PLINSKA 

TEHNIKA
Diplomski sveučilišni studij strojarstva

IV. Semestar

Nastavnici:

Doc. dr. sc. Igor Bonefačić, dipl. ing. stroj.
Doc. dr. sc. Paolo Blecich, dipl. ing. stroj.

LITERATURA

1. Predavanja i vježbe iz Plinske tehnike (nastavni materijali na Merlinu)

2. Strelec, V. i suradnici, Plinarski priručnik, Energetika Marketing, Zagreb.

3. Labudović, B., Osnove tehnike ukapljenog naftnog plina, Energetika marketing,

Zagreb, 2007.

4. Bronzan, B., LNG, Energetika marketing, Zagreb, 1999.

5. Bauk, A., Podzemno skladištenje plina, INA-Naftaplin, Zagreb 2003.

6. Šunić, M., Darmopil, Ž., Efikasnost plinskih sustava i sigurnost uporabe plina,
Energetika marketing, Zagreb 1999.

7. Labudović, B. (urednik), Podsjetnik za izvođenje plinskih instalacija, Energetika

marketing, 2005.

8. Recknagel, Sprenger, Schramek, Čeperković: Grijanje i klimatizacija 2012,

Interklima, Beograd, 2012.
 SADRŽAJ PREDMETA

Pregled izvora energije, položaj prirodnog plina.
Proizvodni lanac i transport prirodnog plina. 
Derivati prirodnog plina.
Prirodni plin u Hrvatskoj.
Tehnički plinovi.
Definicija i podjela plinova. 
Opća svojstva plina: tlak, gustoća, viskoznost, kritično stanje, vrelište. 
Osnovni plinski zakoni. 
Plinske stanice. Razvodne mreže. 
Pohranjivanje i distribucija plina. 
Plinska tehnika i utjecaj sustava plinskih 
instalacija na okoliš. 
Distribucijski plinski sustavi.
Projektiranje plinskih sustava. 
Cjevovodi i armature. 
Regulacijski uređaji plinskog sustava.

SADRŽAJ PREDMETA

Sigurnost plinskog sustava. 
Održavanje distribucijskog plinskog sustava.
UNP (ukapljeni naftni plin: propan‐butan).
Gorive ćelije i vodik.
LNG (ukapljeni prirodni plin), ukapljivanje prirodnog plina, transport, 
prihvat i isparivanje.

Terenska nastava 1: termoenergetski sustav Sveučilišnog kampusa na Trsatu, 
sustav medicinskih plinova i barokomora (KBC Rijeka – Sušak) 
Terenska nastava 2: punionica CNG‐a (stlačeni prirodni plin, Baračeva ul.), 
mjerno‐redukcijska stanica Rijeka‐Zapad, postrojenje za proizvodnju bioplina 
na Marinićima.
Terenska nastava 3: Brodogradilište 3. maj ‐ upoznavanje sa sustavima 
tehničkih plinova: acetilen, komprimirani zrak, kisik, dušik, ugljični dioksid. 
Primjena plinova u ronilačkoj tehnici. 
Terenska nastava 4: rafinerija nafte Urinj – proizvodnja i punjenje ukapljenog 
naftnog plina
 Raspodjela bodova
Prisustvo
1. Kolokvij 2. Kolokvij Nastavni Završni
(15.04.2020.) (17.06.2020.) Predavanja Terenska dio ispit
i vježbe nastava
Teorija Zadaci Teorija Zadaci
5 5
15 15 15 15
30 30 10 70 30

Zbroj bodova
Završna ocjena Konačni ishod
(nastava i završni ispit)
Student ponovno
0 - 49 neuspješan (1) F
upisuje kolegij
50 - 59 dovoljan (2) D
60 - 74 dobar (3) C Student je uspješno
75 - 89 vrlo dobar (4) B položio kolegij
90 - 100 izvrstan (5) A

Izvedbeni plan nastave, obaveze studenata, način ocjenjivanja, 
obavijesti   Merlin / Plinska tehnika

PLINSKA TEHNIKA
‐ uvodno predavanje ‐
Doc. dr. sc. Paolo Blecich

Zavod za termodinamiku i energetiku
Tehnički fakultet Rijeka

Rijeka, 4.3.2020.
Sadržaj uvodnog predavanja:

1. Položaj prirodnog plina u svijetu i Hrvatskoj

2. Proizvodno-tehnološki lanac prirodnog plina

2.1. Vrste nalazišta i proizvodnja

2.2. Prirodni plin u Hrvatskoj
2.3. Tehnološka obrada plina

Odnos između fosilnih goriva i obnovljivih izvora

energije u ukupnoj potrošnji energije

Fosilna
goriva
78%
Toplina Hidro
biomase, energija,
Moderni OIE sunca, 3%
10% GT, 4%

OIE Struja iz vjetra, Bio

Tradicionalna
20% sunca, biomase, goriva
biomasa
GTI, 2% 1%
10%

Nuklearna
energija 2%
 podaci projekcija

Potrošnja primarne
energije u Gtoe
(1 toe = 42 GJ)

25%
25%
30%

Potrošnja primarne energije

po regijama (2018)

Sjeverna Srednja Europa i Srednji Afrika Daleki Istok

Amerika i Južna Euroazija Istok i Pacifik
Amerika
Karakteristike eksploatacije fosilnih energenata (ili mineralnih sirovina):

- fosilni energenti nalaze se u ograničenim količinama na Zemlji,

- tržišni zakon ponude i potražnje te geopolitičke okolnosti definiraju njihovu
vrijednost i tržišnu cijenu,
- eksploatacija fosilnih energenata je proces koji stvara troškove. Eksploatacija je
isplativa samo kada postoji povoljan odnos između cijene energenta i troškova
eksploatacije,
- poslovna odluka o eksploataciji fosilnog energenta dovodi se na temelju procjene
ekonomske isplativosti s obzirom na vrstu nalazišta, vrstu i svojstva fosilnog
energenta, položaj i cijenu energenta na tržištu, dostupne tehnologije i potrebnu
infrastrukturu za eksploataciju, tehnološku obradu i transport, ekonomsko i
političko okruženje, stav lokalne zajednice, utjecaj na okoliš,
- eksploatacija fosilnih energenata je visokorizični posao, u svim fazama procesa.

Karakteristike eksploatacije fosilnih energenata:

- Nalazišta fosilnih energenata imaju ograničeni životni vijek, troškovi

proizvodnje energenta i održavanja nalazišta povećavaju se sa starosti
nalazišta.
- Prinos proizvodnje fosilnog energenta iz nalazišta raste u prvim godinama
eksploatacije, postiže maksimum i nakon toga postupno opada do trenutka
kada je daljnja eksploatacija neisplativa i proizvodnja se prekida.
- Eksploatacija postaje neisplativa zbog smanjenja razine energije nalazišta
iako je nalazište još uvijek djelomično puno. Iscrpak (omjer između
proizvedene količine i ukupnog sadržaja nalazišta) iznosi između 30% i 60%
za naftna polja.
REZERVE I RESURSI FOSILNIH ENERGENATA

- Rezerve predstavljaju procjenu otkrivenih količina fosilnih energenata, koje

se mogu eksploatirati pomoću postojećih tehnologija

- Resursi predstavljanju procjenu postojećih količina fosilnih energenata, koje

se ne mogu eksploatirati zbog ekonomske neisplativosti i/ili tehnoloških
prepreka.

- Procjene količina rezervi i resursa donosi se na temelju najboljih dostupnih

informacija u datom trenutku. Procjena količina rezervi i resursa nosi
određenu razinu rizika zbog pogreški u procjeni.

- Odnos između proizvodnje i veličine rezervi definira životni vijek trajanja

rezervi na temelju kojega se donose dugoročne procjene i odabiru smjerovi
razvoja u industriji fosilnih energenata.

RESURSI

OTKRIVENI NEOTKRIVENI
RESURSI RESURSI

PRIDOBIVE
REZERVE

NEPRIDOBIVE
REZERVE
 REZERVE

DOKAZANE NEDOKAZANE
REZERVE REZERVE

RAZRAĐENE NERAZRAĐENE VJEROJATNE MOGUĆE

PROIZVODNE

NEPROIZVODNE

REZERVE U
HRVATSKOJ

UTVRĐENE POTENCIJALNE

BILANČNE

IZVANBILANČNE

Kategorije rezervi u Hrvatskoj se utvrđuju ovisno o stupnju istraženosti i stupnju kakvoće:

- Utvrđene rezerve: A, B, C1
- Potencijalne rezerve: C2, D1, D2
Klasifikacija utvrđenih rezervi:
- Bilančne rezerve: koje se postojećem tehnikom i tehnologijom eksploatacije i prerade
mogu rentabilno koristiti.
- Izvanbilančne rezerve: koje se postojećom tehnikom i tehnologijom eksploatacije i
prerade nemogu rentabilno pridobiti. Izvanbilačnost je privremena ili trajna.
Bilančnost se utvrđuje tehničko-ekonomskom ocjenom koja obuhvaća osnovne činitelje :
geološke, genetske, tehničko-eksploatacijske, tehnološke, regionalne, tržišne i društveno
gospodarske.
 Trajanje rezervi fosilnih goriva

Nafta
240×109 tona
(55 god)

Ugljen
890×109 tona
(150 god)

Plin
185×1012 m3
(60 god)

Životni vijek rezerva s postojećim dokazanim rezervama i sadašnjom proizvodnim količinama.

BP Statistical Review of World Energy, 2017

PROCIJENJENI ŽIVOTNI VIJEK REZERVI I

RESURSA FOSILNIH I NUKLEARNOG GORIVA

Konv. nafta Rezerve

Nekonv. nafta Resursi

Konv. prirodni plin

Nekonv. prirodni plin

Kameni ugljen
Lignit

Uranij

God.

Rezerve: ekonomsko-tehnološki iskoristivi postojeći izvori

Resursi: ekonomsko-tehnološki trenutno neiskoristivi postojeći izvori
 Raspodjela rezervi sirove nafte po državama svijeta:

Veličina rezervi nafte

(milijuni barela):

< 100

Proizvodnja sirove nafte po državama svijeta:

Proizvodnja sirove
nafte u barel/dan
Raspodjela rezervi prirodnog plina po državama svijeta:

Rezerve prirodnog
plina u milijardama m3:

Proizvodnja prirodnog plina po državama svijeta:

Proizvodnja prirodnog
plina u m3/god:

0
Rezerve ugljena po državama svijeta:

5,5 PJ

4 PJ

2,5 PJ

1,5 PJ

0,7 PJ

Emisije CO2 po vrsti goriva:

Ukupno
Godišnje emisije CO2 (109 tona)

Nafta
Ugljen
Prirodni plin
Proizvodnja cementa
Baklje
Gorivo kgCO2/kgg kgCO2/kWhth
Prirodni plin 2,75 0,20
LPG 3,0 0,22
Dizel 3,15 0,25
Benzin 3,3 0,26
Ugljen 2,5-3,4 0,3-0,4
Drvo 1,8 0,4
 Emisije CO2 (u gramima) po kWh proizvedene električne energije:

Lignit

Kameni
ugljen

Nafta

Prirodni plin

Kogeneracijska Emisije uz izdvajanje i

elektrana spremanje CO2 (CCS)

FN elektrana

Nuklearna

Vjetar

Hidroenergija

Projekcija emisija CO2 za različite scenarije (IPCC 2013.):

CO2 emisije CO2 koncentracija
CO2 emisije (GtC/god)

RCP8.5: scenarij business as usual

RCP6.0 i RCP4.5: scenariji umjerene dekarbonizacije
RCP2.6: scenarij intenzivne dekarbonizacije (prema Pariškom sporazumu iz 2015.)
Porast temperature (°C) Porast razine mora (m)
Scenarij
2046 - 2065 2081 - 2100 2046 - 2065 2081 - 2100
RCP2.6 0.4 - 1.6 0.3 - 1.7 0.17 - 0.32 0.26 - 0.55
RCP4.5 0.9 - 2.0 1.1 - 2.6 0.19 - 0.33 0.32 - 0.63
RCP6.0 0.8 - 1.8 1.4 - 3.1 0.18 - 0.32 0.33 - 0.63
RCP8.5 1.4 - 2.6 2.6 - 4.8 0.22 - 0.38 0.45 - 0.82
 Potrošnja primarne energije – projekcije za budućnost
SAD
OIE
Primarna energija (Gtoe)

Hidro
Nuklearna
Ugljen
Plin
Nafta
Kina

2017 RCP6.0 RCP8.5 RCP4.5 RCP2.6

EU Indija

Odnos između potrošnje energije po stanovniku i BDP-a.

Azija SAD
Potrošnja energije po stanovniku (toe/cap)

Afrika Kanada
Europa
Amerika Rusija J. Koreja
Australija
Oceanija
Japan
Hrvatska Broj
Kina Njemačka
stanovnika
(106)
Italija
Turska Svjetski prosjek

Indija Brazil

BDP po stanovniku (1000 USD)

 Proizvodno-tehnološki lanac prirodnog plina:
1. Ispitivanje nalazišta
2. Proizvodnja
3. Tehnološka obrada plina (degazolinaža, dehidracija, odvajanje CO2 i H2S)
4. A) Transport plina (LNG, plinovodi); B) plinskog kondenzata
5. Tržište plina
6. Distribucija i opskrba
7. Potrošnja

TRANSPORT
LNG-a
UKAPLJIVANJE UPARIVANJE
ISTRAŽI EKSPLO OBRADA
VANJE ATACIJA TRANSPORT PLINOVODIMA
DEGAZOLINAŽA
DEHIDRACIJA

TRANSPORT PLINSKOG
KONDENZATA

NAFTA, VODA,
PARA, SUMPOR

PODZEMNO
SKLADIŠTE INDUSTRIJA

UPARIVANJE GOSPODA
ČVORIŠTE OPSKRBA
RSTVO
TRANSPORT PLINOVODIMA
DISTRIBUCIJA
PRIRODNOG
PLINA
TRANSPORT PLINSKOG ZGRADE
KONDENZATA
SEPARATOR

TRANSPORT

PROIZVODNJA RAFINERIJA
PLASTIKE
LPG

Proizvodni lanac plinskog kondenzata: ELEKTRANE

4. B) Transport plinskog kondenzata TRANSPORT

5. Prerada kondenzata (sirovina za LNG-a

industriju: LPG, plastika, gnojiva, … UKAPLJIVANJE

 Nafta i prirodni plin
Nafta – tekuća ili polučvrsta tvar koja se
nalazi u sedimentnim slojevima zemlje.
Prirodni plin – smjesa plinovitih lakših
ugljikovodika (metan > 70%, etan, propan)
Nafta i prirodni plin se često nalaze
u zajedničkim nalazištima.

Spoj Simbol Prirodni plin Plinski kondenzat Nafta

Metan CH4 94 73 32
Etan C2H6 3,5 8 4
Propan C3H8 0,5 4 1
Butan C4H10 0,2 2 1
Pentan i viši C5+ 0,3 11 60
Dušik N2 1 1 1
Uglj. dioksid CO2 0,3 1 /
Sumporovodik H2S / / /
Helij He 0,2 / /
Sumpor S / / 1

FIZIKALNA SVOJSTVA ALKANA
TEMPERATURA, °C AGREGATNO STANJE:
ALKAN FORMULA TALJENJA VRENJA (15 °C, 1 atm)
metan CH4 -183 -162 plin
etan C2H6 -183 -89 plin
propan C3H8 -188 -42 plin
butan C4H10 -138 0 plin
pentan C5H12 -130 36 kapljevina
heksan C6H14 -95 69 kapljevina
heptan C7H16 -91 98 kapljevina
oktan C8H18 -57 126 kapljevina
nonan C9H20 -54 151 kapljevina
dekan C10H22 -30 174 kapljevina
undekan C11H24 -26 195 kapljevina
dodekan C12H26 -10 216 kapljevina
tridekan C13H28 -5 234 kapljevina
tetradekan C14H30 5 255 kapljevina
pentadekan C15H32 12 270 kapljevina
heksadekan (cetan) C16H34 18 287 krutina
heptadekan C17H36 22 302 krutina
oktadekan C18H38 29 317 krutina
nonadekan C19H40 32 330 krutina
ikozan C20H42 37 343 krutina
 Postanak nafte i prirodnog plina
- postoje organske, anorganske i organsko-anorganske
teorije o postanku
- danas najčešće – organska teorija postanka – nafta i plin
nastali su iz organske tvari biljnog i životinjskog porijekla
- deponirana je u sedimentnim stijenama
- nastaje u zonama gdje su optimalni uvjeti za taloženje
organskog materijala
- pogodne prilike za nastanak – Crno more, Kaspijsko more,
Omanski i Perzijski zaljev
- Nastajanje ugljikovodika – procesi uzrokovani bakterijskom i
katalitičkom aktivnošću (glina i silikatni spojevi – katalizatori)

Vrste nalazišta nafte i prirodnog plina:

Konvencionalna nalazišta:
1. Nalazište prirodnog plina (slobodni plin)
2. Nalazište nafte i prirodnog plina
3. Nalazište plinskog kondenzata (C5 – C30)
Nekonvencionalna nalazišta (vezani plin):
4. Vezana nafta i prirodni plin u ugljenu
5. Vezana nafta i prirodni plin u škriljevcu
5. Nalazište teške nafte iz pješčara Bitumen, C40+
6. Nalazišta bitumena
7. Kristalizirani prirodni plin (metan-hidrat)

Teška nafta iz pješčara (Kanada) Plinski kondenzat („prirodni benzin”)

iz škriljevca, C5-C10
 Vrste prirodnog plina:

1. Suhi plin: najvećim dijelom metan, bez viših ugljikovodika

2. Mokri plin (plinski kondenzat): prirodni plin s većim udjelom težih
ugljikovodika (C5+)
3. Kiseli plin: prirodni plin s većim udjelima vodene pare i kiselih plinova
(CO2 i H2S)

Sirovi prirodni plin

može još sadržavati:
1. Vodu i vodenu paru Raspon Sirovi prirodni plin Plinski
kondenzat
Nafta
2. Elementarnu živu (Hg) % Suhi Mokri Kiseli
3. Plemenite plinove: helij CH4 60-95 94 83 86 73 34
(He), argon (Ar), neon C2H6 0-20 3,5 6 4 8 4
(Ne) C3H8 0-20 0,5 4,5 1 4 1
4. Dušik (N2)
5. Prirodne radioaktivne C4H10 0-20 0,2 3 0,5 2 1
elemente C5+ 0-10 0,5 1,5 1 11 60
6. Razne organske N2 0-5 1 1,5 1 1 /
spojeve sa sumporom: CO2 0-8 0,3 0,5 4,5 1 /
karbonil sulfidi (COS),
H2S 0-5 / / 2 / /
merkaptani (tioli)

Sastav prirodnog plina za nekoliko plinskih nalazišta u Hrvatskoj:

PLINSKO POLJE
SASTAV PLINA Molve Kalinovac Stari Gradac Gola Sjeverni Jadran
Metan, CH4, % 69,22 69,97 66,5 41,04 99,40
Etan, C2H6, % 3,26 6,76 7,19 1,76 0
Propan, C3H8, % 1,02 2,35 2,83 0,68 0
i-butan, i-C4H10, % 0,2 0,63 0,92 0,17 0
n-butan, n-C3H10, % 0,23 0,75 1,21 0,18 0
i-pentan, i-C5H12, % 0,09 0,39 0,67 0,05 0
n-pentan, n-C5H12, % 0,06 0,34 0,63 0,08 0
Heksan i viši, C6+, % 0,53 5,26 9,09 0,02 0
Dušik, N2, % 1,64 1,37 0,94 2,38 0,45
Ugljični dioksid, CO2, % 23,75 12,17 9,02 53,64 0,15
Sumporovodik, H2S, ppm 80 100 400 900 0
Živa, Hg, μg/m3 1000-1500
Tioli, mg/m3 20-30

Prirodni plin iz Sjevernog Jadrana sadržava visok udio metana i kao takav se, bez
tehnološke obrade, izravno isporučuje u transportni sustav. Prirodni plin iz plinskih
nalazišta „duboke Podravine” sadržava veće udjele težih ugljikovodika (C2+) kao i
kiselih plinova (CO2, H2S) koji se odvajaju u CPS Molve, nakon čega se dobiveni
pročišćeni plin može isporučiti u transportni sustav.
 Analiza seizmičkih profila – nafta (Agencija za ugljikovodike)

Nafta i plin crpe se iz nalazišta koristeći

prirodni pretlak. Nakon nekog vremena
Osnovni dijelovi
proizvodnje, prirodni se pretlak smanjuje
i u nalazište se utiskuje voda, crpljeni naftno-plinske bušotine
prirodni plin ili drugi inertni plin. Najčešće Rotirajući
se u prvoj fazi proizvodnje crpi samo zglob
nafta, a prirodni se plin utiskuje natrag u
Čelična
nalazište. U drugoj se fazi, nakon što je
konstrukcija
nafta iscrpljena, crpi se prethodno
Crpka
utisnut prirodni plin. U slučaju premalog Šipka
prirodnog pretlaka, nafta i plin se mogu
izvlačiti pomoću crpki i kompresora, što
povećava troškove eksploatacije (zakon
ponude i potražnje tržišta). Nalazište se
ne može potpuno iscrpiti jer proizvodnja Spremnik
poskupljuje kako se nalazište prazni. Odvajanje
gline i vode
krhotina

Bušeća
šipka

Zaštitna
cijev
Stijena

Dlijeto
Dlijeta za bušenje
 Nalazišta nafte i prirodnog plina na kopnu:

Konvencionalno Nekonvencionalno
plinsko nalazište naftno-plinsko nalazište Nalazište ugljena

Konvencionalno naftno-plinsko
nalazište
Plin
Nafta

Plin vezan
u stijenama

Škriljevac

Vrste pučinskih platformi za eksploataciju naftno-plinskih nalazišta

Fiksne Plutajuća Brod za Usidrena

platforme platforma bušenje platforma
Eksploatacija prirodnog plina i nafte iz konvencionalnog nalazišta na moru

Godišnja proizvodnja nafte (oil), plinskog kondenzata (condensate),

ukapljenog prirodnog plina (NGL) i prirodnog plina (gas) u Norveškoj

Godišnja proizvodnja iz polja

Statfjord (Sj. More)

Proizvodnja do 2022-2025
Nekonvencionalna nalazišta
nafte i prirodnog plina
iz škriljevca (EU)

Eksploatacija nekonvencionalnog nalazišta nafte i

prirodnog plina iz škriljevca (SAD)
https://www.youtube.com/watch?v=XymGfUk7_MM
 Nuspojave eksploatacije prirodnog plina i nafte iz škriljevca (SAD)

Nekonvencionalna nalazišta prirodnog plina na moru: metan-hidrat

Kristalna struktura
Permafrost Metan iz metan-hidrata
rastaljenih hidrata H2O molekule

CH4 molekula

Otopljeni metan
Biogeni metan

Termogeni metan
Geološke pukotine
 NAFTA I PRIRODNI PLIN U HRVATSKOJ

U RH postoje tri naftno-geološka područja značajna za istraživanje i

eksploataciju ugljikovodika. To su Panonski bazen, Dinaridi i Jadransko podmorje.

Najvažnije područje pripada Panonskom bazenu u kojem je proizvodnja započela u

1950-im. Područje Dinarida je slabo istraženo te na tom području nije otkriveno niti
jedno polje ugljikovodika. Na kontinentalnom području Republike Hrvatske postoje 54
eksploatacijska polja od kojih se na 17 pridobiva nafta, na 25 nafta i plin, a na 15
eksploatacijskih polja plin i kondenzat.

Istraživanje Jadranskog podmorja započelo je u 1960-im i rezultiralo je otkrićima ležišta

biogenog plina u sjevernom Jadranu gdje je proizvodnja započela 1999. godine. Na
sjevernom Jadranu otkriveno je 17 plinskih polja, a ležišta su na dubini između 500 m i
1 000 m. Plin se proizvodi na 11 plinskih polja.

Istraživanje i eksploatacija
ugljikovodika u HR:
- 57 polja na kopnu (nafta i plin)
- 11 polja na moru (plin)
Postojeća eksploatacijska polja u Hrvatskoj su u visokom stupnju iscrpljenosti te se
na mnogima primijenjuju sekundarne metode pridobivanja ugljikovodika.
Na kraju 2016. godine ukupan iscrpak nafte iznosio je 32,6 %, kondenzata 54,6 %
te prirodnog plina 55,7 %. Planirani iscrpak nafte iznosi 35,6 %, a planirani iscrpak
plina 64,2%.
Za povećanje bilančnih rezervi nafte i plina odnosno produljenja proizvodnog vijeka
postojećih polja, potrebna su ulaganja u primjenu novih tehnologija za pridobivanje
nafte i plina.
Povećanje rezervi moguće je dodjelom novih koncesija za istraživanje i proizvodnju
ugljikovodika i otkrivanjem novih potencijala.

Bilančne rezerve nafte i kondenzata u RH od 2000 do 2017. godine (podaci MZOIP)

Promatrano od 2000. godine, bilančne rezerve nafte i kondenzata kreću se između

9 i 13,5 milijuna m3. Od 2013. godine bilježi stalni pad rezervi nafte i kondenzata.
 Proizvodnja, potrošnja i rezerve nafte u Hrvatskoj
u razdoblju od 2000. do 2018. godine:

Ukoliko ne dođe do dodatnih ulaganja u obnavljanje rezervi, a uzimajući u obzir

stupanj iscrpljenosti postojećih eksploatacijskih polja, trend smanjenja proizvodnje te
životni vijek postojećih polja, za očekivati je da će nakon 2030. godine pridobive
količine postati nedovoljne za isplativu eksploataciju.
Energetske strategije RH predviđaju nastavak proizvodnje nafte i plina do 2050.
godine uz uvjet daljnjih ulaganja u obnavljanje rezervi. Pretpostavljaju da će doći
do komercijalnih otkrića koja će ući u fazu eksploatacije nakon 2022. godine, a
puni proizvodni potencijal će doseći između 2030. i 2035. godine. Nakon 2035.
godine pretpostavlja se pad proizvodnje nafte koja bi u 2050. iznosila 220 000 m3.

Projekcija
proizvodnje
nafte i
kondenzata
u RH od
2050.
godine
 Bilančne rezerve prirodnog plina u RH od 2000 do 2017. godine (podaci MZOIP)

Bilančne rezerve plina u stalnom su padu od 2007. godine, a u 2017. godini bile su
na razini od svega 25% rezervi zabilježenih 2007. godine.

Analogno proizvodnji nafte, očekuje se smanjenje proizvodnje prirodnog plina do

2020. godine, nakon čega je pretpostavljeno povećanje proizvodnje kao rezultat
eksploatacije novih plinskih polja. Rast proizvodnje plina očekuje se do 2035.
godine nakon čega bi uslijedilo smanjenje proizvodnje.

Projekcija proizvodnje prirodnog plina u RH od 2050. godine

 Proizvodnja, potrošnja i rezerve plina u Hrvatskoj, 2000. - 2018.:

Vlastitom proizvodnjom, Hrvatska namiri oko 40% potreba za prirodnim plinom.

Potrošnja primarnih oblika energije u Hrvatskoj (1945 – 2007):

Nafta i prirodni plin dominiraju

Plin

Nafta

Ugljen
 Proizvodnja izvora energije u Hrvatskoj (1945 – 2007):
Rezerve ugljena i nafte su većim dijelom iscrpljene ili neisplative.
Proizvodnja plina je rasla tijekom 1990-2010, a zadnjih godina opada.

Plin

Ugljen Nafta

Bilanca energije u Hrvatskoj (1945 – 2007): proizvodnja, uvoz/izvoz

Hrvatska uvozi oko 50% potrebne energije – energetska ovisnost!

Uvoz

Vlastita proizvodnja

Izvoz

UKUPNA
POTROŠNJA
 Odgovor na energetsku ovisnost:
1. OBNOVLJIVI
povećanje IZVORI ENERGIJE
kapaciteta U RH
obnovljivih izvora energije
2. diverzifikacija energetskih dobavnih pravaca
3. smanjenje potrošnje energije i energetska učinkovitost

Svibanj Ožujak
2011. 2020.

Ukupna snaga: 100 MW, broj postrojenja: 17 Ukupna snaga 874 MW: VE 732 MW, biomasa
58 MW, bioplin: 47 MW, GTE: 10 MW,
SE 8 MW, MHE: 8 MW

Povećanje kapaciteta obnovljivih izvora energije u Njemačkoj:

2018.: 40% električne energije iz vjetra, sunca, vode i biomase

8%
3%
Proizvedena električna energije, TWh

8%
19%
22%
7%
12%
27%
22%

30% 12%
8%
3%
8%
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

Uvoz Kameni ugljen

Hidro Plin Nakon nesreće u Fukushimi,
Biomasa Ostalo Njemačka započinje s
Nuklearna Vjetar isključivanjem nuklearnih reaktora
Mrki ugljen Sunce
 Velike HE: 20%
Ostali OIE: 9%

Udio obnovljivih izvora

energije u finalnoj
potrošnji energije

Transportni sustav UMS Rogatec UMS Molve, Ivanić-Grad, Gola,

prirodnog plina u RH: Hampovica, Ferdinandovac
Operater: PLINACRO
UMS D. Miholjac

UMS PSP Okoli DN L

[mm] [km]
UMS Pula
LNG Krk 800 81
700 53
600 175
500 862
450 95
Duljina transportnog sustava: 2693 km
400 126
- 50 bar: 1741 km
- 75 bar: 952 km 350 62
2 ulazne mjerne stanice za uvoz (UMS Rogatec i D. Miholjac) 300 525
6 ulaznih mjernih stanica iz proizvodnih polja 250 76
1 ulazno-izlazna mjerna stanica (UMS PSP Okoli)
200 197
157 mjerno-redukcijskih stanica (MRS)
81 čistačka stanica 150 337
137 blokadnih stanica <150 104
 Proizvodnja Rezerve
PLIN
(×109 m3) (×109 m3)
HR 1,2 37
IT 5 650
Proizvodnja Rezerve
NAFTA
(×106 barel) (×106 barel)
HR 0 ?
IT 1.8 550

Bušaća platforma služi za izradbu

istražnih ili razradnih bušotina.
Prema načinu postavljanja razlikuju se:
poduprta platforma, koja je tijekom rada
poduprta o dno (za dubine do 150 m), i
plutajuća (poluuronjiva) platforma i
brodovi za bušenje, koji plutaju i položaj
zadržavaju dinamičkim pozicioniranjem
(za dubine veće od 1000 m).
Bušenje se sastoji od tri postupaka:
1. bušenje stijena vrtnjom dlijeta.
Bušaća dizalica spušta bušaći alat
na čijem je kraju dlijeto. Dlijeto
opremljeno zubima rotira pod
opterećenjem i reže i mrvi stijene.
Željena dubina bušenja postiže se
spajanjem većeg broja cijevi (šipki).
2. ispiranje krhotina iz bušotine
pomoću gline, vode, pjene ili zraka.
Samopodizna poduprta Ispiranje se radi tijekom bušenja.
bušaća platforma Labin. 3. zaštićivanje bušotine od urušavanja i
prodora vode. U bušotinu se spuštaju
i cementiraju zaštitne cijevi.
Proizvodna platforma služi za crpenje
nafte ili plina iz bušotine i vezana je za
mjesto proizvodnje. Četiri su vrste
proizvodnih platformi: nepomična čelična
(vezana za morsko dno), nepomična
gravitacijska (s betonskim postoljem i
nogama u kojima se skladišti nafta/plin),
plutajuća koja je usidrena za morski dno,
fleksibilna koja je zglobno pričvršćena za
dno. S jedne platforme može se izraditi veći
broj bušotina. Nafta i plin otpremaju se
podmorskim cjevovodima ili brodovima do
prihvatnih terminala na obalu ili se Platforme Ivana A i K
spremaju u skladišnim prostorima platforme.
Plinsko polje Ivana nalazi se u Sjevernom Jadranu, 50 km JZ od Pule, na dubini
od 40 m i otkriveno je 1973. godine. Procijenjena količina plina iznosi 9,8 ×109
m3. Do danas je proizvedeno 8,5×109 m3 plina. Proizvodnja plina odvija se u 12
bušotina preko pet platformi (Ivana A, B, C, D i E, izgrađene 1999.-2006.). Na
satelitskim platformama B, C, D i E plin se odvaja od plinskog kondenzata i
podmorskim se plinovodima dopremaju do nekoliko kilometara udaljene
centralne sabirne platforme Ivana A. Na platformi Ivana A plin se dodatno
pročišćava od kondenzata, a plin i kondenzat se otpremaju na kopno (Pula) i
prema Italiji (Ravenna) putem kompresorske platforme Ivana K.

Plinsko Broj Broj Proizvodnja Procijenjene

polje platformi bušotina do 2015. (×109 m3) rezerve (×109 m3)
Ivana 5+1 12 8,5 9,8
Ika 2 5 2,1 4,3
Ika JZ 1 5 0,2 3,0
Ida 3 6 1,6 4,4
Annamaria 1 6 2,2 16,3
Irina 1 1 0,1 ?
Ana 1 1 0,5 ?
Vesna 1 1 0,1 ?
Izabela 2 6 0,3 1,4
 Analiza prirodnog plina na ulazu u transportni sustav - Pula

Plin iz
Sj. Jadrana

Analiza prirodnog plina na ulazu u transportni sustav – Donji Miholjac

Plin iz
uvoza (Rusija)
 Analiza prirodnog plina na ulazu u transportni sustav – Molve

Plin iz
Panonskih polja

Tehnološka obrada prirodnog plina – Centralna plinska stanica (CPS) Molve

 Procesi kod tehnološke obrade prirodnog plina
Kondenzat
za preradu u Odvajanje
rafineriji nafte kondenzata i Sirovi Plinska
Otpadni
vode, krutih plin bušotina Lokacija
Otpadna voda čestica plin
plinskog
polja

Izdvajanje Slatki Dehidracija Odvajanje Izdvajanje

kiselih plinova plin plina žive aktivnim dušika i helija
H2S, CO2 glikolom ugljenom (?) (?)

Kiseli Vodena
plin para
Etan, propan,
Otpadni Proizvodnja butan, pentan Izdvajanje teških
plin sumpora
ugljikovodika
(Claus)

Sumpor ili Suhi, pročišćeni

sumporova
Lokacija
prirodni plin spreman
kiselina postrojenja za za transport
pročišćavanje

1 – naftno-plinska bušotina 7 – odvajanje etana (C2H6)

2 – odvajanje nafte, naftnog plina i ležišne vode
3 – odvajanje plinskog kondenzata
4 – plinska stanica
5 – odvajanje kiselih plinova (CO2, H2S, COS)
6 – odvajanje metana (CH4)
8 – odvajanje propana (C3H8)
9 – odvajanje plinskog benzina (C5+)
10 – odvajanje butana (C4H10)
11 – utiskivanje plinova radi održavanja tlaka
u bušotini i povećanja iscrpka.
CPS Molve je postrojenje za tehnološku obradu i pripremu prirodnog plina za
transport. Prirodni plin iz plinsko kondenzatnih ležišta “duboke Podravine” osim
ugljikovodika (najviše metana) sadrži i niz štetnih primjesa poput CO2, H2S, RSH
(tioli ili sumporni alkoholi), Hg, slojne vode. Radi zadovoljenja kvalitete prirodnog
plina za uporabu potrebno je ukloniti štetne spojene na okolišno prihvatljiv način. Plin
se iz 34 proizvodne bušotine doprema na obradu u CPS Molve. Proces obrade plina
odvija se na tri procesne jedinice ukupnog kapaciteta 9×106 m3 plina/dan.

Proces obrade prirodnog plina sastoji se od sljedećih faza:

1. separacija (odvajanje): odvajanje plinske faze od kapljevine (slana voda i plinski
kondenzat) kako zbog pada temperature i visokih tlakova ne bi došlo do kondenzacije ili
skrućivanja spojeva tijekom transporta u plinovodima. Slana voda se utiskuje u bušotine,
a plinski kondenzat se otprema prema rafineriji na daljnju obradu.
2. uklanjanje žive: prirodni plin sadržava elementarnu živu u tragovima. Živa je izrazito
otrovna i potrebno ju je odvojiti adsorpcijom u aktivnom ugljenu koji je impregniran
sumporom (na ulazu: 0,03 ppb, na izlazu: 0,001 ppb): Hg + S (uz aktivni ugljen) → HgS
(živin sulfid).
3. izdvajanje kiselih plinova: CO2 (smanjuje ogrjevnu moć plina) i H2S (otrovan i
korozivan) apsorbiraju se u aminskoj otopini (aminski proces) ili u otopini kalij karbonata
(Benfield proces). Na izlazu, prirodni plin sadržava maksimalno 3% CO2 i 7 ppm H2S.
Apsorbens se regenerira u striper-koloni i vraća se u sustav, a kiseli plinovi se obrađuju
u Lo-Cat postrojenju čime se dobiva elementarni sumpor.
4. dehidracija plina molekularnim sitima ili trietilenglikolom (TEG) uklanja preostalu
vlagu iz prirodnog plina. TEG se regenerira zagrijavanjem.

Proces obrade prirodnog plina sastoji se od sljedećih faza:

5. NGL (natural gas liquids) sekcija (degazolinaža): pothlađivanjem plina

ukapljuju se teži ugljikovodici (etan, propan, butan, pentan). Dobivena C2+ frakcija
se šalje prema pogonu OFIG (Objekti frakcioniranje Ivanić Grad) na daljnju preradu,
a prirodni plin se upućuje u distributivni plinovodni sustav i koristi se za potrebe
interne potrošnje (proizvodnja električne i toplinske energije).
6. Postrojenje za dobivanje elementarnog sumpora (Kelatni ili Clausov
postupak): obrađuje struju plina CO2 i H2S dobivenu aminskim ili Benfield
procesima i pretvara dio H2S oksidacijom u elementarni sumpor.
7. RTO jedinica (regenerativna toplinska oksidacija): struja CO2 se sa
preostalim H2S spaljuje na 800-900 °C u SO2 i ispušta u atmosferu.

Pravilnikom ili dogovorom između proizvođača i kupaca prirodnog plina definiraju

se sljedeći zahtjevi za kvalitetom plina:
- dozvoljeni raspon ogrjevne moći plina (npr. 40 MJ/kg ± 5%)
- maksimalne koncentracije H2S, CO2, H2O, N2, Hg i čestica u plinu
- temperatura plina u plinovodu radi sprečavanja kondenzacije teških
ugljikovodika u plinovodu
 Dvostupanjsko odvajanje plinskog kondenzata i vode od prirodnog
plina (degazolinaža i dehidracija plina)
Kompresor
mokri plin Hlađenje Suhi prirodni
Sirovi,
plin za daljnju
obradu ili
transport
Visokotlačni Plin
separator Kondenzat Hlađenje
Kompresor

Voda
Niskotlačni Plin
separator Kondenzat
Plinski kondenzat (PK) na
daljnju preradu u rafineriji
Voda

Rosište H2O
Hlađenje

Ukapljeni Sirovi prirodni

PK i para Ukapljeni plin
PK
Rosište PK-a

Odvajanje CO2 i H2S iz prirodnog plina apsorpcijom u aminskim otopinama (RNH2

– aminski postupak) ili u kalijevom karbonatu (K2CO3 – Benfield postupak)
Slatki plin za TEG Kiseli plin za
dehidraciju Lo-Cat proces
preuzima CO2 i H2S

Regenerator
Apsorber (otopina

Ohlađena
siromašna otopina
Jačanje
(spojena kolona)
Regenerator

Izmjenjivač Zagrijana (rektifikacija)

topline bogata otopina

Iscrpljivanje
Kiseli plin (stripping)
Absorbent Voda

Spremnik
Bogata otopina Kotlić
otopine

 2RNH 2  CO 2  H 2 O    
absorpcija
  (RNH 3 ) 2 CO 3 Aminski apsorbenti:
 regeneracija
Aminski proces:  monoetanolamin (MEA)
 2RNH 2  H 2S    
absorpcija
  (RNH 3 ) 2 S
 regeneracija dietanolamin (DEA),
 K 2 CO 3  CO 2  H 2 O   
absorpcija
 2HCO 3 1  2K  metil-dietanolamin (MDEA)
  
Benfield proces: 
regeneracija
diglikolamin (DGA)

 K 2 CO 3  H 2S   
absorpcija
  HCO 3 1  HS 1  2K 
 regeneracija
 Aminski postupak:

Postupci za dobivanje elementarnog sumpora oksidacijom sumporovodika:

Kelatni postupak: apsorpcija i oksidacija uz željezne ione (Fe3+)
Clausov postupak: podstehiometrijska oksidacija uz alumij-oksid ili titanijev oksid.
Plin za RTO
spaljivanje Elementarni
Siromašna Otopina
sumpor
otopina sa Fe3+
Otpadni zrak
Apsorber

Regen Oksidacija
erator uz katalizator:
Fe3+, Al2O3, Filtriranje
Kiseli plin
sa CO2 i H2S Ti4O7

Pumpa
Bogata Sumporni
otopina mulj

Clausov 2H2S  3O2 

oksidacija na 850 °C
 2SO2  2H2O Ventilator Svježi

postupak  2H2S  SO2  uz Al O ili Ti O
2 3
3S  2H2O
4 7 zrak

Kelatni  H 2S  2Fe 3  absorpcija

   2H   S  2Fe 2 

postupak  O 2  2H 2 O  4Fe 2  regeneracija
   4(OH)   4Fe 3 
 Dehidracija prirodnog plina u tekućem apsorbensu:
dietilenglikol (DEG, C4H10O3)
trietilenglikol (TEG, C6H14O4)

Dehidrirani plin
za NGL sekciju Kondenzator Vodena
para
Zagrijani
mokri
Ohlađeni Pumpa glikol

Regenerator
Apsorber

suhi glikol glikola

(stripper)
Refluks
Izmjenjivač
Ispareni
topline
plin
Para
Plinski

Džibra
Mokri kondenzat Kotlić
plin Prigušni
ventil
Mokri (zasićeni glikol)
Suhi glikol
Alternativni procesi uključuju procese s čvrstim apsorbensima:
(zeoliti-molekularna sita, aluminijev oksid i silikagel). Molekularna sita su sintetički
kristalni alumosilikati veličine pora manjima od 2 nm.

Hladna sekcija za odvajanje (frakcijska destilacija)

viših ugljikovodika C2+

Petrokemijska Propan-butan
Zagrijavanje, kompresija i otprema industrija (Dioki d.d.) (UNP)
plina u magistralni plinovod
n-butan
Etan Propan
i-butan
Pothlađivanje
i turboekspanzija
(2×)
Debutanizer (2×)

dehidriranog
Depropanizer
Demetanizer

Deetanizer

plina

C6+ frakcije
(prirodni
benzin)
C2+ C3+ C4+ C5+

CPS Molve Objekti frakcionacije Ivanić Grad (OFIG)

Fizikalna svojstva alkana:

m, ts, tv, pl,N, kap, tsz, DGE-GGE

kg/kmol °C °C kg/m3 kg/m3 °C %vol
Metan CH4 16 -183 -162 0,714 423 537 4-17
Etan C2H6 30 -183 -89 1,339 545 472 3-13
Propan C3H8 44 -188 -42 1,963 500 470 2-10
Butan C4H10 58 -137 0 2,588 600 405 2-8
Pentan C5H12 72 -130 36 2,838* 626 260 1-8
Heksan C6H14 86 -95 69 3,063* 661 234 1-8
tt: temperatura tališta, tv: temperatura vrelišta, tsz: temperatura samozapaljenja
pl,N: gustoća plina pri normnom stanju (0 °C, 1 Atm), kap: gustoća kapljevine
DGE – GGE: donja i gornja granica eksplozivnosti u zraku
*) za temperaturu vrelišta

Transport kapljevitih i plinovitih goriva

Bitna stavka kod procjene isplativosti transporta je gustoća energije.
Gustoća energije je količina energije goriva po jedinici volumena.
Prirodni plin može se transportirati u plinovitom agregatnom stanju
(nekomprimirani ili komprimirani plin - CNG), kapljevitom stanju (LNG) i
krutom agregatnom stanju (eksperimentalno, SNG - metan hidrati)
Gustoća Ogrjevna moć Ogrjevna moć po volumenu
po masi (gustoća energije)
[kg/m3] [MJ/kg] [MJ/m3] [MJ/L]
Prirodni plin (1 Atm, 0 °C) 0,717 55 39,4 0,04
Komprimirani prirodni
191 55 10505 10,5
plin (250 bar, Z=0.86)
Ukapljeni prirodni plin
450 55 24750 25
LNG (-162 °C)
Nafta 755 44 33220 33
Dizel 830 45 37350 37
Ukapljeni naftni plin
560 46 25760 26
(UNP, LPG, propan-butan)
Plinoviti UNP 2,18 46 100,3 0,1