POTENCIJALI

OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

U SLAVONIJI I BARANJI

Prof.dr.sc. Damir Šljivac

Elektrotehnički fakultet Osijek,
Zavod za elektroenergetiku
e-mail: sljivac@etfos.hr
Tel: 224-614; 224-651 Soba: 2-26; Ured Prodekana

0
 Prirodni (primarni) oblici energije

NEOBNOVLJIVI
NEOBNOVLJIVI OBNOVLJIVI
OBNOVLJIVI

Fosilna
Fosilnagoriva
goriva Vodne
Vodnesnage
snage
(ugljen,
(ugljen, nafta,
nafta,zemni
zemniplin,
plin, (energija
(energijavodotokova,
vodotokova,morskih
morskih
uljni
uljniškriljevci)
škriljevci) struja
strujaiivalova,
valova, plime
plimeiioseke)
oseke)
Nuklearna
Nuklearnagoriva
goriva Biomasa
Biomasaiibioplin
bioplin
Unutarnja
Unutarnjatoplina
toplinaZemlje
Zemlje Energija
EnergijaSunčeva
Sunčevazračenja
zračenja
(geotermalna
(geotermalnaenergija)
energija) Energija
Energijavjetra
vjetra

1
 Udio obnovljivih izvora u svjetskoj proizvodnji električne energije

OIE - bez HE!

Hidroenergija 2.6%
15.6%

OIE - bez HE
Ugljen
41.5% Ugljen
Nuklearna energija
13.8%
Nafta

Prirodni plin

Nuklearna energija

Hidroenergija
Prirodni plin
Nafta
20.9%
5.6%
Izvor IEA 2007: 19 771 TWh

2
Svjetski razvoj, porast stanovništva i emisije CO2 od 1970. do 2004.

3
 Globalno zagrijavanje

Porast globalne temperature od

1860. do 2006.

4
„Munjevito“ pražnjenje fosilnih rezervi

5
Energetski scenariji - kako dalje?

6
 World Energy Annual Consumption 1860-2060 (Shell)
Svjetska potrošnja energije 1860 – 2060 (Shell)
35000

30000
Other
Ostali
Solar
Sunce
25000
Energy
BiomasaCrops
Wind Power
Energija vjetra
20000 Hidroenergija
Hydropower
mtoe

Nuklearna goriva
Nuclear
15000 PrirodniGas
Natural plin
Nafta
Oil
10000 Ugljen
Coal
Ogrjevno
Trad Bio drvo
5000

0
1860 1880 1900 1920 1940 1960 1980 2000 2020 2040 2060

7
Investicije i troškovi proizvodnje el. energije iz
konvencionalnih izvora energije

8
Investicije i troškovi proizvodnje el. energije iz
nekonvencionalnih izvora energije

9
 Udjel obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije

80
75
70
65
60
55
50 1990.
45
%

40 1995.
35
30 2000.
25
20
15
10
5
0
CZ HUN GER POL ITA EU GRE FRA CRO POR FIN AUT

10
 Udjel obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije
bez hidroelektrana (nekonvencionalni)
14

12
10
1990.
8
1995.
%

6
2000.
4
2

0
CZ HUN GER POL ITA EU GRE FRA CRO POR FIN AUT

Osim u velikim hidroelektranama, značajnijeg udjela ostalih obnovljivih izvora

energije u proizvodnji električne energije praktički nema (dva vjetroparka: na Pagu
snage 6 MW, te kod Šibenika snage 14 MW, te nekoliko postrojenja na biomasu –
nekoliko MW) – ukupno ispod 1%! Ali…!

11
 Potencijali OIE u Slavoniji i Baranji - Sunce

• Osnovni izvor: Sunce!

• Dostupne količine OGROMNE (~109 TWh/god)
• Problema mnogo: mala gustoća, oscilacije, ovisnost o
klimatskim uvjetima, neusklađenost intenziteta sunca i
potrošnje, skupo skladištenje…
• Solarne termalne elektrane blizu isplativosti
• Za FN sustave: neisplativost bez velikih poticaja!
HR poticaji: 2,10(>30 kW) do 3,40(<10 kW) kn/kWh

(1) God. energija Sunca dozračenu na Zemlju

(2) Izravno korištenje sunčeve energije
(3) Ukupne rezerve prirodnog plina
(4) Ukupne rezerve ugljena
(5) Ukupne rezerve nafte
(6) Ukupne rezerve urana
(7) Godišnja svjetska potrošnja energije.

12
 Potencijali OIE u Slavoniji i Baranji - Sunce

• Slavonija i Baranja:
1100 do 1300 kWh/m2
na vodoravnu plohu

• Godišnje oko 1000 kWh

električne energije po
1 kW instaliranih FN panela
za optimalan kut!

• Čemu razvijati solarne

tehnologije u Slavoniji,
kad u Dalmaciji imamo i do
1600 kWh/m2?
Izvor:
PV-GIS
EU Joint Research Center

13
• Šira perspektiva!!!

5.300 MW
40% svjetskog FN
(IEA 2008.)

~0.1 MW
 Potencijali OIE u Slavoniji i Baranji – Biomasa

• Slavonija i Baranja:
do 1,3 TJ/km2

• Najveći potencijal u RH
šumarstvo (45% šume)
i drvna industrija

• U Slavoniji poljoprivreda!
Godišnja proizvodnja žitarica

Izvor:
Strategija energetskog razvitka RH, 2002.

15
 Potencijali OIE u Slavoniji i Baranji - Vjetar

• Slavonija i Baranja:
prosječna brzina vjetra
3.4 do 5.5 m/s

• Manji potencijal u odnosu

na pučinu i dinaride, no
ponegdje (okolica Osijeka)
slično južnom dijelu obale!

• Potrebno detaljnije
istraživanje mikrolokacija
i pravilan odabir turbina!

Izvor: Aladin/HR Državni hidrometerološki zavod

16
 Pilot projekti malih HE u HR
Stanje korištenja MHE u
Hrvatskoj - problemi

Bregana (7)

Potcjenjena ulogu MHE u Čabranka (10)
sustavu i gospodarstvu (kroz Brzaja (4)
snagu objekta) Kupica (2) Slapnica (6)
Kupčina (7) Orljava (9)

Postojeća metodologija
planiranja izgradnje MHE Čučkov jarak (1)
Mirna (2)
pokazala se neosjetljivom na Vitunjčica (3)
suvremene zahtjeve za
zaštitom prirode i okoliša te
kulturne baštine Zrmanja Vrelo (1)

Važeća zakonska regulativa ne Butišnica (2)
prepoznaje objekte MHE na Krupa (5) Rumin Mali (1)
adekvatan način, pa su Ovrlja (1) Rumin Veliki (2)
procedure za dobivanje dozvola
Jadro (2) Ruda (3)
i suglasnosti dugotrajne i
Pantan (1) Cetina (2)
složene, kao da se radi o
znatno većim i opsežnijim Žrnovnica (4)
projektima

Ljuta (2)

17
 Geotermalna energija u Hrvatskoj

Geotermalni gradijent sjeverne Hrvatske iznosi 49°C/km, što je otprilike 60%
iznad Evropskog prosjeka.Geotermalni potencijal poznatih ležišta
geotermalne energije:

Toplinska enegija [MWt] Električna en. [MWe]

Temp. vode > 100 °C Temp. vode 50- 100 °C Temp. vode > 100 °C
*

Izgrađene bušotine 188 26 7,2

Razrađena ležišta 740 72 45,8

18
 Potencijali OIE u Slavoniji i Baranji – ETFOS
• 100 nastavnika, 2000 studenata
• Smjer elektroenergetika: 35 % studenata
• Oko 3000 završenih inženjera i diplomiranih inženjera

Preddiplomski studij:
Osnove energetike i ekologije, Osnove električnih strojeva, Elektroenergetke mreže
Diplomski studij:
Analiza EES, Prijenos i distribucija, Elektrane, Električni strojevi, Ekonomika EES…
Obnoljivi izvori energije, Projektiranje i izgradnja sustava na OIE
Poslijediplomski studij:
Distribuirani izvori energije, Distribuirani izvori energije u tržišnom okruženju

Istraživanje, EU i MZOS projekti, suradnja s gospodarstvom…

19