You are on page 1of 26

VISOKE CIJENE ENERGENATA U EU TIJEKOM

2021 – UZROCI I IMPLIKACIJE NA POLITIKU


U SEKTORU ELEKTRIČNE ENERGIJE
14.12.2021.
Gost predavač: Dubravko Sabolić
Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o.

1
UVOD
WHY?
When will it stabilize?
What to do about it?

Source: ACER/CEER Market Monitoring Report 2020

2
Rujan 2021

Prosječne cijene električne energije za


licitacijske zone u EU:
Rujan 2021 (EUR/MWh)

Source: ACER, based on ENTSO-E data 3


Tri grupe država

Source: ACER, based on ENTSO-E data 4


Trenutno stanje

Aukcijska cijena dan prije


Isporuka: 23 Nov. 2021, 17-18 pm

Source: www.epexspot.com 5
LNG cijene i uvoz u EU, 2017-21

Source: ACER based on ICIS Heren and GIE


Source: ACER based on ICIS Heren and GIE

Obratite pažnju na gotovo savršenu povezanost cijena nizozemske trgovačke platforme LNG i cijena električne
6
energije.
Čimbenici koji doprinose
• „Post-covid” ubrzavanje ekonomije => rast potražnje za plinom.

• Što se dogodilo s ETS cijenama CO2 emisija?

• Je li 2021 bila manje kišna/ vjetrovitija / sunčanija nego prethodna?

• Je li ljeto 2021 znatnije toplije nego prethodna ljeta?

• Je li zima 2021 znatnije hladnija nego prethodne zime?


7
Post-covid ubrzavanje ekonomije

Euro-zone industrial production index


(2015 = 100)

Source: EUROSTAT

8
EU dozvole za ugljik – cijene u € po toni
- Korelacija prije 2021. nije jako čvrsta
- U 2021 je gotovo savršena. ZAŠTO? 23 Nov. 2021
- Potrošnja plina je među onima koje naplaćuje ETS
- „Post-covid” buđenje industrije dovodi do rasta potražnje za plinom
- To povećava potražnju za dozvolama za emisiju ugljika.
- To je povećalo cijene ugljika.

- Dakle: čini se da je ukupni porast potrošnje plina


doveo do povećanja cijene ETS-a
- Vjerojatno je da trenutno cijene ugljika ne pokreću
cijene električne energije (barem ne presudno).

Source: www.tradingeconomics.com

Source: www.tradingeconomics.com 9
Zašto je plin još uvijek ključni pokretač cijene
električne energije?
• Električnom energijom se trguje kao homogenom robom na tržištima
„samo za energiju“, gdje se ponude temelje na kratkoročnim graničnim
troškovima proizvodnje.
• Ostalim proizvodima elektrana trguje se na zasebnim (iako ekonomski
povezanim) tržištima.
• Rezervirani kapaciteti za pomoćne usluge ili balansiranje tržišta.

• Tržišta „samo za energiju”:


• Terminska tržišta (futures; nestandardizirani terminski ugovori)
• 24 satna „tržišta” na dan, često dan unaprijed
• Unutar dana („real-time” markets, „balancing markets”, last before delivery)
10
Economic dispatching v. production technology

Price, €/MWh
Gas
Plant
13
Gas
Buying bids Plant
12

Market
clearing Gas
price Plant
Gas 11
Plant
10
Nuclear
Hard coal
Coal Plant 9
Plant 8
Hydro/wind/PV Plants 5, 6, 7
Plants 1, 2, 3, 4 Market
clearing
Quantity, MWh
quantity

11
Example: a real power exchange

Source: www.epexspot.com

12
Isprekidanost

13
Varijacije na strani potražnje

1.2
Load (relative to the max.)

0.8

0.6

0.4

0.2

0
0 3 6 9 12 15 18 21 24 27 30
Day

14
Glavna svojstva električne energije kao robe

Ukupna proizvodnja + ukupni neto uvoz = ukupna potrošnja

u svakom trenutku
držeći frekvenciju i napon unutar uskih granica

• Moraju se zadržati tehnička ograničenja mreže


• Električna energija se ne može skladištiti (mora se pretvoriti u drugi oblik)
• U trenutku isporuke - potrošači crpe onoliko energije koliko žele;
- novi OIE proizvode onoliko energije koliko Bog želi
15
Stoga, . . .

+ =

? Kako ovo može biti?


Što nedostaje u jednadžbi? ?
• Balansiranje tržišta (prema Često ih
najboljim dostupnim osiguravaju plinska
postrojenja
predviđanjima)
• Pomoćne usluge (ostalo) 16
Odreditelji cijena i učinci varijabilnosti
proizvodnje/opterećenja

Price, €/MWh
Gas

Market
clearing
price

Hydro/wind/
PV
Market
clearing
Quantity, MWh
quantity

17
„Novi” fenomen – negativne cijene Ako

očekivana proizvodnja OIE


• Niska potražnja +
• Visoka proizvodnja OIE nefleksibilna postrojenja uključena
• Uvijek postoje potrošači koji bi htjeli u mreži
potrošiti besplatnu energiju
Price, €/MWh

• Često tu su prodavatelji koji bi htjeli premašuju očekivano ukupno


Negative opterećenje, bit će (mnogo)
isporučiti obveze negdje drugdje pa čak
clearing negativne ponude za potrošnju
price i biti plaćeni za to
i
• postoje nefleksibilni generatori kojima negativne ponude za proizvodnju
je bolje ako plaćaju ostanak na mreži iz nefleksibilnih generatora
nego da se isključe s mreže
OIE općenito povećavaju volatilnost
veleprodajnih cijena, a to je neizbježna
posljedica dekarbonizacije
Hydro/wind/ elektroenergetskog sustava.
PV
Inflexible plants
Quantity, MWh

18
Primjer: Francusko tržište, 16 Jun. 2013

19
Tko određuje cijenu električne energije?
• Tržišna cijena jednaka je graničnom trošku proizvodnje jednog dodatnog MWh u danom
satu.
• Dakle, to je granični trošak proizvodnje trenutno najskupljeg otpremljenog generatora.

• Operativni profit zasjenjen sivom bojom


akumulira se tijekom vremena kako bi
pokrio fiksne troškove (vidi sliku)
• Promotri:
• Rubno postrojenje nema operativni
profit.
• Near-zero postrojenja (OIE) istisnula su
ostale tehonlogije
• Međutim, „the peakers” su obvezni za
stabilnost energetskog sustava
• Plinska postrojenja ne proizvode nužno
puno energije, ali često određuju cijene
20
Problem dugoročnih poticaja
• Istiskivanje zbog OIE će skraćivati radno vrijeme plinskih postrojenja
• Kako su najčešće „peakers”, u svakom slučaju imaju malu kratkoročnu
operativnu dobit
• IEA je procijenila da će se do 2030 potrošnja plina za proizvodnju el. energije smanjiti
za 10% u odnosu na 2020.
• Međutim, potražnja za njihovom operativnom fleksibilnosti će porati za oko 15% zbog
sve veće intermitentnosti. (isprekidanosti)
• U sljedećim desetljećima problem intermitentnosti će se povećati.
• Dakle, je li uopće moguće istisnuti prirodni plin iz elektroenergetskog
sektora?

• Rješenje može doći u obliku obnovljivih plinova, poput vodika.


• Međutim, trebat će puno vremena i ulaganja.
• Hoće li fiksni troškovi biti niski kao u slučaju današnjih elektrana na plin?
21
Ali zašto sada plinska kriza?
• Sada se dovodi u pitanje EU politika namjerne orijentacije na trgovinu temeljenu na LNG čvorištu
umjesto dugoročnih ugovora o kupnji s indeksom nafte
The EC uses this as an argument
• Sada: 80% potrošnje plina u EU putem trgovine u čvorištu in favor of their policy. But, IS IT?
• IEA tvrdi da je EU od 2010. uštedjela oko 70 milijardi eura zbog nižih cijena u usporedbi s režimom
indeksiranja nafte; međutim, 2021. samo su gubici bili 30 milijardi eura
Or is it just a rationalization
leading to a denial?
• Očito pitanje: je li EU uopće previše ovisna o plinu? Kakva je strateška pozicija prema Rusiji?

Source: ACER, based on IEA calculations 22


Ruski prijestup?
• Nema očite manipulacije tržištem s ruske strane...
• Neki ljudi upiru prstom u nestalu reakciju Gazproma na visoke cijene s
azijskih tržišta LNG-a.
• Međutim, u istom je razdoblju ruska domaća potrošnja porasla za 12%, a
značajno je povećan izvoz u Kinu i Tursku (cjevovodi, LNG brodovi)
• Gazprom, koji drži oko 35% udjela u ukupnom uvozu plina u EU, povećao je
opskrbu EU za oko 5% na godišnjoj razini.
• Gazpromova nevoljkost da kupi više kratkoročnih prijenosnih kapaciteta za
održavanje/povećanje protoka kroz Ukrajinu i Poljsku pokrenula je pitanja o
povezanosti s politikom oko puštanja u pogon Sjevernog toka 2.
• Što god se dalje dogodilo s opskrbom plinom u EU, to će uvijek dovesti do
rasprava o ovisnosti EU o ruskom plinu i cjelokupnoj politici EU u tom sektoru.

23
Rasprava o dizajnu tržišta električne energije
• U foajeima Bruxa u tijeku je rasprava o tome je li trenutni dizajn tržišta električne energije
pridonio povećanju cijena električne energije.
• Prijedlozi za prelazak na metodu prosječne cijene ponude
• Neki EU birokrati smatraju da bi bilo bolje uvesti kao regulatorno pravilo da se električna energija
cijeni ispod tržišne klirinške cijene. → Populizam?
• Koliko god taj prijedlog bio sulud,
spominjao se u službenim novinama.
• To bi izbacilo iz poslovanja većinu ne-OIE
i uništilo tržišnu vrijednost za OIE.
• Srećom ACER i (nadajmo se) EK stoje u
obrani postojećeg sustava
• Trenutni dizajn tržišta u EU uopće nije
savršen, ali TAJ dio (granične cijene samo
za energiju, plus tržišta za kapacitete [još
uvijek u razvoju) je zapravo OK. Enforced
avg. bid
price

24
Kratkoročni izlaz Electricity futures

Note the levels are still pretty high,


as compared to the pre-crisis ones.

Gas futures

Source: ACER based on ICIS Heren and GIE


25
Dugoročni izlaz: zaključci
• EU zelena tranzicija:
→ izbacivanje fosilnih goriva iz proizvodnje električne energije do 2050
• To uključuje i prirodni plin
• To može olakšati teške strateške probleme Europe:
• Uvoznu ovisnost o plinu
• Generalno, uvoznu ovisnost energije
• Međutim, plinske elektrane su i nastavit će biti apsolutno neophodne za
stabilnost elektroenergetskog sustava s visokim udjelom obnovljivih izvora.
• Ekonomija dugoročnih ulaganja ne smije se uništavati iz populističkih
razloga.
• Tehnološka promjena drugih izvora fleksibilnosti još uvijek nije na putu, ali je
obećavajuća.
• U međuvremenu, ulaganja u elektroenergetski sustav morat će se pažljivo
koordinirati.
• Hoće li mehanizmi slobodnog tržišta biti dovoljni – podsjeća da će se vidjeti.
• Osobno, ne vjerujem da hoće. 26

You might also like