SEAP Travnik

STRUČNI TIM ZA IZRADU ODRŽIVOG ENERGETSKOG
AKCIONOG PLANA OPĆINE TRAVNIK
Općina Travnik
Elma Pružan, dipl. Inž. šumarstva, Koordinator tima

Kemal Latić, dipl. Inž. građevine, Infrastruktura
Abid Drobo, dipl. Inž. Saobraćaj i javna rasvjeta
Azra kadrić-Čolić, dip. Inž. arhitekture, Prostorno planiranje
Ivica Sivonjić, dipl.inž. mašinstva, Obnovljivi izvori energije
Fadil Agačević, dipl.inž.elektrotehnike, Električna energija
Jasmina Žutić, dipl. ecc., Finansijska analiza
Suada Karajko,dipl. orjentalista, Javna kampanja
Goran Džemal, dipl.ecc., Kontakt za Covenant of Mayors
Njemačko društvo za međunardonu saradnju - GIZ

Projekat Konsultacije za energetsku efikasnost:
Aleksandra Stanivuković, dipl.inž.mašinstva, Nacionalni stručnjak za EE
Semin Petrović, M.Sc., Tehnički kordinator
Ranka Radić, dipl.inž.tehn., Stručnjak za emisije
2
SADRŽAJ
COVENANT OF MAYORS
1. UVOD 9
2. SPORAZUM GRADONAČELNIKA 10
3. VIZIJA 12
4. METODOLOGIJA IZRADE ODRŽIVOG ENERGETSKOG AKCIONOG PLANA 13
OPĆINE TRAVNIK
5. OPĆINA TRAVNIK 15
5.1 Opšti podaci o prostoru 15
5.2 Pedološke karakteristike tla 15
5.3 Klimatske karakteristike 16
5.4 Namjena prostora 17
5.5 Stanovanje i stambena izgradanja 18
5.6 Bilans površina 21
5.7 Šumarstvo 21
6. POTENCIJALI OPĆINE U OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE 23
6.1. Eergija biomase 23
6.2. Energija vjetra 24
6.3. Energija vode 26
6.4. Geotermalna energija 27
7. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE OPĆINE TRAVNIK ZA BAZNU
GODINU 2005 28
7.1. Analiza energetske potrošnje u sektoru zgradarstva 28
7.1.1. Metodologija prikupljanja podataka 28
7.1.2. Potrošnja energije u objektima u vlasništvu/nadležnosti
općine Travnik 29
7.1.3. Potrošnja energije u objektima koji nisu u vlasništvu/
nadležnosti Općine Travnik 32
7.1.4. Potrošnja energije u zgradama namijenjenim za stanovanje
na području Općine Travnik 34
7.1.5. Pregled potrošnje energije u sektoru ZGRADARSTVO
na području Općine Travnik 36
3
7.1.6. potrošnja energenata u sektoru zgradarstvo 38
7.2. Analiza energetske potrošnje za javnu rasvjetu 42
7.2.2. Potrošnja energije u javnoj rasvjeti na području Općine Travnik 42
7.3. Analiza energetske potrošnje u sektoru saobraćaj 43
7.3.2. Potrošnja energije za vozila u vlasništvu općine Travnik 43
7.3.3. Potrošnja energije za vozila javnog prevoza u Općini Travnik 44
7.3.4. Potrošnja energije za privatna i komercijalna vozila u Općini
Travnik 44
7.3.5. Ukupna potrošnja energije u sektoru saobraćaj u Općini Travnik 48
7.4. Analiza ukupne energetske potrošnje u Općini Travnik 49
8. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO2 ZA BAZNU GODINU 2005. 51
8.1. Analiza emisije CO2 u sektoru zgradarstva 51
8.1.1. Emisija CO2 u objektima u vlasništvu/nadležnosti općine Travnik 51
8.1.2. Emisija CO2 u objektima koji nisu u vlasništvu/nadležnosti
općine Travnik 53
8.1.3. Emisija CO2 u zgradama namjenjenim za stanovanje
na podrućju općine Travnik 54
8.1.4. Pregled emisije CO2 u sektoru ZGRADARSTVO na podrućju
općine Travnik 55
8.1.5. Emisija CO2 prema energentima u sektoru zgradarstva 57
8.2. Analiza emisije CO2 za javnu rasvjetu 58
8.2.1. Emisija CO2 u javnoj rasvjeti na području Općine Travnik 58
8.3. Analiza emisije CO2 u sektoru saobraćaj 59
8.3.1. Emisija CO2 za vozila u vlasništvu Općine Travnik 59
8.3.2. Emisija CO2 za vozila javnog prevoza u Općini Travnik 60
8.3.3. Emisija CO2 za privatna i komercijalna vozila u Općini Travnik 60
8.3.4. Ukupna emisija CO2 za sektor saobraćaj u Općini Travnik 63
8.4. Analiza ukupne emisije CO2 u Općini Travnik 64
9. PLAN PRIORITETNIH MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA CO2 DO 2020. GODINE 66
9.1. Pripremne aktivnosti za provedbu prioritetnih mjera za smanjenje emisija
CO2 do 2020. godine 67
9.1.1. Uspostava jedinstvenog registra objekata i potrošača 67
4
9.1.2. Uspostava informacionog sistema za praćenje energetske potrošnje
na podrućju općine Travnik 67
9.1.3. Uspostava organizacione strukture, nadzornih i radnih tjela
za provođenje akcionog plana 67
9.1.4. Uspostava modela za sopstveno financiranje 68
9.2. Plan prioritetnih mjera za smanjenje emisije CO2 do 2020. godine 68
9.2.1. Plan prioritetnih mjera za sektor djelovanja zgrade, oprema, uređaji 68
9.2.2. Plan prioritetnih mjera za sektor djelovanja saobraćaj 70
9.2.3. Plan prioritetnih mjera za sektor djelovanja lokalna proizvodnja
električne energije 72
9.2.4. Plan prioritetnih mjera za sektor djelovanja sistem daljinskog grijanja 73
9.2.5. Plan prioritetnih mjera za sektor djelovanja planiranje zemljišta 74
9.2.6. Plan prioritetnih mjera za sektor djelovanja promocija 74
9.2.7. Plan prioritetnih mjera za sektor djelovanja elektrodistribucija 75
9.2.8. Pregled prioritetnih mjera za smanjenje emisije CO2 76
9.3. Opis prioritetnih mjera za smanjenje emisija CO2 do 2020. godine 78
9.3.1. Zgrade, oprema, uređaji 78
9.3.2. Saobraćaj 90
9.3.3. Lokalna proizvodnja električne energije 95
9.3.4. Sistem daljinskog grijanja 96
9.3.5. Planiranje zemljišta 101
9.3.6. Promocija 110
9.3.7. Ostalo- elektrodistribucija 113
9.4. Plan promocije akcionog plana 114
10. IZVORI FINANSIRANJA 116
10.1. Budžet općine Travnik 116
10.2. Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine 116
10.3. ESCO model općine Travnik 116
10.4. Razvojna Banka Federacije Bosne i Hercegovine 117
10.5. USAID-Fond za finansiranje pilot projekata iz oblasti energetske
efikasnosti 117
10.6. Otvoreni regionalni fond za jugoistočnu Europu-GIZ 118
10.7. Programi Europske unije i instrument predpristupne pomoći 119
10.8. Transnacionalni program jugoistočna Europa (SEE) 119
5
10.9. Twinning program Europske unije 119
10.10. Programi zajednice 120
10.11. Sedmi okvirni program za istraživanje, tehnološki razvoj iogledne
aktivnosti-F7 120
10.12. Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP) 120
10.13. Program cjeloživotnog učenja 121
10.14. Strukturni instrumenti Europske unije 121
11. MONITORING I IZVJEŠTAVANJE O PROVOĐENJU ODRŽIVOG ENERGETSKOG
AKCIONOG PLANA OPĆINE TRAVNIK, SEAP-a 122
11.1. Uspostavljanje organizacione strukture, nadzornih i radnih tijela
za provođenje akcionog plana 123
11.2. Uspostava informacionog sistema za praćenje energetske potrošnje
na području općine Travnik 123
11.3. Uspostava jedinstvenog registra objekata potrošača 124
11.4. Uspostava informaciono-edukacijskog centra za klimatske
promjene i energetsku efikasnost 124
12. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA 125
6
COVENANT OF MAYORS
EU (Evropska Unija) vodi globalnu borbu protiv klimatskih promjena i uspostavila je glavne prioritete.
Njeni ambiciozni ciljevi su izraženi u „EU paketu za klimatske promjene i obnovljivu energiju“, koji
obavezuje zemlje članice da smanje svoju emisiju CO2 za najmanje 20% do 2020. godine. EU je,
donijevši odluku 20:20:20, motivisala evropske gradove da se, u okviru Covenant of Mayors (CoM) -
Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova, aktivno uključe u realizaciju postavljenih ciljeva.
Potpisnici Sporazuma gradonačelnika doprinijeli su ovoj strategiji svojim formalnim obavezivanjem

da će ići čak i dalje od glavnog cilja putem implementacije njihovih održivih energetskih akcionih
planova.
Sporazum gradonačelnika je sporazum kojim gradovi podržavaju:
 Odluku Evropske Komisije (EK) da implementira i finansira strukturu tehničke i promotivne

podrške, uključujući implementaciju oruđa za evaluaciju i nadzor, mehanizama kojima će se
olakšati razmjena znanja između teritorija i oruđa kojima će se olakšati kopiranje i
umnožavanje,
 Ulogu EK u preuzimanju koordinacije EU Konferencije gradonačelnika za Evropu sa održivom
energijom,
 Objavljenu namjeru EK da olakša razmjenu iskustava između teritorijalnih jedinica učesnica,
zatim da olakša obezbjeđivanje primjera smjernica i mjerila za moguću implementaciju te
povezivanje postojećih aktivnosti i mreža koje pružaju podršku ulozi lokalnih vlasti u oblasti
zaštite klime. Ovi primjeri mjerila trebalo bi da postanu sastavni dio ovog Sporazuma, da se
nađu kao odredbe u njegovim aneksima,
 Podršku EK kojom se obezbjeđuje priznanje i svijest javnosti o velikim i malim gradovima koji
učestvuju u Sporazumu korištenjem loga Evropa sa održivom energijom i koji rade na
promociji putem Komisijinih instrumenata komunikacije,
 Snažnu podršku Komiteta regija Sporazumu i njegovim ciljevima u predstavljanju lokalnih i

regionalnih vlasti u EU,
 Pomoć koju države članice, regije, provincije, gradovi mentori i druge institucionalne
strukture, što podržavaju Sporazum, pružaju manjim općinama kako bi one radile sa uslovima
iznesenim u Sporazumu.
Ako se posmatraju samo koristi koje lokalna zajednica može ostvariti kroz pristupanje Savezu
gradonačelnika evropskih gradova, tada lokalna zajednica:
 Dobija SEAP – Sustainable Energy Action Plan (Održivi energetski akcioni plan) u kojem su
jasno definisani ciljevi za smanjenje emisije CO2 za 20% do 2020 godine kroz povećanje
energetske efikasnosti za 20% i korišćenja obnovljivih izvora energije za 20%,
 Ima jasno definisane mjere, odnosno projekte za dostizanje ciljeva 20-20-20,
7
 Posjeduje dokument spreman za odabrane investicije i raspoložive kredite,
 Postaje ravnopravna sa ostalim članicama Saveza gradonačelnika evropskih gradova, te ima

direktan pristup aktuelnim informacijama iz Saveza gradonačelnika evropskih gradova,
 Ima pristup programima EK koji su namjenjeni za sufinansiranje ili kreditiranje projekata

definisanih u SEAP-u kao podrška članicama Saveza gradonačelnika evropskih gradova,
 Otvara mogućnost da bude viđena kao pro-aktivno područje od strane međunarodnih

kompanija i stranih investitora,
 Uključuje građane, kompanije i organizacije iz zajednice kroz Informativne aktivnosti koje su
sastavni dio SEAP-a,
 Otvara mogućnost umrežavanja sa ostalim općinama, te razvoja kapaciteta i know-how.
8
1. UVOD
Načelnik Općine Travnik je 15.03.2011. godine potpisao Sporazum gradonačelnika (Covenant of

Mayors) u skladu s kojim se općine, gradovi i regije dobrovoljno obavezuju da reduciraju emisiju CO2
na svom području u iznosu od najmanje 20%. Ovim S porazumom su definisane uloge lokalnih
vlasti u implementaciji tog posla kroz mjere energetske efikasnosti, projekte obnovljivih izvora
energije i druge akcije koje se odnose na energiju u različitim područjima pod ingerencijom lokalnih
vlasti.
Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika (Covenant of Mayors) Općina Travnik se obavezala da će

izraditi Održivi energetski akcioni plan (SEAP) i održati Energetske dane u općini Travnik.
Izrada Održivog energetskog akcionog plana (SEAP-a) Općine Travnik ima prije svega za cilj:
 Smanjenje emisije CO2,
 Zapošljavanje,
 Ekonomski rast,
 Korištenje obnovljivih izvora energije.
Načelnik Općine Travnik je formirao Tim za Izradu Održivog energetskog akcionog plana čiji je cilj da u
saradnji s predstavnicima Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ) izrade Akcioni plan,
kao i da prate njegovu dalju realizaciju.
Lokalna zajednica kroz pristupanje Savezu gradonačelnika evropskih gradova ima sljedeće prednosti:
 Dobija SEAP – Sustainable Energy Action Plan (Održivi energetski akcioni plan) u kojem su
jasno definisani ciljevi za smanjenje emisije CO2 za 20% do 2020 godine kroz povećanje
energetske efikasnosti za 20% i korišćenja obnovljivih izvora energije za 20%,
 Ima jasno definisane mjere, odnosno projekte za dostizanje ciljeva 20-20-20,
 Posjeduje dokument spreman za odabrane investicije i raspoložive kredite,
 Postaje ravnopravna sa ostalim članicama Saveza gradonačelnika evropskih gradova, te ima
direktan pristup aktuelnim informacijama iz Saveza gradonačelnika evropskih gradova,
 Ima pristup programima EK koji su namjenjeni za sufinansiranje ili kreditiranje projekata
definisanih u SEAP-u kao podrška članicama Saveza gradonačelnika evropskih gradova,
 Otvara mogućnost da bude viđena kao pro-aktivno područje od strane međunarodnih
kompanija i stranih investitora,
 Uključuje građane, kompanije i organizacije iz zajednice kroz Informativne aktivnosti koje su

sastavni dio SEAP-a,
 Otvara mogućnost umrežavanja sa ostalim općinama.
9
2. SPORAZUM GRADONAČELNIKA
Evropska unija (EU) provodi globalnu borbu protiv klimatskih promjena koja predstavlja jedan od
njenih najznačajnijih prioriteta. EU se obavezala da do 2020 godine reducira sveukupnu
emisiju CO2 za najmanje 20% u odnosu na nivoe emisije iz 1990. godine. Obzirom da su, prema
zvaničnim podacima Evropskog statističkog zavoda (EUROSTAT), urbana područja u EU
odgovorna za 80% energetske potrošnje i pripadajućih emisija CO2, lokalne vlasti imaju ključnu
ulogu u ispunjavanju energetskih i klimatskih ciljeva EU. Zbog toga je Evropska komisija 29. januara
2008. godine pokrenula veliku inicijativu povezivanja gradonačelnika energetski osviještenih
evropskih gradova u trajnu mrežu sa ciljem razmjene iskustava u provedbi efikasnih mjera za
poboljšanje energetske efikasnosti urbanih sredina.
Kao rezultat te inicijative potpisan je Sporazum gradonačelnika (Covenant of Mayors) u skladu s

kojim se općine, gradovi i regije dobrovoljno obavezuju da reduciraju emisiju CO2 na svom
području u i z n o s u o d n a j m a n j e 20%. Ovim sporazumom su definisane uloge lokalnih
vlasti u implementaciji tog posla kroz mjere energetske efikasnosti, projekte obnovljivih izvora
energije i druge akcije koje se odnose na proizvodnju i potrošnju energije u različitim područjima
pod ingerencijom lokalnih vlasti.
Primarno područje djelovanja predstavljaju programi i akcije smanjenja potrošnje energije u

javnim zgradama u vlasništvu lokalnih vlasti koje predstavljaju značajne potrošače energije, npr. za
grijanje i osvjetljenje. Pored toga, značajne mjere za redukciju korištenja energije mogu se postići
u sektorima usluga koje nude lokalne vlasti, kao što su javni prevoz i javna rasvjeta.
Prostorno planiranje i organizacija sistema prevoza su nadležnost većine lokalnih i regionalnih

vlasti, u kojima strateško planiranje i uspostavljanje energetskih standarda koji će se poštovati
pri izgradnji novih zgrada mogu značajno reducirati korištenje energije.
Lokalne vlasti mogu pomoći u informisanju i motivisanju svojih građana, preduzeća i drugih subjekata
na lokalnom nivou kako efikasnije koristiti energiju, te provoditi aktivnosti na podizanju svijesti o
značaju uključenja cjelokupne zajednice u podržavanju politika energetske efikasnosti. Također
mogu raditi na promociji lokalne proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i ohrabrivanju građana
davanjem finansijske podrške za implementaciju njihovih projekata i inicijatva vezanih za energetsku
efikasnost i obnovljive izvore energije.
Ove obaveze i uloge lokalnih vlasti koje proističu iz potpisivanja Sporazuma gradonačelnika će se
postići kroz izradu inventara emisija kao osnove za izradu i implementaciju Održivog energetskog
akcionog plana razvoja grada. Tokom provedbe ovog akcionog plana lokalne vlasti će podnositi
redovne izvještaje o njegovoj realizaciji Evropskoj komisiji svake dvije godine i redovno informisati
javnost o njegovim rezultatima, te prednostima i mogućnostima korištenja energije na
efikasniji način. Za nesmetano provođenje svih navedenih aktivnosti je potrebno prilagoditi
inf rastrukturu općine i osigurati dovoljne ljudske potencijale. Tokom cjelokupnog procesa
lokalne vlasti će rezmjenjivati iskustva i znanja s drugim gradovima i općinama, organizovati
Energetske dane, te dati svoj doprinos godišnjoj Konferenciji gradonačelnika EU o energetski
održivoj Europi.
10
U Bosni i Hercegovini inicijativu za izradu Održivog energetskog akcionog plana (SEAP) pokrenule
su: tokom 2009. godine Banja Luka (januar) i Sarajevo (mart), tokom 2010. godine Tuzla (februar),
Bijeljina (oktobar), Prijedor (novembar), Bihać, Kakanj, Trebinje i Zenica (decembar), te u 2011.
godini Laktaši, Livno i Travnik (mart), Bosanska Gradiška (april) i Zvornik (maj).
Šta je Održivi energetski akcioni plan grada?

Održivi energetski akcioni plan (Sustainable Energy Action Plan - SEAP) je ključni dokument
Sporazuma gradonačelnika koji prezentuje način na koji će lokalne vlasti ispuniti obaveze
preuzete njegovim potpisivanjem do 2020. godine. U planu se koriste rezultati Referentnog
inventara emisija sa ciljem identifikacije najznačajnijih područja u kojima je moguće poduzeti
konkretne akcije i koja daju najviše potencijala za dostizanje ciljane redukcije CO2 od strane lokalnih
vlasti. Plan definiše konkretne mjere redukcije, kao i vremenske okvire i odgovornosti, koji će
dugoročnu strategiju pretvoriti u konkretne provodive aktivnosti.
Sporazum gradonačelnika se odnosi na akcije na lokalnom nivou koje su u nadležnosti lokalnih

vlasti. SEAP bi se trebao koncentrisati na mjere koje će pomoći redukciji emisije CO2 i konačne
potrošnje energije od strane kranjih korisnika. Obaveze iz ovog Sporazuma se odnose na
kompletno geografsko područje potpisnica lokalnih vlasti. Zbog toga, SEAP bi trebao obuhvatiti
akcije koje se tiču i javnog i privatnog sektora. Međutim, od lokalnih vlasti se očekuje da
predstavljaju primjer i stoga preuzmu najveći dio mjera koje se odnose na zgradarstvo,
saobraćaj, itd. Lokalne vlasti mogu donijeti odluku da sveukupnu redukciju emisije CO2 odrede kao
apsolutnu redukciju ili redukciju po glavi stanovnika (per capita).
Osnovna ciljana područja su zgradarstvo i javni prevoz. SEAP također može obuhvatiti akcije koje
se odnose na lokalnu proizvodnju električne enerije (razvoj PV, snage vjetra, CHP, poboljšanje u
lokalnoj proizvodnji energije) kao i proizvodnju energije za grijanje/hlađenje. Pored toga, SEAP bi
trebao obuhvatiti područja u kojima lokalne vlasti dugoročno mogu uticati na potrošnju
energije (kao što je prostorno planiranje), ohrabriti tržište proizvodima energetske efikasnosti
i usluga (javno-privato partnerstvo i ESCO), kao i promjene u ponašanju krajnjih potrošača (rad
sa građanima i drugim interesnim skupinama). Nasuprot tome, industrijski sektor nije ključni cilj
Sporazuma gradonačelnika, te lokalne vlasti mogu odabrati da uključe akcije u ovom sektoru ili
ne. U bilo kojem slučaju, fabrike pokrivene sa Emission CO2 Trading Scheme (ETS) ne bi trebale
biti uključene, osim ukoliko nisu uključene u postojeće planove lokalnih vlasti.
Vremenski okvir za Sporazum gradonačelnika je 2020. Zbog toga, SEAP mora sadržavati jasne upute
za strateške akcije koje lokalne vlasti moraju poduzeti kako bi ispunile obaveze do 2020. SEAP
može pokrivati i duži period, ali u tom slučaju mora sadržavati međurezultate i ciljeve za 2020.
godinu.
Potpisnici sporazuma se obavezuju da će podnijeti SEAP za svoju općinu u roku od godine dana
nakon potpisivanje te dostavljati periodične izvještaje o implementaciji koji odražavaju tok
njihovog akcionog plana. SEAP mora biti usvojen od strane Općinskog vijeća, te dostavljen na
nacionalnom jeziku.
11
3. VIZIJA
Travnik do 2020 godine vidimo kao:
1. Općinu razvijenog turizma s prihvatljivim

ekološkim osnovama.
2. Općinu koja čuva energiju, s čistom

industrijom, inteligentnim transportom i
niskom emisijom CO2.
3. Općinu u kojoj je postignuta simbioza

između čovjeka i okoline.
12
4. METODOLOGIJA IZRADE ODRŽIVOG ENERGETSKOG
AKCIONOG PLANA OPĆINE TRAVNIK
Proces pripreme i izrade Održivog energetskog a k cionog plana razvoja Općine Travnik, mogao bi se
podijeliti u nekoliko osnovnih koraka:
 Pripremne radnje za pokretanje procesa (politička volja, koordinacija, stručni resursi i dr.);
 Formiranje tima za izradu Akcionog plana prema prioritetnim pravcima djelovanja;

 Izrada Održivog energetskog akcionog plana razvoja Općine Travnik (u daljem tekstu Akcioni
plan);
 Usvajanje Akcionog plana od strane Općinskog vijeća kao službenog dokumenta Općine
Travnik.
Potpisan Sporazum Sporazum gradonačelnika Početak izrade Održivog

gradonačelnika prihvaćen od Općinskog energetskog akcionog plana
vijeća razvoja općine Travnik
15. mart 2011. 15. mart 2011. 10. januar 2011.

Slika 4.1. Hronologija pokretanja Procesa izrade, provedbe i praćenja Održivog
energetskog akcionog plana
Da bi se osigurao uspjeh procesa za pokretanje i realizaciju (od izrade Akcionog plana do provedbe i
praćenja) bitno je postići političku volju Načelnika i Općinskog vijeća Travnik. Pristupanje Sporazumu
gradonačelnika pokazuje pozitivno stajalište i predstavlja prvi korak općinske uprave u smjeru
održivog energetskog razvoja Općine Travnik. Dovoljan pokazatelj je taj da je i prije pistupa
Sporazumu gradonačelnika u Općini Travnik na inicijativu Načelnika formiran Tim za izradu i
implementaciju Akcionog plana.
Zadaci Tima za izradu Akcionog plana su sljedeći:

 Klasifikacija sektora energetske potrošnje na nivou Općine Travnik;
 Analiza stanja u urbanističkom planiranju i identifikacija potencijala u oblasti obnovljivih
izvora energije na području općine Travnik;
 Prikupljanje ulaznih podataka i analiza energetske potrošnje po sektorima i pripadajućim

podsektorima;
 Izrada Referentnog inventara emisija CO2 prema rezultatima analize energetske potrošnje;
13
 Izrada Plana prioritetnih aktivnosti i mjera za postizanje zacrtanih ciljeva smanjenja CO2 do
2020. godine;
 Određivanje dinamike i mehanizama finansiranja provedbe Plana prioritetnih aktivnosti i
mjera;
 Određivanje mehanizama nadgledanja i izvještavanja provedbe Plana prioritetnih aktivnosti i
mjera;
 Određivanje plana i programa promocije Akcionog plana za Općinu Travnik;

 Postavljanje ciljeva smanjenja energetske potrošnje i pripadajućih emisija CO2.
14
5. OPĆINA TRAVNIK
5.1. Opšti podaci o prostoru

Općina Travnik je smještena u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine s izraženim karakteristikama
planinsko-brdskih područja i predstavlja zaokružen saobraćajno-geografski prostor. Grad Travnik je
smješten u uskoj kotlini doline rijeke Lašve, a okružuju ga padine Vilenice i masiv Vlašića. Uska
kotlina proteže se od naselja Turbe do Doca na Lašvi gdje se počinje širiti u Travničko polje.
Općina Travnik prostire se na površini od 563 km2, a prema geografskim koordinatama nalazi se na
4414' sjeverne geografske širine i 1740' južne geografske dužine.
Travnik je smješten na nadmorskoj visini od 517 m, dok je planina Vlašić jedna od najviših planina u
BiH s nadmorskom visinom do 1943 metra .
Travnik je administrativno sjedište Srednjobosanskog kantona koji ukupno čini 12 općina (Travnik,
Novi Travnik, Bugojno, Vitez, Busovača, Jajce, Gornji Vakuf, Donji Vakuf, Kiseljak, Fojnica, Kreševo i
Dobretići). Najveći broj institucija i javnih ustanova od kantonalnog značaja ima sjedište u Travniku.
Općinu Travnik čine 34 mjesne zajednice.
5.2. Pedološke karakteristike tla

Na osnovu pripremljene pedološke karte, izdvojeni su glavni tipovi tla 1:
Tabela 5.1: Tipovi tla po nacionalnoj klasifikaciji i površine
Tip tla Površina (ha) %

Dystric Kambisol 7.849,46 14,18
Eugley 115,04 0,21
Eutric Kambisol 8.849,76 15,99
Fluvisol 1.515,26 2,74
Kalkokambisol 4.758,19 8,60
Kalkokambisol+Kalkomelanosol 7.925,63 14,32
Kalkokambisol+Kalkomelanosol+Regosol 5.476,49 9,90
Kalkomelanosol 1.838,31 3,32
Kalkomelanosol+Kalkokambisol 1.449,43 2,62
Litosol 1.452,15 2,62
Naselje 126,08 0,23
Ranker 210,17 0,38
Ranker+Dystric Kambisol 8.442,53 15,26
1
FAO (Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu), Projekat-Inventar stanja zemljišnih resursa u
BiH
15
Ranker+Eutric Kambisol 289,24 0,52
Rendzina 202,02 0,37
Rendzina+Eutric Kambisol 2.890,97 5,22
Rendzina+Ranker+Eutric Kambisol 623,37 1,13
Vertisol 1.323,36 2,39
Ukupno: 55.337,44 100
Slika 5.1: Tipovi tla po nacionalnoj klasifikaciji i površine
5.3. Klimatske karakteristike

Klimatski uslovi u Travniku formirani su pod uticajem reljefa, nadmorske visine, klimatskih
specifičnosti ovih prostora. Klima je umjereno kontinentalna, s umjereno toplim ljetnim periodom,
proljeće i jesen imaju ravnomjerne temperature, a zima je umjereno hladna. Prosječna godišnja
temperatura u Travniku iznosi 9C, a godišnja temperaturna amplituda 21,3 C.
16
Tabela 5.2: Osnovni meteorološki pokazatelji2
Minimalne Maksimalne Prosječne godišnje Prosječan broj Prosječne godišnje

temperature temperature temperature sunčanih dana padavine
-23,8 C 38 C 8,6 C 72 897 mm
Za razliku od Travnika klima na planini Vlašić je tipično planinska.
5.4. Namjena prostora

Na osnovu Prostornog plana Općine Travnik za period 2003-2020. godina koncepcija prostorne
organizacije Općine Travnik bazira se na policentričnom razvojnom modelu, na prostorno
funkcionalnoj i uravnoteženoj mreži centara s međusobno usaglašenim razmještajem centralnih
funkcija stanovanja, radnih i drugih djelatnosti.
Bliže uređenje prostora Općine Travnik definisano je kroz donesene provedbeno-planske

dokumente:
- Regulacioni plan Babanovac-Vlašić,
- Zooning plan Vlašić,
- Regulacioni plan HPBŠ I,
- Regulacioni plan Kalibunar-Alagića njive,
- Regulacioni plan HPBŠ II,
- Regulacioni plan KIZ – Tafi,
- Regulacioni plan HPBŠ Mikrolokacija Bagat,
- Regulacioni plan Babanovac Istok,
- Regulacioni plan Kukotnica.
Pored ove usvojene provedbeno-planske dokumentacije u proceduri donošenja, odnosno izrade su i

slijedeći planovi:
- Regulacioni plan stambeno-poslovno-turističke zone Majdan-Gradac-Guvna-Vakuf,
- Regulaconi plan radno-poslovna zona Polje,
- Regulacioni plan centralnog dijela prigradskog naselja Dolac na Lašvi,
- Izmjena dijela regulacionog plana HPBŠ, zona kulturnih, administrativnih i poslovnih
2
Strategija razvoja Općine Travnik 2010-2015
17
objekata Travnika,
- Izmjena dijela regulacionog plana HPBŠ, mikrolokacija Prnjavor-Stanična.
Izradom provedbeno-planske dokumentacije u digitalnoj formi i pokrenutim aktivnostima na izradi

katastra podzemnih instalacija na teritoriji Općine Travnik, stvaraju se uslovi za transparentniju i
efikasniju bazu podataka iz koje bi potencijalni investitori u svakom momentu i na jednom mjestu
mogli dobiti potrebne podatke i kalkulaciju svih troškova na određenoj lokaciji za početak građenja.
5.5. Stanovanje i stambena izgradnja

Na području Srednjobosanskog kantona i na području Općine Travnik ostvareni su značajni rezultati,
naročito u obimu stambene izgradnje. Deficit stanova u odnosu na broj domaćinstava se smanjivao
od 1971. godine, a u isto vrijeme rastao je prostorni i tehnički standard stanova. Međutim, zbog
neadekvatnog održavanja, rekonstrukcije i modernizacije stambenog fonda na području Općine
Travnik, a naročito na području općinskog centra značajan broj stambenih objekata, koji se danas
koristi, ne pružaju svojim korisnicima uslove za adekvatan standard stanovanja.
U donjem tabelarnom prikazu dati su uporedni podaci o broju domaćinstava i broju stanova za
Općinu Travnik 1971. 1981. i 1991. godine.
Tabela 5.3: Broj domaćinstava i broj stanova za 1971. 1981. i 1991. Godinu u Općini Travnik3
Broj domaćinstava Broj stanova Razlika

1971. 1981. 1991. 1971. 1981. 1991. 1971. 1981. 1991.
11.859 14.791 17.994 11.469 14.852 19.850 -390 +61 +1.856
Izvor: Statistički godišnjaci – popisi
Vidljivo je da je 1981. godine stambeni deficit na području Općine Travnik prešao u suficit, iako
navedene brojke treba uzeti s blagom rezervom, jer ako bi se iz ukupnog broja stanova izuzele
posebne sobe, te stambeni fond s veoma niskim tehničkim standardom, dobila bi se drugačija slika.
Ovo tim više što zvanična statistika i vikendice tretira kao stambene jedinice.
U tabelarnom pregledu dati su podaci za sva naselja Općine Travnik o broju stanovnika,
domaćinstava, broju stanova, te deficit, odnosno suficit stanova sa stanjem marta mjeseca 1991.
godine. Ovi podaci omogućuju da se dobije okvirna slika o stanju u svakom naselju na području
Općine Travnik.
3
18
Tabela 5.4: Podaci o naseljima i broju stanovnika/domaćinstava u Općini Travnik4
Red.
Naselje Stanovništvo Domaćinstva Stanovi Razlika
br.
1. Bačvice 748 187 169 -18
2. Bandol 272 67 78 +11
3. Bijelo Bučje 924 205 197 -8
4. Bilići 335 78 86 +8
5. Brajići 673 185 180 -5
6. Brajkovići 520 113 126 +13
7. Brankovac 282 61 63 +2
8. Čifluk 147 32 40 +8
9. Ćosići 685 164 349 +185
10. Čukle 1.370 281 293 +12
11. Đelilovac 1.232 289 308 +19
12. Dolac 673 153 164 +11
13. Dolac na Lašvi 492 154 174 +20
14. Donja Trebeuša 261 68 73 +5
15. Donje Krčevine 497 103 115 +12
16. Donji Korićani 657 137 143 +6
17. Dub 964 199 199 0
18. Fazlići 197 41 41 0
19. Gladnik 315 82 87 +5
20. Gluha Bukovica 1.039 215 216 +1
21. Goleš 1.081 253 252 -1
22. Gornja Trebeuša 306 65 66 +1
23. Gornje Krčevine 759 165 180 +15
24. Gornji Korićani 752 149 149 0
25. Gradina 569 130 135 +5
26. Grahovčići 1.284 263 273 +10
27. Grahovik 334 95 117 +22
28. Guča Gora 815 224 230 +6
29. Hamandžići 501 109 126 +17
30. Han Bila 655 158 156 -2
31. Jezerci 641 123 127 +4
32. Kljaci 741 187 198 +11
33. Kokošari 130 34 34 0
34. Komar 312 79 77 -2
35. Kraljevice 169 49 52 +3
36. Krpeljići 716 154 175 +21
37. Kula 441 106 115 +9
38. Kundići 120 32 33 +1
39. Lovrići 135 35 36 +1
40. Mala Bukovica 252 56 61 +5
41. Maline 1.484 319 357 +38
42. Miletići 83 18 18 0
4
Republički zavod za statistiku (prvi rezultati popisa)
19
Red.
Naselje Stanovništvo Domaćinstva Stanovi Razlika
br.
43. Miškića Brdo 139 40 54 +14
44. Mosor 319 75 87 +12
45. Mudrike 741 150 182 +32
46. Nova Bila 737 204 209 +5
47. Orahovo 399 82 87 +5
48. Orašac 170 32 32 0
49. Orlice 41 11 16 +5
50. Ovčarevo 564 132 129 -3
51. Paklarevo 1.255 312 336 +24
52. Podkraj 456 103 109 +6
53. Podovi 1.039 226 231 +5
54. Podstinje 729 161 172 +11
55. Pokrajčići 1.382 333 332 -1
56. Poljanice 296 62 65 +3
57. Polje Slavka Gavrančića 417 114 130 +16
58. Prići 399 86 94 +8
59. Pulac 499 111 102 -9
60. Putićevo 1.511 416 478 +62
61. Radića Brdo 310 87 102 +15
62. Radojčići 293 70 76 +6
63. Radonjići 214 45 46 +1
64. Ričice 635 146 161 +15
65. Runjići 309 74 69 -5
66. Sažići 362 70 63 -7
67. Sečevo 333 68 145 +77
68. Seferi 527 115 141 +26
69. Selići 448 101 95 -6
70. Skomorje 225 53 48 -5
71. Slimena 943 263 309 +46
72. Suhi Dol 576 127 127 0
73. Šešići 251 60 63 +3
74. Šipovik 352 96 111 +15
75. Šišava 611 127 834 +707
76. Travnik 18.849 5.878 5.970 +92
77. Turbe 4.467 1.193 1.332 +139
78. Turići 793 188 214 +26
79. Varošluk 746 181 196 +15
80. Velika Bukovica 235 56 61 +5
81. Vidoševići 224 59 65 +6
82. Vilenica 272 79 97 +18
83. Višnjevo 969 197 201 +4
84. Vitovlje 702 177 194 +17
85. Vlahovići 340 75 68 -7
86. Vranići 61 12 13 +1
87. Zagrađe 639 118 124 +6
88. Zaselje 60 12 12 0
Ukupno 70.402 17.994 19.850 1.856
20
Prema popisnim podacima iz 1991. godine, u tom periodu Općina Travnik je imala 19.850 stambenih
jedinica u kojima je živjelo 17.994 domaćinstava. Od ovog broja, 5.970 stanova je bilo na gradskom
području, u kojem je tada bilo nastanjeno 5.878 domaćinstava. Prema tome, stambeni suficit na
području Općine Travnik iznosio je 1.856 stambenih jedinica, a u Gradu Travniku 92 stambene
jedinice. To znači da je i u Gradu 1991. godine uglavnom došlo do ujednačenja stanova i
domaćinstava, ako se uzmu u obzir i oni stanovi čiji prostorni i tehnički standard ne zadovoljava
potrebe gradskih domaćinstava. Od ratnih razaranja oko 58% stambenog fonda kolektivne izgradnje
i oko 69% stambenog fonda u individualnom sektoru svojine pretrpjelo je veća ili manja oštećenja
na području Kantona. Na području Grada i općine Travnik preduzimane su brojne mjere kako bi se
stambeni fond doveo u stanje upotrebljivosti, nakon ratnih razaranja.
5.6. Bilans površina5

Tabela 5.5: Površine zemljišta I šuma
ZEMLJIŠTE (km2) ŠUME (km2)
Obradivo zemljište: 22.774

28.364
Oranice: 8.348
6
Tabela 5.6: Struktura upotrebe zemljišta
Vrsta zemljišta Površina (u ha)
Polja 8.348
Voćnjaci 1.007
Travnjaci 8.023
Pašnjaci 5.396
Šume 28.364
Ukupno 52.138
Neobrađeno zemljište 1.747
5.7. Šumarstvo
Šumsko zemljište na kojem prevladava bukva, jela i smrča, izvanredne kvalitete, predstavlja osnov za
5
21
razvoj privrede u Općini Travnik. Šume i šumsko zemljište su u privatnom i državnom vlasništvu.
Stručne poslove u pogledu gospodarenja privatnim šumama obavlja Kantonalno Ministarstvo putem
Kantonalne uprave, a šumsko-privredno društvo pod nazivom „Srednjobosanske šume/Šume
središnje Bosne d.o.o.“, gospodari državnim šumama.
U narednoj tabeli dat je prikaz površina šuma po kategorijama šuma i gazdinskim klasama:
Tabela 5.7: Prikaz površina šuma po kategorijama šuma i gazdinskim klasama
Državne šume, ha Privatne Sveukupno,

Rb Kategorija šume
šume, ha ha
neminirano minirano ukupno
Visoke šume s prirodnom
1. 14.538,9 1.364,1 15.903 2325 18.228
obnovom (1000)
2. Šumski zasadi-kulture (3000) 2.055,7 741,8 2.797,5 2,36 2.799,86
3. Izdanačke šume (4000) 3.019,2 607,7 3.626,9 1.611,68 5.238,58
Goleti ispod gornje granice
4. 1.964,6 161,1 2.125,7 27,26 2.152,96
privredne šume
Neproduktivne šume-ostale
5. 953,4 756,9 1.710,3 140,17 1.850,47
neproduktivne površine (6000)
Sporne površine-uzurpacije
6. 148,5 1,8 150,3 150,30
(7000)
UKUPNO 22.680,3 3.633,4 26.313.7 4.106,47 30.420,17
Općina Travnik je u saradnji s kantonalnim Ministarstvom šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede,

te ŠPD Srednjobosanske šume, Kantonalnom upravom za šumarstvo i Holandskom razvojnom
agencijom (SNV) uradila Elaborat za proglašenje šuma sa posebnom namjenom na lokalitetu Ugrić
na Vlašiću. Ukupna površina zaštićenog područja je 1.741,40 ha. Ovim elaboratom su definisana
ograničenja u pogledu gospodarenja šumama i ograničenja u pogledu zaštite voda, a sve u cilju
boljeg snabdijevanja pitkom vodom stanovništva i razvoja turizma na području Vlašića.
Šumsko bogatstvo i rijeke Lašva, Bila, Ugar, Kozica, Jasenica predstavljaju značajne kapacitete za
razvoj obnovljivih izvora energije.
22
6. POTENCIJALI OPĆINE U OBNOVLJIVIM IZVORIMA
ENERGIJE
Izvori energije se mogu podijeliti na neobnovljive i obnovljive. Neobnovljivi izvori energije su fosilna
goriva (nafta, ugljen i prirodni plin) i nulklearna goriva (uran i plutonij). Rezerve neobnovljivih izvora
energije su ograničene i podložne konačnom iscrpljivanju.
Obnovljivi izvori energije su oni kod kojih se energija troši u iznosu koji ne premašuje brzinu kojom se
stvara u prirodi. Ponekad se u obnovljive izvore energije svrstavaju i oni izvori za koje se tvrdi da su
rezerve tolike da se mogu eksploatisati milionima godina. U obnovljive izvore energije ubrajamo
energiju biomase, sunčevu energiju, energiju vjetra, energiju vode, geotermalnu energiju.
6.1. ENERGIJA BIOMASE

Prvi i najstariji izvor energije, biomasa je kroz godine postala višestruko iskoristiv obnovljivi izvor
energije koji značajno pridonosi zaštiti okoliša i ukupnom privrednom razvoju općine. Između
različitih vrsta biomase drvna ima najširu primjenu. Ali i mnogi drugi izvori bioenergije mogu biti
korišteni poput biljaka/energetskih usjeva i organskih komponenti industrijskih otpada.
Prema Sporazumu iz Kjota, sve zemlje potpisnice Sporazuma, u koje spada BiH obavezale su se da će
smanjiti emisiju CO2 i drugih štetnih gasova u cilju prevencije globalnog zatopljenja i očuvanja klime.
Upotrebom biomase ne dolazi do emisije stakledničkih gasova (prije svega CO2), odnosno ona se
kompenzira, jer biomasa prilikom sagorijevanja emituje otprilike istu količinu karbon-dioksida koju je
biljka preuzela tokom njenog rasta.
Bosna i Hercegovina ima velike potencijale biomase jer se 50% teritorije BiH nalazi pod šumama.
Energiju biomase u odnosu na tehnologiju upotrebe možemo podijeliti na: biogoriva, bioenergija,
bioproizvodi.
Biogoriva nastaju pretvaranjem (najčešće čvrste) biomase u tečna goriva, odnosno biogoriva koja se
mogu upotrebljavati za potrebe transporta, ili druga čvrsta biogoriva. Etanol i biodizel su najčešće
vrste tečnih biogoriva, briketi i peleti čvrstih biogoriva.
Bioenergija predstavlja toplotnu ili električnu energiju dobijenu korištenjem biomase. Upotreba
biomase može biti direktnim sagorijevanjem, ko-sagorijevanjem s drugim gorivima), gasifikacijom,
anaerobnom razgradnjom, pirolizom, itd.
Bioproizvodi predstavljaju proizvode dobijene korištenjem biomase. Ovi bioproizvodi koriste manje
energije za njihovo dobijanje nego proizvodi na bazi nafte.
23
6.2. ENERGIJA VJETRA
Sunce neravnomjerno zagrijava različite dijelove Zemlje i to rezultira različitim pritiscima zraka, a
vjetar nastaje zbog težnje za izjednačavanjem pritisaka zraka.
Za područje Bosne i Hercegovine do danas nije izrađen atlas vjetra jer je mjerenje potrebnih brzina
vjetra dugotrajan i skup proces. Procjena potencijala vjetroenergije u BiH bazira se, prvenstveno na
prostornoj raspodjeli srednje godišnje brzine i snage vjetra koje su rezultat primjene globalnog
modela atmosfere, uobličene u Svjetski atlas vjetra.
Slika 6.1: Srednja godišnja brzina vjetra za razdoblje 1997-2006.
Srednja godišnja brzina vjetra na visini 50 m iznad tla za razdoblje 1997-2006. Rezultat primjene
globalnog modela vremena. Rezolucija modela je 2,5 stepeni.
24
Slika 6.2: Jačina vjetrova za razdoblje 1997-2006.
Na području BiH prva mjerenja provedena su u aprilu 2002. godine na lokalitetu Sveta gora,
Podveležje, Mostar. Na području općine Travnik u toku 2011. godine je bilo zainteresovanih
subjekata da provode mjerenja na području planine Vlašić, a u toku je izdavanje koncesije jednoj
kompaniji.
Prednosti korištenja energije vjetra su:
 Vjetar je obnovljivi izvor energije s velikim potencijalom, besplatan je, dostupan je svima i ne
može se potrošiti;
 Pridonosi ukupnom privrednom rastu, razvoju domaće industrije i uključivanje domaćih firmi
i zapošljavanje;
 Brza i lagana montaža/demontaža cijelog postrojenja bez negativnog utjecaja na kvalitetu
okoliša;
 Vjetroelektrane su energetska postrojenja bez štetnih emisija;
 Smanjuje se nacionalna ovisnost o uvozu fosilnih goriva;

Agregirani rezultati razdiobe brzine, snage i smjera vjetra s rezolucijom 2,5 stupnjeva daju tek
načelnu sliku prostorne razdiobe vjetro potencijala iznad područja Bosne i Hercegovine koja nije
primjenjiva za lociranje vjetroelektrana, ali daje naslutiti da je prostor južnog i jugoistočnog dijela
BiH, uključujući Hercegovinu te dijelove Republike Srpske, najizdašniji vjetrom, te stoga i
najpovoljniji za njegovo iskorištavanje ukoliko to dozvoljavaju prostorne i infrastrukturne
karakteristike toga područja.
25
6.3. ENERGIJA VODE
Tekuća voda sadrži u sebi energiju koja se može pretvoriti u električnu energiju. Energija vode je
najznačajniji obnovljivi izvor energije, jer je konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji.
Hidroenergija se može koristiti samo tamo gdje ima obilje brze tekuće vode. Da bi se održao vodostaj
tokom čitave godine grade se brane i akumulacije. Izgranja hidroelektrana je veoma skupa.
Barijere za izgradnju mini i malih hidroelektrane su sljedeće:
 Duga i komplikovana procedura dobijanja dozvola;

 Skup kapital – komercijalne banke;
 Problemi oko priključka na mrežu;
 Nepouzdani rezultati mjerenja protoka vode.

Klasifikacija hidroelektrana:
 Velike - preko 100 MW konektovana na “veliku” elektro mrežu;
 Srednje - 10 - 100 MW obično na mreži nižeg naponskog nivoa;
 Male – 0,5 - 10 MW – na niskonaponskoj mreži.

Općina Travnik posjeduje veliki potencijal za izgradnju mini hidroelektrana na rijekama Ugar, Lašva i
Bila.
Potencijal mHE u FBiH7
7
Strateški plan i program razvoja energetskog sektora FBiH
26
6.4. GEOTERMALNA ENERGIJA
Geotermalna energija predstavlja toplinu unutrašnjosti zemlje. Geotermalna energija se koristi za
proizvodnju električne energije, proizvodnju toplotne energije i dr.
Geotermalna energija se nalazi u zemljinoj kori i to u stijenama, podzemnoj vodenoj pari i magmi. U
prirodi se geotermalna energija najčešće pojavljuje u formi izvora vruće vode i gejzira.
Geotermalna energija se danas veoma malo koristi, to govori i udio geotermalne energije u ukupno
proizvedenoj energiji koja u svijetu iznosi 0,06%.
Geotermalni potencijali Bosne i Hercegovine za grijanje prostora procjenjuju se na oko 33 MW. Na
geotermalnim nalazištima u BiH temperature vode su preniske za proizvodnju električne energije, te
se iste koriste za proizvodnju toplotne energije i u zdravstvene svrhe.
27
7. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE OPĆINE TRAVNIK ZA
BAZNU 2005. GODINU
Analiza energetske potrošnje za općinu Travnik izrađena je za 2005. godinu, koja je odabrana kao
bazna godina. Kriterijum za odabir bazne godine je raspoloživost i pouzdanost podataka koji su se
koristili za proračun utroška toplotne i električne energije, a kasnije za proračun emisije CO2.
Analiza energetske potrošnje općine Travnik obuhvata tri sektora: zgradarstvo, saobraćaj i javnu
rasvjetu.
7.1. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU ZGRADARSTVA

Za potrebe analize, energetska potrošnja u sektoru zgradarstva Općine Travnik je svrstana u
sljedeće podsektore:
- Zgrade javne namjene u vlasništvu/nadležnosti Općine Travnik,
- Zgrade javne namjene koje nisu u vlasništvu/nadležnosti Općine Travnik,
- Zgrade namjenjene za stanovanje.
7.1.1. Metodologija prikupljanja podataka
Podaci za analize energetskih potrošnji u zgradarstvu prikupljeni su od:
1. Općinske službe za razvoj, privredu i vanprivredu,
2. Općinske službe za urbanizam, građenje i katastar,
3. Kanton SBK/KSB,
4. JP “Elektroprivreda”,
5. JP “Elektroprivreda HB”,
6. Menandžmenta osnovnih i srednjih škola,
7. Menadžmenta svih javnih objekata u općini Travnik,
8. Predstavnika svih mjesnih zajednica sa područja općine Travnik,
9. Prostornog plana općine Travnik.
Podaci su prikupljani na osnovu unaprijed pripremljenih upitnika koji su distribuirani putem

općinskih službi. Općina je takođe organizovala prikupljanje popunjenih upitnika te po potrebi vršila
ponovne provjere istih. Podaci za objekte za stanovanje su prikupljeni iz raznih općinskih
dokumenata i baza podataka. Jedan od ključnih izvora je Prostorni plan Općine Travnik i Tehno
28
ekonomske Studije gasifikacije SBK.
7.1.2. Potrošnja energije u objektima u vlasništvu/nadležnosti Općine Travnik
Analiza potrošnje energije za objekte u vlasništvu/nadležnosti općine razvrstana je prema djelatnosti

koju obavljaju i to kako slijedi:
 Zgrade administrativne i mjesne samouprave;

 Zgrade preduzeća kojima je osnivać općina;
 Zgrade kulturne djelatnost;
 Zgrade obrazovne djelatnosti;

 Zgrade zdravstvene zaštite;
 Ostali objekti u nadležnosti općine.
Zgrade administrativne i mjesne samouprave čine zgrada općine Travnik i prostori mjesnih zajednica
(MZ) i mjesnih ureda. Na području Općine Travnik ima ukupno 34 MZ, a analiza je rađena za 10
prostora u kojima rade MZ, ostale MZ nisu posjedovale podatke o potrošnji energije za baznu 2005.
godinu.
Analiza potrošnje energije za preduzeća kojima je osnivać Općina Travnik je rađena za: JP „Bašbunar”
Travnik, JP „Trebišnjica”, Nova Bila, JP „Stan” Travnik i JP „PD”Vlašić” Travnik.
Zgrade kulturne djelatnosti za koje je vršena analiza potrošnje energije su: JU „Centar za kulturu”
Travnik, JU „HKC” Nova Bila, JU”Zavičajni muzej” Travnik, JU „ Gradska Biblioteka” Travnik.
U JU „Obdanište” Travnik je vršena analiza potrošnje električne energije iz skupine zgrada obrazovne
djelatnosti kojima je osnivać Općina Travnik.
Zgrade zdravstvene zaštite kojima je osnivać Općina Travnik su: JU „Dom zdravlja” Travnik i JU
„Apoteka” Travnik.
Ostali objekti koji su u nadležnosti Općine Travnik su zdrada JU „Centar za socijalni rad” i JP
„Veterinarska stanica”, JP SRC „Vlašić” nije posjedovao podatke za baznu 2005. godinu.
Na području općine Travnik ukupno je analizirano 24 zgrade u vlasništvu/nadležnosti općine ukupne
površine 13.087 m2. Ukupna godišnja potrošnja energije iznosi 5.320.964 kWh, pri čemu je specifična
potrošnja energije 406,58 kWh/m2 godišnje dok je specifična energija grijanja 131,40 kWh/m2
godišnje.
U tabeli 7.1 prikazana je struktura potrošnje energije za objekte u vlasništvu/nadležnosti Općine
Travnik.
29
Tabela 7.1: Struktura potrošnje energije u objektima u vlasništvu/nadležnosti Općine Travnik
Objekti u nadležnosti Općine

Potrošnja el.energije kWh/god. 3.601.349
2
Specifična potrošnja el.energije kWh/m god. 275,19
Energija iz uglja kWh/god. 402.285
Energija iz lož ulja kWh/god. 609.632
Energija iz biomase - drvo kWh/god. 707.698
Ukupna potrošnja energije grijanja KWh/god. 1.719.615
2
Specifična potrošnja energije grijanja kWh/m god. 131,40
UKUPNO kWh/god. 5.320.964
UKUPNO kWh/m2 god. 406,58
U tabeli 7.2 i na slici 7.1 prikazana je potrošnja energije za objekte u vlasništvu/ nadležnosti općine
podjeljena prema namjeni zgrada i vrsti energenata, dok je na slici 7.2 prikazan udio energetske
potrošnje prema vrsti energenta.
Tabela 7.2: Potrošnja energije u objektima u vlasništvu Općine Travnik prema namjeni objekata
El. Biomasa
Površina Ugalj Lož ulje Ukupno
Objekti u nadleznosti Općine energija - drvo
m2 MWh MWh MWh MWh MWh
Zgrade administrativne uprave 3.462 117 0 412 85 614
Zgrade preduzeća u vlasništvu općine 570 2.898 112 0 0 3.010
Zgrade kulturne djelatnosti 2.458 294 0 82 67 444
Zgrade obrazovne djelatnosti 1.000 13 0 0 89 102
Zgrade zdravstvene zaštite 4.021 132,68 290 115,04 467 1.004
Ostali objekti u nadležnosti općine 1.576 146,12 0 0 0 146
Ukupno: 13.087 3.601 402 610 708 5.321
30
Ostali objekti u nadležnosti općine
Zgrade zdravstvene zaštite
Zgrade obrazovne djelatnosti
Zgrade kulturne djelatnosti
Zgrade preduzeća u vlasništvu općine
Zgrade administrativne uprave
0 1000 2000 3000 4000
Električna energija Ugalj Lož ulje Biomasa - drvo
Slika 7.1: Potrošnja energije prema namjeni objekata u vlasništvu Općine Travnik, izraženo u MWh
13,30%
11,46% Električna energija
Ugalj
67,68%
7,56% Lož ulje
Biomasa - drvo
7.2: Udio energetske potrošnje prema vrsti energenta u zgradama u vlasništvu Općine Travnik
31
7.1.3. Potrošnja energije u objektima koji nisu u vlasništvu/nadležnosti Općine
Travnik
Analiza potrošnje energije za objekte koje nisu u vlasništvu/nadležnosti Općine Travnik razvrstana je
prema djelatnosti koju obavljaju i to kako slijedi:
 Zgrade kantonalne, federalne i državne uprave;
 Zgrade zdravstvene zaštite;

 Zgrade obrazovne djelatnosti;
 Vjerski objekti;
 Ostale zgrade i prostori u nadležnosti kantona, FBiH ili BiH.
Prikupljanje podataka o potrošnji energije je bilo veoma složeno jer ne postoji sistem za prikupljanje
podataka. Mnogi od objekata nisu imali pouzdane podatke o potrošnji energenata, tako da se u
procesu izrade ovog dokumenta dolazilo do podataka koji su nerjetko bili netačni, što je za posljedicu
imalo potrebu za provjerom podataka iz drugih izvora.
Na području općine Travnik ukupno je analizirano 115 zgrada koji nisu u vlasništvu/nadležnosti
općine površine 153.322 m2. Ukupna godišnja potrošnja energije iznosi 27.643.578 kWh, pri čemu je
specifična potrošnja energije 140,13 KWh/m2 godišnje dok je specifična energija grijanja 176,83
kWh/m2 godišnje.
U tabeli 7.3. prikazana je struktura potrošnje energije za objekte koje nisu u vlasništvu/nadležnosti
Općine Travnik.
Tabela 7.3: Struktura potrošnje energije u objektima koji nisu u vlasništvu/nadležnosti Općine Travnik
Objekti koji nisu u nadleznosti Općine

2
Specifična potrošnja el. energije kWh/m god. 36,70
Energija iz uglja kWh/god. 7.074.821
Energija grijanja iz lož ulja kWh/god. 3.280.789
Energija grijanja iz mazuta kWh/god. 7.974.081
Energija grijanja iz biomase - drvo kWh/god. 3.576.119
Ukupna potrošnja energije za grijanje KWh/god. 21.905.811
2
U tabeli 7.4 i na slici 7.3 prikazana je potrošnja energije za sve zgrade koje nisu u vlasništvu/
nadležnosti općine podjeljena prema namjeni zgrada i vrsti energenata, dok je na slici 7.4 prikazan
udio energetske potrošnje prema vrsti energenta.
32
Tabela 7.4: Potrošnja energije u objektima koji nisu u vlasništvu Općine Travnik prema namjeni
objekata
Površin El.ener Biomasa

Ugalj Mazut Lož ulje Ukupno
Objekti koji nisu u nadležnosti Općine a gija - drvo
m2 MWh MWh MWh MWh MWh MWh
Ustanove u vlasništvu kantona, FBiH, BiH 6.270 330 180 0 1502 160 2.173
Zgrade zdravstvene zaštite 28.834 2.850 0 3.281 2.100 0 8.231
Zgrade obrazovne djelatnosti 41.086 637 2.490 0 1.283 922 5.333
Vjerski objekti 48.600 131 2.854 0 0 2.348 5.334
Vojni objekti 13.532 455 0 0 1.827 0 2.282
Privatni sektor 18.000 1.333 1.551 0 1.261 146 4.291
Ukupno: 156.322 5.738 7.075 3.281 7.974 3.576 27.644
Privatni sektor
Vojni objekti
Vjerski objekti
Ustanove u vlasništvu kantona, FBiH,

BiH
0 2000 4000 6000 8000 10000

Električna energija Ugalj Mazut Lož ulje Biomasa - drvo
Slika 7.3: Potrošnja energije prema namjeni zgrada za objekte koji nisu u vlasništvu Općine Travnik,
izraženo u MWh
33
12,94% 20,76%
Električna energija
28,85% Ugalj
25,59% Mazut
11,87% Lož ulje

Biomasa - drvo
7.4: Udio energetske potrošnje prema vrsti energenta u objektima koji nisu u vlasništvu Općine
Travnik
7.1.4. Potrošnja energije u zgradama namijenjenim za stanovanje na području

Općine Travnik
U 2005. godini sve zgrade namjenjene za stanovanje na području općine Travnik su koristile
individualni sistem grijanja. Ukupan broj stambenih jedinica na području općine Travnik je 16.755,
ukupne grejne površine 921.525 m2.
Ukupna godišnja potrošnja energije iznosi 217.561.500kWh, pri čemu je specifična potrošnja energije
180,00 KWh/m2 godišnje dok je specifična energija grijanja 182,40 kWh/m2 godišnje.
Tabela 7.5: Pregled broja i površina stambenih objekata na podrućju Općine Travnik
Površina (grejna),
Stambeni objekti: Br.
m2
Stambeni objekti s individualnim sistemom grijanja 16.755 921.525
Tabela 7.6: Struktura potrošnje energije u stambenim objektima na području Općine Travnik
Stambeni objekti
2
Specifična potrošnja el. energije kWh/m god. 56,09
El. energija za grijanje kWh/god. 36.492.390
Energija iz lož ulja kWh/god. 0
Energija iz biomase - drvo kWh/god. 92.889.720
Ukupna potrošnja energije za grijanje kWh/god. 165.874.500
2
Specifična potrošnja energije za grijanje kWh/m god. 180,00
34
U tablici 7.7 i na slici 7.5 prikazana je potrošnja energije za stambene jedinice na području općine
podjeljena prema vrsti energenata, dok je na slici 7.6 prikazan udio energetske potrošnje prema vrsti
energenta.
Tabela 7.7: Potrošnja energije u objektima u vlasništvu Općine Travnik prema namjeni objekata
El. Biomasa
Stambeni objekti energija - drvo
m2 MWh MWh MWh MWh MWh
Ukupno - grijanje: 921.525 36.492 36.492 0 92.890 165.875
Ukupno - s električnom energijom: 921.525 51.687 36.492 0 92.890 181.069
100000
90000
80000
70000
60000
MWh/god.
Ugalj
50000
Lož ulje
40000
Biomasa - drvo
30000
20000
10000
0
Stambeni objekti
Slika 7.5: Ukupna potrošnje energije u stambenim objektima prema vrsti energenta
Prema potrošnji energenata u objektima za stanovanje najviše je zastupljena potrošnja biomase

51,3%, pa električne energije 28,55% i uglja 20,15%.
35
28,55%
51,30% Ugalj
20,15% Lož ulje

Biomasa - drvo
0,00%
Slika 7.6: Udio ukupne energetske potrošnje prema vrsti energenta u stambenim objektima
7.1.5. Pregled potrošnje energije u sektoru ZGRADARSTVO na podrućju

Općine Travnik
Na osnovu analizirane potrošnje energije za objekte u vlasništvu/nadležnosti općine Travnik,

objekte koji nisu u vlasništvu/nadležnosti općine Travnik i stambene objekte, na području općine
Travnik ukupna potrošnja energije iznosi 214.034.653 kWh pri čemu je specifična potrošnja energije
196,19 kWh/m2 godišnje dok je specifična energija grijanja 140,25 kWh/m2 godišnje.
Tabela 7.8: Struktura potrošnje energije u sektoru zgradarstva
Objekti u sektoru zgradarstva

Specifična potrošnja el. energije kWh/m2 god. 55,94
Energija grijanja iz lož ulja kWh/god. 8.583.713
Energija grijanja iz mazuta kWh/god. 3.280.789
Energija grijanja iz biomase - drvo kWh/god. 97.173.538
Ukupna potrošnja energije za grijanje KWh/god. 153.007.537
2
U tablici 6.8 i na slici 7.79 prikazana je potrošnja energije u sektoru zgradarstva na području općine
podjeljena prema vrsti energenata i prema podsektorima, dok je na slici 7.8 prikazan udio
energetske potrošnje prema podsektorima - podjeli objekata.
36
Tabela 7.9: Potrošnja energije u sektoru zgradarstvo na području Općine Travnik prema podsektorima
El. Lož Biomasa

Zgradarstvo - pregled potrošnje Površina Ugalj Mazut Ukupno
energija ulje – drvo
energije
m2 MWh MWh MWh MWh MWh MWh
Objekti u nadležnosti Općine 13.087 3.601 402 0 610 708 5.321
Objekti koji nisu u nadležnosti Općine 156.322 5.738 7.075 3.281 7.974 3.576 27.644
Stambeni objekti 921.525 51.687 36.492 0 0 92.890 181.069
Ukupno: 1.090.934 61.026 43.969 3.281 8.584 97.174 214.034
200000
180000
160000
140000
MWh/god.
120000 Biomasa - drvo

100000 Lož ulje
80000 Mazut
60000 Ugalj
40000 Električna energija
20000
0
Objekti u Objekti koji Stambeni
nadleznosti nisu u objekti
Općine nadleznosti
Općine
Slika 7.7: Pregled energetske potrošnje u sektoru zgradarstva
37
2,49%
12,92%
Objekti u nadleznosti
Općine
Objekti koji nisu u
nadleznosti Općine
84,60%
Stambeni objekti
Slika 7.8: Udio energetske potrošnje prema vrsti energenta u sektoru zgradarstvo
7.1.6. Potrošnja energenata u sektoru zgradarstvo
Udio potrošnje po vrsti energenata u odnosu na podsektore je sljedeća:
- Električna energija se najviše koristi u sektoru stambenih objekata (84,70%), pa u sektoru

objekata koji nisu u nadležnosti općine (9,40%), te oni koji su u nadležnosti općine (5,90%).
- Ugalj se najviše koristi u podsektoru stambenih objekata (82,99%), zatim u objektima koji
nisu u nadležnosti općine (16,09%), te u objektima koji su u nadležnosti općine (0,91%).
- Lož ulje se najviše koristi u podsektoru objekata koji nisu u nadležnosti općine (92,90), te u
objektima koji su u nadležnosti općine (7,10%).
- Biomasa se najviše koristi u podsektoru stambenih objekata (95,59%), zatim u objektima

koji nisu u nadležnosti općine (3,68), te u objektima koji su u nadležnosti općine (0,73%).
U tabeli 7.10. je prikazana potrošnja energenata po objektima u sektoru zgradarstva na području

općine Travnik.
Tabela 7.10: Potrošnja energenata po objektima u sektoru zgradarstvo na području Općine Travnik
El energija, Ugalj, Mazut, Loz ulje, Drvo,

Objekat m2
kWh t t l m3
OBJEKTI U NADLEŽNOSTI OPĆINE

Zgrada općine Travnik 2.500 111.253 35.325
Centar za socijalni rad 203 1.260
MZ - br. mjesnih zajednica 34,
759 4.564 29
br.objekata 10
38
Zgrade preduzeća u vlasništvu Općine
JKP Trebišnjica 150 119.843
JKP Bašbunar 420 2.778.155 25
Gradska biblioteka 200 2.904 23
Centar za kulturu 1.270 276.335
Zavičajni muzej 500 5.616 7.065
HKC Nova Bila 488 9.600
Dječiji vrtić Travnik 1.000 13.020 7.655
Dom zdravlja 4.021 132.684 64,5 9.860 160
Ostali objekti u nadležnosti Općine
JP Stan 211 15.300
JP Vlašić 25 4.925
Veterinarska stanica 240 11.830
Apoteka/ljekarna 1.100 114.060
UKUPNO 13.087 3.601.349 90 0 59.905 212
OBJEKTI KOJI NISU U NADLEŽNOSTI OPĆINE

Ustanove u vlasništvu/nadležnosti kantona, FBiH ili BiH
Poreska uprava 500 26.000 6.960
Institucije SBK, 2 objekta 2.320 125.057 40 29.000 55
MUP SBK 2.150 111.800 58.000
PU Travnik 1.300 67.600 34.800
Bolnica za plućne bolesti 4.000 261.880 50.000
JU Bolnica Travnik 15.834 1.342.544 231.188
Bolnica Nova BIla 9.000 1.246.035 180.000
OŠ Mehurić 3.113 13.176 120 70
OŠ Kalibunar 2.261 10.176 10.000
OŠ Travnik 12.296 58.698 31.005
OŠ Turbe 4.100 38.803 120 90
OŠ Karaula 2.250 15.700 80 20
OŠ Vitovlje 1.060 10.720 20 22
OŠ Dolac N/L 1.664 9.420 50 10
OŠ Han Bila 2.780 12.845 120 69
OŠ Guča Gora 1.730 5.650 44 20
OŠ Nova Bila 2.631 27.473 36.000 15
Osnovna muzička škola 420 15.296 2.970
Srednja ekonomsko ugostiteljska
1.623 41.753 14.623
škola
39
Srednja tehnička škola 3.300 57.918 15.400
MSŠ Travnik 1.858 319.824
Vjerski objekti
Pravoslavna crkva 300 600
Samostan Dolac 4.000 9.600 10 10
Samostan Guča Gora 7.000 16.800 60 10
Župni ured Travnik 300 14.230 20
Župna crkva fra Mato Nikolić 2.000 14.400 40
Katoličke crkve 7 objekata (5 grijano) 15.000 33.600 75 25
Džamije (45 džamija + 29 mekteba) 20.000 42.160 450 740
Vojni objekti
Kasarna Travnik 13.532 454.577 156.600
Privatni sektor
Hotel Lipa 2.000 95.774 58.000
Pharmamed 3.300 197.405 35.000
Tvornica mašina Slimena 4.200 582.060 150
Hotel Babanovac 4.000 158.948 160 50
Hotel Pahuljica 3.500 244.245 35
Hotel Vlašić 1.000 55.000 15.080
UKUPNO 156.322 5.737.767 1.574 281.188 683.438 1.226
STAMBENI OBJEKTI
Stambeni objekti s individualnim
921.525 51.687.000 8.119 31.845
sistemom grijanja
UKUPNO ZGRADARSTVO: 1.090.934 61.026.116 9.782 281.188 743.343 33.283
5,90%
9,40%
Općine
Objekti koji nisu u
nadleznosti Općine
84,70% Stambeni objekti
Slika 7.9: Udio potrošnje električne energije u sektoru zgradarstvo
40
0,91%
16,09% Objekti u nadleznosti

Općine
Objekti koji nisu u
nadleznosti Općine
82,99%
Stambeni objekti
Slika 7.10: Udio potrošnje uglja u sektoru zgradarstvo
7,10%
Općine
Objekti koji nisu u
92,90% nadleznosti Općine
Slika 7.11: Udio potrošnje lož ulja u sektoru zgradarstvo
0,73% 3,68%
Općine
Objekti koji nisu u
nadleznosti Općine
Slika 7.12: Udio potrošnja biomase –drvo u sektoru zgradarstvo
Nema potrošnje mazuta u stambenom sektoru već samo u podsektrima „objekti u nadležmosti
Općine” i ''objekti koji nisu u nadležnosti Općine''.
41
7.2. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE ZA JAVNU RASVJETU
Javna rasvjeta je u nadležnosti Općine Travnik, odnosno Službe za zajedničke i komunalne poslove, a
to podrazumjeva da Općina Travnik obezbjeđuje sredstva za izgradnju, rekonstrukciju, održavanje,
troškove utrošene električne energije.
Na području Općine Travnik javna rasvjeta osvijetljava Magistralni put M5, naselja, trgove, pješačke
zone, kao i važnije objekte. U Općini Travnik postoje 34 Mjesne zajednice. U 28 Mjesnih zajednica
postoji mreža javne rasvjete. U zavisnosti od raspoloživih sredstava planira se proširenje javne
rasvjete u ostalih 6 Mjesnih zajednica.
Značajan dio sistema javne rasvjete zasnovan je na zastarjelim tehnološkim rješenjima. Uzroke za
takvo stanje treba prije svega tražiti u starosti cjelokupnog sistema javne rasvjete. Većina svjetiljki je
starija od 30 godina. Zbog nedostatka finansijskih sredstava nije moguće sistematski pristupiti
rješavanju problema. Održavanje javne rasvjete svodi se samo na zamjenu sijalica i popravku većih
oštećenja.
Analize koje su rađene za gradsko područje Travnika pokazuju da u sistemu javne rasvjete 87% čine
svjetiljke koje kao izvor svjetlosti koriste živine sijalice, a ostalo čine natrijeve sijalice.
Električnu energiju za javnu rasvjetu Općina Travnik dobija od JP “Elektroprivreda” d.d. Sarajevo i JP
“Elektroprivreda HZ-HB” d.d. Mostar.
Podaci za analize energetskih potrošnji u javnoj rasvjeti prikupljeni su od:

 Općinske službe za zajedničke i komunalne poslove;
 Općinske službe za ekonomsko-finansijske poslove;

 JP “Elektroprivreda” d.d. Sarajevo;
 JP “Elektroprivreda HZ-HB” d.d. Mostar.
Podaci su prikupljani na osnovu računa za potrošenu električnu energiju i računa za održavanje

opostojeće javne rasvjete, te podataka JP „Elektroprivrede” d.d. Sarajevo JP „Elektroprivrede HZ-HB”
d.d. Mostar.
7.2.2. Potrošnja energije u javnoj rasvjeti na području Općine Travnik
Potrošnja električne energije za javnu rasvjetu na području Općine Travnik u 2005. godini je iznosila
1.691,09 MWh.
Za utrošak električne energije, za potrebe javne rasvjete za Općinu Travnik prosječna godišnja
potrošnja iznosi oko 400.000,00 KM, a za održavanje javne rasvjete na području Općine Travnik, se
prosječno godišnje izdvaja 55.000,00 KM.
42
7.3. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU SAOBRAĆAJ
Za izradu analize energetske potrošnje u sektoru saobraćaja izvršena je podjela na sljedeće
podsektore:
- Vozni park u vlasništvu Općine Travnik;
- Javni prevoz putnika;
- Privatna i komercijalna vozila.
Relevantni podaci za analize potrošnje goriva u sektoru saobraćaja prikupljeni su iz sljedećih izvora:
 Službe za komunalne i zajedničke poslove;

 Ministarstvo unutarnjih poslova;
 Stanice za tehnički pregled vozila.
Na osnovu prikupljenih podataka, za sve podsektore saobraćaja Općine Travnik definisani su

sljedeći parametri:
 Opći podaci o podsektoru;

 Struktura voznog parka prema namjeni vozila, vrsti i tipu vozila;
 Klasifikacija vozila prema vrsti korištenog goriva;
7.3.2. Potrošnja energije za vozila u vlasništvu Općine Travnik
Vozni park u vlasništvu Općine Travnik uključuje automobile koji su u vlasništvu Općine Travnik.
Ukupan broj vozila u vlasništvu općine je 12, od toga 8 vozila koristi za pogon gorivo benzin, a 4 vozila
koristi za pogon gorivo dizel.
Vozila u vlasništvu Općine Travnik su u 2005. godini ukupno potrošila 18.582 l goriva. Učešće
benzinskog goriva je 66,25%, a dizelskog je 33,75%. Ukupne potrošnje goriva prikazane su u tabeli
7.11.
Tabela 7.11: Potrošnja energije vozila u vlasništvu Općine Travnik prema vrsti goriva
Potrošnja Energija
Vrsta goriva Broj vozila
goriva (l) (MWh)
Benzin 8 12.652 116,40
Dizel 4 5.930 59,30
UKUPNO 12 18.582 175,70
43
33,75%
66,25% Benzin
Dizel
Slika 7.13: Udio potrošnje goriva za vozila u vlasništvu Općine
7.3.3. Potrošnja energije za vozila javnog prevoza u Općini Travnik
Javni prevoz u Općini Travnik obavlja 8 privatnih prevoznika. Ukupan broj vozila kojim se obavlja javni
prevoz je 54. Broj općinskih autobusnih linija na kojima se obavlja javni prevoz je ukupno 40.
U 2005. godini u autobuskom javnom prevozu potrošeno je 825.960 litara dizela, što predstavlja
8.259,6 MWh energije.
Tabela 7.12: Potrošnja energije vozila javnog prevoza Općine Travnik prema vrsti goriva
Potrošnja Energija
Vrsta goriva Broj vozila
goriva (l) (MWh)
Benzin 0 0
Dizel 54 825.960 8.259,6
UKUPNO 54 825.960 8.259,6
7.3.4. Potrošnja energije za privatna i komercijalna vozila u Općini Travnik
Podsektor privatnih i komercijalnih vozila u Općini Travnik čine slijedeće kategorije vozila: putnička
vozila, teretna vozila i autobusi.
Podaci o strukturi i ukupnoj potrošnji goriva iz privatnih i komercijalnih vozila nisu bili dostupni te je
za potrebe ovog Akcionog plana napravljena procjena potrošnje goriva za navedene kategorije vozila.
Potrošnja energije za lokalni saobraćaj
Ukupan broj vozila lokalnog saobraćaja je 10.439, od toga je 9.530 putničkih vozila i 909 teretnih
motornih vozila. U podsektoru vozila lokalnog saobraćaja dizel je najzastupljenije gorivo čiji udio u
ukupnoj potrošnji goriva ovog podsektora iznosi 56,19% , udio potrošnje benzina iznosi 39,55%, a
tečnog naftnog gasa (LPG) 4,26% ukupne potrošnje.
44
Tabela 7.13: Potrošnja energije za lokalni saobraćaj prema vrsti goriva
Potrošnja goriva (l) (kg) Energija (MWh)

Kategorija Broj vozila
Benzin Dizel LPG Benzin Dizel LPG
Punička vozila 9.530 5.195.710 4.140.825 718.900 47.800,53 41.408,25 5.176,08
Teretna motorna
909 31.200 2.691.000 287,04 26.910,00 0,00
vozila
UKUPNO 10.439 5.226.910 6.831.825 718.900 48.087,57 68.318,25 5.176,08
4,26%
39,55%
Benzin
56,19%
Dizel
LPG
Slika 7.14: Udio potrošne goriva za lokalni saobraćaj
Potrošnja energije za tranzitni saobraćaj
Općina Travnik je administrativno središte Srednjobosanskog/Kantona Središnja Bosna, te znatan dio

zaposlenih putuje na posao u Travnik iz drugih gradova.
Centralni geografski položaj Travnika povezuje tranzitne pravce sjeverozapad-jugoistok (Bihać-

Travnik-Sarajevo-Goražde) i sjeveroistok-jugozapad (Tuzla–Zenica–Travnik–Bugojno–Mostar– Ploče,
odnosno Neum, te iz Bugojna za pravac Livno -Split). Geografska lociranost u centru i dolinski zadori
Vrbasa i Lašve pretvaraju prostor općine u značajno tranzitno čvorište za sve smjerove i na svim
nivoima (BiH, Balkan, i dalje Zapadna Europa, Mala Azija i Bliski Istok).
Ukupan broj vozila za tranzitni saobraćaj u 2005. godini za Općinu Travnik je 9.726. Ukupna potrošnja
energije za tranzitni saobraćaj za vozila koja koriste vrstu goriva benzin je 23.753,48 MWh, a za dizel
60.131,92 MWh.
Potrošnja energije za tranzitni saobraćaj prema vrsti goriva je prikazana u tabeli 7.14.
U odnosu na ukupnu potrošnju goriva potrošnja dizela je 71,68%, a benzina 28,32%, a navedeno je
prikazano na slici 7.17.
Tabela 7.14: Potrošnja energije za tranzitni saobraćaj prema vrsti goriva
Potrošnja goriva (l) Energija (MWh)

Benzin Dizel Benzin Dizel
Putnička vozila 7.920 2.581.900 2.058.052 23.753,48 20.580,52
Teretna motorna
1.696 0 3.714.240 0.00 37.142,4
vozila
45
Autobusi 110 0 240.900 0.00 2.409
UKUPNO 9.726 2.581.900 6.013.192 23.753,48 60.131,92
28,32%
Benzin
71,68% Dizel
Slika 7.15: Udio potrošnje goriva za daljinski saobraćaj
Ukupna potrošnja energije za privatna i komercijalna vozila
U 2005. godini na području Općine Travnik u podsektoru privatnih i komercijalnih vozila je

registrovano ukupno 20.165 vozila. Struktura vozila u podsektoru privatnih i komercijalnih vozila na
području Općine Travnik u 2005. godini je kako slijedi:
- putničkih vozila je registrovano ukupno 17.450 vozila,
- teretnih vozila je 2.605 i
- autobusa 101.
Potrošnja energije za privatna i komercijalna vozila prema vrsti goriva je navedena tabeli 7.15.
Tabela 7.15: Potrošnja energije za privatna i komercijalna vozila prema vrsti goriva
Potrošnja goriva (l) (kg) Energija (MWh)

Benzin Dizel LPG Benzin Dizel LPG
Putnička vozila 17.450 7.777.610 6.198.877 718.900 71.554,01 61.988,77 5.176,08
Teretna motorna
2.605 31.200 6.405.240 0 287,04 64.052,40 0,00
vozila
Autobusi 110 0 240.900 0 0,00 2.409,00 0,00
UKUPNO 20.165 7.808.810 12.845.017 718.900 71.841,05 128.450,17 5.176,08
46
2,52%
34,96%
Benzin
62,52%
Dizel
LPG
Slika 7.16: Udio potrošnje goriva za privatna i komercijalna vozila
80000,00
70000,00
60000,00
50000,00
MWh/god.
Benzin
40000,00
Dizel
30000,00 LPG
20000,00
10000,00
0,00
Putnička vozila Teretna motorna Autobusi
vozila
Slika 7.17: Potrošnja goriva za privatna i komercijalna vozila
40,83%
59,17% Lokalni saobraćaj

Tranzitni saobraćaj
Slika 7.18: Energetsko učešće lokalnog i tranzitnog saobraćaja u podsektoru privatna i komercijalna
vozila
47
7.3.5. Ukupna potrošnja energije u sektoru SAOBRAĆAJ u Općini Travnik
Provedena analiza potrošnje goriva sektora saobraćaja na području Općine Travnik pokazuje da
najveći udio potrošnje otpada na podsektor privatnih i komercijalnih vozila.
Ukupna potrošnja goriva sektora saobraćaja Općine Travnik iznosi 22.217.269 litara goriva. Od čega
96,06% otpada na podsektor privatnih i komercijalnih vozila, 3,86% na podsektor javnog prevoza, a
0,08% na vozila u vlasništvu Općine Travnik.
U skladu s time predložene su mjere koje će doprinjeti poboljšanju kretanja saobraćaja kroz Općinu
Travnik.
Tabela 7.16: Ukupna potrošnja energije u sektoru saobraćaja u Općini Travnik
Broj Potrošnja goriva (l) (kg) Energija (MWh) Ukupno

Podsektor
vozila Benzin Dizel LPG Benzin Dizel LPG (MWh)
Vozila u
vlasništvu 12 12.652 5.930 0 116,40 59,30 0,00 175,70
općine
Vozila
javnog 54 0 825.960 0 0,00 8.259,60 0,00 8.259,60
prevoza
Privatna i
komercijalna 20.165 7.808.810 12.845.017 718.900 71.841,05 128.450,17 5.176,08 205.467,30
vozila
UKUPNO 20.231 7.821.462 13.676.907 718.900 71.957,45 136.769,07 5.176,08 213.902,60
Vozila u vlasništvu općine

Vozila javnog prevoza
Privatna i komercijalna vozila
0,08% 3,86%
96,06%
Slika 7.19: Energetsko učešće potrošnje goriva na području Općine Travnik
48
140000,00
120000,00
100000,00
MWh/god.
80000,00 Benzin
Dizel
60000,00
LPG
40000,00
20000,00
0,00
Vozila u vlasništvu Vozila javnog Privatna i
općine prevoza komercijalna vozila
Slika 7.20: Potrošnja goriva u sektoru saobraćaja na dijagramima
7.4. ANALIZA UKUPNE ENERGETSKE POTROŠNJE U OPĆINI TRAVNIK

Analiza ukupne energetske potrošnje u Općini Travnik za 2005. godinu vršena je za sljedeće sektore:
zgradarstva, saobraćaja i javne rasvjete.
U tabeli 7.17. prikazana je ukupna energetska potrošnja posmatranih sektora u Općini Travnik u
2005. godini i iznosila je 429.627,34 MWh. Najveća potrošnja energije je u sektoru zgradarstva i iznosi
214.033,65 MWh, zatim u sektoru saobraćaja 213.902,60 MWh, dok je u sektoru javne rasvjete
zanemariva i iznosi 1.691,09 MWh.
Potrošnja energije po stanovniku iznosi 7,81 MWh/god.
Tabela 7.17: Ukupna potrošnja energije u u Općini Travnik
SEKTORI MWh
Javni objekti u vlasništvu opštine 5.320,96
Javni objekti koji nisu u vlasništvu opštine 27.643,58
Stambeni sektor 181.069,11
Javna rasvjeta 1.691,09
Saobraćaj 213.902,60
Ukupno 429.627,34
Na slici 7.21 prikazana je energetska potrošnja prema udjelu pojedinog sektora. Potrošnja energije u
sektoru zgradarstva i u sektoru saobraćaja je gotovo identična, na sektor zgradarstva se troši 49,82%
dok na sektor saobraćaja 49,79%, javna rasvjeta kao energetski potrošać ima neznatnu udio sa svega
0,39%.
49
U sektoru zgradarstva najveća energetska potrošnja je u stambenom sektoru (42,15%), zatim u
javnim objektima koji nisu u nadležnosti općine (6,43%), dok je u javnim objektima koji su u
nadležnosti općine zanemariva (1,24%).
Javni objekti u vlasništvu općine

Javni objekti koji nisu u vlasništvu općine
Stambeni sektor
Javna rasvjeta
Saobraćaj
1,24% 6,43%
49,79%
42,15%
0,39%
Slika 7.21: Udio energetske potrošnje po sektorima u Općini Travnik
50
8. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO2 ZA BAZNU GODINU
2005.
Referentni inventar emisije CO2 za općinu Travnik izrađen je za 2005. godinu za tri obuhvačena
sektora: zgradarstvo, saobraćaj i javnu rasvjetu. Proračunom su obuhvaćene direktne emisije nastale
sagorijevanja goriva i indirektne (od utroška električne energije i toplote) koje su posljedica ljudske
djelatnosti.
Izrada referentnog inventara emisije CO2 za općinu Travnik urađena je u skladu sa preporukama i
ponuđenim metodologijama Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC, Intergovermental
Panel of Climate Change) koji daje uređenu strukturu proračuna na različitim nivoima i sektorima,
zavisno od raspoloživih podataka, a čime se osigurava mogućnost poređenja izvještaja o izračunatim
emisijama sa drugim opštinama ali i drugim zemljama.
8.1. ANALIZA EMISIJE CO2 U SEKTORU ZGRADARSTVO

Što se tiče emisija CO2 za Općinu Travnik za sektor zgradarsva, one predstavljaju emisije koje potiću
iz proizvodnje i potrošnje toplinske i električne energije, kao i emisije stvorene izgaranjem goriva.
Za proračun emisija iz potrošnje električne i toplinske energije korišteni su emisioni faktori navedeni
u narednoj tabeli.
Emisioni faktori korišteni u proračunu, tCO2/ MWh

Električna energija 0,763
Prirodni gas 0,227
Mazut / Lož ulje 0,279
Ugalj 0,354
Biomasa - Drvo 0
Geotermalna energija 0
8.1.1. Emisija CO2 u objektima u vlasništvu/nadležnosti Općine Travnik
Prema podacima navedenim u tabeli 8.1. ukupna emisija CO2 za podsektor zgrada koje su u
nadležnosti općine je 3.085 tCO2. Najveći udio u ukupnoj emisiji CO2 su imale zgrade preduzeća u
vlasništvu općine sa 2.251 tCO2, a najmanji udio su imale zgrade obrazovne djelatnosti 35 tCO2.
Objekti u nadležnosti Općine Travnik su najviše tCO2 emitovali korištenjem električne energije (2.748
tCO2), zatim lož ulja (170 tCO2), uglja (142 tCO2), a najmane korištenjem biomase (25 tCO2).
51
Tabela 8.1: Emisija CO2 u objektima u vlasništvu općine Travnik prema namjeni objekata
Biomasa
Površina El.energija Ugalj Lož ulje Ukupno
Objekti u nadleznosti Općine - drvo
m2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2
Zgrade administrativne uprave 3.462 89 0 115 0 204
Zgrade preduzeća u vlasništvu općine 570 2.211 40 0 0 2.251
Zgrade kulturne djelatnosti 2.458 225 0 23 0 248
Zgrade obrazovne djelatnosti 1.000 10 0 25 0 35
Zgrade zdravstvene zaštite 4.021 101 103 32 0 236
Ostali objekti u nadležnosti općine 1.576 111 0 0 0 111
Ukupno: 13.087 2.748 142 170 25 3.085
Ostali objekti u nadležnosti općine
Zgrade preduzeća u vlasništvu općine
0 500 1000 1500 2000 2500

Električna energija Ugalj Lož ulje
Slika 8.1: Emisija CO2 prema namjeni zgrada u vlasništvu Općine Travnik
4,65% 5,56%
Ugalj
89,79% Lož ulje
52
8.2: Udio emisije CO2 prema vrsti energenta u zgradama u vlasništvu Općine Travnik
8.1.2. Emsija CO2 u objektima koji nisu u vlasništvu/nadležnosti Općine

Travnik
Ukupna emisija CO2 u objektima koji nisu u nadležnosti općine Travnik 10.023 tCO2.
Najveći udio u ukupnoj emisiji CO2 su imale zgrade zdravstvenu zaštitu sa 3.676 tCO2.
Objekti koji nisu u nadležnosti Općine Travnik su najviše tCO2 emitovali korištenjem električne
energije (4.378 tCO2), zatim ugalj (2.504 tCO2), lož ulje (2.225 tCO2), mazut (915 tCO2), a prema
raspoloživim podacima biomasa nije korištena.
Tabela 8.2: Emisija CO2 u objektima koji nisu u vlasništvu općine Travnik prema namjeni objekata
El.energi Biomasa
Objekti koji nisu u Površina Ugalj Mazut Lož ulje Ukupno
ja - drvo
nadleznosti Općine
m2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2
Ustanove u vlasništvu
6.270 252 64 0 419 0 735
kantona, FBiH, BiH
Zgrade zdravstvene zaštite 28.834 2.175 0 915 586 0 3.676
Zgrade obrazovne djelatnosti 41.086 486 882 0 358 0 1.726
Vjerski objekti 48.600 100 1.010 0 0 0 1.111
Vojni objekti 13.532 347 0 0 510 0 857
Privatni sektor 18.000 1.017 549 0 352 0 1.918
Ukupno: 156.322 4.378 2.504 915 2.225 0 10.023
Privatni sektor
Vojni objekti
Vjerski objekti
Ustanove u vlasništvu kantona,…
0 1000 2000 3000 4000
Električna energija Ugalj Mazut Lož ulje
53
Slika 8.3: Emisija CO2 prema namjeni zgrada za objekte koji nisu u vlasništvu Općine Travnik
22,20%
43,68% Električna energija
9,13%
Ugalj
Mazut
24,99%
Lož ulje
8.4: Udio emisije CO2 prema vrsti energenta u objektima koji nisu u vlasništvu Općine Travnik
8.1.3. Emisija CO2 u zgradama namjenjenim za stanovanje na podrućju Općine

Travnik
Prema raspoloživim podacima emisija CO2 za podsektor zgrada namjenjenim za stanovanje ukupno
iznosi 52.355 tCO2. Objekti namjenjeni za stanovanje na području Općine Travnik su najviše tCO2
emitovali korištenjem električne energije (39.437 tCO2), zatim ugalj (12.918 tCO2).
Tabela 8.3: Emisija CO2 u objektima u vlasništvu općine Travnik prema namjeni objekata
Električna Biomasa
Stambeni objekti energija - drvo
m2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2
Ukupno - grijanje: 921.525 27.844 12.918 0 0 40.762
Ukupno - sa električnom energijom: 921.525 39.437 12.918 0 0 52.355
54
40000
35000
30000
25000
tCO2/god.
20000
Ugalj
15000
Lož ulje
10000
5000
0
Stambeni objekti
Slika 8.5: Emisija CO2 u stambenim objektima prema vrsti energenta
0,00%
24,67%
75,33% Ugalj
Lož ulje
Slika 8.6: Udio emisije CO2 prema vrsti energenta u stambenim objektima
8.1.4. Pregled emisije CO2 u sektoru ZGRADARSTVO na podrućju Općine

Travnik
Analizom u sektoru zgradarstva utvrđeno je da od ukupne emisije CO2, stambeni objekti emituju
najveću količinu CO2 i to 52.355 tCO2, zatim objekti koji nisu u nadležnosti Općine 10.023 tCO2, te
objekti u nadležnosti Općine koji emituju 3.085 tCO2.
Emisija CO2 u sektoru zgradarstva na području Općine Travnik prema sektorima prikazano je u tabeli
8.4.
55
Tabela 8.4: Emisija CO2 u sektoru zgradarstvo na podrućju općine Travnik prema podsektorima
El.energ Biomas
Zgradarstvo - pregled Površina Ugalj Mazut Lož ulje Ukupno
ija a - drvo
potrošnje energije
m2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2
Objekti u nadleznosti Općine 13.087 2.748 142 0 195 0 3.085
Objekti koji nisu u nadleznosti
156.322 4.378 2.504 915 2.225 0 10.023
Općine
Stambeni objekti 1.843.050 39.437 12.918 0 0 0 52.355
Ukupno: 2.012.459 46.563 15.565 915 2.395 25 65.463
60000
50000
40000
tCO2/god.
Lož ulje
30000
Mazut
20000 Ugalj
10000
0
Objekti u Objekti koji nisu Stambeni
nadleznosti u nadleznosti objekti
Općine Općine
Slika 8.7: Pregled emisije CO2 u sektoru zgradarstva
4,71%
15,31% Objekti u nadleznosti

Općine
Objekti koji nisu u
nadleznosti Općine
56
Slika 8.8: Udio emisije CO2 prema vrsti energenta u sektoru zgradarstvo
8.1.5. Emisija CO2 prema energentima u sektoru zgradarstvo
U odnosu na ukupnu emisiju CO2 iz električne energije stambeni objekti imaju najveće učešće i to
84,70%, zatim objekti koji nisu u nadležnosti općine 9,40%, te objekti koji su u nadležnosti općine
5,90%.
Što se tiče emisija CO2 iz uglja stambeni objekti proizvode naviše emisija tCO2 i to 82.99%, zatim
objekti koji nisu u nadležnosti općine 16,09 tCO2, te objekti u nadležnosti Općine 0,91%.
Emisije CO2 iz lož ulja imaju objekti koji nisu u nadležnosti općine i to 92,90% i objekti koji su u
nadležnosti općine 7,10%.
5,90%
9,40%
Općine
Objekti koji nisu u
nadleznosti Općine
Slika 8.9: Udio emisije CO2 iz električne energije u sektoru zgradarstvo
0,91%
16,09%
Općine
Objekti koji nisu u
nadleznosti Općine
Slika 8.10: Udio emisije CO2 iz uglja u sektoru zgradarstvo
57
7,10%
Općine
Objekti koji nisu u
nadleznosti Općine
92,90%
Slika 8.11: Udio emisije CO2 iz lož ulja u sektoru zgradarstvo
8.2. ANALIZA EMISIJE CO2 ZA JAVNU RASVJETU

Kako smo već naveli javna rasvjeta u općini Travnik je zasnovana na zastarjelim tehnološkim
rješenjima. Sistem javne rasvjete zasnovan je na svjetiljkama koje imaju kratak vijek trajanja,
svjetlotehničke i energetske karakteristike ne zadovoljavaju zahtjeve, a sve to utiče na povećanje
emisija CO2.
U daljim aktivnostima vezano za javnu rasvjetu potrebno je sljedeće:

- Projektovanje Javne rasvjete u skladu s važećim normama i novim tehnologijama;
- Korištenje učinkovitih izvora svjetla;
- Učinkovito upravljanje javnom rasvjetom;
- Redovno održavanje i
- Praćenje troškova i potrošnje javne rasvjete.
8.2.1. Emisija CO2 u javnoj rasvjeti na području Općine Travnik
Emisija CO2 iz električne energije za javnu rasvjetu na podrućju Općine Travnik iznosi 1.290,30 tCO2.
Kako bi se ista smanjila potrebno je izvršiti modernizaciju javne rasvjete koja bi imala znatno manju
potrošnju električne energije i bolje svjetlotehničke rezultate. Modernizacijom javne rasvjete bi se
znatno poboljšali uslovi življenja, a postigao bi se pozitivan efekat na okoliš jer proizvodnjom
električne energije nastaje emisija stakleničnih plinova, a smanjenom potrošnje električne energije
smanjuje se njihova emisija.
58
8.3. ANALIZA EMISIJE CO2 U SEKTORU SAOBRAĆAJ
Motorna vozila predstavljanju značajnu grupu zagađivaća vazduha, stoga je veoma bitno poduzimati
mjere u tom sektoru kako bi se doprinijelo smanjenju emisija CO2.
Referentni inventar emisija CO2 iz sektora saobraćaja Općine Travnik je podjeljen na tri podsektora:
- Emisije CO2 vozila u vlasništvu Općine Travnik;
- Emisije CO2 vozila javnog prevoza putnika;
- Emisije CO2 privatnih i komercijalnih vozila.
U tabeli 8.5. navedeni su emisioni faktori koji su korišteni za izračunavanje emisija CO2.
Tabela 8.5. Emisioni faktori
Emisioni faktori korišteni u proračunu
tCO2/MWh
Benzin 0,249
Dizel 0,267
LPG 0,227
8.3.1. Emisija CO2 za vozila u vlasništvu Općine Travnik
Vozni park u vlasništvu Općine Travnik u 2005. sastojao se od 12 vozila od toga 4 vozila koriste kao
pogon gorivo dizel, a 8 vozila koriste za pogon gorivo benzin.
U tabeli 8.6. prikazane su emisije CO2 za vozila u vlasništvu Općine Travnik prema vrsti goriva.
Tabela 8.5: Emisija CO2 vozila u vlasništvu Općine Travnik prema vrsti goriva
Emisija
Vrsta goriva
(tCO2)
Benzin 28,98
Dizel 15,83
UKUPNO 44,82
35,33%
64,67% Benzin
Dizel
59
Slika 8.12: Udio emisije CO2 iz goriva za vozila u vlasništvu Općine
8.3.2. Emisija CO2 za vozila javnog prevoza u Općini Travnik
Podsektor javnog prevoza obuhvata autobuski prevoz, koji kao gorivo isključivo koristi dizel.
U tabeli 8.6. prikazana je emisija CO2 iz goriva za vozila javnog prevpza Općine Travnik prema vrsti
goriva.
Tabela 8.6: Emisija CO2 iz goriva za vozila javnog prevoza Općine Travnik prema vrsti goriva
Vrsta goriva Emisija (tCO2)
Benzin 0
Dizel 2.205,31
UKUPNO 2.205,31
8.3.3. Emisija CO2 za privatna i komercijalna vozila u Općini Travnik
Podsektor privatnih i komercijalnih vozila čine sljedeće kategorije:

- Putnička vozila;
- Teretna vozila;
- Autobusi.
Emisija CO2 za lokalni saobraćaj
Podsektor lokanog saobraćaja na području Općine Travnik je podjeljen na kategoriju: putničkih i

teretnih motornih vozila. Što se tiče potrošnje goriva u ovom podsektoru su zastupljena goriva su:
dizel ( 18.240,97 tCO2), benzin( 11.973,81 tCO2) i LPG (1.174,97 tCO2).
U tabeli 8.7. prikazana je emisija CO2 za lokalni saobraćaj prema vrsti goriva.
Tabela 8.7: Emisija CO2 za lokalni saobraćaj prema vrsti goriva
Emisija (tCO2)
Kategorija
Benzin Dizel LPG
Putnička vozila 11.902,33 11.056,00 1.174,97
Teretna motorna vozila 71.47 7.184,97 0,00
UKUPNO 11.973,81 18.240,97 1.174,97
60
3,74%
38,15%
Benzin
58,11%
Dizel
LPG
Slika 8.13: Udio emisije CO2 iz goriva za lokalni saobraćaj
Emisija CO2 za tranzitni saobraćaj
U ovoj grupi izvršena je podjela vozila po kategoriji i to kako slijedi:

- putnička vozila;
- teretna motorna vozila i
- autobusi.
Što se tiče emisije CO2, ona je znatno veća kod goriva dizel i iznosi 16.055,22 tCO2, a kod benzina je
5.914,62 tCO2.
U tabeli 8.8. prikazana je emisija CO2 za tranzitni saobraćaj prema vrsti goriva.
Tabela 8.8: Emisija CO2 za tranzitni saobraćaj prema vrsti goriva
Emisija (tCO2)
Kategorija
Benzin Dizel
Putnička vozila 5.914,617 5.495,00
Teretna motorna vozila 0 9.917,02
Autobusi 0 643.20
UKUPNO 5.914,62 16.055,22
26,92%
Benzin
73,08% Dizel
Slika 8.14: Udio emisije CO2 iz goriva za tranzitni saobraćaj
61
Ukupna emisija CO2 za privatna i komercijalna vozila
Prema potrošnji goriva udio emisija (tCO2) je za dizele 64,27%, benzin 33,52% i LPG 2,20%. Emisiono
učešće u podsektoru lokalnih i komercijalnih vozila za lokalni saobraćaj je 58,83% a za tranzitni
saobraćaj 41,17%.
Kako se vidi iz navedenog emisiono ućešće je najviše izraženo kod privatnih vozila lokalnog
saobraćaja.
Tabela 8.9: Emisija CO2 za privatna i komercijalna vozila prema vrsti goriva
Emisija (tCO2)
Kategorija
Benzin Dizel LPG
Putnička vozila 17.816,95 16.551,00 1.174,97
Teretna motorna vozila 71.47 17.101,99 0.00
Autobusi 0.00 643.20 0.00

UKUPNO 17.888,42 34.296,20 1.174,97
2,20%
33,52%
Benzin
64,27%
Dizel
LPG
Slika 8.15: Udio emisije CO2 iz goriva za privatna i komercijalna vozila
18000,00
16000,00
14000,00
12000,00
tCO2/god.
10000,00 Benzin
8000,00 Dizel
6000,00 LPG
4000,00
2000,00
0,00
Putnička vozila Teretna motorna Autobusi
vozila
62
Slika 8.17: Emisija CO2 iz goriva za privatna i komercijalna vozila
41,17%
58,83% Lokalni saobraćaj

Tranzitini saobraćaj
Slika 8.18: Emisiono učešće lokalnog i tranzitnog saobraćaja u podsektoru privatna i komercijalna
vozila
8.3.4. Ukupna emisija CO2 u sektoru SAOBRAĆAJ u Općini Travnik
Analiza prema udjelu emisija CO2 goriva za sektor saobraćaja na području Općine Travnik pokazuje
da najveći udio otpada na sektor privatnihi i komercijalnih vozila koja koriste vrstu goriva
dizel.(Tabela 8.10.)
Tabela 8.10: Ukupna emisija CO2 u sektoru saobraćaja u Općini Travnik
Emisija (tCO2) Ukupno

Podsektor
Benzin Dizel LPG (tCO2)
Vozila u vlasništvu općine 28,98 15,83 0,00 44,82
Vozila javnog prevoza 0.00 2.205,31 0,00 2.205,31
Privatna i komercijalna vozila 17.888,42 34.296,20 1.174,97 53.359,59
UKUPNO 17.917,41 36.517,34 1.174,97 55.609,72
Vozila u vlasništvu općine
Vozila javnog prevoza
Privatna i komercijalna vozila
0,08% 3,97%
95,95%
Slika 8.19: Emisiono učešće iz goriva na podrućju Općine Travnik
63
Slika 8.20. prikazuje Emisije CO2 u sektoru saobraćaja prema potrošenoj vrsti goriva, podsektorima
saobraćaja i MWh/god.
Grafički prikaz nam pokazuje, a kako smo i ranije naveli da najveći emisioni udio ima podsektor
privatnih i komercijalnih vozila. Prema vrsti goriva najveći emisioni udio imaju vozila koja koriste kao
gorivo dizel.
35000,00
30000,00
25000,00
tCO2/god.
20000,00 Benzin
15000,00 Dizel
LPG
10000,00
5000,00
0,00
Vozila u vlasništvu Vozila javnog Privatna i
općine prevoza komercijalna vozila
Slika 8.21: Emisija CO2 u sektoru saobraćaja
8.4. ANALIZA UKUPNE EMISIJE CO2 U OPĆINI TRAVNIK

Referentni inventar emisija u Općini Travnik za 2005. godinu obuhvata emisije CO2 iz sljedećih
sektora: zgradarstva, saobraćaja i javne rasvjete. Ukupna emisija CO2 iz posmatranih sektora u Općini
Travnik u 2005. godini iznosila je 122.363,26 tCO2. Najveći izvor emisija je u sektoru zgradarstva i
iznosi 65.463,24 tCO2, slijedi ga saobraćaj sa 55.609,72 tCO2, a zatim sektor javne rasvjete sa 1.290,30
tCO2.
Emisija CO2 po stanovniku iznosi 2,22 tCO2.
Tabela 8.11: Ukupna emisija CO2 u u Općini Travnik
SEKTORI tCO2
Javni objekti u vlasništvu opštine 3.085,24
Javni objekti koji nisu u vlasništvu opštine 10.022,51
Stambeni sektor 52.355,49
Javna rasvjeta 1.290,30
Saobraćaj 55.609,72
Ukupno 122.363,26
64
Najveći udio u ukupnim emisijama ima sektor zgradarstva 53,50% od čega stambeni sektor ima
42,79%, javni objekti koji nisu u vlasništvu općine 8,19% i objekti koji su u vlasništvu općine 2,52%,
zatim slijedi sektor saobraćaja koji ima 45,45% udjela u ukupnoj emisiji CO2, dok sektor javne rasvjete
učestvuje svega sa 1,05% (slika 8.22.)
Javni objekti u vlasništvu općine

Javni objekti koji nisu u vlasništvu općine
Stambeni sektor
Javna rasvjeta
Saobraćaj
2,52% 8,19%
45,45%
42,79%
1,05%
Slika 8.22: Udio emisije CO2 po sektorima u Općini Travnik
65
9. PLAN PRIORITETNIH MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA CO2
DO 2020. GODINE
Prema razvijenoj metodologiji za izradu ovog Akcionog plana, Plan prioritetnih mjera za smanjenje
emisije CO2 do 2020. godine sadrži identifikovane mjere energetske efikasnosti i korištenja
obnovljivih izvora energije za sektore djelovanja:
 Zgrade, oprema, uređaji - ovaj sektor djelovanja je podjeljen na podsektore:

- Objekti u vlasništvu/nadležnosti Općine;
- Objekti koje nisu u vlasništvu/nadležnosti Općine;
- Stambeni objekti;
- Javna rasvjeta;
- Ostalo – odluke;
 Saobraćaj, ovaj sektor djelovanja se odnosi na planske mjere;
 Lokalna proizvodnja električne enerije, Akcionim planom je obuhvaćen hidro i vjetro
potencijal;
 Daljinski sistem grijanja, ovaj sektor djelovanja se odnosi na toplanu i distribucioni sistm;
 Promocija, ovaj sektor djelovanja se odnosi na sve Akcionim planom obuhvačene sektore
djelovanja;
 Elektrodistribucija - ovaj sektor djelovanja se odnosi na modernizaciju elektrodistribucione
mreže.
U ovom poglavlju će biti dat pregled svih mjera za nabrojane sektore djelovanja čija bi
implementacija rezultirala smanjenjem emisija CO2 u općini Travnik. Međutim za uspješnu provedbu
svih Akcionim planom definisanih mjera neophodno je u samom početku provesti pripremne
aktivnosti koje će dovesti do stvaranja organizacionih, tehničkih, te djelimično financijskih uvjeta za
provedbu definisanih mjera i aktivnosti, a to su:
1. Uspostava organizacione strukture, nadzornih i radnih tjela za provođenje Akcionog plana;
2. Uspostava jedinstvenog registra objekata i potrošača;
3. Uspostava informacionog sistema za praćenje energetske potrošnje na podrućju općine
Travnik;
4. Uspostava modela za financiranje.
Mjere koje će konkretno dovesti do planiranog smanjenja emisija CO2 do 2020. godine su prikazane u
poglavlju ''Opis prioritetnih mjere za smanjenje emisije CO2 do 2020. godine'' u posebnim tabelama
sa detaljnim opisom mjera, očekivanim uštedama energije i emisija CO2, potrebnog financijskog
66
iznosa, potencijalnim izvorima financiranja, vremenskim okvir provedbe i tijela zadužena za njihovu
implementaciju i kontrolu.
9.1 PRIPREMNE AKTIVNOSTI ZA PROVEDBU PRIORITETNIH MJERA ZA

SMANJENJE EMISIJA CO2 DO 2020. GODINE
9.1.1 Uspostava jedinstvenog registra objekata i potrošača

Podaci o energetskoj potrošnji zahtjevaju izradu jedinstvenog registra objekata i potrošača za ključne
sektore te njihovo povezivanje u informacioni sistem općine Travnik.
9.1.2 Uspostava informacionog sistema za praćenje energetske potrošnje na podrućju

općine Travnik
Tokom izrade ovog Akcijskog plana uočeni su problemi u prikupljanju podataka o energetskoj
potrošnji u različitim kategorijama potrošaća. Iz tog razloga, neophodno je da se poduzmu određeni
koraci kao preduvjet za efikasno provđenje svih definisanih mjera, a koje se u prvom redu odnose na
uklanjanje barijera u praćenju i kontroli energetske potrošnje općine Travnik:
 Izrada metodologije za prikupljanje relevantnih energetskih pokazatelja općine Travnik

prema sektorima koji su obrađeni u ovom Akcijskom planu;
 Prikupljanje relevantnih energetskih pokazatelja prema razvijenoj metodologiji na godišnjoj,
mjesečnoj i dnevnoj osnovi (ovisno o vrsti pokazatelja), pri čemu će se za prikupljanje koristiti
sistemi automatskog daljinskog očitanja, te očitanje od strane djelatnika radi dodatne
provjere ispravnosti;
 Izrada informacijskog sistema upravljanja energijom (energetsko knjigovodstvo) za općinu
Travnik koji će sadržavati sve prikupljene podatke i pokazatelje, te omogućavati izradu svih
potrebnih i relevantnih analiza;
 Izrada godišnjeg energetskog bilansa općine Travnik prema klasifikaciji iz ovog Akcijskog
plana.
9.1.3 Uspostava organizacione strukture, nadzornih i radnih tjela za provođenje

akcionog plana
Akcioni plan ima dug period provedbe te je potrebno precizno planirati organizacionu strukturu
nadzornih i radnih tjela kako bi se osigurala uspješna provedba Akcionog plana općine Travnik.
Uspostava organizacione strukture za provedbu programa energetske efikasnosti treba da definiše:
 tijelo zaduženo za pokretanje i koordinaciju realizacije konkretnih projekata i mjera, u skladu

s rasporedom i dinamikom Akcionog plana;
67
 tijelo koje će imati ulogu komuniciranja sa javnošću i svim zainteresovanim stranama, kao i
davanja povratnih informacija općinskoj upravi o efektima realizacije Akcionog plana i
smjerovima energetskog razvoja općine.
Pored gore imenovanih tijela za uspješnu realizaciju Akcionog plana, potrebno je definisati
osoblje/tijela zadužena za:
 pripremu projekata iz oblasti EE i OIE;
 promociju Akcionog plana i odnose sa javnošću;

 vođenje baze podataka Akcionog plana;
 kontrolu i pračenje Akcionog plana.
Detaljan opis organizacione strukture biće propisan Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih
mjesta Administrativne službe općine Travnik.
9.1.4 Uspostava modela za sopstveno financiranje

Formiranje budžetne linije u sklopu budžeta Općine za financiranje projekata energetske efikasnosti
na principu modela revolving fonda predstavlja jedan od najodrživijih modela za lokalne zajednice
prema primjerima dobe parakse lokalnih zajednica u EU . Osnovna ideja revolving fonda je da se
uštede od ulaganja u projekte energetske efikasnosti vratite na revolving fonda i koristi za
financiranje novih projekata koji će generirati više ušteda i otplata. Na taj način održiv postupak može
se pokrenuti, a korak po korak svi općinski objekti se mogu energetski poboljšati.
9.2 PLAN PRIORITETNIH MJERA ZA SMANJENJE EMISIJE CO2 DO

2020. GODINE
U ovom poglavlju se nalazi pregled svih mjera po navedenim sektorima s nazivom mjera, procjenom
investicionih troškova, vremenskim okvirom provedbe, uštedama energije i smanjenju emisija CO2.
9.2.1 Plan prioritetnih mjera za sektor djelovanja zgrade, oprema, uređaji
Definisano je 11 mjera i aktivnosti za sektor djelovanja zgrade, oprema, uređaji na području općine
Travnik. Ukupna investicija za mjere u ovom sektoru djelovanja iznosi 3.592.945 EUR, pri čemu se
postiže smanjenje emisije CO2 za 3,42%, povečanje energetske efikasnosti za 2,20%, dok je uvođenje
obnovljivih izvora energiju za proizvodnju, u ovom slučaju, toplotne energije, 0,05% u odnosu na
ukupnu utrošenu energiju, odnosno ukupnu emisiju CO2, za tri analizirana sektora u baznoj
2005.godini.
68
Pregled mjera u ovom sektoru djelovanja sa očekivanim uštedama energije i emisija CO2, potrebnim
financijskoim sredstvima, i vremenskim okvir provedbe je prikazan u tabeli 9.1.
Tabela 9.1: Pregled prioritetnih mjera za sektor djelovanja zgrade, oprema, uređaji
Ušteda Smanjenje
Br. Investicija Početak Kraj OIE
Naziv projekta energije CO2
pr.
euro godina godina MWh t MWh
ZGRADE, OPREMA I UREĐAJI
OBJEKTI U VLASNIŠTVU OPĆINE
Unapređenje energetske
efikasnosti u zgradi općine
1 100.000 2011 2013 194,53 54,28 0
(termoizolacija i zamjena
stolarije)
efikasnosti zgrada koje su u
2 nadležnosti Općine 300.000 2014 2019 285,56 116,73 0
stolarije)
Ugradnja štednih rasvjetnih
3 tijela u zgradama koje su u 50.000 2015 2020 193,74 147,82 0
nadležnosti Općine
Postavljanje solarnih panela
4 na zgrade u nadležnosti 10.000 2018 2020 14,33 10,93 14.33
Općine
Uspostavljanje
5 informacionog sistema za 50.000 2012 2020 106,42 61,7 0
upravljanje energijom
OBJEKTI KOJE NISU U VLASNIŠTVU OPĆINE
efikasnosti zgrada koje nisu u
6 nadležnosti Općine 1.000.000 2016 2020 5.742,66 1.565,62 0
stolarije)
7 tijela u zgradama koje nisu u 130.000 2016 2020 234,47 179,9 0
Postavljanje solarnih panela
8 na zgrade koje nisu u 15.000 2015 2020 216,26 165 216,26
STAMBENI OBJEKTI
9 1.200.000 2012 2020 2.127,25 1.623,09 0
tijela u domaćinstvima
JAVNA RASVJETA
10 737.945 2012 2020 342,19 261,09 0
efikasnosti javne rasvjete
OSTALO - ODLUKE
Donošenje odluke o zabrani
11 0 2011 2012 0 0 0
loženja uglja na Babanovcu
UKUPNO 3.592.945 9.457,41 4.186,16 230,59
69
Pojedinačni udjeli mjera u ukupnom smanjenju emisije CO2, povećanju energetske efikasnosti i
korištenju OIE su prikazani na slici 9.1. Redni brojevi projekata na slici se odnose na opisane
mjere/aktivnosti u tabeli 9.1 pod istim rednim brojevima.
11
10
0% 1% 2% 3% 4% 5%
OIE Smanjenje CO2 Ušteda energije
Slika 9.1: Udio prioritetnih mjera za zgrade, opremu, uređaje u ukupnom smanjenju emisije CO2,
povećanju energetske efikasnosti i korištenju obnovljivih izvora energije
9.2.2 Plan prioritetnih mjera za sektor djelovanja saobraćaj
Definisane su 4 mjere za sektor djelovanja saobraćaja općine Travnik. Ukupna investicija za mjere i
aktivnosti u ovom sektoru djelovanja iznosi 210.000 EUR, pri čemu se postiže smanjenje emisije CO 2
za 0,10%, dok povečanje energetske efikasnosti iznosi 0,11% u odnosu na ukupnu utrošenu energiju,
odnosno ukupnu emisiju CO2, za tri analizirana sektora u baznoj 2005. godini.
Pregled mjera za sektor saobraćaja sa očekivanim uštedama energije i emisija CO 2, potrebnim
financijskoim sredstvima, i vremenskim okvir provedbe je prikazan u tabeli 9.2.
70
Tabela 9.2: Pregled prioritetnih mjera za sektor saobraćaja
Ušteda Smanjenje
pr.
SAOBRAĆAJ
Rekonstrukcija postojeće
12 raskrsnice sa kružnim tokom 35.000 2013 2014 26,35 6,86 0
kod kasarne Travnik
Izgradnja postojeće
raskrsnice sa kružnim tokom
13 50.000 2015 2016 26,35 6,86 0
na postojećoj raskrsnici -
Meljanac Travnik
Izgradnja transferzalne ulice
14 između ul.bosanska i 25.000 2011 2012 8,78 2,28 0
magistrale M5
Formiranje centra za
15 automatsko upravljanje i 100.000 2012 2014 423,98 110,3 0
regulaciju saobraćaja
UKUPNO 210.000 485,46 126,3 0
Pojedinačni udjeli mjera za sektor saobraćaja u ukupnom smanjenju emisije CO2, povećanju
energetske efikasnosti i korištenju OIE su prikazani na slici 9.2. Redni brojevi projekata na slici se
odnose na opisane mjere u tabeli 9.2 pod istim rednim brojevima.
15
14
13
12
0% 1% 2% 3% 4% 5%
Slika 9.2: Udio prioritetnih mjera za saobraćaj u ukupnom smanjenju emisije CO2, povećanju
energetske efikasnosti i korištenju obnovljivih izvora energije
71
9.2.3 Plan prioritetnih mjera za sektor djelovanja lokalna proizvodnja električne
energije
Definisane su 2 mjere za sektor djelovanja lokalne proizvodnje električne energije na području

općine Travnik. Ukupna investicija za mjere i aktivnosti u ovom sektoru djelovanja iznosi 19.500.000
EUR, pri čemu se postiže smanjenje emisije CO2 za 35,50%, dok proizvodnja električne energije iz OIE
iznosi 13,25% u odnosu na ukupnu utrošenu energiju, odnosno ukupnu emisiju CO2, za tri analizirana
sektora u baznoj 2005. godini.
Pregled mjera za sektor djelovanja lokalna proizvodnja električne energije sa očekivanim uštedama
energije i emisija CO2, potrebnim financijskoim sredstvima, i vremenskim okvir provedbe je prikazan
u tabeli 9.3.
Tabela 9.3: Pregled prioritetnih mjera za sektor djelovanja lokalne proizvodnje električne energije
Ušteda Smanjenje
pr.
LOKALNA PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE
HIDRO ELEKTRANE
Izgradnja malih
16 12.000.000 2011 2020 0 33.419 43.800
hidroelektrana
VJETRO ELEKTRANE
Izgradnja parka
17 vjetroelektrana na Vlašićkom 7.500.000 2014 2020 0 10.025,82 13.140
platou
UKUPNO 19.500.000 0 43.444,82 56.940
Pojedinačni udjeli mjera za sektor lokalna proizvodnja električne energije u ukupnom smanjenju
emisije CO2, povećanju energetske efikasnosti i korištenju OIE su prikazani na slici 9.3. Redni brojevi
projekata na slici se odnose na opisane mjere u tabeli 9.3 pod istim rednim brojevima.
17
16
0% 5% 10% 15% 20% 25% 30%
Slika 9.3: Udio prioritetnih mjera za sektor lokalna proizvodnja električne energije u ukupnom
smanjenju emisije CO2, povećanju energetske efikasnosti i korištenju obnovljivih izvora energije
72
9.2.4 Plan prioritetnih mjera za sektor djelovanja sistem daljinskog grijanja
Definisano je 5 mjera za sektor djelovanja sistem daljinskog grijanja na području općine Travnik.
Ukupna investicija za mjere i aktivnosti u ovom sektoru djelovanja iznosi 23.900.000 EUR, pri čemu
se postiže smanjenje emisije CO2 za 7,35%, a povećanje energetske efikasnosti za 1,23% u odnosu na
ukupnu utrošenu energiju, odnosno ukupnu emisiju CO2, za tri analizirana sektora u baznoj 2005.
godini.
Pregled mjera za sektor djelovanja sistem daljinskog grijanja sa očekivanim uštedama energije i
emisija CO2, potrebnim financijskoim sredstvima, i vremenskim okvir provedbe je prikazan u tabeli
9.4.
Tabela 9.4: Pregled prioritetnih mjera za sektor djelovanja daljinski sistem grijanja
Ušteda Smanjenje
pr.
SISTEM DALJINSKOG GRIJANJA
KOMBINOVANA PROIZVODNJA TOPLOTNE I ELEKTRIČNE ENERGIJE
18 Kogeneracij na gas 7.500.000 2017 2019 0 4.864 0
TOPLANA
Uspostava sistema daljinskog
19 12.000.000 2010 2012 1.392,24 2.064,54 0
grijanja
Postavljanje mjernih mjesta
20 za mjerenje potrošnje 150.000 2014 2016 2.047 725 0
toplotne energije
21 Sanacija sekundarne mreže 2.500.000 2014 2017 1.365 483,25 0
22 Gasifikacija grada travnik 1.750.000 2014 2020 495 852,09 0
UKUPNO 23.900.000 5.299,24 8.988,88 0
Pojedinačni udjeli mjera za sektor djelovanja sistem daljinskog grijanja u ukupnom smanjenju emisije
CO2, povećanju energetske efikasnosti i korištenju OIE su prikazani na slici 9.4. Redni brojevi
projekata na slici se odnose na opisane mjere u tabeli 9.4 pod istim rednim brojevima.
22
21
20
19
18
0% 1% 2% 3% 4% 5%
73
Slika 9.4: Udio prioritetnih mjera za daljinski sistem grijanja u ukupnom smanjenju emisije CO2,
9.2.5 Plan prioritetnih mjera za sektor djelovanja planiranje zemljišta
Plan prioritetnih mjera u sektoru djelovanja planiranje zemljišta nije ušao u analizu smanjenje emisije
CO2, kao ni finasijska sretstva potrebna za realizaciju međutim, definisane mjere dovode do ponora
emisija CO2. U ovom poglavlju su predstavljeni ponori CO2 kao i finansijska sredstva potrebna za
realizaciju ali isključivo informativno. Pregled mjera za sektor djelovanja planiranje zemljišta sa
očekivanim ponorima emisija CO2, potrebnim financijskoim sredstvima, i vremenskim okvir
provedbe je prikazan u tabeli 9.5.
Tabela 9.5: Pregled mjera za sektor djelovanja planiranje zemljišta
Smanjenje
Br. Investicija Početak Kraj
Naziv projekta CO2
pr.
euro godina godina t
PLANIRANJE ZEMLJIŠTA
Uređenje platoa iznad
23 2.000 2013 2014 55,05
skakaonice na Babanovcu
24 Uređenje aleje Turbe 2.000 2014 2015 45,87
25 Zaštićeni krajolik Vlašić 100.000 2018 2019 68,81
Uređenje lokaliteta Veliko i
26 2.500 2015 2016 36,7
Malo Draževo
Pošumljavanje izdanaćke
27 2.200.000 2012 2020 33.277,72
šume
Pošumljavanje neobraslog
28 37.000 2012 2020 562,75
šumskog zemljišta
29 Pošumljavanje visoke šume 3.139.100 2012 2020 48.001,67
Pošumljavanje zemljišta u
30 13.500 2018 2019 45,87
Grahovčićima
Uređenje zaštićenog
31 2.500 2018 2019 9,17
područja Pljačkavac
32 Pošumljavanje Ovnak 150.000 2018 2019 45,88
UKUPNO 5.648.600 82.149,49
9.2.6 Plan prioritetnih mjera za sektor djelovanja promocija
Definisane su 3 mjere za sektor djelovanja promocija na području općine Travnik. Ukupna investicija
za mjere i aktivnosti u ovom sektoru djelovanja iznosi 190.000 EUR, pri čemu se postiže smanjenje
emisije CO2 za 1,50%, a povećanje energetske efikasnosti za 1,28% u odnosu na ukupnu utrošenu
energiju, odnosno ukupnu emisiju CO2, za tri analizirana sektora u baznoj 2005. godini.
Pregled mjera za sektor djelovanja promocija sa očekivanim uštedama energije i emisija CO2,
potrebnim financijskoim sredstvima, i vremenskim okvir provedbe je prikazan u tabeli 9.6.
74
Tabela 9.6: Pregled prioritetnih mjera za sektor djelovanja promocija
Ušteda Smanjenje
pr.
PROMOCIJA
Obrazovanje i promjena
ponašanja
33 50.000 2012 2020 2.469,98 785,71 0
djelatnika/korisnika zgrada u
vlasnistvu Općine i građana
Obrazovanje i promocija
34 energetske učinkovitosti za 40.000 2012 2020 3.021,38 1.047,11 0
građane
35 Energetski dani 100.000 2012 2020 0 0 0
UKUPNO 190.000 5.491,36 1.832,82 0
Pojedinačni udjeli mjera za sektor djelovanja promocija u ukupnom smanjenju emisije CO2, povećanju
energetske efikasnosti i korištenju OIE su prikazani na slici 9.5. Redni brojevi projekata na slici se
odnose na opisane mjere u tabeli 9.6 pod istim rednim brojevima.
35
34
33
0% 1% 2% 3% 4% 5%
Slika 9.5: Udio prioritetnih mjera za sektor djelovanja promocija u ukupnom smanjenju emisije CO2,
9.2.7 Plan prioritetnih mjera za sektor djelovanja elektrodistribucija
Definisana je 1 mjera za sektor djelovanja elektrodistribucije. Investicija iznosi 15.000.000 EUR, pri
čemu se postiže smanjenje emisije CO2 za 3,91%, a povećanje energetske efikasnosti za 1,46% u
odnosu na ukupnu utrošenu energiju, odnosno ukupnu emisiju CO2, za tri analizirana sektora u
baznoj 2005. godini.
75
Pregled mjera za sektor djelovanja distribucija sa očekivanim uštedama energije i emisija CO2,
potrebnim financijskoim sredstvima, i vremenskim okvir provedbe je prikazan u tabeli 9.7.
Tabela 9.7: Pregled prioritetnih mjera za sektor djelovanja distribucija

Ušteda Smanjenje
pr.
OSTALO-ELEKTRODISTRIBUCIJA
Modernizacija
36 elektrodistributivne mreše na 15.000.000 2011 2020 6.271,61 4.785,32 0
podrućju općine travnik
UKUPNO 15.000.000 6.271,61 4.785,32 0
Udio mjere za sektor djelovanja distribucija u ukupnom smanjenju emisije CO2, povećanju energetske
efikasnosti i korištenju OIE je prikazani na slici 9.6. Redni broj projekata na slici se odnosi na opisanu
mjeru u tabeli 9.7 pod istim rednim brojem.
36
0% 1% 2% 3% 4% 5%
Slika 9.6: Udio mjera za sektor djelovanja elektrodistribucija u ukupnom smanjenju emisije CO2,
9.2.8 Pregled prioritetnih mjera za smanjenje emisije CO 2
Na osnovu analaize potrošnje energije za baznu godinu, te analize plana prioritetnih mjera za sektore
djelovanja koje će dovesti do ostvarivanja postavljenih ciljeva smanjenja emisije CO2 do 2020. godine
kroz povečanje energetske efikasnosti i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za općinu Travnik
dobijeni su sledeći rezultati:
Referentno stanje za 2005. godinu
Potrošnja energije: 429.627,34 MWh
Emisija CO2: 122.363,26 tCO2
Projekcija stanja za 2020. godinu
Potrošnja energije: 402.622,26 MWh
Emisija CO2: 58.998,96 tCO2
Proizvodnja energije iz OIE: 57.170,59 MWh
76
Ostvareni ciljevi do 2020. godine
Smanjenje potrošnje energije u odnosu na baznu godinu: 6,29%
Smanjenje emisije CO2 u odnosu na baznu godinu: 51,78%
Proizvodnja energije iz OIE: 13,31%
Ukupan potencijal smanjenja emisija svih identificiranih mjera iznosi oko 63.364 t CO2, odnosno oko
52% emisija CO2 iz 2005. godine, što je više od planiranog cilja. Iz tog razloga, za ostvarenje cilja nije
potrebna provedba svih analiziranih mjera, već je moguć odabir određenih mjera prema
mogućnostima provedbe (vremenskim, organizacijskim i finansijskim).
Najznačajnije smanjenje emisija CO2 se ostvaruje provedbom mjera za lokalnu proizvodnju električne
energije kroz koje je moguće postići smanjenje emisija CO2 do 35,50%, te koristiti obnovljive izvore
energije čak preko 13%, u odnosu na baznu 2005. godinu.
Kroz mjere i aktivnosti za sistem daljinskog grijanja moguće je postići takođe značajno smanjenje
emisije CO2, preko 7%, te smanjenje potrošnje energije više od 1%.
Projekcije uštede energije, smanjenje emisija CO2 i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, kao i
potrebna financijska sredstva za sve sektore djelovanja prikazane su u tabeli 9.8.
Tabela 9.8: Pregled rezultata za mjere i aktivnosti po sektorima djelovanja

Proizvodnja
Ušteda Smanjenje
Investicije energije iz
Sektor djelovanja energije emisije CO2
OIE
mil EUR % % %
Zgrade, oprema, uređaji 3,593 2,20% 3,42% 0,05%
Saobraćaj 0,210 0,11% 0,10% 0,00%
Lokalna proizvodnja električne
19,500 0,00% 35,50% 13,25%
energije
Daljinski sistem grijanja 23,900 1,23% 7,35% 0,00%
Planiranje zemljišta 5,649 0,00% 0,00% 0,00%
Promocija 0,190 1,28% 1,50% 0,00%
Elektrodistribucija 15,000 1,46% 3,91% 0,00%
Ukupno 68,042 6,29% 51,78% 13,31%
Grafički prikaz projekcije ušteda energije, smanjenja emisija CO2 i proizvodnje energije iz obnovljivih
izvora po sektorima djelovanja u odnosu na baznu 2005. godinu je predstavljen na slici 9.9.
77
60%
50% Elektrodistribucija
Promocija
40%
Daljinski sistem grijanja
30%
Lokalna proizvodnja
električne energije
20% Saobraćaj
10% Zgrade, oprema, uređaji
0%
Ušteda energije
Smanjenje
emisije CO2 Proizvodnja
energije iz OIE
Slika 9.9: Projekcija ušteda energije, smanjenja emisija CO2 i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora
po sektorima djelovanja do 2020. godine
9.3 OPIS PRIORITETNIH MJERA ZA SMANJENJE EMISIJE CO2 DO 2020.

GODINE
9.3.1. Zgrade, oprema, uređaji

Zgrade na području općine Travnik
Tabela broj : 1.
Naziv projekta / aktivnosti : UNAPREĐENJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U ZGRADI OPĆINE

(TERMOIZOLACIJA I ZAMJENA STOLARIJE)
Opis aktivnosti : Zgrada opcine je izgradjena oko 1960. godine. Objekat je građen sa
nosivim zidovima debljine 35 cm od opeke na kojima nije izvedena
termo izolacija. Tokom svog postojanja objekat je do danas
promjenio svoj organizacioni oblik, a objekat je današnji izgled
dobio kroz rekonstrukciju i dograđivanje u periodu 2009. Godine.
Dograđen je jedan sprat i urađen na jednom dijelu zgrade kosim
krovom od lima na koji je stavljenja i izolacija. Potrebno je saniranje
dijela krova koji je trenutno ravan. Prozori i vrata na dva sprata su u
veoma lošem stanju.
Ovaj projekat obuhvata izradu energetskog audita na osnovu kojeg
ce se procijeniti toplotni gubici objekti, odnosno ukupni gubici
ukljucujuci i elektricnu energiju, nakon kojega ce se provesti
predlozene mijere definisane auditom, odnosno:
- Termoizolacija spoljnih zidova 10cm
78
- Zamjena prozora sa PVC stolarijom (U<1.8 kW/m2K)
- Sanacija ravnog dijela krova i postavljanje termoizolacije
10 cm.
Ciljevi : - Smanjenje potrošnje energije u zgradi općine

- Promocija
Procjenjena ušteda energije : 194,53 MWh
Procjenjena redukcija emisije CO2 : 54,28 tCO2
Procijenjeno vrijeme početka 2011. godina

realizacije aktivnosti :
Procijenjeno vrijeme završetka 2013. godina

Procjena neophodnih sredstava za 100.000,00 EURA

realizaciju aktivnosti :
Indikator finansijske atraktivnosti :
Neophodni resursi ili preduslovi za - Izraditi energetski audit

realizaciju aktivnosti: - Obezbjediti finansijska sredstva
Postojeći ekonomski i tehnički Ekonomski:

kapaciteti:
- Budzet opcine Travnik
- Fondovi EU, UNDP-a i USAID-a
Tehnički:
- Općinski tehn.kapaciteti (dipl.ing.grad., dipl.ing arh. .)
Odgovorni za aktivnost : Nadležna za realizaciju je Služba za razvoj,privredu i vanprivredu
Odgovorni za monitoring : Projektni tim SEAP Travnik
Tabela broj : 2.
Naziv projekta / aktivnosti : UNAPREĐENJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI ZGRADA KOJE SU U

NADLEŽNOSTI OPĆINE (TERMOIZOLACIJA I ZAMJENA STOLARIJE)
Opis aktivnosti : Izraditi energetski audit zgrada u nadležnosti općine, te na osnovu

istog poduzeti mjere (utopljavanje, izmjena stolarije isl.)
Na području općine Travnik postoji osam zgrada Javnih ustanova
kojima je osnivać općina Travnika a to su :
- JU ”Obdanište” Travnik – površine cca 1000m2
- JU „Apoteka” Travnik – površine cca 350m2
- JU „Centar za kulturu” Travnik – površine cca 1200m2
- JU ”Zavičajni muzej” Travnik – površine cca 500m2
- JU „HKC Nova Bila” – površine cca 488m2
- JU „Gradska biblioteka” Travnik – površine cca 200m2
79
- JU „Dom zdravlja” Travnik – površine cca 2000m2
- JU „Centar za socijalni rad” Travnik – površine cca 203m2.
Navedeni objekti su starije gradnje bez toplinske izolacije. Na istim
je dotrajala fasada i fasadna stolarija. Projektom se predviđa izrada
energetskih audita za sve objekte i adaptacija 60% površine
objekata koja obuhvata:
- Termoizolaciju spoljnih zidova 10cm
- Zamjenu prozora sa PVC stolarijom (U<1.8 kW/m2K)
- Sanaciju krova i postavljanje termoizolacije 10 cm.
Ciljevi : - Povećati energetsku efikasnost

- Smanjenje električne i toplotne energije
- Smanjenje CO2
Procjenjena redukcija emisije CO2 : 116,73 t CO2


Procijena neophodnih sredstava za 300.000,00 EURA

Neophodni resursi ili preduslovi za - Energetski audit

realizaciju aktivnosti: - ESCO MODEL
- Obezbijediti finansijska sredstva
Postojeći ekonomski i tehnički Ekonomski kapaciteti:

kapaciteti:
- Budžet općine Travnik
- Svi dostupni fondovi
- Viši nivoi vlasti kantona SBK i Federacije BiH i države BiH.
Tehnički kapaciteti:
- Opcinski tehn.kapaciteti (dipl.ing.grad., dipl.ing arh..).
Odgovorni za aktivnost : Služba za razovoj, privredu i vanprivredu općine Travnik
Tabela broj : 3.
Naziv projekta / aktivnosti : UGRADNJA ŠTEDNIH RASVJETNIH TIJELA U ZGRADAMA KOJE SU U

NADLEŽNOSTI OPĆINE
80
Opis aktivnosti : Izvršiti nabavku i zamjenu postojećih rasvjetnih tijela sa štednim
rasvjetnim tijelima koje imaju bolje tehničke karektaristike u
zgradama Javnih ustanova.
Na području općine Travnik postoji osam zgrada Javnih ustanova
kojima je osnivač općina Travnika a to su :
- JU ”Obdanište” Travnik – površine cca 1000m2
- JU „Apoteka” Travnik – površine cca 350m2
- JU „Centar za kulturu” Travnik – površine cca 1200m2
- JU ”Zavičajni muzej” Travnik – površine cca 500m2
- JU „HKC Nova Bila” – površine cca 488m2
- JU „Gradska biblioteka” Travnik – površine cca 200m2
- JU „Dom zdravlja” Travnik – površine cca 2000m2
- JU „Centar za socijalni rad” Travnik – površine cca 203m2.
Prema EU uredbi predviđeno je da se do 2016 godine prestane
proizvoditi klasična sijalica s žarenom niti te da se ista zamijeni s
štednom sijalicom. Izvršiti zamjenu sijalica sa žarenom niti sa
štednim sijalicama u svim objekata koji su u nadležnosti općine.
Ciljevi : - Smanjiti potrošnju električne energije

- Smanjenje CO2
- Bolja osvjetljenost
- Smanjenje troškova održavanja



Neophodni resursi ili preduslovi za - Obezbjediti finansijska sredstva

realizaciju aktivnosti: - Nabavka i ugradnja štednih sijalica

kapaciteti:
- Budžet općine Travik
- Federalni fond za zaštitu okoliša
- Budžet JP “Elektroprivreda” BiH
- Budžet JP “Elektroprivreda” HZHB
- IPA FOND
- GIZ
- EEE / USAID
- UNDP
- Budžeti programa energetske efikasnosti
81
Odgovorni za aktivnost : Služba za razovoj, privredu i vanprivredu općine Travnik
Tabela broj : 4.
Naziv projekta / aktivnosti : POSTAVLJANJE SOLARNIH PANELA NA ZGRADE KOJE SU U

Opis aktivnosti : JU „Dom zdravlja” Travnik za zagrijavanje vode koristi bojlere koji
su priključeni na električnu energiju i predstavljaju velike potrošaće
energije. Za pripremu potrošne tople vode koriste se 82 protoĉna
bojlera na elektriĉnu energije. S obzirom na njihov instalisani
kapacitet i broj radnih sati ustanovljena je potrošnja elektriĉne
energije na godišnjoj osnovi. Tako potrošnja elektriĉne energije u
svrhu pripreme potrošne tople vode za 2010. godinu iznosi 16.974
kWh, odnosno 21,6 % od ukupne potrošnje električne energije u
objektu.

- Smanjenje potrošnje električne i toplotne energije
- Smanjenje CO2




realizaciju aktivnosti: - obezbijediti neophodna finansijska sredstva

kapaciteti:
- Općinski budžet
- ESCO MODEL
- Sredstva iz predpristupnih fondova EU
- UNDP
- USAID
Tehnički:
- Spoljni tehnički kapaciteti (Projektantska kuća za projekte
solarne energije)
82
Odgovorni za aktivnost : - Menadžment JU „Dom zdravlja” Travnik
- Općinske službe
Tabela broj : 5.
Naziv projekta / aktivnosti : USPOSTAVLJANJE INFORMACIONOG SISTEMA ZA UPRAVLJANJE

ENERGIJOM
Opis aktivnosti : Informacioni sistem za upravljanje energijom predstavlja internet

aplikaciju za nadzor i analizu potrošnje energije i vode u zgradama
javnog sektora te predstavlja neizbježan alat za sistemsko
upravljanje energijom. Osnovne funkcije sistema:
- prikupljanje i unos osnovnih podataka o zgradama te
kontrola potrošnje energije i vode na
mjesečnom,sedmičnom ili dnevnom nivou (mjesečni
računi i/ili očitavanje stanja brojila);
- jednostavan pristup informacijama o ukupno potrošenoj
količini energije i vode, načinima i mjestima na koji se
energija troši i energentima koji se koriste;
- izračuni i analize sa ciljem uočavanja neželjene,
prekomjerne i neracionalne potrošnje te identifikovanje
mogućnosti za ostvarivanje energetskih i finansijskih
ušteda;
- verifikacija ostvarenih ušteda;
- automatizovano upozoravanje o kritičnim događajima i
nepravilnostima u radu.
Ciljevi : Podizanje svijesti korisnika objekata u opštinskom i javnom

vlasništvu o energetski efikasnom upravljanju energijom
Procjenjena ušteda energije : (2%) 106,42 MWh
Procijenjeno vrijeme početka 2012.godina

Procijenjeno vrijeme završetka 2020.godina


Neophodni resursi ili preduslovi za - Finansijska sredstva

realizaciju aktivnosti: - Zainteresovanost ciljane grupe za učešće u akcijama
Postojeći ekonomski i tehnički Postoje relevantne institucije za organizaciju i provođenje planirani

kapaciteti: aktivnosti
83
Odgovorni za aktivnost : - Služba za zajedničke i komunalne poslove
- Služba za razvoj, privredu i vanprivredu
- Javne ustanove
Tabela broj : 6.
Naziv projekta / aktivnosti : UNAPREĐENJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI ZGRADA KOJE NISU U

NADLEŽNOSTI OPĆINE (TERMOIZOLACIJA I NOVA STOLARIJA)
Opis aktivnosti : Izraditi energetski audit zgrada koje nisu nadležnosti općine, te na
osnovu istog poduzeti mjere (utopljavanje, izmjena stolarije isl.)
Općina Travnk je administrativno sjedište Srednjobosanskog
kantona, te se u Travniku nalaze dvije zgrade kantona, tri zgrade
kantonalnih bolnica, 17 zgrada osnovnih i srednjih škola, javna
preduzeća, ...
Navedeni objekti su starije gradnje bez toplinske izolacije. Na istim
je dotrajala fasada i fasadna stolarija. Projektom se predviđa
adaptacija 20% objekata, koja podrazumijeva:
- Termoizolaciju spoljnih zidova 10cm
- Zamjenu prozora sa PVC stolarijom (U<1.8 kW/m2K)
- Sanaciju krova i postavljanje termoizolacije 10 cm.

- Smanjenje CO2
Procjenjena ušteda energije : 5.742,66 MWh
Procjenjena redukcija emisije CO2 : 1.565,62 t CO2


Procijena neophodnih sredstava za 1.000.000,00 EURA


realizaciju aktivnosti: - Obezbijediti finansijska sredstva

kapaciteti:
- ESCO MODEL
- Svi dostupni fondovi
84
- Viši nivoi vlasti kantona SBK i Federacije BiH i države BiH
- Opcinski tehn. kapaciteti (dipl.ing.grad., dipl.ing arh. ...)
Odgovorni za aktivnost : - Služba za razovoj, privredu i vanprivredu općine Travnik

- Menadžmenti navedenih ustanova i javnih preduzeća
Tabela broj : 7.
Naziv projekta / aktivnosti : UGRADNJA ŠTEDNIH RASVJETNIH TIJELA U ZGRADAMA KOJE

NISU U NADLEŽNOSTI OPĆINE

rasvjetnim tijelima koje imaju bolje tehničke karektaristike u
zgradama koje nisu u nadležnosti općine.
Općina Travnk je administrativno sjedište Srednjobosanskog
kantona te se u Travniku nalaze: dvije zgrade kantona, tri zgrade
kantonalnih bolnica, 17 zgrada osnovnih i srednjih škola, javna
preduzeća, ...
Prema EU uredbi predviđeno je da se do 2016. godine prestane
proizvoditi klasična sijalica s žarenom niti, te da se ista zamijeni s
štednom sijalicom. Izvršiti zamjenu sijalica sa žarenom niti sa
štednim sijalicama u 40% objekata koji nisu u nadležnosti općine.

- Smanjenje električne i toplotne energije
- Smanjenje CO2




85
kapaciteti:
- IPA FOND
- GIZ
- EEE / USAID
- UNDP
Odgovorni za aktivnost : Direktori JU, JP, Služba za razvoj, privredu i vanprivredu
Tabela broj : 8.
Naziv projekta / aktivnosti : POSTAVLJANJE SOLARNIH PANELA NA ZGRADE KOJE NISU U

Opis aktivnosti : Izrada studije iskorištenja solarne energije na području općine

Travnik sa posebnim osvrtom na korištenje solarnih termalnih
instalacija za objekte Kantonalne bolnice u Travniku, Bolnice u
Novoj Biloj, Bolnice za plučne bolesti u Travniku
U zavisnosti od rezultata studije izgraditi solarne termalne
instalacije i postrojenja za Kantonalne bolnice u Travniku, Bolnice u
Novoj Bilo, Bolnice za plučne bolesti.
Pokrenuti i stimulisati građane na korištenje solarnih termalnih
instalacija
Ciljevi : Na području općine Travnik do 2020.godine smanjiti udio utroška

električne energije za potrebe toplotne energije za cca 25%.
Procjenjena redukcija emisije CO2 : 165 t CO2




realizaciju aktivnosti: - obezbijediti neophodna finansijska sredstva
86
kapaciteti:
- Općinski budžet
- ESCO MODEL
- Sredstva iz predpristupnih fondova EU
- UNDP
- USAID
Tehnički:
- Spoljni tehnički kapaciteti ( Projektantska kuća za projekte
solarne energije
Odgovorni za aktivnost : - Menadžment JU

- Općinske službe
Tabela broj : 9.
Naziv projekta / aktivnosti : UGRADNJA ŠTEDNIH RASVJETNIH TIJELA U DOMAĆINSTVIMA

rasvjetnim tijelima koje imaju bolje tehničke karektaristike. Na
području općine Travnik ima cca 13 000 domačinstava. Procjena je
da jedno domačinstvo s pratečim prostorima prati u prosjeku
sedam sijalični mjesta. Prema EU uredbi predviđeno je da se do
2016 godine prestane proizvoditi klasična sijalica s žarenom niti te
da se ista zamijeni s štednom sijalicom. Ovim projektom je
planirano da 20% domačinstava izvrši zamjenu klasične sijalice.

- Smanjenje CO2



Neophodni resursi ili preduslovi za - Obezbijediti neophodna finansijska sredstva

87
kapaciteti:
- IPA FOND
- GIZ
- EEE / USAID
- UNDP
Odgovorni za aktivnost : - JP „Elektroprivreda” BiH

- JP „Elektroprivreda” HZHB
Javna rasvjeta
Tabela broj : 10.
Naziv projekta / aktivnosti : UNAPREĐENJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI JAVNE RASVJETE
Opis aktivnosti : Energetska ušteda postaje sve više način života i ona predstavlja
jedan od važnih elemenata u zaštiti okoline. Smanjenje potrošnje
električne energije je važno zbog povećanja efekta staklenih bašta
na Zemlji, zbog toga što se ovdje oslobađaju plinovi poput ugljičnog
dioksida, ozona i metana. Jedno od područja na kojima se može
vršiti energetska efikasnost, uštedom u potrošnji električne
energije, je javna rasvjeta koja je pod ingerencijom općine Travnik.
Zato su uštede u ovoj oblasti jako važne za ovu općinu. Energetsku
efikasnost u javnoj rasvjeti možemo postići:
- Upotrebom energetski efikasnih sijalica, efikasnih svjetiljki
i predspojnih uređaja,
- Način na koji se vrši uključenje, kao i način na koji se vrši
osvjetljenje prostora utiče na potrošnju el.energije.
Potreba za svjetlošću varira u toku cijelog dana tako da
primjenom regulacije rasvjete u toku dana utječemo na
smanjenje potrošnje energije. U ovom slučaju se mora
voditi računa o sigurnosnim aspektima koja se zahtijevaju
od rasvjete,
- U cilju zaštite okoline trebaju se u javnoj rasvjeti koristit
ekološki prihvatljivi materijali i supstance,
Općina Travnik je potpisnik „Sporazuma gradonačelnika evropskih
gradova“. U članu 3 ovoga sporazuma stoji za uštede CO2: „ići iznad
ciljeva postavljenih od strane Europske Unije za 2020.godinu,
smanjujući emisiju ugljen dioksida na svojim područjima za
najmanje 20%“.
Ciljevi : Osnovni cilj ovog projekta je smanjenje potrošnje električne
88
energije, povećanje energetske efikasnosti, eliminacija svjetlosnog
zagađenja i smanjenje troškova održavanja javne rasvjete, koja
treba da osvijetli javne površine i saobraćajnice u noćnim satima i
to na što efikasniji i kvalitetniji način kako bi se doprinijelo
socijalnoj sigurnosti, sigurnosti u saobraćaju i javnom životu.


Procijena neophodnih sredstava za Sve ukupno: 1.443.300 KM= 737.945 EURA

Za postojeću rasvjetu: 1.118.330 KM= 571.791 EURA
Za novu rasvjetu: 324.970 KM=166.154 EURA
Neophodni resursi ili preduslovi za - Priprema i izrada projektne dokumentacije

realizaciju aktivnosti: - Definisanje optimalnog modela finansiranja realizacije
projekta
Postojeći ekonomski i tehnički

kapaciteti:
Odgovorni za aktivnost : Služba za zajedničke i komunalne poslove
Ostalo - odluke
Tabela broj : 11.
Naziv projekta / aktivnosti : DONOŠENJE ODLUKE O ZABRANI LOŽENJA UGLJA NA PODRUČJU

BABANOVCA
Opis aktivnosti : Turističko-planinski centar Babanovac na planini Vlašić je naselje na

kojem ima cca 1.300 raličitih objekata (hoteli, moteli, apartmani,
vikendice). Za zagrijavanje objekata se koriste ražličiti energenti. U
cilju zaštite životne sredine neophodno je donijeti Odluku kojom bi
se zabranilo loženje uglja u svim objektima na lokalitetu Babanovac.
Ciljevi : - Preduslov za smanjenje CO2
89
Procjenjena ušteda energije : Navedeni objekti koji podležu ovoj odluci nisu uzeti u obzir za bazni
inventar, ali se nalaze na podrućju općine
Procjenjena redukcija emisije CO2 : ---


Procijena neophodnih sredstava za ---

Neophodni resursi ili preduslovi za - Općinski tehn. kapaciteti

realizaciju aktivnosti:
Postojeći ekonomski i tehnički - Općinski tehn.kapaciteti (postoji kadar za definisanje

kapaciteti: Odluke)
Odgovorni za aktivnost : Služba za zajedničke i komunalne poslove
9.3.2. Saobraćaj
Tabela broj : 12.
Naziv projekta / aktivnosti : REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆE RASKRNICE SA KRUZNIM TOKOM

KOD KASARNE TRAVNIK
Opis aktivnosti : Izvršiti rekonstrukciju postojeće rakrsnice na način da se provedu

sljedećeaktivnosti:
- Izvršiti izmjenu geometrijskih elemenata postojeće
raskrnice
- Izgraditi raskrnicu sa kružnim tokom saobraćaja
Izvršiti postavljanje adekvatne saobraćajne signalizacije
Ciljevi : - Povećati propusnost raskrsnice

- Smanjiti vrijeme čekanja na raskrsnici
- Umanjiti rizike na raskrnici
- Smanjiti emisiju CO2
90



Neophodni resursi ili preduslovi za - Odobren projekat od strane općine

realizaciju aktivnosti: - Izraditi izvedbeni projekat rekonstrukcije
- Obezbjediti izvore finansiranja za planirane aktivnosti u
budžetu općine

kapaciteti:
- Nadležna kantonalna (ministarstvo privrede, kantonalna
direkcija za ceste) i federalna ministarstva (min.promenta i
komunikacije, federalna direkcija za ceste)
Tehnički:
- Općinski tehn. kapaciteti (Dipl.ing.saobraćaja,
dipl.ing.grad., geodeti...)
- Spoljni tehn. kapaciteti (Projektna kuća za projekte
saobraćaja)
Odgovorni za aktivnost : Nadležna za realizaciju je SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE I KOMUNALNE

POSLOVE
Služba za obnovu, izbjeglice i raseljena lica putem preduzeća koje
bude izabrano u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama
Tabela broj : 13.
Naziv projekta / aktivnosti : IZGRADNJA RASKRSNICE SA KRUZNIM TOKOM NA POSTOJECOJ

RASKRSNICI MELJANAC TRAVNIK
Opis aktivnosti : Izgraditi raskrsnicu sa kruznim tokom na postojećoj rakrsnici na

način da se provedu sljedećeaktivnosti:
- Izvršiti izmjenu geometrijskih elemenata postojeće
raskrnice
- Izgraditi raskrnicu sa kružnim tokom saobraćaja
91
Izvršiti postavljanje adekvatne saobraćajne signalizacije
Ciljevi : - Povećati propusnost raskrsnice

- Smanjiti vrijeme čekanja na raskrsnici
- Umanjiti rizike na raskrnici



Neophodni resursi ili preduslovi za - Odobren projekat od strane općine

realizaciju aktivnosti: - Izraditi izvedbeni projekat rekonstrukcije i izgradnje
- Obezbjediti izvore finansiranja za planirane aktivnosti u
budžetu općine

kapaciteti:
- Nadležna kantonalna (ministarstvo privrede, kantonalna
direkcija za ceste) i federalna ministarstva (min.promenta i
komunikacije, federalna direkcija za ceste)
Tehnički:
- Općinski tehn. kapaciteti (Dipl.ing.saobracaja,
dipl.ing.grad., geodeti...)
- Spoljni tehn.kapaciteti (Projektna kuća za projekte
saobraćaja)

POSLOVE
92
Tabela broj : 14.
Naziv projekta / aktivnosti : IZGRADNJA TRANSFERZALNE ULICE IZMEDJU ULICE BOSANSKA I

MAGISTRALE M5
Opis aktivnosti : Broj ulaza i izlaza u grad je nedovoljan i ne adekvatno rasporedjen u

smislu povezivanja grada sa magistralom. Iz tog razloga vozila su
prisiljena da prolaze kroz centar da bi izasli na magistralu što
dovodi do zagušavanja saobraćaja i velike emisije izduvnih gasova.
Ciljevi : - Bolja povezanost centra grada sa magistralnom cestom

- Smanjenje zagušenosti saobraćaja u samom gradu



Neophodni resursi ili preduslovi za - Izvedbeni projekat

realizaciju aktivnosti: - Jasnodefinisani vlasnički odnosi - Slobodna javna površina
- Obezbjeđenje finansijskih sredstava

kapaciteti:
- Opcinski budzet
- Općinski tehn. kapaciteti (Dipl.ing.saobraćaja,
dipl.ing.gradj., geodeti...)
- Spoljni tehn.kapaciteti (Projektna kuća za projekte
saobraćaja)

POSLOVE
93
Tabela broj : 15.
Naziv projekta / aktivnosti : FORMIRANJE CENTRA ZA AUTOMATSKO UPRAVLJANJE I

REGULACIJU SAOBRAĆAJA
Opis aktivnosti : Izvršiti formiranje centra na način da se provedu sljedeće

aktivnosti:
- Izvršiti instaliranje centra za praćenje protoka saobraćaja
na svim semaforiziranim raskrsnicama
- Softverska regulacija semaforiziranih raskrsnica (s
posebnim osvrtom na „vršne sate”)
Ciljevi : - Povećati propusnost semaforiziranih raskrsnica

- Smanjiti vrijeme čekanja na raskrsnicama
- Umanjiti rizike na raskrnicama



Neophodni resursi ili preduslovi za ---

Postojeći ekonomski i tehnički - Izraditi izvedbeni projekat

kapaciteti: - Obezbjediti izvore finansiranja za planirane aktivnosti u
budžetu općin ili budžetima viših nivoa vlasti

POSLOVE
94
9.3.3. Lokalna proizvodnja električne energije
Tabela broj : 16.

Naziv projekta / aktivnosti : IZGRADNJA MALIH HIDROELEKTRANA
Opis aktivnosti : U skladu s postojećim studijsko istraživačkim radovima izraditi
integralnu studiju iskorištenja hidroenergetskih potencijala na
području općine Travnik u cilju izgradnje malih hidroelektrana.
Izgraditi sisteme malih hidroelektrana na slivovima:
- rijeke Lašva (snage cca. 2 MW)
- rijeka Bila (snage cca. 5 MW)
- rijeka Ugar (snage cca. 3 MW)
Maksimalna proizvodnja elektricne energije na godišnjem nivou iz
MHE iznosi 43.800 MWh
Ciljevi : - Na području općine Travnik do 2020. godine postići udio
“zelene energije” proizvedene iz malih hidroelektrana u
ukupnoj potrošnji električne energije od cca. 30%
- Otvaranje novih radnih mijesta-razvoj male privrede
- Uređivainje okoliša
- Izgradnja infrastrukture
- Razvoj turizma
Procjenjena ušteda energije : Proizvodnja električne energije iz MHE

43.800 MWh
Procjenjena redukcija emisije CO2 : 33.419 t CO2
Procijena neophodnih sredstava za 1.200.000,00 EURA/MW
realizaciju aktivnosti : 12.000.000,00 EURA
Neophodni resursi ili preduslovi za - Odobravanje koncesija
realizaciju aktivnosti: - Privatni investitori
Postojeći ekonomski i tehnički Općina ima sve tehničke i ekonomske kapacitete da provede
kapaciteti: proceduru izdavanja koncesija.
Odgovorni za aktivnost : Komisija za koncesije
Odgovorni za monitoring : Projektni tim SEAP Travnik, Kantonalno nadležno ministarstvo
privrede i Kantonalno nadležno ministarstvo šumarstva,
poljoprivrede i vodoprivrede
Vodoprivredni inspektor
Tabela broj : 17.

Naziv projekta / aktivnosti : IZGRADNJA PARKA VJETROELEKTRANA NA VLAŠIČKOM PLATOU
95
Opis aktivnosti : - Energije vjetra na području općine Travnik
- Izgradnja parka vjetroelektrana, nastavak aktivnosti na
istraživanju i mjerenju potencijala vjetra na Vlašičkom
platou
- Izrada studije o mogućnosti iskorištenja energije vjetra i
izgradnje vjetroelektrane na Vlašičkom platou snage cca. 5
MW.
Maksimalna proizvodnja elektricne energije na godisnjem nivou iz
vjetra iznosi 13.140 MWh
Ciljevi : - Na području općine Travnik do 2020. godine postići udio
“zelene energije” proizvedene iz energije vjetra u ukupnoj
potrošnji električne energije od cca. 20%
- Otvaranje novih radnih mijesta-razvoj male privrede
- Uredjenja okoliša
- Izgradnja infrastrukture
- Razvoj turizma
Procjenjena ušteda energije : Proizvodnja električne energije iz MHE

13.140 MWh
Procijenjeno vrijeme završetka 2020.godina
Neophodni resursi ili preduslovi za - Odobravanje koncesija
realizaciju aktivnosti: - Privatni investitori
Postojeći ekonomski i tehnički Općina ima sve tehničke i ekonomske kapacitete da provede
kapaciteti: proceduru izdavanja koncesija.
Odgovorni za aktivnost : Komisija za koncesije
Odgovorni za monitoring : Projektni tim SEAP Travnik, Kantonalno nadležno ministarstvo
privrede
9.3.4. Sistem daljinskog grijanja

Kombinovana proizvodnja toplotne i električne energije
Tabela broj : 18.
Naziv projekta / aktivnosti : KOGENERACIJA NA GAS
Opis aktivnosti : Izgradnja kogenerativnog postrojenja u prostoru toplane, ukupne

snage 16 MW toplotne energije i 8 MW električne energije na
96
prirodni gas.
Proizvodnja električne energije će iznositi 16 GWh/god.
Ciljevi : - Djelimična zamjena uglja (16 MWt) povoljnijim primarnim

energentom (prirodnim gasom) u okviru proizvodnje
toplotne energije za daljinski system grijanja, uključujući i
proizvodnju električne energije
- Smanjenje CO2
Procjenjena ušteda energije : 0 MWh
Procjenjena redukcija emisije CO2 : 4.864 tCO2
Procijenjeno vrijeme početka 2017. godine

Procijenjeno vrijeme završetka 2019. godine


Indikator finansijske atraktivnosti : ---

Postojeći ekonomski i tehnički ---

kapaciteti:
Odgovorni za aktivnost : UNIS ENERGETIKA D.O.O SARAJEVO
Odgovorni za monitoring : UNIS ENERGETIKA D.O.O SARAJEVO
Toplana
Tabela broj : 19.
Naziv projekta / aktivnosti : USPOSTAVA SISTEMA DALJINSKOG GRIJANJA
Opis aktivnosti : Uspostavljanje sistema na daljinsko grijanje koje obuhvata grijanje

cca 2.000 stanova (110.000 m2) i cca 100 poslovnih objekata (c.
85.000 m2).
Ciljevi : - Smanjenje potrošnje energije u odnosu na pojedinačna

ložišta (energente) koji su se koristili u navedenih cca
2.100 objekata, koji su pema procjeni u ukupnom iznosu
koristili električnu energiju do 50 %.
- Smanjenje emisije CO2, kvalitetnija i jeftinija javna usluga
prema građanima Travnika
97
- Povećanje energetske efikasnosti za 5 %.
Procjenjena redukcija emisije CO2 : 2.064,54 tCO2





kapaciteti:
Tabela broj : 20.
Naziv projekta / aktivnosti : POSTAVLJANJE MJERNIH MJESTA ISPRED OBJEKATA
Opis aktivnosti : Izgraditi šahtove ispred objekata te u istim ugraditi mjerače

potrošnje toplotne energije.
Ciljevi : - Obračun i naplata potrošnje energije prema stvarno

utrošenim količinama u jednom objektu (podijeljeno na
broj korisnika objekta)
- Smanjenje potrošnje toplotne energije kod krajnjih
korisnika
- Smanjenej emisije CO2
Procjenjena ušteda energije : 2.047 MWh
Procjenjena redukcija emisije CO2 : 725 t CO2

98



kapaciteti:
Tabela broj : 21.
Naziv projekta / aktivnosti : SANACIJA SEKUNDARNE MREŽE SISTEMA DALJINSKOG GRIJANJA
Opis aktivnosti : Uspostava sistema na daljinsko grijanje koje obuhvata grijanje cca
2.000 stanova (110.000 m2) i cca 100 poslovnih objekata (c. 85.000
m2).
Ciljevi : - Smanjenje potrošnje toplotne energije

- Smanjenje emisije CO2
Procjenjena ušteda energije : 1.365 MWh (2%)



99

kapaciteti:
Tabela broj : 22.
Naziv projekta / aktivnosti : GASIFIKACIJA GRADA TRAVNIK
Opis aktivnosti : U skladu sa postojećim planovima razvoja općine, te planovima

kompanije BH Gas u toku su aktivnosti na realizaciji projekta
gasifikacije općine Travnik kao i susjednih općina u Lašvanskoj
dolini.
Ukupan kapacitet objekata koji se planiraju priključiti na gasovod
iznosi 25 MW.
Ciljevi : - Omogućavanje građanima Travnika široku primjenu u

korištenju i potrošnji gasa – priključenje c. 500 objekata u
rezidencijalnom sektoru, koji koriste ugalj za individualnim
ili centralnim sistemima grijanja.
- Energetska efikasnost u smanjenju potrošnje električne i
toplotne energije za cca. 10 %.
- Pružanje jeftinijih javnih usluga prema građanima
Procjenjena ušteda energije : 500 dom x 55 m2=27.500 m2 x 180 kWh/m2 = 4.950 MWh
Ušteda 4.950 MWh x 0,1(10%) = 495 MWh
Procjenjena redukcija emisije CO2 : Bazne emisije: 4.950 MWh x 0,354 tCO2/MWh = 1.752 tCO2
Smanjenje CO2: 4.950 MWh - 495 MWh = 4.450 MWh x 0,202
tCO2/MWh = 899,91 tCO2
1.752 tCO2 – 899,91 tCO2 = 852,09 tCO2



100


kapaciteti:
Odgovorni za aktivnost : Operator gasnog sistema (očekuje se da bude poznat 2013. godine)
i Služba za privredu Općine Travnik
Odgovorni za monitoring : Projektni tim SEAP Travnik, Operator gasnog sistema (očekuje se da
bude poznat 2013. godine) i Služba za privredu Općine Travnik
9.3.5. Planiranje zemljišta
Tabela broj : 23.
Naziv projekta / aktivnosti : UREĐENJE PLATOA IZNAD SKAKAONICE NA BABANOVCU
Opis aktivnosti : Lokalitet Babanovac je poznati turistički centar koji pored bogataog
sadržaja za zimski turizam obiluje i prekrasnim pejzažima, šumama,
pašnjacima i brojnim izvorima.
Navedeni projekat bi obuhvatao pripremanje površine od 2 ha oko
skakaonice, zatim sadnju smrće i jele
Ciljevi : Zainteresovanost ciljne grupe za učešće u akciji
Procjenjena ušteda energije : Nema ušteda u MWh




realizaciju aktivnosti: - Zainteresovanost ciljane grupe za učešće u akciji
Postojeći ekonomski i tehnički Ekonomski i kapaciteti:

kapaciteti:
101
- Budžet viših nivoa vlasti
- Postoje relevantna udrženja za organizaciju i provođenje
planirani aktivnosti
Odgovorni za aktivnost : - Nevladine organizacije

- Općinske službe
Tabela broj : 24.
Naziv projekta / aktivnosti : UREĐENJE ALEJA TURBE
Opis aktivnosti : Pored rijeke Lašve u naseljenom mjestu Turbe nalazi se aleja na
kojoj se trenutno nalaze stara stabla koja je potrebno ukloniti, te
izvšiti sadnju novih sadnica. Površina na kojoj bi se trebala izvršiti
uklanjanje i sadnja novih sadnica je cca 2 ha.
Ciljevi : Smanjenje CO2
Procjenjena redukcija emisije CO2 : 45,87 tCO2/god




realizaciju aktivnosti: - Zainteresovanost ciljne grupe za učešće u akciji

kapaciteti:
102
Odgovorni za aktivnost : - Nevladine organizacije

- Općinske službe
Tabela broj : 25.
Naziv projekta / aktivnosti : ZAŠTIĆENI KRAJOLIK “VLAŠIĆ”
Opis aktivnosti : Općina Travnik je u saradnji sa Kantonalnim ministarstvom za

šumarstvo, poljoprivredu i vodoprivredu, Kantonalnom upravom za
šumarstvo, ŠPD/ŠGD Srednjobosanske šume i SNV-om (Holandska
razvojna agencija) izradila elaborat o zaštiti izvorišta rijeke Ugar,
čija je površina cca 75 ha.
Na navedenom području je porebno očistiti minirane površine,
urediti lokalitet i na istom izvršiti pošumljavanje. Planira se
navedeno uraditi na 20% površine (15 ha).
Ciljevi : - Obilježavanje
- Sadnja drveća




Postojeći ekonomski i tehnički - Budžet općine Travnik

kapaciteti: - Viši nivoi vlasti aktivnosti
103
Odgovorni za aktivnost : Služba za razvoj, privredu i vanprivredu, Služba za civilnu zaštitu,
Služba za zajedničke i komunalne poslove
Tabela broj : 26.
Naziv projekta / aktivnosti : UREĐENJE LOKALITETA VELIKO I MALO DRAŽEVO
Opis aktivnosti : Urediti i pošumiti lokalitet veliko i malo Draževo na površini od oko
2 ha, te za isto nabaviti zečeve i fazane.
Ciljevi : - Smanjenje CO2

- Zaštita životne sredine





kapaciteti:
- Sredstva Lovačkih društava
Odgovorni za aktivnost : - Lovačko duštvo „Sokol” i Lovačko društvo „Nova Bila”

- Službe općine
104
Tabela broj : 27.
Naziv projekta / aktivnosti : POŠUMLJAVANJE IZDANAČKE ŠUME
Opis aktivnosti : U odredbama Pravilnika o izradi šumsko privrednih osnova je

definisana podjela šuma po kategorijama , pa tako u jednu od
kategorija spada i kategorija izdanačke šume. U navedenoj
kategoriji šuma ptrebno je za općinu Travnik izvršiti pošumljavanje
na površini 1611,98 ha.





kapaciteti:
- Budžeti Šumsko privrednih duštava
- Izrađeni Planovi gospodarenje šumama
Odgovorni za aktivnost : Šumsko privredno društvo ŠPD/ŠGD ”Srednjobosanske šume”
105
Tabela broj : 28.
Naziv projekta / aktivnosti : POŠUMLJAVANJE NEOBRASLO ŠUMSKO ZEMLJIŠTE
Opis aktivnosti : U odredbama Pravilnika o izradi šumsko privrednih osnova je

definisana podjela šuma po kategorijama , pa tako u jednu od
kategorija spada i kategorija neobraslo šumsko zemljište. U
navedenoj kategoriji šuma ptrebno je za općinu Travnik izvršiti
pošumljavanje na površini 27,26 ha.
Procjenjena redukcija emisije CO2 : 562,75 u t CO2





kapaciteti:
Tabela broj : 29.
Naziv projekta / aktivnosti : POŠUMLJAVANJE VISOKE ŠUME
Opis aktivnosti : Odredbama Pravilnika je definisana i kategorija visokih šuma.

Potrebno je provesti pošumljavanje unutar sastojina visokih
106
sastojina na površini 2.325,24 ha.





kapaciteti:
Tabela broj : 30.
Naziv projekta / aktivnosti : POŠUMLJAVANJE ZEMLJIŠTA U GRAHOVČIĆIMA
Opis aktivnosti : Površinu šumskog zemljišta na lokalitetu Grahovčići koja je

obuhvaćena požarom u površini od 10 ha potrebno je urediti i
pošumiti.
Ciljevi : - Priprema površine

- Sadnja drveća
107



Postojeći ekonomski i tehnički - Budžet općine Travnik

kapaciteti: - Budžeti viših nivoa vlasti
Odgovorni za aktivnost : MZ Grahovčići
Tabela broj : 31.
Naziv projekta / aktivnosti : UREĐENJE ZAŠTIĆENOG PODRUČJA PLJAČKAVAC
Opis aktivnosti : Dva vodopada na rječici Pljačkavac, desnoj pritoci Ugra, između sela
Sažići, Radojčići i Krika pod zaštitom su bivše države od 1954.g.
Vodopadi su visine cca 18-20m, širine 2-4m prema stanju vode jer
su ljeti nešto manji ali vode uvijek ima. Nalaze se u podnožju pećine
Pljačkavac te je čitav kraj s mnoštvom pećina, okomitih klisura, sa
šumovitim livadama veoma interesantan i privlačan za posjetioce.
Ovim projektom se planira uređenje i pošumljavanje cca 2 ha
površine navedenog parka prirode.

- Sadnja drveća

108



kapaciteti:
- Budžeti viših nivoa vlasti
Odgovorni za aktivnost : Nevladine organizacije
Tabela broj : 32.
Naziv projekta / aktivnosti : POŠUMLJAVANJE LOKALITETA OVNAK
Opis aktivnosti : Na lokalitetu Strana Orovac, Ovnak 1 i 2 potrebno je izvršiti

pošumljavanje zemljišta određenom vrstom četinara na površini od
10 ha.

- Sadnja drveća



109


kapaciteti:
Odgovorni za aktivnost : MZ Grahovčići
9.3.6. Promocija
Tabela broj : 33.
Naziv projekta / aktivnosti : OBRAZOVANJE I PROMJENA PONAŠANJA DJELATNIKA/KORISNIKA

ZGRADA U VLASNISTVU OPĆINE I GRAĐANA
Opis aktivnosti : Mjera obuhvata cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se redovno
provode:
- Organizacija obrazovnih radionica o načinima uštede
energije;
- Izrada i distribucija obrazovnih materijala (letaka, brošura,
postera,naljepnica, i sl.)
- Organizacija tribina, i slično.
Također, uspostavljanje info kancelarije u kojoj će se građani moći
informisati o EE mjerama primjenljivim za njih. Sav promotivni
materijal, kao i tematske brošure i priručnici će im biti dostupni.
Lokalne firme koje se bave proizvodnjom i/ili prodajom energetsko
efikasne opreme, te OIE će moči reklamirati svoje proizvode što će
potstaći razvoj lokalne privrede i trgovine u ovoj oblasti.
Osim obrazovnih aktivnosti u okviru ove mjere potrebno je uvesti i
poticajnu shemu za štednju energije (primjerice shema 50/50) u
sklopu čega dio financijskih sredstava od ostvarene uštede u
energiji ostaje na raspolaganju pojedinoj ustanovi u kojoj je ušteda
ostvarena.
Ciljevi : - Podizanje svijesti korisnika objekata u vlasništvu općine

Travnik o energetski efikasnom upravljanju energijom
- Smanjenje potrošnje električne energije
- Smanjenje emisije CO2
110
Procjenjena ušteda energije : (2% + 2% + 1% ) 2.469,98 MWh





Odgovorni za aktivnost : - Služba za opću upravu i BIZ

- Savjetnik za informisanje i odnose s javnošću
Tabela broj : 34.
Naziv projekta / aktivnosti : OBRAZOVANJE I PROMOCIJA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA

GRAĐANE
Opis aktivnosti : Mjera obuhvaća cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se redovno
provode:
- Kontinuirano informiranje potrošača o načinima
energetskih ušteda i aktualnim energetskim temama;
- Provedba tematskih promotivno-informativnih kampanja
za podizanje svijesti građana o energetskoj učinkovitosti u
zgradama;
- Organizacija skupova za promicanje racionalne upotrebe
energije i smanjenja emisije;
- Izrada i distribucija obrazovnih i promotivnih materijala o
energetskoj učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora
energije;
Ciljevi : - Izgraditi svijest kod stanovništva o energetskoj
111
učinkovitosti i uštedi energije
- Smanjiti potrošnju energije
Procjenjena ušteda energije : (2%) 3.021,38 MWh




realizaciju aktivnosti: - Zainteresovanost ciljane grupe za učešće u akcijama


Tabela broj : 35.
Naziv projekta / aktivnosti : ENERGETSKI DANI
Opis aktivnosti : Organizacija događaja “Energetski dani” sa ciljem promocije

inicijative “Sporazum Gradonačelnika” , energetske efikasnosti i
obnovljivih izvora energije
Ciljevi : Podizanje svijesti o važnosti borbe protiv klimatskih promjena
Procjenjena ušteda energije : Nema direktnog uticaja na smanjenje potrošnje energije
Procjenjena redukcija emisije CO2 : Nema direktnog uticaja na smanjenje CO2

112

Neophodni resursi ili preduslovi za Finansijska sredstva



9.3.7. Ostalo – elektrodistribucija
Tabela broj : 36.
Naziv projekta / aktivnosti : MODRENIZACIJA ELEKTRODISTRIBUTIVNE MREŽE
Opis aktivnosti : U skladu sa postojećim planovima razvoja JP ELEKTROPRIVREDA BiH

d.d. Sarajevo i JP ELEKTROPRIVREDA HZ-HB d.d. Mostar, izvršiti
modernizaciju elektrodistributivne mreže na području općine
Travnik, a koja bi obuhvatala:
- sanaciju postojeće dotrajale elektrodistributivne mreže
- izgradnju nove elektrodistributivne mreže
- izgradnju sistema daljinskog nadzora i upravljanja
- smanjenje distributivnih gubitaka
Ciljevi : - Omogućavanje građanima Travnika veći kvalitet i

kontinuitet u isporuci električne energije
- Smanjenje distributivnih gubitaka u odnosu na sadašnji
nivo za cca 10%.
- Racionalniji utrošak električne energije od strane kupaca.

10% od ukupne potrosnje su gubici, izracunati samo za potrosace u
SEAPu

113

Neophodni resursi ili preduslovi za - Obezbijedjenje sredstava iz plana investicija javnih

realizaciju aktivnosti: preduzeca elektroprivrede
- Rjesavanje imovinsko pravnih odnosa
- Efikasnost kod dobijanja potrebnih dozvola

kapaciteti:
Odgovorni za aktivnost : Javna preduzeca Elektroprivrede
9.4 PLAN PROMOCIJE AKCIONOG PLANA
U cilju postizanja ciljeva implementacije SEAP-a potrebno je podržati sljedeće:
 održati kampanju na kojoj bi trebale biti uključeni svi građani, privrednici, javna preduzeća,
administrativne službe i dr. Kampanja bi imala za cilj predstaviti SEAP, informisati građane i
ostale interesne grupe o trenutnom stanju u oblasti potrošnje energije na području općine
Travnik, promjeni ponašanja da bi se jačala svijest o potrebi i koristi uštede energije,
 izrada i distribucija obrazovnih materijala (letaka, brošura, postera i sl.),

 organizovanje obrazovnih radionica o načinima smanjenja potrošnje struje i toplotne
energije,
 održavanje informativnih kampanja za podizanje svijesti građana o energetskoj efikasnosti u
zgradama,
 kontinuirano informisanje potrošača o načinima energetskih ušteda,

 izrada i distribucija obrazovnih i promotivnih materijala o energetskoj efikasnosti i korištenju
obnovljivih izvora energije,
 organizacija skupova za podsticanje racionalne upotrebe energije i smanjenje emisije CO2,
 promocija upotrebe alternativnih goriva,

 obrazovne kampanje o projektovanju, izgradnji i korištenju zgrada radi energetske
efikasnosti,
114
 uspostavljanje info-ureda za energetsku efikasnost.
Za provođenje gore navedenih mjera je potrebno je koristiti i sredstva komuniciranja sa građanima
kao što su : TV, radio, štampa, internet i dr.
115
10. IZVORI FINANSIRANJA
10.3. BUDŽET OPĆINE TRAVNIK

Finansiranje predviđenih aktivnosti iz ovog Akcionog plana finansirat će se jednim dijelom iz vlastitih
sredstava, odnosno sredstava koja se planiraju u Budžetu Općine Travnik, te drugim dijelom iz
budžeta organizacija, institucija i nadležnih ministarstava.
Osim sredstva za finansiranje projekata energetske efikasnosti iz budžeta, jedinice lokalne

samouprave u BiH u mogućnosti su koristiti i kreditna sredstva iz dostupnih izvora na tržištu kapitala
odnosno putem programa finansiranja postojećih finansijskih institucija u Bosni I Hercegovini.
Značajan izvor finansiranja kapitalnih projekata Općina Travnik ostvaruje od viših nivoa vlasti
(Federacije BiH i Srednjobosanskog kantona).
10.4. FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Na nivou Federacije Bosne i Hercegovine uspostavljen je Fond za zaštitu okoliša.
Sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša koriste se za finansiranje zaštite okoliša, i to za zaštitu, očuvanje i
poboljšanje kvaliteta zraka, tla, vode i mora, te ublažavanje nastanka otpada, obradu otpada, zaštitu i
očuvanje biološke i pejzažne raznovrsnosti, provođenju energetskih programa, provođenju programa
razminiranja, unapređenju i izgradnji infrastrukture za zaštitu okoliša, poboljšanje, praćenje i
ocjenjivanje stanja okoliša, podržavanje ekonomskog razvoja, poticanje istraživanja, razvojnih studija,
programa projekata i dr.
10.5. ESCO MODEL OPĆINE TRAVNIK

ESCO je skraćenica od Energy Service Company i predstavlja generičko ime koncepta na tržištu usluga
na području energetike. ESCO model obuhvaća razvoj, izvedbu i financiranje projekata s ciljem
poboljšanja energetske efikasnosti i smanjenja troškova za pogon i održavanje. Cilj svakog projekta je
smanjenje troška za energiju i održavanje ugradnjom nove efikasnije opreme, čime se osigurava
otplata investicije kroz ostvarene uštede u razdoblju od nekoliko godina ovisno o klijentu i projektu.
Korisnici ESCO usluge mogu biti privatna i javna poduzeća, ustanove i jedinice lokalne samouprave.
Tokom otplate investicije za energetsku efikasnost, klijent plaća jednak iznos za troškove energije kao
prije provedbe projekta koji se dijeli na stvarni (smanjeni) trošak za energiju te trošak za otplatu
investicije. Nakon otplate investicije, ESCO tvrtka izlazi iz projekta i sve pogodnosti predaje klijentu.
Svi projekti su posebno prilagođeni klijentu te je moguće i proširenje projekta uključenjem novih
mjera energetske učinkovitosti uz odgovarajuću podjelu investicije. Na taj način klijent je u
mogućnosti modernizirati opremu bez rizika ulaganja, budući da rizik ostvarenja ušteda može
preuzeti ESCO tvrtka. Uz to, nakon otplate investicije klijent ostvaruje pozitivne novčane tokove u
razdoblju otplate i dugoročnih ušteda.
116
10.6. RAZVOJNA BANKA FBIH
Razvojna banka Federacije BiH posjeduje kreditnu liniju za kreditiranje nabavke stalnih sredstava, kao
i za direktno kreditiranje preduzeća koja se bave proizvodnjom i uslugama.
Za kreditnu liniju za kreditiranje nabavke stalnih sredstava, krediti se dodjeljuju na period do 7
godina, uz grace period do 12 mjeseci, a kamatna stopa je 5,00% na godišnjem nivou.
Druga kreditna linija, može se koristiti za direktno kreditiranje poduzeća koja se bave proizvodnjom i
uslugama, sa kamatnom stopom od 5,45%, za iznos kredita do 100.000 KM i rokom otplate 7 godina.
Dostupne kreditne linije za finansiranje projekata energetske efikasnosti:
1. Kreditna linija za energetsku efikasnost – EBRD program finansiranja održivih energija za
Zapadni Balkan realizuje se preko Raiffeisen banke DD Sarajevo i UniCredit banke DD
Sarajevo i ima u planu finansirati sljedeće projekte:
 Projekti za energetsku efikasnost u industriji;
 Projekti za energetsku efikasnost zgrada;

 Projekti za obnovljivu energiju;
 Projekti malih hidrocentrala (do 2 MW) ili manje farme vjetrenjača.
2. KfW –kreditna linija za energetsku efikasnost, realizuje se preko Raiffeisen banke DD Sarajevo
Namjena ove kreditne linije je finansiranje projekata energetske efikasnosti i projekata koji generišu
energetske uštede, te promocija efikasnog korištenja energije u Bosni i Hercegovini na održiv i
efikasan način. Korisnici kreditne linije mogu biti javna preduzeća i ustanove, mala i srednja
preduzeća, privatna lica i domaćinstva.
Osnovni uslovi kreditne linije su: iznos kredita krajnjem korisniku se kreće od 3.000 KM do 195.000
KM, sa grace periodom do 6 mjeseci, rok otplate kredita je do 60 mjeseci što uključuje i grace
period.
Iz ove kreditne linije mogu se finansirati elektro aparati i klima uređaji sa EU energetskom
naljepnicom, toplotna izolacija zgrada - zidova, tavanica, vrata i prozora, zamjena direktnih
električnih grijalica sistemima centralnog grijanja, zamjena starih kotlova novim kondezacionim
kotlovima (na prirodni gas), ugradnja termostatskih ventila na radijatorima, zamjena starih pumpi za
sisteme centralnog grijanja novim elektronski regulisanim pumpama, zamjena starih sistema grijanja
priključivanjem na gradsko centralno grijanje, zamjena starih kotlova novim kotlovima (na drvene
pelete), sistemi rasvjete, solarni sistem grijanja za toplu sanitarnu vodu, kao i svi drugi projekti kojima
se ostvaruje ušteda energije od najmanje 20%.
10.7. USAID – FOND ZA FINANSIRANJE PILOT PROJEKATA IZ OBLASTI

ENERGETSKE EFIKASNOSTI
USAID projekat pod nazivom 3E ima za cilj implementaciju 10 projekata u BiH. U općinama gdje se
budu realizovali projekti održavat će se seminari i obuke o energetskoj efikasnosti.
117
Mjere energetske efikasnosto koje će 3E implementirati se odnose na sljedeće:
 Poboljšanje vanjskog omotaća zgrade;

 poboljšanje efikasnosti postrojenja za grijanje/hlađenje, sistema distribucije i bojlera za
domaćinstva;
 poboljšanje mehaničke opreme za klimatizaciju, grijanje i hlađenje(KGH);
 poboljšanje rasvjete;
 korištenje obnovljivih izvora energije;

 uvođenje sistema upravljanja energijom – „koncept pametnih zgrada”.
Prijedlog pilot projekata mogu podnositi i privatni i javni sektor.
10.8. OTVORENI REGIONALNI FOND ZA JUGOISTOČNU EUROPU - GIZ

GIZ projekti su često orijentisani prema ostvarivanju tehničkih preduslova u jedinicama lokalne
samouprave da same prijavljuju projekte prema EU fondovima ili da to rade u partnerstvu sa drugim
lokalnim samoupravama. Regionalni fond nudi klasične instrumente tehničke saradnje, kao što su
savjetovanje, izgradnja mreže, upravljanje znanjem i trening, a u cilju povećanja znanja, iskustva da bi
se stvorila pozitivna konkurencija među zemljama. Svojim radom želi stvoriti i povećati prekograničnu
saradnju, povezati već postojeća znanja, iskustava i kapacitete zemalja u regiji te stvoriti pozitivnu
konkurenciju među zemljama.
Na projektima partneri mogu biti iz javnog, civilnog i privatnog sektora u zemljama jugoistočne
Europe – iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Crna Gore, Srbije, Kosovo, a do
neke mjere, također i iz Bugarske i Rumunije, partneri mogu razviti i implementirati projektne
prijedloge zajedno s Fondom. Prijedlozi moraju uključivati nekoliko zemalja i rezultati se moraju moći
prenijeti na druge zemlje u regiji. Nadalje, ovi projekti pridonose harmonizacijisa EU: pružanjem
podrške za proces stabilizacije i pridruživanja, ili kroz provedbu pravne stečevine.
U sklopu Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Europu djeluju četiri fonda koji određuju
tematski kontekst za mjere:
 Otvoreni regionalni fond za vanjsku trgovinu Jugoistočne Europe;

 Otvoreni regionalni fond za modernizaciju usluga općina Jugoistočne Europe;
 Otvoreni regionalni fond za pravni oblik Jugoistočne Europe;
 Otvoreni regionalni fond za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije za
Jugoistočnu Evropu.
Cilj Otvorenog regionalnog fonda za energetsku efikasnosti obnovljive izvore energije Jugoistočne
Europe je finansiranje projekata za sigurno snabdijevanje energijom jugoistočne Europe kroz
učinkovitiju potrošnju energije i rastuću upotrebu obnovljivih izvora energije. Uslov za pristupanje
Otvorenom regionalnom fondu za energetsku efikasnosti obnovljive izvore energije za Jugoistočnu
Europu je da su partneri na projektu iz najmanje 3 države. Partneri moraju učestvovatii u jednakim
118
iznosima na projektu. Projekti obično traju 2-3 godine. Fond učestvuje finansijski u projektu u iznosu
od 100.000 -400.000 EURA ili pružanjem usluga (izrada studija, koncepata, razrada ciljeva, izrada
strategija).
10.9. PROGRAMI EVROPSKE UNIJE I INSTRUMENT PREDPRISTUPNE

POMOĆI
Sredstva Europske unije dostupna su kroz različite programe predpridstupne pomoći. Program
predpristupne pomoći je definisan za svaku zemlju i usaglašava se sa Evropskom komisijom, dok su
Programi Evropske nije namjenjeni svim članicama EU koje na osnovu Memoranduma o
razumjevanju pristupaju programu te za učestvovanje plaćaju članarinu.
Trenutno imaju tri glavna programa kojima Bosna i Hercegovina ima pristup a to su:
 Instrument predpristupne pomoći – IPA na snazi od 2007. godine;
 Pomoć iz programa IPA;
 IPA-CBC-prekogranična saradnja.
10.10.TRANSNACIONALNI PROGRAM JUGOISTOČNA EVROPA (SEE)

Transnacionalni program za jugoistočnu Evropu i Mediteran se finansira iz evropskog fonda za
regionalni razvoj. Učešće država koje nisu članice EU finansirat će se iz IPA predpristupnog fonda i
Europskog programa za susjedstvo. Programsko područje obuhvata 16 europskih zemalja među
kojima je i Bosna i Hercegovina. Program je namjenjen neprofitnim organizacijama i institucijama
koje žele raditi na prekogranični projektima s najmanje jednim prekograničnim partnerom.
Transnacionalni program obuhvata sljedeće:
 Olakšavanje inovacija i poduzetništva;
 Zaštita i poboljšanje okoliša;

 Poboljšanje pristupačnosti;
 razvoj transnacionalne sinergije za održivi razvoj područja.
10.11.TWINNING PROGRAM EVROPSKE UNIJE

U projektima TWINNING programa se pruža tehnička i administrativna pomoć, što ima za rezultat
izgradnju dugoročnih odnosa između postojećih i budućih državnih članica. TWINNING program
podrazumjeva slanje eksperata iz EU, koji se nazivaju stalni savjetnici zemljama koje pristupaju EU,
zemljama kandidatima i zemljama potencijalnim kandidatima, za konkretne projekte.
119
10.12.PROGRAMI ZAJEDNICE
Osnovu za pristupanje Bosne i Hercegovine zajednici čine „Okvirni sporazum između Evropske
zajednice i BiH o općim načelima sudjelovanja BiH u programima zajednice”.
Cilj programa je pružanje podrške politikama EU, te unapređenju saradnje između država članica EU i
njegovih građana u oblastima: kulturi, nauci, transportu, zaštiti okoline, energiji, obrazovanju,
zdravstvu, potrošačjoj politici, pravosuđu, fiskalnoj i carinskoj politici.
U ovom trenutku Bosna i Hercegovina može aplicirati projekte prema programima FP 7 i programu
Kultura. U pripremi su aktivnosti za pristupanje i programu Evropa za građane, kao i programu
Poduzetništva za inovacije. Na razmatranju su aktivnosti pristupanja programu zajednice Media, kao i
programu Inteligentna energija za Evropu (IEE).
10.13.SEDMI OKVIRNI PROGRAM ZA ISTRAŽIVANJE, TEHNOLOŠKI

RAZVOJ I OGLEDNE AKTIVNOSTI – FP 7
Sedmi okvirni program traje sedam godina i to od 2007. do 2013. godine i isti se odnosi na oblast
istraživanja i tehnološkog razvoja. Korisnici projekta su: univerziteti, istraživački centri, institiuti, mala
i srednja preduzeća, javna administracija, pojedinci koji se bave istraživačkim radom.
U sklopu FP 7 programa pokrenuta je posebna inicijativa pod nazivom CENCERTO koja ima za cilj
poticanje lokalnih zajednica u provedbi aktivnosti za povećanje energetske efikasnosti i korištenju
obnovljivih izvora energije. U sklopu ove inicijative podupire se razvoj novih i inovativnih tehničkih
rješenja za energetski održiv razvoj lokalnih zajednica. Bosna i Hercegovina u ovom trenutku nije u
mogućnosti koristiti sredstva iz ovog programa.
10.14.OKVIRNI PROGRAM ZA KONKURENTNOST I INOVACIJE (CIP)

CIP program za konkurentnost i inovacije obuhvata 3 podprograma i to:
1. Program za poduzetništvo i inovacije (EIP) Program podržava jačanje malih i srednjih
preduzeća;
2. Integralna energija za Evropu II (IEE). Program podržava aktivnosti energetske efikasnosti,
obnovljive izvore energije, te usklađivanje sa zakonskom okvirom iz oblasti energije;
3. Program podrške politike u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT PSP).
Učesnici u projektu moraju biti pravne osobe, javne ili privatne te međunarodne organizacije sa
sjedištem u jednoj od zemalja članica EU, zemljama EFTA-e i Bosni i Hercegovini.
120
10.15.PROGRAM CJELOŽIVOTNOG UČENJA
Program omogućava pojedincima da nastave s daljim usavršavanjem i učenje u toku svog života bez
obzira na starost. Program cjeloživotnog učenja ima i podprograme koji su namjenjeni školama, za
visoko školstvo, obrazovanje odraslih i za stručno obrazovanje i obuku.
10.16.STRUKTURNI INSTRUMENTI EVROPSKE UNIJE

Strukturni instrumenti stvoreni su da bi se pomoglo regijama Europske unije koje zaostaju u razvoju.
Strukturni fondovi su na raspolaganju zemljama članicama Europske unije koje imaju potrebe za
dodatnim EU ulaganjima za ujednačen i održiv ekonomski i društveni razvoj. Bosna i Hercegovina će
imati pravo korištenja ovih sredstava nakon stupanja u članstvo EU.
Strukturni fondovi kao što su: Evropski fond za regionalni razvoj (ERFD), Koohezijski fond (CF),
Evropski socijalni fond (ESF), Joint European Support for Sustainable in City Areas (JESSICA), Joint
European Support Projects in European Regions (JASPERS), Joint European Resoureces for Micro
medium Enterprises (JEREMIE), European Local Energy Assistance (ELENA) su fondovi u kojima mogu
aplicirati zemlje članice EU a traju od 2007. do 2013. godine.
121
11. MONITORING I IZVJEŠTAVANJE O PROVOĐENJU
ODRŽIVOG ENERGETSKOG AKCIONOG PLANA OPĆINE
TRAVNIK, SEAP-a
Kontinuirano praćenje, kontrola i izvještavanje o postignutim rezultatima provođenja SEAP-a,

Održivog energetskog akcionog plana Općine Travnik, je veoma složen i zahtjevan proces, koji
zahtjeva aktivnost svih učesnika, od općinskih i kantonalnih organa uprave, javnih preduzeća,
građana, interesnih grupa i svih lica uključenih u proces implementacije.
Kontinuirano praćenje plana provođenja omogućiti će kontinuirano poboljšanje procesa
implementacije Akcionog plana.
Obaveza svih gradova potpisnika Sporazuma gradonačelnika (Covenant of Mayors) je da svake dvije
godine nakon usvajanja SEAP-a, pripremi i dostavi Evropskoj komisiji, Izvještaj o postignutim
rezultatima Akcionog plana. Izvještaj mora sadržavati detaljan opis provedenih mjera, aktivnosti i
postignutih rezultata, s kontrolnim inventarom emisija CO2 za izvještajni period. Akcioni plan
precizirao je referentni inventar emisija CO2 za baznu 2005. godinu, a upoređivanje referentnog i
kontrolnog inventara emisije CO2 pokazat će stvarno smanjenje emisije CO2, a time i uspješnost
provođenja Akcionog plana.
Postupak praćenja i kontrole provođenja Akcionog plana za sada je baziran na Preporukama Evropske
komisije, bez Službenog priručnika za ovu oblast. Joint Research Centar Europske komisije, Zajednički
Istraživački Centar Eurupske komisije, priprema službeni priručnik za ovu oblast i nakon donošenja
ovog Akta, metodologija praćenja i konrole provođenja Akcionog plana naknadno će se uskladiti s
definisanim procedurama za izvještavanje propisane od strane Evropske komisije. Evropska komisija
preporučuje način praćenja, kontrole i izvještavanja uz izradu kontrolnog inventara CO2 svake ili
svake druge godine. Ukoliko izrada kontrolnog inventara CO2 nije objektivno moguća u ovim
vremenskim intervalima, onda je preporuka da se naizmjenično svake dvije godine izrađuje:
 Izvještaj o stanju bez inventara emisija CO2 i
 Implementacijski izvještaj sa inventarom CO2

Ovim će se postići kontinuirano izvještavanje i analiza provedenih mjera svake druge godine od izrade
SEAP-a.
Izvještaj o stanju bez inventara CO2 će pružiti kvantificirane informacije o provedenim mjerama,
njihov uticaj na potrošnju energije i emisiju CO2, ukupnim aktivnostima, postignutim energetskim
uštedama, kao i analizu implementacije SEAP-a, uključujući i korektivne i preventivne mjere kada to
bude potrebno. Implementacijski izvještaj će pored informacija navedenih u izvještaju o stanju
sadržavati i podatke o inventaru CO2.
Svaki od navedenih Izvještaja će analizirati provedbu mjera iz Akcionog plana, a ukoliko je provedba
tih mjera objektivno nemoguća ili su rezultati provedenih mjera manji od očekivanih Izvještaj će
sadržavati i prijedlog korektivnih mjera za ove slučajeve.
122
Pored obaveze izvještavanja o rezultatima provedbe SEAP-a, prema Evropskoj komisiji (vanjski
monitoring), predlaže se i redovno godišnje izvještavanje Općinskog vjeća Travnik ( unutrašnji
monitoring ).
Planirano je i redovno informisanje građana Općine Travnik o provedbi SEAP-a, Akcionog plana
energetski održivog razvoja općine Travnik, a aktivnosti će se odvijati putem prezentacije dijela
realizovanih projekata, čime će se osigurati aktivnije učestvovanje građana i promovisanje
odgovornog i racionalnog korištenja energije na području općine Travnik.
Praćenje, kontrola i izvještavanje o postignutim rezultatima provođenja SEAP-a, Akcionog plana,
zahtjeva:
11.3. USPOSTAVLJANJE ORGANIZACIONE STRUKTURE, NADZORNIH I

RADNIH TJELA ZA PROVOĐENJE AKCIONOG PLANA
Javni projekat kao što je SEAP, ima dug period implementacije te je potrebno precizno planirati
organizacionu strukturu nadzornih i radnih tjela kako bi se stvorio jak tim za implementaciju. Za
osiguranje uspješne implementacije SEAP-a općina Travnik formirati će tim za energetsku efikasnost i
klimatske promjene, koordiniran s stručnim licem za upravljanje energijom, koji će koordinirati
aktivnosti grupe i pripremati Izvještaje o implementaciji SEAP-a. Ovaj tim pratiti će provođenje SEAP-
a, Akcionog plana, formirati bazu podataka i kontinuirano pratiti energetsku potrošnju za sektore
zgradarstva, saobraćaja i javne rasvjete.
11.4. USPOSTAVA INFORMACIONOG SISTEMA ZA PRAĆENJE

ENERGETSKE POTROŠNJE NA PODRUĆJU OPĆINE TRAVNIK
Prikupljeni energetski parametri za baznu godinu i analiza istih uzete su kao osnova za predložene
mjere i aktivnosti na smanjenju emisije CO2 na podrućju općine Travnik. Praćenje uspješnosti
provođenja predloženih mjera zahtjeva kontinuirano prikupljanje svih podataka u ključnim sektorima
na osnovu kojih će se ustanoviti kontrolni inventar emisija CO2, odvojeno po sektorima a nakon toga i
grupno za izvještajni period. Postupak prikupljanja podataka po sektorima zahtjeva uspostavljanje
informacionog sistema koji omogućava tačne i blagovremene podatke grupisane po sektorima
imajući u vidu specifičnost pojedinih od ključnih sektora, što je vrlo složen i dugotrajan postupak, a
razlog je veliki broj zgrada i prostora za koje ne postoji jedinstven registar objekata kao ni sistema za
prikupljanje podataka na nivou općine. Praćenje i evidentiranje energetske potrošnje u ključnim
sektorima nakon izrade SEAP-a, Akcionog plana, vršiti će se po metodologiji prema kojoj su
prikupljani podaci za izradu SEAP-a, a uporedo s tim će se raditi na uspostavljanju “Informacionog
sistema za upravljanje energijom za područje općine Travnik” gdje je to moguće.
123
11.5. USPOSTAVA JEDINSTVENOG REGISTRA OBJEKATA I POTROŠAČA
Podaci o energetskoj potrošnji zahtjevaju izradu jedinstvenog registra objekata i potrošača za ključne
sektore te njihovo povezivanje u informacioni sistem općine Travnik.
11.6. USPOSTAVA INFORMACIONO-EDUKACIJSKOG CENTRA ZA

KLIMATSKE PROMJENE I ENERGETSKU EFIKASNOST
Za uspješnu implementaciju SEAP-a, Akcionog plana energetski održivog razvoja općine Travnik,
formirati će se informaciono-edukacijski centar za klimatske promjene i energetsku efikasnost.
Zadatak centra biće informisanje građana o važnosti efikasnog korištenja energije i njihovo
motivisanje i aktivnije uključivanje u borbu protiv globalnog zagrijavanja. Pored navedenog Centar će
vršiti obuku administratora i energetskih menadžera o korištenju informacionih sistema za nadzor i
analizu potrošnje energije u zgradama javnog sektora.
124
12. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
Održivi energetski akcioni plan Općine Travnik izrađen je u skladu s obvezama proizašlima iz
pristupanja Općine Travnik Sporazumu gradonačelnika (Covenant of Mayors). Izrada Akcionog plana
je tehnički podržana od strane GIZ kroz Projekat Konsultacije za energetsku efikasnost. Akcioni plan
donosi prijedlog mjera za smanjenje emisija CO2 na nivou Općine Travnik za 52% do 2020. godine u
odnosu na baznu 2005. godinu. Metodologija izrade Akcionog plana je u skladu sa smjernicama
Europske komisije. Energetska potrošnja i prateća emisija CO2 posmatrana je odvojeno za tri sektora:
1. Zgradarstvo;
2. Saobraćaj;
3. Javna rasvjeta.
Također su analizirani obnovljivi izvori enerije, a sve u skladu sa preporukama Europske komisije kao i
posebnostima Općine Travnik.
Sektor zgradarstva se dijeli na, radi efikasnije analize, sljedeća tri podsektora:
 Objekte u vlasništvu/nadležnosti Općine Travnik;
 Objekte koji nisu u vlasništvu/nadležnosti Općine Travnik;
 Stambene objekte;
Sektor saobraćaja također sadrži tri podsektora:
 Vozni park u vlasništvu Općine Travnik;
 Vozila javnog prevoza putnika;
 Privatna i komercijalna vozila.
Za navedene sektore i podsektore prikupljeni su potrebni energetski parametri za 2005. godinu, na

osnovu kojih je provedena energetska analiza, a potom i proračun referentnog inventara emisija CO 2.
Ukupna emisija CO2 za Općinu Travnik za 2005. godinu je iznosila oko 122 ktCO2, pri čemu najveći
udio ima zgradarstvo (53,50%), zatim saobraćaj (45,45%), dok je emisija iz javne rasvjete gotovo
zanemariva (1,05%).
Prema metodologiji Sporazuma gradonačelnika (Covenant of Mayors), mjere i aktivnosti za

smanjenje emisije CO2 do 2020. godine su podjeljene na sledeće sektore ili oblasti djelovanja:
 Zgrade, oprema, uređaji;
 Saobraćaj;
 Lokalna proizvodnja električne energije;
 Sistem daljinskog grijanja;
125
 Planiranje zemljišta (informativni podaci-ne ulaze u proračun emisija);
 Promocija;
 Elektrodistribucija.
Ukupan potencijal smanjenja emisija svih identificiranih mjera iznosi preko 63 kt CO2, odnosno oko
52% emisija CO2 iz 2005. godine, što je više od planiranog cilja od minimalno 20%. Iz tog razloga, za
ostvarenje cilja nije potrebna provedba svih analiziranih mjera, već je moguć odabir određenih mjera
prema mogućnostima provedbe (vremenskim, organizacijskim i finansijskim).
Za sve je mjere predviđena vremenska dinamika provedbe (početak i kraj), predloženi su nosioci
provedbe, procijenjeni su troškovi (jedinični ili ukupni po mjeri), uštede (MWh), odnosno potencijal
smanjenja emisije (t CO2) te pripadajući troškovi (EUR/MWh). Značajno je da se za svaku mjeru
donosi i prijedlog izvora sredstava za provedbu (budžet Općine Travnik i javnih preduzeća, te domaći i
strani izvori i fondovi).
126

SEAP Travnik

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

SEAP Travnik

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

STRUČNI TIM ZA IZRADU ODRŽIVOG ENERGETSKOG

AKCIONOG PLANA OPĆINE TRAVNIK

Elma Pružan, dipl. Inž. šumarstva, Koordinator tima

Njemačko društvo za međunardonu saradnju - GIZ

Potpisnici Sporazuma gradonačelnika doprinijeli su ovoj strategiji svojim formalnim obavezivanjem

Sporazum gradonačelnika je sporazum kojim gradovi podržavaju:

 Odluku Evropske Komisije (EK) da implementira i finansira strukturu tehničke i promotivne

 Snažnu podršku Komiteta regija Sporazumu i njegovim ciljevima u predstavljanju lokalnih i

 Postaje ravnopravna sa ostalim članicama Saveza gradonačelnika evropskih gradova, te ima

 Ima pristup programima EK koji su namjenjeni za sufinansiranje ili kreditiranje projekata

 Otvara mogućnost da bude viđena kao pro-aktivno područje od strane međunarodnih

 Otvara mogućnost umrežavanja sa ostalim općinama, te razvoja kapaciteta i know-how.

Načelnik Općine Travnik je 15.03.2011. godine potpisao Sporazum gradonačelnika (Covenant of

Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika (Covenant of Mayors) Općina Travnik se obavezala da će

 Smanjenje emisije CO2,

 Uključuje građane, kompanije i organizacije iz zajednice kroz Informativne aktivnosti koje su

 Otvara mogućnost umrežavanja sa ostalim općinama.

Kao rezultat te inicijative potpisan je Sporazum gradonačelnika (Covenant of Mayors) u skladu s

Primarno područje djelovanja predstavljaju programi i akcije smanjenja potrošnje energije u

Prostorno planiranje i organizacija sistema prevoza su nadležnost većine lokalnih i regionalnih

Šta je Održivi energetski akcioni plan grada?

Sporazum gradonačelnika se odnosi na akcije na lokalnom nivou koje su u nadležnosti lokalnih

Travnik do 2020 godine vidimo kao:

1. Općinu razvijenog turizma s prihvatljivim

2. Općinu koja čuva energiju, s čistom

3. Općinu u kojoj je postignuta simbioza

 Formiranje tima za izradu Akcionog plana prema prioritetnim pravcima djelovanja;

Potpisan Sporazum Sporazum gradonačelnika Početak izrade Održivog

15. mart 2011. 15. mart 2011. 10. januar 2011.

Zadaci Tima za izradu Akcionog plana su sljedeći:

 Prikupljanje ulaznih podataka i analiza energetske potrošnje po sektorima i pripadajućim

 Određivanje plana i programa promocije Akcionog plana za Općinu Travnik;

5.1. Opšti podaci o prostoru

5.2. Pedološke karakteristike tla

Tabela 5.1: Tipovi tla po nacionalnoj klasifikaciji i površine

Tip tla Površina (ha) %

Slika 5.1: Tipovi tla po nacionalnoj klasifikaciji i površine

5.3. Klimatske karakteristike

Minimalne Maksimalne Prosječne godišnje Prosječan broj Prosječne godišnje

Za razliku od Travnika klima na planini Vlašić je tipično planinska.

5.4. Namjena prostora

Bliže uređenje prostora Općine Travnik definisano je kroz donesene provedbeno-planske

- Regulacioni plan Babanovac-Vlašić,

- Zooning plan Vlašić,

- Regulacioni plan HPBŠ I,

- Regulacioni plan Kalibunar-Alagića njive,

- Regulacioni plan HPBŠ II,

- Regulacioni plan KIZ – Tafi,

- Regulacioni plan HPBŠ Mikrolokacija Bagat,

- Regulacioni plan Babanovac Istok,

- Regulacioni plan Kukotnica.

Pored ove usvojene provedbeno-planske dokumentacije u proceduri donošenja, odnosno izrade su i

- Regulacioni plan stambeno-poslovno-turističke zone Majdan-Gradac-Guvna-Vakuf,

- Regulaconi plan radno-poslovna zona Polje,

- Regulacioni plan centralnog dijela prigradskog naselja Dolac na Lašvi,

- Izmjena dijela regulacionog plana HPBŠ, zona kulturnih, administrativnih i poslovnih

- Izmjena dijela regulacionog plana HPBŠ, mikrolokacija Prnjavor-Stanična.

Izradom provedbeno-planske dokumentacije u digitalnoj formi i pokrenutim aktivnostima na izradi

5.5. Stanovanje i stambena izgradnja

Broj domaćinstava Broj stanova Razlika

11.859 14.791 17.994 11.469 14.852 19.850 -390 +61 +1.856

Izvor: Statistički godišnjaci – popisi

5.6. Bilans površina5

ZEMLJIŠTE (km2) ŠUME (km2)