OBNOVLJIVI IZVORI

ENERGIJE
Uvod
Prof. dr Petar Gvero
Master studuj “Energetska efikasnost u
zgradarstvu”
Uloga energije u ljudskoj istoriji
Osnovni pojmovi
• Obnovljivi i neobnovljivi, s obzirom na prirodnu obnovljivost

• OIE: energija vodotokova, vjetra, neakumulirana sunčeva energija,

biomasa, biomasa životinjskog porjekla, geotermalna energija,
biogoriva, biogas, sintetički gas, deponijski gas, gas iz postrojenja za
tretman komunalnih voda i otpadnih voda iz prehrambene i drvno-
prerađivačke industrije koje ne sadrže opasne materije

• Neobnovljivi izvori: sva fosilna goriva (ugalj, nafta, prirodni gas, uljni
škriljci, bituminozni peskovi), nuklearna goriva, geotermalna energija.
Neki važni termini
• Oblici energije obuhvataju izvore i vrste energije,
zavisno od njihovog mesta u procesima
transformacije:
• primarna energija
• sekundarna energija
• finalna energija
• korisna energija
Neki važni termini
• Primarna energija ili primarni izvori energije su izvori koji se dobijaju
direktno iz prirode i koji još nisu prošli nijedan proces transformacije i
mogu biti:
• fosilni,
• nuklearni,
• obnovljivi.

• Sekundarna energija ili sekundarni izvori energije su izvori koji su raznim

tehničkim postupcima transformacije dobijeni iz primarnih.
• Finalna energija su izvori ili vrste energije koji krajnjem korisniku stoje na
raspolaganju (npr. toplota, električna struja, razna goriva i sl). Finalnu
energiju čine i primarni (npr. ugalj) i sekundarni izvori (npr. benzin).
• Korisna energija je onaj dio energije koji se dobija nakon oduzimanja
svih gubitaka koji nastaju pri procesima dobijanja, prerade (proizvodnje),
skladištenja i prenosa primarnih i sekundarnih izvora te transformacije
finalne energije. Korisna je energija krajnjem korisniku na raspolaganju u
njemu najprikladnijem obliku.
Osnovni pojmovi
• Ukupna potrošnja primarne energije je najširi agregatni pokazatelj
potrošnje energije.
• sa stanovišta izvora bilansira se kao zbir proizvodnje, neto uvoza,
promene zaliha primarne energije i neto uvoza i promene zaliha
sekundarne energije
• Sa stanovišta potrošnje bilansira se kao zbir finalne potrošnje i potrošnje u
transformacijama

• Finalna potrošnja energije –je deo ukupne energije koji je dostavljen

potrošačima van energetskog sektora, obuhvata i energetske proizvode koji
se koriste kao sirovine
 Osnovni pojmovi

Primarna energija Input Output

Ugalj 1000 MWh Svetlo 32 MWh

Gubici

Kotao 140 MWh

Turbina i
560 MWh
kondenzator

Generator 10 MWh

Prenos i
28 MWh
distribucija

Sijalica 230 MWh

Gubici 968 MWh 968MWh

ukupno:

1000 MWh 1000 MWh

Finalna energija
Primarni oblici energije, transformacije i korisni
oblici energije
Moguće
transformacije u
električnu energiju
Energetski resursi Zemlje
Rast svjetske populacije
Zahtjevi za energijom u svijetu

Izvor: Michaelides, 2012

Odnos između potrošnje energije i
prosječnog životnog vijeka

Izvor: Michaelides, 2012

 Energija je ključ za dugotrajan opstanak moderne
civilizacije.
 U prosjeku se na svakog čovjeka na planeti danas računaju
dvije tone ugljenika utrošene za energetske svrhe svake
godine.
 Naravno, postoji ogromna razlika između industrijski
razvijenih zemalja i zemalja u razvoju: na primjer, Evropljani
konzumiraju oko šest tona ugljenika godišnje, što je 40 puta
više nego u zemlji kao što je Bangladeš (The German Solar
Energy Society, 2005).
 Dobar pokazatelj ogromnog dispariteta u potrošnji energije
je i sledeći, faktički milijarda ljudi iz bogatih zemalja troši
oko 50% od ukupno proizvedene energije, dok milijarda
najsiromašnijih troši tek 4% (Freris, Infield, 2008).
• Danas fosilna goriva čine 88% ukupnog snabdjevanja
energijom (37% nafta, ugalj 28 i gas 23%), električna
energija iz nuklearnih izvora iznosi 6%.
• Svjetske rezerve uglja se procjenjuju na ekvivalent
600 Gtoe, što bi trebalo biti dovoljno za nekoliko
narednih vjekova, ako ekspolatacija ostane na
sadašnjem nivou, dok se svjetske rezerve gasa se
procjenjuju na ekvivalent 160 Gtoe (180 Tm3).
• Dokazane rezerve nafte se kreću u opsegu 190 do
250 Gtoe, ta količina bi bila dostatna za narednih
pedeset godina, ukoliko bi se potrošnja nafte
zadržala na nivou od 2000 godine.
Svjetska potrošnja energije
http://www.serinusenergy.com/
Globalni energetski sistem

Izvor:http://aleklett.wordpress.com/
Energetska kriza
Svjetska potrošnja energije
Udio energenata u potrošnji 2013

www.energy-community.org
Primarno energetsko snabdjevanje Bosne
i Hercegovine
Udjeli potrošnje enrgije po sektorima u RS
i BiH

16,96% 14,90%
Residential Residential
Services Services
15,82% 19,75%
Industry Industry
59,87% 58,44%
Transport Transport

7,35%
6,92%

Republika Srpska Bosna i Hercegovina

Share of fuels for heating of buildings

Households Service buildings

Potrošnja goriva u industrijskom sektoru
RS i BiH

ENERGY CONSUMPTION by fuel

5,4% ENERGY CONSUMPTION by fuel

11,3%
Electricity Electricity
24,1% 18,7%
Heat Heat
41,8%
Natural Gas Natural Gas
0,2%
Coal Coal
16,3% Oil and Oil Derivatives Oil and Oil Derivatives
45,7% 23,4%
Biomass Biomass
10,6%
2,4% 0,2%

Republika Srpska Bosna i Hercegovina

Indicators of energy use in Bosnia and
Herzegovina
Energy consumption in buildings
Public buildings

Residential buildings
Installed capacity with reference to
primary resources
• Coal(lignite and brown
coal):
1.8 GW
• Hydro power:
2 GW
• Distributed power
generation (hydro and
solar): Coal Hydro (large) Small hydro+solar

0.1 GW
Electricity production with reference to
primary resources in 2015
• Coal (lignite and brown
coal): cca 60,5 %
8.712 GWh
• Hydro power: cca 37,7
%
5.426 GWh
• Distributed power
generation: cca 1,8 %
269 GWh Coal Hydro DPG

TOTAL:
14.407 GWh
.Tabela 4.2.1 Instalirani proizvodni kapacitet u Bosni i Hercegovini
Instalirani proizvodni kapacitet
Gorivo Broj jedinica Kapacitet Procent kapaciteta
Nuklearno - - -
Ugalj 4 1957 49%
Prirodni gas - - -
Hidro 13 2034 51%
Drugi obnovljivi - - -
Ukupno 17 3991 100%
Tabela 4.2.8 Termoelektrane u Republici Srpskoj
Naziv Sanga na pragu MW Godišnja proizvodnjaGWh
Gacko 255 1245
Ugljevik 235,6 1205
Ukupno 490,6 2450
Tabela 4.2.9 Očekivani novi objekti termoelektrana
Naziv Max. snaga na pragu Dosadašnje aktivnosti
MW
Gacko II 330 Realizuju zajedno ERS i
ČEZ
Ugljevik II 400 ERS planira graditi sa
američkom firmom AES
Stanari 410 Potpisana koncesija sa
Vladom RS
Potencijal vodotoka

Maximum Electrical Annual Energy

No Watershed – River Capacity Output
MW GWh
1. Una* 392.10 1566.7
2. Vrbas 616.89 2427.47
3. Bosna 365.78 1593.60
4. Drina* 1838.61 7107.66
5. Sava* 55.55 283.05
6. Cetina 197.00 594.40
7. Neretva 1548.00 5048.21
8. Trebišnjica* 1112.4 3429.50
BiH – TOTAL 6126.33 22050.59
Tabela 4.2.11 Postojeće hireoelektrane u Republici Srpskoj
Naziv Sanga na pragu MW Godišnja proizvodnjaGWh
Višegrad 315 1038
Bočac 110 307,5
Trebinje I 180 535,4
Trebinje II 7,6 12,5
Dubrovnik I (50%)* 108 695,6
Male i indusrijske elekt. 15,2 72
Ukupno 735,8 2660,9
Trendovi u cijenama nafte
Raspoloživost nafte i gasa

“turning point”

Izvor: http://www.manicore.com
http://indy100.independent.co.uk/
Problemi očuvanja životne sredine
Klimatske promjene

• U prošlom vijeku, globalne temperature su porasle

preko 0,7oC, a nivo mora oko 20 cm, šest od poslednjih
dvanaest godina bile su najtoplije, led na Antartiku
smanjio se za oko 40% u poslednjim dekadama.
• Trenutno se godišnje u atmosferu oko 24 milijarde tona
ugljen dioksida.
• Oko 80% od ove količine nastane kao posljedica ljudske
aktivnosti.
• Zahvaljujući tome je koncentracija ugljendioksida u
poslednjih sto godina porasla za 27%, što za posljedicu
ima efekat staklene bašte .

Izvor:http://www.sewa-weather.com
Klimatske promjene

• Efekat staklene bašte može se opisati kao razvoj

klimatskih promjena koji vodi u pravcu povećanja
prosječne godišnje temperature na površini zemlje.
• Pored ugljen dioksida (CO2), kao gasovi staklene bašte
(GHG) pojavljuju se:
• metan (CH4),
• azotsuboksid (N2O),
• ozon (O3),
• hlorofluorougljovodonici (CFC-12),
• halogenizovani ugljovodonici (HCFC-22),
• perfluorougljovodonici (CF4),
• sumporheksafluorid (SF6).

Izvor:http://www.sewa-weather.com
 Gasovi staklene bašte - GWP

Gas staklene bašte Hemisjka Potncijal u stvaranju

formula/simbol efekta staklene bašte
(GWP)
Ugljen dioksid CO2 1
Metan CH4 21
Azot suboksid N2O 310
Halogenozovani ugljovodonici HFC 100 do 12000
Perfluorougljovodonici CF4 6500 do 9200
Sumporheksafluorid SF6 23900

Izvor:http://www.sewa-weather.com
Efekat staklene bašte

Izvor:http://www.sewa-weather.com
Ljudske aktivnosti – Promjene u hemijskom
sastavu atmosfere
Varijacije prosječne temperature zemlje
 Klimatske promjene – promjene temperature
Trend in average surface temperature/Тренд просечне приземне
температуре ваздуха, 1861-2002
0.6
(a ) Globa l/Глоба лни
0.4
0.2
0
-0.21860 1880 1900 1920 1940 1960 1980 2000

-0.4
-0.6
Negative deviation in/негат ив на одст упања у 0C
Positive deviation in/позит ив на одст упања у 0C

Trend in average surface temperature/Тренд просечне приземне

температуре ваздуха, 1861-2002
1
(b) Northe rn he misphe re /Се ве рна х е мисфе ра

0.5

0
1860 1880 1900 1920 1940 1960 1980 2000
-0.5

-1
Negative deviation in/негат ив на одст упања у 0C
Positive deviation in/позит ив на одст упања у 0C

Trend in average surface temperature/Тренд просечне приземне

температуре ваздуха, 1925-2002
3
(c) Banja Luk a, Re public Sr ps k a, Bos nia and He r ze govina/Бања Лука,
2 Ре публика Српска, Босна и Хе рце говина

1
0
-11860 1880 1900 1920 1940 1960 1980 2000

-2
-3
Positive deviation in/позит ив на одст упања у 0C
Negative deviation in/негат ив на одст упања у 0C

Izvor:http://www.sewa-weather.com
Glavni izvori GHG emisija
58

Udjeli sektora u GHG emisijama u 2008

Agriculture
10%
Industry
Processes
8% Waste
3%

Other
0%
Energy
79%

Izvor : Background Information for the European Council, 2011

Klimatske promjene
Ukupnoj emisiji gasova staklene bašte od ljudskih aktivnosti najviše
doprinosi korišćenje fosilnih goriva (50%), hemijska industrija (20%),
uništavanje tropskih šuma i ostalih šumskih područja (15%) i
poljoprivreda (15%) (Quaschning, 2005).
Muut
Other Agriculture
Kotitaloudet, 44%
% Maanviljely
Households
10 %
10 %
palvelut
and SMEsja
kauppa
17 %
17 % Transport
Liikenne
21%%
21

Energiasektori
Power sector Industry
28 %
28 % Teollisuus
Idustry
Lähde: EEA
Source: EEA 20 %
20 %
Izvor:http://www.sewa-weather.com
Globalno zagrijavanje – različiti scenariji
http://www.mindmapart.com/
http://www.bitrebels.com/
Politika odgovora na klimatske promene

Postoje dva osnovna tipa odgovora na klimatske

promjene.To su:
• preventivne mjere na sprečavanju emiisja GHG -
mjere mitigacije,
• mjere prilagođavanja na posljedice kimatskih
promjena - mjere adaptacije.
Mjere mitigacije
• smanjenje nivoa ekonomskih aktivnosti koje ih
prouzrokuju emisije GHG,
• povećanje energetske efikasnosti i generalno
efikasnosti,
• smanjenja ugljeničnog intenziteta određene
aktivnosti,
• povećavanje postojećih i stvaranje novih „ponora ili
rezervoara“ CO2 (pošumnjavanje i skladištenje
CO2),
• upravljanje otpadom,
• korišćenje i promjena načina korišćenja zemljišta,
• intenzivnije korišćenje obnovljivih izvora energije.
Mjere adaptacije
• izgradnju sistema za zaštitu od poplava, usled
porasta nivoa mora i vremenskih nepogoda.
• promjenu sistema uzgoja biljnih kultura u
poljoprivredi, kako bi se usjevi prilagodili klimatskim
promjenama,
• promenu načina gradnje javnih i privatnih zgrada,
da bi se učinile otpornijim na klimatske promjene,
• promjenu načina gradnje infrastrukturnih objekata u
energetici, vodo-snabdevanju, saobraćaju itd.
 Trend in average surface temperature/Тренд просечне приземне
температуре ваздуха, 1861-2002
0.6
(a) Global/Глобални
0.4
0.2
0
-0.21860 1880 1900 1920 1940 1960 1980 2000

-0.4
-0.6
Negative deviation in/негат ив на одст упања у 0C
Positive deviation in/позит ив на одст упања у 0C

Trend in average surface temperature/Тренд просечне приземне

температуре ваздуха, 1861-2002
1
(b) Northern hemisphere/Северна хемисфера

0.5

0
1860 1880 1900 1920 1940 1960 1980 2000
-0.5

-1
Negative deviation in/негат ив на одст упања у 0C
Positive deviation in/позит ив на одст упања у 0C

Trend in average surface temperature/Тренд просечне приземне

Globalno 3
2
(c)
температуре ваздуха, 1925-2002

Banja Luk a, Re public Sr ps k a, Bos nia and He r ze govina/Бања Лука,

Ре публика Српска, Босна и Хе рце говина

zagrijavanje 1
0

atmosfere -11860 1880 1900 1920 1940 1960 1980 2000

-2
-3
Positive deviation in/позит ив на одст упања у 0C
Negative deviation in/негат ив на одст упања у 0C
Efekat staklene Bašte
Povećanje nivoa mora
United Nations Framework Convention on Climate
Change (UNFCCC)
• UNFCCC (1992) – an international treaty that sets the
framework for global efforts to addres climate change.
• Parties to the treaty committed to stabilize GHG
emissions and migrate global warming
UNFCCC Terminology

• GHG (Greenhouse gases): Gases that

contribute to global warming (CO2, CH4, N2O,
HFCs, PFCs, SF6).
• Annex I/Non-Annex I countries: Annex I
countries are those, which have accepted
GHG emission targets under the Kyoto
protocol. Non-Annex I countries, as the name
indicates, are those not included in the Annex I
category.
The Kyoto Protocol

• Adopted at COP3 (3rd Conference of the Parties to the

UNFCCC) held in Kyoto, Japan, in December 1997.
• Defines quantified greenhouse gas (GHG) emissions
reduction targets for developed countries (Annex I Parties)
by about 5% below their 1990 levels.
• Legal rules of operational rules of the protocol “Marrakech
Accords” were adopted at COP7.

Target Gases CO2, CH4, N2O, HFCs, PFCs, SF6

Base Year 1990 (or 1995 for HFCs, PFCs, SF6)
Commitment Period 2008~2012
Reduction Target Japan -6%
USA -7%
EU -8%
The Kyoto Mechanisms

• Joint Implementation
• Developed country can receive “emissions reduction units”
when it helps to finance projects that reduce net emissions in
another developed country (including countries with economies
in transition).
• Clean Development Mechanism
• Developed countries can finance emission reduction projects in
developing countries. Developed countries can receive the
credits generated by projects to meet their commitment.
• Emissions Trading
• Emission Trading enables developed countries to trade their
emission allowances or other credits with other developed
countries to meet their commitment.
Obnovljivi izvori energije

• Obnovljivi izvori energije (skraćenica engl. RES od engl.

Renewable Energy Sources) predstavljaju energetske resurse koji se
koriste za proizvodnju električne energije ili toplotne energije,
odnosno svaki koristan rad, a čije rezerve se konstantno ili ciklično
obnavljaju.
• Sam naziv obnovljivi, potiče od činjenice da se energija troši u
iznosu koji ne premašuje brzinu kojom se stvara u prirodi. Ovo je u
suprotnosti sa neobnovljivim izvorima kojima su rezerve procenjene
na desetine ili stotine godina, dok je njihovo stvaranje trajalo
desetinama miliona godina.

Izvor: http://www.aens.rs
Šta spada u obnovljive izvore energije?
Jedna od podjela obnovljivih zvora energije:
• Solarna (sunčevu) energija;
• Energija biomase;
• Energija vetra;
• Energija vodenih tokova;
• Energija vodonika;
• Energija iz okoline.

Izvor: http://www.aens.rs
Potencijal obnovljivih izvora energije
Godišnja primarna energija raspoloživa iz obnovljivih
energetskih izvora u poređenju sa fosilnim i nuklearnim

http://www.energypost.eu/
Udio obnovljivih energetskih resursa u
svjetskoj potrošnji energije

http://waitbutwhy.com/
Opcije za dobijanje korisnih formi energije iz obnovljivih
izvora energije

Izvor: M.Kaltschmitt i dr., 2007

Pretežno ispunjena poželjna svojstva obnovljivih izvora

Izvor: Šljivac, Šimić, 2008

Investicijski troškovi i troškovi pogona

Izvor: Šljivac, Šimić, 2008

Globalni energetski sistem
• Akrivnosti koje treba preuzeti da bi se redukovao uticaj
klimatskh promjena su urgentne, sve sa ciljem da se rast
globalnih temperatura spusti ispod 2 °C i zahtijevaju
koncentrisanu globalnu akciju.
• Obnovljivi izvori energije i za njih vezane tehnologije
igraju ključnu ulogu u sprečavanju i redukciji (mitigaciji)
globalnih emisija gasova staklene bašte, tako što njihova
intenzivnija upotreba radikalno spušta njihove profile
emisija. emisije.
• Analize IRENA (REmap 2030) pokazuju da je duplo
uvećanje učešća obnovljivih energetskih izvora u
globalnom energetskom sistemu moguće do 2030 sa
sadašnjim nivoom tehnologija u kombinaciji sa mjerama
energetske efikasnosti, može da dovede svijet u
mogućnost da se globalno zagrijavnje zadrži ispod 2 °C.
Rapidan rast OIE u poslenjim godinama

140 GW novih OIE

elektrana izgrađenih tokom
2008-2009.

Ovo je jednako 47% svih

elektrana izgrađenih u tom
periodu
Tehnički potencijal tehnologija OIE za snabdjevanje energetskih
usluga pevazilazi trenutne zahtijeve
OIE troškovi su jošuvijek visoki u poređenju sa konvencionalnim
sistemima, ali su u nekim sektorima već konkurentni
OIE troškovi su jošuvijek visoki u poređenju sa konvencionalnim
sistemima, ali su u nekim sektorima već konkurentni

Small scale CHP

(steam turbine)
Binary cycle plant

Domestic pellet heating system

Palm oil biodiesel

Životni ciklus GHG emisija OIE tehnologija
Hvala na pažnji