2021 ?
Cijena na tržištu električne energije može biti negativna samo u kratkim periodima kada je
jeftinije platiti povećanje potrošnje nego smanjenje kapaciteta jer svaka promjena proizvodnje
od planske, povećanje i smanjenje proizvodnje imaju svoju cijenu. Cijena ovisi o vrsti izvora na
kojem se treba vršiti promjena proizvodnje.
29
Zakup kapaciteta
Ako se električna energija kupuje na nekim drugim tržištima tada je potrebno zakupiti
kapacitete na granicama –zonama trgovanja kako bi mogli transportirati kupljenu energiju na
željeno tržište.
Zone trgovanja je zona u kojoj nema ograničenja na transportne kapacitete –sva energija
proizvedena u proizvodnim objektima može se prenijeti do kupaca u toj zoni.
Granice zona trgovanja su područja u kojima postoji ograničenje na transportne kapacitete,
uglavnom su granice država a neke države imaju i više zona trgovanja jer imaju ograničenja u
transportu unutar države.
Zone trgovanja su prikazane na karti:
30
Zakup kapaciteta
Cijena kapaciteta ovisi o interesima za traženi kapacitet i različita je za svaku zonu trgovanja,
odnosno ovisi o tome koje tržište ima viška energije a koje manjka, pa cijena kapaciteta nije
jednaka sa jednog tržišta prema drugima.
Cijena kapaciteta različita je za svaki smjer na istoj granici –ovisno o interesu za transport
energije u jednom ili drugom smjeru.
Ponuda za kapacitet se sastoji od iznosa traženog kapaciteta i cijene koju je ponuditelj spreman
platiti.
Cijene kapaciteta se određuju na način da se prikupe ponude za određenu granicu i određeno
razdoblje.
Ponude se rangiraju prema ponudbenoj cijeni na način da najviše ponuđene cijene imaju
prvenstvo u smještaju kapaciteta sve dok se ne popuni raspoloživi kapacitet.
Cijena najniže zadnje ponude koja uđe u raspoloživi kapacitet je cijena koju plaćaju svi sudionici
bez obzira koju su cijenu ponudili u svojoj ponudi.
31
Zakup kapaciteta –proces i određivanje cijene
32
MALOPRODAJNO TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE
Maloprodajno tržište električne energije organizirano je kroz tržišni –komercijalni dio i regulirani –
tehničko dispečerski dio zbog usklađenja proizvodnje i potrošnje.
Tržišni segment maloprodajnog tržišta električne energije čine:

• opskrbljivači
• agregatori
• energetske zajednice građana
• kupci
• aktivni kupci
Regulirani segment maloprodajnog tržišta električne energije čine:

• operator distribucijskog sustava
• operator prijenosnog sustava (nije nužan)
33
Maloprodajno tržište električne energije -struktura
34
Sudionici maloprodajnog tržišta električne energije
Opskrbljivači električnom energijom kupuje električnu energiju od proizvođača, trgovca ili na

buri i prodaje električnu energiju krajnjim kupcima
Agregator -sudionik na tržištu koji kombiniranjem snage električne energije preuzete iz mreže više
kupaca ili operatora skladišta energije ili snage predane u mrežu električne energije više
proizvođača ili aktivnih kupaca ili operatora skladišta energije radi sudjelovanja na bilo kojem
tržištu električne energije –trgovanje fleksibilnosti –primarna djelatnost
Energetska zajednica građana je pravna osoba koja može sudjelovati u proizvodnji, opskrbi,
potrošnji, agregiranju, skladištenju energije ili pružati druge energetske usluge svojim članovima i
vlasnicima udjela a čija je primarna svrha korist svojim članovima, a ne stvaranje financijske
dobiti.
Kupci kupuju električnu energiju od opskrbljivača za vlastite potrebe.
Aktivni kupac troši ili skladišti električnu energiju proizvedenu u vlastitom prostoru smještenom
unutar definiranih granica ili koji prodaje električnu energiju koju sam proizvodi ili sudjeluje u
pružanju fleksibilnosti uz uvjet da trgovanje el. energijom nije njegova primarna djelatnost.
Operator prijenosnog i distribucijskog sustava utvrđuju količine isporuke el. energije kupcima i
opskrbljivačima .
35
Funkcioniranje maloprodajnog tržišta električne energije
Opskrbljivači prodaju energiju koju su kupili na veleprodajnom tržištu krajnjim kupcima koji su
razvrstani u različite kategorije.
Kupci kupuju maloprodajne proizvode od opskrbljivača i prodaju fleksibilnost (spremnost/obvezu
smanjenja i povećanja potrošnje po zahtjevu) agregatorima.
Aktivni kupci su kupci koji imaju proizvodna postrojenja i/ili skladišta el. energije i prodaju
fleksibilnost agregatorima i/ili opskrbljivačima.
Agregator kupuje fleksibilnost kupaca/aktivnih kupaca (povećanje i/ili smanjenje potrošnje) i
prodaje na veleprodajnom tržištu.
Energetska zajednica udružuje proizvodnju i potrošnju -fleksibilnost osnivača i nastupa na
veleprodajnom tržištu.
Operator distribucijskog sustava je i ulozi operatora maloprodajnog tržišta električne energije, on
vodi evidenciju mjernih podataka i preko njega ide razmjena svih podataka na maloprodajnom
tržištu električne energije (osnova za izmirenje financijskih obveza između sudionika).
36
Razdoblja obračuna električne energije
Obračun električne energije se obavlja u obračunskom razdoblju u kojem opskrbljivač
obračunava stvarni potrošak električne energije prema očitanju potrošnje. Obračun električne
energije može biti:
• mjesečni –poduzetništvo (mjesečno se očitava i obračunava potrošnja električne energije)
• polugodišnji –kućanstvo (polugodišnje se očitava i vrši obračun električne energije, a kupci
plaćaju mjesečne akontacije -procjene potrošnje)
Vrste opskrbljivača na tržištu električne energije u RH:
• Opskrbljivač u univerzalnoj usluzi
• Zajamčeni opskrbljivač
• Tržišni opskrbljivač
Opskrbljivač kupaca u okviru univerzalne usluge je opskrbljivač koji pruža javnu uslugu opskrbe
električnom energijom krajnjim kupcima koji ima pravo na opskrbu u okviru univerzalne usluge –
kućanstva (osigurana opskrba el. energijom zbog zaštite kupaca koji nemaju dovoljno znanja o
tržišnim odnosima)
Zajamčeni opskrbljivač u okviru javne usluge t po reguliranim uvjetima pruža uslugu opskrbe
električnom energijom krajnjim kupcima koji su ostali bez opskrbljivača (osigurana opskrba el.
energijom zbog zaštite kupaca koji ostanu bez opskrbljivača kako ne bi ostali bez opskrbe –
automatski prijelaz), 37
Tržišni opskrbljivač električnom energijom pruža uslugu opskrbe električnom energijom krajnjim
kupcima na tržišnim odnosima.
Struktura cijene električne energije na maloprodajnom tržištu
Cijena električne (C) energije se sastoji od:

• cijene energije CE
• naknade za mrežu prijenosa CP
• naknade za mrežu distribucije CD
• naknada za obračunsko mjerno mjesto CO
• ostalih naknada:
• naknade za obnovljive izvore energije NO
• naknade za solidarnost NS
• poreza na dodanu vrijednost PDV
C=(CE+CP+CD+CO+NO+NS)*PDV
Kroz cijene pojedinih naknada provode se ciljevi politika.

38
Naknade za prijenos električnom energijom je trošak prijenosa električnom energijom od
proizvođača do distribucijske mreže - utvrđena od regulatora po kategorijama kupaca.
Naknade za distribuciju električnom energijom je trošak distribucije električnom energijom od

prijenosne mreže do kupca - utvrđena od regulatora po kategorijama kupaca.
Naknada za obračunsko mjerno mjesto je trošak obračuna i očitanja potrošnje električnom

energijom - utvrđena od regulatora po kategorijama kupaca.
Naknada za obnovljive izvore služi za poticanje izgradnje obnovljivih izvora električnom

energijom i obračunava se 0,105 kn po kWh.
Naknada za solidarnost je izvor financiranja solidarnog fonda za socijalno ugrožene kupce

kojima električnu energiju plaća Centar za socijalni rad obračunav ase u iznosu 0,03 kn/kWh.
Porez na dodanu vrijednost je porezni prihod države i obračunava se po stopi od 13%.
39
Cijena električne energije na maloprodajnom tržištu
Opskrbljivači formiraju različite proizvode na maloprodajnom tržištu iz miksa proizvoda koji su

kupili na veleprodajnom tržištu.
Opskrbljivači su kupili proizvode na veleprodajnom tržištu i iz njih formiraju različite tarifne grupe i
cijene:
Kategorija kupca Tarifni model
Visoki i vrlo visoki napon Bijeli
Srednji napon Bijeli
Plavi
Poduzetništvo
Bijeli
Niski napon
Crveni
Žuti (javna rasvjeta)
Plavi
Bijeli
Kućanstvo
40
Niski napon
Crveni
Crni
Cijene električne energije u javnim uslugama
Cijene električne energije u javnim uslugama utvrđene su na temelju prosječnih cijena tržišta:
Univezalna opskrba –cijene su neznatno više od cijene tržišta tako da se omogućava tržišnim
opskrbljivačima prostor za formiranje cijena.
Zajamčena opskrba –cijene su značajno više od cijena tržišta jer je ovo opskrba za slučaj gubitka
opskrbljivača i svrha joj je da kupac ima električnu energiju dok ne nađe opskrbljivača a ne da
stalno koristi ovu vrstu opskrbe, nakon dva mjeseca korištenja ove vrste opskrbe cijene se još
povećavaju.
41
Prostor za formiranje cijena na maloprodajnom tržištu je ograničen na udio električne
energije a značajan dio računa čine dio na koji ne mogu utjecati opskrbljivači :
• propisan je od regulatora (naknada za korištenje prijenosne mreže, naknada za
korištenje distribucijske mreže)
• propisan od države (naknada za obnovljive izvore , solidarna naknada, PDV
Opskrbljivači na tržištu električne energije takmiče se raznim strategijama diverzifikacije,

tako imamo ponudu raznih vrsta usluga uz ugovor za električnu energiju kao što su:
• Esco usluge (provoditi programe energetske uštede koje se financiraju iz ostvarenih
ušteda)
• drugi energenti (plin)
• druge usluge (telekomunikacijske, osiguranja, zdravstvene i sl.)
• obnovljivi izvori (samoproizvodnja)
Značajan iskorak u razvoju tržišta električnom energijom može se očekivati na području

primjena IT tehnologija koje mogu otvoriti prostor novim uslugama (Claud sevisi, Block
chaoin -smart contract)
42
HVALA NA PAŽNJI!
Pitanja!
z.vrban@net.efzg.hr
43

Ekonomika Energetike - Sve Preze

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ekonomika Energetike - Sve Preze

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Broj zaposlenih (procjena u svim energetskim tvrtkama) 23 tisuće

B Rudarstvo i vađenje 1.167 0,4

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 8,538 2,8

Bruto domaći proizvod (tržišne cijene) 366.426

5,0 4,9 4,9

4,2 4,2 4,3 4,2

0,328 0,597 0,208

Koks, naftni derivati i nuklearno gorivo

istraživanja 0,147 0,268 0,072

Koks, naftni derivati i nuklearno gorivo 0,001 0,002 0,070

0,001 0,002 0,009

Koks, naftni derivati i nuklearno gorivo

DIREKTNI KOEFICIJENTI DODANE VRIJEDNOSTI 0,285 0,270 0,272

DIREKTNI KOEFICIJENTI POTROŠNJE FIKSNOG KAPITALA (amortizacije) 0,060 0,050 0,103

Djelatnost 1993. - 2022.

Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnoga goriva 1.453

Vađenje nafte i zemnoga plina; uslužne djelatnosti

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom 229

Ukupno energetski sektor 1.682

Ukupno inozemna izravna ulaganja u RH 40.806

Relativni udio ENERGETSKI SEKTOR/UKUPNO RH 4,1 %

Prirodni plin u svijetu i Europi

Ekonomski fakultet, Zagreb

Mr.sc. Davor Matić, dipl. ing

Prirodni plin u svijetu i Europi

• Što je prirodni plin?

Plinsko gospodarstvo Republike Hrvatske

Prirodni plin u svijetu i Europi

Što je prirodni plin?

Što NIJE prirodni plin?

• Prirodni plin = metan (CH4)

Školski primjer tradicionalnog plinskog lanca

Na liberaliziranom tržištu Prerada 2

Plinski čvor Transport 3

Proizvodnja električne energije

bcm – billion cubic meters = mlrd. m3 Izvor: S&P Global Platts

• Na svom početku LNG lanac je

Proizvodnja i prerada i polazni plinovod

Prihvatni LNG terminali

• Pored prihvatnih LNG terminala (terminala za

• Iako je gradnja kopnenih prihvatnih LNG terminala u

• Prvi FSRU došli su na tržište u obliku pregrađenih

• Ostali plutajući terminali su mobilna plovila koja

• Ovi FSRU mogu djelovati i kao standardni LNG

Izvor, IGU, 2016. World LNG Report – 2016 Edition

LNG terminali u Europi

Izvor: Clean Energy Wire

LNG tržište (2021.)

• Ukupno 19 zemalja izvoznica LNG.

• Na četvrtom mjestu se nalazi Rusija s udjelom od 8%.

• Broj zemalja uvoznica LNG-ja se učetverostručio u razdoblju od 2000. do 2020. godine

• Ukupan europski uvoz čini 17,5% ukupnog svjetskog uvoza.

• LNG terminal na Krku sudjelovao je u ukupnom svjetskom uvozu sa udjelom od 0,3%.

Izvor, IGU, 2022. World LNG Report

 Europa uvozi  60% potrebnih količina prirodnog plina

 Udio plina iz Rusije u ukupnoj potrošnji plina Europe:  32%

• Stabilne dokazane zalihe u svijetu:

CIS bez Rusije

Potrošnja prirodnog plina

334 Bliski istok

Izvor: BP Ukupna potrošnja (2019.): 3.929 mlrd. m3

Proizvodnja prirodnog plina