A-PDF Merger DEMO : Purchase from www.A-PDF.

com to remove the watermark

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Zavod za elektroenergetiku
Katedra za električne mreže i postrojenja

OPĆA ENERGETIKA
Doc. dr. sc. Ranko Goić, dipl. ing. el.
šk.god. 2006/2007

OPĆA ENERGETIKA 1

Sadržaj predmeta

• Izvori i oblici energije

• Primarni, transformirani i korisni oblici energije
• Rezerve, vrste, osnovne karakteristike i pretvorbe neobnovljivih izvora energije
• Vrste, osnovne karakteristike i pretvorbe obnovljivih izvora energije
• Energetske bilance
• Energetika i okoliš
• Cijene i raspoloživost energenata
• Energetska efikasnost i racionalno korištenje energije
• Umreženi energetski sustavi (el. energija, prirodni plin i centralizirani toplinski sustavi)
• Principi tarifnih sustava u energetici
• Planiranje i gospodarenje u energetici (?)
• Zakonska regulativa (?)

OPĆA ENERGETIKA 2

1
 Literatura

PREDAVANJA NA INTERNETU:
www.fesb.hr/~rgoic/oe/oe.html

B. Udovičić: Osnove energetike, ŠK Zagreb, 1991.

B. Udovičić: Energija, društvo i okolina I, II, IV, Građevinska knjiga Beograd, 1988
H. Požar: Osnove energetike I, II, III, ŠK Zagreb, 1976.
V. Paar: Energetska kriza: gdje (ni)je izlaz, Građevinska knjiga Zagreb, 1984. (?)

OPĆA ENERGETIKA 3

Snaga & energija

Energija je:
- sposobnost vršenja rada na račun dovedene energije, ili
- akumulirani rad ili sposobnost sustava da kroz odrđene procese obavi rad ili preda
toplinu
dW = F ⋅ ds = F ⋅ ds ⋅ cos α

Snaga: brzina korištenja energije ili transformacije jednog oblika energije u drugi
dW t2
P= W = ∫ P( t ) ⋅ dt
dt t1

Osnovne SI jedinice:
Energija: J = N ⋅ m (kg m 2 s −2 )

Snaga: W = J ⋅ s −1 (kg m 2 s −3 )

OPĆA ENERGETIKA 4

2
Ostale jedinice za energiju

Btu (British thermal unit): 1 Btu = 1055,06 J, 1 kWh = 3412 Btu

OPĆA ENERGETIKA 5

Ostale jedinice za snagu

OPĆA ENERGETIKA 6

3
 Primjer 1: Koliko dnevno kWh pojedemo ako jedemo samo Milka čokolade za
podmirenje energetskih potreba ?

Rješenje:
• 1 milka od 100 g sadrži 505 kcal energetske vrijednosti
• prosječno nam treba oko 2000 kcal energije dnevno
__________________________________________
• 2000/505 = približno 4 čokolade
• Iz tablica konverzije: 1 kWh = 859,8 kcal
• 2000 kcal = 2000/859,8 kWh = 2,33 kWh
____________________________________
• Usporedba: toliko nam otprilike treba za 1 sat grijanja prostorije od 20m2

OPĆA ENERGETIKA 7

Primjer2 :
a) Koliko treba litara vode iz akumulacije Peruča da bi
se proizveo 1 kWh električne energije u nizvodnim
elektranama
b) koliko kuna ima u punoj akumulaciji Peruča
c) Koliki je energetski ekvivalent pune akumulacije
Peruča preračunat u Milka čokolade

Potrebni ulazni podaci:

- iz pune akumulacije Peruča
(potencijalna energija vode) može se proizvesti 400 GWh električne energije
- puna akumlacija Peruča sadrži 541x106m2 vode = 541x109 l vode
- prosječna cijena proizvodnje električne energije je 0,3 kn/kWh
Rješenje:
a) - 400 GWh = 400x106 kWh (u akumulaciji)
- 541x109 l / 400x106 kWh = 1353 l/kWh = 1,353 m3/kWh
b) - ako je cijena proizvedene el. en. 0,3 kn/kWh to znači da 1353 l vode u Peruči vrijedi 0,3 kn,
a vrijednost pune akumulacije je 541x109 (l) x 0,3 (kn/kWh) / 1353 (l/kWh) ~ 120.000.000 kn
c) - 400 GWh = 400x106 kWh (u akumulaciji)
- 1 Milka 505 kcal/1čokolada = 505 (kcal/1čokolada )/859,8 (kWh/kcal) = 0,59 kWh/1čokolada
- 400x106 (kWh)/ 0,59 (kWh/1čokolada)= 678x106 čokolada u Peruči
OPĆA ENERGETIKA 8

4
 Pojavni oblici energije
Dva osnovna oblika:
A) NAGOMILANI
B) PRIJELAZNI – javlja se u slučajevima kad nagomilani oblik energije prelazi iz
jednog oblika u drugi (energetske transformacije)

ENERGIJA

NAGOMILANA PRIJELAZNA

KINETIČKA POTENCIJALNA UNUTRAŠNJA

TERMIČKA KEMIJSKA NUKLEARNA ZRAČENJE

OPĆA ENERGETIKA 9

Energetske pretvorbe

PRIMARNI OBLICI KORISNI OBLICI

ENERGIJE ENERGIJE

PRETVORBENI OBLICI
ENERGIJE

Stupanj djelovanja pretvorbi:

η = do bivena energija = do vedena energija − gubici < 1

dovedena energija dovedena energija

OPĆA ENERGETIKA 10

5
 Primarni oblici energije
su oni oblici koji se nalaze ili pojavljuju u prirodi (nekada se zovu i prirodni oblici energije).
Obično se dijele prema slijedećim kriterijima:

A) Obnovljivost:
1. Neobnovljivi izvori energije – nafta, ugljen, zemni plin, uljni škriljci, nuklearna
goriva, Zemljina unutrašnja toplina
2. Obnovljivi izvori energije – drvo i otpaci, biomasa, bioplin, vodne snage, energija
vjetra, energija plime i oseke, energija morskih struja i valova, toplina mora, energija
Sunčeva zračenja

Napomena:
Bliska podjela prema kriteriju obnovljivosti je podjela na tzv. konvencionalne i
nekonvencionalne oblike energije, te podjela na klasične i alternativne oblike energije.
Ove podjele uglavnom odgovaraju podjeli na neobnovljive i obnovljive (eventualno s izuzetkom
energije vodnih snaga)

OPĆA ENERGETIKA 11

B) Tehno-ekonomskim mogućnostima iskorištavanja:

1. Izvori energije za koje nije tehnički rješen način iskorištavanja – unutrašnja
toplina Zemlje (dio koji ne izlazi na površinu u obliku vrućih izvora), fuzija, morske
struje i valovi
2. Izvori energije za koje je tehnički rješen način iskorištavanja, ali nije ekonomski
isplativo – uljni škriljci, toplina mora, Sunčevo zračenje, vjetar, plima i oseka.
3. Izvori energije za koje je tehnički rješen način iskorištavanja, uz ekonomsku
isplativost – ugljen, nafta, plin, drvo i otpaci, biomasa, bioplin, fizija, vrući izvori,
vodne snage

Napomena:
Navedena podjela između 2. i 3. grupe nije uvjek točna, ovisno o lokaciji izvora energije,
njihovim karakteristikama, količini, blizini potrošača i sl.
Naime, vrlo često se događa da energenti 3. grupe nisu isplativi, ali ima i slučajeva kad su neki iz
2. grupe ipak isplativi.

Npr.
- ako na nalazištu nekog goriva (plin, ugljen, nafta) nema velikih količina ili je daleko od mjesta
upotrebe.
- iskorištavanje energije sunca i energije vjetra na pogodnim lokacijama može biti isplativo

OPĆA ENERGETIKA 12

6
 C) Prema fizikalnim svojstvima, primarni oblici energije mogu se podijeliti na nosioce:
1. Kemijske energije – drvo i otpaci, ugljen, sirova nafta, zemni plin, uljni škriljci,
biomasa, bioplin
2. Nuklearne energije – nuklearna goriva
3. Potencijalne energije – vodne snage, plima i oseka
4. Kinetičke energije – vjetar, energija morskih struja i valova
5. Toplinske energije – geotermička, toplinska energija mora
6. Energije zračenja – Sunčevo zračenje

OPĆA ENERGETIKA 13

Primjer: ukupna svjetska potrošnja primarnih

oblika energije (Izvor: International Energy
Outlook, 2002).

OPĆA ENERGETIKA 14

7
 Pretvorbeni oblici energije
su oni oblici koji se određenom energetskom transformacijom dobiju iz primarnih oblika, ali se u
takvom obliku ne koriste, već se dalje pretvaraju u korisne oblike energije.
Jasno, postoji i varijanta direktne pretvorbe primarnih oblika energije u korisne oblike.

Najčešći oblici pretvorbe primarnih oblika energije u pretvorbene:

1. Isplinjavanje – pretvorba ugljena kojoj je glavni krajnji produkt koks
2. Rasplinjavanje – pretvorba ugljena u plinove
3. Izgaranje – pretvorba kemijske energije u toplinsku energiju
4. Destilacija – pretvorba sirove nafte u derivate
5. Degazolinaža – odvajanje lakih od teških ugljikovodika (prerada naftnog plina)
6. Nuklearne reakcije – pretvorba nuklearne energije u unutrašnju (toplinsku) energiju
7. Turbinske pretvorbe – pretvorbe potencijalne i kinetičke energije u mehanički
energiju
8. Zračenje – pretvorba sunčevog isijavanja u toplinsku ili električnu energiju

OPĆA ENERGETIKA 15

Korisni oblici energije

su oni oblici koje koriste potrošači za neposrednu primjenu.

Dijele se na :
1. Toplinsku energiju (osigurava se parom i vrelom vodom, izgranjem u ložištima i
električnom energijom)
2. Mehaničku energiju (osigurava se električnom energijom, toplinskom energijom,
potencijalnom i kinetičkom energijom)
3. Kemijsku energiju (osigurava se električnom enrgijom, koksom itd.)
4. Energiju za rasvjetu i napajanje elektroničkih uređaja

OPĆA ENERGETIKA 16

8
 Neobnovljivi izvori energije
1. Ugljen
2. Nafta Fosilna goriva
3. Zemni plin
4. Nuklearna goriva
5. Uljni škriljci
6. Zemljina unutrašnja toplina

Rezerve neobnovljivih izvora energije

1. Iskoristive rezerve – rezerve koje se mogu iskorištavati uz današnje ekonomske i
tehničke uvjete
2. Poznate rezerve – rezerve za koje se može pretpostaviti da se nalaze u zemljinoj
kori, a utvrđuju se na osnovu kvaliteta i debljina slojeva
3. Ukupne (geološke) rezerve – se procjenjuju na osnovu poznavanja geoloških uvjeta
i sličnosti s poznatim nalazištima

OPĆA ENERGETIKA 17

Rezerve ugljena (sve vrste)

250

200
miljardi tona

150

100

50

0
Južna Afrika

USA
Ostatak Azije

Južna Amerika
Ostatak Afrike

Kazahstan

Australija
Oceanija i N. Zeland

Kanada, Meksiko

Indija

Ostatak Evrope

Kina
Potrošnja (1999)

Njemačka

Rusija

Ukupne rezerve: 984*109 t Potrošnja (1999): 4,4*109 t

Ukupne rezerve Hrvatska (?): 39*106 t Potrošnja Hrvatska (1999): 0,37*106 t
OPĆA ENERGETIKA 18

9
 miljardi tona
miljardi kubnih metara

0
5
10
15
20
25
30
35
40

Potrošnja (1999)

0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
35000
40000
45000
50000
Ukupno Oceanija
Potrošnja (1999)
Ostatak Sjeverna Amerika
Oceanija
Ostatak Južna Amerika
Ostatak Južna Amerika
Brazil
Indonezija
Alžir
Malezija
Ostatak Evrope
Turkmenistan
Norveška
Irak

Ukupne rezerve: 141*109 t

Ostatak Afrike
Ostatak Bliski Istok

Ukupne rezerve: 151.502*109 m3

Ostatak Bliski Istok
Ostatak Sjeverna Amerika

Ukupne rezerve Hrvatska (?): 34*109 m3

Nigerija
Ostatak Afrike
Ostatak Azije
Nigerija
USA

OPĆA ENERGETIKA
OPĆA ENERGETIKA
Venecuela
Meksiko

Rezerve prirodnog plina

Alžir
Libija
Rezerve sirove nafte i NGL-a

USA
Kina
S. Arabija
Rusija
Ostatak Evropa
Venecuela
UAR
Iran
Ostatak Azija
Potrošnja (1999): 3,5*109 t

UAE
Katar
Kuvajt

Potrošnja (1999): 2.388*109 m3

Iran Irak
Rusija S. Arabija

20
19

Potrošnja Hrvatska (1999): 2,7*109 m3

Ukupne rezerve Hrvatska (?): 0,011*109 t Potrošnja Hrvatska (1999): 0,0052*109 t

10
 Procjena trajanja neobnovljivih izvora energije

Udio fosilnih goriva u ukupnim zalihama: Procjena trajanja:

Ugljen – 65% Smeđi ugljen – 513 g.
Nafta – 19% Kameni ugljen – 151 g.
Plin – 16% Nafta – 44 g.
Plin – 66 g.
Uran – 40 g.

Napomene:
- ove procjene su uvijek vrlo nepouzdane
- najveća je nepoznanica koliko ima neutvrđenih rezervi
- npr. prije 30-tak godina se računalo s otprilike istim rezervama nafte kao i danas
- problem je i s procjenama razvoja novih tehnologija
- npr. prije 30-tak godina se predviđalo da će se za 30 godina tehnološki riješiti način
iskorištavanja energije fuzije (danas samo optimisti vjeruju da će se riješiti prije 30
godina)

OPĆA ENERGETIKA 21

Ugljen
Osnovne karakteristike:

Ogrijevna moć (gornja): količina topline koja se oslobodi izgranjem 1 kg ugljena uz uvjet da se
produkti izgranja ohlade do temperature koju su gorivo i zrak imali prije izgaranja, pri čemu se
pretpostavlja da se sva vodena para kondenzirala.
Jedinica: MJ/kg
Količina sumpora (i ostalih kemijskih elemenata i spojeva)
Količina hlapljivih sastojaka
Količina ugljika
Količina pepela

Osnovne vrste ugljena:

Kameni ugljen i antracit: ogrijevna moć > 23,7 MJ/kg (ili 29,3 ovisno o klasifikaciji),
maximalno do ~ 38 MJ/kg
Mrki ugljen: 12,56 MJ/kg < ogrijevna moć < 23,7 MJ/kg (ili 29,3)
Lignit: ogrijevna moć < 12,56 MJ/kg, minimalno do ~ 7,5 MJ/kg
(treset – ogrijevna moć 6,3-8,4 MJ/kg)
(drvo – ogrijevna moć ~15 MJ/kg)

OPĆA ENERGETIKA 22

11
Način pridobivanja:

Jamska ili podzemna eksploatacija

Površinska eksploatacija

- način iskorištavanja ugljena ovisi prvenstveno o karakteristikama nalazišta (količina, debljina

sloja, količina jalovine i dubina nalazišta), te kvaliteti ugljena, tj. o ukupnoj ekonomičnosti
- za ugljen lošije kvalitete (manje ogrijevne moći) najčešće se ne isplati podzemna eksploatacija
bez obzira na utvrđenu količinu
- podzemnu eksploataciju otežavaju prvenstveno plinovi (metan)

Cijene ugljena:

a) Niže su u odnosu na druge energente (ukoliko se uspoređuje za primjenu u kojoj su moguće

različite vrste goriva). Za proizvodnju električne energije se uspoređuje cijena promatranog
goriva u odnosu na količinu dobivene toplinske energije u termoelektrani ($/GJ).
Npr. 4 $/GJ za prirodni plin
1,7 $/GJ za kameni ugljen
0,26 $/GJ za nuklearno gorivo
b) Stabilnije su u odnosu na cijene nafte i prirodnog plina, prvenstveno zbog veće disperzije
proizvođača
OPĆA ENERGETIKA 23

Usporedba cijena
9

8 Ugljen
Prirodni plin
7 Nafta
Nuklearna goriva
6

5
$/106Btu

0
1970
1971
1972

1973
1974
1975
1976

1977
1978
1979
1980
1981

1982
1983
1984
1985

1986
1987
1988
1989
1990

1991
1992
1993
1994

1995
1996
1997

OPĆA ENERGETIKA 24

12
 Nafta i zemni plin

OPĆA ENERGETIKA 25

• Sirova nafta i zemni plin su smjese različitih ugljikovodika, s primjesama dušika, kisika,
sumpora i ostalih kemijskih elemenata.
• Glavni sastavni dio nafte su naftenski ugljikovodici (cikloparafini), te u manjim
količinama parafinski ugljikovodici (alkani) i aromatski ugljikovodici.
• U nalazištima nafte redovito se pojavljuje i zemni plin.
• Nafta se vadi pomoću bušotina koje mogu biti na kopnu i moru, a ostvaruje se na tri
načina:
- prirodnom erupcijom,
- pomoću dubinskih crpki
- podizanjem plinom (utiskivanjem plina smanjuje se gustoća nafte a onda i tlak, što
omogućava djelovanje kao kod eruptivnog nalazišta)
• Do postrojenja za preradu (rafinerija), nafta se dovodi:
- naftovodima
- brodskim i željezničkim prijevozom
• Osnovni derivati nafte su: rafinerijski plin, ukapljeni plin, benzini, petrolej, plinska ulja,
loživa ulja i neenergetski produkti (maziva, motorna ulja, kruti produkti).
• Tekuća goriva – produkti destilacije nafte imaju brojne tehnološke prednosti u odnosu
na kruta goriva (npr. ugljen): veća toplinska vrijednost, bolje miješanje sa zrakom i
potpunije izgaranje, sadrže manje pepela i vode, itd.)

OPĆA ENERGETIKA 26

13
• Zemni plin sastoji se od metana, etana, propana, butana, manjim dijelom pentana,
heksana i viših ugljikovodika, te ostalih primjesa (dušik, ugljični dioksid, sumporni
dioksid, helij itd.)
• Ukoliko se plin nalazi zajedno s naftom, u njemu se redovito nalaze određene količine
viših ugljikovodika koje su pri normalnoj temperaturi u tekućem stanju (NGL –natural
gas liquids)
• Eksploatira se kao i nafta, bušotinama na kopnu i moru.
• Do potrošača ili postrojenja za preradu, plin se dovodi:
- plinovodima
- transportom u ukapljenom stanju (zauzima ~600 puta manje prostora u odnosu na
plinovito stanje):
LNG - liquified natural gas (UPP – ukapljeni prirodni plin)
LPG - liquified petroleum gas (UNP – ukapljeni naftni plin)
• Plinovita goriva imaju brojne prednosti u odnosu na tekuća a pogotovo u odnosu na
kruta goriva: pri izgaranju ne ostavljaju krute ostatke ni pepeo, manje su količine štetnih
otpadnih plinova, bolje se miješaju sa zrakom, jednostavnija je izvedba plinskih ložišta,
lakša je regulacija izgaranja, itd.

OPĆA ENERGETIKA 27

Uljni škriljci i bituminozni pijesak

• Uljni škriljci su sedimentno stijenje s određenom količinom raspršenih organskih tvari –

ugljikovodika.
• Bituminozni pijesak je smjesa pijeska, mineralnih materijala i bitumena.
• Uljni škriljci najčešće se nalaze neposredno ispod površine tla u slojevima, slično kao
ugljen.
• Za razliku od nafte i plina, ugljikovodici u uljnim škriljcima i bituminoznom pijesku su
u krutom stanju, pa je eksploatacija otežana (potrebna je rafinacija i odjeljivanje ulja).
• Drugi je problem u maloj količini ulja u ukupnoj količini rude (raspon od nekoliko litara
do nekoliko stotina litara po toni), pa je iskorištavanje najčešće ekonomski neopravdano.
Zbog toga ni rezerve ovih energenata nisu dobro utvrđene osim na nalazištima s većim
udjelom ulja (Estonija, Kanada).
• Odjeljeno ulje se mora dalje prerađivati, najčešće u sintetičku sirovu naftu, pri čemu
dolazi do ispuštanja većih količina štetnih plinova na bazi sumpora i dušika.

OPĆA ENERGETIKA 28

14
 Nuklearna goriva

• Prirodna nuklearna goriva za fisiju:

- Uran (U-235)
- Torij (Th-232)
• Uran i torij dobivaju se iz ruda koje moraju imati određeni postotak urana odnosno torija
da bi se eksploatacija ekonomski isplatila (postotak urana u rudi je najčešće ispod
0.1%).
• Za fisiju se koriste i umjetna nuklearna goriva:
- Uran U-233 (dobiva se iz Th-232)
- Plutonij Pu-239 (dobiva se iz U-238)
• Nuklearna goriva se u energetske svrhe primjenjuju isključivo za proizvodnju električne
energije. Npr. iz 1 grama U-235 dobije se ~ 25000 kWh električne energije (prosječna
godišnja potrošnja el. energije 7 kućanstava u RH).
• Prirodna nuklearna goriva za fuziju:
– deuterij (D) ili teški vodik
– litij (Li)

OPĆA ENERGETIKA 29

Geotermička energija
• Geotermička energija podrazumijeva
energiju nagomilanu u unutrašnjosti
Zemljine kore u obliku vruće vode odnosno
pare (hidrogeotermička energije), te
topline suhih stijena.
• Za sada se iskorištava vruća para i voda
koja na površinu izvire prirodnim putem, te
eventualno preko odgovarajućih bušotina s
manjih dubina.
• Za iskorištavanje toplinske energije suhih
stijena u unutrašnjosti zemljine kore, te
vode i pare na većim dubinama još nema
prihvatljivog tehno-ekonomskog rješenja.
• Iskorištavanje je moguće za:
- grijanje i pripremu tople vode
- proizvodnju električne energije
(para pri većim temperaturama)
- neenergetske namjene

OPĆA ENERGETIKA 30

15
 Neke pretvorbe prirodnih oblika energije u
prikladnije oblike
Isplinjavanje ugljena:
• postupci kojim se djelovanjem topline iz ugljena izlučuju plinovite i tekuće tvari, pri
čemu ne dolazi do kemijske promjene:
a) švelovanje – pri temperaturama 500-600oC, najčešće se koristi mrki ugljen, a rjeđe
kameni ugljen
b) koksiranje – pri temperaturama do 1100oC, redovito se koristi kameni ugljen
- provodi se grijanjem bez pristupa zraka
- produkti:
- koks i koksni plin
- polukoks
- katran, benzol, amonijak itd.

OPĆA ENERGETIKA 31

Rasplinjavanje ugljena:
• kemijski proces kojim se gorivi sastojci ugljena pretvaraju u gorive plinove izgaranjem,
uz pepeo kao kruti ostatak
- postoje dvije vrste rasplinjavanja:
a) u plinskim generatorima
b) podzemno rasplinjavanje – u nalazištima ugljena, najčešće kod onih gdje više
nije ekonomski isplativo vađenje ugljena, a postoje uvjeti za rasplinjavanje
- produkti: različite vrste plinskih goriva

Degazolinaža prirodnog plina:

• postupak kojim se vrši prerada prirodnog plina, izdvaja se tekući naftni plin i pripremaju
plinovi za direktnu potrošnju (etan, propan, butan itd.)

OPĆA ENERGETIKA 32

16
Destilacija nafte:
• osnovni postupak prerade nafte kojim se postupno izdvajaju mješavine srodnih ugljikovodika sa
sličnim fizikalnim osobinama
• destilacijom se na određenim temperaturama izdvajaju komponente – frakcije različitih
temperatura isparavanja, i to u tri faze: zagrijavanje, isparavanje i kondenzacija
• vrste destilacije nafte: atmosferska, vakuumska, destilacija pod tlakom itd.
• osnovni produkti:
- rafinerijski plin iskorištava se kao gorivo u rafinerijama i industriji ili kao sirovina u
kemijskoj industriji
- ukapljeni plinovi iskorištavaju se u industriji i kućanstvima kao gorivo
- tehnički ili specijalni benzini ne koriste se za energetske svrhe
- motorni benzin se koristi se za pogon motora s unutrašnjim izgaranjem
- teški benzini se koriste za razne neenergetske namjene, te eventualno za proizvodnju
nekih plinova
- petrolej se koristi kao gorivo
- gorivo za mlazne motore je smjesa benzina i petroleja
- dizelsko gorivo (vrlo lako, lako srednje i teško) služi za pogon dizel motora
- neenergetska ulja
- ulja za loženje (ekstralako, lako, srednje i teško loživo ulje) upotrebljava se za loženje
peći za grijanje, parnih kotlova, za tehnološke peći, za pogon brodova i kao zamjensko
gorivo u plinskim elektranama
- kruti produkti su parafin, bitumen, petrolkoks itd.
OPĆA ENERGETIKA 33

Destilacija nafte:

OPĆA ENERGETIKA 34

17
 Pretvorba kemijske energije u unutrašnju termičku
energiju
• Izgaranje je proces pretvorbe kemijske energije sadržane u nekom gorivu u unutrašnju
termičku energiju (kinetička energija molekula koje se gibaju i potencijalna energija
molekula kao posljedica privlačnih i odbojnih sila koje djeluju među njima).
• Proces izgaranja je kemijska reakcija različitih tvari (goriva u svim agregatnim stanjima)
u dodiru s kisikom, a produkti izgaranja su plinovi i pepeo.
• Osim goriva i zraka, za početak procesa izgaranja je potrebna dovoljno visoka
temperatura zapaljenja, a za nastavak izgaranja je potrebno osigurati odvođenje nastale
topline.
• Izgaranje se vrši u ložištima, a dobivena termička energija može se koristiti u obliku:
- korisne energije (npr. toplina za grijanje prostorija)
- transformirane energije za daljnju transformaciju (npr. toplina za zagrijavanje vode i
proizvodnju vode u parnom kotlu)
• Ložišta moraju biti tehnički prilagođena određenoj vrsti goriva, a nekad mogu biti
prilagođena i za različite vrste goriva.
• Parni kotao je izmjenjivač topline koji toplinu oslobođenu izgaranjem goriva dovodi
vodi i vodenoj pari, da bi se na izlazu iz parnog kotla dobila vodena para pri određenom
tlaku i temperaturi.

OPĆA ENERGETIKA 35

<-Osnovni prikaz parnog kotla

Elementarni princip rada

parnog kotla ->

OPĆA ENERGETIKA 36

18
 Pretvorbe unutrašnje termičke energije u mehaničku
energiju
Osnovne vrste pretvorbe:
a) Preko klipnih strojeva:
- parni klipni strojevi koriste vodenu paru koja se u cilindar dovodi izvana
- motori s unutrašnjim izgaranjem koriste gorivo koje izgara unutar cilindra:
- Otto proces
- Sabathe proces ili kombinirani dizel proces

b) Preko turbina (motori s vanjskim izgaranjem):

- parna turbina koristi vodenu paru kao pogonski medij
- plinska turbina kao pogonski medij koristi smjesu zraka i plinova izgaranja

OPĆA ENERGETIKA 37

“Toplinski stroj”

W=Qin-Qout Tout
Spremnik topline (ulaz) η = 1−
Tin Tin
W Q in − Q out ( Carnot-ov idealni proces )
η≈ =
Qin Q in Q in

Mehanička
Stroj W
energija

Qout

Spremnik topline (izlaz)

Tout

OPĆA ENERGETIKA 38

19
 Termoelektrane
• Energetske transformacije: kemijska energija – unutrašnja termička energija – kinetička
energija – mehanička energija – električna energija
• Vrste:
a) Dizel termoelektrane
b) Plinske termoelektrane
c) Parne termoelektrane
______________________
d) Kombinirane plinsko-parne elektrane ili kombi elektrane
e) Kogeneracijske termoelektrane ili termoelektrane-toplane (parne i kombi)

• Osnovni podaci:
- vrsta goriva koje koristi (može biti samo jedno ili više vrsta)
- maksimalna snaga i tehnički minimum
- specifični potrošak topline i korisnost
- brzina i troškovi pokretanja i zaustavljanja
- brzina promjene snage
- napon na kojemu je TE priključena na električnu mrežu
- faktor snage
itd.

OPĆA ENERGETIKA 39

Osnovna shema parne termoelektrane

Parni kotao – proizvodi vodenu paru

Kondenzator – kondenzira paru na izlazu iz turbine
Turbina – pretvara unutrašnju termičku energiju pare u kinetičku energiju mehaničku
energiju – rotaciju osovine koja pokreće stator električnog generatora
Generator – pretvara mehaničku u električnu energiju
Crpka – omogućava cirkulaciju pare u zatvorenom krugu

OPĆA ENERGETIKA 40

20
 Prostorna shema parne termoelektrane (na ugljen)

Dimnjak

parovod
generator
turbina Transformator +
skladište ugljena el. postrojenje

traka za transport uglja

(parni kotao) kondenzator
rijeka ili more

rashladna voda

OPĆA ENERGETIKA 41

Kako bi to mali Ivica objasnio

OPĆA ENERGETIKA 42

21
 Pretvorbe i efikasnost u termoelektrani
TE GORIVO
gubici
ložište
1-3% gubici
Prijenosna mreža
TOPLINA 2-4%
gubici gubici
kotao Distribucijska mreža
5-8% 4-12%

PARA potrošači

turbina+kond. gubici
ca 50%
MEH. ENERG.
gubici npr.
generator
1-2%
273 + 527
ELEKTR. ENERG. η ≈ 1− = 0,53
273 + 17
transformator gubici
0.5-1%
ELEKTR. ENERG.
OPĆA ENERGETIKA 43

• Primjer 1: koliko treba ugljena za 12-satni rad el. radijatora snage 1000 W?
1000W*12h = 12kWh
Gubici energije u distributivnoj i prijenosnoj mreži: 15% ==> treba proizvesti X kWh,
0,85 * X = 12kWh ==> X = 12 / 0,85 = 14,1kWh
Pretvaranje u MJ: 1 kWh=3,6 MJ ==> 14,1kWh = 50,8MJ
Efikasnost termoelektrane na ugljen je oko 38% ==> za proizvodnju 50,8MJ el. en. treba
50,8MJ / 0,38 = 133,7MJ unutrašnje kemijske energije ugljena
Ogrjevna moć kamenog ugljena ugljena: npr. 25,5 MJ/kg (TE Plomin) ==> treba nam
133,7MJ / 25,5 MJ/kg = 5,2 kg

• Primjer 2: koliko to košta?

Samo gorivo: 5,2kg ugljena u nabavi, uključujući prijevoz (velike količine za
termoelektranu) ~ 0,36 kn/kg ==> 5,2kg * 0,36 kn/kg = 1,87kn
Ukupna proizvodna cijena: je ~ 3,5USc/kWh = 0,22kn/kWh ==> 14,1 kWh košta 0,22
kn/kWh * 14,1 kWh = 3,1 kn (+PDV)
Potrošač plaća za 12kWh:
u višoj tarifi: 0,61 kn/kWh ==> ukupno 12x0,61 = 7,3 kn (+PDV)
u nižoj tarifi: 0,32 kn/kWh ==> ukupno 12x0,32 = 3,8 kn (+PDV)

OPĆA ENERGETIKA 44

22
 • Primjer 3: koliko bi isto koštalo potrošača ako se grije na prirodni plin iz
mreže?
12kWh = 3,6x12 = 43,2 MJ
Ogrijevna moć prirodnog plina: 33,3 MJ/m3 ==> treba 43,2MJ / 33,3 MJ/m3 = 1,3 m3
plina
Cijena plina za kućanstva: ~ 2kn/m3 (u zagrebačkoj plinari) ==> ukupni trošak:
2kn/m3 * 1,3 m3 = 2,6 kn (+PDV)

• Za domaći rad:
Koliko bi potrošača koštalo grijanje na ukapljeni plin (iz boce), uz pretpostavku iste
količine korisne energije (12 kWh)?

OPĆA ENERGETIKA 45

Iskorištavanje geotermalne energije

za proizvodnju el. energije

Varijanta 1: Direkno iskorištavanje

vodene pare za pokretanje parne turbine
(Tpare>150oC)

Varijanta 2: Vodena para preko

izmjenjivača topline zagrijava medij u
sekundarnom krugu koji ima niže vrelište
(100oC<Tpare<150oC)

OPĆA ENERGETIKA 46

23
Osnovna shema plinske termoelektrane
Gorivo (plin ili ekstra lako loživo ulje)

a) Otvoreni proces

El. energija

Osovina

Zrak Smjesa zraka i plinova izgaranja

K – Kompresor upija zrak iz okoline i komprimira ga do određenog tlaka

KI – Komora izgaranja: dovedeni komprimirani zrak miješa se s gorivom koje izgara (plinovi
izgaranja)
T – Turbina: plinovi izgaranja ekspandiraju u turbini koja pokreće generator i kompresor
G – Generator
M – Motor za pokretanje kompresora

OPĆA ENERGETIKA 47

Gorivo
b) Otvoreni proces uz zagrijavanje zraka
nakon kompresije
Smjesa zraka i
plinova izgaranja

Z – Zagrijač zraka

Zrak

c) Zatvoreni proces
Gorivo Plinovi
Zrak Izgaranja

OPĆA ENERGETIKA 48
Rashladna voda

24
Presjek plinske turbine

OPĆA ENERGETIKA 49

Osnovne razlike između parnih i plinskih termoelektrana:

• parne termoelektrane imaju veći stupanj djelovanja (korisnost): ~40% parne, 25-30%
plinske
• izgradnja parnih termoelektrana je skuplja (~2:1) i duže traje
• troškovi goriva po jedinici proizvedene el. energije redovito su manji za parne
termoelektrane, pogotovo ako se radi o termoelektranama na ugljen (~1:2)
• plinske termoelektrane imaju manje troškove pokretanja i zaustavljanja
• plinske termoelektrane brže ulaze u pogon i fleksibilnije su u radu: moguća je brža
promjena snage
• plinske termoelektrane su ekološki prihvatljivije: ispuštaju manje količine štetnih
plinova
• kod plinskih termoelektrana može se javiti problem opskrbe gorivom:
- u slučaju da se plin dovodi plinovodom, potrebni su dugoročni ugovori s
isporučiteljem (vrlo često samo jednim)
- u varijanti kad se koristi ukapljeni plin, ovog problema nema, ali su troškovi (cijena
plina) znatno veći

OPĆA ENERGETIKA 50

25
 Kombinirane plinsko-parne termoelektrane (kombi TE)

• osnovna ideja: otpadna toplina na izlazu iz

plinske turbine iskorištava se za
zagrijavanje vode – pripremu pare koja
pokreće parnu turbinu
• na taj način povećava se ukupni stupanj
djelovanja, trenutno je to nešto više od
50%, a razvojem tehnologije se očekuje
dostići do 60%
• moguće je više varijanti ovisno o broju
generatora i načinu povezivanja turbina:
• Multi-shaft
- po jedna plinska i parna turbina, svaka
pokreće svoj generator
- dvije (ili više) plinskih turbina i jedna
parna turbina
• Single-shaft
- po jedna plinska i parna turbina na
zajedničkoj osovini, s jednim
generatorom

OPĆA ENERGETIKA 51

Multi-shaft

OPĆA ENERGETIKA 52

26
 Single-shaft

OPĆA ENERGETIKA 53

Termoelektrane - toplane

• Unutrašnja termička energija vodene pare dobivene u kotlu termoelektrane može se dijelom
iskoristiti za direktnu industrijsku potrošnju, a drugi dio se privodi parnoj turbini za proizvodnju
električne energije.
• Otpadna toplina iz turbine se može preko toplovodne mreže iskoristiti za grijanje.
• Ukupni stupanj djelovanja (ukupna izlazna energija – toplinska i električna u odnosu na ulaznu
unutrašnju kemijsku energiju goriva) na ovaj način može dostići i preko 90%.
• Zbog gubitaka energije u toplinskoj mreži stvarni stupanj djelovanja je manji.

Tehnološka para za industriju

Generator
Gorivo Kotao

Parna turbina Otpadna toplina

Kondenzator Rashladna voda

Pumpa OPĆA ENERGETIKA 54

27
 Kombi termoelektrana - toplana

Otpadni
plinovi

Gorivo Izmjenjivač
topline
Generator 2

Parna turbina
Komora izg.

Kompresor Plinska turbina Generator 1 Otpadna toplina

Zrak

OPĆA ENERGETIKA 55

Nuklearne elektrane
• Nuklearne elektrane mogu se smatrati i kao podvrsta termoelektrana, budući da je osnovna
funkcionalna razlika jedino u načinu dobivanja vodene pare.
• Toplinsku energiju osigurava kontrolirana lančana reakcija nuklearnog goriva.

OPĆA ENERGETIKA 56

28
 Osnovni djelovi nuklearne elektrene su:
• Nuklearni reaktor – uređaj u kojemu se održava
kontrolirana nuklearna reakcija, a proizvedena
toplina se odgovarajućim prijenosnim medijem
izvodi iz reaktora
• Parogenerator – izmjenjivač topline u kojem
rashladno sredstvo reaktora predaje dio svoje
toplinske energije vodi odnosno pari u
sekundarnom krugu nuklearne elektrane.
Primarno – reaktorsko
postrojenje • Cirkulaciona crpka rashladnog sredstva
reaktora omogućava cirkulaciju rashladnog
sredstva u primarnom krugu reaktora
• Tlačnik – održava potreban tlak i kompenzira
promjene volumena rashladnog sredstva uslijed
promjene temperature
• Zaštitna posuda (kontejment) – služi za smještaj
i zaštitu primarnog kruga NE i dijela
reaktorskog pomoćnog postrojenja
Sekundarno • Klasični sistemi – dijelovi NE koji se nalaze i u
postrojenje TE (turbina, generator, kondenzator, crpke)

OPĆA ENERGETIKA 57

Jezgru reaktora (tip PWR) čine:

- Gorivi elementi: cijevi od specijalnih legura ispunjene UO2
- Regulacijske i zaustavne šipke
- Moderator: ima funkciju usporavanja procesa fisije (neutrone)
- Rashladni fluid
- Konstrukcijski elementi

Nuklearne elektrane se obično dijele s obzirom na vrstu rashladnog sredstva reaktora:

1. Reaktori hlađeni i moderirani običnom vodom pod tlakom, PWR (Pressurized Water
Reactor) – npr. NE Krško
2. Reaktori hlađeni i moderirani kipućom vodom, BWR (Boiling Water Reactor)
3. Reaktori hlađeni i moderirani teškom vodom, HWR (Hevy Water Reactor)
4. Reaktori hlađeni plinom i moderirani grafitom, GCR (Gas Cooled Reactor), AGR
(Advanced Gas Reaktor), HTGR (High Temperature Gas Reaktor)
5. Brzi oplodni reaktori hlađeni tekućim metalima, nemaju moderatora, LMFBR
(Liquid Metal Fast Breeder Reactor)

OPĆA ENERGETIKA 58

29
 NE Krško

1 – reaktor 5 – visokotlačni dio turbine

2 – crpke 6 – niskotlačni dio turbine
3 – parogeneratori 7 – generator
4 – tlačnik 10 - kondenzator OPĆA ENERGETIKA 59

Karakteristike NE:
• Dobre:
- niska cijena goriva (po jedinici
proizvoedene el. energije)
- nema ispuštanja štetnih plinova u
atmosferu
• Loše:
-veliki investicijski troškovi
-nema fleksibilnosti u radu
-problem s tretmanom i skladištenjem
nuklearnog otpada

OPĆA ENERGETIKA 60

30
 Vrste, osnovne karakteristike i pretvorbe
obnovljivih izvora energije

1. Biomasa i bioplin
2. Otpad
3. Energija vodnih snaga
4. Energija vjetra
5. Energija mora
6. Energija sunčeva zračenja

Rezerve obnovljivih izvora energije

- iako su praktički neograničene, može se govoriti o rezervama u smislu mogućeg
stupnja iskorištenja (eventualno u odnosu na ukupni energetski potencijal)

OPĆA ENERGETIKA 1

Zajedničke karakteristike
- najčešće obnovljivi izvori energije imaju veliki ukupni energetski potencijal, ali:
- s malim mogućnostima efektivnog iskorištenja
- niska energetska koncentracija
- nestalnost u vremenu
- većina obnovljivih izvora energije nije prikladna za direktnu potrošnju (s izuzetkom
npr. drva), a također su rijetki slučajevi da se može uskladištiti
- većina obnovljivih izvora energije trenutno nije ekonomski konkurentna klasičnim
neobnovljivim izvorima (veliki investicijski troškovi i relativno amli stupanj
korisnosti)
- ova mana se donekle može ublažiti raznim poreznim olakšicama i poticajima kojima
se stimulira razvoj i korištenje obnovljivih izvora energije
- osnovne prednosti obnovljivih izvora energije su:
- obnovljivost u smislu mogućnosti dugoročnog razvoja i korištenja
- niski (nikakvi) varijabilni troškovi
- općenito mali utjecaj na okoliš

OPĆA ENERGETIKA 2

1
 Biomasa i bioplin
a) Drvna biomasa (ubiranje prirodnorastućeg drveća, ciljani uzgoj brzorastućeg drveća, ostaci iz
šumarstva, drvne i ostale industrije)
b) Nedrvna biomasa (ostaci, sporedni proizvodi i otpad iz poljoprivrede)
c) Biomasa životinjskog podrijetla (otpad i ostaci iz stočarstva)

Udio biomase u ukupnoj svjetskoj potrošnji energije: ~15% (razvijene zemlje ~3%, nerazvijene ~38%)
Energetski sadržaj biomase:
- drvo: 8-19 MJ/kg
- životinjski izmet: 6-17 MJ/kg
Primjena:
- direktno iskorištavanje (grijanje, priprema tople vode)
- proizvodnja tzv. biogoriva (etanol, metanol, biodizel...)
- proizvodnja električne energije ili kogeneracija
Bioplin:
- dobiva se procesom anaerobnog truljenja, najčešće od životinjskog izmeta (metan)
- ogrjevna moć: ~25 MJ/l
- može se koristiti u kućanstvima kao supstitucija za prirodni odnosno ukapljeni plin,
ili u kogeneracijskim postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije

OPĆA ENERGETIKA 3

Otpad
- podrazumijeva komunalni i industrijski otpad primjenjiv za termičku obradu (izgaranje)
- moguće iskorištavanje za:
- kogeneraciju toplinske i električne energije (izgaranje krutog otpada)
- proizvodnja deponijskog plina i bioplina
- koristi se uglavnom u razvijenim industrijskim zemljama
- velika nehomogenost u ogrjevnoj moći (od negativno do ~40 MJ/kg)
- komercijalno iskorištavanje zahtjeva relativno velike količine otpada, tj. ograničeno je na veće
gradove
- računa se da je za grad od oko 1.000.000 stanovnika ekonomski isplativa izgradnja
kogeneracijskog postrojenja u spalionicama otpada

OPĆA ENERGETIKA 4

2
Primjer: kogeneracijsko postrojenje s 2 kotla loženim na komunalni otpad i jednim kotlom
loženim na otpadno drvo i slamu

OPĆA ENERGETIKA 5

Energija vodnih snaga

Uređaji:
- Pretvorba potencijalne energije vode u mehaničku energiju: VODNE TURBINE
- Pretvorba mehaničke energije u potencijalnu energiju vode: CENTRIFUGALNE PUMPE
- 1. + 2.: REVERZIBILNA PUMPA-TURBINA

HIDROELEKTRANE

KLASIČNE REVERZIBILNE
HIDROELEKTRANE HIDROELEKTRANE

PROTOČNE AKUMULACIJSKE

PRIBRANSKE DERIVACIJSKE

OPĆA ENERGETIKA 6

3
 Proizvodnja električne energije iz HE:
- bruto hidroenergija
- tehnički iskoristiva hidroenergija
- proizvodnja 1999. g.

Po kontinentima
- tehnički iskoristiva hidroenergija
- proizvodnja 1999. g.

OPĆA ENERGETIKA 7

OPĆA ENERGETIKA 8

4
 Hidroelektrane
Snaga i energija HE:

W = m⋅g ⋅h
Potencijalna energija:

W m V ⋅ρ V
Snaga: P= = ⋅g⋅h = ⋅g ⋅ h = ⋅ρ⋅g ⋅ h = q ⋅ρ⋅g ⋅ h
t t t t
ρ - gustoća vode (=1000 kg/m3)
g – gravitacijska konstanta = 9,81 ⋅10 3 ⋅ q ⋅ h [ W ]
q – protok (m3/s)
h – pad (m)
t
Energija: W = 9,81 ⋅ ∫ η( t ) ⋅ q ( t ) ⋅ h ( t ) ⋅ dt [kWh ]
0
η - ukupna korisnost HE

OPĆA ENERGETIKA 9

Osnovni podaci za hidroelektrane:

1. Instalirana snaga (MVA/MW) – nazivna snaga HE, zbroj prividne/radne snage svih generatora
2. Snaga na pragu (MW) – radna snaga koju HE može predati u mrežu (instalirana snaga
umanjena za vlastitu potrošnju)
3. Raspoloživa snaga (MW) – snaga kojom HE može raditi u određenom momentu, polazeći od
stvarnog stanja HE (raspoloživosti agregata), uz raspoloživi pad i dotok
4. Tehnički minimum (MW) – najmanja radna snaga s kojom HE može raditi
5. Moguća proizvodnja – srednja godišnja proizvodnja dobivena iz ostvarenih godišnjih
proizvodnji u duljem nizu godina ili računata na osnovu srednje vrijednosti iskoristivog
godišnjeg protoka
6. Instalirani protok (m3/s) – nazivni protok, tj. najveći protok koji odgovara nazivnoj snazi HE
7. Srednji specifični potrošak vode (m3/kWh) ili odgovarajuća krivulja specifičnog potroška u
ovisnosti o protoku i padu
8. Korisni volumen akumulacijskog bazena i energetska vrijednost (samo za akumulacijske HE)
9. Ostali podaci (nazivni napon mreže, nazivni faktor snage, srednji, minimalni i maksimalni pad
pad...)

OPĆA ENERGETIKA 10

5
 Protočne HE: Akumulacijske HE:
HE bez uzvodne akumulacije ili s -HE s dnevnom akumulacijom
akumulacijom čiji se sadržaj može isprazniti -HE s tjednom akumulacijom
za manje od dva sata rada HE s nazivnom -HE s mjesečnom akumulacijom
snagom -HE sa sezonskom akumulacijom
-HE s godišnjom akumulacijom
-HE s višegodišnjom akumulacijom
(definirano vremenom punjenja/pražnjenja akumulacije)

Primjer: Prosječni mjesečni dotoci i proizvodnja HE Peruča (1973-1997); akumulacija Peruča je sezonska
1

0.9

0.8
Proizvodnja HE Peruče (p.u.)

0.7
Dotok u Peruču (p.u.)

0.6
Dotok
0.5 Proizvodnja

0.4

0.3

0.2

0.1

0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Mjesec

OPĆA ENERGETIKA 11

Instalirani protok (snaga)

Iskoristivo kod
Minimalni protok (tehnički minimum HE)
protočne HE

12(365)
∫ q( t )dt
Srednji godišnji protok
(Srednji iskoristivi protok je uvjek manji)
Q sr =
Vsr
= 0
31536000 31,536 ⋅10 6
m3 / s[ ]
OPĆA ENERGETIKA 12

6
 Djelovi HE

• Akumulacija
• Brana, uključujući preljevno polje i temeljni ispust
• Zahvat – omogućava ulaz vode iz akumulacije u tunel ili tlačni cjevovod
• Gravitacijski dovod (otvoreni kanal ili tunel)
• Vodna komora – nalazi se na početku tlačnog cjevovoda sa svrhom da kod naglog
smanjenja opterećenja HE (zatvaranja turbina) tlak vode u cjevovodu ne poraste
iznad dozvoljene granice
• Zasunska komora – regulira dovod vode u tlačni cjevovod
• Tlačni cjevovod – dovod vode do turbine
• Strojarnica
– Vodna turbina
– Generator
– Pomoćna oprema (uzbuda, turbinski regulator, razvod ulja, sustav za hlađenje
generatora, razvod i uređaji vlastite potrošnje, električne zaštite, dizalice, odvodnja i
drenaža…)
• Blok transformator
• Odvod vode

OPĆA ENERGETIKA 13

Vodne turbine
Osnovni tipovi vodnih turbina:
- Pelton turbine: veliki padovi (H>200m) i manji protoci (Q<20m3/s)
- Fransis turbine: srednji padovi (30m<H<300m) i srednji protoci (Q<100m3/s)
- Kaplan turbine: mali padovi (H<30m) i veliki protoci (Q>200m3/s)
Napomena: granice su samo okvirne

Pelton turbina
- akciona turbina (turbina slobodnog mlaza)

OPĆA ENERGETIKA 14

7
Francis turbina
- reakciona turbina (pretlačna turbina)

OPĆA ENERGETIKA 15

Regulacija protoka (snage) Francis turbine

Lopatice sprovodnog aparata: pokreće ih servo motor, služe za regulaciju protoka

vode kroz turbinu, a njima upravlja turbinski regulator

OPĆA ENERGETIKA 16

8
Kaplan turbina
- reakciona turbina (pretlačna turbina)

OPĆA ENERGETIKA 17

Generator

Rotor
Osovina

Stator

OPĆA ENERGETIKA 18

9
 Smještaj (situacija) HE
(s otvorenim dovodnim kanalom)

OPĆA ENERGETIKA 19

Akumulacija - brana

OPĆA ENERGETIKA 20

10
Pribranska HE

OPĆA ENERGETIKA 21

Derivacijska HE - djelovi

OPĆA ENERGETIKA 22

11
Derivacijska HE – tlocrt strojarnice

OPĆA ENERGETIKA 23

Derivacijska HE – poprečni presjek strojarnice

1. TLAČNI CJEVOVOD
2. KUGLASTI ZATVARAČ
3. TURBINA
4. GENERATOR
5. HALA STROJARNICE
6. MOSNA DIZALICA
7. DIFUZORSKI ZATVARAČ
8. ODVODNI TUNEL

OPĆA ENERGETIKA 24

12
 Hidroenergetski sliv: najčešće se na jednom vodnom slivu nalazi više akumulacija i HE
Primjer: širi sliv rijeke Cetine
Ak.
Kanal Mandak
Kanal Drinovac
Kablić Ak. Buško
Blato
Kanal
Jagme Komp. b.
Lipa
Reverzibilni kanal
Buško Blato-Lipa
Kanal Kanal ~~~
Plovuča-Brda Brda-Lipa
CS Buško Blato
Pm =3x3.4MW
Pg =3x1.6MW

Cetina
Ak. Peruča
HE Orlovac
HE Peruča ~~~ Pmax =237MW
Pmax =41.6MW
Pmin =50MW
~~ Pmin =5MW

Ruda
Cetina
Komp. b. HE Đale
Đale Pmax =40.8MW
Pmin =6MW
~~ Komp. b.
Prančevići
Komp. b.
Kraljevac
Cetina

~~
~~
HE Kraljevac
HE Zakučac Pmax =46.4MW
P max=2x108+2x135MW=486MW Pmin =1MW
P min=50+80MW ~~ Cetina
~~

OPĆA ENERGETIKA 25

Crpno-akumulacijska postrojenja – reverzibilne HE

- može raditi kao elektrana (turbinski/generatorski režim) koristeći vodu iz gornjeg
akumulacijskog bazena, koji može ali ne mora imati i svoj prirodni dotok
- u crpnom/pumpnom režimu djeluje kao potrošač, tako da koristeći električnu energiju iz
mreže prebacuje vodu iz donjeg bazena u gornji
- ukupna iskoristivost takvog ciklusa je oko η= 0,7 (ako se ne računa proizvodnja iz
prirodnog dotoka u gornji bazen)
- pumpanje se obično vrši u noćnim satima, a proizvodnja električne energije danju
(obično za vrijeme vršnih opterećenja)
- ukupni energetski manjak opravdan je u sljedećim varijantama:

1. ako su troškovi proizvodnje električne energije iz termoelektrana tijekom dana veći

od troškova noćne proizvodnje, i to u iznosu većem od (1-η)*100%
2. ako se na taj način osigurava pokrivanje vršnih opterećenja, što je zamjena za
izgradnju klasičnih elektrana
3. ako se energija za pumpni režim osigura iz preljevne energije
4. ako se radi o tržišnom sustavu gdje se noćna energija može kupiti po niskoj cijeni, a
dnevna prodati po većoj cijeni (u Zapadnoj Evropi je taj omjer redovito veći od 1:2)

OPĆA ENERGETIKA 26

13
 OPĆA ENERGETIKA 27

2000

1800

1600

1400 Turbiniranje (420 MWh)

1200
P (MW)

1000 Pumpanje (600 MWh)

800

600

400 Dnevni dijagram bez RHE

200 Dnevni dijagram sa RHE

0
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23
t (h)

OPĆA ENERGETIKA 28

14
 Energija mora
1. Energija morskih struja
2. Energija valova
3. Toplinska energija mora
4. Energija plime i oseke
-za sve navedene vrste postoje više-manje definirana tehnološka rješenja (najnaprednije
za 4), ali trenutno su vrlo daleko od mogućnosti komercijalne primjene

OPĆA ENERGETIKA 29

Primjer: Elektrana na plimu i oseku

- amplituda plime i oseke ovisi o lokaciji i
datumu
- amplitude se kreću od nekoliko centimetara
pa do desetak metara, a razmak između dvije
plime je 12-24 h
- iskorištavanje je moguće na mjestu uz obalu s
dovoljno velikom amplitudom, te mogućnošću
stvaranja akumulacijkog bazena izgradnjom
brane
- mogu se koristiti turbine:
- koje rade u jednom smjeru
- koje rade u oba smjera
- koje mogu raditi i kao crpke
More

Brana

Bazen OPĆA ENERGETIKA 30

15
Princip rada (dvosmjerna crpka-turbina):

Razina mora u
H bazenu Razina mora
1
7 8
6

5
3
4 Hmin

Pumpni rad Turbinski rad

OPĆA ENERGETIKA 31

16
 Energija vjetra
• Energija vjetra Æ kinetička energija, ovisi o kvadratu brzine.
• Snaga vjetroelektrane Æ proporcionalna površini lopatica i trećoj potenciji brzine vjetra:
(P ~ k*S*v3)
• Prethodno vrijedi za brzine vjetra veće minimalne radne brzine (npr. 4 m/s), a manje od
brzine vjetra pri kojoj se dostiže nazivna snaga turbine/generatora (npr. 12 m/s)
• Za veće brzine vjetra, snaga se održava približno konstantna (postoje različiti načini
regulacije), sve do maksimalne brzine vjetra (npr. 22 m/s) pri kojoj se vjetroelektrana
isključuje
električna
snaga, kW

700
k – konstanta, ovisna o konstrukciji
vjetroelektrane (lopatica) 600

S – površina lopatica 500

v – brzina vjetra
400

300

200

100

0
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22
OPĆA ENERGETIKA
brzina vjetra na visini osi rotora vjetrogeneratora, m /s 1

Pretvorba kinetičke energije vjetra u mehaničku energiju: zračne turbine (vjetroturbine)

- s horizontalnom osovinom (dvije ili tri lopatice)
- s vertikalnom osovinom

OPĆA ENERGETIKA 2

1
 OPĆA ENERGETIKA 3

Instalirana snaga vjetroelektrana u Evropi

• Prosječna stopa rasta instalirane
snage VE u svijetu (1993-2003):
31%
• Godišnja vrijednost industrije
vjetroenergetike: cca. 7x109 EUR
• Dominantnu poziciju u
proizvodnji vjetroelektrana imaju
Njemačka, Danska i Španjolska
(više od 85%)
• Krajem 2004. godine instalirana
snaga vjetroelektrana:
– 47 GW u svijetu
– 34 GW u EU (podmiruje oko 2%
ukupnih potreba za el.en.)
(usporedba: ukupno Hrvatska ima
3.7 GW snage u svim
elektranama)
• Procjenjuje se da će 30-35%
investicija u nove elektrane u
slijedećih 10-15 godina odlaziti u
vjetroelektrane

OPĆA ENERGETIKA 4

2
U pretvorbi kinetičke energije vjetra u mehaničku 55-65%
energiju stvarno se iskorištava samo razlika brzine
vjetra na ulazu i izlazu iz rotorskog područja
vjetroturbine.
Teoretski maksimum je 59%, a praktično se kreće
od 35% do 45%. 100%

Na osovinu vjetroturbine je vezan generator:

- indirektno preko prijenosnika
- direktno
Generator može biti:
- asinhroni (češće): jeftiniji
- sinhroni: skuplji ali bolji s obzirom na
pogonske karakteristike

OPĆA ENERGETIKA 5

Varijante s asinhronim generatorom: Varijante sa sinhronim generatorom:

OPĆA ENERGETIKA 6

3
 Djelovi vjetroelektrane (primjer sa sinhronim generatorom):
1 G la v n i n o s a c
9 10 12 13 14 2 P o g o n z a k r e t a n j a g o n d o le
3 O s o v in s k i r u k a v a c
4 G e n e ra to r
5 R o to r
6 A d a p t e r lo p a t i c e
7 P o g o n z a k r e t a n j a lo p a t i c e
8 L o p a tic a
1 9 O p la ta g o n d o le
10 Top box
2 11 H ub box
3 12 M je r n a s t a n ic a z a v j e t a r
4 13 D iz a l i c a
14 V e n t il a t o r
15 15 T o ra n j
11 5 6 7 8

OPĆA ENERGETIKA 7

Priključak vjetroelektrane na električnu mrežu:

SN
MREŽA
Vjetroelektrane se grade u rasponu snaga od
nekoliko kW do nekoliko MW

Mogu se smjestiti na: Prekidač za odvajanje i

obračunsko
- kopnu mjerno mjesto

- moru (tzv. off-shore) kWh

SN VOD
kvarh
Vjetroelektrane se mogu instalirati:
- nezavisno od električne mreže, redovito u SN
kombinaciji s nekim drugim izvorom
električne energije (npr. dizel generator) ili sa
akumulatorskim baterijama
0,4 kV
- u većem broju kao vjetropark, međusobno
električki povezane, te preko transformatora spojene Glavni
na električnu mrežu Generatorski
prekidač
prekidač
kompenzacije Trošila

Vjetrogenerator Kompenzacija
AG

VJETROELEKTRANA

OPĆA ENERGETIKA 8

4
 Općenita shema vjetroelektrane priključene na električnu mrežu:

•Obični asinhroni
•DA •Double-fed asinhroni
Regulacija •NE •Sinhroni
•stall
•pitch
OPĆA ENERGETIKA 9

Priključak vjetroparka na električnu mrežu:

Vjetroelektrana
Kabel 10 kV

Prekidac/ Dalekovod
VG VG VG VG rastavljac 110 kV
Transformator
110/10 kV

VG VG VG VG

.
. .
. . kWh
. kVArh
.
.

VG VG VG VG
Trafostanica
110/10 kV

Mjerenje
energije

Generator (690 V) Blok trafo 0,69/10 kV Mreža 110 kV

Mjenjacka
kutija ~

OPĆA ENERGETIKA 10

5
Male vjetroelektrane (do nekoliko desetaka kW)
mogu se koristiti za “kućnu” upotrebu, u
slijedećim varijantama:
- kao dodatni izvor, uz primarno napajanje iz
električne mreže ili kućnog agregata
- kao autonomni izvor, sa sustavom rezervnog
napajanja iz baterija koje se pune iz viška
proizvodnje vjetroelektrane
Koristi se isključivo asinhroni generator.

OPĆA ENERGETIKA 11

Zračna
turbina+generator
(400 W-100 kW)

Stup
(15-50 m)

Prekidač Brojilo

Razvodna ploča

Inverter

OPĆA ENERGETIKA 12

6
 Razvoj tehnologije vjetroelektrana
Dobre strane:
- nema troškova za gorivo
- visoka pouzdanost rada postrojenja
- nema zagađivanja okoline

Loše strane:
- još uvjek visoki troškovi izgradnje
- promjenjivost (nestalnost) brzine, a time i
nepouzdanost proizvodnje Æ ne može se
garantirati snaga
- niski godišnji faktor angažiranja (oko 0,2%)

Wgod
f .a. =
Pmax ⋅ 8760
Wgod – godišnja proizvodnja
Pmax – maksimalna snaga

OPĆA ENERGETIKA 13

Energija sunčeva zračenja

Solarna konstanta: ukupna energija sunčeva zračenja na vanjski rub atmosfere, prosječno 1,37
kW/m2
Pod optimalnim uvjetima, na površini Zemlje se može dobiti 1 kW/m2, a stvarna vrijednost
ovisi o lokaciji, godišnjem dobu, dobu dana, vremenskim uvjetima itd.
U Hrvatskoj, prosječna vrijednost dnevne insolacije na horizontalnu plohu je 3-4,5 kWh/m2
Najčešća primjena: pretvorba sunčeve energije u toplinsku energiju (tzv. niskotemperaturno
područje), za pripremu tople vode i eventualno grijanje

Problemi:
- mala gustoća energetskog toka
- velika oscilacija intenziteta zračenja
- veliki investicijski troškovi Æ neekonomično u
usporedbi s klasičnim izvorima energije (trenutno)

Malo povijesti: tiskara na sunčev pogon (1878.g.)

A – solarni kolektor
B – parni stroj
C - kotao

OPĆA ENERGETIKA 14

7
 Vrste solarnih energetskih sustava:

1. Niskotemperaturni aktivni solarni sustavi

- kolektori i toplinske crpke, toplisko područje 20-200oC
- priprema tople/vruće vode i pare
- stupanj korisnosti: 25-50%
- visoki stupanj tehničke zrelosti, a uglavnom i komercijalne
2. Pasivni solarni sustavi
- prirodno grijanje prostora, npr. staklenici

3. Solarne termoelektrane-toplane
- tehnološki kompletno rješeno, ali daleko od komercijalne primjene
- efikasnost: 15-30%

4. Fotonaponski sustavi
- realiziraju se preko fotonaponskih pretvornika koji pretvaraju sunčevo zračenje u
električnu energiju (direktna pretvorba)
- modularna izvedba, široki dijapazon primjene, nizak stupanj efikasnosti (do 10% za
jeftine izvedbe s amorfnim silicijem, do 25% za skuplje izvedbe )
- još uvijek ekonomski nerentabilni
- mogu se koristiti kao autonomni izvori el. energije (iako rijetko), u kombinaciji s nekim
drugim izvorom energije ili priključeni na električnu mrežu

OPĆA ENERGETIKA 15

Solarni kolektor

3. Aluminijsko kućište elektrostatski plastificirano

7. Direktno ubrizgana poliuretanska izolacija
8. Aluminijska ploča 0.3 mm
9. Sigurnosno kaljeno staklo 4 mm
10. Bakrene cijevi
11. Sabirna bakrena cijev
12. Mineralna vuna s aluminijskom folijom
13. Aluminijski absorber premazan specijalnim premazom

OPĆA ENERGETIKA 16

8
Solarno grijanje i priprema tople vode (uz dogrijavanje)

OPĆA ENERGETIKA 17

Solarna elektrana

OPĆA ENERGETIKA 18

9
 Fotonaponske (solarne) ćelije

A) Staklo
B) Antirefleksijski sloj
C) Gornji kontakt
D) N-tip Si
E) P-tip Si
F) Donji kontakt

Cijena solarnih panela

(USA, jedinice 50W)
~6000$/kW Fotoni

OPĆA ENERGETIKA 19

Autonomni sustav opskrbe el. energijom iz solarnih ćelija

Punjač
Baterije

Solarne ćelije

Istosmjerni potrošači

Inverter
Izmjenični potrošači

OPĆA ENERGETIKA 20

10
 Primjer: koliko treba m2 solarnih panela da bi se jedno kućanstvo potpuno opskrbilo
električnom energijom?
Pretpostavke:
Autonomni sustav
4 sata insolacije 1000 W/m2
4 sata insolacije 600 W/m2
4 sata insolacije 200 W/m2
Prosječne dnevne potrebe: 15 kWh
Korisnost solarnih ćelija: 10%

Rješenje:
Prosječna insolacija: (1000*4+600*4+200*4)/12 = 600 W/m2
Dobivena električna snaga: 10% * 600 W/m2 = 60 W/m2
Dobivena električna energija: 60 W/m2 * 12h = 720 Wh/m2
Potrebna površina: 15000 Wh / 720 Wh/m2 = 20,83 m2

Napomena:
- kompletni troškovi instalacije autonomnog sustava snage 3 kW (koji bi mogao podmiriti
ovakvu potrošnju) su ~ 30.000 $

OPĆA ENERGETIKA 21

Energija vodika (gorivne ćelije)

Gorivne ćelije:

Proizvodnja:
- električne energije
- topline (vruća voda)

Problemi:
- treba proizvesti vodik (prilično
skupo! – npr. elektrolizom)
- visoka cijena uređaja

OPĆA ENERGETIKA 22

11
• U principu, goriva ćelija radi slično kao baterija, samo što se ne prazni, i ne
treba ju nadopunjavati. Ona će proizvoditi energiju u obliku električne struje i
topline dok je osiguran dotok goriva
• Gorivne ćelije (gorivni elementi) su uređaji u kojima se kemijska energija
neposredno pretvara u električnu, a sastoje se od dvaju elektroda uronjenih
elektrolit
• Gorivo je kemijski element ili spoj visokog sadržaja unutarnje energije
(najčešće vodik) koje se dovodi na anodu gdje oksidira, a rezultat oksidacije je
oslobađanje elektrona koji putem vanjskog strujnog kruga (vodiči i trošila)
dolaze na katodu. Tako dobijemo korisnu električnu energiju.
• Pozitivni vodikovi ioni putuju kroz elektrolit do katode. Na katodu se dovodi
oksidacijsko sredstvo (kisik) koji se spaja s ionima vodika i elektronima koji
su prošli kroz strujni krug. Tako nastaje voda, a usput se s katode oslobađa
toplina.
• Vodikova gorivna ćelija je napona samo oko 1 V. Da bi dobili veću snagu, a
veliki broj ovakvih sklopova anoda-membrana-katoda se slažu jedna do druge
da bi dobili veći napon/snagu.
• Teoretski stupanj djelovanja je blizu 100%, a u praksi 60-80% (pada s
povećanjem temperature)
• Primjena: stacionarni izvor el.en. & vozila

OPĆA ENERGETIKA 23

OPĆA ENERGETIKA 24

12
 Energetske bilance
Energetska bilanca je statistika posebnog tipa kojom se prate tokovi energije od njezine
pojave u energetskoj privredi promatranog područja do konačne predaje neposrednim
potrošačima, odnosno pretvorbe u korisnu energiju u potrošačkim postrojenjima i
aparatima.

Svrha izrade energetske bilance je prikladan i pregledan prikaza iskorištavanja prirodnih

oblika energije, energetske pretvorbe, iskorištavanje pretvorbenih oblika energije, uvoz i
izvoz prirodnih i pretvorbenih oblika energije, energije za pogon energetskih postrojenja,
gubici energije u transportu i distribucije, te iskorištavanje pojedinih oblika energije za
opskrbu neposrednih potrošača (industrije, prometa i opće potrošnje).

Cilj izrade energetske bilance je analiza strukture proizvodnje, pretvorbi i potrošnje

energenata u nakom području na sonovu kojih se može planirati potrebni razvoj i
eventualno restruktuiranje kapaciteta za proizvodnju, pretvorbe, transport i distribuciju
energije.

OPĆA ENERGETIKA 1

Energetska bilanca izrađuje se paralelno u naturalnim jedinicama karakterističnim za

pojedine oblike energije (npr kWh za električnu energiju, m3 za plin i sl.), te u zajedničkoj
mjernoj jedinici (npr TJ) pri čemu se preračunavanje iz naturalnih jedinica ostvaruje
množenjem količina s ogrijevnim vrijednostima pojedinih oblika energije.

Energija potrebna za proizvodnju energije (“energija za energiju”):

Da bi se dobio uvid u energetsku efikasnost pojedinih energetskih procesa potrebno je

analizirati potrošnju energije u samom procesu. Za neko energetsko postrojenje trebalo
bi analizirati slijedeće:
- neposrednu proizvodnju energije u samom procesu
- potrošnju energije za proizvodnju i transport energenata koji se upotrebljava u
procesu
- energiju potrošenu za proizvodnju uređaja, opreme i objekata koji se koriste u procesu
- energiju iskorištenu za izradu strojeva s kojima su napravljeni oprema i uređaji za
promatrani objekt

OPĆA ENERGETIKA 2

1
Shematski prikaz toka energetske bilance:

OPĆA ENERGETIKA 3

Jedan alternativni i jednostavniji prikaz (USA varijanta):

OPĆA ENERGETIKA 4

2
 Tablični prikaz energetske bilance:

Ugljen Koks i sl. Sirova naft Naftni deri Plin Proizvodnj Proizvodnj GeotermalOstali obn Ukupno el Ukupno
Proizvodnja 1
Uvoz 2
Primarni energenti Ukupno raspoloživo = 1+2 3
Izvoz (-) 4
Saldo skladišta (+/-) 5
Ukupni saldo (+/-) = 3+4+5 6
Proizvodnja el. en. 7
Toplane 8
Proizvodnja koksa 9
Pretvorbeni oblici Rafinerije 10
Petrokemijska ind. 11
Ostalo 12
Vlastita potrošnja i gubici 13
Statistička pogreška 16
Finalna potrošnja 17
Industrija ukupno 18
Poljoprivreda i sl. 19
Rudarstvo 20
Građevinarstvo 21
Prerađivačka ind. 22
Hrana 23
Odjeća/obuća 24
Papir 25
Kemijska 26
Keramika/cement 27
Željezo/čelik 28
Ostala metalurgija 29
Proizvodnja uređaja 30
Ostalo 31
Kućanstva i usluge 32
Transport 33

OPĆA ENERGETIKA 5

Primjer: neki rezultati obrade energetskih bilanci Hrvatske

Potrošnja korisnih oblika energije po kategorijama potrošača

55000

45000
[10**9 kcal]

35000

25000

15000

5000

-5000
1995 1996 1997 1998
Transport 12078,7 27,2 13435 27,9 14169,9 28,2 14770,6 29
Kućanstva i usluge 21048,9 47,4 23499,2 48,8 24018,5 47,8 23938,5 47
Industrija 11279,4 25,4 11219,9 23,3 12059,5 24 12223,9 24

OPĆA ENERGETIKA 6

3
Primjer: neki rezultati obrade energetskih bilanci Hrvatske (nastavak)

Struktura primarnih oblika energije

100

75
[%]

50

25

Total: Total: Total: Total:

75 174 109 kcal 83 148 109 kcal 83 097 109 kcal 84 521 109 kcal
0
1995 1996 1997 1998

Tekuća goriva Prirodni plin Hidroenergija

Ugljen Ogrjevno drvo Uvoz el. energije
OPĆA ENERGETIKA 7

Elektroenergetske bilance

Slično kao i opća energetska bilanca, elektroenergetska bilanca prikazuje tokove

električne energije od proizvodnje/nabave iz različitih izvora, do predaje krajnjim
potrošačima po naponskim nivoima i kategorijama potrošnje, uključujući gubitke u
prijenosnoj i distribucijskoj mreži.

Svrha izrade elektroenergetske bilance je prvenstveno planiranje proizvodnje električne

energije na osnovu plana/procjene potreba krajnjih potrošača i gubitaka u mreži, a
uključuje:
- plan potrošnje električne energije (veliki potrošači, gubici prijenosne mreže, distribucijski
potrošači, vlastita potrošnja)
- plan raspložive električne energije (po vrstama elektrana + uvoz – izvoz)
- plan proizvodnje termoelektrana
- potrebe goriva za pogon termoelektrana
- plan korištenja većih akumulacija i plan proizvodnje hidroelektrana

OPĆA ENERGETIKA 8

4
 Osnovna elektroenergetska bilanca
(primjer za Hrvatsku, 2003)

OPĆA ENERGETIKA 9

Shematski prikaz elektroenergetske bilance (USA varijanta, daje i prikaz potrošnje

primarnih energenata):

OPĆA ENERGETIKA 10

5
 Regionalna energetska bilanca
Izrađuje se za određeno područje (grad, županiju, regiju i sl.):

Primjer: Regionalna energetska bilanca Splitsko – Dalmatinske županije (izrađeno 1997.)

1. Ukupna potrošnja energije kućanstava u županiji po

ložulje
vrsti energenta 9%
plin
10%
El. en. Ugljen Drvo Plin Lož ulje Uk. (TJ)
el. en.
(TJ) (TJ) (TJ) (TJ) (TJ) 47%

drvo
2188 36 1524 473 402 4623 33%
ugljen
1%

2. Ukupna potrošnja energije kućanstava u županiji prema

namjeni
Grijanje Priprema Kuhanje Netoplinska Ukupno
tople vode potrošnja
TJ 2293 429 890 1011 4623

% 49,6% 9,3% 19,3% 21,8% 100%

OPĆA ENERGETIKA 11

Industrija
23,6% - 4032,0 TJ
Opća potrošnja
36,5% - 6253,0 TJ
3. Udio sektora u neposrednoj potrošnji energije

Promet
39,9% - 6836,7 TJ Ogrjevno drvo
9,0% - 1547,3 TJ
Električna energija Kruta goriva
22,5% - 3847,0 TJ 1,9% - 330,1 TJ

Para i vrela voda

0,4% - 61,5 TJ

4. Udio energenata u neposrednoj potrošnji energije

Tekuća goriva
66,2% - 11335,8 TJ

OPĆA ENERGETIKA 12

6
 Energetika i okoliš
Ekologija:
a) znanstvena disciplina o međuodnosima živih organizama i njihove okoline
b) znanost koja izučava život i odnose živih bića u i prema okolišu (u i prema
njihovoj životnoj sredini)
c) znanost o mnogostrukim odnosima između živih organizama i okoline u kojoj
oni žive

Energetika i okoliš:
- primarno negativan utjecaj u gotovo svim vidovima eksploatacije, pretvorbi,
transporta i korištenja energenata
- mogući su i pozitivni utjecaji
- primarni problem: ravnoteža energetskih, ekonomskih i ekoloških zahtjeva

ENERGETIKA
ENERGIJA EKONOMIJA

EKOLOGIJA

OPĆA ENERGETIKA 13

Dvije razine problema:

1. utjecaj energetike na lokalne ekosustave
2. utjecaj energetike na globalni ekosustav (globalno zatopljenje, efekt
staklenika)

Osnovne vrste zagađenja okoliša

a) Emisije štetnih plinova
- lokalnog utjecaja (NOx, SOx, CO, ...)
- toksični plinovi
- staklenički plinovi (CO2, N2O, CH4, CFC-11, CFC-12,...)
- plinovi štetni za ozonski omotač (CFC-11, CFC-12, CFC-113,
trikloretilen, metilkloroform, haloni, ...)
b) Otpad
- opasni industrijski otpad (azbest, kemikalije, ...)
- neopasni otpad (gradsko smeće)
c) Ostalo
- utjecaj izgradnje i rada industrijskih postrojenja na biljke i životinje
- buka
- itd.

OPĆA ENERGETIKA 14

7
 Najbitniji utjecaji rada energetskih postrojenja na okoliš:

1. PRIDOBIVANJE GORIVA RUDARENJEM

- razaranje okoline (zemljišta),
- zagađenje zraka i vode,
- stvaranje buke,
- mijenjanje izgleda okoline,
- stvaranje otpadaka
2. ISTRAŽIVANJE I PRIDOBIVANJE NAFTE I PLINA
- zagađenje zemljišta (mora),
- degradacija zemljišta,
- neželjeno izlijevanje,
- zagađenje zraka zbog erupcije plinova,
- zagađenje površinskih i podzemnih voda
3. ISPLINJAVANJE I RASPLINJAVANJE UGLJENA
- zauzimanje i uništavanje velike površine zemljišta,
- rasipanje ugljena,
- otpadni plinovi,
- ulje i voda,
- pepeo kod rasplinjavanja

OPĆA ENERGETIKA 15

4. RAD RAFINERIJA I DEGAZOLINAŽA

- zagađenje zraka plinovima, krutim česticama i dimom,
- otpadne vode
5. UTJECAJ IZGRADNJE I RADA HIDROELEKTRANA NA OKOLINU
a) negativni utjecaj:
- promjena režima voda,
- mijenjanje tokova podzemnih voda,
- utjecaj na klimu,
- potapanje velikih površina radi izgradnje akumulacija,
- utjecaj na razvoj flore i faune
b) pozitivni utjecaj:
- zaštita od poplava,
- vodosnabdijevanje,
- turizam itd.
6. UTJECAJ IZGRADNJE I RADA TERMOELEKTRANA NA OKOLINU
- ispuštanje velikih količina štetnih plinova, pepela i radioaktivnih čestica,
- otpadne vode,
- povišenje temperature vode korištenje za hlađenje,
- otpadni materijali (šljaka, pepeo, ostale krute čestice)
7. UTJECAJ IZGRADNJE I RADA NUKLEARNIH ELEKTRANA NA OKOLINU
- tehnološki otpad u vidu radioaktivnih elemenata koji se dalje ne mogu
iskorištavati,
- zračenje koje dospijeva u okolinu za vrijeme rada ili u slučaju nezgoda,
- otpadna toplina
OPĆA ENERGETIKA 16

8
8. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE (osim HE)
a) elektrane na sunčevu energiju
- velika zauzetost terena, reflektirajuće zračenje
b) fotonaponske ćelije
- otpadni plinovi pri proizvodnji fotonaponskih ćelija
c) vjetroelektrane
- zauzeće zemljišta
- buka, utjecaj na ptice, elektromagnetske smetnje
d) geotermalna energija
- ispuštanje nekondenzirajućih plinova u atmosferu (CO2, H2S)

Općeniti pozitivan utjecaj:

- smanjenje emisije štetnih plinova u atmosferu zbog supstitucije primarnih
fosilnih goriva

OPĆA ENERGETIKA 17

Primjer: usporedba emisije štetnih plinova iz različitih vrsta termoelektrana:

Emisija (specifične vrijednosti po proizvedenom kWh)

CO CO2 NOx SO2
TE ugljen 1.00 1.00 1.00 1.00
TE plin 1.82 0.45 0.66 0.00
TE mazut 1.73 0.72 0.57 0.55
Napomena: TE ugljen je uzet kao referenca

2.00
1.80
1.60
1.40
koeficijent

1.20 TE ugljen
1.00 TE plin
0.80 TE mazut
0.60
0.40
0.20
0.00
CO CO2 NOx SO2

OPĆA ENERGETIKA 18

9
 Učinci onečišćenja na okoliš i zdravlje ljudi

Primarni (emi tirani) polutant Sekundarni polutant Vrsta utjecaja

ugljičn i dio ksid (CO2 )
metan (CH4 )
didušik oksid (N2 O)
sumpor dioksid (SO2 )
dušik oksid (NO)
čestice
- globalno zagrijavanje
ozon, O3 smog, globalno zagrijavanje
- globalno zagrijavanje
sulfatna kiselina, H2 SO4 utjecaj na zdravlje
sulfatni aerosol, (NH4 )2 SO4 kiselo taloženje, globalno zagrijavanje
dušik dioksid, NO2 utjecaj na zdravlje
nitratna kiselina, HNO3 nitrifikacija
nitratni aerosol, (NH4 )NO3 kiselo taloženje
ozon, O3 smog, globalno zagrijavanje
- utjecaj na zdravlje, taložen je

OPĆA ENERGETIKA 19

Zakonodavstvo u zaštiti okoliša

U Hrvatskoj:
- Zakon o zaštiti okoliša
- Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Zakon o zaštiti zraka
- Uredba o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz
stacionarnih izvora
- tu spadaju i TE
- definira se dozvoljena vrijednost emisija SO2, NOx, CO2, plinoviti
anorganski spojevi klora (HCl), plinoviti anorganski spojevi floura (HF),
krute čestice itd.
- dozvoljene vrijednosti se odnose na koncentraciju štetnih tvari
(mg/m3) u okolišu
- itd.

U Hrvatskoj je 1998. iz TE ispušteno:

SO2: 47200 t (~10 g/kWh)
NOx: 10719 t
Krutih č. 2906 t
CO2: 4057000 t (~0,9 kg/kWh)

OPĆA ENERGETIKA 20

10
 Tehnologije za smanjenje emisija iz TE
Smanjenje:
- emisije SO2
- emisije NOx
- krutih čestica i pepela
- toksičnih tvari

Osnovne tehnologije:
1. Čišćenje ugljena (prije izgaranja)
2. Denitrifikacija
3. Odsumporavanje
4. Elektrostatički i vrećasti filteri

OPĆA ENERGETIKA 21

Primjer: odsumporavanje u TE na ugljen (1)

Troškovi uređaja (novo postrojenje): 140 -270 $/kW

Udio u cijeni proizvodnje el. energije: 0,6-1,3 Usc/kWh, tj. i do 30%

OPĆA ENERGETIKA 22

11
 Primjer: kompletan sustav eko zaštite u TE

OPĆA ENERGETIKA 23

Efekt staklenika i globalno zatopljenje

- dio reflektiranog sunčeva zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima (CO2, N2O, CH4,
HFC, PFC, SF6)
- značajan mehanizam održanja temperature atmosfere na prosječno 150C (bez tih plinova
temperatura bi bila 30oC niža.

OPĆA ENERGETIKA 24

12
- koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je
gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti
- direktna posljedica je promjena globalne prosječne temperature

OPĆA ENERGETIKA 25

Posljedice globalnog zatopljenja:

- topljenje polarnih kapa i ledenjaka
- povišenje razine mora
- dezertifikacija
- utjecaj na poljoprivredu

Izvori emisije CO2:

- izgaranje drva i biomase
- deforestacija
- izgaranje fosilnih goriva

Primjer: prosječna emisija CO2 pri proizvodnji električne energije

- iz TE na ugljen je 935 - 1330 g/kWh
- iz TE na plin je 750 g/kWh
- iz TE na tekuća goriva je 870 g/kWh
- iz NE je 8 g/kWh

OPĆA ENERGETIKA 26

13
 Emisija CO2 po zemljama (milijuna tona po glavi)

Afrika 1,01

Sjev. Amerika 21,21

Lat. Amerika 2,23

Austr. i Ocean. 11,85

Azija 1,38

Kina 2,14

Japan 9,88

Rusija 12,8

Europa 8,32

Prosjek 4,09 miliona t/po glavi

0 5 10 15 20 25

OPĆA ENERGETIKA 27

Kyoto protokol (1997) i ostale COP konferencije (posljednja Johanesburg 2002):

-protokol kojim se zemlje potpisnice (u stvari one koje ga ratificiraju) obvezuju sudjelovati u
smanjenju emisije stakleničkih plinova prema zadanom scenariju:
- za svaku zemlju zadan je postotak smanjenja
- smanjenje se odnosi na razinu emisije 2012 g. U odnosu na referentnu razinu
1990. g.
- prosječno planirano smanjenje do 2012. g. je 5,2%
-do sada je 97 zemalja ratificiralo Kyoto protokol, koje sudjeluju u samo 37% ukupno
planiranog smanjenja emisija

Problemi s Kyoto protokolom:

- nije opće prihvaćen, pogotovo ne od strane razvijenih industrijskih zemalja, što
bitno koči provedbu (npr. USA)
- 2004. godine Rusija je ratificirala Kyoto protokol
- zahtjeva velika financijska ulaganja i mogući negativan utjecaj na industrijski
razvoj
- složena provedba, a pogotovo način kontrole

Mogućnosti smanjenja emisije stakleničkih plinova na području energetike:

- smanjenje udjela fosilnih goriva u korist obnovljivih izvora i NE
- povećanje efikasnosti energetskih pretvorbi
- racionalno korištenje energije i štednja
- povećanje proizvodnje el.en. iz nuklearnih elektrana
OPĆA ENERGETIKA 28

14
Instrumenti za provedbu Kyoto protokola:
a) domaći
- regulatorni
- dobrovoljni
- ekonomski instrumenti (porezne olakišce, ekološki porez)
b) međunarodni
- Joint implementation
- Emission trading

Hrvatska i Kyoto protokol:

- potpisan 1999. ali nije ratificiran
- obveza smanjenja emisije do 2012. g: 5%
- problem s određivanjem bazne godine

OPĆA ENERGETIKA 29

15
 Cijene i raspoloživost energenata
Udio pojedinih energenata u svjetskoj energetskoj bilanci proizvodnje

Ukupno: 6034 Mtoe Ukupno: 10579 Mtoe

Za orjentaciju: ukupna potrošnja u Hrvatskoj je oko 8 Mtoe

OPĆA ENERGETIKA 1

Udio pojedinih energenata u svjetskoj energetskoj bilanci proizvodnje: prognoza

Ukupno: 12200 Mtoe Ukupno: 16500 Mtoe

OPĆA ENERGETIKA 2

1
 Udio obnovljivih izvora u svjetskoj energetskoj bilanci (2000.g.)

Hrvatska 2000:
Ukupno obnovljivi izvori energije: 11.3%
Ukupno obnovljiva goriva i otpad: 6.5%

OPĆA ENERGETIKA 3

Udio pojedinih energenata u svjetskoj elektroenergetskoj bilanci

Ukupno: 6111 TWh Ukupno: 16661 TWh

Za orjentaciju: ukupna potrošnja u Hrvatskoj, zajedno s gubicima je oko 16 TWh

OPĆA ENERGETIKA 4

2
Iz prethodnih podataka uočava se:

1. Veliki značaj tri osnovna energenta, s obzirom na njihov dominantan udio: nafta,
plin, ugljen
2. Takvo stanje sigurno će se održati u narednim desetljećima
3. Pri tome dominira nafta (sada i ubuduće)
4. Od tri navedena energenta, najveći porast proizvodnje (i potrošnje) očekuje se za
plin
5. Relativni rast obnovljivih izvora energije ne dovodi do bitnijeg povećanja njihovog
postotnog udjela u bilanci (zapravo je za očekivati da će se postotni udio
obnovljivih smanjiti)
6. Za proizvodnju električne energije dominira ugljen, a najveći porast (od
značajnijih energenata) već desetak godina, a i ubuduće bi mogao imati plin
7. Rastuću potrošnju električne energije, ukoliko ne dođe do nekog revolucionarnog
tehničkog otkrića za primjenu obnovljivih izvora, dugoročno gledano može pokriti
prvenstveno nuklearna energija i ugljen

OPĆA ENERGETIKA 5

Cijene i raspoloživost nafte, plina i ugljena

Nafta – cijene:
- velika varijabilnost, koja je dobrim dijelom uvjetovana većim svjetskim političkim problemima
i krizama
- drugi, ali manje bitan faktor su pronalasci novih velikih naftnih polja ili veći poremećaji u
potražnji
- cijene nafte su uvjetovane prvenstveno dogovorima unutar jakog OPEC kartela, te ostalih
velikih proizvođača (Norveška, Rusija, UK, ...)
- za 2000. g., cijena nafte se kretala oko 25 $/barelu, dok je u 2005.g. rasla i preko 65 $/barelu
- realna prosječna cijena nafte, koja bi uključila troškove proizvodnje i dobit oko 20-tak%, iznosi
5-6 $/barelu (na bliskom istoku je to oko 2$/barelu)
- udio cijene sirove nafte u naftnim derivatima je redovito vrlo nizak: u razvijenim zemljama je
to oko 20-30%, a najveći dio ide na poreze
- zbog toga razvijene zemlje i nisu naročito zainteresirane za smanjenje cijena nafte (iako im ne
odgovaraju ni velika povećanja), a postoje i dodatni razlozi, npr. nastojanje da se smanji
potrošnja nafte (energetska ovisnost i nesigurnost, ekološki faktori i sl.)

OPĆA ENERGETIKA 6

3
Nafta – raspoloživost, sigurnost:
- veliki je broj zemalja izvoznica nafte, ali je uglavnom koncentrirano na zemlje bliskog istoka i
još 10-tak zemalja
- od ukupne svjetske proizvodnje, oko 60% se izvozi!
- to znači da je oko 20% ukupne svjetske potrošnje primarne energije vezano za uvoz nafte
- npr. izvoz Saudijske Arabije je oko 15% ukupnog izvoza, što je više od 5% ukupne svjetske
potrošnje primarne energije
- dominantni položaj u izvozu nafte imaju zemlje bliskog istoka, tako da zbog trajne politički
nestabilnih prilika osim varijabilnosti cijena nafte veliki značaj ima i dugoročna sigurnost
nabave
- posebno je problematično ako se uvoz nafte vrši pretežno ili isključivo preko naftovoda, koji
često prolaze preko većeg broja zemalja
- (ako se transport vrši brodovima, malji su rizici, ali su redovito veći troškovi)

OPĆA ENERGETIKA 7

Cijene sirove nafte 1861-2004, $/barel

Cijene svedene na istu vrijednost $2004

OPĆA ENERGETIKA 8

4
Cijene sirove nafte 11/2004-11/2005, $/barel

Događaji...

OPĆA ENERGETIKA 9

Bitniji proizvođači, izvoznici i uvoznici nafte

OPĆA ENERGETIKA 10

5
Naftovodi (zeleno) i plinovodi (crveno) u Evropi

OPĆA ENERGETIKA 11

Jadranski naftovod (JANAF)

OPĆA ENERGETIKA 12

6
Prirodni plin - cijene:
- nešto manja varijabilnost cijena u odnosu na naftu
- cijena prirodnog plina na spot tržištu (kratkoročno tržište) uglavnom prati cijenu nafte
- obično su cijene plina vezane dugoročnim ugovorima, pogotovo u slučaju transporta
plinovodom
- ugovori su često tipa “take or pay”, što znači da se ugovorene količine plaćaju bez obzira da li
su preuzete
- cijena može biti fiksna ili vezana za neki tržišni indeks (npr. cijenu nafte)
- na cijenu plina djelomično utječe izgradnja novih velikih plinovoda
- cijena plina bitno ovisi o udaljenosti mjesta proizvodnje i potrošnje (transportni troškovi)
- cijena plina koji se transportira plinovodima redovito je niža od cijena plina koji se transportira
brodovima (ukapljeni plin)
- u konačnoj cijeni plina troškovi transporta i tranzita često su nekoliko puta veći od proizvodnih
troškova

OPĆA ENERGETIKA 13

Prirodni plin -raspoloživost/sigurnost:

- relativno je mali broj zemalja izvoznica plina, a dominiraju Rusija za Evropu, Kanada za
Sjevernu Ameriku i bliskoistočne zemlje
- za razliku od nafte, od ukupne svjetske proizvodnje izvozi se “samo” oko 25%
- trenutno Evropa pokriva oko 60% svojih potreba, ali se za 20-tak godina očekuje smanjenje na
oko 35%
- pri tome oko 50% se odnosi na ruski plin
- takva situacija dovodi do prevelike ovisnosti o jednom dobavljaču
- dodatni je problem transport preko plinovoda, koji prolaze preko većeg broja zemalja
- bez obzira na sigurnost isporuke, problem je u osiguranju dovoljnih transportnih kapaciteta u
budućnosti, s obzirom na očekivani rast potrošnje (posebno u Evropi):
- potrebna su velika ulaganja
- potrebno je imati sigurnu potrošnju
- nužni su dugoročni ugovori o isporuci i potrošnji kako bi se smanjili rizici
- Evropske zemlje nastoje osigurati veći broj dodatnih pravaca dobave plina (Sjeverno more,
Sjeverna Afrika, Bliski istok, Kaspijsko područje itd.)
- Hrvatska trenutno ima samo jedan dobavni pravac (ruski plin, plinovodom preko Slovenije i
Madžarske)
- radi se na dodatnim pravcima preko Italije i Austrije, te iz Sjevernog Jadrana

OPĆA ENERGETIKA 14

7
 Cijene prirodnog plina 1984-2004, $/Mbtu

OPĆA ENERGETIKA 15

Bitniji proizvođači, izvoznici i uvoznici prirodnog plina

OPĆA ENERGETIKA 16

8
Dobavni pravci prirodnog plina i LNG-a

OPĆA ENERGETIKA 17

Plinovodi u okolini Hrvatske

OPĆA ENERGETIKA 18

9
 Sadašnja i planirana plinska mreža u Hrvatskoj

OPĆA ENERGETIKA 19

Ugljen:

Cijena:
- manja varijabilnost cijena u odnosu na naftu/plin
- na cijenu ugljena manjim dijelom utječu promjene cijena ostalih energenata (primarno nafte i
plina)
- veći broj zemalja izvoznica
- transport gotovo isključivo brodovima

Problem sigurnosti dobave:

- od ukupne svjetske proizvodnje samo se 15-tak% izvozi
- sigurnost dobave daleko je veća u odnosu na naftu i plin

OPĆA ENERGETIKA 20

10
 Bitniji proizvođači, izvoznici i uvoznici ugljena

OPĆA ENERGETIKA 21

Cijene uvoznog ugljena u EU i Japan 1984-2002, $/t

OPĆA ENERGETIKA 22

11
 Umreženi energetski sustavi

1. Elektroenergetski sustav
2. Plinoopskrbni sustav
3. Centralizirani toplinski sustavi

Zajedničke karakteristike
- isporuka energenta od proizvođača do potrošača obavlja se preko mreže
- mreža je prirodni monopol i može biti samo jedna (u praksi)
- nužna je koordinacija proizvodnje i potrošnje: najčešće ne postoji mogućnost uskladištenja
(osim djelomično i u manjim količinama)
- veliki udio fiksnih troškova (varijabilni trošak: primarni energenti)
- “što veće to jeftinije” ili eng. “economy of scale”
- povezivanje sustava: sigurnost, manji troškovi
- plaćanje na osnovu odgovarajućeg tarifnog sustava, ovisno o: mjestu isporuke, količini,
vremenu, angažiranoj snazi
- centralizirani/monopolistički sustavi ili decentralizirani/tržišni sustavi (osim mreže)

OPĆA ENERGETIKA 1

Elektroenergetski sustav

Prijenosna mreža
(110<=U<=750kV) SN distribucijska mreža
(0,4kV<U<=110kV) NN distribucijska mreža
(U<=0,4kV)

Proizvodnja
(U<25 kV)

OPĆA ENERGETIKA 2

1
 Elektroenergetski sustav(2)
Regulirani Primarni energent
dotoci (fosilno ili nuk. gorivo Energija vjetra

Neregulirani Akumulacije
dotoci

Susjedni Susjedni
EES EES
Hidroelektrane Termoelektrane Vjetroelektrane

Prijenosna mreža

Distribuirani
izvori

Distribucijska Distribucijska ... Distribucijska ...

mreža mreža mreža

Potrošači
OPĆA ENERGETIKA 3

Elektroenergetski sustav(3)

REGULACIJA:TARIFNI STAVOVI, ZAKONI, MEĐ.UGOVORI

PLANIRANJE, VOĐENJE I UPRAVLJANJE

PROIZVODNJA DISTRIBUTIVNA
PRIJENOSNA MREŽA
MREŽA
110 - 400 kV
SN NN

POTROŠAČI

OPĆA ENERGETIKA 4

2
Regulacija rada EES-a: zakonodavni okvir na osnovu kojeg su uređeni odnosi u elektroenergetskom
sustavu.
Planiranje, vođenje i upravljanje:
- za proizvodnju, prijenosnu i distributivnu mrežu vrši se jednim dijelom odvojeno za svaki od
navedenih segmenata,
- a jednim dijelom koordinirano između pojedinih segmenata EES-a.
- Koordinaciju rada između proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije vrše:
- nacionalni i regionalni dispečerski centri
- u novijoj terminologiji: operator prijenosnog sustava
Proizvodnja električne energije:
a) elektroprivredna poduzeća (javna ili privatna)
b) nezavisni proizvođači (privatni)
- veće elektrane uvijek su priključene na prijenosnu mrežu
- manje elektrane mogu biti priključene na distributivnu mrežu
Prijenosna mreža:
- prirodni monopol (nema dupliranja)
- cijene regulirane od strane nezavisne institucije/države
Distributivna mreža:
- prirodni monopol (nema dupliranja)
- cijene regulirane od strane nezavisne institucije/države
-u novije vrijeme podjela na:
- operator mreže
- opskrba (moguća konkurencija)
OPĆA ENERGETIKA 5

PRIJENOSNA MRŽEŽA

1. Visokonaponski vodovi (110 kV i više)

- nadzemni vodovi
- kabelski vodovi
2. Rasklopna postrojenja
- transformatorska postrojenja (trafostanice)
- razdijelna postrojenja
Osnovni parametri (vodovi, transformatori)
- naponski nivo (kV)
- prijenosna moć, tj. nazivna snaga (MVA) ili struja (A)

- prijenosna mreža služi za transport električne energije od elektrana do distributivne mreže ili
velikih potrošača
- prijenosna mreže radi pod velikim naponima zbog potrebe za prijenosom većih snaga i smanjenja
gubitaka
- prijenosna mreža je gotovo uvijek upetljana, tj. tijek energije kroz vod odnosno transformator može
biti u oba smjera, a glavni razlog je povećanje sigurnosti opskrbe
- za specifične slučajeve prijenos se obavlja i istosmjernom strujom (vrlo velike udaljenosti,
podmorski kabeli veće duljine)
- nazivnim naponom definira se najpoželjniji napon određenog elementa, dok ovisno o situaciji,
stvarni napon može varirati, obično do +/- 10%

OPĆA ENERGETIKA 6

3
 STRUKTURA PRIJENOSNE MREŽE

~
Elektrana:
- generator
- blok transformator

Mreža 400 kV

Mrežni transformatori:
Mreža 220 kV - autotransformator
- tronamotni mrežni tr.

~ Mreža 110 kV
Elektrana:
- generator
- blok transformator

Transformator 110/x/x kV

R
Distributivna mreža
(35, 20, 10 kV)

OPĆA ENERGETIKA 7

Primjer: Prijenosna mreža Hrvatske

(110,220, 400 kV)

OPĆA ENERGETIKA 8

4
Primjer:
evropske interkonekcije

OPĆA ENERGETIKA 9

DISTRIBUTIVNA MRŽEŽA

1. SREDNJENAPONSKA DISTRIBUTIVNA MREŽA: Naponski nivoi 10, 20, 30, 35,

(110) kV
2. NISKONAPONSKA DISTRIBUTIVNA MREŽA: Naponski nivo 0.4 kV

- elementi: slično kao kod prijenosne mreže

- distributivne mreže su gotovo uvijek radijalnog tipa, tj. u normalnom pogonu nema
zatvaranja petlji, pa je napajanje jednostrano
- srednjenaponska mreža, posebno 35 kV-tna i gradska 10(20) kV-tna, je obično
upetljana, što služi za rezervu pri ispadu glavne pojne trase
- struktura SN mreže:
a) Jedan naponski nivo, npr. 20 kV: transformator 110/20 kV – 20 kV SN mreža –
transformator 20/0.4 kV – 0.4 kV NN mreža
b) Dva naponska nivoa, npr. 10kV, 35kV: transformator 110/35 kV – 35 kV SN
mreža – transformator 35/10 kV – 10 kV SN mreža – transformator 10/0.4 kV –
0.4 kV NN mreža

OPĆA ENERGETIKA 10

5
Struktura distributivne mreže (2 SN napona)

OPĆA ENERGETIKA 11

Primjer: 35 kV-tna mreža šireg splitskog područja

Kaštela 110
Meterize 110

Kaštela 35 4 4

40 40 XHE 49A 185 (7.4)

Klis
KK Kaštela DV Al-Fe 240 (3.55)

DV Al-Fe 50 (5.9)
DV Cu 95 (3.1)
IPZO 13 185 (1.07)

IPZO 13 185 (1.07)

Meterize 35
XHP 48 185 (3.87)
XHP 48 185 (3.87)
XHP 48 185 (3.87)

DV Al-Fe 70 (1.6)

XHP 48 185 (2.7)

Vrboran 110
DV Cu 95 (3.4)

20 20
XHP 48 185 (2.7)
DV Al-Fe 50 (6.13)

Kaštela XHP 48 185 (1.4)

KK Željezara
XHP 48 240 (0.7)

Sv. Juraj 2 Sv. Juraj 1 Brizine

XHP 48 185 (1.15)

Željezara
Napusteno
XHP 48 185 (1.13)

8 8 8 8

DV Al-Fe 240 (2)

Majdan
IPZO 13 185 (3.7)

XHE 49A 185 (5.29)

Dujmovača
DV Cu 50 (6.6)

Sv. Kajo
Napusten

IPZO 185 (3.8)

Divulje 16 16

Gripe
10.28kV
4 4 Dobri
10.34kV
10.32kV 8 8
Brodogradilište I
XHE 49A 185 (3.96) 16 16 36.28kV
16
Miljevac
Marina 36.37kV 36.36kV 36.26kV
IPZO 13 185 (2.22)

Čiovo Trogir
IPZO 13 185 (1.9)

4 IPZO 13 185 (1.59)

IPZO 13 185 (1.9)

16 16
IPZO 13 185 (1)

IPZO 13 185 (1)

8 8
8 8 8 4 10.23kV
DV Al-Fe 120 (11.9)
XHP 48 185 (1.78)

IPZO 13 185 (1.05)

Visoka 110
IPZO 13 185 (1.19)

40 40

IPZO 13 185 (0.81) 36.41kV

Sućidar 35
36.31kV

Trogir 35
10.30kV 10.33kV
20 20 Sućidar 110 35 kV-tna mreža (Split)
Trogir 110

OPĆA ENERGETIKA 12

6
 Primjer: 10 kV-tna mreža (otok Brač)

35.84kV
(36.76 kV)

TS 35/10 kV Postira

PUČ IŠĆA ŠKOLA

PUČ IŠĆA 2

LATE?E BRD O
PU ČIŠĆA 4
(SOLINE)
TRSTENA
(MAJAKOVAC)

(PLASTIKA)
SUTIVAN 3

(PAVI?IĆA VRTLI)
POSTIRA 5

(M ALA LOZNA)
POSTIRA 4
(ZASTIVANJE)
POSTIRA 3
SUTIVAN 1

(STRAN?ICA)
POSTIR E 6
(SARDINA)
POSTIR A 2

(CENTAR)
POSTIRA 1
SU TIVAN 2

(BUN TA)
SUTIVAN 4
(LUKA)

(ŠUMARIJA)
SUPETAR 3

SUPETAR 2 ?I?A
(HOTEL)
SUPETAR 5
(PLIVA)
SUPETAR 6
(KAKTUS II)
SU PETAR 12

(KAKTUS I)
SU PETAR 9

KU PINOVA
(STOLARIJA)
SUPETAR 8

LUKA

VESELJE
(PASIKE)
SUPETAR 10
(M ORE)
M IRC A 2
PUNTA
10.54kV

XHE 49-A 3x150 0.4 km

3x35 Cu 3x35 Cu 3x35 C u
EpHP48A 3x150 EpHP48A 3x150??? XHE 49-A 3x150 XHE 49-A 3x150 0.55 km EpHP48A 3x150
3x35 Cu 1.5 km 2.15 km 1.55 km
XHE 49-A 3x150 XHE 49A 3x(1x185) 0.6 km 0.36 km 0.54 km 0.36 km 1.07 km
NKBA 3X150 ???

NKBA 3X150 ??? EpHP48A 3x150 EpHP48A 3x150

0.122 km 6.944 km 3x50 Al-Fe
EpH P48A 3x150 EpHP48A 3x150 XHE 49-A 3x150 N KBA 3X150 ??? 0.33 km 0.17 km
0.26 km

0.3 km NKBA 3X150 ???

XH E 49-A 3x150
NKBA 3X150 ??? NKBA 3X150 ??? 0.16 km

0.15 km
3x150 Al
0.3 km
0.15 km 0.4 km 0.48 km 0.17 km 0.67 km 0.33 km
XHE 49-A 3x150 0.565 km

EpHP48A 3x150
0.92 km XHE 49-A 3x150

GAZDAR

3x50 Al-Fe
XH E 49-A 3x150 0.67 km 3x50 Al- Fe

1.9 km

(BATAK)
PUČIŠĆA 3

0.32 km
1.6 km
0.9 km

LOVRE?INA
EpHP 48 3x150

XHP 48-A 3x150

3x25 Al-Fe 3x25 Al-Fe 3x50 Al-Fe 3x50 Al-Fe 0.24 km
0.8 km 0.04 km 1.9 km 1.35 km

0.38 km
XHE 49-A 3x150

XHP 48-A 3x150

SUPETAR 11 3x50 Al-Fe
NKBA 3X150 ??? 3x50 Al-Fe
EpHP48A 3x150

XHE 49- A 3x150

ŠUM ICA 0.1 km 0.67 km 0.9 km

EpHP48A 3x150
3x50 Al-Fe
0.361 km

0.7 km
0.45 km

0.6 km

0.54 km

0.32 km
XHE 49- A 3x150
0.43 km

XHE 49-A 3x150

TIHA M ALA XHE 49-A 3x150
3x50 Al- Fe

0.68 km

0.5 km
3x16 C u
1.35 km

XHP 48-A 3x150

3 km

XHE 49-A 3x150 XHE 49-A 3x150 XHE 49-A 3x150 XHE 49-A 3x150 XHE 49-A 3x150

0.38 km
1.031 km 3.28 km 0.456 km 0.709 km 1.871 km DOL
(VODA)
(M JESTO)
M IRC A 1
XHE 49-A 3x150

EpHP48A 3x150 ???

podmorski tip=??? 0.64 km
LAM UT

XHE 49-A 3x150 0.5 km TS 35/10 kV Pučišća

1.75 km

EpH P48A 3x150 ???

0.92 km 0.64 km
35.49kV

SUPETAR 7 JEZERINE

LUKA
SPLITSKA 1

PUNTA
SPLITSKA 3
3x25 Al-Fe

KRNJI RAT
SPLITSKA 2
3x25 Al-Fe

IND .ZONA
SUPETAR 14

M ACEL
SUPETAR 4

3x16 C u
0.87 km
0.25 km 1 km

(NAPLOV)
SUPETAR 1

SIVAC

PILANA
BOBOVIŠĆA 3

XHE 49-A 3x150

VI?JA LUKA

0.85 km

XHE 49-A 3x150

1 km
DOL (M JESTO)
POVIJA 2 (HOTELI)

3x35 Cu
LOŽIŠĆ A

2.3 km
3x50 Al-Fe

XHE 49-A 3x150

0.53 km

0.48 km
XHE 49-A 3x150 POVIJA 1 (MJESTO)
0.4 km 10.42kV
ŠKRIP 1 (M JESTO)
XHE 49-A 3x150
PUČIŠĆA 5 0.78 km

XHE 49-A 3x150

XHE 49-A 3x150
0.92 km

3x16 Cu
1.9 km
3x35 C u KALAJ?I?

2.4 km
1.02 km
ZEČEVO
BOBOVIŠĆA 2

XHE 48A 3X185 ???

MORE BOBOVIŠĆA 1
(SELO)
0.844ind 115.0kV
3x50 Al-Fe

0.45 km
1.6 km

ŠKRIP (VODA)
3x25 Al-Fe

3x50 Al-Fe
0.05 km

0.8 km
3x35 Cu
XH E 49-A 3x150

0.91 km
0.7 km PRAŽNICE 2 GLAVE
TS 110/35 kV Nerežišća
VIP
??? XHE 49-A 3x150
VIP NOVO SELO
3x25 Al-Fe 1.8 km
0.03 km

3x50 Al-Fe
1.1 km
XHE 49-A 3x150 SELCA ( VODA)

3x35 Cu
0.91 km

3x120 Al-Fe
0.3 km PRAŽNICA
KVINTO
36.26kV

11 km
JADR AN KAM EN - PILANA
36.17kV
3x25 Al-Fe
VP 35 kV Šolta 0.45 km

3x35 Cu
0.24 km

EpHP48A 3x150
BERICA
3x50 Al-Fe

PP 41-A 3x50
EpHP48A 3x150 PLIVA

0.33 km

0.1 km
0.11 km
1 km

XHE 49-A 3x150

3x50 Al-Fe
3.4 km
EpHP48A 3x150

0.97 km

?UVI?
0.11 km
D.HUM AC 2

BRIGI
XHE 49- A 3x150
0.54 km EpHP48A 3x150
0.22 km
JAD RANKAM EN
M ILOVICA N ER EŽIŠĆA 3 EpHP48A 3x150

NEREŽIŠĆA 1
0.6 km

XHE 49-A 3x150 GOR NJI HUMAC EpHP48A 3x150

3x50 Al-Fe 3x50 Al-Fe 3x50 Al-Fe EpHP48A 3x150 0.26 km
EpHP48A 3x150 1.2 km 5.25 km 2.3 km 1.1 km 1.5 km
10.47kV EpHP48A 3x150 3x50 Al-Fe

3x50 Al-Fe
0.12 km

1.06 km
XH E 49-A 3x150 0.35 km 0.55 km
0.45 km

3x25 Al
0.6 km
3x25 Al-Fe
0.41 km

HACIEN DA
EpHP48A 3x150 3x50 Al-Fe 3x50 Al-Fe 3x50 Al-Fe 3x50 Al-Fe 3x50 Al-Fe 3x50 Al- Fe N AKAL
0.235 km 6.44 km 1.36 km 1.8 km 0.77 km 0.4 km 0.9 km

3x35 Al-Fe
1.105 km
3x50 Al- Fe

( STOLARIJA)
EpH P48A 3x150

1 km
M ILNA 1
3x25 Al-Fe

SELCA 1
N AD SELA
D IZEL
0.08 km

7 km

XHE 49-A 3x150

1.27 km VRSALOVIĆ

XHE 49-A 3x150

XHE 49-A 3x150

0.5 km
XHE 49-A 3x150

OSR ITKE
0.51 km

3x50 Al- Fe
2.5 km

3x16 Cu
0.6 km
0.05 km
DR AŽEVICA

M ILNA 5
DON JI H UMAC
(KAMENOLOM )
DRAGONJIK
XHE 49-A 3x150

M LINI
XHE 49-A 3x150
0.58 km

XHE 49-A 3x150

0.35 km 0.45 km
EpHP48A 3x150 ???

(LOKANJAC)
SELCA 2
0.34 km

(NAPLOV)

3x50 Al-Fe

SELCA 3
M ILNA 2

0.7 km
M ILNA 4 NEREŽIŠĆA 2
VLAŠKA (FAVORIT)
35.63kV
AERODROM
XHE 49-A 3x150
0.6 km
PODHUM E

XHE 49-A 3x150

podm orski tip=???

3.8 km

3x50 Al-Fe
6.57 km
0.5 km

XHE 49-A 3x150

VIDOVA GORA
0.61 km

3x16 Cu 3x16 Cu 3x25 Al-Fe

10.01kV 0.82 km 0.61 km 0.44 km
(VOJN A)
MILNA 6
(MAKARAC)

(SARDINA)
M ILNA 3
(RAŽANJ)
MILNA 5

(VODA)
MILNA 7

BOL 4

3x16 Cu
1.1 km

3x25 Al-Fe
XHE 49-A 3x150

0.5 km
EpHP48A 3x150
3x50 Al-Fe
0.5 km

3.64 km

3x25 Al-Fe
0.42 km
XHE 49-A 3x150

0.35 km
0.53 km
3x25 Al-Fe
3x25 Al-Fe
0.32 km

0.5 km
3x25 Al-Fe
0.6 km
0.418 km
3x16 Cu

XHE 49-A 3x150 3x50 Al-Fe 3x50 Al-Fe

PAKLIN A

1.98 km

XHE 49-A 3x150

0.5 km 4.8 km

0.87 km
MUR VICA

XHE 49-A 3x150 XHE 49-A 3x150 EpHP48A 3x150 XHE 49-A 3x150

SUM AR TIN 2 M IŠE

3x50 Al-Fe 3x50 Al-Fe

ODM AR ALIŠTE
SUMARTIN 3
3x50 Al-Fe 3x50 Al-Fe 0.3 km 0.78 km

RADON JA
0.55 km 0.45 km

SUM ARTIN 1
0.5 km 1.7 km 0.77 km 1.45 km XHE 49-A 3x150

( CRKVA)
0.18 km

XHE 49-A 3x150

BOL 5 (PODBORJE)
1.22 km

BOL 10
BOL 8
XHE 49-A 3x150 3x16 Cu 3x16 Cu XHE 49-A 3x150 EpHP48A 3x150 XHE 49-A 3x150
1.145 km ?? 1.145 km ?? 0.438 km 0.524 km 0.8 km
XHE 49-A 3x150

0.3 km 0.75 km
0.277 km

0.45 km
PUNTIAK
EpHP48A 3x150 XHE 49-A 3x150
0.543 km 0.8 km
OSIBOVA NOVA 3
OSIBOVA NOVA 2
OSIBOVA NOVA 1

EpHP48A 3x150 NKBA 3X150 ???

OSIBOVA
MILNA 9

BOBAN

0.35 km 0.43 km
ZLATN I RAT

3x25 Al-Fe
XHE 49-A 3x150 EpHP48A 3x150 EpHP48A 3x150 EpHP48A 3x150 EpHP48A 3x150

0.23 km
0.6 km 0.3 km 0.6 km 0.35 km 0.9 km
RUŽM AR IN
BRITANIDA

KLAPHUZA

BOL 3 BEN A?IC A

BOL 2 (BILA KU ĆA)

BOL 7 KUPINA

BOL 6 BLATO
BOL 1 KAŠTIL
OPĆA ENERGETIKA 13

1
4

10
3

4 4 125A 3
4 125A 5
125A
3
3 125A
3
MO-II/10 MO-II/9 125A MO-II/11
1 125A
125A MO-II/5
MO-II/8 125A 80A
1
3 4
4 1
4
1 5

5 2
1
4
5
4
3 1
125A

8 5
125A MO-1
4 MO-4/1
MO-II/1 8
80A MO-II/3 3
MO-II/6 125A

125A
4
80A MO-6 MO-4
MO-2
RO-2
80A 125A
80A
RO-1 160A RO-3
80A
10
16
63A
7 1
3
1 2 9
1
8

1
80A 80A
4
2
3
MO-7
1
4 1
7 5 MO-7/2
RO-4 MO-7/1
3 80A
1 80A 80A

1 1
6 1
MO-8/1
2
3 4
80A
5 80A
8 2

MO-14/3
80A 1
7
125A
80A
125A
7 MO-8/2
125A MO-12 80A 10
2
125A MO-10 125A
3 11
125A 1
3 1
2 MO-11 11
10
2 8 4 63A 80A
125A 1 1 1
MO-14/2 10
6 MO-6-2/2 MO-6-2/3
8 10 MO-6-2
80A 8
80A
9 80A
7 8
6
80A
80A
100A
1
MO-6-1/1
80A
5 2 100A 250A
400A MO-6-2/1
200A 80A 80A
9
MO-14 MO-9
80A 400A 8

80A 9
125A
200A TS 10(20)/0,4kV
250A 250A PREZIDE MO-III/1 MO-6-1 100A 2
2 MO-I/1 MO-III/2
80A
5 MO-I/2
125A 80A 80A 80A
4

MO-14/1 80A
80A
80A MO-I/3
1
3 9 3
5
80A 4
1 4
7 16 3
6
10
6
110m 60m

4 3
MO-6-3 4
MO-9/1 6

80A 125A
125A
5 5

3
4 5
7
5

MO-6-4/1
4
80A
1
80A
MO-6-4
200A
63A
160A 6

2
9 7

100A
3
2 MO-6-4/2 7

100A 125A 125A

MO-6-5
6
1 80A 125A
125A
6

2
MO-6-5/1 125A 4
3 6

Primjer: niskonaponska mreža 80A

MO-6-6
2

MO-6-6/1
3

MO-6-6/2
80A
6

9
125A
160A
80A 125A
4

5
1
10
11
6

34

MO-6-7 MO-6-7/1 100A

80A

80A

OPĆA ENERGETIKA 14
6 80A 12
6
5

7 10

80A MO-6-8 MO-6-8/1 MO-6-8/2

125A
125A 100A 125A
1

7
 Potrošnja električne energije

- promjenljivost potrošnje u svim vremenskim razdobljima

- prostorna neujednačenost potrošnje

Vrste potrošača:
a) industrijski potrošači priključeni na prijenosnu mrežu (110 kV)
b) distribucijski potrošači priključeni na distributivnu mrežu (0.4 – 35 kV)
b1) potrošači na SN
- industrija
- usluge
b2) potrošači na NN
- industrija
- usluge
- rasvjeta
- kućanstva
Specifični:
c) potrošnja RHE za pumpanje
d) vlastita potrošnja elektrana i rasklopnih postrojenja
e) gubici u mreži

OPĆA ENERGETIKA 15

Dnevni dijagram potrošnje: kronološki slijed potražnje električne energije po satima

P
Wv – varijabilna energija

Pmax

Wuk – ukupna energija

Pmin Wk – konstantna energija

Wn – noćna energija
Wd – dnevna energija

Faktor opterećenja: Wuk

m=
24 ⋅ P max
OPĆA ENERGETIKA 16

8
 Krivulja trajanja opterćenja: dnevni dijagram potražnje prema iznosima opterećenja
3000

2500

2000
P(MW)

1500

1000

500

0
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23
t(h)

Tjedni dijagram potrošnje Potrošnja po mjesecima

3000 1400

2500 1200

1000
2000

W(GWh)
800
P(M W )

1500
600
1000 400

500 200

0 0
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
1
12
23
34
45
56
67
78
89
100
111
122
133
144
155
166

t(h) m jesec

OPĆA ENERGETIKA 17

OSNOVNI PRINCIPI RADA ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA

A) Pouzdanost i sigurnost opskrbe

- proizvodnja električne energije mora u svakom trenutku biti jednaka potrošnji;

- to se osigurava tzv. primarnom, sekundarnom i tercijarnom regulacijom snage, te hladnom rezervom
- prijenosna mreža trebala bi biti tako izgrađena da kvar (ispad) bilo kojeg elementa mreže (vod, trafo itd.) ne ometa
normalno funkcioniranje prijenosne mreže, tj. da distributivne mreže i elektrane to ne osjete (tzv. kriterij N-1)
- u distributivnoj mreži ne može se osigurati potpuna pouzdanost s obzirom na radijalni karakter mreža; nastoji se
osigurati da svaki kvar ostavlja bez napona što manje potrošača

B) Kvaliteta električne energije definirana je između ostalog:

- naponom: na svakom naponskom nivou definirano je maksimalno dozvoljeno odstupanje od nazivne vrijednosti
- frekvencijom: odstupanja frekvencije od nazivne (50 Hz) rezultat je poremećaja u ravnoteži potrošnje i proizvodnje,
te se regulira promjenom proizvodnje elektrana ili u kritičnim slučajevima isključenjem dijela potrošača
- razinom smetnji u mreži: propadi napona, kratkotrajni prekidi napona, kratkotrajno povišenje napona, viši
harmonici, flikeri itd.

OPĆA ENERGETIKA 18

9
C) Izoliranje i otklanjanje kvarova

-svaki element mreže mora biti štićen odgovarajućim sustavom zaštite (releji, osigurači, prekidači itd)
- najčešći kvarovi su:
- preopterećenje
- kratki spoj
- prenaponi
- kvarovi u mreži moraju se otklanjati selektivno, tj. otklanjanje kvara mora izvršiti najbliži zaštitni uređaj

D) Ekonomičnost rada

- optimizacija troškova goriva i troškova nabave električne energije

- kvalitetno održavanje postojeće opreme
- optimizacija investicija u nove elektrane i mrežu koja mora pratiti rast snage i potrošnje el. energije
- tarifni sustav

OPĆA ENERGETIKA 19

10
 Umreženi plinoopskrbni sustav

OPĆA ENERGETIKA 1

Transport prirodnog plina:

a) brodovima, željeznicom
b) plinovodima
- međunarodni transportni plinovodi (npr. tlak 80 bar)
- magistralni plinovodi (npr. tlak 50 bar)
Distribucija prirodnog plina:
- srednjetlačni distributivni razvod (npr. 12 ili 4 bar)
- niskotlačni distributivni razvod (npr. 0.1 bar i manje)

- osnovni podaci:
- tlak [bar] - ekvivalent naponu u el. mreži
- protok [m3/h] – ekvivalent struji u el. mreži
- održavanje tlaka u transportu plina: kompresorske stanice
- transformacija i regulacija tlaka: mjerno-redukcijske stanice i regulacijske stanice
- materijali za plinske mreže: čelik za veće tlakove, polietilen za manje
- transportna i distribucijska plinska mreža je, slično kao i električna mreža, prirodni monopol,
tako da te djelatnosti na određenom području obavlja samo jedno poduzeće, s reguliranim
cijenama
- proizvodnju, veleprodaju i maloprodaju mogu obavljati više poduzeća
- skladišta plina: skladištenje tijekom manje ljetne potrošnje, iskorištavanje za zimske špice
potrošnje:
- podzemna
- visokotlačni spremnici
- skladišta ukapljenog plina
OPĆA ENERGETIKA 2

1
 Međunarodni transportni plinovod Import/export

Magistralni transportni plinovod

Srednjetlačna distribucijska mreža

Niskotlačna distribucijska mreža

OPĆA ENERGETIKA 3

Evropski transportni sustav

prirodnog plina

OPĆA ENERGETIKA 4

2
Podmorski plinovodi

OPĆA ENERGETIKA 5

Postojeći transportni plinski sustav RH

M. SREDIŠĆE
RU
SIJ

VARAŽDIN
A

MAĐARSKA
ROGATEC

ZABOK
SLOVENIJA ĐURĐEVAC
ZAGREB
BJELOVAR
IVANIĆ GRAD B. MANASTIR
D. MIHOLJAC
PSP OKOLI
KUTINA
KARLOVAC VIROVITICA
UMAG SISAK OSIJEK
VRBOVSKO
DELNICE NOVSKA VINKOVCI
PAZIN RIJEKA VUKOVAR
OGULIN
SLUNJ
ŽUPANJA
SLAVONSKI BROD
OTOČAC
PULA

GOSPIĆ

GRAČAC

ZADAR
BOSNA I HERCEGOVINA
KNIN

ŠIBENIK

ITALIJA SPLIT

LEGENDA METKOVIĆ

POSTOJEĆA MREŽA BAR PLOČE

POSTOJEĆA MREŽA BAR

DUBROVNIK
PODZEMNO SKLADIŠTE PLINA

OPĆA ENERGETIKA 6

3
 Plan izgradnje (?)

KA
RU RVEŠ
A
SIJ
RU

NO
SIJ
A

RUSIJA
POŽEGA

NOVA KAPELA ILOK

OBROVAC
A
IJ
AL
IT

Postojeći plinski sustav 50 bar

Postojeći plinski sustav 75 bar
Planirani plinski sustav 75/50 bar
Planirano nakon 2011.g.
Podzemno skladište plina

OPĆA ENERGETIKA 7

Zanimljivo, usporedba:
a) elektroenergetska prijenosna mreža (npr. 400 kV)
b) plinska transportna mreža (npr. 80 bar)

• Prijenosna moć (energije): do 20 puta veća za plinsku

• Troškovi prijenosa: oko 2 puta veći za električnu

OPĆA ENERGETIKA 8

4
 Centralizirani toplinski sustavi
Toplinskom mrežom se prenosi:
a) Topla voda (vrelovodi) za potrebe grijanja i sanitarne vode
b) Tehnološka para (parovodi) za potrebe industrije

Proizvodnja tople vode i pare:

a) Termoelektrane-toplane, u spojnom procesu gdje se istovremeno proizvodi električna energija
i toplinska energija
b) Autonomne jedinice: vrelovodne i parne kotlovnice
c) Kombinacija: TE-TO + nekoliko autonomnih jedinica (koje uglavnom služe za pokrivanje
vršne potrošnje)

Veliki centralizirani toplinski sustavi, u kojima se redovito nalazi bar jedna TE-TO, su ograničeni na
veće gradove.
Zbog velikih gubitaka topline, nema mogućnosti transporta topline na veće udaljenosti (između
gradova).
Zbog toga se radi isključivo o distributivnoj toplovodnoj i parovodnoj mreži

OPĆA ENERGETIKA 9

Gorivo: mazut (teško loživo ulje), ekstralako loživo ulje, prirodni plin itd.

Termoelektrana -
Toplana
toplana

Električna mreža
Parovod
Vrelovod (polazni vod)
Vrelovod (povratni vod)

Potrošači Vrelovodni
tehnološke pare potrošači

OPĆA ENERGETIKA 10

5
Osnovni parametri proizvodnje vrele vode i tehnološke pare:
1. Tehnološka para:
- temperatura (npr. 250 oC)
- tlak (npr. 0,8 MPa)
- maksimalna toplinska snaga/kapacitet (MW ili t/h)
2. Vrela voda
- temperatura polazne/povratne vode (npr. 150/70 oC)
- maksimalna toplinska snaga (MW ili MJ/s)

U TE-TO se osim agregata za kombiniranu proizvodnju električne i toplinske energije obično nalaze i:
- toplinska stanica: služi za prijenos pare oduzete s turbine na vrelu vodu preko grijača
- vršni i rezervni vrelovodni i parovodni izvori: kotlovi za proizvodnju topline pri vršnim
opterećenjima konzuma ili u slučaju kvarova na glavnim kotlovima

Parovodna i vrelovodna mreža:

- magistralni (transportni) vodovi (najčešće promjer > 150 mm)
- distribucijski vodovi (najčešće promjer <150 mm)
- materijali i izvedba:
- čelične cijevi izolirane mineralnom vunom i papirom impregniranim bitumenom,
položena u natkrivene betonske kanale ili na nosačima kao sustav nadzemnih
vodova
- predizolirane čelične cijevi sa sintetskom izolacijom i omotačem, položene
direktno u zemlju
OPĆA ENERGETIKA 11

Problemi:
- veliki gubici topline u mreži
- regulacija dotoka topline kod manjih potrošača
- mjerenje potrošene energije kod manjih potrošača
- sezonska neujednačenost potrošnje, posebno vrele vode
- ograničavajući faktori u ekonomici izgradnje centraliziranih toplinskih sustava s obzirom na
vrijeme upotrebe, tj. duljinu sezone grijanja (pogotovo u toplijim krajevima)

OPĆA ENERGETIKA 12

6
 Tarifni sustavi

Tarifnim sustavom definiraju se prodajne cijene energenata, prvenstveno onih koji se potrošačima
isporučuju preko umreženih energetskih sustava, i to ovisno o:
- mjestu preuzimanja energenta
- količini i angažiranoj snazi
- vremenu preuzimanja energenta
- ostalim specifičnim uvjetima

Posebnim tarifnim sustavima definiraju se i cijene korištenja specifičnih parcijalnih usluga

djelova umreženog energetskog sustava, koje nisu vezane za direktnu prodaju energenta
potrošaču. Dakle, postoje:

1. Tarifni sustav za prodaju energenta (el. energija, plin, toplina) krajnjem potrošaču
2. Tarifni sustav za pojedine usluge:
- korištenja prijenosne i distributivne mreže (električne, plinske,
toplinske,naftovodne)
- specifičnih usluga u EES-u (npr. sekundarna i tercijarna regulacija)
- itd.

OPĆA ENERGETIKA 1

Obračunski elementi/tarifne stavke - komponente tarifnog sustava na temelju kojih se

obračunavaju cijene preuzete energije u određenom obračunskom razdoblju:

1. Ukupno preuzeta energija (npr. kWh za el.en., m3 za plin), određuje se na temelju očitanja
brojila kod pojedinačnog potrošača. Energija je jedina stavka koja je uvjek prisutna za sve
potrošače i sve vrste energenata, dok ostale stavke nisu (ovisno o vrsti energenta, kategorije
potrošača, te odabranom tarifnom modelu)
2. Angažirana snaga (npr. kW za el.en.), može se odrediti:
- očitanjem na odgovarajućem instrumentu (maksigraf) koji bilježi najveću angažiranu snagu u
obračunskom razdoblju (ne mora biti trenutna, već npr. 10 minutni prosjek)
- pomoću odgovarajuće formule u ovisnosti o preuzetoj energiji
- posredno preko tzv. blok tarifa
itd.
3. Zakupljena/ugovorena snaga
4. Stalna naknada neovisna o potrošnji koja može uključivati različite elemente (npr. troškovi
očitavanja i održavanja mjernog mjesta, naknada za regulatornu agenciju, različite takse i
sl.)
5. Ostale specifične stavke za pojedini energent (npr. jalova električna energija)

OPĆA ENERGETIKA 2

1
Tarifne sustave donosi/određuje:
• Vlada (ili neka nezavisna institucija) za potrošače energije koji se opskrbljuju kroz sustav javne
usluge, tj. u slučaju da potrošači nemaju mogućnost izbora (tarifni kupci, regulirane tarife)
• Poduzeće koje vrši isporuku energenta za potrošače koji su u mogućnosti slobodno birati
dobavljača (povlašteni kupci, slobodno formiranje tarifa/cijena)

Osnovni principi određivanja tarifa (reguliranih):

• Proizvođaču/dobavljaču tarifni sustav mora garantirati kompletnu nadoknadu svih troškova
• Cijene moraju u najvećoj mogućoj mjeri reflektirati stvarne troškove ovisno o mjestu i
vremenu isporuke: treba izbjegavati diskriminaciju potrošača unutar iste glavne kategorije
• Cijene moraju pokrivati utjecaj inflacije, te osigurati potrebnu razinu novih investicija za
razvoj i izgradnju sustava
• Tarifni sustav bi trebao poticati racionalno korištenje energije, prvenstveno kroz
ujednačavanje potrošnje
• Tarifni sustav mora potrošaču ponuditi različite opcije izbora (npr. jednotarifno ili dvotarifno
brojilo električne energije)
• Tarifni sustav treba biti što jednostavniji i razumljiviji za krajnjeg potrošača
• Tarifne sustave nije poželjno često mijenjati (bar ne osnovne modele, tj. odnose cijena za
pojedine stavke i kategorije)

OPĆA ENERGETIKA 3

Kategorija potrošača: razvrstavanje potrošača s obzirom na mjesto preuzimanja energenta

- npr. za električnu energiju s obzirom na naponsku razinu na koju je potrošač
priključen
- npr. za plin ovisno o priključku potrošača na visokotlačnu, srednjetlačnu ili nikotlačnu
mrežu

Kategorizacija se dodatno može izvršiti (za istu osnovnu kategoriju) s obzirom na:
- karakter potrošača (npr. kućanstva, gospodarstvo, javna rasvjeta za el.en.)
- lokaciju potrošača
- razinu potrošnje (najčešće tzv. socijalna kategorija)
- i sl.

S obzirom na vrijeme preuzimanja energenta, tarifne stavke se mogu razlikovati:

- prema sezoni (npr. zimska, ljetna)
- prema dobi dana (npr. viša i niža tarifa ili viša, srednja i niža tarifa)
- radni/neradni dan
- i sl.

OPĆA ENERGETIKA 4

2
 Tarifni sustavi za električnu energiju

Neke specifičnosti:

• Za neke kategorije potrošača naplaćuje se i jalova energija, i to najčešće na osnovu:

- stvarno izmjerene potrošnje jalove energije (posebna brojila)
- vezano za faktor snage (npr. naplaćuje se samo energija ispod određenog faktora
snage)
• Ovisno o konkretnom tarifnom sustavu, snaga se može ali i ne mora naplaćivati za
neke kategorije potrošača
• Redovito postoje dva ili više različitih dnevnih tarifnih stavova
• Može postojati posebni tarifni stav (niža cijena) za tzv. upravljanu potrošnju:
potrošače koji se daljinski (centralno) uključuje/isključuje
• U računu se mogu odvojeno (ali i ne moraju) davati troškovi za pojedine troškovne
stavke: proizvodnja, prijenos, distribucija, opskrba, upravljanje

OPĆA ENERGETIKA 5

Primjer: tarifni stavovi u Hrvatskoj za električnu energiju – niski napon/kućanstva

(napomena: posebni su tarifni stavovi za niski napon/poduzetništvo)

Jednotarifni Dvotarifni Upravljana

Samonaplatni
potrošnja

( ) – cijene s PDV-om
Raspored dnevnih tarifa:
- zimsko računanje vremena:
VT od 07-21 sata,
NT od 21-07 sati;
- ljetno računanje vremena :
VT od 08-22 sata,
NT od 22-08 sati OPĆA ENERGETIKA 6

3
Primjer: tarifni stavovi u Hrvatskoj za električnu energiju - visoki(110 kV) i srednji(10-35) napon

Viša sezona: listopad – ožujak;

Niža sezona: travanj – rujan.

OPĆA ENERGETIKA 7

Zašto se naplaćuje snaga?

- razmisliti o 2 potrošača čiji je dnevni dijagram potrošnje prikazan na slijedećim slikama,
a čija je ukupna dnevna potrošnja energije ista:
P (kW)

P (kW)

24 kW

W=24kWh

1 kW W=24kWh

24h
0 24 0 1h 24
t(h) t(h)
?
A) Veća snaga za istu potrošnju energije zahtjeva veću igrađenost prijenosne i
distributivne mreže

B) Troškovi proizvodnje električne energije manji su kod ujednačene dnevne potrošnje

OPĆA ENERGETIKA 8

4
Zašto postoji više dnevnih tarifnih stavova?
- troškovi proizvodnje električne energije
- forsiranje potrošača za pomak dnevne potrošnje u noćnu
- smanjenje vršnog opterećenja

TE 5: 4.5 USc/kWh

Dnevni dijagram
potrošnje TE 4: 3.5 USc/kWh

TE 3: 2.5 USc/kWh
P (MW)

TE 2: 2 USc/kWh

TE 1: 1.5 USc/kWh

0 24
t(h)
Prosječni troškovi Prosječni troškovi
proizvodnje: 1.75 proizvodnje: 2.7
USc/kWh USc/kWh
OPĆA ENERGETIKA 9

Usporedba oblika dnevnog dijagrama potrošnje u Hrvatskoj (siječanj, radni dan) i cijene energije
u višoj (07-21h) i nižoj (21-07) tarifi za dvije kategorije potrošača:
- kućanstva
- industrijski potrošači na srednjem naponu (10-35 kV)

0,60 3000

0,50 2500

0,40 2000
cijena (kn/kWh)

P (MW)

0,30 1500

0,20 1000
NN - kućanstva
SN - 35,10 kV
0,10 Dnevni dijagram potrošnje
500

0,00 0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 1011 1213 1415 161718 1920 2122 2324
t (h)

OPĆA ENERGETIKA 10

5
 Zašto su različiti tarifni stavovi za kategorije potrošača po naponskim nivoima?
- potrošači plaćaju troškove rada EES-a do mjesta preuzimanja električne energije

UPRAVLJANJE

SN DISTR. NN DISTR.
PRIJENOSNA
PROIZVODNJA MREŽA MREŽA
MREŽA
(10-35 kV) (10-35 kV)

Opskrba

Potrošač na VN Potrošač na SN
Potrošač na NN
plaća troškove plaća troškove

plaća troškove

OPĆA ENERGETIKA 11

Zašto su različiti tarifni stavovi za zimsku i ljetnju sezonu (iako ne za sve kategorije i ne u svim
tarifnim sustavima)?
- potrošnja je zimi veća, pa su i troškovi proizvodnje i rada EES-a veći

Primjer: zimski i ljetni dnevni Ne vrijedi uvijek!

dijagram potrošnje u Hrvatskoj Primjer: Maksimalna dnevna snaga tijekom
(radni dan) godine za otok Hvar i grad Split(TS Visoka):
1
2750
0.9
2500
Pmax(jedinično u odnosu na dan s max.

2250 0.8

2000 W = 32200 MWh 0.7

1750
0.6
proizvodnjom)
P (MW)

1500
1250 W = 50600 MWh 0.5

1000 0.4
750
Lipanj 0.3
500
Siječanj
250 0.2
HVAR
0 0.1 "Split(TS Visoka)"
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23
0
t (h) 1 31 61 91 121 151 181 211 241 271 301 331 361
Dan

Napomena: U razvijenim zemljama se često više troši ljeti nego zimi:

- klima uređaji, nema grijanja na el.en
- ovisno o klimatskim prilikama

OPĆA ENERGETIKA 12

6
 Primjer: Proračun godišnjih troškova za električnu energiju kućanstva u varijanti:
a) Jednotarifnog brojila
b) Dvotarifnog brojila
- pretpostavka: ista ukupna potrošnja

Jednotarifno mjerilo Dvotarifno mjerilo

Cijena (kn/kWh) 0,55 Cijena više t. (kn/kWh) 0,58 Cijena niže t. (kn/kWh) 0,3
Stalna naknada (kn) 15 Stalna naknada (kn) 15
PDV (%) 22% PDV (%) 22%

Stanje brojila Stanje brojila

Na početku godine (kWh) 12344 Viša tarifa Niža tarifa
Na kraju godine (kWh) 16954 Prethodno stanje (kWh) 13002 Prethodno stanje (kWh) 8878
Sadašnje stanje (kWh) 16526 Sadašnje stanje (kWh) 9964

Obračun Obračun
Potrošnja (kWh) 4610 Potrošnja (kWh) 3524 Potrošnja (kWh) 1086 Ukupno (kWh) 4610
Trošak energije (kn) 2535,5 Trošak energije (kn) 2043,92 Trošak energije (kn) 325,8 Ukupno (kn) 2369,72
Niža/viša (%) 30,82
Ukupni trošak (kn) 2550,5 Ukupni trošak (kn) 2384,72
PDV 561,11 PDV 524,6384
Ukupno 3111,6 Ukupno 2909,358

Zadano tarifnim stavovima Podaci za konkretnog potrošača Izračunato

OPĆA ENERGETIKA 13

Primjer: Proračun godišnjih troškova za električnu energiju industrijskog potrošača priključenog na

a) 110 kV
b) 35 kV
- pretpostavka: ista potrošnja (144.144MWh) i angažirana snaga (30MW) u oba slučaja
110 kV
Cijena snage Mjeseci Dani Cijena en. Ang. Snaga Troškovi snage Energija Troškovi energije Ukupni tr. Prosječni tr.
(kn/kW) (kn/kWh) (MW) (kn) (kWh) (kn) (kn) (kn/kWh)
Zimska sezona
50 6 182 VT 0,27 30 9000000 48048000 12972960
182 NT 0,12 30 24024000 2882880
Ljetna sezona
34 6 182 VT 0,25 30 6120000 48048000 12012000
182 NT 0,11 30 24024000 2642640
Ukupno 15120000 1,44E+08 30510480 45630480 0,32

35 kV
Cijena snage Mjeseci Dani Cijena en. Ang. Snaga Troškovi snage Energija Troškovi energije Ukupni tr. Prosječni tr.
(kn/kW) (kn/kWh) (MW) (kn) (kWh) (kn) (kn) (kn/kWh)
Zimska sezona
60 6 182 VT 0,36 30 10800000 48048000 17297280
182 NT 0,17 30 24024000 4084080
Ljetna sezona
40 6 182 VT 0,33 30 7200000 48048000 15855840
182 NT 0,15 30 24024000 3603600
Ukupno 18000000 1,44E+08 40840800 58840800 0,41

Zadano tarifnim stavovima Podaci za konkretnog potrošača Izračunato

OPĆA ENERGETIKA 14

7
Ovisnost specifičnih troškova za električnu energiju o načinu korištenja snage: proračun za
prethodni primjer, za faktore angažiranja 0,1-1 (tj. Isti potrošak el.energije, ali uz različitu
angažiranu maksimalnu snagu).
Wuk
Faktor angažiranja =
Pmax ⋅ Tuk
Wuk − potrošena energija
Pmax
Pmax − najveća registrirana snaga
P(MW)

Tuk − ukupno vrijeme

Wuk

t(h)

0,9
Specifični troškovi (kn/kWh)

0,8
0,7
0,6
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
0
0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1
Faktora angažiranja

OPĆA ENERGETIKA 15