HOPS 10 Godišnjiplan 2014 PDF

DESETOGODIŠNJI PLAN RAZVOJA
HRVATSKE PRIJENOSNE MREŽE

(2014 – 2023)
© Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o.
Pri korištenju ovog plana, odnosno bilo kojeg dijela ovog plana,
obavezno navesti izvor.
Zagreb,
srpanj, 2014.
DESETOGODIŠNJI PLAN RAZVOJA HRVATSKE PRIJENOSNE MREŽE (2014 - 2023)
SADRŽAJ
POPIS TABLICA
POPIS SlIKA
UVOD 1
1. TEMELJNE ODREDNICE PRI IZRADI DESETOGODIŠNJEG PLANA RAZVOJA 4
1.1. STRATEŠKE ODREDNICE HOPS-a PRILIKOM PLANIRANJA RAZVOJA

PRIJENOSNE MREŽE 5
1.2. FAZE IZRADE PLANA RAZVOJA 6
1.3. SCENARIJI PLANIRANJA 6
1.4. EKONOMSKA VALORIZACIJA 7
1.5. REVITALIZACIJE 7
1.6. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 8
1.7. PLAN RAZVOJA PRIJENOSNE MREŽE I ZAKONSKA REGULATIVA 8
1.8. PLAN RAZVOJA PRIJENOSNE MREŽE I ZAŠTITA OKOLIŠA 9
1.9. NOVE TEHNOLOGIJE 9
1.10. UVJETOVANOST PLANA I UTJECAJI 9
1.11. NAČIN PRIKAZA POTREBNIH INVESTICIJA U PRIJENOSNU MREŽU 10
2. TEHNIČKE KARAKTERISTIKE POSTOJEĆE HRVATSKE PRIJENOSNE MREŽE 11
2.1. OSNOVNI TEHNIČKI POKAZATELJI 12

2.2. OSNOVNI POKAZATELJI PROIZVODNJE I KONZUMA PRIKLJUČENIH NA
PRIJENOSNU MREŽU 19
2.3. SUSTAV VOĐENJA ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA I PRATEĆA ICT
INFRASTRUKTURA 22
2.4. REGULACIJSKE MOGUĆNOSTI HRVATSKOG ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA 23
2.4.1. Regulacija snage i frekvencije 23
2.4.2. Uvje$ za veću integraciju (prihvat) vjetroelektrana u hrvatski EES 24
2.4.3. Regulacija napona i jalove snage u EES 25
2.5. STAROST I ŽIVOTNI VIJEK OPREME U HRVATSKOJ PRIJENOSNOJ MREŽI 26
2.6. POSTOJEĆE STANJE PRIJENOSNE MREŽE – SHEME 29
3. ULAZNI PODACI I PRETPOSTAVKE 39
3.1. OPTEREĆENJA HRVATSKOG EES 40

3.1.1. Opterećenja EES u prošlos$ 40
3.1.2. Opterećenja pojedinih Prijenosnih područja (PrP) 43
3.1.3. Prognoza porasta opterećenja EES 45
3.2. PRIKLJUČAK KORISNIKA NA PRIJENOSNU MREŽU 50
3.2.1. Postojeća izgrađenost elektrana unutar hrvatskog EES-a 50
3.2.2. Zahtjevi za priključak: objek$ TS 110/x kV u planu HEP – ODS-a 53
3.2.3. Zahtjevi za priključak: objek• TS 110/x kV u planovima kupaca 56

3.2.4. Zahtjevi za priključak: nove elektrane izuzev vjetroelektrana 58
3.2.5. Zahtjevi za priključak: vjetroelektrane 59
3.2.6. Revitalizacija i povećanje instalirane snage postojećih elektrana 62
3.2.7. Izlazak iz pogona postojećih elektrana 62
3.3. EKONOMSKI PARAMETRI PRI PLANIRANJU RAZVOJA 63
3.4. SCENARIJI PRORAČUNA 64
4. PLAN RAZVOJA I IZGRADNJE OBJEKATA U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU 65
4.1. RAZDOBLJE 2014. – 2020. GODINA 66

4.1.1. Nužne inves•cije u prijenosnu mrežu 66
4.1.2. Inves•cije u prijenosnu mrežu u sklopu regionalnih i europskih integracija 70
4.1.3. Uvjetne inves•cije u prijenosnu mrežu 73
4.1.4. Planirani razvoj prijenosne mreže – sheme 76
4.2. RAZDOBLJE 2021. – 2023. GODINA 85
4.2.1. Nužne inves•cije u prijenosnu mrežu 85
4.2.2. Uvjetne inves•cije u prijenosnu mrežu 86
4.2.3. Planirani razvoj prijenosne mreže – sheme 88
4.3. PRORAČUNI KRATKIH SPOJEVA 97
5. REVITALIZACIJA PRIJENOSNE MREŽE 100
6. USPOREDBA DESETOGODIŠNJEG PLANA RAZVOJA HRVATSKE PRIJENOSNE

MREŽE ZA RAZDOBLJE 2014.-2023. GODINA S ENTSO-E DESETOGODIŠNJIM
PLANOM RAZVOJA PRIJENOSNE MREŽE 108
7. PLAN RAZVOJA SUSTAVA VOĐENJA EES-A I PRATEĆE ICT INFRASTRUKTURE 114
8. PROCJENA INVESTICIJSKIH ULAGANJA U IZGRADNJU OBJEKATA PRIJENOSNE

MREŽE U DESETOGODIŠNJEM RAZDOBLJU 118
8.1. ULAGANJA U RAZVOJ I REVITALIZACIJU PRIJENOSNE MREŽE 119

8.1.1. Procjena HOPS-ovih vlas••h inves•cija u prijenosnu mrežu 119
8.1.2. Procjena svih inves•cija u prijenosnu mrežu 121
8.2. TROŠKOVI INTEGRACIJE VJETROELEKTRANA U EES 124
9. ZAKLJUČAK 129
10. LITERATURA 133
11. PRILOG 1 - TABLICE INVESTICIJA 134

POPIS TABLICA
Tablica 2.1. Proizvodnja i razmjena električne energije na pragu prijenosne mreže u

hrvatskom EES-u u 2012. godini 16
Tablica 2.2. Gubici električne energije (GWh) u prijenosnoj mreži RH 18
Tablica 2.3. Životni vijek VN opreme i građevina u prijenosnoj mreži 26
Tablica 3.1. Maksimalno i minimalno opterećenje hrvatskog EES (1998 – 2012) 42
Tablica 3.2. Maksimalna zimska i ljetna opterećenja hrvatskog EES (1998 – 2012) 42
Tablica 3.3. Ostvarenje i prognoza porasta vršnog opterećenja EES do 2020. godine 46
Tablica 3.4. Udjeli pojedinih PrP u vršnom opterećenju EES do 2020. godine prema višem
scenariju 49
Tablica 3.5. Udjeli pojedinih PrP u vršnom opterećenju EES do 2020. godine prema
referentnom scenariju porasta opterećenja iz Master plana 49
Tablica 3.6. Ukupna instalirana snaga elektrana HEP-Proizvodnje d.o.o. 50
Tablica 3.7. Hidroelektrane unutar hrvatskog EES-a 51
Tablica 3.8. Termoelektrane unutar hrvatskog EES-a 52
Tablica 3.9. Vjetroelektrane unutar hrvatskog EES (priključak na prijenosnu mrežu – stanje
listopad 2013.) 52
Tablica 3.10. Vjetroelektrane unutar hrvatskog EES-a (priključak na distribucijsku mrežu –
stanje listopad 2013.) 53
Tablica 3.11. Objek• HEP – ODS-a u fazi gradnje 53
Tablica 3.12. Objek• HEP – ODS-a nominirani za priključak na prijenosnu mrežu
(planirano za izgradnju u razdoblju 2014. - 2020. godine) 54
Tablica 3.13. Objek• HEP – ODS-a nominirani za priključak na prijenosnu mrežu
Tablica 3.14. TS 110/x kV kupaca nominirani za priključak na prijenosnu mrežu
(planirano za izgradnju u razdoblju 2014. - 2020. godine 56
Tablica 3.15. TS 110/x kV kupaca nominirani za priključak na prijenosnu mrežu
(planirano za izgradnju u razdoblju 2021 - 2023 (25). godine) 57
Tablica 3.16. Planirane elektrane za priključak na prijenosnu mrežu
Tablica 3.17. Planirane elektrane za priključak na prijenosnu mrežu
Tablica 3.18. Planirane vjetroelektrane za priključak na prijenosnu mrežu
(planirano za izgradnju u razdoblju 2014. - 2020. godine, VE koje su ušle u kvotu) 60
(planirano za izgradnju u razdoblju 2014. - 2020. godine, VE koje nisu u kvo•) 60
(planirano za izgradnju u razdoblju 2021. - 2023. godine, VE koje nisu u kvo•) 61
Tablica 3.21. Planirane hidroelektrane za revitalizaciju
(planirano za razdoblje 2014. - 2020. godine) 62
Tablica 3.22. Planirani blokovi za dekomisiju (planirano za razdoblje 2014. - 2020. godine) 62
Tablica 3.23. Planirani blokovi za dekomisiju (planirano za razdoblje 2021. - 2023. godine) 63
Tablica 5.1. Lista vodova 110-400 kV za revitalizaciju s početkom realizacije u periodu 2014.-
2020. godina (I prioritet). 102
Tablica 5.2. Lista vodova 110-400 kV za revitalizaciju s početkom realizacije u periodu 2014.-
2020. godina (II prioritet). 103
Tablica 5.3. Lista vodova za revitalizaciju nakon 2020. godine 104

Tablica 5.4. Lista transformatorskih stanica za revitalizaciju s početkom realizacije u periodu
2014-2020. godina 105
Tablica 5.5. Lista transformatorskih stanica za revitalizaciju s početkom realizacije u periodu
nakon 2020. godine 107
Tablica 6.1. Klaster inves•cija (projekata) broj 27 109
Tablica 6.2. Klaster inves•cija (projekata) broj 28 110
Tablica 6.3. Projek• koji nisu dio ni• jednog klastera na području jugoistočne Europe 110
Tablica 6.4. Projek• od nacionalnog značaja 111
Tablica 6.5. Objek• čija izgradnja ovisi o izgradnju novih elektrana i porastu potrošnje
električne energije 112
Tablica 8.1. Procjena HOPS-ih vlas••h inves•cijskih ulaganja u desetogodišnjem razdoblju
(2014. – 2023.) 120
Tablica 8.2. Procjena ukupnih inves•cijskih ulaganja za razvoj prijenosne mreže u
desetogodišnjem razdoblju (2014. – 2023.) 122
Tablica 8.3. Procjena ukupnih inves•cijskih ulaganja za razvoj prijenosne mreže u
desetogodišnjem razdoblju (2014. – 2023.) 124
POPIS SLIKA
Slika 2.1. Tehnički pokazatelji hrvatskog EES-a po naponskim razinama u vlasništvu HOPS-a. –
stanje krajem 2013 12
Slika 2.2. Udjeli prijenosnih dalekovoda u pogonu u vlasništvu HOPS-a, po naponskim
razinama u hrvatskom EES-u – stanje listopad 2013 13
Slika 2.3. Udjeli pojedinih transformacija u ukupnoj instaliranoj snazi transformacije
u hrvatskom EES-u (samo transformatori u vlasništvu HOPS-a) 14
Slika 2.4. Prijenosna mreža 110-220-400 kV Hrvatske, stanje srpanj 2012. godine,
sa podacima o prekograničnom prijenosu električne energije 15
Slika 2.5. Elektroenergetska bilanca (GWh) EES HR za 2012. 17
Slika 2.6. Gubici električne energije (%) u prijenosnoj mreži RH 18
Slika 2.7. Struktura proizvodnje (GWh) hrvatskih elektrana u razdoblju 2010 – 2012. 19
Slika 2.8. Priključak elektrana u hrvatskom EES-u po naponskim razinama 20
Slika 2.9. Godišnji konzum i maksimalno opterećenje hrvatskog EES-a 20
Slika 2.10. Usporedba minimalnog i maksimalnog opterećenja (MWh/h) hrvatskog EES-a 21
Slika 2.11. Model vođenja elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske 22
Slika 2.12. Raspodjela prekidača 400-220-110 kV u HOPS-u po staros• – stanje 31.12.2012. 27
Slika 2.13. Raspodjela vodova, stupova vodova 110-220-400 kV i kabela 110 kV po
starostI u prijenosnoj mreži HOPS-a – stanje 31.12.2012. 28
Slika 2.14. Konfiguracija 400 kV i 220 kV mreže krajem 2013. godine 30
Slika 2.15. Mreža 110 kV PrP Osijek krajem 2013. godine 31
Slika 2.16. Mreža 110 kV PrP Rijeka krajem 2013. godine 32
Slika 2.17. Mreža 110 kV PrP Split krajem 2013. godine – dio 1 (Zadar, Šibenik, Knin) 33
Slika 2.18. Mreža 110 kV PrP Split krajem 2013. godine – dio 2 (Split) 34
Slika 2.19. Mreža 110 kV PrP Split krajem 2013. godine – dio 3 (južna Dalmacija) 35
Slika 2.20. Mreža 110 kV PrP Zagreb krajem 2013. godine – dio 1 (Karlovac i Sisak) 36
Slika 2.21. Mreža 110 kV PrP Zagreb krajem 2013. godine – dio 2 (Zagreb) 37
Slika 2.22. Mreža 110 kV PrP Zagreb krajem 2013. godine – dio 3
(Varaždin, Koprivnica, Bjelovar) 38
Slika 3.1. Prikaz kretanja i prosječne stope rasta maksimalnih opterećenja te postotnih
udjela prijenosnih područja u sumi neistodobnih maksimalnih opterećenja 44
Slika 3.2. Shematski prikaz raspodjele opterećenja na TS 110/x kV 45
Slika 3.3. Prognoza porasta vršnog opterećenja prema [3] i ostvarenje do 2012. godine 47
Slika 3.4. Prognoza porasta vršnog opterećenja do 2020. godine prema Master planu i
ostvarenje do 2012. godine 48
Slika 4.1. Konfiguracija 400 kV i 220 kV mreže krajem 2020. godine 76
Slika 4.2. Mreža 110 kV PrP Osijek krajem 2020. godine 77
Slika 4.3. Mreža 110 kV PrP Rijeka krajem 2020. godine 78
Slika 4.4. Mreža 110 kV PrP Split krajem 2020. godine – dio 1 (Zadar, Šibenik, Knin) 79
Slika 4.5. Mreža 110 kV PrP Split krajem 2020. godine – dio 2 (Split) 80
Slika 4.6. Mreža 110 kV PrP Split krajem 2020. godine – dio 3 (južna Dalmacija) 81
Slika 4.7. Mreža 110 kV PrP Zagreb krajem 2020. godine – dio 1 (Karlovac i Sisak) 82
Slika 4.8. Mreža 110 kV PrP Zagreb krajem 2020. – dio 2 (Zagreb) 83
Slika 4.9. Mreža 110 kV PrP Zagreb krajem 2020. godine – dio 3
Slika 4.10. Konfiguracija 400 kV i 220 kV mreže 2023 (25). godine 88
Slika 4.11. Mreža 110 kV PrP Osijek 2023 (25). godine 89
Slika 4.12. Mreža 110 kV PrP Rijeka 2023 (25). godine 90

Slika 4.13. Mreža 110 kV PrP Split 2023 (25). godine – dio 1 (Zadar, Šibenik, Knin) 91
Slika 4.14. Mreža 110 kV PrP Split 2023 (25). godine – dio 2 (Split) 92
Slika 4.15. Mreža 110 kV PrP Split 2023 (25). godine – dio 3 (južna Dalmacija) 93
Slika 4.16. Mreža 110 kV PrP Zagreb 2023 (25). godine – dio 1 (Karlovac i Sisak) 94
Slika 4.17. Mreža 110 kV PrP Zagreb 2023 (25). – dio 2 (Zagreb) 95
Slika 4.18. Mreža 110 kV PrP Zagreb 2023 (25). godine – dio 3
Slika 4.19. Struje maksimalnih kratkih spojeva u 400 kV mreži za planiranu prijenosnu
mrežu 2020. godine 97
Slika 4.20. Struje maksimalnih kratkih spojeva u 220 kV mreži za planiranu prijenosnu
mrežu 2020. godine 98
Slika 4.21. Struje maksimalnih kratkih spojeva (zagrebačka mreža sekcionirana u
TE TO Zagreb) u 110 kV mreži za planiranu mrežu 2020. godine 99
Slika 8.1. Udio iznosa ulaganja pojedinih kategorija HOPS-ovih vlas••h inves•cija
u razdoblju 2014. – 2023. godine 120
Slika 8.2. Godišnji iznosi ulaganja (kuna) i udio pojedinih kategorija HOPS-ovih vlas••h
inves•cija u razdoblju 2014. – 2023. godine 121
Slika 8.3. Apsolutni iznosi ulaganja (kuna) i udio u ukupnim troškovima razvoja mreže
u razdoblju 2014. – 2023. godine pojedinih inves•cijskih kategorija 122
Slika 8.4. Procijenjeni troškovi uravnoteženja VE po pojedinim scenarijima izgradnje
ovisno o pogreški predviđanja proizvodnje VE 125
Slika 8.5. Procijenjeni troškovi uravnoteženja VE po jedinici proizvodnje VE ovisno o
pogrešci predviđanja proizvodnje 126
Slika 8.6. Procijenjeni troškovi sekundarne regulacije VE po pojedinim scenarijima
integracije 127
Slika 8.7. Procijenjeni dodatni troškovi sekundarne regulacije VE po jedinici isporučene
energije krajnjim kupcima po pojedinim scenarijima integracije VE 128
DESETOGODIŠNJI PLAN RAZVOJA HRVATSKE PRIJENOSNE MREŽE (2014 - 2023) 1
UVOD
Radi provođenja procesa liberalizacije u energetskom sektoru, razgraničenja temeljnih energetskih

djelatnos• i otvaranja tržišta električne energije, Republika Hrvatska je početkom prošlog desetljeća
(2001. godina) usvojila tzv. „prvi paket“ energetskih zakona (NN 68/2001). Uvažavajući nužnost
usklađenja zakona i podzakonskih akata sa tadašnjim smjernicama EU, Hrvatski sabor je u prosincu 2004.
godine donio tzv. „drugi paket“ energetskih zakona: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o energiji,
Zakon o tržištu električne energije i Zakon o regulaciji energetskih djelatnos• (NN 177/04). Nadalje,
Europska unija je 2009. godine usvojila tzv. „treći paket“ energetskih propisa, kojima se detaljnije
uređuju, između ostaloga, i sva otvorena pitanja tržišta električnom energijom na području cijele
Europe, odnosno na području zemalja članica EU i posljedično ugovornih strana Energetske zajednice.
Novi propisi se primjenjuju od 03. ožujka 2011. Države članice morale su implemen•ra• odredbe
novih EU direk•va u svoje nacionalno zakonodavstvo, a nove uredbe neposredno primijeni•.
Republika Hrvatska, tada kao buduća članica EU i jedna od ugovornih strana Ugovora o Energetskoj
zajednici, obvezna je bila prilagodi• nacionalno zakonodavstvo s odredbama „trećeg paketa“. Taj
proces je završio donošenjem novog Zakona o energiji (NN 120/12) i novog Zakona o tržištu električne
energije (NN 22/13).
Prema zakonskim obvezama izrađen je niz podzakonskih akata u proteklim godinama. Za djelatnost
prijenosa električne energije najznačajnija su Mrežna pravila (NN 36/2006), Tarifni sustav za prijenos
električne energije bez visine tarifnih stavki (HERA 12/2006), Pravilnik o naknadi za priključenje na
elektroenergetsku mrežu i za povećanje priključne snage (NN 28/2006), i niz drugih.
Prema članku 5. Zakona o energiji temeljni akt za utvrđivanje energetske poli•ke i planiranja
energetskog razvitka je Strategija energetskog razvitka, koju na prijedlog Vlade RH donosi Sabor za
desetogodišnje (10) razdoblje. Hrvatski sabor je 15. listopada 2009. godine donio novu Strategiju
energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine (u daljnjem tekstu: Strategija) u kojoj je
predviđeno nekoliko alterna•vnih scenarija razvoja elektroenergetskog sektora. Temeljem članka
6. Zakona o energiji na temelju Strategije energetskog razvoja Vlada RH donosi Program provedbe
strategije energetskog razvoja za razdoblje od najmanje tri (3) godine. Jedinice lokalne samouprave
i jedinice područne samouprave su dužne svoje razvojne dokumente uskladi• sa Strategijom i
Programom. Program provedbe Strategije je glavni instrument planiranja, koordinacije i praćenja
strategije energetskog razvitka. Program utvrđuje mjere, nositelje ak•vnos• i dinamiku realizacije
energetske poli•ke i nacionalnih energetskih programa, a sadrži zakonodavne, organizacijske, tehničke
i ostale mjere radi efikasne provedbe strategije razvoja.
Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. (u daljnjem tekstu: HOPS) je prema Zakonu o energiji,
energetski subjekt odgovoran za upravljanje, odnosno pogon i vođenje, održavanje, razvoj i izgradnju
prijenosne elektroenergetske mreže. Zakonom o tržištu električne energije propisane su temeljne
dužnos• operatora prijenosnog sustava. Temeljem članka 25 Zakona o tržištu električne energije HOPS
je dužan najkasnije do 31. listopada tekuće godine dostavi• Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji
(HERA-i) na odobravanje desetogodišnji plan razvoja prijenosne mreže, utemeljen na postojećoj i
predviđenoj proizvodnji i opterećenju sustava, nakon savjetovanja sa svim relevantnim zainteresiranim
stranama. Desetogodišnji plan razvoja prijenosne mreže mora sadržava• učinkovite mjere koje jamče
dostatnost mreže i sigurnost opskrbe.
Agencija se potom savjetuje sa svim stvarnim ili potencijalnim korisnicima mreže o desetogodišnjem
planu razvoja prijenosne mreže kroz javnu raspravu koja traje 15 dana.
HOPS je u proteklom periodu izrađivao trogodišnje planove razvoja i izgradnje prijenosne mreže, te ih
dostavljao HERA-i na odobrenje. Ti trogodišnji planovi inves•cija u prijenosnu mrežu bili su izrađeni
temeljem dotadašnjih kratkoročnih i srednjoročnih sagledavanja razvoja, te procjenom potreba za
dinamikom izgradnje novih objekata i revitalizacijom postojećih, uzimajući u obzir planove energetskih
subjekata u Hrvatskoj, te aktualno stanje mreže i postrojenja.
Početkom 2012. godine HOPS je javno objavio Indika•vni srednjoročni plan razvoja hrvatske
prijenosne mreže kako bi sudionicima na tržištu električne energije ukazao na moguće pravce razvoja
prijenosnog sustava. Budući da je donošenjem novog paketa energetskih zakona izrada desetogodišnjih
planova postala zakonska obaveza, HOPS je •jekom srpnja i kolovoza 2013. godine objavio na svojim
web stranicama poziv svim zainteresiranim korisnicima za dostavu podloga (njihovih planova) vezanih
za desetogodišnji plan razvoja prijenosne mreže. Dostavljene podloge uzete su u obzir pri izradi ovog
plana.
HOPS je dužan izrađiva• i javno publicira• desetogodišnje planove razvoja prijenosne mreže,
osim zbog odredbi nacionalnog zakonodavstva, također i zbog:
a) “trećeg paketa” energetskih propisa (direk•va i uredbi) Europske unije (EU),
b) članstva HOPS-a u ENTSO-E (unutar kojeg se izrađuje desetogodišnji okvirni/neobvezujući/
plan razvoja prijenosne mreže za čitavu Europu, sukladno odredbama „trećeg paketa“),
c) jasnijeg definiranja dugoročne vizije razvoja mreže u cilju izrade preciznijih i kvalitetnijih
kratkoročnih planova razvoja.
Prilikom izrade desetogodišnjeg plana razvoja mreže, operator prijenosnog sustava realno
pretpostavlja razvoj proizvodnje, opskrbe, potrošnje i razmjene s drugim zemljama, uzimajući u obzir
planove ulaganja u regionalne mreže i mreže na pan-europskoj razini.
ENTSO-E (European Network of Transmission System Operators for Electricity), osnovan je

sukladno „Trećem paketu“ već krajem 2008. godine i HOPS je njegov punopravni član od osnivanja.
Bitno je naglasi• da je ENTSO-E pravni slijednik svih dotadašnjih europskih organizacija operatora
prijenosnih sustava (poput primjerice UCTE, ETSO, NORDEL, BALTSO, itd.), koje su osnivanjem ENTSO-E
prestale postoja• i na njega prenijele sva dotadašnja prava i obveze.
U okviru svojih brojnih obveza, ENTSO-E donosi i objavljuje neobvezni 10-godišnji plan razvoja
mreže (TYNDP – Ten Year Network Development Plan ili „Desetogodišnji Plan razvoja mreže“) svake
dvije godine. U izradi prvog takvog TYNDP, koja je između ostalog uključivala različite scenarije razvoja,
modeliranje integrirane mreže, te pregled potrebnih inves•cija u pan-europsku prijenosnu mrežu
do 2020. godine, obuhvaćena je i hrvatska prijenosna mreža. Prvi takav zajednički TYNDP („pilot“),
kao pan-europski plan razvoja prijenosne mreže usvojen je, nakon provedbe predviđenog procesa
donošenja temeljem javne rasprave sredinom 2010. godine. Odmah potom, temeljem iskustava i
rezultata dosadašnjeg rada na TYNDP te preporuka iz javne rasprave, a posebice zahtjeva Europske
komisije, započele su ak•vnos• na izradi slijedećeg dvogodišnjeg TYNDP, koji je usvojen 2012. godine.
Ovdje je bitno naglasi• da će odgovarajući srednjoročni nacionalni planovi razvoja prijenosne
mreže mora• bi• usklađeni s europskim TYNDP, o čemu posebnu brigu moraju vodi• nacionalna
regulatorna •jela, u našem slučaju HERA.
Obveza je nadalje nacionalnog operatora prijenosnog sustava i nacionalnog regulatora da se

usvojeni planovi razvoja i izgradnje prijenosne mreže i realiziraju. To zapravo znači da za usvojene
planove razvoja moraju bi• osigurana potrebna sredstava, a za sve sudionike u tom procesu (posebice
vlasnike prijenosne mreže) su regula•vom „Trećeg paketa“ određene i obveze, posebice one koje se
odnose na financiranje izgradnje objekata koji su predviđeni usvojenim planom razvoja prijenosne
mreže.
Metodologija izrade desetogodišnjeg plana razvoja prijenosne mreže Hrvatske je usklađena,

koliko je to primjenjivo, s prihvaćenom takvom metodologijom u većini zemalja EU (a s kojom je HOPS
suočen kroz međunarodnu suradnju u okviru ENTSO-E i projekata EU), koja osim izrade klasičnih,
determinis•čkih analiza (tokovi snaga, n-1 analiza sigurnos•), predviđa i izradu odgovarajućih
ekonomsko-financijskih analiza, sve kako bi se dobili prijedlozi op•malnih potrebnih inves•cija u
prijenosnu mrežu.
Na taj način objedinjeni su i usklađeni svi rezulta• dosadašnjih pojedinačnih studijskih istraživanja,
te je omogućeno utvrđivanje objek•vnih i potrebnih elektroenergetskih podloga, ne samo za planiranje
razvoja prijenosne mreže, već i za izradu drugih relevantnih planskih dokumenata na državnoj razini,
te za kvalitetnije sudjelovanje u izradi odgovarajućih planova na regionalnoj i paneuropskoj razini, kao
i ostvarivanje (su)financiranja inves•cija kroz odgovarajuće EU fondove i druge prikladne izvore.
Predmetni desetogodišnji plan razvoja hrvatske prijenosne mreže obuhvaća neophodnu revitalizaciju
postojećih, kao i izgradnju novih objekata prijenosne mreže, koji su studijski istraženi na razini
studije pred-izvodljivos•, što znači da će se pri izradi kratkoročnih planova razvoja provodi• dodatna
istraživanja njihove tehno-ekonomske opravdanos• izgradnje, te mogućnos• izgradnje s obzirom na
prostorna, ekološka i druga ograničenja.
Desetogodišnji plan razvoja prijenosne mreže je podložan budućim izmjenama u obliku novog
Desetogodišnjeg plana s obzirom na nove spoznaje i informacije, eventualna prostorna i ekološka
ograničenja, te druge utjecajne faktore.
1.
TEMELJNE ODREDNICE PRI
IZRADI DESETOGODIŠNJEG
PLANA RAZVOJA
1. TEMELJNE ODREDNICE PRI IZRADI DESETOGODIŠNJEG PLANA

RAZVOJA
1.1. STRATEŠKE ODREDNICE HOPS-A PRILIKOM PLANIRANJA RAZVOJA PRIJENOSNE MREŽE
Prilikom određivanja op•malnog razvoja prijenosne mreže u idućem desetogodišnjem razdoblju

nastojalo se zadovolji• slijedeće osnovne principe:
• Pos•zanje zadovoljavajuće sigurnos• opskrbe kupaca na teritoriju RH.

• Pos•zanje zadovoljavajuće raspoloživos• i dostatnos• hrvatske prijenosne mreže za
nesmetano odvijanje ak•vnos• svih sudionika na tržištu električne energije (proizvođača,
trgovaca i opskrbljivača, te drugih subjekata).
• Omogućavanje priključka novih korisnika na prijenosnu mrežu pod jednakim, transparentnim
i ne diskriminirajućim uvje•ma.
• Integracija obnovljivih izvora energije u prijenosni sustav, u cilju ispunjenja obaveza koje je
RH preuzela ulaskom u EU.
• Prethodno nabrojani principi (strateške odrednice) ispunit će se provođenjem sljedećih
ak•vnos•:
• Kon•nuirana ulaganja u revitalizaciju, odnosno zamjene i rekonstrukcije, dotrajalih jedinica
prijenosne mreže.
• Ulaganja u izgradnju novih jedinica mreže (vodovi, transformatori, ITC infrastruktura, uređaji
za kompenzaciju reak•vne snage, uređaji za regulaciju ak•vne snage i ostalo), temeljem
kriterija propisanih u Mrežnim pravilima, uz uvažavanje ekonomskih kriterija odnosno
minimiziranje uloženih financijskih sredstava.
• Ulaganja u zahvate koji će omogući• bolje iskorištavanje postojećih, odnosnu izgradnju
neophodnih novih, prekograničnih kapaciteta, koristeći naknade prikupljene kroz alokaciju
prekograničnih kapaciteta (dražbe).
• Primjenu modernih tehnologija u prijenosu električne energije, kao što su visoko-temperaturni
vodiči malog provjesa 2. generacije (ACCC i ACCR vodiči) u revitalizaciji i povećanju prijenosne
moći postojećih dalekovoda, ugradnja uređaja baziranih na energetskoj elektronici (FACTS)
za rješavanje problema previsokih napona u 400 kV mreži, ugradnja mrežnih transformatora
s mogućnos• zakretanja faza (upravljanje tokovima djelatnih snaga), itd.
• Stalno unaprjeđenje i usavršavanje vlas••h kadrova zbog obaveznog ak•vnog sudjelovanja
u europskim procesima pod okriljem ENTSO-E, te sudjelovanja u ostalim međunarodnim
organizacijama (CIGRE, IEEE, i dr.).
Kao najveće rizike u uspješnom ostvarenju prethodno nabrojanih strateških odrednica i planiranih
ak•vnos• HOPS iden•ficira neizvjesna gospodarska kretanja u RH, prostorno-planska ograničenja i
ekološke zahtjeve, nesigurnos• vezane za izgradnju novih proizvodnih postrojenja, te neizvjesnost
stabilnog i dostatnog financiranja potrebnih ak•vnos•.
1.2. FAZE IZRADE PLANA RAZVOJA
Izrada ovog desetogodišnjeg plana razvoja provedena je u nekoliko dijelova – faza:
1. Na temelju niza ulaznih podloga (studija i istraživanja) izrađen je Indika•vni srednjoročni

plan razvoja hrvatske prijenosne mreže, objavljen početkom 2012. godine, koji je poslužio
kao osnova izrade ovog plana.
2. Izrađene su specijalis•čke studije za rješavanje specifičnih pitanja, primjerice studije razvoja
zagrebačke prijenosne mreže, analiza potreba za ugradnjom energetskih transformatora s
kosom regulacijom odnosno s mogućnos• upravljanja tokovima djelatne snage, te studija
razvoja splitske prijenosne mreže.
3. Prikupljene su aktualne podloge (iz sredine 2013. godine) o planovima izgradnje postojećih
i novih korisnika prijenosne mreže, te su dodatno istraženi zahtjevi na razvoj prijenosne
mreže s obzirom na nove spoznaje.
4. Kao sinteza prethodnih ak•vnos• i istraživanja izrađen je ovaj desetogodišnji plan razvoja
prijenosne mreže.
Uvođenjem tržišnih odnosa u elektroenergetski sektor broj nepozna•h varijabli stanja pri planiranju
razvoja prijenosne mreže ekstremno raste. Time je i budući pogon prijenosne mreže mnogo teže
sagleda• od trenutnog pogona, pri čemu je to sagledavanje to teže i manje vjerojatnije budućem stanju
kako se produžava vremensko razdoblje planiranja. Možemo zaključi• da je budućnost povezana s
nizom nesigurnos• u ulaznim podacima potrebnim za planiranje razvoja prijenosne mreže, pa samim
•me dolazi do značajnog rizika pri određivanju razvoja mreže.
Stoga će HOPS redovito ažurira• desetogodišnje planove razvoja te ih dostavlja• HERA-i na

odobrenje.
1.3. SCENARIJI PLANIRANJA
Nesigurnos• pri planiranju razvoja prijenosne mreže moguće je uze• u obzir determinis•čkim više-
scenarijskim analizama ili koristeći probabilis•čke metode planiranja. Drugi način vjerniji je fizikalnoj
slici elektroenergetskog sustava i nužan je pri procjeni ekonomske opravdanos• inves•cija u mrežu, no
prvi način češće se koris• zbog svoje jednostavnos• i preglednos•. Determinis•čki pristup planiranju
provodi se analizom određenih mogućih pogonskih stanja u budućnos•, zanemarujući pri tom
vjerojatnost njihove pojave, pri čemu su analizirana pogonska stanja definirana kroz različite scenarije
ovisno o najutjecajnijim ulaznim varijablama.
Scenariji ispitani pri izradi ovog plana odnose se na vremenski presjek promatranja, vršno opterećenje
EES, izgradnju novih elektrana unutar sustava, hidrološka stanja i pravce uvoza električne energije.
Definirani su slijedeći scenariji planiranja:
a) obzirom na analizirano vremensko razdoblje (razdoblje izvođenja pojedinih inves•cija treba shva••
uvjetno, odnosno dinamika njihove realizacije ovisi o utjecajnim faktorima poput porasta opterećenja,
izgradnje elektrana, priključka novih korisnika na mrežu i drugog)
• 2014. – 2020. godina,
• 2021. – 2023(25). godina.
Razdoblje do 2020. godine je dodatno razmatrano, tamo gdje je to bilo potrebno, u periodu od 2014.-
2016. (prvo trogodišnje razdoblje) i u periodu 2017.- 2020.
b) obzirom na opterećenje EES:

• godišnji maksimum opterećenja prema referentnom scenariju i prema višem scenariju Master
plana [3] te prema Strategiji energetskog razvoja RH [2])
• ljetni maksimum opterećenja u prosječnim godinama,
• godišnji minimum opterećenja u prosječnim godinama.
c) obzirom na plan izgradnje novih elektrana:

• prema podacima dostavljenim od korisnika mreže (HEP – Proizvodnja, ostali korisnici),
• prema analizama iz Strategije energetskog razvoja RH,
• prema očekivanoj integraciji obnovljivih izvora energije u RH,
• na temelju pretpostavke o potpuno usporenoj izgradnji konvencionalnih elektrana.
d) obzirom na hidrološka stanja:

• stanje normalne hidrologije,
• stanje ekstremno vlažne hidrologije,
• stanje ekstremno suhe hidrologije,
e) obzirom na pravce uvoza električne energije (snage):

• uvoz sa „sjevera“ preko Mađarske (Slovačka, Poljska, Njemačka),
• uvoz iz BiH,
• uvoz s „istoka“ (Srbija, Kosovo, Bugarska, Rumunjska).
Scenariji izgradnje novih elektrana na području hrvatskog EES-a i ostale ulazne pretpostavke bitne za
izradu desetogodišnjeg plana razvoja prijenosne mreže detaljnije su opisani u [15]).
1.4. EKONOMSKA VALORIZACIJA
Ekonomsko valoriziranje inves!cija, ocjenjenih kao nužnih s aspekta tehničkih kriterija planiranja,
provedeno je kroz izračun očekivane dobi! od svake pojedinačne inves!cije i njenih troškova. Ekonomska
valorizacija, odnosno promatranje odnosa između dobi! i troškova, pruža važne informacije u procesu
donošenja odluka o pokretanju inves!cija, ali i u procesu njihova odobravanja sa strane HERA-e. U dobit
od inves!cija u prijenosnu mrežu uključena je procjena povećanja sigurnos! napajanja kroz smanjenje
očekivanih troškova neisporučene električne energije, dobit od smanjenja gubitaka u mreži, te dobit
od minimiziranja troškova proizvodnje elektrana u sustavu, odnosno tržišne cijene električne energije.
Troškovi za svaku pojedinačnu inves!ciju procijenjeni su na temelju jediničnih cijena visokonaponske
opreme i postrojenja.
1.5. REVITALIZACIJE
U razdoblju do 2023. godine treba revitalizira! određeni broj objekata, jedinica, uređaja i komponen!
u prijenosnoj mreži budući da će is! premaši! svoj životni vijek. Pod revitalizacijom podrazumijevamo
ak!vnos! na zamjenama pojedinih jedinica/uređaja/ komponen! u prijenosnoj mreži kako bi se
očuvala njihova tehnička funkcionalnost. Ovaj plan sadrži prijedlog revitalizacije kapitalnih objekata
prijenosne mreže, nadzemnih vodova, kabela i transformatorskih stanica, za koje je potrebno uloži•
znatna financijska sredstva u narednom desetljeću.
Revitalizaciju prijenosnih vodova, ukoliko je potrebno, moguće je preoblikova• u vodove viših

naponskih razina 110, 220 ili 400 kV uz povećanje prijenosne moći (2 x 110 kV, 2 x 220 kV, 2 x 400 kV,
korištenje nove tehnologije vodiča), a da se pri tome njihove postojeće trase, na pojedinim dijelovima,
ovisno o zatečenoj razvijenos• i stanju prostora, mogu kroz postupak ishođenja lokacijske dozvole
prilagodi• novom stanju prostora i izgradi• sukladno tehničkim propisima koji reguliraju način i uvjete
izgradnje elektroenergetskih građevina.
1.6. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
Pri izradi ovog Plana razvoja prijenosne mreže kao podloga su korištene važeće Izmjene i dopune
Strategije prostornog uređenja RH – infrastrukturni sustavi i Programa prostornog uređenja RH –
elektroenergetski sustavi (NN 84/13). Na temelju pokrenutog postupka izmjena i dopuna Strategije
i Program prostornog uređenja RH - energetski sustavi izrađena je „Podloga za uvrštenje u Program
prostornog uređenja RH“ od strane HOPS-a, a koja je krovni dokument prostornog uređenja RH.
Dokument Desetogodišnji plan razvoja hrvatske prijenosne mreže (2014.-2023. god.) koris• se kao
podloga za upis postojećih i planiranih visokonaponskih objekata i postrojenja u prostorno planske
dokumente. To znači da su se nakon detekcije određenih mogućih poremećaja u prijenosnoj mreži
pokušavala analizira• ona rješenja koja su u skladu s važećim Programom prostornog uređenja. U
slučaju kada takva rješenja nisu postojala, odnosno ukoliko nisu bila zadovoljavajuća, predlagala su
se neka druga izvan Programa prostornog uređenja, te je isto istaknuto. Takav pristup je opravdan,
budući da ovaj plan razvoja prijenosne mreže i treba posluži• kao neophodna podloga za izradu novog
Programa prostornog uređenja RH u koji treba uključi• nove objekte i trase vodova kako su predloženi
ovim planom. Osim toga, za određeni broj vodova koji će bi• neosporno nužni ne postoje ucrtane
trase u prostorne planove. Prilikom izrade novog plana prostornog uređenja na razini RH treba
zadrža• sve trase vodova (i lokacije TS i RP) ucrtane u važeći prostorni plan bez obzira na rezultate
ovog Desetogodišnjeg plana razvoja hrvatske prijenosne mreže (budućnost nosi mnogo nesigurnos•
pa se ne treba odrica• rezerviranih koridora i lokacija).
1.7. PLAN RAZVOJA PRIJENOSNE MREŽE I ZAKONSKA REGULATIVA
Uvažavajući činjenicu da su visokonaponski objek• i postrojenja naponske razine 110, 220 i 400
kV značajni objek• elektroenergetske infrastrukture i koji su «građevine od važnos• za Republiku
Hrvatsku» odnosno one za koje je zakonom utvrđen javni interes (čl. 4. Zakona o energiji, NN 68/01
i NN 120/12), te sukladno čl. 2. toč. 6 Uredbe o određivanju građevina od važnos• za Republiku
Hrvatsku (NN 6/00 i 68/03) smatraju se građevinama od važnos• za RH, odnosno prema Uredbi (NN
116/07.) građevinama za koje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo graditeljstva i
prostornog uređenja, u cilju što kvalitetnijeg pristupa pripremnih ak•vnos• na realizaciji izgradnje
visokonaponskih objekata i postrojenja (DV i TS) potrebno je kroz više različi•h pokrenu•h upravnih
postupaka dokaza• opravdanost izgradnje predmetne građevine u prostoru, važećim Zakonom o
prostornom uređenju i gradnji, kao i u skladu s ostalom važećom zakonskom regula•vom u Republici
Hrvatskoj, koja tre•ra problema•ku pripreme izgradnje i izgradnje ovakve vrste elektroenergetskih
građevina.
1.8. PLAN RAZVOJA PRIJENOSNE MREŽE I ZAŠTITA OKOLIŠA
Temeljem Zakona o zaš•• okoliša (NN 80/13) i Zakona o zaš•• prirode (NN 80/13), Uredbe o procjeni
utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09), Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. kada nastupa
u svojstvu vršitelja poslova inves•tora, obavezan je proves• Procjenu utjecaja na okoliš u upravnom
postupku pri nadležnom Ministarstvu zaš•te okoliša i prirode za dalekovode i transformatorske
stanice nazivnog napona 220 kV i 400 kV. Nakon izvršene Procjene utjecaja na okoliš i pisanog rješenja
o mjerama zaš•te ostvaruje se pravo pokretanja postupka ishođenja lokacijske dozvole i nastavka
ak•vnos• realizacije projekta.
Za dalekovode nazivnog napona 110 kV koji se dijelom trase zaš•tnog koridora nalaze u prostoru
ekološke mreže „Eko Natura 2000”, kroz postupak lokacijske dozvole koji vodi ili Ministarstvo
prostornog uređenja i graditeljstva ili upravno •jelo u Županiji od nadležnih •jela (Državna uprava za
zaš•tu prirode ili odgovarajuće županijsko •jelo) traži se mišljenje o uvje•ma građenja i eksploatacije
u tom području, te propisivanje zaš•tnih mjera ukoliko ih je potrebno poduze•.
1.9. NOVE TEHNOLOGIJE
Nove tehnologije u izgradnji prijenosne mreže je u budućnos• poželjno primijeni• radi poboljšanja
tehničkih karakteris•ka mreže, ukoliko će to bi• ekonomski opravdano. U pojedinim slučajevima će
radi prostornih ograničenja i problema u pronalaženju novih trasa za vodove bi• potrebno primijeni• i
skuplja rješenja, no isto ne treba bi• pravilo već izbor samo u slučaju nepremos•vih poteškoća vezanih
za okoliš, te pridobivanja potrebnih dozvola i zadovoljenja regulatornih zahtjeva.
Potrebu uvođenja novih tehnologija vezanih za primjenu visoko-temperaturnih vodiča malog provjesa
2. generacije (ACCC i ACCR vodiči) u revitalizaciji i povećanju prijenosne moći postojećih dalekovoda,
te eventualno kompak•ranje vodova i dr., bit će potrebno ocijeni• od slučaja do slučaja, no efekt
uvijek treba bi• is• a to je povećanje prijenosne moći nekog koridora uz zadovoljavajuću raspoloživost
voda i ekonomsku opravdanost primjene (s aspekta inves•cijskih troškova i gubitaka).
Is• pristup vrijedi i za primjenu ostalih modernih tehnologija u prijenosu električne energije, kao što
su ugradnja uređaja baziranih na energetskoj elektronici (FACTS) za rješavanje problema previsokih
napona u 400 kV mreži, ugradnja mrežnih transformatora s mogućnos• zakretanja faza (upravljanje
tokovima djelatnih snaga), itd.
1.10. UVJETOVANOST PLANA I UTJECAJI
Plan inves•cija prikazan ovim dokumentom treba shva•• kao uvjetan, odnosno neće sve inves•cije
treba• poduzima• do naznačenih vremenskih presjeka, ovisno o realizaciji nekih polaznih pretpostavki
u budućnos• na temelju kojih je plan sastavljen. Tako na primjer neće treba• gradi• TS 400/220 kV
Plomin ni• vod 2x400 kV Plomin – Melina ukoliko se ne realizira izgradnja TE Plomin C u sadašnje
predviđenoj veličini izgradnje (500 MW), ni• će treba• gradi• ostale priključne vodove za nove
elektrane i TS 110/x kV ukoliko se iste ne izgrade. Pojedine inves•cije iz plana moguće je otkaza• ili
barem odgodi• ukoliko se neka polazna pretpostavka ne ostvari, tako na primjer neće treba• gradi• vod
110 kV Žerjavinec – Jertovec 2 paralelan postojećem vodu ukoliko KTE (kombinirana termoelektrana)
Jertovec ostane u pogonu u razmatranom razdoblju (kao postojeći ili modernizirani objekt) ili ukoliko
se izgradi TS 400/110 kV Drava.
Također izvođenje nekih inves•cija otkazuje ili odgađa izvođenje drugih, poput primjera ugradnje
energetskog transformatora 220/110 kV, 150 MVA, s kosom regulacijom, u HE Senj umjesto današnjeg
koji je na kraju životne dobi, čime se omogućuje puni plasman snage HE Senj u prijenosnu mrežu
(što sada zbog izgradnje VE Vrataruša i mogućih zagušenja na potezu Senj-Vrataruša-Crikvenica nije
moguće). Istovremeno se •me za kasniji period odgađa potreba za izgradnjom novog dalekovoda na
predmetnom potezu.
Najznačajniji faktori koji mogu utjeca• na dodatnu neplaniranu izgradnju prijenosne mreže su
slijedeći:
• izgradnja novih elektrana na lokacijama koje nisu sagledane ovim planom zbog nedostatka/
manjkavos• (ograničene dostupnos•) ulaznih podataka ili promjene planova tržišnih sudionika,
• priključak novih kupaca koji nisu sagledani ovim planom zbog nedostatka/manjkavos• (ograničene
dostupnos•) ulaznih podataka,
• značajno odstupanje u porastu opterećenja EES, odnosno prenesene električne energije, od
scenarija analiziranih u ovom planu,
• scenariji izgradnje vjetroelektrana unutar EES Hrvatske različi• od onih analiziranih u ovom
planu,
• razvoj tržišta električne energije na nacionalnoj, regionalnoj i paneuropskoj razini uključujući
integraciju tržišta,
• budući regulatorni zahtjevi,
• značajnije promjene u razvoju susjednih EES-ova (na primjer moguća izgradnja novih elektrana u
okruženju, novih interkonekcija i slično).
1.11. NAČIN PRIKAZA POTREBNIH INVESTICIJA U PRIJENOSNU MREŽU
Ovdje prikazan desetogodišnji plan razvoja prijenosne mreže podijeljen je u nekoliko zasebnih
poglavlja, ovisno o neizvjesnos• ostvarenja bitnih utjecajnih faktora koji uvjetuju izgradnju prijenosne
mreže, te strateškim odrednicama HOPS-a:
Nužna izgradnja prijenosne mreže je određena prvenstveno s aspekta pos•zanja zadovoljavajuće
sigurnos• opskrbe kupaca električnom energijom, uz priključak na mrežu svih nominiranih objekata
od strane HEP – ODS, te novih proizvodnih postrojenja koji su danas u visokom stupnju pripremnih
ak•vnos•. U ovu razinu plana uključene su i potrebe za revitalizacijom postojećih objekata prijenosne
mreže.
Izgradnja prijenosne mreže kao dio šire europske i regionalne mreže, definirana kroz suradnju
operatora prijenosnih sustava u Europi te uključena u TYNDP.
Uvjetna izgradnja prijenosne mreže, ovisna o realizaciji planova ostalih korisnika mreže (proizvođača,
kupaca).
Dodatna izgradnja prijenosne mreže, radi integracije obnovljivih izvora električne energije,
prvenstveno vjetroelektrana.
Prethodno opisana podjela nužna je s aspekta HOPS-a, ali i HERE te ostalih sudionika na tržištu
električne energije, kako bi se ispravnije mogle planira• pojedine inves•cije kao nužne ili uvjetne
te •me ukaza• svim postojećim i budućim korisnicima mreže u kojim pravcima njen desetogodišnji
razvoj može ići.
2.
TEHNIČKE KARAKTERISTIKE
POSTOJEĆE HRVATSKE
PRIJENOSNE MREŽE
2.TEHNIČKE KARAKTERISTIKE POSTOJEĆE HRVATSKE PRIJENOSNE

MREŽE
2.1. OSNOVNI TEHNIČKI POKAZATELJI
Hrvatski prijenosni sustav na teritoriju RH je danas (stanje krajem 2013. godine) umrežen u ukupno 6
postrojenja 400 kV razine, te u ukupno 17 postrojenja 220 kV razine - slika 2.1.
Na 110 kV naponskoj razini priključeno je ukupno 164 RP 110 kV i TS 110/x kV.
Slika 2.1. Tehnički pokazatelji hrvatskog EES-a po naponskim razinama u vlasništvu HOPS-a. – stanje krajem 2013
Hrvatski elektroenergetski sustav povezan je naponskim razinama 400 kV, 220 kV i 110 kV sa sustavima
susjednih zemalja. Dalekovodima 400 kV naponske razine (ukupno sedam DV od čega su tri dvosustavna,
a če•ri jednosustavna) povezan je elektroenergetski sustav RH sa sustavima:
• Bosne i Hercegovine (DV 400 kV Ernes•novo - Ugljevik i DV 400 kV Konjsko - Mostar),

• Srbije (DV 400 kV Ernes•novo – Sremska Mitrovica 2),
• Mađarske (DV 2x400 kV Žerjavinec – Heviz, DV 2x400 kV Ernes•novo – Pecs) i
• Slovenije (DV 2x400 kV Tumbri – Krško, DV 400 kV Melina – Divača).
Prijenosna mreža 400 kV RH nije upetljana na teritoriju države, već se pros•re od njenog istočnog
dijela (Ernes•novo), preko sjeverozapadnog (Zagreb) do zapadnog (Rijeka) i južnog (Split) dijela (slika
2.4.). Od proizvodnih postrojenja na 400 kV mrežu priključena je jedino RHE Velebit, te NE Krško u
Sloveniji.
Interkonekcijska povezanost hrvatskog sustava sa susjednim članicama ENTSO-E ostvarena je i s 8

dalekovoda 220 kV. Također je hrvatski sustav umrežen s okruženjem i na 110 kV razini (ukupno 18
dalekovoda u trajnom ili povremenom pogonu). Dobra povezanost sa susjednim sistemima omogućava
značajnije izvoze, uvoze i tranzite električne energije preko prijenosne mreže, te svrstava RH u vrlo
važnu poveznicu elektroenergetskih sustava srednje i jugoistočne Europe.
U hrvatskom prijenosnom sustavu (stanje koncem 2013. godine) u vlasništvu HOPS-a je 7 487,5 km
visokonaponske mreže 400 kV, 220 kV i 110 kV, (slika 2.2).
220 kV
1.209,60 km
16%
400 kV
1.246,60 km
17% 110 kV + s.n.
5.031,10 km
67%
Slika 2.2. Udjeli prijenosnih dalekovoda u pogonu u vlasništvu HOPS-a, po naponskim razinama u hrvatskom EES-u –
stanje listopad 2013
Za hrvatski prijenosni sustav karakteris•čna je visoka instalirana snaga u VN transformaciji. Pojedinačne

snage instaliranih transformatora iznose:
• 400 MVA (400/220 kV), 300 MVA (400/110 kV),
• 150 MVA (220/110 kV),
• 63 MVA, 40 MVA, 31.5 MVA, 20 MVA (110/x kV).
Transformatori su dijelom izvedeni kao tronamotni, pri čemu se tercijar u pravilu ne koris• za prijenos
električne energije. Svi energetski transformatori 400/x kV i 220/x kV izvedeni su kao regulacijski, ;
kod transformatora 220/110 kV pod teretom, a pojedini transformatori 400/110 kV imaju mogućnost
vršenja regulacije ili u beznaponskom stanju ili pod teretom. Regulacijske sklopke su uglavnom
smještene na primarnim stranama s mogućnošću promjene prijenosnog omjera u opsegu od ±2 x 2.5
% (400/110 kV), te ±12 x 1.25 % (220/110 kV), a regulira se napon sekundarne strane.
Transformator 400/220 kV u TS 400/220/110 kV Žerjavinec izveden je i s mogućnošću regulacije kuta/

djelatne snage. TS 400/110 kV Ernes•novo opremljena je s dva regulacijska transformatora 400/110
kV.
400/220 kV
18%
110/X kV
44%
400/110 kV
19%
220/110 kV
19%
Slika 2.3. Udjeli pojedinih transformacija u ukupnoj instaliranoj snazi transformacije u hrvatskom EES-u (samo
transformatori u vlasništvu HOPS-a)
Prijenosna mreža 400 kV, 220 kV i 110 kV Hrvatske (stanje sredinom 2012. godine), prikazana je na
slici (2.4).
Prijenosna mreža dovoljno je izgrađena da omogući značajne razmjene (prvenstveno uvoz) sa

susjednim EES-ovima. Značajne količine energije, sa zadovoljavajućom sigurnošću, uvoze se iz smjera
EES Slovenije (NE Krško), EES BiH te iz smjera Mađarske.
Transakcije na tržištu električne energije i moguće razmjene između pojedinih zemalja jugoistočne
Europe (Rumunjska, Bugarska, BiH su električnom energijom trenutno suficitarne zemlje) te središnje
i zapadne Europe (prvenstveno Italije kao električnom energijom izrazito deficitarne zemlje) dovode
do novih okolnos• u pogonu prijenosne mreže RH. Značajan tehnički problem u prijenosnoj mreži
vezan je za slabe mogućnos• regulacije napona i jalove snage prvenstveno na mreži 400 kV i 220 kV.
Slika 2.4. Prijenosna mreža 110-220-400 kV Hrvatske, stanje srpanj 2012. godine, sa podacima o prekograničnom
prijenosu električne energije
Proizvodnja i razmjena električne energije na pragu prijenosne mreže Hrvatske u 2012. godini prikazana
je u tablici (2.1).
Tablica 2.1. Proizvodnja i razmjena električne energije na pragu prijenosne mreže u hrvatskom EES-u u 2012. godini
2012.
Proizvodnja i razmjena električne energije
GWh %
Hidroelektrane 4772 27,2
Termoelektrane 4699 26,6
Industrijske i VE 426 2,4
Ukupno proizvedeno u Hrvatskoj 9897 56,5
Uvoz (ulaz u Hrvatsku) 13191 -
Izvoz (izlaz iz Hrvatske) 5568 -
Razlika razmjene 7623 43,5
UKUPNO 17520 100,0

Elektroenergetska bilanca ukupnog prijenosa prikazana je na slici 2.5.
Slika 2.5. Elektroenergetska bilanca (GWh) EES HR za 2012.

Gubici električne energije ostvareni u prijenosnoj mreži zadnjih godina prikazani su u tablici 2.2 i
slikom 2.6.
Tablica 2.2. Gubici električne energije (GWh) u prijenosnoj mreži RH
Konzum prijenosa Tranzit Gubici prijenosa Gubici prijenosa

Godina
(GWh) (GWh) (GWh) (%)
2001. 13 458,5 5 351,0 628,5 3,23
2002. 13 772,4 5 467,0 669,6 3,36
2003. 14 557,7 4 972,6 659,6 3,27
2004. 15 094,9 6 394,7 586,7 2,66
2005. 15 752,4 9 424,0 560,4 2,18
2006. 16 201,1 7 593,2 544,0 2,24
2007. 16 707,7 5 525,1 547,1 2,40
2008. 17 117,4 5 667,3 483,5 2,08
2009. 17 307,1 5 682,0 511,0 2,10
2010. 16 831,8 7 683,4 597,8 2,38
2011. 17703,0 6308,0 514,0 2,17
2012. 17518,0 5568,0 462,0 2,04
gubici (%)
4
3,5
2,5
1,5
0,5
0
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Slika 2.6. Gubici električne energije (%) u prijenosnoj mreži RH

2.2. OSNOVNI POKAZATELJI PROIZVODNJE I KONZUMA PRIKLJUČENIH NA PRIJENOSNU MREŽU
Struktura proizvodnje hrvatskih elektrana u razdoblju 2010 – 2012. prikazana je slikom 2.7. Od 3 979
MW instalirane snage u elektranama hrvatskog sustava (HE – 2069 MW; TE – 1681 MW; Industrijske i
VE – 229 MW, bez polovice NE Krško) stanje priključenos• po naponskim razinama je slijedeće: samo
7% snage elektrana priključeno je na 400 kV razinu, 33% na 220 kV razini, 53% na 110 kV razini i
7% na srednjonaponskoj razini (slika 2.8). Obzirom na brojnost agregata po naponskim razinama,
zastupljenost na 110 kV razini je još izraženija - 4% na 400 kV, 9% na 220 kV i 77% na 110 kV.
Elektrane
Godina Ukupno
Hidro Termo Vjetro Industrijske
2010. 8309 4787 138 38 13272
2011. 4581 5179 201 38 9999
2012. 4772 4699 329 97 9897
HE
1,04 %
2010. 62,6 % 36,1 % HPP
0,28 %
TE
2,01 % TPP
2011. 45,8 % 51,8 %
0,38 % VE
WPP
3,32 %
2012. 48,2 % 47,5 % IE
0,98 %
IPP
Slika 2.7. Struktura proizvodnje (GWh) hrvatskih elektrana u razdoblju 2010 – 2012.
U prijenosnoj mreži RH nema većih problema s plasmanom proizvodnje elektrana pod nadležnošću
HEP-Proizvodnje d.o.o. osim u predhavarijskim pogonskim uvje•ma (uz veći broj prijenosnih objekata
van pogona).
Osim elektrana na području Hrvatske, HEP Proizvodnja raspolaže još s polovicom instalirane snage NE
Krško (348 MW) u Sloveniji.
220 kV
33 %
110 kV
53 %
400 kV
7%
s.n.
7%
Slika 2.8. Priključak elektrana u hrvatskom EES-u po naponskim razinama
Kretanje godišnjeg konzuma i vršnog opterećenja hrvatskog EES-a prikazano je na slijedećoj slici (2.9),
a usporedba minimalnog i maksimalnog opterećenja sustava u razdoblju 2003 – 2012. godine na slici
2.10.
Godišnji konzum (GWh) / Vršno opterećenje sustava (MW) /

17518 Annual Demand (GWh) 3193 System Peak Load (MW)
17996 17697 17947 17703

17188 17630 17518
18000 16707
15526 16095
16000 3200
3193
14000 3098
3120 3121 3100
3036 3000
12000 3009
2970
10000 2900 2900

GWh MW
8000 2799 2800
6000 2700
2673
4000 2600
2000 2500
0 2400
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Slika 2.9. Godišnji konzum i maksimalno opterećenje hrvatskog EES-a

Kao što je vidljivo, unutar elektroenergetskog sustava Hrvatske pos•žu se vršna opterećenja u iznosu
do 3200 MW. Najveća opterećenja zabilježena su najčešće u prosincu i siječnju, između 18 i 20 sa•.
Očita je značajna ovisnost trenutnog opterećenja hrvatskog EES o vanjskim temperaturama, budući da
velik broj kupaca koris• električnu energiju za grijanje prostora.
U posljednje vrijeme raste i ljetna potrošnja odnosno ljetno maksimalno opterećenje sustava
radi ubrzane ugradnje klima uređaja i potrošnje električne energije za hlađenje prostora. Pojava
vršnog opterećenja u predvečernjim sa•ma upućuje na značajnu potrošnju električne energije u
kućanstvima.
Odnos minimalnog i vršnog opterećenja hrvatskog EES kreće se u rasponu od 0,3 do 0,4 (slika 2.10), dok
je odnos minimalnog i maksimalnog dnevnog opterećenja oko 0,45. Minimalna godišnja opterećenja
bilježe se uglavnom u kasnom proljeću (svibanj, lipanj), dok se minimalna dnevna opterećenja događaju
u ranim jutarnjim sa•ma (3 – 6 ujutro).
3500
3000
2500
2000
1500
1000
500
0
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Maksimalno opterećenje sustava Minimalno opterećenje sustava
Slika 2.10. Usporedba minimalnog i maksimalnog opterećenja (MWh/h) hrvatskog EES-a

2.3. SUSTAV VOĐENJA ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA I PRATEĆA ICT INFRASTRUKTURA
HOPS je odgovoran i za vođenje cjelokupnog elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske. Za

ostvarenje ove funkcije unutar hrvatskog EES-a nalazi se instaliran odgovarajući procesni informacijski
sustav, odnosno sustav informacijsko komunikacijskih tehnologija (ICT sustav ili ICT infrastruktura).
ICT sustav se općenito sastoji iz sljedećih podsustava:
• procesnog informacijskog podsustava centara vođenja
• procesnog informacijskog podsustava elektroenergetskih postrojenja
• obračunsko-mjernog podsustava
• mrežno-komunikacijskog podsustava
• podsustava relejne zaš•te
• pomoćnih postrojenja.
S obzirom na centre vođenja, u Hrvatskoj je temeljem postojećeg rasporeda proizvodnih i prijenosnih

postrojenja, iz tehničkih i geopoli•čkih razloga odabrana i prihvaćena struktura vođenja EES-a sa
jednim Nacionalnim dispečerskim centrom (NDC-om) i 4 Mrežna centra (MC-a), odnosno trorazinska
struktura vođenja EES-a, koja se sastoji od (slika 2.11):
• Nacionalnog dispečerskog centra (NDC-a) na prvoj, odnosno najvišoj razini
• Če•ri mrežna centra (MC-a) upravljanja, na drugoj, odnosno područnoj razini
• Elektroenergetskih postrojenja i objekata te upravljačkih mjesta s kojih se upravlja grupa objekata
(centri daljinskog upravljanja, komanda lanca, komanda sliva), na najnižoj razini vođenja.
OPERATOR
SUSTAVA
I razina
II razina
MREŽNI MREŽNI MREŽNI MREŽNI

CENTAR CENTAR CENTAR CENTAR
OSIJEK RIJEKA SPLIT ZAGREB
III razina
GE RP TS DPC GE RP TS DPC GE RP TS DPC GE RP TS DPC
Slika 2.11. Model vođenja elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske

Nacionalni dispečerski centar u Zagrebu nadležan je za vođenje hrvatskog elektroenergetskog sustava

kao cjeline te za koordinaciju rada s elektroenergetskim sustavima susjednih država i ENTSO-E.
Mrežni centri nadležni su za nadzor i vođenje područne prijenosne mreže 110 kV u svojim
prijenosnim područjima te za obavljanje ostalih funkcija i analiza značajnih za siguran rad područnom
elektroenergetskog sustava.
Izgradnja i razvoj mrežnih centara, odnosno kompletnog ICT sustava, uključivo sve sekundarne sustave
u transformatorskim stanicama i rasklopnim postrojenjima mora omogući•, sigurno vođenje cijelog
elektroenergetskog sustava i djelovanje tržišta električnom energijom.
Postojeći ICT podsustav za vođenje EES-a, pod nazivom Sustav daljinskog vođenja (SDV) ili sustav
procesne informa•ke, u funkciji je informacijsko komunikacijske potpore preko koje se danas vodi
hrvatski EES. U sustavu daljinskog vođenja trenutno se nalazi oko 90 % transformatorskih stanica i
rasklopnih postrojenja prijenosne mreže.
Telekomunikacijska mreža je razvijena duž čitavog elektroenergetskog sustava, a temelji se na op•čkim

vodičima ugrađenim u zaš•tnu užad visokonaponskih vodova, mikrovalnim vezama te podzemnim
op•čkim i bakrenim kabelima, uz primjenu najsuvremenijih tehnologija.
2.4. REGULACIJSKE MOGUĆNOSTI HRVATSKOG ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA
2.4.1. Regulacija snage i frekvencije
Regulacijske mogućnos• hrvatskog EES-a vrlo su ograničene, ponajprije zbog hidrološke ovisnos• te
za•m i zbog staros• proizvodnih postrojenja.
Da bi se ocijenile mogućnos• sudjelovanja generatora (elektrana) unutar hrvatskog EES-a u P/f regulaciji
prikupljeni su podaci o is•ma od strane HEP Proizvodnje d.o.o. Podaci se odnose na vrijeme potrebno
od hladnog starta do pos•zanja pune snage, te maksimalnoj brzini promjene proizvodnje u minutnom
području. Klasične termoelektrane, elektrane-toplane te kombi blokovi ni• su tehnički koncipirani ni•
namijenjeni za interventne ulaske u pogon iz hladnog stanja, te ih je moguće koris•• samo u sklopu
spore ro•rajuće tercijarne rezerve. Brza, sekundarna ili minutna tercijarna rezerva, angažira se unutar
15 min i stoga je u hrvatskom EES-u pružaju isključivo raspoložive hidroelektrane i interventne plinske
elektrane KTE Jertovec i PTE Osijek.
Hidroelektrane imaju mogućnost vrlo brzog puštanja u pogon od trenutka davanja naloga do
maksimalne snage u rasponu od 4 minute do 30 minuta. KTE Jertovec i PTE Osijek namijenjene su
za interventne ulaske u pogon te ih je, prema službenim podacima HEP Proizvodnje, moguće tere••
do pune snage u vremenu od 20 minuta, ne ulazeći pri tom u problema•ku ekonomske naravi (visoki
troškovi proizvodnje ovih dviju TE). Ukupna snaga koju je moguće interventno angažira• u postojećim
elektranama u okvirima tercijarne P/f regulacije ovisi o nizu faktora, prvenstveno o trenutnom
pogonskom stanju koje je definirano s raspoloživos• elektrana, hidrološkim okolnos•ma, opterećenju
EES, te bilanci sustava (programiranim razmjenama).
Utjecaj gornjih parametara na regulacijske sposobnos• unutar EES je vrlo značajan. Kod nižih
opterećenja EES, te kod značajnijeg uvoza električne energije manje je domaćih elektrana u pogonu
pa su i ukupne regulacijske sposobnos• unutar sustava manje. Što su hidrološke okolnos• nepovoljnije
manje je raspoložive snage u hidroelektranama koje imaju mogućnost brzog puštanja u pogon i brze
promjene tereta. Različi• vozni redovi elektrana utječu na ukupne regulacijske sposobnos• unutar
sustava budući da različite elektrane imaju različite karakteris•ke u pogledu P/f regulacije.
Ukupna rezerva primarne P/f regulacije unutar EES ovisi o elektranama koje su u pogonu za promatrano
pogonsko stanje, te njihovim angažiranim snagama, pa je nije moguće točno i jednoznačno odredi•. U
sustav automatske sekundarne P/f regulacije unutar hrvatskog EES-a uključene su tri hidroelektrane:
HE Zakučac, HE Senj, te HE Vinodol.
Ukupna instalirana snaga ovih hidroelektrana koje sudjeluju u sekundarnoj regulaciji u hrvatskom
EES-u iznosi 361 MW. Tolika snaga sekundarne regulacije bi teoretski bila na raspolaganju samo pod
pretpostavkom ukoliko bi sve tri hidroelektrane bile u pogonu s minimalnim angažmanom i s dovoljnim
količinama vode, što je u praksi neostvarivo. Realno mogući iznos snage sekundarne regulacije u praksi
odstupa od maksimalne vrijednos• ovisno o tome koje su elektrane u pogonu i radnoj točki svakog
agregata. Pogon razmatranih hidroelektrana ovisi i o dobu dana, pa su HE Zakučac i HE Senj noću
uglavnom izvan pogona, što znači da u sekundarnoj regulaciji tada može sudjelova• samo HE Vinodol
što ograničava snagu sekundarne regulacije noću samo na teoretski maksimalnih 90 MW.
Trenutna snaga sekundarne regulacije ovisi i o hidrologiji, odnosno promatranom godišnjem dobu.
Zbog velikih dotoka vode HE Senj zimi radi na maksimalnoj snazi te ne sudjeluje u sekundarnoj
regulaciji, koju tad osiguravaju samo HE Zakučac i HE Vinodol.
U slučaju velikih dotoka na slivu rijeke Ce•ne, HE Zakučac je također angažiran s maksimalnom
snagom na sva če•ri agregata te ne sudjeluje u sekundarnoj regulaciji. Lje• u situaciji loših hidroloških
okolnos• raspoloživa snaga sekundarne regulacije može bi• izrazito niska ukoliko nema dovoljno vode
za pogon agregata HE Zakučac.
2.4.2. Uvje• za veću integraciju (prihvat) vjetroelektrana u hrvatski EES
Zbog svega naprijed navedenog, te pozna•h sta•stčkih podataka o promjenljivos• vjetra (odnosno snage
potencijalnih vjetroelektrana) unutar jednog sata na 50-tak lokacija u Hrvatskoj, mogućnost prihvata
(integracije) vjetroelektrana u hrvatski elektroenergetski sustav je danas ograničena na (indika•vnih)
400 MW instalirane snage VE. Dodatno se ograničenje javlja u periodima minimalnih opterećenja
hrvatskog EES-a , koje iznosi 1200 MW, kada se u EES mora prihva•• polovica proizvodnje NE Krško
(348 MW) te proizvodnja TE Plomin (200 MW). U tom slučaju ostaje još oko 650 MW opterećenja koje
je moguće pokri• iz drugih izvora ili uvoza. Periodi niskih opterećenja često koincidiraju s periodima
visoke hidrologije (proljeće, jesen) te se postavlja pitanje mogućnos• evakuacije viškova energije u
slučaju visokog stupnja integracije vjetroelektrana. Ovo će se pitanje dodatno usloži• planiranom
izgradnjom trećeg bloka na ugljen u TE Plomin instalirane snage 500 MW. Stanje se može znatno
popravi• planiranim izgradnjama plinskih elektrana pod uvjetom da će iste bi• tehnički osposobljene
za sekundarnu regulaciju.
HOPS stoga predlaže slijedeća rješenja problema regulacije i uravnoteženja s ciljem povećanja
mogućnos• prihvata VE u elektroenergetski sustav RH:
• izmjena i dopuna postojećeg zakonodavstva uvođenjem tržišta i tržišnih mehanizama u cilju
rješenja problema regulacije,
• uspostava mehanizma vrednovanja pomoćnih usluga temeljenog na stvarnim troškovima
ponuđača,
• do uvođenja tržišta i tržišnih mehanizama putem izmjena i dopuna postojećeg zakonodavstva
osigura• obvezatno (mandatorno) davanje ove pomoćne usluge uz reguliranu nadoknadu troška,
• uvođenje obnovljivih izvora energije temeljem podzakonskih akata u mehanizam uravnoteženja
kao subjekte odgovorne za odstupanje,
• osiguranje zakonodavnih okvira za prekograničnu razmjenu regulacijskih energija i energije
uravnoteženja,
• tehničkim propisima zah•jeva• obavezno opremanje svih novih agregata u EES-u RH za rad u
automatskoj sekundarnoj P/f regulaciji,
• nužnost ak•viranja svih postojećih hidroelektrana koje su tehnički sposobne za osiguranje ak•vne
regulacije (Zakučac, Senj, Vinodol, Orlovac, ...),
• potaknu• izgradnju plinske elektrane namijenjene rješavanju problema regulacije,
• strateško opredjeljenje - izgradnja reverzibilnih hidroelektrana u RH – veliki kapacite• i
mogućnos•.
2.4.3. Regulacija napona i jalove snage u EES
Regulacija napona i jalove snage u hrvatskom EES-u izvodi se generatorima, transformatorima i

kompenzacijskim uređajima (kondenzatorske baterije i prigušnice priključene ili izravno na 110 kV
mrežu ili na tercijare nekih transformatora 400/110 kV i 220/110 kV). Priključak generatora uglavnom
na 220 kV i 110 kV naponske razine nije povoljan za osiguravanje zadovoljavajućeg naponskog profila
zbog nedostatne podrške jalovom snagom na 400 kV mreži. U cilju saniranja povišenih naponskih
prilika u 400 kV mreži koris• se RHE Velebit u kompenzacijskom režimu rada.
Sistemska regulacija napona i jalove snage u hrvatskom EES-u je ručnog karaktera. Zahtjev za dodatnom
proizvodnjom jalove snage ili regulacijom napona određenih proizvodnih jedinica uobičajeno se izdaje
usmeno •jekom pogona. Nedostaci takvog načina regulacije napona i jalove snage mogu se dugoročno
kvalitetno riješi• uvođenjem koordinirane sistemske regulacije napona. Pri tome treba napomenu•
da za EES Hrvatske nije opravdano uvođenje tro-stupanjskog koncepta hijerarhijske regulacije napona
(primarna, sekundarna, tercijarna), zbog veličine EES-a i značajki pogona.
Zbog velikih varijacija iznosa napona prvenstveno u 400 kV mreži, HOPS namjerava primijeni• moderne
tehnologije ugradnjom uređaja baziranih na energetskoj elektronici (SVC, FACTS) koji će omogući•
dinamičku i kon•nuiranu regulaciju iznosa napona u cjelokupnoj prijenosnoj mreži.
Pored koordinarne planske regulacije napona u svrhu ujednačenja naponskog profila u EES-u, u
vođenje hrvatskog EES-a potrebno je uvažava• i ekonomsku komponentu kako bi se minimizirali gubici
prijenosa.
2.5. STAROST I ŽIVOTNI VIJEK OPREME U HRVATSKOJ PRIJENOSNOJ MREŽI
Oprema i uređaji (komponente i jedinice) u prijenosnoj mreži troše se •jekom korištenja uz adekvatno
održavanje i zadržavaju svoje tehničke osobine •jekom životnog vijeka. Pouzdanost komponen• i
promatranih jedinica VN postrojenja direktno ovisi o staros•, načinu korištenja i održavanju. Svaka
komponenta koja čini promatranu jedinicu ima svoj vlas•• životni vijek, ali zbog pojednostavljenja
obično se primjenjuju generički brojčani podaci o starenju skupina istovrsnih komponen•, elemenata
postrojenja i vodova. Pretpostavlja se da će većina ugrađenih VN komponen• u prijenosnoj mreži
kvan•ta•vno (energetski) i kvalita•vno (funkcionalno) ispunjava• svoju namjenu u prijenosu električne
energije sve do kraja svog životnog vijeka uz propisano održavanje (periodički pregled, redovno
održavanje, revizija, remont).
Starost primarne opreme i uvje• pogona su osnovni parametri koji utječu na troškove redovnog i
interventnog održavanja, jer je starija oprema osjetljivija na kvarove. Za stariju opremu nabava
rezervnih dijelova je uglavnom otežana i u pravilu su troškovi održavanja veći. Većina nadzemnih
vodova (110 kV i 220 kV) su u pogonu od šezdese•h godina prošlog stoljeća, a u pogonu ima i vodova
iz četrdese•h godina prošlog stoljeća.
Prosječni životni vijek VN opreme i građevina u hrvatskoj prijenosnoj mreži prikazan je u tablici 2.5.
Stvarni životni vijek pojedine opreme može bi• manji ili veći od iskazanih prosječnih vrijednos•, što
prije svega ovisi o održavanju i uvje•ma pogona.
Tablica 2.3. Životni vijek VN opreme i građevina u prijenosnoj mreži
Elementi prijenosne mreže Očekivani životni vijek Napomena
prekidači, SMT, NMT,

VN polja (primarna oprema) 33
rastavljači, odvodnici
različitost terećenja i
Energetski transformatori 40
posljedica kvarova
izloženost
Građevine (temelji voda i aparata) 40 nepogodama,utjecaj nove
tehnologije
agresivnost tla i
Vodiči, uzemljivači, metalne konstrukcije 40
atmosfere, održavanje
Energetski kabeli 40 terećenje, kvarovi
rezervni dijelovi i novi

Sekundarni sustavi 15
zahtjevi
Pored kriterija stanja pojedinih objekata i pokazatelja sta•s•ke pogonskih događaja, objek• predviđeni
za zamjenu određuju se i prema isteku životnog vijeka. Za hrvatski sustav karakteris•čna je brojnost
prijenosnih objekata sa starijom životnom dobi. Većina jače umreženih 110 kV i 220 kV postrojenja, te
vodovi koji povezuju konzumna čvorišta i rasklopišta elektrana, stariji su od trideset godina.
Glede staros• pojedine opreme – elemenata u prijenosnoj mreži HOPS-a, stanje na dan 31.12.2012.
godine predočeno je na slijedećim slikama (2.12 i 2.13).
35 35
30 29
30 30 28
Broj 400 kV prekidača (kom.)

25 25
20 20
15 15
10 10
6
4 5
5 5
2
0 0 0
0 0
0-10 11-20 21-30 31-40 >41 0-10 11-20 21-30 31-40 >41
Starost (godina)
Starost (godina)
250 250
223 223
200
200
200 200
Prekidači ukupno (kom.)
150 150
120 129 129
120
100 100
80 80
50 50
28 30 29
4 6 5 2 0 0 0
0 0
0-10 11-20 21-30 31-40 >41 0-10 11-20 21-30 31-40 >41
Starost (godina) Starost (godina)
80
>41
158
31-40
Starost (godina)
207
21-30
130
11-20
281
0-10
0 50 100 150 200 250 300

Broj VN prekidača (kom.)
Slika 2.12. Raspodjela prekidača 400-220-110 kV u HOPS-u po staros• – stanje 31.12.2012.

600 700
610
Duljina 400 kV dalekovoda (km.)
501

485,2 600
500
500
400
399,4
400
300
300
192,2
200 173,2
200
100 91,2
68,6 100
0 0
0-10 11-20 21-30 31-40 >41 0-10 11-20 21-30 31-40 >41
Starost (godina)
Starost (godina)
1800 1800
1680,6 1680,6
1600 Ukupna duljina dalekovoda (km.) 1600
1400 1400
1206,2 1206,2
1200 1200
1000 1000
748,8 748,8
800 800 711,3
711,3
610
600 528,1 600 528,1 485,2 501
399,4
400 400
200 200 173,2 192,2

91,2 68,6
0 0
0 0
0-10 11-20 21-30 31-40 >41 0-10 11-20 21-30 31-40 >41
Starost (godina)
Starost (godina)
45 42,7
1334,5 40
>41
Ukupna duljina kabela (km.)
34,1
35 32,9
31-40 1680,9
Starost (godina)
30
24,1
25
21-30 1902,8
19,7
20
11-20 1050,7 15 13,2

10 7,6
0-10 1611 5,3 4,5
5
0
0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600 1800 2000 0
Ukupna duljina dalekovoda (km.) 0-10 11-20 21-30 31-40 >41
ispod vode
ispod zemlje Starost (godina)
Slika 2.13. Raspodjela vodova, stupova vodova 110-220-400 kV i kabela 110 kV po starostI u prijenosnoj mreži HOPS-a –
stanje 31.12.2012.
2.6. POSTOJEĆE STANJE PRIJENOSNE MREŽE – SHEME

Slika 2.14. Konfiguracija 400 kV i 220 kV mreže krajem 2013. godine

2
DV 110 kV 150/50 mm
DV 110 kV 240/40 mm 2
Prp PrP Siklós KB 110 kV 1000 mm2
Zagreb Osijek
Virovitica
HU B.Manastir
Apatin
D. Miholjac
Belišće
Slatina SRB
Valpovo 4 3 2 TE-TO Osijek

Daruvar
1
PTE
Našice ERNESTINOVO
Ðakovo 3
Cementara Vukovar
Nova
Ðakovo 2
Gradiška Požega
D. Andrijevci Vinkovci
Đakovo
Međurić Sl.Brod
Jankovci
Kapela EVP Šid
Sl.Brod 2 Andrijevci Nijemci
Županja SRB
B.Brod BiH Orašje
Slika 2.15. Mreža 110 kV PrP Osijek krajem 2013. godine

PrP Moravice Vrbovsko

Švarča
Rijeka PrP
Delnice Zagreb
Plase
Pehlin MELINA Pokuplje
Slo Vrata
HE Rijeka Krasica
HE Vinodol HE Gojak
HE
Sušak Lešće
Turnić
Butoniga Matulji TE Rijeka
Crikvenica Oštarije
Tupljak Lovran
VE Vrataruša
Plomin Omišalj
Krk
Dunat Otočac
HE
Senj HE Sklope
Rab
Karlobag
Novalja Lički
Osik
K. Vakuf
Lošinj
PrP Gračac BiH
Split
Pag
Nin Obrovac
Slika 2.16. Mreža 110 kV PrP Rijeka krajem 2013. godine

BiH Bos. Grahovo
EVP Knin (van

pogona)
PrP Rijeka PrP Split
Gračac
RHE HE Đale
VE Pometeno
Obrovac
VELEBIT
Brdo
VE Bruška
Karlobag KONJSKO
Rab
Drniš
Vrboran
Novalja
VE V. Glava
Cu 95
mm2
Cu 9
30 kV 5 mm 2
Vodice
Pag VE Jelinak
Trogir
Slika 2.17. Mreža 110 kV PrP Split krajem 2013. godine – dio 1 (Zadar, Šibenik, Knin)
Peruća
VE Pometeno
Brdo
Dugopolje VE Voštane
Kaštela Meterize
Dujmovača
Vrboran
Slika 2.18. Mreža 110 kV PrP Split krajem 2013. godine– dio 2 (Split)
B. Blato (BIH)
VE Voštane
Dugopolje BiH
Konjsko
Dumovača
Grude
I
Ljubuški
BiH
Čapljina
VE Ponikve BiH
Plat
Slika 2.19. Mreža 110 kV PrP Split krajem 2013. godine – dio 3 (južna Dalmacija)
110 kV mreža
- Zagreb Bjelovar
Rakitje
Ivanić
Ludina Kutina
TUMBRI Mraclin
PrP Zagreb
Zdenčina
Siscia
Rafinerija
PrP Rijeka Željezara Daruvar
Moravice Pokuplje Petrinja

Vrbovsko
Nova
Dubovac Pračno Gradiška
Vrata Glina
TE Sisak Međurić Novska
(35 kV)
Švarča
HE Gojak
EVP Sunja
H. Kostajnica
Oštarije
HE Lešće
Slika 2.20. Mreža 110 kV PrP Zagreb krajem 2013. godine – dio 1 (Karlovac i Sisak)
Formin (SLO) Lenti (HU)
HE Varaždin
Čakovec, Varaždin
Sesvete
Fere
Ferenščica
enščica
1 2
Ludina
Siscia
Slika 2.21. Mreža 110 kV PrP Zagreb krajem 2013. godine-. godine– dio 2 (Zagreb)
Lenti (HU)
Formin (SLO) HE
Varaždin
Čakovec HE HE
Čakovec Dubrava
Prelog
Nedeljanec Koprivnica
Varaždin
Ivanec Virje
Ludbreg
Kneginec
Zabok TE
Jertovec
Bjelovar
Križevci Mlinovac
ŽERJAVINEC
Dugo Selo
110 kV mreža
- Zagreb
Resnik Mraclin Ivanić
Kutina
Ludina
110 kV mreža
- Zagreb
Pračno Siscia
Slika 2.22. Mreža 110 kV PrP Zagreb krajem 2013. godine – dio 3 (Varaždin, Koprivnica, Bjelovar)
3.
ULAZNI PODACI
I
PRETPOSTAVKE
3. ULAZNI PODACI I PRETPOSTAVKE
3.1. OPTEREĆENJA HRVATSKOG EES
3.1.1. Opterećenja EES u prošlos#
Prognoze potrošnje električne energije i karakteris•ka potrošnje važan su element za planiranje

elektroenergetskih mreža i sustava u cjelini. Za planiranje mreža najvažniji je ulazni podatak maksimalno
opterećenje elektroenergetskog sustava i njegovih parcijalnih dijelova jer se u tom pogonskom stanju
generalno pos•žu najveća opterećenja jedinica mreže. S obzirom na prognozirani porast maksimalnog
(vršnog) opterećenja na razini EES vrši se planiranje razvoja prijenosne mreže i dimenzioniranje novih
jedinica mreže (poput presjeka vodiča, instalirane snage transformatora i dr.).
Osim vršnog opterećenja EES i ostale karakteris•ke potrošnje električne energije važan su ulazni
podatak pri planiranju razvoja prijenosne mreže, poput:
• minimalno opterećenje EES: slabo opterećeni dugački visokonaponski vodovi generiraju

značajnu jalovu snagu koja uzrokuje povišenje napona u mrežama. Minimalno opterećenje EES-a
je značajno pri planiranju priključka novih elektrana na mrežu kada se zbog niskog opterećenja
okolnih čvorišta očekuje plasman većeg dijela snage (proizvodnje) elektrane u udaljenije dijelove
mreže;
• maksimalno ljetno opterećenje EES: pojedina područja i regije mogu ima• veće maksimalno
opterećenje lje• nego zimi, kada se obično očekuje pojava maksimalnog opterećenja na razini
EES (primjer su pojedina turis•čka područja, otoci, pojedine TS 110/x kV u Istri, Kvarneru,
Dalmaciji);
• godišnja krivulja trajanja opterećenja: pokazuje trajanje određenih razina opterećenja na razini
EES, daje nam uvid u raspon mogućih opterećenja jedinica mreže, te dijelom i u vjerojatnost
nastanka ozbiljnijih poremećaja u mreži. Maksimalno opterećenje EES i visoka opterećenja
godišnje traju rela•vno kratko što znači da određena jedinica mreže može bi• visoko opterećena
i ugrožena svega nekoliko sa• godišnje. Godišnju krivulju trajanja opterećenja nužno treba uze• u
obzir prilikom probabilis•čkih proračuna mreže i ekonomskih analiza radi određivanja ekonomske
opravdanos• izgradnje novih jedinica mreže.
U planiranju razvoja prijenosnih mreža maksimalno opterećenje EES (mjerodavno za dimenzioniranje

mreže) potrebno je rasporedi• na pojedina područja, odnosno izvrši• prostornu raspodjelu maksimalnog
opterećenja na pojedinačne TS 110/x kV. To se obično vrši na temelju podataka iz prošlos•, odnosno
zabilježenih udjela pojedinačnih TS 110/x kV u vršnom opterećenju pojedinog većeg područja ili sustava
u cjelini, ili na temelju analize distribucijskog konzuma i prognoza porasta istoga (uključujući priključak
novih kupaca). Istodobna opterećenja pojedinačnih TS 110/x kV u trenutku nastanka maksimalnog
opterećenja EES općenito ne odgovaraju maksimalnim neistodobnim opterećenjima •h TS 110/x kV,
pa se u slučaju većih razlika između te dvije razine opterećenja za svaku pojedinačnu TS 110/x kV mora
uradi• dodatna analiza mreže kako bi se u obzir uzelo najnepovoljnije stanje.
Osnovni podaci o kretanju godišnjeg konzuma i vršnog opterećenja hrvatskog EES-a u zadnjih 10 godina
prikazani su već u poglavlju 2.2. na slici 2.9., a usporedba minimalnog i maksimalnog opterećenja
sustava u zadnje 3 godine na slici 2.10. Maksimalno (vršno) opterećenje hrvatskog EES kreće se
trenutno do iznosa od 3200 MW.
Vršno opterećenje hrvatskog EES pos•že se u prosincu ili siječnju, pri čemu je u posljednjem desetljeću
šest puta zabilježeno vršno opterećenje u prosincu, dva puta u siječnju i po jednom u veljači i ožujku.
Vršno opterećenje sustava pos•že se isključivo u vrijeme radnog tjedna, te u razdoblju od 18 do 20
sa•, a često nastaje za vrijeme praznika (24. 12. i 31. 12.). Opterećenja unutar hrvatskog EES značajno
ovise o vanjskoj temperaturi što je očito posljedica korištenja električne energije za grijanje. Toplinska
energija proizvodi se u gradskim toplanama (Zagreb, Sisak, Osijek, Sl. Brod, Varaždin, Virovi•ca,
Vinkovci, Vukovar, Karlovac, Požega, Rijeka), izgaranjem prirodnog plina iz plinskih mreža pri čemu je
veći dio zemlje plinificiran, izgaranjem ogrjevnog drveta i lož-ulja. Trenutak pojave vršnog opterećenja
EES stoga je direktna posljedica pojave izrazito niskih vanjskih temperatura pri čemu su najhladniji
mjeseci u godini upravo prosinac i siječanj. Iz trenutaka pojave vršnog opterećenja u proteklom
desetljeću također možemo zaključi• da se većina električne energije troši u kućanstvima, odnosno
da je udio industrijske potrošnje u vršnom opterećenju rela•vno malen. U posljednjem desetogodištu
vršno opterećenje raslo je prosječnom stopom od 1,8 % godišnje.
Na temelju podataka o oblicima godišnjih krivulja trajanja opterećenja možemo zaključi• da se vršno
opterećenje sustava i visoka opterećenja (iznad 90 % u odnosu na vršno opterećenje) pojavljuju oko
300 sa•/godišnje, odnosno oko 3,5 % ukupnog vremena u godini dana.
Slijedeća nepovoljna karakteris•ka potrošnje električne energije unutar hrvatskog EES je odnos
između maksimalnog i minimalnog opterećenja sustava, prikazan detaljnije tablicom 3.1. Minimalna
opterećenja sustava pos•žu se u razdoblju između travnja i lipnja, u jutarnjim sa•ma najčešće između
3 i 4. Omjer između maksimalnog i minimalnog opterećenja EES se u proteklom desetljeću kretao u
rasponu između 0,34 i 0,40, odnosno u prosjeku od 0,37. Nizak iznos minimalnog opterećenja sustava
upućuje na moguće probleme u kompenzaciji jalove snage (nedostatak kompenzacijskih uređaja u
mreži, ograničen angažman elektrana u razdoblju niskih noćnih i ranojutarnjih opterećenja), te na
pojavu previsokih napona u prijenosnoj mreži koji naprežu ugrađenu visokonaponsku opremu i
skraćuju njenu životnu dob.
Rela•vno kratko trajanje vršnog i visokih opterećenja sustava u godini dana, te nizak omjer između
minimalnog i vršnog opterećenja sustava, upućuje na nepovoljan oblik godišnje krivulje trajanja
opterećenja, budući da ista ima značajan nagib s velikim padom s lijeve strane, te kao takva uzrokuje
povećan rizik ekonomske opravdanos• pojačanja mreže.
Maksimalna ljetna opterećenja hrvatskog EES pos•žu se •jekom srpnja i kolovoza, u prosječnom
omjeru prema maksimalnom zimskom opterećenju od 0,86 u proteklom desetljeću (tablica 3.2).
Omjer između maksimalnih zimskih i ljetnih opterećenja kretao se u promatranom razdoblju između
0,80 i 0,95 s jasnim trendom porasta, što je vjerojatno rezultat ugradnje klima uređaja i povećanog
priljeva turista •jekom ljetnih mjeseci.
Promatrajući organizacijsku podjelu HOPS na če•ri prijenosna područja (PrP) možemo konsta•ra• da
se pojedinačna maksimalna opterećenja svih PrP-a pojavljuju zimi, ali je unutar PrP Rijeka i PrP Split
povećano maksimalno ljetno opterećenje u odnosu na maksimalno zimsko opterećenje, a pojedine TS
110/x kV unutar ta dva PrP-a pos•žu svoje maksimalno opterećenje lje• (na primjer Krk, Dunat, Lošinj,
Crikvenica, Biograd, Komolac, Makarska i dr.).
Tablica 3.1. Maksimalno i minimalno opterećenje hrvatskog EES (1998 – 2012)
Pmax, Pmin (MW) omjer

Godina
Pmax (MW) mjesec Pmin (MW) mjesec Pmin/Pmax
1998. 2585 12 783 6 0,30

1999. 2600 12 809 5 0,31
2000. 2661 1 824 4 0,31
2001. 2796 12 907 5 0,32
2002. 2685 1 923 6 0,34
2003. 2673 12 986 5 0,37
2004. 2793 12 1014 6 0,36
2005. 2900 3 1044 5 0,36
2006. 3036 1 1046 6 0,34
2007. 3098 12 1143 5 0,37
2008. 3009 12 1182 5 0,39
2009. 3120 12 1151 4 0,37
2010. 3121 12 1113 5 0,36
2011. 2970 1 1185 4 0,40
2012. 3193 2 1132 5 0,35
Tablica 3.2. Maksimalna zimska i ljetna opterećenja hrvatskog EES (1998 – 2012)
Pmax (MW) omjer

Godina Pmax ljeto /
zima mjesec ljeto mjesec Pmax zima
1998. 2585 12 1782 8 0,69
1999. 2600 12 1818 8 0,70
2000. 2661 1 1875 8 0,70
2001. 2796 12 1937 8 0,69
2002. 2685 1 2018 7 0,75
2003. 2673 12 2159 8 0,81
2004. 2793 12 2235 7 0,80
2005. 2900 3 2382 7 0,82
2006. 3036 1 2533 7 0,83
2007. 3098 12 2726 7 0,88
2008. 3009 12 2641 6 0,88
2009. 3120 12 2662 7 0,85
2010. 3121 12 2870 7 0,92
2011. 2970 1 2833 7 0,95
2012. 3193 2 2778 7 0,87
Visoki iznos ljetnog maksimalnog opterećenja, odnosno pojava neistodobnih maksimalnih opterećenja
pojedinih TS 110/x kV lje•, ukazuje na potrebu planiranja pojedinih dijelova 110 kV mreže uzimajući
u obzir situaciju ljetnog maksimuma sa svim specifičnos•ma unutar EES za promatrano razdoblje
(očekivano nizak angažman hidroelektrana, remont pojedinih termoelektrana, planirani zastoji
pojedinih prijenosnih vodova radi održavanja i dr.).
3.1.2. Opterećenja pojedinih Prijenosnih područja (PrP)
Budući da je HOPS administra•vno podijeljen na če•ri prijenosna područja - (PrP-a: Zagreb, Rijeka,
Osijek i Split), te da se kasnije u ovom planu pri prostornoj raspodjeli vršnog opterećenja EES na
pojedinačne TS 110/x kV koriste prosječni udjeli PrP-a u vršnom opterećenju EES, u ovom poglavlju
obrađuju se maksimalna opterećenja pojedinih PrP-a i odnos između pojedinačnih maksimalnih
opterećenja PrP-a i EES u cjelini.
Detaljni prikaz i analize opterećenja unutar pojedinačnih PrP-a na temelju mjesečnih izvještaja i u njima
sadržanim podacima moguće je pronaći u pripremnim studijama za izradu Indika•vnog srednjoročnog
plana razvoja [15]. Ovdje će se iznije• samo bitni pokazatelji i zaključci dobiveni predmetnom
analizom.
Promatrajući neistodobna maksimalna opterećenja pojedinih Prijenosnih Područja u prvom desetljeću

ovog stoljeća, te odnos između sume neistodobnih maksimuma PrP-a i vršnog opterećenja EES,
utvrđeno je da je suma neistodobnih maksimuma pojedinih PrP-a vrlo bliska iznosu vršnog opterećenja
EES, a omjer između te dvije veličine kretao se u proteklom desetljeću između 0,99 i 1,03, s prosjekom
od točno 1,00.
Maksimalna opterećenja, stope porasta i udjel svakog pojedinog prijenosnog područja u sumi
neistodobnih maksimalnih opterećenja sustava prikazani su na slici 3.1. Iz prikazanih podataka je
vidljivo da se udjeli pojedinačnih Prijenosnih Područja u sumi neistodobnih maksimalnih opterećenja
PrP-a ne mijenjaju značajnije, pa •me ni• njihovi udjeli u vršnom opterećenju EES, što se kasnije
koris•lo prilikom raspodjele prognoziranog vršnog opterećenja EES u budućnos• na pojedina PrP-a i
čvorišta 110/x kV.
1102 - 1383 MW
2,62 %
377 - 410 MW
43,0 % - 0,01 %
456 - 535 MW 14,1 %

1,44 %
17,5 %
640 - 803 MW
2,02 %
25,4 %
Legenda:
Prijenosno područje Osijek

Kretanje maksimalnog opterećenja
Prijenosno područje Rijeka
Prosječna stopa rasta maksimalnog opterećenja
Prijenosno područje Split
Postotni udjeli u sumi neistodobnih maksimalnih opterećenja
Prijenosno područje Zagreb
Slika 3.1. Prikaz kretanja i prosječne stope rasta maksimalnih opterećenja te postotnih udjela prijenosnih područja u sumi
neistodobnih maksimalnih opterećenja
3.1.3. Prognoza porasta opterećenja EES
Prognoze porasta potrošnje električne energije kao i karakteris•ka potrošnje, među njima i vršnog
opterećenja EES odnosno faktora opterećenja, rezultat su detaljnih analiza kako ostvarenja u prošlos•,
tako i očekivanja za budućnost u pogledu razvoja ekonomije, različi•h sektora, porasta stanovništva,
stambenog prostora i niza drugih faktora. Za potrebe izrade ovog desetogodišnjeg plana razvoja
prijenosne mreže Hrvatske, polazi se od rezultata dostupnih studija koje obrađuju ovu problema•ku,
a prognozirana vršna opterećenja EES u različi•m scenarijima dijele se na pojedina čvorišta 110/x kV
prema metodologiji detaljno opisanoj u •m studijama. Temeljem iznijetog u poglavlju 1. ovog plana,
promatrali su se slijedeći scenariji porasta vršnog opterećenja EES:
• Godišnji maksimum opterećenja prema različi•m analizama (Master plan [3], Strategija energetskog
razvoja RH [1]),
• ljetni maksimum opterećenja u nazivnim godinama,
• godišnji minimum opterećenja u nazivnim godinama.
Za svaki scenarij vršnog opterećenja EES u razmatranim razdobljima planiranja (razdoblje do 2020.
godine, razdoblje nakon 2020. godine) vrši se prostorna raspodjela istoga na Prijenosna područja
prema njihovim prosječnim udjelima zabilježenim u prošlos•. Tako dobivena opterećenja PrP-a dijele
se na opterećenja kupaca napajanih iz 110 kV mreže (direktnih kupaca) i kupaca napajanih iz s.n.
mreže (distribucijskih kupaca). Kompletan postupak je shematski prikazan na slici 3.2.
Prosječni udio
Vršno opterećenje EES Prosječni udio
u Pmax EES
u Pmax EES
(scenarij 1, …, scenarij n)
Prosječni udio Prosječni udio

u Pmax EES u Pmax EES
PrP Osijek PrP Zagreb PrP Rijeka PrP Split

(14.1 %) (43 %) (17.5 %) (25.4 %)
Očekivano Očekivano Očekivano Očekivano

istodobno istodobno istodobno istodobno
opterećenje opterećenje opterećenje opterećenje
Distributivni Distributivni Distributivni Distributivni

Direktni kupci Direktni kupci Direktni kupci Direktni kupci
kupci kupci kupci kupci
Prosječna Prosječni Prosječna Prosječni Prosječna Prosječni Prosječna Prosječni

opterećenja udjeli u Pmax PrP opterećenja udjeli u Pmax PrP opterećenja udjeli u P max PrP opterećenja udjeli u Pmax PrP
TS 110/x Distribucijska
TS 110/x kV područja TS 110/x kV TS 110/x kV
kV
Prosječni
udjeli u Pmax DP
TS 110/x kV
Slika 3.2. Shematski prikaz raspodjele opterećenja na TS 110/x kV

Potrebno je istaknu• da je prognozirani iznos vršnog opterećenja EES, kao i njegove raspodjele na
pojedina čvorišta 110 kV, izvor značajnih nesigurnos• pri planiranju razvoja prijenosne mreže radi
slijedećih razloga:
• nepoznat gospodarski razvoj u budućnos•, kao i struktura BDP-a,
• prognoze potrošnje na temelju različi•h očekivanja (najčešće op•mis•čnih),
• nepoznata struktura potrošnje i ostali bitni parametri,
• nepoznata cjenovna elas•čnost potrošnje i opterećenja,
• nepoznat utjecaj mjera energetske efikasnos•,
• moguća značajna sups•tucija električne energije plinom na određenim područjima,
• nepoznata cijena električne energije u budućnos•,
• moguća pojava novih direktnih kupaca na određenim područjima (poduzetničke zone, terminali,
autoceste i slično),
• nepoznata buduća uklopna stanja s. n. mreže i opterećenja pripadnih TS 110/x kV, i dr.
Vršno opterećenje hrvatskog EES-a u razdoblju 2001. – 2012., te prognoze porasta do 2020. godine
prema referentnom i višem scenariju iz Master plana, te prema Strategiji RH, prikazane su slijedećom
tablicom (3.3). U Strategiji RH ne navodi se prognoza porasta vršnog opterećenja EES po godinama do
2020., već se samo daje iznos prognoze za krajnju 2020. godinu na temelju prognoze porasta potrošnje
i pretpostavljenog faktora iskorištenja od 0.7.
Tablica 3.3. Ostvarenje i prognoza porasta vršnog opterećenja EES do 2020. godine
Ostvarenje Master plan

Strategija-
Godina
Referentni Viši scenarij nacrt (MW)
Pmax (MW)
scenarij (MW) (MW)
2001. 2796 2661 2689

2002. 2685 2701 2757
2003. 2673 2741 2824
2004. 2793 2781 2893
2005. 2900 2820 2962
2006. 3036 2884 3049
2007. 3098 2951 3140
2008. 3009 3021 3235
2009. 3120 3094 3335
2010. 3121 3171 3440
2011. 2970 3230 3527
2012. 3193 3291 3618
2013. 3121 3354 3711
2014. 3417 3806
2015. 3483 3906
2016. 3530 3985
2017. 3580 4069
2018. 3629 4153
2019. 3680 4240

2020. 3731 4329 4767
Promatrajući ostvarenje i prognozu porasta prema [3] uočavamo da je vršno opterećenje raslo blisko
višem scenariju porasta do 2007. godine – slika 3.3. U 2007. godini apsolutna pogreška predviđanja
bila je svega 42 MW više od ostvarenog. Prema tom scenariju porasta opterećenja u konačnoj 2020.
godini pos•ći će se unutar hrvatskog EES vršno opterećenje u iznosu od 4329 MW, što je 40 % više
od pos•gnutog u 2007. godini. Prosječna stopa porasta u razdoblju 2007. – 2020. godina prema tom
scenariju bila bi 2,6 %. Prema scenariju porasta opterećenja preuzetom iz Strategije RH u konačnoj
2020. godini pos•ći će se unutar hrvatskog EES vršno opterećenje u iznosu od 4767 MW, što je 54 %
više od pos•gnutog u 2007. godini. Prosječna stopa porasta u razdoblju 2007. – 2020. godina prema
tom scenariju bila bi 3,4 %.
Ostvarena opterećenja nakon 2007. godine među•m mnogo bolje prate krivulju manjih, referentnih
opterećenja.
3800
3600
3400
Pmax (MW)
3200
3000
2800
2600
2400
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
godina
Ostvarenje
Referentni scenarij
Viši scenarij
Slika 3.3. Prognoza porasta vršnog opterećenja prema [3] i ostvarenje do 2012. godine
U oba viša razmatrana scenarija (viši scenarij iz Master plana i scenarij iz Strategije energetskog razvoja)
stopa porasta vršnog opterećenja vrlo je op•mis•čno prognozirana imajući u vidu slijedeće:
• cijena električne energije u budućnos• će se vjerojatno povećava• pa će je kupci racionalnije
troši•, odnosno djelomično će prilagodi• potrošnju trenutnim cijenama,
• ne očekuje se značajniji razvoj energetski intenzivne industrije,
• u pojedinim područjima plin će sups•tuira• električnu energiju, prvenstveno za potrebe grijanja
prostora,
• proizvodit će se energetski sve efikasniji električni uređaji,

• kupci će bi• s•mulirani kroz mjere energetske efikasnos• na uštede u potrošnji, i dr.
Na temelju prethodno rečenog možemo zaključi• da prijenosna mreža planirana samo na temelju
razmatranih viših scenarija porasta vršnog opterećenja EES u sebi nosi pojedine riskantne inves•cije
koje bi mogle bi• preuranjene ukoliko se ne ostvare prikazane stope porasta vršnog opterećenja EES.
Zbog toga su za svako razmatrano razdoblje izvršene dodatne analize i za referentni scenarij po Master
planu, te probabilis•čke analize kako bi se dobili objek•vniji pokazatelji.
Razvoj prijenosne mreže ovdje definiran odnosi se na pojedina vremenska razdoblja, no potrebno
je ponovno istaknu• plansku povezanost promatranog razdoblja i ostvarenog opterećenja EES-a kao
najvažnijeg parametra za dinamiku izgradnje prijenosnih objekata.
opterećenje prema Strategiji energetskog razvoja RH

4600
4400
4200
4000
Pmax (MW)
3800
3600
3400
3200
3000
2800
2600
2400
.
.
.
.
01
02
03
04
05
06
07
08
09
10
11
12
13
14
15
19
16
17
18
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
godina
Ostvarenje
Referentni scenarij
Viši scenarij
Slika 3.4. Prognoza porasta vršnog opterećenja do 2020. godine prema Master planu i ostvarenje do 2012. godine
Očekivani udjeli pojedinih PrP-a u vršnom opterećenju EES u razmatranim višim scenarijima porasta
opterećenja (2015. i 2020. prema Master planu, te 2020. prema Strategiji RH) prikazani su tablicom
3.4, dok je raspodjela opterećenja u referentnom scenariju prikazana tablicom 3.5.
Tablica 3.4. Udjeli pojedinih PrP u vršnom opterećenju EES do 2020. godine prema višem scenariju
Udio u vršnom opterećenju EES (MW)

PrP
2015. 2020.
(Master plan) Master plan Strategija RH
OSIJEK 551 610 672
RIJEKA 684 758 834
SPLIT 992 1100 1211
ZAGREB 1680 1861 2050
Pmax (MW) 3906 4329 4767
Tablica 3.5. Udjeli pojedinih PrP u vršnom opterećenju EES do 2020. godine prema referentnom scenariju porasta
opterećenja iz Master plana
Udio u vršnom opterećenju EES (MW)

PrP
2015. 2020.
OSIJEK 491 526

RIJEKA 610 653
SPLIT 885 948
ZAGREB 1498 1604
Pmax (MW) 3483 3731
3.2. PRIKLJUČAK KORISNIKA NA PRIJENOSNU MREŽU
3.2.1. Postojeća izgrađenost elektrana unutar hrvatskog EES-a
Električna energija potrebna za podmirenje potrošnje unutar elektroenergetskog sustava proizvodi

se u elektranama, industrijskim energanama, malim distribuiranim izvorima ili se nabavlja iz uvoza
na tržištu električne energije. Unutar elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske velika većina
električne energije proizvodi se u konvencionalnim elektranama (termo, hidro, uključujući i pola
proizvodnje u nuklearnoj elektrani Krško u Sloveniji) pod nadležnošću HEP-Proizvodnje d.o.o. Znatan
dio (ponekad i više od 50 %) potreba za električnom energijom uvozi se po tržišnoj cijeni. Pojedini
veći industrijski kupci električne energije posjeduju vlas•te energane (DINA, Rafinerija na•e Rijeka,
Kombinat Belišće i dr.), a udio malih distribuiranih izvora poput malih hidroelektrana, fotonaponskih
ćelija i sličnog, zanemariv je u ovom trenutku. Posljednjih godina došlo je do intenzivnije izgradnje
vjetroelektrana, pa ih je u sadašnjem trenutku (listopad 2013. g.) na prijenosnu i distribucijsku mrežu
priključeno ukupno 14 VE, s ukupnom instaliranom snagom 254,45 (256,95) MW.
Za planiranje razvoja prijenosne mreže potrebno je poznava• ili pretpostavi• plan izgradnje novih
elektrana unutar elektroenergetskog sustava, odnosno njihove lokacije i snage, te način „dispečiranja“
svih agregata (postojećih i novih) unutar sustava ovisno o hidrološkim stanjima i bilanci istog
(uravnotežen sustav, uvoz snage, izvoz snage). Budući da je plan izgradnje novih elektrana, kao i
dekomisije postojećih, povezan s značajnom nesigurnošću, najčešće se formira više scenarija ovisnih o
izgradnji novih proizvodnih postrojenja. Dodatnu nesigurnost uzrokuje nepoznata dinamika izgradnje
novih vjetroelektrana, te ostalih obnovljivih i distribuiranih izvora električne energije pa nije moguće
sa sigurnošću predvidje• njihove lokacije i snage, kao ni ukupan broj.
Za potrebe studijskih istraživanja za izradu desetogodišnjeg plana razvoja prijenosne mreže formirano
je više scenarija izgradnje novih elektrana unutar elektroenergetskog sustava ovisno o trenutnim
saznanjima, izrađenim studijama i prihvaćenoj Strategiji energetskog razvoja RH. Većinu električne
energije za podmirenje potrošnje unutar hrvatskog EES-a proizvodi HEP-Proizvodnja d.o.o. koristeći
svojih 25 hidroelektrana (tablica 3.7), 4 termoelektrane, te 3 termoelektrane-toplane (tablica 3.8).
Više od polovice ukupne instalirane snage u proizvodnim postrojenjima unutar hrvatskog EES-a nalazi
se u hidroelektranama, što znači da je mogućnost godišnje proizvodnje električne energije značajno
ovisna o hidrološkom stanju promatrane godine. HE Dubrovnik izgrađena je kao zajedničko ulaganje
tadašnjih elektroprivreda u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, a postojeća situacija je takva da jedan blok
proizvodi električnu energiju za hrvatski EES (priključen na 110 kV prijenosnu mrežu), dok drugi daje
svoju proizvodnju u EES BiH (preko direktne veze 220 kV s TS Trebinje). Budući status ove elektrane,
kao i mogućnost izgradnje novih blokova, u ovom trenutku još nije riješen.
Tablica 3.6. Ukupna instalirana snaga elektrana HEP-Proizvodnje d.o.o.
Vrsta elektrane Instalirana snaga (MW)
Akumulacijske HE 1 443 MW
Protočne HE 356.2 MW
Reverzibilne HE 292.8/-256.3 MW
Kondenzacijske TE 1120 MW
Termoelektrane-toplane* 549,5 MW
Tablica 3.7. Hidroelektrane unutar hrvatskog EES-a
Instalirana snaga
Ime hidroelektrane Broj agregata Priključni napon (kV)
(MW)
Protočne HE (356.2 MW)

Rijeka 36 2 110
Miljacka 24 4 35
Golubić 6.5 2 35
Gojak 48 3 110
Varaždin 86.5 2 110
Čakovec 77.4 2 110
Dubrava 77.8 2 110
Akumulacijske HE (1442.1 MW)
Senj 216 3 220 (1 agr.) i 110 (2 agr.)
Sklope 22.5 1 110
Vinodol 84 3 110
Peruča 51.4 2 110
Orlovac 237 3 220
Zakučac 486 4 220 (2 agr.) i 110 (2 agr.)
Dubrovnik 216 2 220 (1 agr.) i 110 (1 agr.)
Đale 40.8 2 110
Kraljevac 46.4 3 110 (2 agr.) i 35 (1 agr.)
Lešće 42 2 110
Reverzibilne HE (292.8 MW / -256.3 MW)
Velebit 276/-240 2 400
Lepenica 1.4/-1.2 1 30
Fužine 4/-4.8 1 35
Buško Blato 11.4/-10.3 3 110
Male HE 16.7 MW
HE biološkog minimuma 3.2 MW
Tablica 3.8. Termoelektrane unutar hrvatskog EES-a
Instalirana snaga
Ime hidroelektrane Broj agregata Priključni napon (kV)
na pragu (MW)
Konvencionalne TE 1120 MW
Plomin 1 98 1 110
Plomin 2 192 1 220
Rijeka 303 1 220
Sisak 1 i 2 396 2 220 (1 agr.) i 110 (1 agr.)
Jertovec 83 2 110
PTE Osijek 48 2 110
Termoelektrane-toplane 549,5 MW
TETO Zagreb 415 6 110
ELTO Zagreb 92.5 4 110 (2 agr.) i 30 (2 agr.)
TETO Osijek 42 1 110
Nuklearne elektrane 348 MW
NE Krško* 696 MW 1 400
* HEP je suvlasnik polovice elektrane (348 MW)
Konvencionalne TE na ugljen, mazut, ekstra lako loživo ulje i prirodni plin unutar hrvatskog EES-a
prikazane su tablicom 3.8. HEP je vlasnik i polovice nuklearne elektrane Krško, te raspolaže njenom
snagom u iznosu od 348 MW na pragu.
Vjetroelektrane priključene na prijenosnu i distribucijsku mrežu u RH prikazane su u sljedećim

tablicama. Odlika im je promjenljiva proizvodnja, s većim varijacijama na mjesečnoj razini. Dosadašnja
iskustva, relevantna za izgrađenost i pogon prijenosne mreže te vođenje sustava, pokazuju da njihova
integracija dovodi do povremeno značajnije proizvodnje električne energije na dnevnoj razini unutar
hrvatskog EES , no uz povećane potrebe za ak•vacijom sekundarne i tercijarne rezerve u sustavu, te
povremeno nisku ukupnu proizvodnju (angažman) is•h.
Tablica 3.9. Vjetroelektrane unutar hrvatskog EES (priključak na prijenosnu mrežu – stanje listopad 2013.)
Naponska razina priključka

Vjetroelektrana Instalirana snaga (MW)
(kV)
Vrataruša 42 110
ZD 2 18 110
ZD 3 18 110
Kamensko (ST1-2) 20 110
Jelinak 30 110
Pometeno brdo* 17,5 (20) 110
Ponikve 34 110
Voštane (ST1-1) 20 110
UKUPNO 199,5 (202) MW
* VE Pometeno Brdo se nalazi u Kvo" s odobrenom priključnom snagom od 20

MW, a u ovom trenutku je u pogonu s 17,5 MW
Tablica 3.10. Vjetroelektrane unutar hrvatskog EES-a (priključak na distribucijsku mrežu – stanje listopad 2013.)
Naponska razina priključka

Vjetroelektrana Instalirana snaga (MW)
(kV)
Ravna 5,95 10
Trtar Krtolin 11,2 30
Orlice 9,6 30
Crno brdo 10 10
ZD 4 9,2 10
ZD 6 9 35
UKUPNO 54,95
3.2.2. Zahtjevi za priključak: objek• TS 110/x kV u planu HEP – ODS-a
U razdoblju pripreme za izradu ovog plana, postojeći i novi korisnici mreže dostavili su HOPS-u svoje
planove priključenja objekata na prijenosnu mrežu. Plan izgradnje novih TS 110/x kV nominiran od
strane HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o. prikazan je u sljedećim tablicama.
Trenutno se gradi osam novih TS 110/x kV uz odgovarajući priključak na 110 kV mrežu. U razdoblju
od 2014. do 2020. godine HEP – ODS planira izgradnju još 15 novih TS 110/x kV, dok se u razdoblju od
2020. do 2023. godine planira izgradi• dodatnih 12 TS 110/x kV.
Tablica 3.11. Objek! HEP – ODS-a u fazi gradnje
Instalirana snaga
Naziv TS 110/x kV Prijenosni omjer (kV)
transformacije /MVA)
Ferenščica 110/10(20) 2x40
Sesvete 110/10(20) 2x40
Kneginec 110/20/10(20) 2x20
Kutina 110/10(20) 1x20
Tupljak 110/20 1x40
Funtana 110/20 2x20
Turnić 110/10(20) 2x40
Srđ 110/10(20) 2x40

Tablica 3.12. Objek• HEP – ODS-a nominirani za priključak na prijenosnu mrežu (planirano za izgradnju
u razdoblju 2014. - 2020. godine)
Instalirana snaga
Medulin 110/20 2x20
Zamet 110/10(20) 2x40
Ploče 110/10(20) 2x20
Terminal TTTS 110/10(20) 2x20
Zadar - Istok 110/10(20)/35 2x40
Primošten 110/10(20) 2x20
Vodice 110/10(20) 2x20
Cvjetno naselje 110/10(20) 2x40
Mavrinci 110/20 2x40
Kaštela 2 110/10(20) 2x20
Poličnik 110/10(20) 2x20
Podi 110/10(20) 2x20
Zamošće 110/10(20) 2x20
Sisak 2 110/10(20) 2x40
Ražine 110/10(20) 2x20
Turnić 110/10(20) 2x40
Srđ 110/10(20) 2x40

Tablica 3.13. Objek• HEP – ODS-a nominirani za priključak na prijenosnu mrežu (planirano za izgradnju
Instalirana snaga
Savska 110/10(20) 2x40
Novi Marof 110/10(20) 2x20
Mursko Središće 110/20(10) 2x20
Ludina 110/20 2x20
Lipik 110/20 2x20
Nemetin 110/10/20 2x20
Novigrad 110/20 2x20
Novi (Novi Vinodolski) 110/20 2x20
Brodogradilište 110/10(20) 2x40
Hrv. Kostajnica 110/20 20
Smiljan 110/10(20) 2x20
Senj 110/10(20) 2x20
Izgradnja ukupno 27 novih TS 110/x kV sa odgovarajućim priključcima na 110 kV prijenosnu mrežu

predstavlja značajna inves•cijski plan za kojeg izvori sredstava financiranja u trenutku izrade ovog
Plana postojećim zakonodavnim rješenjima nisu definirani.
Iz tog su razloga svi objek• iz zahtjeva HEP-ODS-a (osim onih koji su trenutno u gradnji za koja su potrebna
sredstva osigurana ugovorima) za priključenje na prijenosnu mrežu u sljedećem desetogodišnjem
razdoblju prikazani u odgovarajućim shemama mreže kao opcije.
3.2.3. Zahtjevi za priključak: objek• TS 110/x kV u planovima kupaca
Podaci o zahtjevima kupaca za priključak njihovih planiranih objekata na prijenosnu mrežu prikazani
su u sljedećoj tablici. Navedeni objek• imaju različite statuse u pogledu izrade Preliminarne analize
priključka na prijenosnu mrežu (PAMP), Elaborata op•malnog tehničkog rješenja priključka (EOTRP),
upisa u županijske prostorne planove, te ishođenja lokacijske i građevinske dozvole.
Tablica 3.14. TS 110/x kV kupaca nominirani za priključak na prijenosnu mrežu (planirano za izgradnju
u razdoblju 2014. - 2020. godine
Naziv kupca Prijenosni omjer (kV) Predviđena godina izgradnje Priključna snaga (MW)
Kisikana 110/x 2014 g. 6
TPC Mejaši 110/x 2015 g. 22
Drvenjača d.d. Fužine 110/6 2014-2017. g. 10
Calcit d.o.o. 110/20 2x20
Tvornica kalcitnih punila - Gospić 110/x 2014-2017. g. 18
DIV d.o.o. 110/10/20 2x20
Tvornica vijaka – Knin 110/x 2014-2017. g. 20
HŽ – EVP Horvati 110/25 2014-2020. g. 20
HŽ – EVP Draganić 110/25 2014-2020. g. 18
HŽ – EVP Katići 110/25 2014-2020. g. 18
Lipik glass d.d. 110/10(20) 2x20
Tvornica stakla – Lipik 110/x 2017-2020. g. 18
Vetropack d.o.o.
Tvornica stakla - Straža 110/x 2017-2020. g. 11
ABS Sisak 110/x 2020 g. 48,3

Tablica 3.15. TS 110/x kV kupaca nominirani za priključak na prijenosnu mrežu (planirano za izgradnju
u razdoblju 2021 - 2023 (25). godine)
Naziv kupca Prijenosni omjer (kV) Priključna snaga (MW) Priključna snaga (MW)
HŽ – EVP Osijek 110/25 20 6
HŽ – EVP Dujmovača 110/25 20 22
HŽ – EVP Sadine 110/25 20 10
HŽ – EVP Dolac 110/25 20 2x20
HŽ – EVP Prgomet 110/25 20 18
HŽ – EVP Žitnić 110/25 20 2x20
HŽ – EVP Knin 110/25 20 20
RZ Novska 110/25 2014-2020. g. 20
Grad Novska 110/x 12 18
RZ Prgomet 110/25 2014-2020. g. 18
Općina Prgomet 110/x 20 2x20
Fassa Brčić 110/x 2017-2020. g. 18
Tvornica vapna i žbuke - Obrovac 110/x 21,5
Adria LNG d.o.o. LNG Terminal

110/x 43,4 11
za ukapljeni plin - Omišalj
INA RNR 110/x 50 48,3

3.2.4. Zahtjevi za priključak novih elektrana izuzev vjetroelektrana
U pripremi podloga za izradu ovog plana HEP – Proizvodnja i ostali Inves•tori su dostavili popis
planiranih elektrana koje namjeravaju izgradi• do 2023. godine.
Tablica 3.16. Planirane elektrane za priključak na prijenosnu mrežu (planirano za izgradnju

Instalirana snaga Naponska razina

Elektrana Priključna snaga (MW)
(MW) priključka (kV)
BE-TO Koprivnički Ivanec 18 110 6
EL-TO 140 110 22
TE Sisak C 235 220 10
KKE Slavonski Brod 575 400 2x20
KKE Osijek 446 400 18
TE Plomin C 474,7 400 2x20
TE Belišće 150 110 20
HE Zaprešić (Podsused) 42,7 110 20
HE Ombla 68,5 110 18
HE Dubrovnik 2 304 220 18
HE Kosinj 30 110 2x20
UKUPNO 2483,9 MW
Tablica 3.17. Planirane elektrane za priključak na prijenosnu mrežu (planirano za izgradnju

Instalirana snaga Naponska razina priključka

Elektrana Priključna snaga (MW)
(MW) (kV)
CCGT Miklavlje (Miklavija LCD) 100 110 18
HE Prečko 42 110 2x20
HE Senj2 360 220 20
TE Rijeka 500 220 20
TE Ploče 800 400 18
RHE Korita 600 400 18
VHS Osijek 64,5 110 2x20
UKUPNO 2466,5 MW
Trenutni stupanj pripremljenos• dokumentacije za izgradnju i priključak na prijenosnu mrežu gore

navedenih projekta nije na visokoj razini, te za većinu njih nedostaje određena dokumentacija od
studija utjecaja na okoliš, do lokacijskih i građevinskih dozvola. Stoga su svi ovi objek• u shemama
planiranog razvoja prijenosne mreže prikazani kao opcije.
3.2.5. Zahtjevi za priključak vjetroelektrana
Posljednjih godina HOPS je zaprimio velik broj zahtjeva za priključak novih vjetroelektrana, ukupne
snage veće od 2000 MW. S obzirom na veličinu i karakteris•ke hrvatskog elektroenergetskog sustava,
posebno u pogledu mogućnos• sekundarne regulacije, procijenjeno je da trenutno nije moguće
integrira• VE ukupne priključne snage više od 400 MW (kvota). HOPS stoga predlaže korake (mjere)
koje je potrebno ostvari• radi povećanja kvote VE detaljnije prikazane u poglavlju 2.4.2.
U postojećem tretmanu priključaka planiranih VE na prijenosnu mrežu razlikuju se dvije osnovne

kategorije:
1. VE koje su unutar kvote od 400 MW.
2. ostale VE (s izdanim PEES, s revidiranim PAMP-om, one koje su se javile na poziv za izradu Plana).
Potrebno je naglasi• da ovdje prikazan plan priključenja VE ne predstavlja konačnu dinamiku njihove
izgradnje i priključka na prijenosnu mrežu, budući da o Inves•torima ovisi kako će dalje razvija•
projekt.
HOPS će u budućnos•, zajedno s mjerodavnim ins•tucijama (HERA, MINGO), i dalje radi• na potrebnim
ak•vnos•ma za povećanje kvote VE te njihovoj ubrzanoj integraciji u elektroenergetski sustav.
Priključak VE u ovom Planu predviđen je uglavnom primjenom principa zonskog priključka. Zonski
priključak predviđa formiranje jednog novog mrežnog čvora 400(220)/110 kV na ograničenom području
koje obuhvaća nekoliko VE sa osnovnom zadaćom prihvata (priključenja) svih obuhvaćenih VE. Način
formiranja takve zone i financijske obveze inves•tora u VE bit će definirani novom Uredbom Vlade
RH o uvje•ma priključenja i izdavanja energetskih suglasnos• (obveza Vlade prema čl. 32. Zakona o
energiji) koja je u trenutku izrade ovog Plana u izradi, što je nužan uvjet za njihovo formiranje. Ako
do toga ne dođe ili bude drugačije definiranomora• će se mijenja• navedena koncepcijapriključenja
novih elektrana, što će se moći učini• tek pri donošenju novog desetogodišnjeg plana.
Prema prikazanim pretpostavkama, uz postojeće VE ukupne snage 254,45 (256,95) MW do 2020. godine
očekuje se izgradnja i preostalih VE iz sadašnje kvote ukupne snage 143,05 MW. Opcija izgradnje novih
VE do ukupne instaliranje snage u sustavu od 1200 MW (800 MW novih kapaciteta) sukladno Strategiji
energetskog razvitka RH ovisi o rješavanju problema raspoložive sekundarne regulacije unutar sustava
(detaljnije prikazane u poglavlju 2.4.2). Priključenje ovih VE detaljnije je prikazano na odgovarajućim
shemama mreže.
Tablica 3.18. Planirane vjetroelektrane za priključak na prijenosnu mrežu (planirano za izgradnju

u razdoblju 2014. - 2020. godine, VE koje su ušle u kvotu)
Instalirana snaga Naponska razina priključka

Elektrana
(MW) (kV)
Rudine 35 110
Obrovac-Zelengrad (faza I) 42 110
Ogorje 44 110
Velika glava, Bubrig, Crni vrh 43 110
UKUPNO 164 MW
Trenutni stupanj pripremljenos• dokumentacije za izgradnju i priključak na prijenosnu mrežu gore

navedenih projekta nije na visokoj razini, te za većinu njih nedostaje određena dokumentacija od
studija utjecaja na okoliš, do lokacijskih i građevinskih dozvola. Stoga su svi ovi objek• u shemama
planiranog razvoja prijenosne mreže prikazani kao opcije.

u razdoblju 2014. - 2020. godine, VE koje nisu u kvo!)
Instalirana snaga
Elektrana
(MW)
Boraja II 45
Brdo-Umovi 127,5
Bruvno 45
Čemernica 43,5
Ćućin 27
Glunča 22
Goli 72
Katuni 39
Konavoska brda 120
Korlat 58
Kozjak 36
Krš Pađane 142
Lukovac 48
Mazin (Bruvno 2A) 45
Mazin 2 20
Obrovac-Zelengad faza II 12
Instalirana snaga
Elektrana
(MW)
Orlić 16
Opor 33
Orljak 42
Otrić-Dalekovod 20
Pusto polje-Lisac 82,5
Ravno Vrdovo 98
Ripenda 18
Rust 120
Senj 156
ST31-2 Visoka Zelovo 33
Udbina 120
Uništa 16
Voštane-Dalekovod 27
Vrataruša faza II 24
Vučipolje 82
ZD 2P 48
ZD 3P 33
ZD 6P Popina 45
Zelovo 44
Žujino polje 80
UKUPNO 2039,5 MW

u razdoblju 2021. - 2023. godine, VE koje nisu u kvo•)
Elektrana Instalirana snaga (MW)
Tovarnik 80
3.2.6. Revitalizacija i povećanje instalirane snage postojećih elektrana
HEP – Proizvodnja ima namjeru revitalizira• pojedine hidroelektrane te im na taj način poveća•
instaliranu snagu. Plan revitalizacije hidroelektrana iz srpnja 2013. godine prikazan je u sljedećim
tablicama.
HEP – Proizvodnja traži da se osiguraju preduvje• u prijenosnoj mreži za punu angažiranost

revitaliziranih hidroelektrana u iznimno povoljnim hidrološkim okolnos•ma i mogućoj maksimalnoj
proizvodnji is•h.
Tablica 3.21. Planirane hidroelektrane za revitalizaciju (planirano za razdoblje 2014. - 2020. godine)
Instalirana snaga Instalirana snaga nakon

Elektrana
(MW) revitalizacije (MW)
HE Senj 216 240
HE Zakučac 486 538
HE Dubrovnik 216 252
HE Varaždin 94 105
UKUPNO 1012 1135
3.2.7. Izlazak iz pogona postojećih elektrana
Unutar planskog razdoblja do 2023. godine pojedini proizvodni blokovi postat će zastarjeli i/ili
neekonomični pa će izaći iz pogona. Plan dekomisije postojećih blokova, prema sagledavanjima HEP –
Proizvodnje iz srpnja 2013. godine, prikazan je u sljedećim tablicama. Konačna odluka o dekomisijama
ovisi o upravi HEP d.d.
Tablica 3.22. Planirani blokovi za dekomisiju (planirano za razdoblje 2014. - 2020. godine)
Dekomisija
Elektrana
(MW)
TE Sisak A
TE Plomin A
EL-TO Zagreb blok A
TE Rijeka *
UKUPNO 308,3 (611,3) *
* uvjetna dekomisija, ovisno o preostalim sa!ma rada i potrebi osiguranja tercijarne usluge sustavu.
Ovisno i o toplinskom konzumu.
Tablica 3.23. Planirani blokovi za dekomisiju (planirano za razdoblje 2021. - 2023. godine)
Dekomisija
Elektrana
(MW)
KTE Jertovec KB A i KB B *
EL-TO Zagreb blok H i J *
TE-TO Osijek PTA A i B *
UKUPNO
UKUPNO 169,8 *
* uvjetna dekomisija, ovisno o preostalim sa•ma rada i potrebi osiguranja tercijarne usluge sustavu. Ovisno i o
toplinskom konzumu.
Napomena: Vrijednos• snaga pojedinih elektrana predviđenih za dekomisiju, kao i godine dekomisije, nisu u gornjim
tablicama prikazane temeljem pravilnika o poslovnoj tajni u HEP-Proizvodnji d.o.o. (Bilten broj 281); u svim provedenim
analizama su te snage i godine uzimane u obzir.
3.3. EKONOMSKI PARAMETRI PRI PLANIRANJU RAZVOJA
Elektroenergetski sustav ima zadaću opskrbi• kupce kvalitetnom električnom energijom uz propisanu
sigurnost. I pored toga što je cilj neprekidna opskrba kupaca električnom energijom, situacije kod
kojih dolazi do poremećaja s opskrbom nije moguće uvijek izbjeći. Uz saznanje da ponekad ipak dolazi
do problema s opskrbom, cilj je kod svakog planiranja razvoja prijenosne mreže sves• broj •h situacija
i njihovo trajanje na najmanju moguću mjeru. Mjera koja izražava razinu sigurnos• opskrbe kupaca
električnom energijom, odnosno količinu neisporučene energije u EES-u naziva se LOLP (eng. Loss of
Load Probability). Uvođenjem parametra koji se zove trošak neisporučene električne energije, a koji
se izražava u novčanim jedinicama po kWh, regulira se odnos između neisporučene energije, odnosno
troškova koji nastaju zbog toga, i rezerve snage u EES-u, odnosno troškova koje izaziva veća rezerva
snage, te kapaciteta prijenosnih veza koji u određenim, više ili manje vjerojatnim pogonskim stanjima
mogu uzrokova• nemogućnost opskrbe dijela kupaca. U modelima se dakle traži minimum ukupnih
troškova. Što je vrijednost jediničnih troškova neisporučene el. energije viša, sustav se prisiljava na
veću rezervu snage i jače prijenosne veze, i obratno.
Iznos jediničnih troškova neisporučene električne energije (€/kWh) je vrijednost koju je vrlo teško, ili
bolje rečeno nemoguće egzaktno odredi•. Ne postoji neka opće prihvaćena metoda za određivanje
•h troškova. Od zemlje do zemlje procjena •h troškova je različita. Visina •h troškova ovisi o mnogo
faktora. Jedan od njih je struktura potrošnje, odnosno •p kupca kome je reducirana ili prekinuta
opskrba. Nadalje, troškovi ovise o količini te neisporučene energije, a isto tako i o trajanju prekida
isporuke. Iz samo ovih nekoliko navedenih detalja je očito da su troškovi ili štete zbog neisporučene
električne energije prak•čno različi• za svaki •p kupca. Stoga je vrlo teško korektno odredi• troškove
koje izaziva 1 neisporučeni kWh na razini cijelog sustava. Budući da je iznos troškova neisporučene
električne energije povezan s velikom dozom nesigurnos•, taj parametar je najčešće predmet analize
osjetljivos•.
U proračunima i simulacijama izvršenim unutar ovog plana koris•la se vrijednost jediničnog troška
neisporučene električne energije od 3 €/kWh, što je veličina koja odgovara omjeru između BDP
Republike Hrvatske i ukupno isporučene električne energije proteklih godina.
Metoda koja se koris• za ekonomsku analizu razvoja prijenosne mreže zasniva se na usporedbi između
dobitaka od izgradnje novog objekta (voda, transformatora) i inves•cijskih troškova u njegovu izgradnju.
Budući da postoji nekoliko kategorija troškova u EES-u koji nastaju različitom dinamikom, a da bi ih bilo
moguće uspoređiva•, sve troškove je potrebno sves• na is• vremenski trenutak (na is• datum). Radi
toga se definira datum svođenja (odnosno diskon•ranja). Diskon•ranje se vrši s jedinstvenom stopom
za sve kategorije troškova.
Iznos diskontne stope ima određeni utjecaj (nekad manji, nekad veći) na rezultate proračuna. U
slučajevima gdje se uoči znatan utjecaj veličine diskontne stope, potrebno je napravi• proračun
za nekoliko različi•h vrijednos•, odnosno proves• analizu osjetljivos• na veličinu diskontne stope.
Ekonomska analiza razvoja prijenosne mreže u ovom radu provedena je za vrijednost diskontne stope
od 8 %.
Jedinične cijene visokonaponske opreme, kao i procjena visine svake pojedinačne inves•cije u pojačanje
mreže, detaljno su analizirane u studijskim podlogama za izradu ovog plana. Stvarne troškove izgradnje
objekata prijenosne mreže moguće je odredi• tek provedbom javnog natječaja za izgradnju svakog
pojedinog objekta (uključujući i troškove otkupa zemljišta), pa su troškovi prikazani u ovom planu
samo indika!vni i služe radi grube procjene potrebnih inves!cija. Uz veće jedinične cijene opreme
rastu i ukupni troškovi izgradnje svakog pojedinačnog objekta.
3.4. SCENARIJI PRORAČUNA
Sukladno iznesenom u poglavlju 1, definirani su scenariji planiranja ovisni o analiziranom vremenskom

razdoblju, prognozi vršnog opterećenja EES, planu izgradnje novih elektrana i planovima priključaka
ostalih korisnika mreže, hidrološkim stanjima i pravcima uvoza električne energije (snage). Velik broj
scenarija detaljno je analiziran unutar [15], dok su za izradu ovog plana izvršene dodatne analize i
kontrole s obzirom na zadnje dostavljene planove korisnika mreže.
4.
PLAN RAZVOJA I IZGRADNJE
OBJEKATA U SREDNJOROČNOM
RAZDOBLJU
4. PLAN RAZVOJA I IZGRADNJE OBJEKATA U SREDNJOROČNOM

RAZDOBLJU
4.1. RAZDOBLJE 2014. – 2020. GODINA
4.1.1. Nužne inves!cije u prijenosnu mrežu
Nužne inves•cije u prijenosnoj mreži odnose se na udovoljavanje zah•jevane razine sigurnos• i

pouzdanos• opskrbe, rješavanju problema•ke visokih iznosa napona u 400 kV mreži, povećanje
prijenosne moći / zamjena dotrajalih vodiča postojećih prijenosnih vodova.
Ove inves•cije se financiraju iz inves•cijskog plana HOPS-a.
1. Inves•cije u zadanom razdoblju svrstane su u če•ri kategorije ovisno o priorite•ma:

A Priključak TS 110/x kV koje su trenutno u fazi izgradnje
B Inves•cije I stupnja prioriteta
C Inves•cije II stupnja prioriteta
D Inves•cije III stupnja prioriteta
U nastavku se kratkim tekstualnim opisima prikazuju pojedine nužne inves•cije u prijenosnu mrežu.
A Priključak TS 110/x kV koje su trenutno u fazi izgradnje
U proteklom je razdoblju započela izgradnja novih TS 110/x kV pri čemu je HOPS preuzeo obavezu
izgradnje ili završetka izgradnje visokonaponskih (110 kV) dijelova postrojenja i priključka na prijenosnu
mrežu. Radi se o sljedećim TS: Ferenščica, Sesvete, Kneginec, Ku•na, Tupljak, Funtana, Turnić, Srđ.
Navedene transformatorske stanice izgrađuju se temeljem dosadašnjih trogodišnjih planova razvoja

HEP – ODS-a i HOPS-a, u cilju povećanja sigurnos• opskrbe kupaca na distribucijskoj mreži i priključka
novih kupaca.
Udjeli HOPS-a u izgradnji novih TS odnose se na izgradnju 110 kV postrojenja u GIS ili AIS izvedbi i
priključnih nadzemnih ili kabelskih vodova 110 kV.
TS Ferenščica (110 kV postrojenje) gradi se u GIS izvedbi, a na mrežu će bi• povezana kabelskim
uvodom/izvodom KB 110 kV TETO – Trpimirova. U kasnijoj fazi predviđeno je polaganje paralelnog
kabela 110 kV TETO – Ferenščica 2, nakon što TS Ferenščica preuzme napajanje dijela opterećenja
kupaca u istočnom dijelu Zagreba.
TS Sesvete (110 kV postrojenje) gradi se u GIS izvedbi, a na mrežu će bi• povezana kabelskim uvodom/
izvodom DV 110 kV Resnik - Žerjavinec.
TS Kneginec (110 kV postrojenje) izgrađuje se u AIS izvedbi, a TS se na mrežu 110 kV povezuje uvodom/
izvodom DV 110 kV HE Čakovec – Varaždin.
TS Ku•na gradi se radi lošeg stanja u postojećoj TS Ku•na iz koje se napaja Petrokemija Ku•na, a gradi
se u GIS izvedbi uz postojeće rješenje priključka na mrežu. U istu se ugrađuju i novi transformatori za
napajanje distribucijskog konzuma.
TS Tupljak predviđena je za izgradnju u otvorenoj izvedbi, a priključak na 110 kV mrežu već je izgrađen
uvodom/izvodom DV 110 kV Plomin – Pazin u TS Tupljak.
TS Funtana kraj Poreča gradi se u AIS izvedbi a na mrežu se povezuje uvodom/izvodom DV 110 kV
Poreč – Rovinj.
Nova TS Turnić na riječkom području bi• će u GIS izvedbi, a kabelski će se poveza• u 110 kV mrežu
prema TS Pehlin (dva kabela) i TS Sušak.
Nova TS Srđ, kao dio programa Dubrovnik, gradi se u GIS izvedbi, a na mrežu se povezuje uvodom/
izvodom jednog voda 110 kV između TS Plat i TS Komolac.
Potrebno je spomenu• da se uskoro očekuje i puštanje u pogon novoizgrađene 220 kV TS 220/110 kV

Plat koja trenutno radi u pokusnom radu na 110 kV.
B Inves•cije I stupnja prioriteta
Kao inves•cije prvog stupnja prioriteta označena su pojačanja mreže koje je potrebno kratkoročno
ostvari• radi ostvarenja N-1 kriterija, te otklanjanja uočenih nedostataka u pogonu prijenosne mreže
ili tehničkih neispravnos•.
Radi sanacije nepovoljnih naponskih okolnos• na južnom kraku 400 kV mreže predviđa se ugradnja
kompenzacijskog uređaja 150 Mvar priključenog na 400 kV mrežu u TS Konjsko. Predmetnom
inves•cijom se navedeni problem zadovoljavajuće rješava.
Nakon puštanja u pogon DV 2x400 kV Ernes•novo – Pecs, zbog pojave previsokih napona na sabirnicama
400 kV u TS Ernes•novo, potrebno je ugradi• kompenzacijski uređaj 150 Mvar priključen na 400 kV
sabirnice TS Ernes•novo.
U oba slučaja predviđena je ugradnja SVC postrojenja (sta•čki Var kompenzator) u pojednostavljenoj
izvedbi bliskoj •ristorski upravljivoj prigušnici, kako bi se radi velikih varijacija napona u dvije kri•čne
TS ostvarila mogućnost fine regulacije, te izbjegla česta uklapanja i isklapanja mehanički upravljive
prigušnice (čes• problemi u pogonu i povremena oštećenja opreme kod postojećeg takvog uređaja na
110 kV razini u TS Ernes•novo).
Moguća zagušenja u prijenosnoj mreži 110 kV na potezu HE Senj – Crikvenica - Vinodol moguće je riješi•
ugradnjom transformatora 220/110 kV, 150 MVA s kosom (poprečnom) regulacijom, tj. s mogućnošću
regulacije tokova djelatne snage, u HE Senj, umjesto sadašnjeg starog mrežnog transformatora kojem
je životni vijek na isteku i čija je zamjena neophodna. Izgradnju novog DV 2x110 kV na potezu HE
Senj-Crikvenica je moguće tada znatno odgodi•, sve do iza 2020. godine. Predmetnom inves•cijom
rasterećuju se ugrožene dionice 110 kV mreže, te se omogućava povećanje snage HE Senj i eventualno
priključak novih vjetroelektrana na području između Senja i Crikvenice.
Na temelju izvršenih analiza utvrđeno je da će unutar razmatranog vremenskog razdoblja, a

prvenstveno ovisno o porastu potrošnje/opterećenja kupaca na području Krka, Cresa i Lošinja, bi•
potrebno zamijeni• podmorsku i podzemnu dionicu nadzemno-kabelskog voda Crikvenica – Krk, te mu
poveća• prijenosnu moć. Pri tom je materijal i presjek kabela potrebno uskladi• s prijenosnom moći
odgovarajuće nadzemne dionice (Al/Č 240/40 mm2, 120 MVA). Za podmorsku dionicu predviđeno je
polaganje trožilnog kabela Cu 630 mm2. Ukoliko se zadrži postojeća kabelska dionica između Crikvenice
i Krka koja ograničava prijenos DV-KB 110 kV Crikvenica – Krk na 70 MVA, ispadom DV-KB 110 kV
Melina – Omišalj pri visokim ljetnim opterećenjima otoka Krka, Cresa i Lošinja, a uz planirani porast
opterećenja kupaca na otoku Krku moglo bi doći do preopterećenja veze Crikvenica – Krk, a •me i
do lančanog preopterećenja veze Krk – Rab što bi uzrokovalo prekid napajanja Krka, Cresa i Lošinja
pri kri•čnom ispadu. Razlog za zamjenu podmorske dionice ovog voda je i njezina starost odnosno
tehnička dotrajalost.
Zamjena podmorske kabelske dionice DV-KB 110 kV Dugi Rat – Nerežišće (Pos•ra) I nužna je radi
tehničke neispravnos• u kojoj se ista nalazi. Radi oštećenja kabela došlo je do curenja ulja. Kako
sanacija nije uspjela, nužna je kompletna zamjena tog kabela, odnosno polaganje novog u duljini od
oko 8 km.
Vod Mraclin – Ivanić ugrožen je prema kriteriju N-1, a nije ga moguće rastere•• preraspodjelom
angažmana elektrana unutar EES. Njegovim ispadom također dolazi do nedozvoljenih naponskih
prilika u TS Ivanić. Imajući u vidu procjenu troškova mogućih pojačanja mreže, kao tehno-ekonomski
op•malno rješenje nameće se izgradnja novog DV 2x110 kV (duljine oko 3 km) kojim bi se postojeći
vod 110 kV Mraclin – EVP Ludina uveo u TS Ivanić, i •me stvorila paralela postojećem kri•čnom vodu.
Nakon realizacije ove inves•cije postojeći vod Mraclin – Ivanić znatno se rasterećuje, dok 110 kV veza
od Siska preko Ku•ne i Ludine nije znatnije opterećena. Kriterij (n-1) je zadovoljen u promatranom
dijelu mreže, a nestaju i problema•čne naponske prilike pri neraspoloživos• voda Mraclin – Ivanić
1. Uvod/izvod DV 110 kV Mraclin – EVP Ludina u TS Ivanić donosi značajne uštede u troškovima
neisporučene električne energije neovisno o hidrološkim scenarijima. Sva ograničenja na postojećem
vodu 110 kV Mraclin – Ivanić •me se u potpunos• otklanjaju, a povećanje njegove prijenosne moći
kroz revitalizaciju se može odgodi•. Pripadni prosječni indeks profitabilnos• iznosi 10,76 za višu stopu
porasta opterećenja, odnosno 6,03 za scenarij referentne stope porasta opterećenja, što znači da je
razmatrana inves•cija visoko ekonomski opravdana.
C Inves•cije II stupnja prioriteta
Kao inves•cije drugog stupnja prioriteta označena su pojačanja mreže koje je potrebno kratkoročno i
srednjoročno proves• radi ostvarenja N-1 kriterija i povećanja sigurnos• napajanja kupaca.
Unutar razmatranog vremenskog presjeka potrebno je ugradi• treći transformator 220/110 kV u TS

Konjsko. Točna dinamika ugradnje trećeg transformatora u TS Konjsko ovisi o porastu opterećenja
tog dijela EES i izgradnji vjetroelektrana unutar PrP Split te njihovog angažmana •jekom visokih
opterećenja razmatranog dijela sustava. Razmatrana inves•cija ocjenjuje se visoko profitabilnom bez
obzira na stopu porasta opterećenja, uz vrlo visoke uštede prvenstveno u troškovima neisporučene
električne energije •jekom čitave godine (zimska, ljetna opterećenja). Ugradnja trećeg transformatora
220/110 kV u TS Konjsko je znatno je!inija i brže izvediva alterna•va izgradnji 220 kV rasklopišta
i transformacije 220/110 kV u TS Vrboran. Sve provedene analize pokazuju da će ovakvo rješenje
s tri transformatora u TS Konjsko zadovoljava• sve dok ukupno opterećenje tog dijela sustava ne
naraste na vrijednos• koje bi za slučaj suhe hidrologije ugrožavale (n-1) sigurnost tog dijela sustava
uz pretpostavku kvara jednog od transformatora. Današnje procjene mogućeg porasta opterećenja
pokazuju da se takvo stanje može očekiva• tek u dugoročnom razdoblju, svakako poslije 2020. godine.
Tek tada se pokazuje opravdanom izgradnja 220 kV rasklopišta i transformacije 220/110 kV (2 x 150
MVA) u TS Vrboran.
Postojeći DV 110 kV Bilice – Trogir ukupne duljine 41 km izgrađen je 1948. g. na armirano betonskim
stupovima •pa „portal“ s bakrenim vodičima nazivnog presjeka 95 mm2. Danas se zbog staros• i
lošeg stanja betonskih stupova, vodiča i izolacije u normalnim prilikama DV 110 kV Bilice – Trogir
najčešće drži u praznom hodu od strane TS 220/110/30 kV Bilice i služi kao rezervni vod za napajanje
TS 110/35 kV Trogir (čes• požari ugrožavaju napajanje Kaštela i Trogira iz smjera Konjskog). Obzirom
na opterećenje TS Kaštela i TS Trogir (trenutno ukupno vršno opterećenje iznad 120 MVA), planiranu
izgradnju TS 110 kV, EVP, te nekoliko potencijalnih lokacija za vjetroelektrane, u ovom vremenskom
razdoblju predviđena je izgradnja novog DV 2 x 110 kV Bilice – Podi – Trogir.
Dotrajali DV 110 kV Đakovo-EVP Andrijevci – Sl. Brod će u razmatranom periodu treba• revitalizira•.
Predviđa se provedba revitalizacije na način da se postojeći 110 kV vod zamijeni dvostrukim 110 kV
vodom u istom koridoru. Također se predviđa na jednu trojku tako dobivenog dalekovoda priključi• TS
Sl. Brod 2, čime će se omogući• dvostrano napajanje TS Sl. Brod 2 na hrvatskom teritoriju.
Već u današnjem stanju sa stanovišta 110 kV mreže kriterij sigurnos• (n-1) kriterij nije zadovoljen u
napajanju TS Lošinj budući da pri visokim ljetnim opterećenjima ispadom voda 110 kV Krk – Lošinj
dolazi do redukcije dijela konzuma radi ograničenja na oko 10 MW mogućeg opterećenja paralelnog
35 kV kabela. Stoga se u razdoblju do 2020.g. planira izgradi• RP 110 kV Cres i kabelsku vezu 110 kV
Plomin-Cres radi djelomičnog zadovoljenja (n-1) kriterija (is• ostaje nezadovoljen na dijelu nadzemnog
voda Cres – Lošinj, što se planira izgradi• u idućoj etapi). Prilikom izrade slijedećeg desetogodišnjeg
plana bi• će razmotreni potrebni zahva• u distribucijskoj mreži koji bi umanjili potrebu za izgradnjom
navedenih objekata.
U slučaju formiranja poduzetničkih zona Poličnik i Crno u razmatranom vremenskom presjeku bi• će
potrebno izgradi• DV 110 kV Obrovac (Zelengrad) – Poličnik kako bi se izbjegla preopterećenja voda od
Obrovca do Poličnika pri ispadu voda Benkovac – Zadar, uz izveden priključak voda Obrovac- Zadar kao
U/I u TS Benkovac, čime se značajno povećava i sigurnost napajanja cjelokupnog zadarskog područja.
Radi očekivanog porasta opterećenja na području Istre do razmatranog vremenskog presjeka potrebno
je završi• izgradnju TS 220/110 kV Vodnjan, u prvoj etapi najprije u veličini 1x150 MVA uz zadržavanje
pogona jedne trojke DV 2x220 kV Plomin – Vodnjan pod 110 kV naponom. U situaciji maksimalnog
ljetnog opterećenja pri kraju razmatranog perioda moguća su blaga preopterećenja transformatora
220/110 kV u Plominu ispadom paralelnog transformatora, što upućuje na potrebu ugradnje i drugog
transformatora 220/110 kV u TS 220/110 Vodnjan i puštanja u pogon pod nazivnim naponom i druge
trojke DV 2x220 kV Plomin – Vodnjan do kraja 2020. godine (uključeno u treću grupu prioriteta).
D Inves•cije III stupnja prioriteta
Kao inves•cije trećeg stupnja prioriteta označena su pojačanja mreže koje je potrebno srednjoročno
proves• radi ostvarenja N-1 kriterija i povećanja sigurnos• napajanja kupaca nakon očekivanog porasta
potrošnje i opterećenja u hrvatskom EES-u. U ovu grupu prioriteta također su obuhvaćena pojačanja
mreže radi pos•zanja N-1 sigurnos• u plasmanu proizvodnje radijalno priključenih hidroelektrana
(Đale, Lešće).
Srednjoročno se pojavljuje potreba pojačanja 110 kV veze između TS Tumbri i TS Rakitje, što je
najpovoljnije izves• uvodom/izvodom DV 110 kV Rakitje – Švarča u TS Tumbri. Ova inves•cija je
ekonomski opravdana, uz prosječne indekse profitabilnos• od 3,89 za višu stopu porasta opterećenja,
odnosno 1,05 za referentnu stopu porasta opterećenja. Jedna trojka ovog voda koris•• će se i za
priključak planiranog EVP Horva•.
Vodovi 110 kV HE Đale – (Kukuzovac) – Sinj i HE Lešće – Švarča potrebni su radi osiguranja kriterija
N-1 u priključku HE Đale i HE Lešće na 110 kV mrežu. Dinamika njihove realizacije ovisi• će i o interesu
HEP – Proizvodnje.
DV 110 kV Vukovar – Nijemci 2 planiran je radi osiguravanja kriterija N-1 u napajanju TS Nijemci na
teritoriju Hrvatske. Ova TS danas ima rezervno napajanje iz smjera Šida, no ocijenjeno je da isto nije
dovoljno sigurno te je predviđena izgradnja novog voda koji će posluži• i za priključak buduće TS
Vukovar 2 kada se ukaže potreba za njezinom izgradnjom.
Kri•čni potez 400 kV mreže na zagrebačkom području je onaj između TS Žerjavinec i TS Tumbri. U
okolnos•ma visokih tokova snaga iz smjera TS Heviz dolazi do rela•vno visokog opterećenja ovog
voda, te bi njihovim ispadom bila ugrožena 110 kV mreža zagrebačkog područja. Radi povećanja
sigurnos• opskrbe kupaca na zagrebačkom području predviđena je izgradnja novog DV 2x400 kV
Tumbri – Veleševec, bez izgradnje RP 400 kV Veleševec, čija bi se jedna trojka spojila na 400 kV vod
prema TS Ernes•novo a druga trojka na dionicu postojećeg voda Ernes•novo – Žerjavinec na potezu
od Veleševca do Žerjavineca.
Izgradnja novog voda 110 kV Poličnik – Zadar istok bi• će nužna radi osiguravanja N-1 kriterija u mreži
šireg zadarskog područja. Novi vod moći će se iskoris•• i za priključak TS Crno ukoliko se pokaže
potreba za njenom izgradnjom.
Nakon formiranja nadzemno-kabelske veze od TE Plomin do TS Cres radi punog ostvarenja kriterija
N-1 nužno je sagradi• DV 110 kV Cres – Lošinj 2. Ukoliko se is• ne sagradi, unutar kri•čnih ljetnih
razdoblja kada je visoko opterećenje Cresa i Lošinja, ispadom radijalnog voda 110 kV od TS Cres do TS
Lošinj moguće su redukcije konzuma.
4.1.2. Inves•cije u prijenosnu mrežu u sklopu regionalnih i europskih integracija
Pojedine inves•cije značajne za sigurnost pogona prijenosne mreže na području RH i veću integraciju
vjeroelektrana na ličkom i dalma•nskom području, ali značajne i s aspekta regionalnog tržišta
električnom energijom, HOPS je delegirao unutar TYNDP te zatražio za iste oznaku PCI (Projects of
common interests). Stoga postoji mogućnost da će u nastavku navedene inves•cije bi• financijski
podržane od strane međunarodnih financijskih ins•tucija i fondova EU.
U travnju 2012. godine Europska komisija (u daljnjem tekstu: EC) započela je proces određivanja
projekata od zajedničkog europskog interesa za elektroenergetsku i plinsku infrastrukturu. Sve zemlje
članice EU i Republika Hrvatska pozvane su putem nadležnih ministarstava da iden•ficiraju projekte
kandidate i podnesu prijave EC za stjecanje statusa PCI.
Republika Hrvatska je, nakon provedenih konzultacija između HOPS-a, Ministarstva gospodarstva i
Agencije, u srpnju 2012. godine prijavila sljedeće projekte za stjecanje statusa PCI:
• Transformatorska stanica 400/220 kV Brinje (Hrvatska) – planirani završetak u razdoblju do
2020.g.
• Transformatorska stanica 400/110 kV Lika (Hrvatska) – planirani završetak u razdoblju do 2020.g.
• Dalekovod 400 kV Lika-Brinje (Hrvatska) – planirani završetak 2020.g.
• Dalekovod 400 kV Banja Luka (Bosna i Hercegovina) – Lika (Hrvatska) – planirani završetak
2020.g.
• Dalekovod 400 kV Lika – Velebit (Hrvatska) – planirani završetak 2020.g.
• Dalekovod 400 kV Konjsko – Velebit (Hrvatska) – planirani završetak 2020.g.
Nakon provedene procedure sukladno europskim propisima EC je dodijelila prijavljenim hrvatskim

projek•ma status projekata od zajedničkog europskog interesa. Sukladno europskoj legisla•vi, projek•
koji su stekli status PCI, moraju se naves• u tablici projekata desetogodišnjeg plana razvoja ENTSO-E
(TYNDP) koji će bi• publiciran 2014. godine. Za sve navedene projekte bit će provedena procjena
troškova i koris• sukladno tzv. CBA (eng. Cost Benefit Analysis) metodologiji koju je izradio ENTSO-E.
Dana 17. travnja 2013. godine Europski parlament i Vijeće Europe objavili su Uredbu 347/2013 vezano
za Trans-Europsku energetsku infrastrukturu. U Uredbi se određuje organizacija i maksimalno trajanje
procesa ishođenja potrebnih dozvola za realizaciju projekata od zajedničkog interesa, transparentnost i
uključivanje javnos• u proces, uloga europskog koordinatora u procesu realizacije, provođenje procjene
troškova i koris•, način određivanje pogodnos• pojedinih projekata za sufinanciranje sredstvima EU te
brojni drugi aspek•.
Slijedi tehnički opis PCI projekata (dodatno o njima i u poglavlju 6):
Transformatorske stanice 400/220 kV Brinje i 400/110 kV Lika
Izgradnja nove transformatorske stanice Brinje vezana je najprije uz izgradnju nove HE Senj 2 (snage
330 do 365 MW, ovisno o protoku te izvedbi sa ili bez akumulacije Kosinj), za koju postoji idejno
rješenje i čija izgradnja je predvidiva u razdoblju oko ili nakon 2020. godine.
Za priključak te HE bi• će neophodna izgradnja dvostrukog DV 220 do najbližeg 220 kV rasklopišta,

koje se sagledava na lokaciji Brlog. Proširenje današnje TS 220/35 kV Brinje nije moguće, pa je lokacija
Brlog kraj Žute Lokve op•malna s obzirom na raspoloživi prostor i blizinu svih 400 kV i 220 kV vodova
u tom području.
Time bi se omogućilo i formiranje snažnog mrežnog 400 kV čvorišta s transformacijom 400/220 kV,
koje omogućuje op•malno spajanje postojećih (i budućih) 400 kV vodova iz pravca Zagreba i Rijeke te
Splita.
Transformacijom 400/220 kV omogućuje se značajno pojačanje postojeće 220 kV mreže u tom dijelu HR,
te se rješavaju problemi za slučaj ispada DV 220 kV Senj – Melina. Također se omogućuje op•mizacija
revitalizacije i etapni prijelaz starih 220 kV vodova na 400 kV razinu te priključak novih eventualnih VE
s okolnih lokacija, za koje već postoje određeni interesi i planovi.
Izgradnja transformatorske stanice Lika ključni je preduvjet za stupnjevanu zamjenu postojećeg

dalekovoda 220 kV Brinje – Konjsko sa 400 kV dalekovodom. TS Lika povezat će se interkonek•vnim
vodom 400 kV s elektroenergetskim sustavom Bosne i Hercegovine odnosno s TS Banja Luka.
Izgradnja ove TS i DV 400 kV Banja Luka - Lika, te revitalizacijom i podizanjem na 400 kV razinu starog
DV 220 kV Konjsko - Brinje (a potom i Brinje – Mraclin) predstavlja izuzetno značajnu inves•ciju u
Jugoistočnoj Europi za duže razdoblje.
Zajedno s izgradnjom ostalih projekata koji su stekli status PCI omogućit će se kvalitetnije povezivanje
južne i središnje Hrvatske 400 kV vezom, povećat će se sigurnost opskrbe električnom energijom,
unaprijedit će se integracija tržišta električne energije Bosne i Hercegovine i Hrvatske te šire jugoistočne
Europe.
Potrebno je napomenu• da će se u studiji izvodljivos• svih ovih objekata razmatra• i opcija izgradnje
samo jedne transformatorske stanice 400/220/110 kV na lokaciji Brlog kraj Žute Lokve (zajedničkog
radnog imena Lika), koja omogućuje vjerojatno i povoljniju trasu dalekovoda 400 kV za povezivanje s
Banja Lukom (BiH) i koja omogućuje značajno smanjenje ukupnih inves•cija.
Dalekovod 400 kV Banja Luka (Bosna i Hercegovina) – Lika (Hrvatska)
Procijenjena duljina voda iznosi 155 km, od čega 45 km u Hrvatskoj. Njegova izgradnja će značajno
učvrs•• 400 kV mrežu u tom dijelu regije i poveća• prekogranični kapacitet između Hrvatske i Bosne
i Hercegovine te pridonije• integraciji tržišta električnom energijom u regiji. Zajedno s pripadajućim
transformatorskim stanicama će omogući• i značajnu integraciju vjetroelektrana u regiji.
Zajedno s izgradnjom TS Lika te revitalizacijom i podizanjem na 400 kV razinu starog DV 220 kV Konjsko
– Brinje (Lika), a potom i Brinje – Mraclin, predstavlja izuzetno značajnu infrastrukturnu inves•ciju
u široj regiji i za duže razdoblje, jer značajno povećava prijenosne kapacitete mreže u ovom dijelu
jugoistočne Europe, u smjeru istok-zapad.
Revitalizacija dalekovoda 220 kV Konjsko-Brinje i podizanje na 400 kV
Zbog staros• bi• će neophodna revitalizacija ovog 215 km dugačkog 220 kV dalekovoda, koju će po
etapama treba• započe• prije 2020. godine. Tada je tehno-ekonomski opravdano izvrši• prijelaz na
400 kV razinu, što je europska praksa već danas, a slični su planovi, iz razumljivih razloga, mnogobrojni
gotovo u svim zemljama EU.
Potrebu izgradnje ovih novih 400 kV veza, posebice između zagrebačkog područja i Dalmacije može
ubrza• izgradnja dva nova veća proizvodna postrojenja u Dalmaciji – poput PTE Obrovac i RHE Korita
ili jedne od navedenih elektrana uz velik broj vjetroelektrana.
Revitalizaciju i prijelaz na 400 kV će treba• izves• u etapama, uz planirano uvođenje u TS 400/220 kV

Lika (Brinje), u TS 400/110 kV Gračac, u TS 400/110 kV Velebit, u TS 400/110 kV Knin - Pađene i u TS
400/220/110 Konjsko.
Ovu inves•ciju treba sagledava• zajedno s već spomenu•m ostalim povezanim objek•ma. Završetkom
svih •h povezanih inves•cija dobiva se snažna 400 kV transverzala koja omogućuje prihvat svih
sagledivih novih elektrana (HE, TE, VE) u široj regiji, značajne tranzite te osigurava sigurnost sustava i
u najkri•čnijim sagledivim situacijama.
Nadalje, •me će se omogući• početak stvaranja preduvjeta i za eventualne nove interkonekcije s

istočne obale Jadrana prema Italiji, što je jedan od nekoliko strateških koridora kojeg se izdvaja na
europskoj razini za razmatrano razdoblje unutar tzv. Energetskog infrastrukturnog paketa EU (eng.
Energy Infrastructure Package - EIP).
S obzirom na znatna sredstva koja će treba• inves•ra•, realno je očekiva• da će se ovi projek•, kao
projek• od šireg regionalnog pa i pan-europskog značenja, moći financira• i iz odgovarajućih fondova

EU, koji će kroz EIP bi• dodatno ojačani.
4.1.3. Uvjetne inves•cije u prijenosnu mrežu
Uvjetne inves•cije u prijenosnoj mrežu su vezane uz dinamiku izgradnje objekata HEP-ODS-a, velikih
kupaca (npr. HŽ, INA,…), proizvodnih jedinica (HE i TE) te vjetroelektrana (uz prethodno rješavanje
problema raspoložive sekundarne regulacije unutar sustava).
U ovom planu je predviđeno da se ove inves•cije financiraju iz sredstava Inves•tora objekata.
1. Inves•cije u zadanom razdoblju su vezane za:

A Priključak novih TS 110/x kV za potrebe HEP-ODS-a i velikih kupaca
B Priključak revitaliziranih i novih proizvodnih jedinica
C Zonski priključak za vjetroelektrane koje se nalaze van kvote
HEP-ODS do 2020.g. planira izgradnju 15 novih TS 110/x kV danih u tablici 3.12. Navedeni objek•
se planiraju priključi• na prijenosnu mrežu interpolacijom u postojeće vodove ili izgradnjom novih
vodova.
Osim objekata HEP-ODS-a, planirana je izgradnja TS 110/x kV za potrebe napajanja velikih kupaca
(HŽ, INA…). Navedeni objek• se planiraju priključi• na prijenosnu mrežu interpolacijom u postojeće
vodove ili izgradnjom novih vodova. Za potrebe priključenja is•h je potrebno izvrši• izgradnju novih
DV 2×110 kV KKE S. Brod – S. Brod 2, DV 2×110 kV Krasica-INA RNR, DV 110 kV Lički Osik –Calcit, DV
110 kV Obrovac-Fasa Brčić, dio DV 110 kV Đale-Kukuzovac-Sinj, DV 110 kV Vrgorac-Ploče, DV 2×110
kV Lešće – Ka•ći-Švarča.
Priključak revitaliziranih objekata
U razdoblju do 2020.g. HEP Proizvodnja d.o.o. će izvrši• revitalizaciju postojećih agregata u HE Zakučac,
HE Senj, HE Dubrovnik i HE Varaždin. Iznosi povećanja snage nisu značajni obzirom na trenutne iznose
priključnih snaga pa će zadrža• postojeći način priključenja navedenih elektrana.
Priključak novih objekata
BE – TO Koprivnički Ivanec
BE – TO se nalazi u Koprivničko – križevačkoj županiji, općina Koprivnički Ivanec u radnoj zoni Koprivnički
Ivanec. Predviđen je spoj na prijenosnu mrežu na principu uvod/izvod u DV 110 kV Koprivnica –
Virje.
EL – TO Zagreb
Na postojećoj lokaciji u gradu Zagrebu je planirana je izgradnja novog bloka priključne električne snage
140 MW ( i značajno veće i prioritetne toplinske snage). Povećanje snage će pra•• i nužno pojačanje
110 kV prijenosne mreže izgradnjom kabelske veze 2×110 kV EL-TO - Stenjevec. Izgradnja te kabelske
veze neće bi• potrebna ukoliko se inves•tor odluči za značajno manju električnu snagu novog bloka.
TE Sisak C
Na postojećoj lokaciji u Sisku trenutno je u •jeku gradnja novog bloka C priključne snage 230 MW.
Priključak će se ostvari• na postojeće rasklopište 220 kV koje je trenutno pri završetku revitalizacije.
KKE Slavonski Brod

Izgradnja kombinirane kogeneracijske elektrane Slavonski Brod planirana je na području Lučke uprave
Slavonski Brod. Planirana priključna snage iznosi 575 MW. Za priključak je potrebno izgradi• 400 kV
rasklopište na lokaciji elektrane i 2×400kV priključni dalekovod koji će se interpolira• u DV 400 kV
Žerjavinec – Ernes•novo na lokaciji Razbojište.
KKE Osijek
Na postojećoj lokaciji TE – TO Osijek planirana je gradnja novog bloka priključne snage 446 MW. Za
priključak je potrebno izgradi• 400 kV rasklopište na lokaciji elektrane i 2×400kV priključni dalekovod
koji će se priključi• na TS 400/110 kV Ernes•novo.
TE Plomin C
Na postojećoj lokaciji TE Plomin planirana je gradnja novog bloka priključne snage 474,7 MW. Za
priključak je potrebno izgradi• 400 kV rasklopište na lokaciji elektrane i 2×400kV priključni dalekovod
koji će se priključi• na TS 400/220/110 kV Melina.
TE Belišće
Na postojećoj lokaciji tvornice papira u Belišću planirana je gradnja novih proizvodnih jedinica
ukupne priključne snage 150 MW. Povećanje snage će pra•• i nužno pojačanje 110 kV prijenosne
mreže rekonstrukcijom/povećanjem presjeka dalekovoda u okruženju. Tek kad bude poznata konačna
priključna snaga, prilikom donošenja novog desetogodišnjeg plana bi• će nominirani i dalekovodi koje
je potrebno rekonstruira•/revitalizira•.
HE Zaprešić
Nalazi se na prostoru Zagrebačke županije i Grada Zagreba kod grada Zaprešića. Planirani priključak
će se ostvari• preko novog rasklopnog postrojenja 110 kV u koje se uvodi postojeći 110 kV DV Tumbri
(Rakitje) – Zaprešić. Planirana priključna snaga elektrane iznosi 42,7 MW.
HE Ombla
HE Ombla se nalazi sjeverno-zapadno od Dubrovnika u mjestu Komolac. Predviđena snaga HE je 68,5
MW. Priključak HE Ombla se ostvaruje priključenjem u TS 110/35 kV Komolac.
HE Dubrovnik (faza II)

Na postojećoj lokaciji se planiraju izgradi• nove proizvodne jedinice ukupne priključne snage 304 MW.
Priključak će se ostvari• priključenjem u TS 220/110 kV Plat na 220 kV razini.
HE Kosinj
HE Kosinj je pribranska elektrana locirana uz branu Kosinj, smještenu na rijeci Lici oko 6 km nizvodno
od brane HE Sklope, odnosno akumulacije Kruščica. Planirana snage elektrane je 30 MW. Priključak
hidroelektrane će se ostvari• po principu ulaz/izlaz na postojeći DV 110 kV Lički Osik – Otočac.
Zona Gračac
Zbog potreba preuzimanja proizvodnje planiranih VE ukupne snage od oko 450 MW, koje se nalaze
u široj okolici Gračaca, potrebno je formira• novi mrežni čvor TS 400(220)/110 kV Gračac Vučipolje
na lokaciji Vučipolje. Osim toga potrebno je u taj mrežni čvor uves• postojeći DV 110 kV K. Vakuf –
Gračac i planirani DV 110 kV Gračac-Velika Popina (potreban za povezivanje planiranih VE na lokaciji
Popina). Pored toga bit će potrebno izgradi• novi DV 110 kV Lički Osik –Gračac 2 (paralelno postojećem
vodu).
Zona Obrovac
U širem zaleđu Zadra i Benkovca se nalazi veći broj planiranih VE ukupne priključne snage od oko 250
MW. Za potrebe priključenja is•h je potrebno izvrši• rekonstrukciju/povećanje presjeka postojećih DV
110 kV Obrovac-Zadar i DV 110 kV Obrovac-Bruška-Benkovac.
Zona Knin
Na širem području oko Knina postoji značajan broj planiranih VE ukupne priključne snage od oko 300
MW. Za potrebe priključenja ovih VE potrebno je formira• novi mrežni čvor TS 400(220)/110 kV Knin
Pađene na lokaciji Pađene. Pored toga potrebno je izgradi• nove DV 2×110 kV Knin Pađene - Knin i DV
110 kV Knin – Kozjak.
Zona Bilice-Kaštela
Na području između Bilica i Kaštela se planira izgradnja nekoliko novih VE ukupne priključne snage
oko 100 MW. Za priključenje is•h je nužna pretpostavka izgradnja novog DV 2×110 kV Bilice-Podi-
Trogir–Kaštela.
Zona Ce•na
Na širem području Sinja i Trilja postoji značajan broj planiranih VE ukupne priključne snage oko 350
MW. Za priključenje is•h je potrebno izgradi• nove DV 110 kV Ogorje-Peruča, DV 110 kV Ogorje–Rust
i DV 110 kV Đale-Kukuzovac-Sinj, kao i rekonstrukcijom/ povećanjem presjeka postojećeg DV 110 kV
Peruča-Sinj-Dugopolje-Meterize.
Zona Šestanovac
Na području Šestanovca se planira izgradnja VE ukupne priključne snage oko 130 MW. Za potrebe
priključenja ove VE potrebno je formira• novi čvor TS 220/x kV Šestanovac.
4.1.4. Planirani razvoj prijenosne mreže – sheme

Prp PrP Siklós

Zagreb Osijek
Virovitica
HU B.Manastir Apatin
D. Miholjac
Belišće
Slatina SRB
Valpovo 4 3 2 TE-TO Osijek

Daruvar
1
PTE
Našice ERNESTINOVO
Ðakovo 3
Cementara Vukovar
Nova Ðakovo 2
Gradiška Požega
Đakovo
Međurić Sl.Brod
Jankovci
EVP
Andrijevci
Kapela
Šid
Sl.Brod 2
KKE Brod
Bro
r d
Vl. potrošnja
potro
r šnja
Nijemci
Županja SRB
B.Brod BiH Orašje
Slika 4.2. Mreža 110 kV PrP Osijek krajem 2020. godine


Švarča
Rijeka PrP
Delnice Zagreb
Plase
Pehlin MELINA Drv
Drvenjača
r enjjača Pokuplje
Slo Mavrinci Vrata
HE Rijeka Krasica
HE Gojak
HE
Zamett INA RNR HE Vinodol Lešće
Turnić Sušak TE Rijeka
Butoniga Matulji
t lji
Crikvenica Oštarije
Lovran
VE Vrataruša
VE Ripenda
VE Goli
PLOMIN Omišalj
Funtana
Krk
Raša
Vodnjan Dunat Otočac
Cre
Cres
r s
HE
Šijana HE Kosinj
Senj HE Sklope
Lički
Medulin Dolinka Rab Osik
Karlobag BiH
VE Bruvno
o, Mazin
Novalja Mazin 2
. Vakuf
Calcit
Mazin
Lošinj VE Vučipolje
PrP Gračac
VE
Split Pustopolje-Lisac
Pag Vel. Po
Popina
VE ZD 6
VE Otrić
Obrovac
Nin VE ZD 6P
Slika 4.3. Mreža 110 kV PrP Rijeka krajem 2020. Godine

Bos. Grahovo
BiH
Knin
VE Krš-Pađene (DIV)
VE Uništa
PrP Split
VE Kozj
Kozjak
z ak
PrP Kozjak
Rijeka VE Žujino Polje
Poljle VE Orlić
TS KNIN VE Zelovo
PAĐENE VE Pometeno
HE Đale
Brdo
RHE
VELEBIT KONJSKO
Rab Karlobag V
Obrovac VE E ZD
ZD 2, Z
2P
, Z D3
D3
Fasa P
Bruška
Novalja Brčić VE Orljak
Orljlak
Benkovac VE Velika
VE Zelengrad
Zeleng
Glava
VE Korlat Bilice VE Gl č
Poličnik VE Boraja VE
Opor
Zadar-istok
Vodice Kaštela 2
Kapela
Zadar- Primošten VE Jelinak Trogir
zapad
Slika 4.4. Mreža 110 kV PrP Split krajem 2020. godine – dio 1 (Zadar, Šibenik, Knin)
VE
VE
VE Zelovo Peruća
VE Ogorje
Ogorj
re
Sinj VE ST3-1
ST3
T -1
VE Pometeno Brdo
VE ST3-2
ST3
T -2
c
KONJSKO VE
ernica Voštane
Dugopolje
VE
Lukovac
Kaštela
VE Opor
Dujmovača VE Z Zagvozd
Kaštela 2 Katuni
Vrboran
Terminal (TTTS)
Slika 4.5. Mreža 110 kV PrP Split krajem 2020. godine – dio 2 (Split)
Dugopolje VE
Voštane
Lukovac
Luko
k vac
Meterize
Katuni BiH
Terminal (TTTS)
Kraljevac Zagvozd
Grude
Imotski
BiH
Zamošće
(Perna)
BiH
VE Ćućin
Ćućin
VE Ponikve BiH Trebinje
VE Rudine Plat
HE Ombla
Srđ
HE
Dubro
r vnik 2
Dubrovnik
Slika 4.6. Mreža 110 kV PrP Split krajem 2020. godine – dio 3 (južna Dalmacija)
110 kV mreža
- Zagreb Bjelovar
Ivanić
Ludina Kutina
TUMBRI Mraclin
Zdenčina
Siscia
Rafinerija
EVP Daruvar
Dra
r ganići
Draganići Sisak 2 Željezara
PrP
Moravice Zagreb Pokuplje Petrinja
Vrbovsko
Nova
Dubovac Pračno
Međurić Gradiška
Glina
Vrata TE Sisak Novska
Švarča
HE Gojak
PrP EVP Sunja
Rijeka
EVP Katići
Oštarije
HE Lešće
Slika 4.7.Mreža 110 kV PrP Zagreb krajem 2020. godine – dio 1 (Karlovac i Sisak)
Formin (SLO)
HE Varaždin
Vetropack
Čakovec
Varaždin
HE
P odsused
Podsused
Podsused
Sesvete
C.Naselje
Ferenščica
1 2
EVP
Horvati
Horv
r ati
Siscia
Slika 4.8. Mreža 110 kV PrP Zagreb krajem 2020. godine-. godine– dio 2 (Zagreb)
Lenti (HU)
Formin (SLO) HE
Varaždin
Čakovec HE HE
Čakovec Dubrava
Prelog Koprivnica
Nedeljanec BE TO
Varaždin Kopr. Ivanec
Virje
Ivanec
Ludbreg
Kneginec
Zabok TE
Jertovec
Bjelovar
Križevci Mlinovac
ŽERJAVINEC
Dugo Selo
Sesvete
110 kV mreža
- Zagreb
Kutina
Ludina
110 kV mreža
- Zagreb
Sisak 2 Siscia
Slika 4.9. Mreža 110 kV PrP Zagreb krajem 2020. godine – dio 3 (Varaždin, Koprivnica, Bjelovar)
4.2. RAZDOBLJE 2021. – 2023. GODINA
4.2.1. Nužne inves•cije u prijenosnu mrežu
Nakon izgradnje TS 400/220 kV Lika, povezivanja HE Senj 2 na ovu TS, podizanja pogonskog napona
postojećoj vezi 220 kV Konjsko – Brinje na 400 kV, te priključka većeg broja VE na području Like i
Dalmacija na mrežu 400 kV, nužno je pojača• 400 kV pravac od TS Lika do TS Melina izgradnjom novog
400 kV voda Lika – Melina 2.
U većini analiziranih scenarija detek•rana su ograničenja i slučajevi nezadovoljenja N-1 kriterija

unutar sjeverozapadnog dijela EES, s aspekta mogućeg preopterećenja transformatora 400/110 kV
u TS Žerjavinec, te 110 kV vodova Nedeljanec – Formin, Jertovec – Nedeljanec, Jertovec – Žejavinec
i Bjelovar – Ivanić, izrazito u stanju ekstremno suhe hidrologije i niskog angažmana dravskih HE.
Eventualna izgradnja zamjenskih blokova na lokaciji KTE Jertovec značajno ublažava problem napajanja
tog dijela EES.
Stoga se pokazuje potreba do razmatranog vremenskog presjeka formira• novu TS 400/110 kV (1x300
MVA) na širem području Koprivnice (TS Drava), ovisno o porastu opterećenja tog dijela EES. Ista
bi se trebala poveza• na EES uvodom/izvodom obje trojke DV 400 kV Žerjavinec – Heviz/Cirkovce,
uvodom/izvodom DV 110 kV HE Dubrava – Koprivnica i Ludbreg – Koprivnica, te izgradnjom novog
110 kV voda Drava – Koprivnica 3. Izgradnjom TS 400/110 kV Drava rješava se problem preopterećenja
transformatora 400/110 kV u Žerjavincu, vodova 110 kV Nedeljanec – Formin i Jertovec – Nedeljanec,
te se pos•že zadovoljavajuća naponska situacija u sjeverozapadnom dijelu EES pri ispadima pojedinih
110 kV vodova. Na ekonomsku opravdanost izgradnje TS 400/110 kV Drava utjecaj ima više faktora
poput:
• razmatrano hidrološko stanje u godini, odnosno angažman HE na Dravi,
• stopa porasta opterećenja,
• moguća ostala eventualna pojačanja mreže poput DV 110 kV Žerjavinec – Jertovec 2 i DV
110 kV Virje – Virovi•ca,
• moguća modernizacija, odnosno izgradnja novog bloka KTE Jertovec,
• moguća izgradnja NE Prevlaka.
Ukoliko vodovi 110 kV Žerjavinec – Jertovec 2 i Virje – Virovi•ca ne budu izgrađeni, te uz KTE Jertovec
van pogona, pri višoj stopi porasta opterećenja TS 400/110 kV Drava postaje ekonomski visoko
profitabilna s prosječnim indeksom profitabilnos• od 5,04. Kako je izgradnja TS Drava jedino trajno
rješenje mnogih naznačenih problema u sjeverozapadnom dijelu hrvatskog EES-a, to je u ovom planu
predviđena njezina izgradnja početkom razmatranog perioda.
Prilikom izgradnje trafostanice Vrboran davne 1978 g. predviđene su dvije faze. U prvoj fazi izgrađena je
trafostanica 110/35 kV, dok je za drugu fazu predviđena izgradnja rasklopišta 220/110 kV, sa pripadajućim
transformatorima. U tu je svrhu napravljen dvostruki 220 kV dalekovod prema TS Konjskom, koji je do
danas pod naponom 110 kV. Kako je u ranijem tekstu navedeno, u ovom vremenskom razdoblju je
predviđena druga faza izgradnje TS Vrboran. Razlog za takvu odluku, ovisno o porastu opterećenja,
posebice za situaciju suhe hidrologije, je moguća ugroženost transformacije 220/110 kV u TS Konjsko i
nezadovoljenje n-1 kriterija sigurnos•. Tada će bi• potrebno izgradi• rasklopište 220 kV u TS Vrboran
i ugradi• novu transformaciju, 2x 150 MVA, 220/110 kV. Potrebno je napomenu• da je dodatnim
detaljnim analizama splitske prijenosne mreže za razdoblje sve do 2025. godine, a ovisno o stvarnom
porastu opterećenja i integraciji vjetroelektrana, utvrđeno da će tada i ranije bi• potrebna izgradnja
dodatnog dalekovoda 110 kV između TS Konjsko i TS Kaštela, zbog zadovoljavanja (n-1) kriterija u tom
dijelu prijenosne mreže.
Zbog pouzdanog napajanja konzuma Slavonije i Baranje, u slučaju značajnijeg porasta opterećenja
razmatranog područja u budućnos• te ograničenja u transformaciji 400/110 kV Ernes•novo do
kojih će doći bez obzira na moguću ugradnju i trećeg transformatora 300 MVA, potrebno je izgradi•
rasklopište 400 kV unutar TS 220/110 kV Đakovo uz transformaciju 400/110 kV, 300 MVA. Rasklopište
400 kV unutar TS Đakovo priključilo bi se na vod 2x400 kV od KKE S. Brod do lokacije Razbojište, a TS
Đakovo konačno povezala na visokonaponskoj strani na hrvatski EES.
Da bi se na siguran način mogla priključi• EVP Ledenice (iz programa visokoučinske nizinske pruge
Zagreb-Rijeka, priključak na buduću TS Novi), te sigurno napaja• buduća autocesta od Križišča do Žute
Lokve (koridor Jonska autoceste A7), potrebno je izgradi• novi DV 2x110 kV Senj – Crikvenica/Novi –
Vinodol. Time će se trajno riješi• i drugi uočeni problemi u ovom dijelu prijenosne mreže - moguća
eventualna preopterećenja vodova 110 kV Vrataruša – Novi i Crikvenica – Novi pri ispadu DV 220
kV Senj – Melina u stanju visokog angažmana HE Senj. To je također značajno za slučaj eventualnog
povećanja snage VE Vrataruša.
4.2.2. Uvjetne inves•cije u prijenosnu mrežu
1. Inves•cije u zadanom razdoblju su vezane za:

HEP-ODS u razdoblju od 2021.g. do 2023.g. planira izgradnju 12 novih TS 110/x kV danih u tablici
3.18. Navedeni objek• se planiraju priključi• na prijenosnu mrežu interpolacijom u postojeće vodove
ili izgradnjom novih vodova. Za potrebe priključenja is•h je potrebno izgradi• nove DV 2×110 kV
Međurić-Lipik, DV 2×110 kV Osijek2-Neme•n, KB 110 kV Brodogradilište-Dujmovača te DV 110 kV
Čakovec-Mursko Središće.
Osim objekata HEP-ODS-a, planirana je izgradnja TS 110/x kV za potrebe napajanja velikih kupaca
(HŽ, INA…). Navedeni objek• se planiraju priključi• na prijenosnu mrežu interpolacijom u postojeće
vodove ili izgradnjom novih vodova. Za potrebe priključenja is•h je potrebno izgradi• novi DV/KB 110
kV Melina-Kraljevica-Omišalj-LNG.
CCGT Miklavija
CCGT (Combined Cycle Gas Turbine) Miklavija prostorno je smještena u općini Matulji u poslovnoj zoni
Miklavija s planiranom priključnom snagom 100 MW. Način priključenja se ostvaruje na način uvod/
izvod u DV 110 kV Matulji – Pehlin.
HE Prečko
Prostorno je smještena na zapadnom dijelu grada Zagreba nizvodno od HE Zaprešić na rijeci Savi.
Priključak na prijenosnu mrežu će se planira ostvari• preko 110 kV rasklopišta na lokaciji elektrane
radijalnim priključnim 110 kV vodom u TS 110/x kV Jarun.
HE Senj 2
Izgradnja HE Senj 2 je planirana na lokaciji u neposrednoj blizini postojeće elektrane HE Senj. Planirana
priključna snaga iznosi 360 MW. Priključak će se izves• na 220 kV naponskom nivou u postojećem
postrojenju, izgradnjom novih 220 kV i 110 kV rasklopišta u GIS izvedbi. Za potrebe priključenja bi• će
potrebno pojača• postojeću prijenosnu mrežu rekonstrukcijom/povećanjem presjeka DV 220 kV Senj-
Melina te izgradnjom novog DV 2×220 kV Lika-Senj.
TE Rijeka
Na postojećoj lokaciji TE Rijeka je predviđena zamjena postojećeg agregata novim snage 500 MW. Za
potrebe plasmana energije u prijenosnu mrežu zadržat će se postojeći način priključka.
TE Ploče
TE Ploče se nalazi u granicama obuhvata grada Ploče. Planirana priključna snaga iznosi 800 MW. Za
potrebe priključenja na prijenosnu mrežu bit će potrebno izgradi•: 400 kV rasklopište na lokaciji
elektrane, novu TS 400/220 kV Nova Sela (koja će se interpolira• u postojeći DV 400 kV Konjsko-
Mostar) te izgradi• priključni vod DV 2×400 kV Ploče-Nova Sela.
RHE Korita
Planirana reverzibilna hidro elektrana se nalazi na lokaciji općine Otok u blizini Sinja. Planirana priključna
snaga elektrane iznosi 600 MW. Za potrebe priključenja na prijenosnu mrežu bit će potrebno izgradi•:
400 kV rasklopište na lokaciji elektrane te izgradi• priključni vod DV 2×400 kV Korita-Konjsko.
VHS Osijek
Planirana HE se nalazi na području općine Darda u Osječko-baranjskoj županiji. Planirana priključna
snaga iznosi 64,5 MW. Za potrebe priključenja na prijenosnu mrežu bit će potrebno izgradi•: 110 kV
rasklopište na lokaciji elektrane te izgradi• priključni vod DV 110 kV VHS Osijek-Osijek 4.
Zona Tovarnik
Na području Tovarnika se planira izgradnja nekoliko novih VE ukupne priključne snage oko 100 MW. Za
potrebe priključenja is•h je potrebno izgradi• novi DV 110 kV Vukovar - Nijemci.
4.2.3. Planirani razvoj prijenosne mreže – sheme
Slika 4.10. Konfiguracija 400 kV i 220 kV mreže 2023 (25). godine

Prp PrP Siklós

Zagreb Osijek
HU B.Manastir
Virovitica Apatin
D. Miholjac
Belišće
Slatina VHS Osijek SRB
EVP
Osijek
Osijek
TE-TO Osijek
Valpovo 4 3 2
Nemetin
Daruvar
1
PTE
Našice ERNESTINOVO
Ðakovo 3
Lipik
Cementara Vukovar
Nova Ðakovo 2
Gradiška Požega
ĐAKOVO
Međurić Sl.Brod
Novska EVP Jankovci
Andrijevci VE
Kapela Tovarnik
KKE Brod Šid
Sl.Brod 2 Vl. potrošnja
Županja Nijemci SRB
B.Brod BiH Orašje
Slika 4.11. Mreža 110 kV PrP Osijek 2023 (25). godine


Švarča
Rijeka PrP
Delnice Zagreb
Plase
Pehlin MELINA Drvenjača Pokuplje
Slo Mavrinci
Krasica Vrata
Miklavija HE Rijeka
HE Gojak
INA RNR HE Vinodol HE
Zamet Lešće
Turnić Sušak TE Rijeka
Butoniga Matulji
Novigra
Novigrad
r d Crikvenica Oštarije
Lovran
VE Ripenda PLOMIN LNG
Omišalj
Novi
VE Vrataruša
VE Goli
Funtana
Krk
Raša Senj
Vodnjan Cres Dunat Otočac
HE HE Senj
Šijana HE Kosinj
Senj
n 2 HE Sklope
Rab VE
Medulin Dolinka
Udbina
Karlobag BiH
Lički VE Bruvno, Mazin
Novalja Smiljan
Smiljan K. Vakuf
Osik Mazin 2
Calcit
Mazin
Lošinj VE Vučipolje
PrP Gračac
VE
Split Pustoplje-Lisac
Pag Vel. Popina
VE ZD 6
VE Otrić
Obrovac
Nin VE ZD 6P
Slika 4.12. Mreža 110 kV PrP Rijeka 2023 (25). Godine

Bos. Grahovo
BiH
EVP Strmica
Knin
VE Krš-Pađene (DIV)
VE Uništa
PrP Split
VE Kozjak
PrP Kozjak
Rijeka VE Žujino Polje TS KNIN VE Orlić
VE Zelovo
PAĐENE
VE Pometeno
HE Đale
Brdo
RHE
KONJSKO
VELEBIT
Rab Karlobag V EVP Žitnić
Obrovac VE E ZD
ZD 2, Z
2P
, Z D3
D3
Fasa P
Bruška
Novalja Brčić VE Orljak
Benkovac VE Velika
Glava VE Glunča
VE Zelengrad
Prgomet EVP Vrpolj
le
Vrpolje
VE Korlat Bilice VE
Poličnik VE Boraja Opor
EVP
Zadar-istok Podi Dolac EVP
Sadine
Vodice Kaštela 2
Kapela Primošten
Zadar- VE Jelinak Trogir
zapad
Slika 4.13. Mreža 110 kV PrP Split 2023(25). godine – dio 1 (Zadar, Šibenik, Knin)
VE Rust
VE Ravno
VE Zelovo Peruća
VE Ogorje RHE
KORITA
Sinj VE ST3-1
VE Pometeno Brdo
VE ST3-2
Kukuzovac
KONJSKO VE
VE Čemernica Voštane
Dugopolje
VE
Lukovac
Kaštela
VE Opor
Dujmovača VE Zagvozd
Kaštela 2 Katuni
Brodogradilište
Vrboran
Terminal (TTTS)
Slika 4.14. Mreža 110 kV PrP Split 2023(25). godine – dio 2 (Split)
Dugopolje VE
Voštane
Lukovac
Meterize
Katuni BiH
Terminal (TTTS)
Grude
Kraljevac Zagvozd
Imotski
BiH
Nova
Sela
Zamošće
(Perna)
BiH
VE Ćućin
VE Ponikve BiH Trebinje
Slano
VE Rudine
Plat
HE Ombla
Srđ
HE
Dubrovnik 2
Slika 4.15. Mreža 110 kV PrP Split 2023 (25). godine – dio 3 (južna Dalmacija)
110 kV mreža
- Zagreb Bjelovar
Ivanić
Ludina Kutina
TUMBRI Mraclin
Zdenčina
Siscia
Rafinerija
EVP Daruvar
Draganići Sisak 2 Željezara
PrP Lipik
Moravice Zagreb Pokuplje Petrinja
Vrbovsko
Nova
Dubovac Pračno
Međurić Gradiška
Vrata Glina
TE Sisak EVP Novska
Švarča Novska
HE Gojak
PrP EVP Sunja
Rijeka Hrvatska
Kostaj
a nica
Kostajnica
EVP Katići
Oštarije
HE Lešće
Slika 4.16. Mreža 110 kV PrP Zagreb 2023 (25). godine – dio 1 (Karlovac i Sisak)
Formin (SLO)
HE Varaždin
Vetropack
Čakovec
Varaždin
Novi Marof
Maro
r f
HE
Podsused
Podsused
Savska
Sesvete
HE Prečko
C.Naselje
Ferenščica
1 2
EVP
Horvati
Odra
r
Siscia
Sisak 2
Slika 4.17. Mreža 110 kV PrP Zagreb 2023 (25). godine-. godine – dio 2 (Zagreb)
Lenti (HU)
Mursko
Formin (SLO) HE Središće
Varaždin HE HE
Čakovec Dubrava
Čakovec DRAVA
Prelog Koprivnica
Nedeljanec BE TO
Varaždin Kopr. Ivanec
Virje
Ivanec
Ludbreg
Kneginec
Zabok TE
Jertovec
Bjelovar
Križevci Mlinovac
ŽERJAVINEC
Dugo Selo
Sesvete
110 kV mreža
- Zagreb
Kutina
Ludina
110 kV mreža
- Zagreb
Sisak 2 Siscia
Slika 4.18. Mreža 110 kV PrP Zagreb 2023 (25). godine – dio 3 (Varaždin, Koprivnica, Bjelovar)
4.3. PRORAČUNI KRATKIH SPOJEVA
Kako je u prethodnim poglavljima već navedeno, osim proračuna tokova snaga, analiza po kriteriju
sigurnos• n-1 te ekonomsko-financijskih analiza, za sva razmatrana stanja provedeni su i proračuni
struja kratkih spojeva, kako u temeljnim studijama za izradu ovog desetogodišnjeg plana, tako i u
specijalis•čkim studijama.
Rezulta• za maksimalno moguće struje kratkih spojeva (svi elemen• mreže u pogonu, sekcionirana
110 kV prijenosna mreža u zagrebačkom području) za planirano stanje 2020. godine prikazani su na
slici 4.19 za 400 kV mrežu, slici 4.20 za 220 kV mrežu, te na slici 4.21 za dio 110 kV mreže s najvećim
strujama kratkog spoja (zagrebačko područje).
TUMBRI 400
ERNESTINOVO 400
MELINA 400
TS 400 kV
ŽERJAVINEC 400
TE PLOMIN 400 Ik1''

Ik3''
TE OSIJEK 400
DRAVA 400
KONJSKO 400
RHE VELEBIT 400
KTE S. BROD
0 5 10 15 20 25 30
Struja (kA)
Slika 4.19. Struje maksimalnih kratkih spojeva u 400 kV mreži za planiranu prijenosnu mrežu 2020. godine
Dodatnim analizama za zagrebačku 110 kV prijenosnu mrežu, za razdoblje do 2020. godine utvrđeno
je da se primjenom odgovarajuće topologije 110 kV mreže sa sekcioniranjem u TE TO Zagreb održavaju
zadovoljavajuće kratkospojne prilike, sa strujama kratkog spoja koje neće prijeći razinu od 40 kA ni u
TS Tumbri, uz zadržavanje povoljnih tokova snaga.
Za kasnije razdoblje, kad zagrebački konzum dos•gne odgovarajuće visoko opterećenje, odnosno
kad dođe do potrebe za daljnjim smanjenjem struja kratkih spojeva i/ili do potrebe za upravljanjem
tokovima radnih snaga, bit će neophodna primjena visokotehnoloških modernih rješenja - ugradnja
uređaja HVDC Back-to-Back ili FACTS postrojenja u SCCL izvedbi u 110 kV postrojenju TS Tumbri.
Back-to Back HVDC ili FACTS postrojenje će se koris•• za spajanje različi•h sabirničkih sustava u toj TS,
pri čemu se osim smanjenja struja kratkih spojeva omogućuje i op•malno upravljanje tokovima snage
u zagrebačkoj mreži.
Koje tehnološko rješenje će tada bi• op•malno odabra• ovisit će o daljnjem razvoju i pretpostavljenom
padu cijena ovih tehnologija.
MELINA 220
KONJSKO 220
TE RIJEKA 220
PEHLIN 220
MRACLIN 220
TE PLOMIN 2 220
HE ZAKUČAC 220
ŽERJAVINEC 220
Ik1''
TS 220 kV
PLAT 220
Ik3''
TE SISAK 220
HE DUBROVNIK 220
HE ORLOVAC 220
BILICE 220
HE SENJ 220
VODNJAN 220
BRINJE 220
ĐAKOVO 220
MEĐURIĆ 220
0 5 10 15 20 25 30
Struja (kA)
Slika 4.20. Struje maksimalnih kratkih spojeva u 220 kV mreži za planiranu prijenosnu mrežu 2020. godine
TUMBRI 110
ŽERJAVINEC 110
FERENŠČICA 110
TETO ZAGREB (S1)
DUBEC 110
JARUN 110
MRACLIN 110
RESNIK 110
TS 110 kV
TRPIMIROVA 110 Ik1''

ELTO ZAGREB 110 Ik3''
SAVSKA 110
MAKSIMIR 110
BOTINEC 110
C. NASELJE 110
RAKITJE 110
SAVICA 110
TETO ZAGREB (S2)
SESVETE 110
SOPOT 110
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50
Struja (kA)
Slika 4.21. Struje maksimalnih kratkih spojeva (zagrebačka mreža sekcionirana u TE TO Zagreb) u 110 kV mreži za
planiranu mrežu 2020. godine
5.
REVITALIZACIJA PRIJENOSNE
MREŽE
5. REVITALIZACIJA PRIJENOSNE MREŽE
U razdoblju do i nakon 2020. godine određeni broj objekata, jedinica, uređaja i komponen• u prijenosnoj
mreži premaši• će svoj životni vijek pa će ih treba• popravlja• ili zamjenjiva•, odnosno revitalizira•.
Pod revitalizacijom podrazumijevamo ak•vnos• na zamjenama pojedinih jedinica, komponen• u
prijenosnoj mreži kako bi se očuvala njihova tehnička funkcionalnost. Pri izradi plana revitalizacije
nužno je racionalno planira• financijska sredstva u pogledu raspodjele na određeno vremensko
razdoblje i objekte prijenosne mreže. Kratkoročni plan revitalizacije treba postavi• uzimajući u obzir
stvarno stanje promatranih jedinica odnosno opreme prijenosne mreže i njihovu ulogu u prijenosnoj
mreži.
Uvažavajući izdvajanje prijenosne djelatnos• od 02.srpnja 2013. godine pos•gnu• su sporazumi s

HEP-Proizvodnjom i HEP-Operatorom distribucijskog sustava, na osnovu kojih je jedan dio postrojenja
predan HOPS-u na upravljanje i održavanje, odnosno u vlasništvo. Pregledom preuze•h postrojenja
utvrđena je potreba povećanog obima ulaganja zbog staros• opreme i potrebitos• hitne revitalizacije.
Opseg revitalizacije preuze•h postrojenja i priorite• izvođenja moći će se odredi• tek kada se izvrši
detaljan uvid u dokumentaciju i stanje opreme predmetnih postrojenja.
Slijedom preuze•h obveza iz Zakona o tržištu električne energije po pitanju razgraničenja djelatnos•
proizvodnje, prijenosa i distribucije potrebno je opremi• veći broj obračunskih mjernih mjesta na
sučelju sa HEP Proizvodnjom i HEP-ODS-om. Obveze se moraju obavi• do 2015.g. a iziskuju značajna
financijska sredstva koja je potrebno osigura•.
Koristeći prihvaćenu metodologiju i kriterije sastavljena je lista za revitalizaciju/rekonstrukciju kapitalne

opreme i objekata u prijenosnoj mreži (vodovi, transformatorske stanice).
Revitalizacija starog voda 220 kV Konjsko – Brinje predviđena je za razdoblje do 2020. godine, uz
prijelaz na 400 kV razinu. S obzirom na važnost ovog zahvata, on je posebno opisan u poglavlju 4.
Tablica 5.1. Lista vodova 110-400 kV za revitalizaciju s početkom realizacije u periodu 2014.-2020. godina (I prioritet).
DV L (km) Napomena
DV 220 kV Zakučac – Konjsko 24,8 Revitalizacija zbog starosti
DV 110 kV Grude – Imotski 6,9 Revitalizacija dijela voda izgradnjom nove dionice
KB 110 kV Dugi Rat - Brač 7,6 Revitalizacija zbog oštećenja
DV 110 kV Sinj – Meterize 23,8 Povećanje prijenosne moći kroz revitalizaciju
KB 110 kV Hvar - Brač 4,6 Revitalizacija zbog starosti
DV 110 kV Benkovac - Zadar 34 Povećanje prijenosne moći. Ako se vod Obrovac - Zadar ne
uvede u Benkovac, treba revitalizirati cijeli vod dužine 62,65 km.
DV 110 kV Obrovac - Benkovac 26
DV 110 kV Pag – Novalja 15,5 Revitalizacija zbog stanja voda (posolica)
DV 110 kV Nin – Pag 29,5 Revitalizacija zbog stanja voda (posolica)
DV 110 kV Sl. Brod – EVP Andrijevci 19,5 Revitalizacija zbog starosti izgradnjom novog voda
DV 110 kV Đakovo – EVP Andrijevci 15,7 Revitalizacija zbog starosti izgradnjom novog voda
DV 110 kV Slavonski Brod - Požega 35,4 Revitalizacija zbog starosti
DV 110 kV Brod 1 – Brod 2 4,2 Revitalizacija zbog starosti
Povećanje prijenosne moći kroz revitalizaciju. Dionica s Al/Č

DV 110 kV Ernestinovo – Vinkovci 11,3
150/25 mm2

DV 110 kV Ernestinovo – Osijek 1/2 2,6
150/25 mm2
KB 110 kV Crikvenica - Krk 5,6 Revitalizacija zbog ugroženog pogona i zadovoljenja n-1
DV 110 kV Vinodol – Vrata 2 11,9 Revitalizacija zbog starosti i potreba HŽ
DV 110 kV Vrata - Delnice 10,1 Revitalizacija zbog starosti i potreba HŽ
DV 110 kV Moravice - Vrbovsko 3,5 Revitalizacija zbog starosti i potreba HŽ
DV 110 kV Delnice – Moravice 18,5 Revitalizacija zbog starosti i potreba HŽ
DV 110 kV Vinodol – Vrata 1 11,9 Revitalizacija zbog starosti i potreba HŽ
DV 110 kV Vrata - Vrbovsko 31,4 Revitalizacija zbog starosti i potreba HŽ
DV 110 kV Vrbovsko - Gojak 17,7 Revitalizacija zbog starosti
KB 110 kV Krk - Lošinj 7,8 Revitalizacija zbog starosti – zamjena podmorskog kabela
Revitalizacija zbog starosti i povećanja prijenosne moći Al/Fe

DV 110 kV Matulji – Lovran 8,8
150/50 mm2
Revitalizacija zbog starosti i povećanja prijenosne moći Al/Fe

DV 110 kV Lovran - Plomin 23,5
150/50 mm2
DV 110 kV Senj – Otočac 34,6 Povećanje prijenosne moći kroz revitalizaciju
DV 110 kV Otočac – Lički Osik 34,5 Povećanje prijenosne moći kroz revitalizaciju Al/Fe 150/50 mm2
DV 110 kV Bjelovar - Ivanić 36,5 Revitalizacija zbog starosti i povećanja prijenosne moći
DV 110 kV Pokupje – Gojak 38,1 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 110 kV Pračno – Željezara – TE Sisak 5,4 Moguća i prijevremena revitalizacija ovisno o povećanju snage
Željezare Sisak
DV 110 kV Žerjavinec – Resnik 11 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 110 kV Međurić – TE Sisak 43,4 Nastavak revitalizacije započete ranije
UKUPNO 615,6
Tablica 5.2. Lista vodova 110-400 kV za revitalizaciju s početkom realizacije u periodu 2014.-2020. godina (II prioritet).
DV L (km) Napomena
DV 220 kV Žerjavinec – Cirkovce 64,9 Revitalizacija zbog starosti
Moguća odgoda revitalizacije. Potreban dogovor s

DV 220 kV Mraclin – (Sisak) - Prijedor 62
Elektroprijenos BiH.
DV 220 kV Đakovo-Gradačac 27,3 Revitalizacija zbog starosti
DV 220 kV Đakovo-Tuzla 26,3 Revitalizacija zbog starosti
DV 110 kV Tumbri – Zdenčina 12,6 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 110 kV Zdenčina – Pokupje 24,4 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 110 kV Švarča – Rakitje 2,7 Zamjena dionice Cu 150 mm2
DV 110 kV Međurić – Daruvar 31,4 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 110 kV Daruvar – Virovitica 40,2 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 110 kV Jertovec – Žerjavinec 22,4 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 2x110 kV Mraclin – Resnik 21,3 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 2x110 kV Pračno – Mraclin 35,4 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 110 kV Nedeljanec – Jertovec 36,3 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 110 kV Zabok – Jertovec 29,8 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 110 kV Zabok – Podsused 26 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 110 kV Rakitje – Podsused 1 5,4 Povećanje prijenosne moći kroz revitalizaciju
DV 110 kV Tumbri - Zaprešić 19 Revitalizacija dionice Tumbri-Rakitje
DV 2x110 kV TETO – Resnik 8,8 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 110 kV TE Sisak – Kutina 33,8 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 110 kV Vrbovsko – Švarča 49,4 Revitalizacija zbog starosti
KB 110 kV Hvar - Korčula 17,5 Revitalizacija zbog starosti.
DV 110 kV Bilice - Benkovac 41 Povećanje prijenosne moći kroz revitalizaciju
DV 110 kV TE Peruća - Sinj 11,2 Povećanje prijenosne moći kroz revitalizaciju. Dionica s Al/Č
150/25 mm2

DV 110 kV Peruća – Buško blato 35,3
150/25 mm2. Potreban dogovor sa Elektroprijenos BiH
Revitalizacija zbog stanja voda (posolica). Obuhvaća kabliranje

DV 110 kV Karlobag – Novalja 17,3 nadzemne dionice na otoku Pagu (7,1 km)
DV 110 kV Rab – Novalja 11,4 Revitalizacija zbog stanja voda (posolica)
DV 110 kV Raša – Dolinka (dionica Raša – Stup 1) 28,9 Povećanje prijenosne moći kroz revitalizaciju Al/Fe 150/50 mm2
DV 110 kV Vinodol – Crikvenica 7,7 Revitalizacija zbog starosti
UKUPNO (km) 749,9

Tablica 5.3. Lista vodova za revitalizaciju nakon 2020. godine
DV L (km) Napomena
DV 220 kV Žerjavinec – Mraclin 26,4 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 220 kV TE Sisak – Mraclin 44 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 220 kV Međurić – TE Sisak 45 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 220 kV Prijedor – Međurić 62 Potreban dogovor s Elektroprijenos BiH
DV 220 kV Mostar – Zakučac 49,5 Potreban dogovor s Elektroprijenos BiH-
DV 220 kV Senj – Brinje 15,5 Moguća ranija revitalizacija zbog priključenja HE Senj 2
DV 220 kV Senj – Melina 55,2 Povećanje prijenosne moći kroz revitalizaciju. Mogućnost
ranije revitalizacije za slučaj izgradnje HE Senj 2
DV 110 kV Pračno – TE Sisak 5,65 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 110 kV Međurić – TE Sisak 43,4 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 110 kV Međurić – Kutina 11 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 110 kV Bjelovar – Koprivnica 32,1 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 2x110 kV Međurić – Novska 15,3 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 2x110 kV Mraclin – Tumbri 20,8 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 2x110 kV Tumbri – Rakitje 15,6 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 110 kV EVP Ludina – Kutina 23,6 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 110 kV Pračno – Rafinerija 6,6 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 110 kV Nedeljanec – Čakovec 1 13,7 Odgođena revitalizacija radi uvođenja voda Nedeljanec –
Lenti u TS Čakovec
DV 110 kV Nedeljanec – Čakovec 2 14 Odgođena revitalizacija radi uvođenja voda Nedeljanec –
Lenti u TS Čakovec
Odgođena revitalizacija radi uvođenja voda Mraclin – EVP
DV 110 kV Mraclin – Ivanić I 29,3 Ludina u TS Ivanić
DV 110 kV Buje -Kopar 4,1 Povećanje prijenosne moći kroz revitalizaciju. Potreban
dogovor s ELES - om Slovenija (12,3 km) Al/Fe 150/50
DV 110 kV Plomin – Raša 2 13,85 Povećanje prijenosne moći kroz revitalizaciju Al/Fe 150/50
DV 110 kV Cres - Lošinj 42 Revitalizacija zbog starosti opreme
Povećanje prijenosne moći. Potreban dogovor s

DV 110 kV Neum – Ston 6,8 Elektroprijenos BiH
DV 110 kV Opuzen – Neum 19,5 Povećanje prijenosne moći. Potreban dogovor s

Elektroprijenos BiH
Povećanje prijenosne moći. Potreban dogovor s

DV 110 kV Čapljina – Opuzen 12,3
Elektroprijenos BiH
DV 110 kV Bilice - Biograd 51,4 Povećanje prijenosne moći kroz revitalizaciju. Dionica s
Al /Č 150/25 mm2
Povećanje prijenosne moći kroz revitalizaciju. Dionica s

DV 110 kV Biograd - Zadar 27,1
Al /Č 150/25 mm2
DV 110 kV Vinkovci – Županja 35,4 Revitalizacija zbog starosti opreme
DV 110 kV Našice – Slatina 37,8 Povećanje prijenosne moći
UKUPNO (km) 778,9

Lista transformatorskih stanica za revitalizaciju prikazana je tablicama 5.4. i 5.5.
Tablica 5.4. Lista transformatorskih stanica za revitalizaciju s početkom realizacije u periodu 2014-2020. godina
Transformatorska stanica Napomena
Rekonstrukcija nosača cijevnih 400 kV sabirnica.

TS 400/110/30 kV Tumbri
Revitalizacija sustava nadzora i upravljanja RP 110 kV i pomoćnih pogona.
Zamjena preostale primarne i sekundarne opreme i dogradnja drugog sabirničkog sustava RP

400 kV.
TS 400/220/110 kV Melina Izgradnja dva vodna polja za prihvat 2x400 kV Plomin.

Zamjena primarne i sekundarne opreme RP 220 kV.
Zamjena primarne i sekundarne opreme 110 kV.
Ugradnja trećeg transformatora 220/110 kV, 150 MVA i ugradnja pripadne primarne opreme TP
TS 400/220/110/10 kV Konjsko 220 i 110 kV.
Revitalizacija sekundarnih sustava RP 220 kV i RP 110 kV.
TS 220/110 kV Đakovo Revitalizacija RP 110 kV

Zamjena preostale VN, sekundarne i pomoćne opreme, te građevinski i lektromontažni radovi u
RP 220 kV.
TS 220/110 kV Pehlin
Sekundarna oprema, pomoćni pogoni i uvođenje VN polja 110 kV u GIS.
Zamjena mrežnog transformatora AT1 220/110 kV, 150 MVA.
TS 220/110 kV Bilice Revitalizacija RP 220 kV
TS 220/110/35 kV Međurić Revitalizacija RP 110 kV; Zamjena sustava za nadzor i upravljanje i rekonstrukcija 220 VDC
TS 220/110/10 kV Mraclin Zamjena rastavljača 220 kV i prekidača 110 kV
TS 110/35 kV Slavonski Brod Zamjena primarne i sekundarne opreme
TS 110/35 kV Osijek 1 Zamjena primarne i sekundarne opreme
TS 110/35/10 kV Osijek 2 Zamjena jednog transformatora i rekonstrukcija kompletne TS
TS 110/35/10 kV Nijemci Tehnički neispravno, rekonstrukcija dva vodna polja i zamjena sekundarnog sustava
TS 110/35/10 kV Vinkovci Zamjena sekundarnih sustava
TS 110/35/10 kV Našice Zamjena prekidača i rastavljača
TS 110/35 kV Nova Gradiška Zamjena prekidača i rastavljača
TS 110/35/10 kV Beli Manastir Zamjena jednog transformatora
TS 110/35/10 kV Slatina Zamjena jednog transformatora
TS 110/35/10 kV Đakovo 2 Zamjena prekidača i rastavljača
TS 110/35 kV Kraljevac Rekonstrukcija RP 110 kV i pomoćnih postrojenja, ugradnja drugog trafo polja i uvođenje u SDV
TS 110/35/10 kV Dugi Rat Zamjena dijela primarne i sekundarne opreme i uvođenje u SDV
TS 110/35 kV Kaštela Zamjena dijela primarne i sekundarne opreme
TS 110/35 kV Opuzen Zamjena dijela primarne i sekundarne opreme i uvođenje u SDV
TS 110/35 kV Pag Ugradnja drugog transformatora i opremanje pripadnog trafo polja
TS 110/35 kV Zadar Zamjena jednog transformatora
TS 110/10(20) kV Biograd Zamjena dijela primarne i sekundarne opreme
TS 110/35/10(20) kV Makarska Rekonstrukcija RP 110 kV i zamjena sustava upravljanja

TS 110/35 kV Stari Grad Ugradnja trećeg transformatora i opremanje pripadnog trafo polja
TS 110/35 kV Kraljevac Zamjena jednog transformatora
TS 110/35 kV Ston Zamjena jednog transformatora
TS 110/35 kV Knin Zamjena jednog transformatora
TS 110/30(20) kV Jarun Zamjena jednog transformatora
TS 110/30/10 kV Rakitje Ugradnja GIS 110 kV postrojenja
TS 110/35 kV Pračno Revitalizacija primarne i sekundarne opreme RP 110 kV
TS 110/35 kV Križevci Revitalizacija primarne i sekundarne opreme RP 110 kV
TS 110/35 kV Koprivnica Zamjena prekidača i rastavljača
TS 110/35 kV Buje Revitalizacija 110 kV postrojenja i uvođenje u SDV
RP 110 kV Omišalj Zamjena transformatora 110/35(20) kV
TS 110/35 kV Lički Osik Revitalizacija/rekonstrukcija rasklopišta 110 kV
TS 110/35 kV Otočac Zamjena jednog transformatora

Tablica 5.5. Lista transformatorskih stanica za revitalizaciju s početkom realizacije u periodu nakon 2020. godine
TS 400/220/110 kV Melina Zamjena transformatora AT1 i AT2 400/220 kV 400 MVA i AT5 220/110 kV, 150 MVA zbog starosti
TS 220/110/10 kV Mraclin Rekonstrukcija postrojenja 220 kV i 110 kV
TS 220/110/35 kV Pehlin Zamjena mrežnih transformatora 220/110 kV, 150 MVA AT1 i AT2 (zbog starosti)
TS 110/35 kV Osijek 1 Zamjena jednog transformatora
TS 110/35 kV Pazin Zamjena primarne opreme osim prekidača
TS 110/35 kV Crikvenica Zamjena primarne i sekundarne opreme, osim prekidača
TS 110/35/10 kV Poreč Zamjena sekundarne oprema
TS 110/35/10 kV Dolinka Zamjena transformatora T2 110/35/10 kV 20(40) MVA zbog starosti i sekundarne opreme
TS 110/10 kV Matulji Zamjena sekundarne opreme
TS 110/35 kV Krk Zamjena primarne opreme osim prekidača i sekundarne opreme
TS 110/35 kV Lički Osik Zamjena sekundarne opreme
TS 110/10 kV Lovran Zamjena sekundarne opreme
TS 110/35 kV Delnice Zamjena sekundarne oprema
TS 110/35/10 kV Rovinj Zamjena sekundarne opreme
TS 110/35 kV Gračac Zamjena transformatora T1 i T2 110/35 kV 20(40) MVA zbog starosti i sekundarne opreme
TS 110/35 kV Lošinj Zamjena primarne i sekundarne opreme
TS 110/35 kV Otočac Zamjena sekundarne opreme
TS 110/20 kV Rab Zamjena primarne i sekundarne opreme
TS 110/35 kV Raša Zamjena transformatora T1 i T3 110/35(20)kV zbog starosti
TS 110/35 kV Šijana Zamjena transformatora T1 i T2 110/35 kV 40 MVA zbog starosti i sekundarne opreme
TS 110/35 kV Krasica Zamjena primarne i sekundarne opreme, osim prekidača
TS 110/35 kV Meterize Kompletna rekonstrukcijaTS i rekonstrukcija uvoda dalekovoda
TS 110/35 kV Nedeljanec Rekonstrukcija sabirničkog sustava
TS 110/35 kV Virovitica Zamjena čelične konstrukcije i portala
TS 110/35 kV Bjelovar Zamjena sekundarne opreme
TS 110/20/10 kV Samobor Zamjena primarne i sekundarne opreme
TS 110/30 kV Dugo Selo Zamjena primarne i sekundarne opreme
RP 110 kV + EVP 110/25 kV Moravice Zamjena sekundarne opreme

6.
USPOREDBA DESETOGODIŠNJEG
PLANA RAZVOJA HRVATSKE
PRIJENOSNE MREŽE ZA RAZDOBLJE
2014.-2023. GODINA S ENTSO-E
DESETOGODIŠNJIM PLANOM
RAZVOJA PRIJENOSNE MREŽE
6. USPOREDBA DESETOGODIŠNJEG PLANA RAZVOJA HRVATSKE

PRIJENOSNE MREŽE ZA RAZDOBLJE 2014.-2023. GODINA S ENTSO-E
DESETOGODIŠNJIM PLANOM RAZVOJA PRIJENOSNE MREŽE
a) ENTSO-E desetogodišnji plan razvoja prijenosne mreže 2012
Neobvezujući ENTSO-E desetogodišnji plan razvoja prijenosne mreže 2012 (eng. Ten Year Network
Development Plan 2012 – TYNDP 2012) objavljen je u lipnju 2012. godine na internetskim stranicama
ENTSO-E. TYNDP 2012 sadrži, između ostalog, Regionalni inves"cijski plan za regiju kon"nentalna
jugoistočna Europa i Tablicu projekata koja sadrži popis svih planiranih inves"cija (projekata)
naponskog nivoa > 150 kV. U tablici projekata TYNDP 2012 prezen"rani su sljedeći projek" od značaja
za prijenosnu mrežu jugoistočne Europe i Hrvatske.
Tablica 6.1. Klaster inves•cija (projekata) broj 27
Redni br:
TYNDP 2012 Lokacija 1 Lokacija 2 Opis investicije
HR 10g 2013
27. A105 DV 400 kV u dužini 55 km koji zamjenjuje

Lika(HR) Brinje (HR)
HR04DV400 dionicu postojećeg DV 220 kV Brinje - Konjsko

Lika(HR) Velebit (HR)
27. A107
Lika (HR) Nova TS 400/110 kV, 2x300 MVA
HR06TS400
27. A108
Brinje (HR) Nova TS 400/220 kV, 1x400 MVA
HR07TS400
27. 227
Banja Luka (BA) Lika (HR) Nova interkonekcija 400 kV između HR i BiH
HR02DV400
27. 229 Priključak TE Plomin C (500 MW) putem DV

Plomin (HR) Melina (HR)
HR03DV400 2x400 kV na TS Melina
Pored navedenih inves•cija (projekata) u klasteru 27 nalazi se još 6 projekata s područja kon•nentalne
jugoistočne Europe. Za klaster 27 provedena je procjena troškova i koris• sukladno tada važećoj CBA
(eng. Cost Benefit Analysis) metodologiji.
Tablica 6.2. Klaster inves•cija (projekata) broj 28
Redni br:
TYNDP 2012 Lokacija 1 Lokacija 2 Opis investicije
HR 10g 2013

Konjsko (HR) Velebit (HR)
28. 231 Ugradnja FACTS uređaja 150 MVAr zbog

Konjsko (HR)
HR09PR400 poboljšanja naponskih prilika u mreži.
28. A115
Plat (HR) Nova TS 220/110 kV
HR11TS220
28. 228 Rekonstrukcija dva jednostruka DV 220 kV

Trebinje (BA) Plat (HR)
HR08DV220 između HR i BiH
Pored navedenih inves•cija (projekata) u klasteru 28 nalazi se još 11 projekata s područja kon•nentalne
jugoistočne Europe. Za klaster 28 provedena je procjena troškova i koris• sukladno tada važećoj CBA
(eng. Cost Benefit Analysis) metodologiji.
Projek• koji se navode u Tablici projekata, a nisu dio ni• jednog klastera na području jugoistočne
Europe.
Tablica 6.3. Projek• koji nisu dio ni• jednog klastera na području jugoistočne Europe
Redni br: Lokacija 1 Lokacija 2 Opis investicije
Novi istosmjerni kabel 500 kV, 1000 MW duljine

69 Candia (IT) Konjsko (HR)
cca. 280 km između HR i IT
230 Mraclin (HR) / Priključak novog bloka u TE Sisak, 230 MW,

TE Sisak (HR) po sistemu ulaz-izlaz na DV 220 kV Mraclin
HR13DV220 Prijedor (BA) - Prijedor
Tijekom izrade TYNDP 2014 provedena je analiza nužnih pojačanja hrvatske prijenosne mreže obzirom
na izgradnju podmorskog kabela Candia (IT) – Konjsko (HR) navedenog pod rednim brojem 69 u
TYNDP 2012. Analiza je pokazala da je nužna izgradnja drugog DV 400 kV Konjsko – Mostar kako bi
bio zadovoljen kriterij n-1 i sigurnost opskrbe šireg područja. Operator prijenosnog sustava Bosne i
Hercegovine se nije složio s izgradnjom drugog DV 400 kV Konjsko – Mostar u ovom desetogodišnjem
razdoblju, te je na nivou ENTSO-E regionalne grupe kon•nentalna jugoistočna Europa dogovoreno da se
HVDC kabel Konjsko – Candia neće navodi• u TYNDP 2014, odnosno predmetni projekt je zajedničkom
odlukom odgođen za kasnije razdoblje. Iz tog razloga navedeni podmorski kabel ne navodi se ni• u
Desetogodišnjem planu razvoja hrvatske prijenosne mreže za razdoblje 2014.-2023. godina.
Nadalje, navodimo projekte koji se spominju na stranicama 65., 66. i 67. Regionalnog inves•cijskog
plana TYNDP 2012 isključivo kao projek• od nacionalnog značaja (ne i pan-europskog značaja), oni
nisu dio ni• jednog klastera, ne nalaze se u Tablici projekata i za njih nije rađena procjena troškova i
koris• u okviru Regionalnog plana.
Tablica 6.4. Projek• od nacionalnog značaja
Izgradnja na širem području Koprivnice (nakon

TS 400/110 kV
HR15TS400 2020.g.) ovisno o izgradnji elektrana i porastu
Drava potrošnje električne energije.
TS 220/110 kV Izgradnja na području Dalmacije (nakon 2020.g.)

HR16TS220 ovisno o izgradnji elektrana i porastu potrošnje
Vrboran
električne energije.
Dogradnja postojeće TS 220/110 kV Đakovo
TS 400/220/110 kV rasklopištem 400 kV ovisno o porastu potrošnje
HR17TS400
Đakovo Slavonije i Baranje i ovisno o izgradnji KKE Slavonski
Brod.
Dovršetak izgradnje (do 2020.g.) ovisno o izgradnji
TS 220/110 kV
HR18TS220 TE Plomin C i porastu potrošnje električne energije na
Vodnjan području Istre.
TS 400/220 kV Nova
HR21TS400 Ovisno o izgradnji TE Ploče nazivne snage 800 MW.
Sela
DV 220 kV Nova Sela – Plat, ovisno o izgradnji TE

HR23DV220 Nova Sela Plat
Ploče i ostalih proizvodnih postrojenja.
Priključak RHE Korita nazivne snage 600 MW na TS

HR27DV400 RHE Korita TS Konjsko
400/220/110 kV Konjsko
Ugradnja FACTS uređaja zbog poboljšanja naponskih

HR28PR400 Ernestinovo (HR)
prilika u mreži.
b) Desetogodišnji plan razvoja hrvatske prijenosne mreže za razdoblje 2014.-2023. (novi objek•
koji nisu navedeni u TYNDP 2012)
Važno je naglasi• da je Desetogodišnji plan razvoja hrvatske prijenosne mreže za razdoblje 2014.-
2023. godina dovršen krajem listopada 2013. godine, godinu i če•ri mjeseca nakon što je objavljen
ENTSO-E, TYNDP 2012. U ljeto 2013. godine HOPS je proveo javne konzultacije •jekom kojih su dionici
nominirali izgradnju značajnog broja novih proizvodnih projekata (preko 4 000 MW instalirane snage)
i značajnog broja distribucijskih projekata (TS).
Zbog nominirane izgradnje elektrana te iz razloga očekivanog porasta potrošnje električne energije do
2023. godine predviđena je (uvjetna) izgradnja sljedećih objekata prijenosne mreže.
Navodimo objekte prijenosne mreže ovisno o izgradnji novih elektrana i porastu potrošnje električne
energije (koja se ne nalaze u Tablici projekata TYNDP 2012) ni• u Regionalnom inves•cijskom planu
jugoistočne kon•nentalne Europe.
Tablica 6.5. Objek• čija izgradnja ovisi o izgradnju novih elektrana i porastu potrošnje električne energije
TS 400/110 kV Ovisno o izgradnji vjetroelektrana na širem području

HR19TS400
Gračac Like, predvidivo lokacija Vučipolje.
TS 400/110 kV Knin Ovisno o izgradnji vjetroelektrana na širem području

HR20TS400
- Pađene oko Knina, predvidivo lokacija Knin - Pađene.
DV 400 kV Tumbri – Veleševec, ovisno o izgradnji

HR22DV400 Tumbri Veleševec elektrana i zbog povećanja sigurnosti opskrbe na
zagrebačkom području.
Priključak KKE Osijek nazivne snage 500 MW na TS

HR24DV400 KKE Osijek TS Ernestinovo
400/110 kV Ernestinovo
Priključak KKE Slavonski Brod nazivne snage 570

HR25DV400 KKE Slavonski Brod Razbojište MW na rasklopno postrojenje 400 kV na lokaciji
Razbojište
Izgradnja DV 400 kV Lika – Melina nužna zbog

HR26DV400 Lika Melina predvidive izgradnje proizvodnih postrojenje (HE i VE)
te zbog povećanja sigurnosti opskrbe.
c) Hrvatski projek• od zajedničkog europskog interesa (eng. Project of common interest)
U travnju 2012. godine Europska komisija (u daljnjem tekstu: EC) započela je proces određivanja
projekata od zajedničkog europskog interesa (eng. Project of common interest – PCI) za
elektroenergetsku i plinsku infrastrukturu. Sve zemlje članice EU i Republika Hrvatska pozvane su
putem nadležnih ministarstava da iden•ficiraju projekte kandidate i podnesu prijave EC za stjecanje
statusa PCI.
Republika Hrvatska je, nakon provedenih konzultacija između HOPS-a, Ministarstva gospodarstva i
Agencije, u srpnju 2012. godine (neposredno nakon objave TYNDP 2012) prijavila sljedeće projekte za
stjecanje statusa PCI:
• Transformatorska stanica 400/220 kV Brinje (Hrvatska)
• Transformatorska stanica 400/110 kV Lika (Hrvatska)
• Dalekovod 400 kV Lika-Brinje (Hrvatska)
• Dalekovod 400 kV Banja Luka (Bosna i Hercegovina) – Lika (Hrvatska)
• Dalekovod 400 kV Lika – Velebit (Hrvatska)
• Dalekovod 400 kV Konjsko – Velebit (Hrvatska)
Nakon provedene procedure sukladno europskim propisima Europska komisija je dodijelila (u listopadu
2013.g.) prijavljenim hrvatskim projek•ma status projekata od zajedničkog europskog interesa te su
is• objavljeni na internetskim stranicama Europske komisije na sljedeći način:
3.5. Klaster Bosna i Hercegovina – Hrvatska između Banja Luke i Like koji uključuje sljedeće
projekte od zajedničkog europskog interesa (PCI).
3.5.1 Interkonekcija između Banja Luke i Like – novi DV 400 kV duljine 155 km (u Hrvatskoj 45
km).
3.5.2 Interni dalekovod (HR) između transformatorskih stanica Brinje-Lika-Velebit-Konjsko – novi
DV 400 kV između Brinja i Konjskog koji zamjenjuje postojeći DV 220 kV s proširenjem TS Brinje i
TS Konjsko te nova TS Lika na području Like (na kopnu).
Sukladno europskoj legisla•vi, projek• koji su stekli status PCI, moraju se naves• u tablici projekata
desetogodišnjeg plana razvoja ENTSO-E (TYNDP) koji će bi• publiciran 2014. godine. Za klaster
navedenih projekata bit će provedena procjena troškova i koris• sukladno tzv. CBA (eng. Cost Benefit
Analysis) metodologiji koju je izradio ENTSO-E.
Dana 17. travnja 2013. godine Europski parlament i Vijeće Europe objavili su Uredbu 347/2013 vezano
za Trans-Europsku energetsku infrastrukturu. U Uredbi se određuje organizacija i maksimalno trajanje
procesa ishođenja potrebnih dozvola za realizaciju projekata od zajedničkog interesa, transparentnost
i uključivanje javnos• u proces, uloga europskog koordinatora u procesu realizacije, provođenje
procjene troškova i koris•, način određivanje pogodnos• pojedinih projekata za sufinanciranje
sredstvima EU te brojni drugi aspek•.
HOPS za sada još nije pokrenuo proceduru za dobivanje subvencije u sklopu EU fonda „connec•ng
Europe Facility“ (CEF) ili ostalih financijskih instrumenata.
Važno je naglasi• kako će HOPS •jekom realizacije izrade studije izvodljivos• istraži• mogućnost
izgradnje jedne TS 400/220/110 kV Lika na lokaciji Brlog kraj Žute Lokve, na koju bi bio spojen i 400
kV dalekovod iz Banja Luke (BiH). Time bi se umjesto dvije (TS 400/220 kV Brinje i TS 400/110 kV
Lika) izgradila samo jedna TS 400/220/110 kV. Pretpostavlja se da bi navedeno rješenje u potpunos•
zadovoljilo potrebe za izgradnjom i revitalizacijom mreže (vezano za PCI projekte) te da bi se na taj
način pos•gla financijska ušteda.
7.
PLAN RAZVOJA SUSTAVA
VOĐENJA EES-A I PRATEĆE
ICT INFRASTRUKTURE
7. PLAN RAZVOJA SUSTAVA VOĐENJA EES-A I PRATEĆE ICT

INFRASTRUKTURE
Kon!nuirani razvoj sustava vođenja EES-a i prateće ICT infrastrukture garancija je očuvanja njegove
sigurnos!, funkcionalnos! i stabilnos!. To podrazumijeva nadogradnju i modernizaciju postojećih
sustava, te primjenu suvremenih tehnologija i novih računalnih alata. Nadalje, razvoj tržišta električnom
energijom moguće je proves! intenzivnim korištenjem i primjenom moderne ICT tehnologije.
Plan razvoja i izgradnje prijenosne mreže u dijelu koji se odnosi na informacijsko komunikacijske
tehnologije HEP – OPS-a izrađen je na temelju dosadašnjih razvojnih planova i ak!vnos!. Izgradnja
mrežnih centara i ICT procesnih podsustava mora slijedi! izgradnju prijenosne mreže, zahtjeve
ENTSO-E, promjene zakonske regula!ve, bilateralne sporazume između susjednih operatora i omogući!
uključenje novih objekata u sustav daljinskog vođenja, sigurno vođenje cijelog elektroenergetskog
sustava i djelovanje tržišta električnom energijom.
Planove za srednjoročni period razvoja procesne i poslovne informa!ke nije moguće kvalitetno
pripremi! zbog brzih tehnoloških promjena sistemskih koncepcija i tehnologija na području ICT-a kao i
značajnih promjena u životnom ciklusu korištenja opreme. Predloženi plan u najboljoj namjeri nastavlja
već prije započetu inicija!vu osiguravanja cjelovite potpore procesne informa!ke u poslovanju HOPS-a
na opera!vnom tak!čkom i strateškom nivou.
Najviši prioritet pridijeljen je projektu modernizacije mrežnih centara prijenosne mreže uključivo i
svih neophodno potrebnih ak!vnos! i zahvata u elektroenergetskim objek!ma i telekomunikacijskoj
mreži. Modernizacija mrežnih centara ima strateški značaj ne samo za HOPS, nego za cjelokupni
razvoj i sigurnost rada hrvatskog elektroenergetskog sustava, te djelovanje i razvoj tržišta električnom
energijom u Hrvatskoj.
Planom je obuhvaćeno slijedeće:

• Zamjena SCADA sustava u svim Mrežnim centrima (MC Split, MC Zagreb, MC Rijeka, MC Osijek)
nacionalnom dispečerskom centru NDC Zagreb i rezervnom centru i njihovo međusobno
povezivanje prema „mul! site“ konceptu. Takvim rješenjem pos!že se trajna međusobna
sinkronizacija svih SCADA sustava što omogućava fleksibilno, brzo i sigurno preuzimanje nadzora
i upravljanja nad dijelovima prijenosne mreže među mrežnim centrima i NDC-om, odnosno
rezervnim centrom
• Modernizacija komunikacije SCADA sustava i sustava sekundarne regulacije sa elektroenergetskim
objek!ma i prijelaz na mrežni protokol IEC 60870-5-104.
• Zamjena postojećeg EMS sustava novim i dodavanje novih funkcija u NDC Zagreb što obuhvaća
implementaciju funkcija:
o es!macija stanja
o analiza sigurnos!
o op!malni tokovi snaga
o proračun struja kratkog spoja
o sigurnosno ograničeni dispečing
o osjetljivost mreže
o analiza naponske stabilnos•
o dispečerski tokovi snaga
o analiza tranzijentne stabilnos•
o provjera izvodljivos•
o planiranje gubitaka
• Zamjena sustava sekundarne regulacije radne snage i frekvencije u NDC Zagreb i rezervnom
centru i nadogradnja funkcijama temeljenim na tržišnim principima što uključuje:
o sekundarnu regulaciju radne snage i frekvencije

o sigurnosno ograničeni ekonomski dispečing
o nadzor regulacijskih rezervi
• Izgradnja i uspostava sustava za koordiniranu sistemsku regulaciju napona i jalove snage,

• Izgradnja i uspostava sustava za praćenje rada agregata u primarnoj regulaciji,
• Sudjelovanje u razvoju i unapređenju sustava za razmjenu podataka i analizu sigurnos• (Common
tool for data exchange and n-1 security assessment – CTDS),
• Modifikacija postojećih i implementacija novih tržišnih funkcija koje služe kao potpora praćenju
ak•vnos• operatera sustava, a koje pripadaju sljedećim grupama:
o planiranje rada sustava

o upravljanje energijom uravnoteženja i regulacijskom rezervom
o obračun i naplata
• Modernizacija sustava obračunskih mjerenja uvođenjem središnjeg sustava u NDC Zagreb koji će
podržava• funkcije prikupljanja validiranih podataka s obračunskih mjernih mjesta, upravljanja
podacima, izvještavanje i razmjenu podataka
• Izgradnja sustava za lociranje atmosferskih pražnjenja
• Implementaciju zajedničkog modela podataka (CDM) u NDC Zagreb koji će sadržava• logičke
objekte energetskog sustava nužne za modeliranje, implementaciju i integraciju aplikacija u
sustavu
• Ugradnja simulatora za obuku dispečera koji će se koris•• za simulaciju normalnih pogonskih
uvjeta, izvanrednih stanja, odvojenih sustava i restauracije sustava
• Uvođenje sustava za upravljanje mrežom i sigurnošću za procesni sustav koji uključuje sve mrežne
centra i transformatorske stanice a koncipiran je na način da zaš•• informacije koje predstavljaju
kri•čne resurse procesa vođenja EES-a, nadzire cijeli procesni sustav, te da š•ćene informacije
budu: dostupne, vjerodostojne i povjerljive
• Nadogradnja i proširenje sustava nadzora EES-a u realnom vremena Wide Area Measurement
and Monitoring System (WAMS) radi nadzora naponske stabilnos•, nadzora tranzijentnih pojava
i nadzora pogonskih (termičkih) kapaciteta vodova, ugradnja većeg broja novih PMU uređaja i
postupni prijelaz prema smart grid tehnologiji
• Razvoj i instalacija aplikacija i programskih sustava za planiranje proizvodnje i nadzor rada
obnovljivih i distribuiranih izvora energije u skladu s novim zahtjevima u okruženju,
• Proširenje sustava sekundarne regulacije radne snage i frekvencije i uključenje novih elektrana i
centara slivova u sustav
• Modernizacija poslovno tehničkog informacijskog sustava i dodavanje novih aplikacija za cjelovitu
potporu odvijanju svih poslovnih procesa, posebno uvođenje novog sustava za upravljanje
imovinom
• Opremanje rezervnog dispečerskog centra sa svim funkcionalnos•ma
• Izgradnja skladišta podataka u koje će se upisiva• podaci iz svih procesnih sustava i omogućit
pružanje informacijske podrške poslovnoj inteligenciji i poslovnom upravljanju nad procesima
• Izgradnja GIS sustava namijenjenog za rad s prostornim podacima koji se odnose na trase
dalekovoda i lokacije ostalih objekata EES-a, te njegova integracija s drugim informacijskim
sustavima u mrežnim centrima i nacionalnom dispečerskom centru
• Nadogradnja telekomunikacijske mreže zbog prijelaza na mrežni IEC 61870-5-104 protokol
u sustavu vođenja i sekundarne regulacije, prikupljanju i prijenosu raznih mjernih podataka,
povezivanje s drugim partnerima u okviru EES-a Hrvatske i komunikacije s drugim partnerima u
okviru ENTSO-E, uključivanje novih objekata u sustav daljinskog vođenja.
8.
PROCJENA INVESTICIJSKIH
ULAGANJA U IZGRADNJU
OBJEKATA PRIJENOSNE MREŽE U
DESETOGODIŠNJEM RAZDOBLJU
8. PROCJENA INVESTICIJSKIH ULAGANJA U IZGRADNJU OBJEKATA

PRIJENOSNE MREŽE U DESETOGODIŠNJEM RAZDOBLJU
8.1. ULAGANJA U RAZVOJ I REVITALIZACIJU PRIJENOSNE MREŽE
8.1.1. Procjena HOPS-ovih vlas!!h inves!cija u prijenosnu mrežu
U okviru ovog plana HOPS planira financira• inves•cije u prijenosnu mrežu od sustavnog značaja
(označava pojačanja mreže potrebna radi pouzdanog pogona mreže i sigurne opskrbe kupaca, bez
obzira na priključak novih korisnika mreže, elektrana i kupaca), a koje se sastoje od nužnih inves•cija
u prijenosnoj mreži (poglavlje 4.1.1.), inves•cija u prijenosnu mrežu u sklopu regionalnih i europskih
integracija (poglavlje 4.1.2.), revitalizacija (potrebna ulaganja u revitalizaciju postojećih objekata
mreže), ulaganja u ICT infrastrukturu i konačno uobičajena svako-godišnja ulaganja u potrebne zamjene
i rekonstrukcije (ZIR) pojedinih dijelova opreme (uređaja i komponen•) po prijenosnim područjima te
uobičajene ostale godišnje inves•cije na dosadašnjim ostvarenim razinama.
Za realizaciju planiranih vlas••h inves•cija HOPS-u su na raspolaganju slijedeći mogući izvori

sredstava:
1. Sredstva amor•zacije za ukupnu imovinu HOPS-a po priznatoj amor•zacijskoj stopi
2. Prihodi od aukcija i dražbi prekograničnih kapaciteta, koji se sukladno postojećoj našoj i EU regula•vi
moraju usmjerava• u inves•cije vezane uz povećanje/održavanje postojećih prekograničnih
prijenosnih kapaciteta
3. Prihodi od ostvarenog efek•vnog tranzita električne energije kroz hrvatsku prijenosnu mrežu u
okviru europskog ITC (eng. Inter-TSO-Compensa•on) mehanizma, koji se sukladno postojećoj
regula•vi mogu usmjerava• u odgovarajuće inves•cije u prijenosnoj mreži
4. Sredstva odobrena u okviru priznate stope povrata kapitala unutar metodologije za određivanje
naknade za prijenos (mrežarine), a koja se računovodstveno iskazuju kao reinves•rana dobit
HOPS-a
5. Kreditna sredstva, koja uključuju kredite ostvarene preko komercijalnih banaka i drugih financijskih
ins•tucija
6. Sredstva iz EU fondova, strukturnih fondova i slično, sukladno značaju pojedinih inves•cija u
prijenosnoj mreži i primjenjivos•/mogućnos•ma dobivanja takvih sredstava
Procjena potrebnih ulaganja u izgradnju vodova, transformatorskih stanica, sustav vođenja, pripadnu
ICT infrastrukturu i revitalizaciju postojećih prijenosnih objekata, te zamjene i rekonstrukcije, određena
je na temelju planskih jediničnih cijena opreme i radova.
Pregledno, HOPS-ove vlas•te inves•cije u prijenosnu mrežu podijeljene su u sljedeće kategorije

(tablica 8.1.):
1) Inves•cije u prijenosnu mrežu od sustavnog značaja
2) Revitalizacije
3) Ulaganja u ICT infrastrukturu.
4) Zamjene i rekonstrukcije (ZIR) i ostale inves•cije
Vlas•ta HOPS-ova ulaganja u razdoblju 2014. – 2023. godine prikazana su zbirno u tablici 8.1. te slikom
8.1., a detaljno u Tablicama inves•cija u Prilogu 1. Kako je vidljivo, ukupna predmetna ulaganja u tom
razdoblju procijenjena su na iznos od oko 4,69 milijardi kuna.
Tablica 8.1. Procjena HOPS-ih vlas••h inves•cijskih ulaganja u desetogodišnjem razdoblju (2014. – 2023.)
Razdoblje (KUNA)
KATEGORIJA UKUPNO (KUNA)
do 2020. iza 2020.
1. Investicije u prijenosnu mrežu

1.264.192.192 366.309.788 1.630.501.981
- sustavni značaj
2. Revitalizacije ukupno 1.151.325.340 544.000.000 1.695.325.340

2a. vodovi 696.625.340 333.277.675 1.029.903.015
2b. TS 454.700.000 210.722.325 665.422.325
3. ICT 196.966.716 64.578.545 261.545.261
4. ZIR i ostale investicije ukupno 716.229.459 302.762.500 1.018.991.959
5. Objekti za potrebe ODS-a 89.579.650 0 89.579.650
SVEUKUPNO 3.418.293.357 1.277.650.833 4.695.944.191
Objekti za
potrebe ODS-a
2%
ZIR i ostale
investicije ukupno
Investicije u prijenosnu 22 %
mrežu - sustavni značaj
35 %
ICT
5%
Revitalizacije ukupno
36%
Slika 8.1. Udio iznosa ulaganja pojedinih kategorija HOPS-ovih vlas••h inves•cija u razdoblju 2014. – 2023. godine
Uz pretpostavku jednakih godišnjih ulaganja iz sredstava HOPS-a u inves•cije u pojačanja mreže

od sustavnog značaja, revitalizacije, ICT infrastrukturu, zamjene i rekonstrukcije po prijenosnim
područjima te uobičajene ostale inves•cije, u razdoblju 2014. - 2023. godine treba• će ulaga• oko
470 milijuna kuna/godišnje – slika 8.2.
Objekti za
potrebe ODS-a
8.957.965
2%
ZIR i ostale
investicije ukupno
Investicije u prijenosnu 163.050.198
mrežu - sustavni značaj 22 %
163.050.198
35 %
ICT
26.154.526
5%
Revitalizacije ukupno
169.532.534
36%
Slika 8.2. Godišnji iznosi ulaganja (kuna) i udio pojedinih kategorija HOPS-ovih vlas••h inves•cija
u razdoblju 2014. – 2023. godine
8.1.2. Procjena svih inves•cija u prijenosnu mrežu
U ukupno potrebnim inves•cijama u prijenosnu mrežu HOPS-ove vlas•te inves•cije su tek jedan dio.
Ostatak predstavljaju uvjetne inves•cije u prijenosnu mrežu, pa su ukupne inves•cije u prijenosnu
mrežu podijeljene u sljedeće kategorije:
1. HOPS-ove vlas•te inves•cije u prijenosnu mrežu (inves•cije u pojačanja mreže od
sustavnog značaja, revitalizacije, ICT infrastrukturu, zamjene i rekonstrukcije po prijenosnim
područjima i uobičajene ostale inves•cije)
2. Inves•cije u objekte HEP ODS (označava 110 kV dijelove postrojenja novih TS 110/x kV, kao
i priključne vodove 110 kV, radi podrške razvojnim planovima HEP ODS).
3. Inves•cije u objekte ostalih kupaca (označava 110 kV dijelove postrojenja novih TS 110/x
kV, kao i priključne vodove 110 kV, radi podrške planovima priključenja novih kupaca na
110 kV mrežu koji su do sad iskazali interes za to).
4. Inves•cije u objekte priključka novih konvencionalnih elektrana (označava priključne
vodove kako bi se nove elektrane povezale na mrežu, ne odnosi se na priključak VE).
5. Priključak VE - sustavna pojačanja mreže po zonskim priključcima (označava inves•cije
potrebne za pojačanje mreže kako bi se veće grupe VE povezale na sustav).
Ukupna potrebna ulaganja za razvoj prijenosne mreže u razdoblju 2014. – 2023. godine procijenjena
su na iznos od oko 7,65 milijardi kuna ili prosječno godišnje 765 milijuna kuna, i prikazana su tablicom
8.2. i slikom 8.3.
Tablica 8.2. Procjena ukupnih inves•cijskih ulaganja za razvoj prijenosne mreže

u desetogodišnjem razdoblju (2014. – 2023.)
Razdoblje (KUNA)
do 2020. iza 2020.
1. HOPS-ove vlastite investicije u prijenosnu mrežu 3.418.293.357 1.277.650.833 4.695.944.191
2. Investicije za objekte HEP ODS 495.900.000 306.483.050 802.383.050
3. Investicije za objekte kupaca 96.331.681 209.337.718 305.669.399
4. Investicije za priključak novih konvencionalnih

1.227.347.375 228.523.400 1.455.870.775
elektrana
5. Priključak VE - sustavna pojačanja po zonskim

391.111.529 0 391.111.529
priključcima*
SVEUKUPNO 5.628.983.942 2.021.995.001 7.650.978.944
* sistemska pojačanja u mreži radi prihvata više VE gdje nisu uračuna• troškovi priključka pojedine VE.
Investicije za objekte
HEP ODS
802.383.050
11%
Investicije za
objekte kupaca
305.669.399
4%
Investicije za priključak
novih konvencionalnih
HOPS-ove vlastite
elektrana
investicije u prijenosnu
1.455.870.775
mrežu
19 %
4.695.944.191
61%
Priključak VE - sustavna pojačanja

po zonskim priključcima*
391.111.529
5%
Slika 8.3. Apsolutni iznosi ulaganja (kuna) i udio u ukupnim troškovima razvoja mreže u razdoblju 2014. – 2023. godine
pojedinih inves•cijskih kategorija
Slika 8.3 prikazuje učešće pojedinih inves•cijskih kategorija u ukupnim troškovima pojačanja mreže
u razmatranom razdoblju. HOPS-ove vlas•te inves•cije u prijenosnu mrežu (inves•cije u pojačanja
mreže od sustavnog značaja, revitalizacije, ICT infrastrukturu, zamjene i rekonstrukcije po prijenosnim
područjima i uobičajene ostale inves•cije) obuhvaćaju 61 % ukupnih inves•cija u prijenosnu mrežu,
priključak novih konvencionalnih elektrana obuhvaća 19% ukupnih ulaganja, inves•cije u 110 kV
priključke i objekte HEP ODS-a sudjeluju s 11 %, dok inves•cije u objekte ostalih korisnika i radi zonskog
priključka vjetroelektrana sudjeluju s ukupno 9 % u ukupnim inves•cijama.
Dio ukupno potrebnih inves•cijskih ulaganja će pokri• i korisnici mreže, ukoliko za priključak korisnika
na mrežu ili povećanja priključne snage bude potrebna izgradnja dodatnih objekata prijenosne mreže
zbog zadovoljenja tehničkih uvjeta. Dio ulaganja pokri• će se iz naknada za korištenje prekograničnih
kapaciteta, uz strogo propisane načine ulaganja is•h (s ciljem povećanja prekograničnih kapaciteta
prema regula•vi EU). Za pojedinačne projekte postoji mogućnost financiranja čitave ili dijela inves•cije
iz namjenskih kredita ili preko EU fondova.
Inves•cije pod rednim brojevima 3. – 5. (priključci novih korisnika - kupaca i proizvođača, povećanja
priključnih snaga postojećih korisnika, sustavna pojačanja radi integracije VE) HOPS planira prikupi• od
korisnika na temelju troškova stvaranja tehničkih uvjeta u mreži (propisanih na temelju odgovarajućih
zakonskih i podzakonskih akata), dok kao neriješen izvor financiranja ostaju inves•cije navedene pod
rednim brojem 2 (inves•cije za objekte HEP ODS).
Kako je vidljivo iz tablice 8.2, za izgradnju 110 kV postrojenja objekata HEP ODS i financiranja
njihovog priključka na 110 kV mrežu, u desetogodišnjem će razdoblju od 2014. do 2023. bi• potrebno
uloži• oko 802 milijuna kuna ili prosječno godišnje 80,2 milijuna kuna, za što HOPS nema osiguran
izvor financiranja. Ovaj problem se može riješi• na jedan od slijedećih načina (potrebne izmjene
odgovarajućih podzakonskih akata):
1. Financiranje is•h od strane HEP ODS u cijelos• (is• tretman HEP ODS u odnosu na korištenje
prijenosne mreže kao i svih drugih korisnika mreže).
2. Preraspodjela sredstava za priključenja korisnika i stvaranja tehničkih uvjeta u distribucijskoj mreži
između HEP ODS-a i HOPS-a (HEP ODS prikuplja sredstva te dio predaje HOPS-u).
3. Povećanje naknade za korištenje mreže (mrežarine) za udio potreban za predmetne inves•cije.
U slijedećoj tablici su prikazani predviđeni ukupni iznosi hrvatskih inves•cija u EU PCI projekte (detaljniji
opis u poglavlju 6.) unutar TYNDP 2012. Ove inves•cije su iskazane zasebno zbog činjenice da će se
konačni opseg i iznosi utvrdi• s predviđenom studijom izvodljivos•, čiju se izradu očekuje ugovori•
do kraja 2014. godine.
Tablica 8.3. Procjena ukupnih inves•cijskih ulaganja u HR EU PCI Projekte (2014. – 2023.)
Razdoblje (KUNA)
do 2020. iza 2020.
1. EU PCI Projekti - HR projekti

970.700.000 173.100.000 1.143.800.000
unutar TYNDP 2012 ENTSO-E
Potrebno je na kraju naglasi• da će temeljem realizacije kratkoročnih planova razvoja, ostvarene

stope porasta opterećenja, dinamike izlaska iz pogona postojećih i izgradnje novih izvora, te dinamike
izgradnje vjetroelektrana, bi• nužna ažuriranja kako kratkoročnih planova, tako i desetogodišnjeg
plana razvoja prijenosne mreže.
8.2. TROŠKOVI INTEGRACIJE VJETROELEKTRANA U EES
Integracija VE u hrvatski EES izaziva troškove i inves•cijska ulaganja koji se izravno ili neizravno
•ču poslovanja HOPS-a. To su, pored inves•cijskih ulaganja u dodatna pojačanja prijenosne mreže,
troškovi osiguravanja dodatnih pomoćnih usluga i dodatni troškovi energije uravnoteženja. Potrebno
je naglasi• da ni• jedna od nabrojanih kategorija troškova ne bi smjela opterećiva• poslovanje HOPS
koji je u obvezi pruža• usluge svim korisnicima prijenosne mreže na nediskriminirajući način.
Troškove (inves•cijska ulaganja) priključka prema zakonskim i podzakonskim ak•ma snose inves•tori
u vjetroelektrane po tzv. „dubokom“ modelu, dok bi se troškovi ostalih pojačanja mreže na temelju
Zakona o tržištu električne energije pokrivali iz naknade za prijenos električne energije. Iz iste
naknade moguće je i pokrivanje troškova dodatnih pomoćnih usluga, dok bi se za troškove energije
uravnoteženja morao poboljša• sadašnji mehanizam naplate is•h iz subvencija za po•canje obnovljivih
izvora energije.
U ovom poglavlju daje se na temelju provedenih studijskih istraživanja procjena troškova integracije
vjetroelektrana u hrvatski EES. Važno je naglasi• da su rezulta• ove analize indika•vni, budući da se
temelje na dvije vrste procjena:
• procjeni potrebne dodatne energije uravnoteženja i sekundarne regulacije zbog integracije VE,
• procjeni jediničnog troška energije uravnoteženja i pomoćnih usluga.
Obje navedene procijenjene veličine moguće je precizno utvrdi• i to:

• uvođenjem obveze predviđanja proizvodnje VE (odgovornost svake pojedine VE),
• detaljnijim praćenjem pružanja pomoćnih usluga i pripadnih stvarnih troškova po svakom
pojedinom proizvodnom objektu (odgovornost HOPS-a za praćenje preuze•h pojedinih pomoćnih
usluga te HERA-e za definiranje troškova, obzirom da trenutno nema tržišta pomoćnih usluga).
Procijenjeni troškovi uravnoteženja proizvodnje VE u okviru provedenih analiza utemeljeni su na

slijedećim pretpostavkama, a prikazani su na slijedećoj slici (8.4):
1. cijena energije uravnoteženja s pozi•vnim predznakom iznosi 391 kn/MWh, a cijena energije
uravnoteženja s nega•vnim predznakom jednaka je nuli,
2. ista cijena energije uravnoteženja vrijedi za sve scenarije, bez obzira na razdoblje njihove
realizacije,
3. polovina ukupnog procijenjenog odstupanja ostvarene proizvodnje od predviđanja proizvodnje
VE je pozi•vnog, a polovina nega•vnog predznaka.
300
Procijenjeni trošak energije uravnoteženja prema
250
Metodologiji (mil.kn/god)
200
150
100
50 1200 MW VE
1000 MW
ije
ra c
800 MW
0
eg
)
W
600 MW
i nt
10
(M
20
i na
30 400 MW
40
z
Ra
50
pogreška predviđanja proizvodnje VE (% Pprosjek)
Slika 8.4. Procijenjeni troškovi uravnoteženja VE po pojedinim scenarijima izgradnje ovisno o pogreški predviđanja
proizvodnje VE
Temeljem slike 8.4 očito je da pored ovisnos• dobivenih rezultata o navedenim pretpostavkama
procijenjeni troškovi uravnoteženja proizvodnje VE ovise i o ukupnoj instaliranoj snazi VE u sustavu
i o pogreški predviđanja proizvodnje. Stoga se nameće potreba za uvođenjem obvezujućeg sustava
prognoze proizvodnje VE jer je to u interesu svih subjekata uključenih u integraciju VE u EES
Troškovi uravnoteženja po jedinici proizvodnje VE prikazani su slijedećom slikom.
120
Procijenjeni trošak uravnoteženja po jedinici
100
proizvodnje VE kn/MWh)
80
60
40
20
0
10 30 40 50
Pogreška predviđanja proizvodnje VE (%Pprosjek)
Slika 8.5. Procijenjeni troškovi uravnoteženja VE po jedinici proizvodnje VE ovisno o pogrešci predviđanja proizvodnje
Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz OIEiK određuje jediničnu cijenu električne energije
uravnoteženja za pokrivanje troškova uravnoteženja povlaštenih proizvođača, koja je iznosila 10%
prosječne proizvodne cijene električne energije, proizvedene od strane povlaštenih proizvođača.
Provedene analize pokazuju da tako osigurana sredstva za uravnoteženje proizvodnje VE vrlo vjerojatno
neće bi• dostatna HOPS-u za osiguranje dovoljne količine energije uravnoteženja (osim eventualno za
najmanju pogrešku predviđanja proizvodnje VE od prosječno 10%), bez obzira na odnos pozi•vnog
(je•inijeg) i nega•vnog (skupljeg) odstupanja. Bez obzira na likvidnost tržišta nije moguće pronaći
proizvodni objekt koji bi isporučio energiju uravnoteženja za primjerice 87 kn/MWh (uz pretpostavke
jednakog udjela pozi•vnih i nega•vnih odstupanja, te cijene uravnoteženja nega•vnog odstupanja
jednake nuli, jedinične cijene uravnoteženja bile bi dvostruko veće, čime bi se eventualno mogla
pokri• prosječna odstupanja na razini od oko 20%).
Iz ovoga se može zaključi• da će za veću pogrešku predviđanja proizvodnje VE bi• nužno izdvaja•
znatno veća sredstva za njihovo uravnoteženje, posebice imajući u vidu danas raspoloživi način
predviđanja proizvodnje VE u Hrvatskoj.
Procijenjeni troškovi dodatnih pomoćnih usluga, utemeljeni na pretpostavkama detaljnije opisanim u

[15], prikazani su na slici 8.6.
Procijenjeni dodatni trošak sekundarne regulacije po jedinici
3,5
isporučene energije kranjim kupcima (kn/MWh)
3,0
2,5
2,0
1,5
1,0
0,5
0,0
400 MW 600 MW 800 MW 1000 MW 1200 MW
scenariji izgradnje VE
Slika 8.6. Procijenjeni troškovi sekundarne regulacije VE po pojedinim scenarijima integracije
Sredstva za pokrivanje troškova pomoćnih usluga u Hrvatskoj danas se prikupljaju putem naknade
za korištenje prijenosne mreže. Pomoćne usluge HOPS kupuje od HEP-Proizvodnje temeljem
odgovarajućeg ugovora. Cijena pomoćnih usluga ovisi prije svega o stvarnim troškovima pružanja •h
usluga, koje pak ovise o strukturi i karakteris•kama proizvodnih objekata.
U budućnos• je potrebno detaljno utvrdi• postupke mjerenja i obračuna troškova pomoćnih usluga
u EES Hrvatske. Procjenjuje se da bi se integracijom 400 MW VE iznos troškova pomoćnih usluga
povećao za oko 35 mil. kn/god. U scenariju izgradnje VE od 1200 MW taj iznos bi se povećao za oko
90 mil. kn/god. Na slijedećoj slici za ilustraciju je prikazana procjena dodatnih troškova sekundarne
regulacije po jedinici isporučene energije krajnjim kupcima, uz pretpostavku 3% porasta potrošnje
električne energije u EES Hrvatske.
Procijenjeni trošak sekundarne regulacije (mil.kn/god)
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
400 MW 600 MW 800 MW 1000 MW 1200 MW
scenarij izgradnje VE
Procijenjeni ukupni trošak rezervirane snage sekundarne regulacije

Procijenjeni ukupni trošak angažmana sekundarne regulacije
Procijenjeni ukupni trošak sekundarne regulacije
Slika 8.7. Procijenjeni dodatni troškovi sekundarne regulacije VE po jedinici isporučene energije krajnjim kupcima po
pojedinim scenarijima integracije VE
Iz prethodne slike može se zaključi• da će integracija VE u EES podrazumijeva• dodatni trošak pomoćnih
usluga na razini oko 10 – 20% postojećeg troška pomoćnih usluga, ovisno o razini integracije VE.
Zaključno se može konsta•ra• da značajnija integracija VE u EES Hrvatske podrazumijeva značajno
povećanje troškova za energiju uravnoteženja, kao i za pomoćne usluge. Bez obzira što navedeni
troškovi i inves•cije dolaze s različi•h naslova, potrebno ih je na vrijeme prepozna• i uspostavi• sustav
kojim bi se osiguravala dostatna sredstva za njihovo pokrivanje. Zbog toga HOPS predlaže sustavna
rješenja, detaljnije navedena u poglavlju 2.4.
9.
ZAKLJUČAK
9. ZAKLJUČAK
Desetogodišnji plan razvoja hrvatske prijenosne mreže pripremljen je s osnovnom pretpostavkom

porasta potrošnje električne energije i opterećenja EES prema referentnom i višem scenariju iz Master
plana, prema Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske, te na temelju zahtjeva o priključku
korisnika na prijenosnu mrežu. U obzir su uze• planovi izgradnje novih elektrana, izlaska iz pogona
postojećih elektrana, priključenja novih korisnika mreže, te planovi izgradnje objekata HEP ODS.
Prijenosna mreža je planirana za slijedeće iznose vršnog opterećenja po razmatranim vremenskim
razdobljima:
• Razdoblje do 2020. godine Pmax = 3731 MW – 4329 MW
• Razdoblje iza 2020. godine Pmax = 4767 MW
Pri izradi podloga za plan razvoja formirano je više scenarija ovisnih o izgradnji elektrana unutar
hrvatskog EES, hidrološkim prilikama, te pravcima uvoza električne energije. Također su dodatno na
osnovne scenarije analizirane slijedeće situacije:
• maksimalno ljetno opterećenje,
• visok i nizak angažman vjetroelektrana unutar EES,
• različi• scenariji ovisni o priključku novih objekata (korisnika) na prijenosnu mrežu.
Korištena metodologija ovog desetogodišnjeg plana razvoja hrvatske prijenosne mreže odgovara
u potpunos• kriterijima definiranim unutar postojećih Mrežnih pravila, a također je usklađena,
kroz međunarodnu suradnju HOPS-a u okviru ENTSO-E i projekata EU, koliko je to primjenjivo, s
odgovarajućim metodologijama operatora prijenosnih sustava u većini zemalja EU.
Ta metodologija, osim izrade klasičnih, determinis•čkih analiza (tokovi snaga, n-1 analiza sigurnos•),
predviđa i izradu odgovarajućih ekonomsko-financijskih analiza, sve kako bi se dobili prijedlozi
op•malnih potrebnih inves•cija u prijenosnu mrežu. Za ocjenu opravdanos• predloženih inves•cija
dodatno su ekonomski valorizirana sva predviđena pojačanja mreže, odnosno izračuna• su omjeri
između troškova i očekivane dobi• od izgradnje za sva eventualna pojačanja mreže.
Plan revitalizacije određen je koristeći kriterije i metodologiju utemeljenu na stvarnom stanju

promatranih jedinica i na očekivanom životnom vijeku.
Ovaj plan predstavlja sintezu rezultata Indika•vnog srednjoročnog plana razvoja [15] te svih dosadašnjih
pojedinačnih studijskih istraživanja s ciljem utvrđivanja potrebnih i objek•vnih elektroenergetskih
podloga za op•malno planiranje razvoja prijenosne mreže. Samim •me predstavlja i moguću važnu
podlogu za izradu drugih relevantnih planskih dokumenata na državnoj razini, te za kvalitetnije
sudjelovanje u izradi odgovarajućih planova na regionalnoj i paneuropskoj razini, kao i ostvarivanje
(su)financiranja inves•cija kroz odgovarajuće EU fondove i druge prikladne izvore.
Prema izvršenim analizama može se kao najvažnije zaključi• slijedeće:

• 400 kV mrežu (vodove) unutar razmatranog razdoblja će, osim u dijelu priključka novih
proizvodnih postrojenja, bi• potrebno dodatno pojačava• u slučaju izgradnje većeg broja
proizvodnih postrojenja na području Like i Dalmacije (TE, HE, VE snage 1200 MW ili više), što
se ocjenjuje i najvjerojatnijim scenarijem mogućeg elektroenergetskog razvoja na području
Hrvatske. Takva pojačanja će omogući• revitalizacija starog 220 kV dalekovoda na potezu
Konjsko-Brinje(Lika), sa prijelazom na 400 kV razinu,
• unutar razmatranog razdoblja predviđa se izgradnja novog interkonek•vnog 400 kV dalekovoda

od nove TS 400/220 kV Lika prema BiH, do Bihaća i Banja Luke, sukladno takvom regionalnom
planu razvoja prijenosne mreže (RgIp) na području jugoistočne Europe (RG CSE), odnosno
sukladno TYNDP 2012 unutar ENTSO-E,
• unutar promatranog razdoblja, ovisno o povećanju konzuma, vidljiva je potreba za izgradnjom
nove TS 400/110 kV Drava u sjeverozapadnom dijelu EES, te za izgradnjom TS 400/110 kV
Đakovo,
• u slučaju velike izgradnje vjetroelektrana na pojedinim područjima gdje je 110 kV mreža
nedostatna za prihvat proizvodnje VE (područja oko Gračaca i Knina) planirani su objek• za
zonski priključak is•h, odnosno nove TS 400(220)/110 kV Gračac i Knin-Pađene kojima bi se
proizvodnja grupa VE prenosila u 400(220) kV mrežu, koje bi se odmah dimenzionirale i za
planirani prijelaz voda 220 kV Konjsko – Brinje(Lika) na 400 kV,
• radi održavanja dozvoljenog naponskog profila u 400 kV mreži potrebno je početkom
promatranog razdoblja unutar TS Konjsko i TS Ernes•novo ugradi• SVC postrojenja snage po
150 Mvar,
• unutar razmatranog razdoblja vidljiva je potreba za izgradnjom TS 220/110 kV Vodnjan (prva
faza 1x150 MVA, druga faza 2x150 MVA), za ugradnjom dodatnih transformatora 220/110 kV,
150 MVA u TS Konjsko i TS Melina, te izgradnju TS 220/110 kV Vrboran;
• u HE Senj bi• će op•malno zamijeni• postojeći stari i dotrajali mrežni transformator 220/110
kV, 150 MVA, s novim transformatorima iste snage, koji će ima• mogućnost kose regulacije, radi
regulacije tokova djelatne snage, prvenstveno u okolnoj 110 kV mreži, čime se rješava problem
plasmana snage HE Senj zbog mogućih zagušenja u 110 kV mreži radi izgradnje lokalnih VE, te
odgađa potreba za izgradnjom novog 110 kV dalekovoda na potezu Senj - Crikvenica,
• ostalu 220 kV mrežu unutar razmatranog razdoblja će bi• potrebno pojačava• sukladno
planovima priključenja novih proizvodnih objekata, planovima povezivanja 400 kV i 220
kV razine, uključujući već spomenutu revitalizaciju i prijelaz na 400 kV razinu starih 220 kV
dalekovoda na potezu Konjsko – Brinje (Lika),
• značajni dio ukupnih inves•cija u razvoj i revitalizaciju prijenosne mreže odnosi se na 110
kV mrežu, koju će treba• lokalno pojačava• bilo izgradnjom novih vodova, bilo povećanjem
prijenosne moći prilikom revitalizacije postojećih vodova primjenom novih tehnologija
visokotemperaturnih vodiča malog provjesa II generacije (ACCC i ACCR vodiči), vodeći računa o
ekonomskoj opravdanos• takvih zahvata,
• za zagrebačku 110 kV prijenosnu mrežu je za razmatrano razdoblje utvrđeno da se primjenom
odgovarajuće topologije 110 kV mreže sa sekcioniranjem u TE TO Zagreb održavaju
zadovoljavajuće kratkospojne prilike, sa strujama kratkog spoja koje neće prijeći razinu od 40
kA, uz zadržavanje povoljnih tokova snaga,
• u predviđeni razvoj i izgradnju, te revitalizaciju prijenosne mreže trebat će unutar promatranog
razdoblja do 2023. godine inves•ra• oko 7,7 milijardi kuna ukupno,
• HOPS će iz vlas••h sredstava financira• izgradnju pojačanja mreže od sustavnog značaja,
revitalizaciju objekata, ICT infrastrukturu, zamjene i rekonstrukcije opreme po prijenosnim
područjima te uobičajene ostale inves•cije u ukupnom iznosu od oko 5 milijardi kuna, dok
će se za ostala pojačanja prijenosne mreže sredstva prikupi• od korisnika mreže temeljem
odgovarajućih propisa i pravilnika,
• uz pretpostavku jednakih godišnjih ulaganja, u razdoblju do 2023. godine HOPS iz vlas••h
sredstava planira ulaga• prosječno oko 470 milijuna kuna/godišnje u inves•cije,
• ostatak ulaganja ostvarit će se dinamikom ovisnom o realizaciji planova korisnika mreže, te
ovisno o prikupljanju sredstava temeljem važećih zakona i podzakonskih akata,
• neriješen ostaje način financiranja objekata iz plana HEP ODS, u ukupnom iznosu od oko 1
milijardu kuna do 2023. godine, te je u najskorijem razdoblju potrebno pronaći rješenje te
situacije,
• jedan dio budućih ograničenja u mreži može se otkloni• redispečingom i ostalim ak•vnim
mjerama u vođenju pogona sustava, što upućuje na nužnost stalnog usavršavanja sustava
vođenja EES, kako tehnološki tako i u pogledu ljudskih resursa, budući da poboljšanja u sustavu
vođenja mogu doves• do vidljivih ušteda u troškovima prijenosa električne energije,
• značajnija integracija VE u EES Hrvatske podrazumijeva značajno povećanje troškova za energiju
uravnoteženja, kao i za pomoćne usluge (pored značajnog povećanja inves•cijskih ulaganja u
potrebna pojačanja prijenosne mreže, pri čemu je potrebno jasno razluči• da takvi troškovi ne
bi smjeli dodatno opterećiva• poslovanje
• HOPS-a kako ga ne bi onemogućili u izvršavanju svojih ostalih obveza i prema drugim korisnicima
prijenosne mreže uz VE,
• takva značajnija integracija VE u hrvatski EES (tj. više od oko 400 MW) neće bi• moguća ukoliko
se efikasno i cjelovito ne riješi problem sekundarne regulacije i energije uravnoteženja u cijelom
hrvatskom EES-u. Stoga HOPS predlaže slijedeće kratkoročne i dugoročne mjere za rješenja tog
problema, koje su izvan njegovih nadležnos•:
1. izmjena i dopuna postojećeg zakonodavstva uvođenjem tržišta i tržišnih mehanizama
u cilju rješenja problema regulacije,
2. uspostava mehanizma vrednovanja pomoćnih usluga temeljenog na stvarnim
troškovima ponuđača,
3. do uvođenja tržišta i tržišnih mehanizama putem izmjena i dopuna postojećeg
zakonodavstva osigura• obvezatno (mandatorno) davanje ove pomoćne usluge uz
reguliranu nadoknadu troška,
4. uvođenje obnovljivih izvora energije temeljem podzakonskih akata u mehanizam
uravnoteženja kao subjekte odgovorne za odstupanje,
5. osiguranje zakonodavnih okvira za prekograničnu razmjenu regulacijskih energija i
energije uravnoteženja
6. tehničkim propisima zah•jeva• obavezno opremanje svih novih agregata u EES-u RH za
rad u automatskoj sekundarnoj P/f regulaciji,
7. nužnost ak•viranja svih postojećih hidroelektrana koje su tehnički sposobne za
osiguranje ak•vne regulacije (Zakučac, Senj, Vinodol, Orlovac...),
8. potaknu• izgradnju plinske elektrane namijenjene rješavanju problema regulacije,
9. strateško opredjeljenje - izgradnja reverzibilnih hidroelektrana u RH – veliki kapacite•
i mogućnos•.
Predmetni desetogodišnji plan razvoja prijenosne mreže u Republici Hrvatskoj obuhvaća nove objekte
prijenosne mreže koji su studijski istraženi na razini studije pred-izvodljivos•, što znači da će se pri izradi
kratkoročnih planova razvoja provodi• dodatna istraživanja njihove tehno-ekonomske opravdanos•
izgradnje, te mogućnos• izgradnje s obzirom na prostorna, ekološka i druga ograničenja. To znači da
će se vrši• novelacije prilikom donošenja novog desetogodišnjeg plana s obzirom na nove spoznaje i
informacije, eventualna prostorna i ekološka ograničenja, te druge utjecajne faktore.
S obzirom na relevantne odredbe “trećeg paketa” energetskih propisa EU čija je potpuna implementacija
za Republiku Hrvatsku kao članicu EU obavezna, te članstvo HOPS-a u ENTSO-E, predmetni
desetogodišnji plan razvoja prijenosne mreže u Republici Hrvatskoj je također u potpunos• usklađen
s takvim regionalnim planovima razvoja (inves•cija) prijenosne mreže (RgIP) na području jugoistočne
i srednjeistočne Europe (RG CSE i RG CCE), odnosno sukladno TYNDP 2012 unutar ENTSO-E.
10. LITERATURA
[1] Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske, Narodne novine br. 130/09
[2] Prilagodba i nadogradnja strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske,
Nacrt „zelene knjige“, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, UNDP, Zagreb, 2008.
[3] Potrebna izgradnja elektroenergetskih objekata i postrojenja u Republici Hrvatskoj u
razdoblju 2001. do 2020. godine (Master plan), Energetski ins•tut Hrvoje Požar, Zagreb, 2001.
[4] Plan razvoja i izgradnje prijenosne mreže za razdoblje 2008. – 2010. godine, HEP-OPS d.o.o.,
Zagreb, 2007.
[5] Trogodišnji plan razvoja i izgradnje distribucijske mreže 2008 - 2010, HEP– ODS d.o.o., Zagreb,
2007.
[6] Plan razvoja i izgradnje prijenosne mreže za razdoblje 2010. – 2012. godine, HEP-OPS d.o.o.,
Zagreb, 2010.
[7] Mrežna pravila elektroenergetskog sustava, Narodne novine br. 36/06
[8] Pravilnik o naknadi za priključenje na elektroenergetsku mreži i za povećanje priključne
snage, HERA, 2006
[9] Godišnje izvješće, HEP-OPS u razdoblju 1999. – 2012., Zagreb
[10] ENTSO-E Pilot Ten Year Network Development Plan 2010 (TYNDP 2010); ENTSO-E, 2010
[11] UCTE Planning Handbook, UCTE, 2004
[12] Sta•s•ka pogonskih događaja u prijenosnoj mreži 1995 - 2012, HEP-OPS, Zagreb, objavljivano
u razdoblju 1996. – 2013.
[13] Dodatni tehnički uvje• za priključak i pogon vjetroelektrana na prijenosnoj mreži, HEP-OPS,
Zagreb, 2009.
[14] ENTSO-E Ten Year Network Development Plan 2012 (TYNDP 2012); ENTSO-E, 2012.
[15] Indika•vni srednjoročni plan razvoja hrvatske prijenosne mreže; HEP-OPS, Zagreb, 2012.
[16] Strateški energetski objek•; Podloga za uvrštenje u Program prostornog uređenja Republike
Hrvatske, HEP-OPS, Zagreb, kolovoz 2012.
PRILOG
1.
TABLICE INVESTICIJA
ZBIRNI PLAN INVESTICIJA 2014.-2023. GODINE - (kn)
Ukupna Ukupna ulaganja Ukupna Ukupna

R. br. O B J E K T / PLANSKA STAVKA ulaganja u u ulaganja u ulaganja u
2014 - 2016 2017 - 2020 2021 - 2023 2014.-2023.
1 3 4 5 6 9
INVESTICIJE U PRIJENOSNU MREŽU - SUSTAVNI

1. 604.731.332 659.460.860 366.309.788 1.630.501.981
ZNAČAJ
UGRADNJA KOMPENZACIJE 400 kV NAPONA -

1.1. 50.000.000 40.000.000 0 90.000.000
FACTS - U TS KONJSKO I TS ERNESTINOVO
ENERGETSKI TRANSFORMATORI 220/110 kV i

1.2. 90.761.260 39.100.000 0 129.861.260
110/35(30) kV
1.3. VODOVI I TRANSFORMATORSKE STANICE 4.600.000 145.360.860 318.586.910 468.547.771
1.4. HOPS - VLASTITE INVESTICIJE U PRIJENOSNU MREŽU 406.759.624 395.000.000 17.722.878 819.482.502
1.5. PRIPREMA INVESTICIJA - ZBIRNO 47.290.448 40.000.000 30.000.000 117.290.448
EU PCI PROJEKTI - HR PROJEKTI UNUTAR TYNDP

1.6. 5.320.000 0 0 5.320.000
2012 ENTSO-E - pripremne aktivnosti
2. REVITALIZACIJE UKUPNO 295.175.340 856.150.000 544.000.000 1.695.325.340
2.1. REVITALIZACIJE VODOVI 192.775.340 503.850.000 333.277.675 1.029.903.015
2.1.1. ZAMJENA PODMORSKIH KABELA 110 kV 98.336.340 208.000.000 0 306.336.340
VODOVI 110 kV I 220 kV

2.1.2. 82.100.000 209.250.000 40.000.000 331.350.000
REVITALIZACIJA I POVEĆANJE PRIJENOSNE MOĆI
2.1.3. REVITALIZACIJE OSTALI VODOVI 12.339.000 86.600.000 293.277.675 392.216.675
2.2. REVITALIZACIJE TS 102.400.000 352.300.000 210.722.325 665.422.325
3. ICT 97.766.069 99.200.647 64.578.545 261.545.261
PROCESNA, POSLOVNA INFORMATIKA I

3.1. 97.766.069 99.200.647 64.578.545 261.545.261
TELEKOMUNIKACIJE
4. ZIR I OSTALE INVESTICIJE 276.839.459 439.390.000 302.762.500 1.018.991.959
4.1. ZAMJENE I REKONSTRUKCIJE 190.799.552 265.080.000 209.762.500 665.642.052
4.2. OSTALE INVESTICIJE 78.139.907 164.310.000 85.500.000 327.949.907
4.3. RAZVOJ 7.900.000 10.000.000 7.500.000 25.400.000

Ukupna Ukupna ulaganja Ukupna Ukupna

R. br. O B J E K T / PLANSKA STAVKA ulaganja u u ulaganja u ulaganja u
2014 - 2016 2017 - 2020 2021 - 2023 2014.-2023.
OBJEKTI ZA POTREBE HEP ODS-A

5. 89.579.650 0 0 89.579.650
(obveze HOPS-a preuzete kod razgraničenja)
HOPS - UKUPNO VLASTITE INVESTICIJE U

6. PRIJENOSNU MREŽU 1.364.091.850 2.054.201.507 1.277.650.833 4.695.944.191
( 1. DO 5. )
EL. EN. UVJETI PRIKLJUČENJA

7. 276.743.004 1.933.947.581 744.344.168 2.955.034.753
(7.1. + 7.2. + 7.3. + 7.4.)
7.1. INVESTICIJE ZA OBJEKTE HEP ODS 94.100.000 401.800.000 306.483.050 802.383.050
7.2. INVESTICIJE U OBJEKTE KUPACA - ZBIRNO 9.101.200 87.230.481 209.337.718 305.669.399
INVESTICIJE ZA PRIKLJUČAK NOVIH

7.3. 90.613.600 1.136.733.775 228.523.400 1.455.870.775
KONVENCIONALNIH ELEKTRANA - ZBIRNO
PRIKLJUČAK VE - SUSTAVNA POJAČANJA PO

7.4. 82.928.204 308.183.325 0 391.111.529
ZONSKIM PRIKLJUČCIMA - ZBIRNO
SVEUKUPNO INVESTICIJE HOPS ( 6. + 7.) 1.640.834.854 3.988.149.089 2.021.995.001 7.650.978.944
EU PCI PROJEKTI - HR PROJEKTI UNUTAR TYNDP

8. 0 970.700.000 173.100.000 1.143.800.000
2012 ENTSO-E
Duljina Planirani Planirani "Ukupna "Ukupna "Ukupna

"Naponska razina
R. br. O B J E K T / PLANSKA STAVKA dalekovoda početak završetak ulaganja ulaganja ulaganja Razlog investicije
Un [kV]"
(km) izgradnje izgradnje od 2014. - 2016." od 2017. - 2020." od 2021. - 2023."
1 3 4 20 5 6 16 17 18 19
INVESTICIJE U PRIJENOSNU MREŽU - SUSTAVNI ZNAČAJ

1. 604.731.332 659.460.860 366.309.788
(1.1. DO 1.5.)
UGRADNJA KOMPENZACIJE 400 kV NAPONA - FACTS -

1.1. 50.000.000 40.000.000 0
U TS KONJSKO I TS ERNESTINOVO
TS 400/100 kV Konjsko - ugradnja

1 400 2015 2017 Kvaliteta napona
kompenzacije 400 kV; FACTS
TS 400/110 kV Ernestinovo - ugradnja

2 400 2015 2017 Kvaliteta napona
kompenzacije 400 kV; FACTS
1.2. ENERGETSKI TRANSFORMATORI 220/110 kV i 110/35(30) kV 90.761.260 39.100.000 0
TS Ston - zamjena energetskog Loše stanje opreme i

1 110/35 2014 2014
transformatora 20 MVA starost opreme
Loše stanje opreme i

2 110/35 TS Osijek 1, TR1 zamjena transformatora 2014 2015
starost opreme
HE-TS Senj - energetski transformator s
kutnom regulacijom i regulacijom napona
Preopterećenje elementa
220/110kV 150 MVA,nabav i ugradnja
3 220/110 2014 2018 mreže, sigurnost opskrbe
transformatora 110/35 kV 20 MVA i radovi
i ostalo
za zamjenu transformatora, primarne i
sekundarne opreme.
TS Buje - nabava i ugradnja energetskog

4 110/35 2014 2015 Sigurnost opskrbe
transformatora 110/35 kV, 20 MVA
TS Beli Manastir, TR1, zamjena

5 110/35 2016 2017 Loše stanje opreme
transformatora
TS Knin - zamjena energetskog

transformatora
TS Meterize - zamjena energetskog

transformatora
Nabava i ugradnja energetskog Sigurnost opskrbe

8 220/110 transformatora 220/110/6 kV kV, 200 MVA 2016 2017 i preopterećenje
u TE Sisak elemenata mreže
Nabava i ugradnja energetskog

9 110/30 transformatora 110/30 kV, 60 MVA u TS 2016 2018 Sigurnost opskrbe
110/30 Resnik
137

"Naponska razina
Un [kV]"
Nabava i ugradnja energetskog

10 110/35 transformatora 110/35 kV, 40 MVA u TS 2016 2017 Sigurnost opskrbe
Ludbreg
Nabava i ugradnja energetskog Sigurnost opskrbe

11 220/110 transformatora 220/110 kV, 150 MVA u TS 2017 2018 i preopterećenje
220/110/35 kV Međurić elemenata mreže
TS Konjsko Transformator 220/110 kV, 150

MVA + VN oprema
TS Lički Osik - nabava i ugradnja

13 110/35 energetskog transformatora 110/35 kV, 2014 2015 Sigurnost opskrbe
20 MVA
TS Otočac - nabava i ugradnja energetskog

TS Pag - nabava i ugradnja energetskog

TS 400/220/110/35 Melina - nabava i

16 400/220/110 ugradnja energetskog transformatora TR 2023 2025 sigurnost opskrbe
220/110 kV 150 MVA
TS 400/220/110/35 Melina - nabava i

16 400/220/110 ugradnja energetskog transformatora TR 2023 2025 sigurnost opskrbe
220/110 kV 150 MVA
1.3. VODOVI I TRANSFORMATORSKE STANICE 4.600.000 145.360.860 318.586.910
TS 220/110/35/20(10) kVPlat i priključni

1 220/110/35/20(10) 2014 2014 Sigurnost opskrbe i ostalo
vodovi
2 220/110 TS 220/110 kV Vodnjan 2017 2021 Sigurnost opskrbe i ostalo
3 110/35 TS 110/35 kV Jarun (GIS) 2017 2021 Sigurnost opskrbe
4 400/110 TS 400/110 kV Drava 2019 2025 Sigurnost opskrbe i ostalo
5 220/110 TS 220/110 kV Vrboran 2019 2025 Sigurnost opskrbe
sigurnost opskrbe i
6 110 DV 110 kV Obrovac - Poličnik 30 2021 2025 preopterečenja elemenata
mreže
138

"Naponska razina
Un [kV]"
sigurnost opskrbe i
7 110 DV 110 kV HE Đale - Kukozovac - Sinj 17 2021 2025 preopterečenja elemenata
mreže
8 110 DV 110 kV HE Lešće - Švarča 28 2021 2025 sigurnost opskrbe
9 100 DV 110 kV Poličnik - Zadar Istok 16 2021 2025 sigurnost opskrbe
sigurnost opskrbe i
10 400 DV 400 kV Lika - Melina 2 68 2021 2024 preopterečenja elemenata
mreže
sigurnost opskrbe i
11 110 DV 2x110 kV Senj - Crikvenica - Vinodol 45,1 2022 2025 preopterečenja elemenata
mreže
12 110 DV-KB 110 kV TE Plomin - Cres 36 2023 2025 Sigurnost opskrbe
sigurnost opskrbe i
13 400 DV 2×400 kV Tumbri - Velševec 31,7 2023 2025 preopterečenja elemenata
mreže
14 400/110 TS 400/110 Đakovo 2023 2025 sigurnost opskrbe i ostalo
1.4. HOPS - VLASTITE INVESTICIJE U PRIJENOSNU MREŽU 406.759.624 395.000.000 17.722.878
1 220/110/35 TS 220/110/35 kV Pehlin - revitalizacija 2011 2016 Starost opreme
2 110 DV 110 kV Vinodol-Delnice 22,3 2012 2014 Sigurnost opskrbe
3 110 DV 110 kV Delnice-Moravice 24,5 2014 2016 Sigurnost opskrbe
4 110 DV 110 kV Moravice-Vrbovsko 8,2 2014 2017 Sigurnost opskrbe
5 Poslovna zgrada PrP Rijeka 2014 2016 Ostalo
Starost opreme, sigurnost

6 110 TS Sl. Brod: revitalizacija 2011 2015
opskrbe i ostalo
Preopterečenje elementa
TS 110/35/10 kV NIJEMCI - kompletiranje
7 110/35/10 2012 2015 mreže, sigurnost opskrbe
RP 110 kV
i ostalo
8 110/35 TS 110/35 kV Osijek 1 revitalizacija 2012 2016
opskrbe i ostalo
139

"Naponska razina
Un [kV]"

9 110 DV 110 kV Đakovo - Andrijevci (15,7 km) 15,7 2012 2016
opskrbe i ostalo
DV 110 kV BELI MANASTIR - KNEŽEVI

10 110 8,5 2013 2015 Sigurnost opskrbe i ostalo
VINOGRADI
11 220/110 TS Đakovo 220/110 kV, VP 110 kV Sl. Brod 2 2013 2017 Starost opreme, sigurnost
opskrbe i ostalo
12 110 DV 110 kV Sl. Brod - Andrijevci (19,5 km) 19,5 2016 2018 Starost opreme, sigurnost
opskrbe i ostalo
13 Poslovna zgrada PrP Osijek 2014 2015 Ostalo
14 110 DV 110 kV GRUDE-IMOTSKI 8 2010 2015 Sigurnost opskrbe i

starost opreme
15 110/35/20 TS 110/35/20 kV IMOTSKI 2012 2014 Sigurnost opskrbe i

starost opreme
TS Kaštela - zamjena prekidača (kompletne Starost opreme i sigurnost

16 110 2012 2014
TS) opskrbe
TS Dugi Rat- rekonstrukcija postrojenja Starost opreme, sigurnost

17 110 2012 2015
110 kV i uvođenje u SDV opskrbe i ostalo
TS 110/35 kV Opuzen-rekonstrukcija i Starost opreme i sigurnost

18 110/35 2012 2015
uvođenje u SDV opskrbe
Rekonstrukcija DV 110 kV BILICE - TROGIR
19 110 (VE Glunča i VE Bubrig, Crni Vrh i Velika 41 2013 2017 Priključenje VE
Glava)
20 110 DV 2x110 kV KONJSKO - OGORJE 2013 2015 Priključenje VE
Starost opreme i sigurnost

21 110 TS Kraljevac - revitalizacija 2013 2016
opskrbe

22 110 TS Zadar - rekonstrukcija postrojenja 2014 2017
opskrbe
Sigurnost opskrbe,
23 110 DV 2x110 Bilice-Trogir 41,8 2015 2019 priljučenje elektrane i
ostalo
Preopterečenje elementa
Uvod/izvod DV 110 kV Obrovac-Zadar u TS
24 110 5 2015 2016 mreže, sigurnost opskrbe i
Benkovac
priključenje VE
25 110/20(10) TS 110/20(10) kV Sućidar 2015 2018
opskrbe i ostalo

26 110 TS Meterize - rekonstrukcija 2016 2019
opskrbe i ostalo
140

"Naponska razina
Un [kV]"
RHE Velebit - RP 400/110 kV -
27 400/110 2016 2017 opskrbe i priključenje
rekonstrukcija postrojenja
elektrane
TS Visoka - nadogradnja postrojenja u GIS
28 110 2017 2020 Sigurnost opskrbe i ostalo
izvedbi
DV 110 kV Konjsko - Kaštela 3 s

29 110 12,6 2023 2025 sigurnost opskrbe
pripadajućim vodnim poljima
TS 110/35 kV Koprivnica - zamjene Starost opreme i sigurnost

30 110/35 2012 2019
primarne i sekundarne opreme opskrbe
TS 220/110/35 kV Međurić - rekonstrukcija Starost opreme i sigurnost

31 220/110/35 2012 2018
postrojenja 110 kV opskrbe
Rasplet vodova 110 kV ispred TS 110/20 kV

32 110 2013 2015 Sigurnost opskrbe i ostalo
SAMOBOR
TS 110/30/10(20) kV Rakitje - revitalizacija Starost opreme, sigurnost

33 110/30/10 2013 2018
postrojenja 110 kV opskrbe i ostalo
41 110 uvod/izvod 110 kV dalekovoda u TS Drava 14,2 2023 2025 sigurnost opskrbe
1.5. PRIPREMA INVESTICIJA - ZBIRNO 47.290.448 40.000.000 30.000.000
EU PCI PROJEKTI - HR PROJEKTI UNUTAR TYNDP 2012

1.6. 5.320.000 0 0
ENTSO-E - pripremne aktivnosti
2. REVITALIZACIJE (2.1. do 2.2.) 295.175.340 856.150.000 544.000.000
2.1. REVITALIZACIJE VODOVI 192.775.340 503.850.000 333.277.675
2.1.1. ZAMJENA PODMORSKIH KABELA 110 kV 98.336.340 208.000.000 0
DV KB 110 kV Crikvenica - Krk (5,6 km) Starost opreme i sigurnost

1 110 5,6 2012 2017
Zamjena kabela dio Crikvenica-Krk opskrbe
Zamjena 110 kV kabela Dugi Rat-Postira Starost opreme i sigurnost

2 110 8,1 2013 2017
(Brač) opskrbe
Zamjena 110 kV KABELA - južna petlja,
3 110 dionica Hvar - Brač sa rekonstrukcijom 5,3 2013 2019
opskrbe
pripadnih KS
141
"Ukupna "Ukupna
Duljina Planirani Planirani "Ukupna
"Naponska razina ulaganja ulaganja
R. br. O B J E K T / PLANSKA STAVKA dalekovoda početak završetak ulaganja Razlog investicije
Un [kV]" od 2014. od 2017.
(km) izgradnje izgradnje od 2021. - 2023."
- 2016." - 2020."
DVKB 110 kV Krk - Lošinj (7,8 km) Zamjena Starost opreme i sigurnost
4 110 7,8 2016 2020
kabela dio Krk - Cres opskrbe
Zamjena 110 kV Kabela - južna petlja, dionica

5 110 Hvar - Korčula (17,5 km) sa rekonstrukcijom 17,5 2016 2020
opskrbe
pripadnih KS
VODOVI 110 kV I 220 kV

2.1.2. 82.100.000 209.250.000 40.000.000
REVITALIZACIJA I POVEĆANJE PRIJENOSNE MOĆI
DV 110 kV Slavonski Brod - Požega,

1 110 35,4 2013 2015 Starost opreme
revitalizacija
Starost opreme i
DV 110 KV Međurić - TE Sisak - revitalizacija
2 110 43,4 2017 2019 preopterećenje elementa
(43,4 km)
mreže
Starost opreme i
DV 110 KV Pračno - TE Sisak revitalizacija (5,6
km)
mreže
Zamjena vodiča na DV 110 kV Resnik -
4 110 11,2 2015 2015 preopterečenje elementa
Žerjavinec radovi i oprema
mreže
Starost opreme i
5 110 DV 110 kV Sinj-Meterize - revitalizacija (22 km) 22 2014 2015 preopterećenje elementa
mreže
Starost opreme i
DV 110 kV Ernestinovo - Osijek 1/2
- revitalizacija
mreže
Starost opreme i
7 110 DV 110 kV Ernestinovo - Vinkovci - revitalizacija 22,7 2014 2015 preopterećenje elementa
mreže
Starost opreme i
8 220 DV 220 kV Zakučac - Konjsko - revitalizacija 24,9 2014 2017 preopterećenje elementa
mreže
Starost opreme i
9 110 DV 110 kV Meterize - Vrboran - revitalizacija 1,4 2015 2016 preopterećenje elementa
mreže
Starost opreme i
DV 110 kV Otočac - Senj - povećanje prijenosne
moći
mreže
Starost opreme i
DV 110 kV Matulji - Lovran (8,74 km)
Revitalizacija i povećanje prijenosne moći
mreže
Starost opreme i
DV 110 kV Peruća - Sinj - Buško Blato
- revitalizacija
mreže
142

"Naponska razina
Un [kV]"
Starost opreme i
DV 110 kV Otočac-Lički Osik - povećanje
prijenosne moći
mreže
Starost opreme i
DV 110 kV Lovran - Plomin (23,5 km)
Revitalizacija i povećanje prijenosne moći
mreže
Starost opreme i
15 220 DV 220 kV Zakučac - Bilice - revitalizacija 75,2 2017 2021 preopterećenje elementa
mreže
Starost opreme i
DV 110 kV Obrovac - (Benkovac) - Zadar
- revitalizacija
mreže
DV 110 kV HE Gojak - Pokupje -
revitalizacija 38,1 km - dvostruki dalekovod
mreže
DV 110 kV Crikvenica - Vrataruša -
revitalizacija 25,1 km -
mreže
2.1.3. REVITALIZACIJE OSTALI VODOVI 12.339.000 86.600.000 293.277.675
DV 110 kV Dunat-Rab revitalizacija KS

Surbova i Stojan + zamjena staklenih Sigurnost opskrbe i
1 110 36,6 2013 2015
kapastih izolatora sa silikonskim štapnim starost opreme
izolatorima
Sigurnost opskrbe i
2 110 DV 110 kV Vinodol- Vrata 2 (11,8 km) 11,8 2015 2016
starost opreme
Sigurnost opskrbe i
3 110 DV 110 kV Vrata-Vrbovsko (31,4 km) 31,4 2016 2018
starost opreme
DV 110 kV Sl. Brod 1-Sl. Brod 2 Sigurnost opskrbe i

4 110 4,2 2014 2018
(rekonstrukcija) starost opreme
Sigurnost opskrbe i
5 220 DV 220 kV Đakovo-Gradačac - revitalizacija 27,3 2018 2020
starost opreme
Sigurnost opskrbe i
6 220 DV 220 kV Đakovo - Tuzla - revitalizacija 26,3 2018 2020
starost opreme
Sigurnost opskrbe i
7 110 Rekonstrukcija DV na otoku Pagu 2016 2018
starost opreme
Sigurnost opskrbe i
8 220 DV 220 kV Zakučac - Mostar - revitalizacija 49,3 2019 2021
starost opreme
Uvod/izvod DV 110 kV Rakitje-Švarča u TS

Sigurnost opskrbe i
9 110 Tumbri sa revitalizacojim DV (zamjena Cu 8,8 2019 2021
starost opreme
150 mm2)
143

"Naponska razina
Un [kV]"
10 220 DV 220 kV Žerjavinec - Mraclin 26,4 2021 2025 Starost
11 220 DV 220 kV TE Sisak - Mraclin 44 2021 2025 Starost
12 220 DV 220 kV Međurić - TE Sisak 45 2021 2025 Starost
13 220 DV 220 kV Prijedor - Međurić 32 2021 2025 Starost
14 220 DV 220 kV Mostar Zakučac 49,3 2021 2025 Starost
15 220 DV 220 kV Senj - Brinje 15,5 2021 2025 Starost
16 220 DV 220 kV Senj - Melina 55,2 2021 2025 Povećanje prij. Moći
17 110 DV 110 kV Pračno - TE Sisak 5,6 2021 2025 Starost
18 110 DV 110 kV Međurić - TE Sisak 43,4 2021 2025 Starost
19 110 DV 110 kV Međurić - Kutina 11 2021 2025 Starost
20 110 DV 110 kV Bjelovar - Koprivnica 32,1 2021 2025 Starost
21 110 DV 2×110 kV Međurić - Novska 15,3 2021 2025 Starost
22 110 DV 2×110 kV Mraclin - Tumbri 20,8 2021 2025 Starost
23 110 DV 2×110 kV Tumbri - Rakitje 15,6 2021 2025 Starost
24 110 DV 110 kV EVP Ludina - Kutina 23,6 2021 2025 Starost
25 110 DV 110 kV Pračno - Rafinerija 3,2 2021 2025 Starost
26 110 DV 110 kV Nedeljanec - Čakovec 1 13,7 2021 2025 Starost
27 110 DV 110 kV Nedeljanec - Čakovec 2 13,7 2021 2025 Starost
28 110 DV 110 kV Mraclin - Ivanić 1 29,3 2021 2025 Starost
144

"Naponska razina
Un [kV]"
29 110 DV 110 kV Buje - Kopar 4,1 2021 2025
mreže
30 110 DV 110 kV Plomin - Raša 2 13,8 2021 2025
mreže
31 110 DV 110 kV Cres . Lošinj 2021 2025 Starost
32 110 DV 110 kV Neum - Ston 6,9 2021 2025
mreže
33 110 DV 110 kV Opuzen - Neum 19,3 2021 2025
mreže
34 110 DV 110 kV Čapljina - Opuzen 12,3 2021 2025
mreže
35 110 DV 110 kV Bilice - Biograd 51,4 2021 2025
mreže
36 110 DV 110 kV Biograd - Zadar 27,1 2021 2025
mreže
37 110 DV 110 kV Vinkovci - Županja 32,1 2021 2025 Starost
38 110 DV 110 kV Našice - Slatina 37,8 2021 2025
mreže
2.2. REVITALIZACIJE TS 102.400.000 352.300.000 210.722.325
Sigurnost opskrbe i
1 110/35 TS 110/35 kV Pračno 2013 2014
starost opreme
2 220/110/10 TS 220/110/10 kV Mraclin 2019 2023 Rekonstrukcija
3 110/35 TS 110/35 kV Nedeljanec 2019 2023 Zamjena opreme
4 110/20/10 TS 110/20/10 kV Samobor 2019 2023 Zamjena opreme
5 110/30 TS 110/30 kV Dugo Selo 2019 2023 Zamjena opreme
TS MELINA - dogradnja drugog sabirničkog

Sigurnost opskrbe i
6 400/220/110 sustava, zamjena VN i sekundarne opreme 2014 2017
starost opreme
400 kV postrojenja
TS Krk - zamjena sekundarne opreme Sigurnost opskrbe i

7 110/x 2016 2017
nadzora, upravljanja, zaštite i mjerenja starost opreme
145

"Naponska razina
Un [kV]"
HE-TS VINODOL-zamjena sekundarne

Sigurnost opskrbe i
8 110/x opreme NUZM-a s izgradnjom relejne 2016 2018
starost opreme
kućice
TS Krasica -Revitalizacija pomoćnih

postrojenja i sekundarne opreme
Sigurnost opskrbe i
9 110/x nadzora, upravljanja, zaštite i mjerenja 2016 2018
starost opreme
sa izgradnjom relejne kućice u 110 kV
postrojenju
HE-TS Rijeka - Zamjena primarne i Sigurnost opskrbe i

10 110/x 2016 2018
sekundarne opreme - oprema i radovi starost opreme
TS Crikvenica - zamjena sekundarne
Sigurnost opskrbe i
11 110/x opreme nadzora, upravljanja, zaštite i 2016 2018
starost opreme
mjerenja
RP 110 kV OMIŠALJ- rekonstrukcija Sigurnost opskrbe i

12 110/x 2017 2019
rasklopišta starost opreme
TS 400/220/110 kV Melina - nabava i Sigurnost opskrbe i

13 400/220/110 2015 2020
ugradnja prekidača 220 kV i ostale opreme starost opreme
TE-RP Rijeka -Zamjena kompletne

primarne i sekundarne opreme, opreme
Sigurnost opskrbe i
14 220/x sustava daljinskog upravljanja i vođenja 2016 2019
starost opreme
te pomoćnih napajanja sa izgradnjom/
dogradnjom relejnih kućice
15 400/220/110 TS 400/220/110 kV Melina 2019 2023 Zamjena TR
16 220/110/35 TS 220/110/35 kV Pehlin 2019 2023 Zamjena TR
17 110/35 TS 110/35 kV Dolinka 2019 2023 Zamjena TR
18 110/35 TS 110/35 kV Šijana 2019 2023 Zamjena TR
Sigurnost opskrbe i
19 110/x TS Slavonski Brod 2 VP Andrijevci 2014 2018
starost opreme
Sigurnost opskrbe i
20 110/35 TS 110/35 kV Osijek 2 - revitalizacija 2014 2018
starost opreme
Projektiranje i ugradnja transformatora u Sigurnost opskrbe i

21 110/x 2015 2015
TS Slatina, TR1 starost opreme
TS 220/110 kV Đakovo - revitalizacija 110 Sigurnost opskrbe i

22 220/110 2015 2018
kV postrojenja starost opreme
146

"Naponska razina
Un [kV]"
Revitalizacija postrojenja 220 kV u RP HE Sigurnost opskrbe i

23 220/x 2014 2018
Orlovac starost opreme
24 110/35 TS 110/35 kV Meterize 2020 2025 Zamjena opreme
Projektiranje i ugradnja sustava Sigurnost opskrbe i

25 2014 2018
vatrodojave za TS u SDV - zakonska obveza starost opreme
TE Jertovec - zamjena sekundarne opreme Sigurnost opskrbe i

26 110 2014 2014
110 kV postrojenja starost opreme
TE Jertovec - revitalizacija 110 kV
Sigurnost opskrbe i
27 110 postrojenja u sklopu preuzimanja objekta 2015 2016
starost opreme
od HEP proizvodnje
Zamjena pantografskih rastavljača 220 kV Sigurnost opskrbe i
28 220/110/10 2016 2019
u TS 220/110/10 kV Mraclin starost opreme
Rekonstrukcija postrojenja 110 kV u TS Sigurnost opskrbe i

29 110 2016 2019
110/20 kV Glina starost opreme
30 110/10 TS 110/ 10 kV Matulji 2020 2025 Zamjena opreme
31 110/35 TS 110/35 kV Krk 2020 2025 Zamjena opreme
32 110/35 TS 110/35 kV Pazin 2020 2025 Zamjena opreme
33 110/35 TS 110/35 kV Crikevenica 2020 2025 Zamjena opreme
34 110/35/10 TS 110/35/10 kV Poreč 2020 2025 Zamjena opreme
35 110/10 TS 110/10 kV Lovran 2021 2025 Zamjena opreme
36 110/35/10 TS 110/35 kV Delnice 2021 2025 Zamjena opreme
37 110/35 TS 110/35/10 kV Rovinj 2021 2025 Zamjena opreme
38 110/35 TS 110/35 kV Gračac 2021 2025 Zamjena TR
39 110/35 TS 110/35 kV Lošinj 2021 2025 Zamjena opreme
40 110/35 TS 110/35 kV Otočac 2021 2025 Zamjena opreme
147

"Naponska razina
Un [kV]"
41 110/20 TS 110/20 kV Rab 2021 2025 Zamjena opreme
42 110/35 TS 110/35 kV Raša 2021 2025 Zamjena TR
43 110/35 TS 110/35 kV Krasica 2021 2025 Zamjena opreme
44 110/35 TS 110/35 kV Virovitica 2021 2025 Zamjena opreme
45 110/35 TS 110/35 kV Bjelovar 2021 2025 Zamjena opreme
46 110/25 RP 110 kV + EVP 110/25 kV Moravice 2021 2025 Zamjena opreme
PROCESNA, POSLOVNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJE

3. 97.766.069 99.200.647 64.578.545
- ZBIRNO
4. ZIR I OSTALE INVESTICIJE - ZBIRNO 276.839.459 439.390.000 302.762.500
4.1. ZAMJENE I REKONSTRUKCIJE - ZBIRNO 190.799.552 265.080.000 209.762.500
4.2. OSTALE INVESTICIJE - ZBIRNO 78.139.907 164.310.000 85.500.000
4.3. RAZVOJ 7.900.000 10.000.000 7.500.000
OBJEKTI ZA POTREBE HEP ODS-A

5. 89.579.650 0 0
(obveze HOPS-a preuzete kod razgraničenja)
1 110/20 TS 110/20(10) kV SRĐ - GIS 110 kV 2008 2014 sigurnost opskrbe
2 110/10 TS 110/10 kV OSIJEK 3 - TP3 110 kV 2012 2014 sigurnost opskrbe
3 110 KB 2X110 kV PEHLIN - TURNIĆ 2,45 2012 2015 sigurnost opskrbe
4 110/20 TS 110/20 kV TUPLJAK 2012 2014 sigurnost opskrbe
148

"Naponska razina
Un [kV]"
TS 110/20 kV FUNTANA s priključnim

5 110/20 2013 2014 sigurnost opskrbe
vodom 110 kV
6 110/20/10 TS 110/20/10 kV KNEGINEC 2013 2014 sigurnost opskrbe
7 110/20 TS 110/20 kV SESVETE 2013 2015 sigurnost opskrbe
DV/KB 2x110 kV/uvod DV 2x110 kV

KOMOLAC-PLAT u TS SRĐ
9 110 Priključak TS SESVETE na mrežu 110 kV 0,45 2014 2015 sigurnost opskrbe
KB 110 kV Turnić-Sušak (dionica Orehovica

10 110 2 2015 2015 sigurnost opskrbe
- Sušak)
HOPS - UKUPNO VLASTITE INVESTICIJE U

6. 1.364.091.850 2.054.201.507 1.277.650.833
PRIJENOSNU MREŽU ( 1. DO 5. )
EL. EN. UVJETI PRIKLJUČENJA

7. 276.743.004 1.933.947.581 744.344.168
(7.1. + 7.2. + 7.3 + 7.4.)
7.1. NOVI PRIJENOSNI OBJEKTI ZA POTREBE HEP ODS-A 94.100.000 401.800.000 306.483.050
Priključni DV 110 kV na TS 110/20 kV

Medulin
2 110/20 TS 110/20 kV Medulin 2015 2017 sigurnost opskrbe
3 110 DV/KB 110 kV Zamet - Pehlin 2,3 2015 2017 sigurnost opskrbe
4 110 DV/KB 110 kV Zamet - Turnić 0,9 2015 2017 sigurnost opskrbe
5 110/x TS 110/x kV Zamet 2015 2017 sigurnost opskrbe
Priključni DV 2x110 kV (uvod-izvod) na TS

Ploče
7 110/x TS 110/x kV Ploče 2015 2017 sigurnost opskrbe
149

"Naponska razina
Un [kV]"
Priključni DV/KB 110 kV na TS Terminal

8 110 2 2016 2018 sigurnost opskrbe
TTTS
9 110/x TS 110/x kV Terminal TTTS 2016 2018 sigurnost opskrbe
10 110 Priključni DV/KB 110 kV na TS Zadar Istok 4,5 2015 2017 sigurnost opskrbe
11 110/x TS 110/x kV Zadar - Istok 2015 2017 sigurnost opskrbe
12 110 Priključni DV 110 kV na TS Primošten 18 2017 2019 sigurnost opskrbe
13 110/x TS 110/x kV Primošten 2017 2019 sigurnost opskrbe
14 110 Priključni DV 110 kV na TS Vodice 2017 2019 sigurnost opskrbe
15 110/x TS 110/x kV Vodice 2017 2019 sigurnost opskrbe
16 110 Priključak TS Podi 0 2018 2019 sigurnost opskrbe
17 110/x TS 110/x kV Podi 2016 2019 sigurnost opskrbe
18 110/x TS 110/x kV Ražine 2017 2020 sigurnost opskrbe
19 110 Priključak TS Zamošće 0,05 2017 2019 sigurnost opskrbe
20 110/x TS 110/x kV Zamošće 2016 2019 sigurnost opskrbe
21 110 Priključak TS Cvjetno (Jarun-C.Naselje) 3 2018 2020 sigurnost opskrbe
22 110 Priključak TS Cvjetno (Savica-C.Naselje) 2 2018 2020 sigurnost opskrbe
23 110/x TS 110/x Cvijetno naselje 2018 2020 sigurnost opskrbe
24 110 Priključak TS Mavrinci 0,1 2018 2020 sigurnost opskrbe
150

"Naponska razina
Un [kV]"
33 110/10(20) TS 110/10(20) Savska 2021 2023 sigurnost opskrbe
34 110/10(20) TS 110/10(20) Novi marof 2021 2023 sigurnost opskrbe
35 110/20(10) TS 110/20(10) Mursko središće 2021 2023 sigurnost opskrbe
36 110/20 TS 110/20 Ludina 2021 2023 sigurnost opskrbe
37 110/20 TS 110/20 Lipik 2021 2023 sigurnost opskrbe
38 110/10/20 TS 110/10(20) Nemetin 2021 2023 sigurnost opskrbe
39 110/20 TS 110/20 Novigrad 2021 2023 sigurnost opskrbe
40 110/20 TS 110/20 Novi 2021 2023 sigurnost opskrbe
41 110/10(20) TS 110/10(20) Brodogradilište 2021 2023 sigurnost opskrbe
42 110/20 TS 110/20 Hrv. kostajnica 2021 2023 sigurnost opskrbe
43 110/10(20) TS 110/10(20) Smiljan 2021 2023 sigurnost opskrbe
44 110/10(20) TS 110/10(20) Senj 2021 2023 sigurnost opskrbe
45 110 Priključak TS Savska 0,2 2021 2023 sigurnost opskrbe
46 110 Priključak TS Novi Marof 2,5 2021 2023 sigurnost opskrbe
Priključak TS Mursko Središće (M.Središće-

Čakovec)
48 110 Priključak TS Lipik (Međurić-Lipik) 18,5 2021 2023 sigurnost opskrbe
49 110 Priključak TS Nemetin (Nemetin-Osijek 2) 3 2021 2023 sigurnost opskrbe
151

"Naponska razina
Un [kV]"
50 110 Priključak TS Novigrad 1,5 2021 2023 sigurnost opskrbe
51 110 Priključak TS Novi 0,3 2021 2023 sigurnost opskrbe
52 110 Priključak TS Brodogradilište (uvod/izvod) 0,4 2021 2023 sigurnost opskrbe
Priključak TS Brodogradilište
(Brodogradilište-Dujmovača)
54 110 Priključak TS Smiljan 0,1 2021 2023 sigurnost opskrbe
55 110 Priključak TS Senj 0,05 2021 2023 sigurnost opskrbe
7.2. INVESTICIJE U OBJEKTE KUPACA - ZBIRNO 9.101.200 87.230.481 209.337.718
INVESTICIJE ZA PRIKLJUČAK NOVIH KONVENCIONALNIH

7.3. 90.613.600 1.136.733.775 228.523.400
ELEKTRANA - ZBIRNO
7.4. IZGRADNJA OBJEKATA (radi potreba priključka VE) - ZBIRNO 82.928.204 308.183.325 0
SVEUKUPNO INVESTICIJE HOPS ( 6. + 7. ) 1.458.191.850 2.456.001.507 2.021.995.001
8. EU - HR PROJEKTI UNUTAR TYNDP 2012 ENTSO-E 0 970.700.000 173.100.000
TS 400/220/110 Lika predstudija

1 400/220/110 2015 2016 ostalo
izvedivosti i priprema izgradnje
TS 400/220 Brinje i DV 400 kV Brinje-Lik

2 400/220/110 Velebit predstudija izvedivosti i priprema 2015 2017 ostalo
izgradnje
povećanje
prekograničnog
3 400/220/110 Izgradnja TS 400/220/110 kV Lika 2017 2019 prijenosnog kapaciteta,
priključenje elektrane i
sigurnost opskrbe
152

"Naponska razina
Un [kV]"
Podizanje DV 220 kV Brinje-Lika-Velebit- preopterećenje elementa

4 400 Konjsko na 400 kV razinu - dionica Brinje 53 2018 2020 mreže, sigurnost opskrbe
- Lika i ostalo

5 400 Konjsko na 400 kV razinu - dionica Lika 60 2018 2020 mreže, sigurnost opskrbe
- Velebit i ostalo

6 400 Konjsko na 400 kV razinu - dionica Velebit 97 2018 2020 mreže, sigurnost opskrbe
- Konjsko i ostalo
povećanje
Izgradnja HR dijela DV 400 kV Lika - Banja
7 400 58 2019 2021 prekograničnog
Luka (BIH)
prijenosnog kapaciteta
povećanje
prekograničnog
8 400/220 Izgradnja TS 400/220 kV Brinje 2020 2021 prijenosnog kapaciteta,
priključenje elektrane i
sigurnost opskrbe
153

HOPS 10 Godišnjiplan 2014 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

HOPS 10 Godišnjiplan 2014 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

DESETOGODIŠNJI PLAN RAZVOJA

HRVATSKE PRIJENOSNE MREŽE

1. TEMELJNE ODREDNICE PRI IZRADI DESETOGODIŠNJEG PLANA RAZVOJA 4

1.1. STRATEŠKE ODREDNICE HOPS-a PRILIKOM PLANIRANJA RAZVOJA

2. TEHNIČKE KARAKTERISTIKE POSTOJEĆE HRVATSKE PRIJENOSNE MREŽE 11

2.1. OSNOVNI TEHNIČKI POKAZATELJI 12

3. ULAZNI PODACI I PRETPOSTAVKE 39

3.1. OPTEREĆENJA HRVATSKOG EES 40

3.2.3. Zahtjevi za priključak: objek• TS 110/x kV u planovima kupaca 56

4. PLAN RAZVOJA I IZGRADNJE OBJEKATA U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU 65

4.1. RAZDOBLJE 2014. – 2020. GODINA 66

5. REVITALIZACIJA PRIJENOSNE MREŽE 100

6. USPOREDBA DESETOGODIŠNJEG PLANA RAZVOJA HRVATSKE PRIJENOSNE

7. PLAN RAZVOJA SUSTAVA VOĐENJA EES-A I PRATEĆE ICT INFRASTRUKTURE 114

8. PROCJENA INVESTICIJSKIH ULAGANJA U IZGRADNJU OBJEKATA PRIJENOSNE

8.1. ULAGANJA U RAZVOJ I REVITALIZACIJU PRIJENOSNE MREŽE 119

10. LITERATURA 133

11. PRILOG 1 - TABLICE INVESTICIJA 134

Tablica 2.1. Proizvodnja i razmjena električne energije na pragu prijenosne mreže u

Tablica 5.3. Lista vodova za revitalizaciju nakon 2020. godine 104

Slika 4.12. Mreža 110 kV PrP Rijeka 2023 (25). godine 90

Radi provođenja procesa liberalizacije u energetskom sektoru, razgraničenja temeljnih energetskih

ENTSO-E (European Network of Transmission System Operators for Electricity), osnovan je

Obveza je nadalje nacionalnog operatora prijenosnog sustava i nacionalnog regulatora da se

Metodologija izrade desetogodišnjeg plana razvoja prijenosne mreže Hrvatske je usklađena,

1. TEMELJNE ODREDNICE PRI IZRADI DESETOGODIŠNJEG PLANA

1.1. STRATEŠKE ODREDNICE HOPS-A PRILIKOM PLANIRANJA RAZVOJA PRIJENOSNE MREŽE

Prilikom određivanja op•malnog razvoja prijenosne mreže u idućem desetogodišnjem razdoblju

• Pos•zanje zadovoljavajuće sigurnos• opskrbe kupaca na teritoriju RH.

1.2. FAZE IZRADE PLANA RAZVOJA

Izrada ovog desetogodišnjeg plana razvoja provedena je u nekoliko dijelova – faza:

1. Na temelju niza ulaznih podloga (studija i istraživanja) izrađen je Indika•vni srednjoročni

Stoga će HOPS redovito ažurira• desetogodišnje planove razvoja te ih dostavlja• HERA-i na

1.3. SCENARIJI PLANIRANJA

b) obzirom na opterećenje EES:

c) obzirom na plan izgradnje novih elektrana:

d) obzirom na hidrološka stanja:

e) obzirom na pravce uvoza električne energije (snage):

1.4. EKONOMSKA VALORIZACIJA

Revitalizaciju prijenosnih vodova, ukoliko je potrebno, moguće je preoblikova• u vodove viših

1.6. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

1.7. PLAN RAZVOJA PRIJENOSNE MREŽE I ZAKONSKA REGULATIVA

1.8. PLAN RAZVOJA PRIJENOSNE MREŽE I ZAŠTITA OKOLIŠA

1.9. NOVE TEHNOLOGIJE

1.10. UVJETOVANOST PLANA I UTJECAJI

1.11. NAČIN PRIKAZA POTREBNIH INVESTICIJA U PRIJENOSNU MREŽU

2.TEHNIČKE KARAKTERISTIKE POSTOJEĆE HRVATSKE PRIJENOSNE

2.1. OSNOVNI TEHNIČKI POKAZATELJI

Na 110 kV naponskoj razini priključeno je ukupno 164 RP 110 kV i TS 110/x kV.

• Bosne i Hercegovine (DV 400 kV Ernes•novo - Ugljevik i DV 400 kV Konjsko - Mostar),

Interkonekcijska povezanost hrvatskog sustava sa susjednim članicama ENTSO-E ostvarena je i s 8

Za hrvatski prijenosni sustav karakteris•čna je visoka instalirana snaga u VN transformaciji. Pojedinačne

Transformator 400/220 kV u TS 400/220/110 kV Žerjavinec izveden je i s mogućnošću regulacije kuta/

Prijenosna mreža dovoljno je izgrađena da omogući značajne razmjene (prvenstveno uvoz) sa

Hidroelektrane 4772 27,2

Termoelektrane 4699 26,6

Industrijske i VE 426 2,4

Ukupno proizvedeno u Hrvatskoj 9897 56,5

Uvoz (ulaz u Hrvatsku) 13191 -

Izvoz (izlaz iz Hrvatske) 5568 -

Razlika razmjene 7623 43,5

UKUPNO 17520 100,0

Elektroenergetska bilanca ukupnog prijenosa prikazana je na slici 2.5.