NAPREDNI

ELEKTROENERGETSKI
SUSTAVI - UVODNO

dr. sc. Tomislav Plavšić

E-mail: tplavsic@tvz.hr
 PREDAVANJA
 UVODNO
 NAPREDNE MREŽE
 DISTRIBUIRANA PROIZVODNJA
 SUSTAVI ZA POHRANU ENERGIJE
 RAČUNALNE I KOMUNIKACIJSKE MREŽE I
TEHNOLOGIJE
 NAPREDNI SUSTAVI MJERENJA
 UPRAVLJANJE POTROŠNJOM
 MIKRO MREŽE
 NAPREDNA PRIJENOSNA MREŽA
 NAPREDNI ELEKTROENERGETSKI UREĐAJI
 ULOGA ENERGETSKIH POLITIKA U POTICANJU
RAZVOJA NAPREDNIH MREŽA

Ukupno sati: 30
LABORATORIJSKE VJEŽBE

 MODELIRANJE ELEKTROENERGETSKIH
MREŽA
 ANALIZA ELEKTROENERGETSKIH MREŽA
 IEC 61850

Ukupno sati: 15
UVJETI ZA POLAGANJE ISPITA I
PROVJERA ZNANJA U SEMESTRU

 POHAĐANJE NASTAVE (obavezno 50%),

 POHAĐANJE LABORATORIJSKIH
VJEŽBI (obavezno 75%),
 KOLOKVIJ – po završetku predavanja,
uvjet za polaganje usmenog ispita.
POLAGANJE ISPITA

 Usmeni ispit ili seminarski rad

(oslobođenje od usmenog ispita) –
preduvjet uspješno položen kolokvij,
 Tema seminarskog rada obavezno iz
područja kolegija Napredni
elektroenergetski sustavi,
 Odabir teme u dogovoru s
predavačima.
ELEMENTI OCJENJIVANJA
 Pohađanje nastave 10 bodova
 Pohađanje laboratorijskih vježbi 10 bodova
 Kolokvij 30 bodova
 Seminarski rad 50 bodova
 Usmeni ispit 50 bodova
Ocjene Nužni uvjeti za ocjenu:
-Odslušana predavanja,
Dovoljan (2) 50 bodova -Odrađene laboratorijske vježbe,
-Položen kolokvij,
Dobar (3) 60 bodova
-Izrađen seminarski rad ili
Vrlo dobar (4) 75 bodova položen usmeni ispit.
Izvrstan (5) 90 bodova
 SVIJET DANAŠNJICE
 “Glad” za energijom,
 Onečišćenje okoliša,
 Klimatske promjene,
 Učestalost ekonomskih kriza,
 Energetska ovisnost i nesigurnost,
 Zastarjela energetska infrastruktura,
 Nedovoljna iskorištenost novih tehnologija,
 Centraliziranost elektronergetskog sustava.
 PRIRODNE
KATASTROFE

NUKLEARNE GEOPOLITIČKI
KATASTROFE UTJECAJI
 KLIMATSKE
KATASTROFE
 TRENDOVI KOJI UTJEČU NA
ELEKTROENERGETSKI SEKTOR
 Deregulacija i liberalizacija tržišta,
 Globalizacija - povećana prekogranična ulaganja,
 Porast trgovanja električnom energijom,
 Povećana urbanizacija,
 Povećani zahtjevi na kvalitetu električne energije,
 Povećani zahtjevi na raspoloživost (pouzdanost,
mogućnost održavanja),
 Povećano korištenje obnovljivih izvora.
UDIO POJEDINIH IZVORA U SVJETSKOJ
PROIZVODNJI ELEKTRIČNE ENERGIJE
RAST SVJETSKE POPULACIJE I
POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

http://www.worldometers.info/hr/
PRISTUP ELEKTRIČNOJ ENERGIJI NA
SVJETSKOJ RAZINI
 OPĆI CILJEVI U ENERGETSKOM
SEKTORU
 SIGURNOST OPSKRBE ENERGENTIMA I
ENERGIJOM,
 LIBERALIZACIJA ENERGETSKOG SEKTORA,
 DECENTRALIZACIJA ENERGETSKOG SUSTAVA
 USPORAVANJE NEGATIVNIH TRENDOVA
ONEČIŠĆENJA OKOLIŠA I EMISIJA
STAKLENIČKIH PLINOVA - NISKO-UGLJIČNA
ENERGETIKA,
 PRIMJENA NOVIH TEHNOLOGIJA U
ENERGETICI.
POKRETAČKI FAKTORI RAZVOJA I
NAPRETKA U ENERGETICI

Dostupnost primarnih
Liberalizacija
energenata

SI
Inovativnost i Pouzdanost i

GU S KR
OP
kompetitivnost kvaliteta
ŠT

RN BE
ŽI
TR

OS
Niske cijene i
Kapacitet

T
efikasnost
ZAŠTITA
OKOLIŠA
Očuvanje biljnih i Klimatske Zagađenje
životinjskih vrsta promjene
CILJEVI ENERGETSKE POLITIKE EU
EUROPSKI ENERGETSKI CILJEVI DO 2020. GODINE –
UDJEL OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U KONAČNOJ
POTROŠNJI ENERGIJE EU ZEMALJA (%)
 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE (OIE)
 Korištenje nepresušnih
prirodnih resursa za
proizvodnju električne energije:
 Voda,
 Vjetar,
 Sunce,
 Biomasa, bioplin, biodizel
 Energija mora (valovi,
plima/oseka),
 Zemljina toplinska (geotermalna)
energija.
 VAŽNOST POVEĆANJA UDJELA
OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
 Smanjenje emisija ugljičnog dioksida
(CO2) u atmosferu zbog
nadomještanja proizvodnje
električne energije putem
konvencionalnih izvora energije,
 Omogućavanje održivosti razvoja
energetike i gospodarstva,
 Smanjenje ovisnosti o uvozu
energetskih sirovina i električne
energije,
 Dugoročno ekonomski konkurentni
konvencionalnim izvorima energije.
NUŽNOST SVEOBUHVATNOG PRISTUPA
PROJEKCIJA SVJETSKE PROIZVODNJE
ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH
IZVORA DO 2050.
 UKUPNA SVJETSKA PROIZVODNJA ELEKTRIČNE
ENERGIJE IZ OIE KRAJEM 2017.

Izvor: REN21 Renewables 2018 Global Status Report

PORAST INSTALIRANOG KAPACITETA OIE, 2007. -
2017.

Izvor: REN21 Renewables 2018 Global Status Report

RASPODJELA INSTALIRANOG KAPACITETA OIE,
2017.

Izvor: REN21 Renewables 2018 Global Status Report

 INVESTICIJE U OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE
2007 – 2017. Izvor: REN21 Renewables 2018 Global Status Report

 Globalne investicije u
obnovljive izvore energije
povećale su se 17% u 2011.
godini potigavši novi rekord od
288 milijardi dolara. To je
šest puta više u odnosu na isti
pokazatelj u 2004. godini, te
porast od 94% u odnosu na
2007. godinu, netom prije
početka velike svjetske
financijske krize,
 U slijedeće dvije godine dolazi
do pada investicija na razinu
234 milijardi dolara u 2013.
godini, te zatim ponovnog
porasta na rekordnih 323
milijardi u 2015.g.,
 U 2016. godini dolazi do pada
od -23%, uprkos rekordnom
porastu broja instalacija
potrojenja OIE, radi pada
cijene opreme PV i
vjetroelektrana, te radi
usporavanja investicija u Kini i
zemljama u razvoju.
OIE I BROJ OTVORENIH RADNIH MJESTA,
2017.

Izvor: REN21 Renewables 2018 Global Status Report

ENERGIJA VJETRA
 Najbrže rastući segment proizvodnje
električne energije iz obnovljivih izvora,
 U posljednjih desetak godina ukupna
svjetska instalirana snaga u
vjetroelektranama porasla je deset puta,
 Brz razvoj tehnologije čini proizvodnju
električne energije iz vjetra sve
konkurentnijom onoj iz konvencionalnih
izvora.
VJETROELEKTRANE – UKUPNI SVJETSKI
INSTALIRANI KAPACITETI 2007. – 2017.

 Do kraja 2017. godine

vjetroelektrane su
instalirane u preko 90
zemalja, a 30 zemalja
imalo je instalirano preko 1
GW u vjetroelektranama,

Izvor: REN21 Renewables 2018 Global Status Report

INDIKATORI PENETRACIJE
VJETROPROIZVODNJE U EES
PENETRACIJA ENERGIJE VJETROPROIZVODNJE (%) =
Ukupna godišnja proizvedena energija vjetroelektrana (TWh)
Ukupna godišnja potrošnja električne energije (TWh)

PENETRACIJA SNAGE VJETROPROIZVODNJE (%) =

Instalirani kapaciteti vjetroelektrana (MW)
Vršna potrošnja (MW)

MAKSIMALNI UDIO VJETROPROIZVODNJE (%) =

Maksimalna proizvodnja iz vjetroelektrana (MW)
Minimalni teret (MW) + prekogranični kapaciteti (MW)
 RAZINA PENETRACIJE
VJETROPROIZVODNJE U EUROPI

Izvor : WindEurope
 PRIMJER INTEGRACIJE
VJETROELEKTRANA: TEXAS, SAD
 Instalirani kapacitet u vjetroelektranama: 16.406 MW
 Kapacitet vjetroelektrana u izgradnji: 6.343 MW
 Godišnja proizvodnja električne energije: 35 TWh
(10% ukupne proizvodnje Texasa)
 Ekvivalentni broj kućanstava opkrbljenih električnom
energijom proizvedenom iz vjetra: 3.6 miliona
 Ukupan vjetropotencijal: 1,4 TW (15.4 miliona
kućanstava)
 Godišnja ušteda vode: 49,5 miliona litara
 Godišnje izbjegnuta emisija CO2: 25.1 miliona tona
 Broj direktno i indirektno zaposlenih: 17.000
 Vrijednost kapitalnih investicija: $26.3 milijardi
 Vrijednost godišnjeg najma zemljišta: $42.5 milijardi
 Broj proizvodnih pogona opreme za vjetroagregate: 46
 WALNEY EXTENSION – NAJVEĆI OFF-
SHORE VJETROPARK NA SVIJETU
 Irsko more, zapadna obala
Engleske,
 Instalirana snaga 659 MW,
 87 vjetroturbina,
 Vodena površina 73 km2,
 Dvije off-shore priključne
transformatorske stanice,
 Jedna kopnena
transformatorska stanica.
 LONDON ARRAY– DRUGI NAJVEĆI OFF-
SHORE VJETROPARK NA SVIJETU
 Estuarij rijeke Temze,
Engleska,
 Instalirana snaga 630 MW
(1000 MW konačan plan),
 175 vjetroturbina,
 Vodena površina 100 km2,
 Dvije off-shore priključne
transformatorske stanice,
 Jedna kopnena
transformatorska stanica,
 450km podvodnih kabela.
 GANSU WIND FARM – NAJVEĆI ON-
SHORE VJETROPARK NA SVIJETU

 Gansu, Kina
 Instalirana snaga 7.965
MW,
 750 kV dalekovod za
evakuaciju energije,
 Ukupno planirano 20.000
MW.
 ALTA WIND ENERGY CENTER

 Kalifornija, SAD
 Instalirana snaga 1320 MW,
godišnja proizvodnja cca
1690 GWh,
 Vestas vjetroturbine 1,5 MW
i 3 MW,
 Ukupno planirano 3000
MW.
VJETROAGREGAT SNAGE 7 MW
UPRAVLJAČKI CENTAR ZA VJETROELEKTRANE

Izvor: Acciona, Spain

 SCADA SUSTAV VJETROELEKTRANE

Izvor: Iberdrola, Spain

ENERGIJA SUNCA
 Dva su načina iskorištenja energije sunca
za proizvodnju električne energije:
 Toplinske sunčane elektrane – korištenje
solarnih kolektora za proizvodnju vodene pare,
koja pokreće parnu turbinu i sinkroni generator,
 Fotonaponski proces (eng. Photo Voltaic – PV)
– izravno pretvaranje solarne u električnu
energiju korištenjem fotonaponskih sustava.
 TOPLINSKE SUNČANE ELEKTRANE
 Proces pretvorbe energije sličan
onome u klasičnoj termoelektrani,
 Termodinamički procesi u toplinskim
sunčanim elektranama: Rankineov,
Stirlingov, Braytonov,
 Mogućnost dvojnog (hibridnog)
sunčanog i klasičnog procesa unutar
istog postrojenja,
 Stupanj učinkovitosti danas iznosi oko
35 %, s tendencijom porasta do 65 %
za slučaj kogeneracijskog postrojenja.
 FOTONAPONSKI (PV) SUSTAVI
 Fotonaponskim procesom sunčeva se
energija pretvara u istosmjernu struju
putem poluvodičkih ćelija,
 Veći broj ćelija tvori fotonaponski
modul, a cijeli sklop naziva se
fotonaponski sustav,
 Sustavi malih snaga, moguć otočni
pogon,
 Mali troškovi održavanja, tih rad, čista
tehnologija
 Stupanj korisnosti suvremenih
fotonaponskih sustava je 14 – 16 %,
max. 22.5 %.
 PV ELEKTRANE – UKUPNI SVJETSKI
INSTALIRANI KAPACITETI 2007. – 2017.
Tijekom 2016. godine ukupno je
instalirano 75 GW PV elektrana na
svjetskoj razini, što je ekvivalent
od 31.000 solarnih panela svakog
sata.
Tijekom 2017. godine PV
elektrane imale su najveći porast
instaliranog kapaciteta u odnosu
na sve ostale tehnologije
proizvodnje električne energije, u
iznosu od 98 GW. Izvor: REN21 Renewables 2018 Global Status Report

U 2013. godini:
 Pad količine investicija u
solarnu energiju: - 22%
 Porast instalacija: + 32%
 FOTONAPONSKE (PV) SUNČANE ELEKTRANE
– TRAJNI PAD TROŠKOVA OPREME
Cijena PV sustava, Njemačka Cijena el. en. iz PV / krajnja cijena za
[<100kW] el. en. korisnika, [€ct/kWh]

40
€ 4.500 Krajnja cijena za korisnika, Njemačka
€ 4.000 35
€ 3.500 30
€ 3.000 25 Krajnja cijena za korisnika, Italija
€ 2.500
20
€ 2.000
15 Cijena iz PV, Njemačka
€ 1.500
€ 1.000
10
€ 500 5 Cijena iz PV, Italija
€0 0
2013 2017 2019 2021 2023 2025

 Investicija isplativa za korisnike s velikom vlastitom potrošnjom, čak i bez

poticaja,
 Smanjuje se ovisnost o državnim poticajima, uslijed pada troškova opreme i
dodatnih trošila (toplinske pumpe, električna vozila) koja povećavaju vlastitu
potrošnju.
 SOLARNA ELEKTRANA TENGER DESERT
 Najveća solarna elektrana na svijetu, locirana u oblasti
Zhongwei, Kina,
 Ukupna snaga 1547 MW,
 Ukupna površina 43 km².
 SOLARNA ELEKTRANA KURNOOL
 Druga najveća solarna
elektrana na svijetu, locirana
u okrugu Kurnool, Indija,
 Ukupna snaga 950 MW,
 Dnevna proizvodnja oko 8
GWh ,
 Troškovi izgradnje 1.1
milijardi US $,
 Ukupna površina 24 km²,
 4 miliona fotonaponskih
modula, snage 315 W,
 Oko 2000 km električnih
kabela.
BIOMASA
 Biomasa je obnovljivi izvor energije (gorivo)
koje se dijeli na:
 Drvnu biomasu (drvo i drvni otpad),
 Drvnu uzgojenu biomasu (brzorastuće drveće),
 Nedrvnu uzgojenu biomasu (brzorastuće alge i
trave),
 Ostatke i otpatke poljoprovrede,
 Životinjski otpad i ostatke.
 BIOELEKTRANA - TOPLANA
ALHOLMENS KRAFT, FINSKA
 Jedna od najvećih
bioelektrana u svijetu,
instalirane snage 265
MWe, 550 MWt,
 Koristi drvnu biomasu kao
osnovno gorivo, te treset
kao rezervno gorivo,
 Izlazni produkt je 60 MW
toplinske snage za grad
Jakobstadt, te pregrijana
para snage 100 MW za
tvornicu papira.
 TEHNIČKI ASPEKTI INTEGRACIJE
OIE U EES
 Priključak na
elektroenergetski
sustav,
 Utjecaj na pogon
elektroenergetskog
sustava,
 Sposobnost
pružanja pomoćnih
usluga,
 PRIKLJUČAK NA
ELEKTROENERGETSKI SUSTAV
 Vrsta mreže:
 Prijenosna,
 Razdjelna
 Vrsta priključka
 Priključak u čvorište (radijalni
priključak)
 Priključak u vod (ulaz – izlaz)
 Naknada troškova pojačanja
mreže
 Duboka metoda
 Plitka metoda
 Mješovita metoda
 VRSTA MREŽE
 Prijenosna mreža
 Višestruko uzamčena,
 Veći proizvodni kapaciteti,
 Sistemski utjecaj: regulacija napona,
regulacija frekvencije, dinamički utjecaj,
 Lokalni utjecaj: opterećenje prijenosnih
puteva - vodova, razina kratkog spoja,
kvaliteta energije, koordinacija zaštite

 Razdjelna mreža
 Radijalna,
 Manji proizvodni kapaciteti,
 Sistemski utjecaj: nizak
 Lokalni utjecaj: opterećenje vodova,
vrijednost napona, kvaliteta energije,
selektivnost zaštite, razina kratkog spoja,
utjecaj na krajnjeg potrošača, utjecaj na
pod-frekventnu zaštitu
VRSTA PRIKLJUČKA
Priključak u čvorište Priključak u vod

M M

M
M M

2 2
2 2
2
M 2
2 2

2 2

2 2
2
2 2
2 2
2

2 M M

2
2 M M

2 110 kV
W1
M M
M

222 222

2 2
1
2
2
2
2
2
2
2

2
POGONSKI ZAHTJEVI

 Tolerancija – raspon uvjeta u EES-u

tijekom kojih proizvodna jedinica/elektrana
mora ostati u stabilnom pogonu,
 Regulacija napona / jalove snage,
 Regulacija frekvencije / djelatne snage,
 Sustavi zaštite,
 Kvaliteta električne energije.
PROLAZAK KROZ KVAR ( ENG.
FAULT RIDE THROUGH CAPABILITY)
REGULACIJA NAPONA / JALOVE
SNAGE

Dozvoljeni napon prijenosne mreže na visokonaponskoj strani blok-transformatora

REGULACIJA FREKVENCIJE /
DJELATNE SNAGE

Karakteristika odziva djelatne snage na promjenu frekvencije

POSTUPAK CERTIFICIRANJA
PROIZVODNIH JEDINICA/ELEKTRANA

 Postupak certificiranja: verifikacija stvarnih

pogonskih značajki i mogućnosti
proizvodnih jedinica/elektrana obzirom na
tehničke propise i zahtjeve,
 Hrvatska: verifikacija postrojenja većih od
10 MW obavezna,
 Svjetski primjer: Španjolska.
ŠPANJOLSKA: ODNOS INSTALIRANIH
I CERTIFICIRANIH KAPACITETA
VJETROELEKTRANA (MW)
 UTJECAJ OIE NA POGON EES-a
 Ključni faktori utjecaja OIE na pogon EES-a su:
 Stalnost proizvodnje električne energije,
 Predvidivost proizvodnje električne energije,
 Udio OIE u proizvodnji električne energije,

 Što je proizvodnja električne energije nestalnija, a

time i teže predvidiva, povećava se razina
nesigurnosti i nepredvidivosti u pogonu EES-a,
 Ne govorimo više o planiranju (vozni red), već o
prognozi proizvodnje električne energije,
 Što je veći udio nestalnih izvora u ukupnoj
proizvodnji električne energije, veći je i utjecaj na
pogon EES-a.
UTJECAJ VJETROPROIZVODNJE NA
MARGINU REGULACIJE SNAGE
TIJEKOM NOĆNIH SATI
OGRANIČENJE VJETROPROIZVODNJE
U NJEMAČKOJ 2009. – 2014.
 ODSTUPANJE FREKVENCIJE U
POVEZANOM EUROPSKOM EES-u,
1995. – 2013.
 POMRČINA SUNCA 2015. - EU
 20 Ožujak 2015
 08:40-12:50 CET (07:40-11:50 UCT)
 Astronomski potpuno predvidiv događaj, no
pretvorba sunčanog zračenja u električnu
energiju predvidiva s određenom točnošću,
 Zbog značajnog porasta instaliranih proizvodnih
kapaciteta u fotonaponskim elektranama
pripreme OPS-ova u okviru sinkronog područja
kontinentalne Europe za pomrčinu sunca 2015.
trajale su oko godinu dana,
 Pomrčina sunca uzrokovala je pad proizvodnje
PV na području Europe u iznosu od 17.000 MW
unutar sat vremena, i porast proizvodnje za
26.000 MW unutar sat vremena, bez značajnijeg
utjecaja na frekvenciju povezanog europskog
sustava radi izvrsne pripreme i dostatnih količina
brze regulacije.
PROIZVODNJA PV-a SA I BEZ
POMRČINE SUNCA

26 GW

17 GW

12 GW

9:00 9:30 10:00 10:30 11:00 11:30

12:00
CET
GRADIJENT PROMJENE SNAGE PV-a
SA I BEZ POMRČINE SUNCA
 POMRČINA SUNCA 2017. - SAD
 21. kolovoz 2017., na području cijelog
SAD-a,
 U SAD-u instalirano preko 40.000 MW
u PV elektranama,
 Oko 1.900 PV elektrana je u
potpunosti ili djelomično obustavilo
proizvodnju električne energije,
 Od 18.000 MW instaliranih PV
elektrana u Kaliforniji, ukupno 3.400
MW je do trenutka potpune pomrčine
u 10:22 sati isključeno s mreže zbog
pomrčine, s brzinom isključenja od 70
MW/min,
 Za potrebe uravnoteženja EES-a
kalifornijski TSO osigurao je 1000 MW
u konvencionalnoj proizvodnji za svaki
sat tijekom pomrčine.
 50.2 Hz PROBLEM
 50.2 Hz problem uočen je 2011. godine, a uzrokovan je izuzetno
velikom instalacijom PV-a u Njemačkoj (Njemačka ima danas
instalirano 39 GW u PV-u, a EU 89 GW),
 PV-i su se isključivali 200 ms nakon dosezanja 50.2 Hz,
sukladno tadašnjim pravilima za mreže, što je moglo uzrokovati
raspad EES-a čitave Europe,
 U srpnju 2012. godine pravila su promijenjena na način da PV-i
slijede linearnu karakteristiku smanjenja snage, a u ljeto 2013.
započeo je tvz. retrofitting program, odnosno prepodešavanje
PV panela, i zahvatio je 300.000 instalacija raznih snaga koje je
bilo potrebno prepodesiti,
 Za retrofitting su zaduženi tamošnji ODS-i, a trošak od oko 200
miliona EUR pokriven je 50% iz mrežne tarife, a 50% iz
naknade za OIE. Planiran je završetak do kraja 2014. godine.
Danas svaka instalacija PV-a mora imati inverter s ugrađenom
P(f) karakteristikom.
 PROGNOZA PROIZVODNJE
ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ OIE
 OIE sa stalnom ili periodičnom proizvodnjom
električne energije (biomasa, geotermalna energija)
ne predstavljaju izazov pri planiranju,
 OIE sa nestalnom (stohastičkom) proizvodnjom,
poput vjetroelektrana ili fotonaponskih elektrana,
zahtjevaju korištenje posebnih prognostičkih alata
temeljenih na numeričkim modelima i
meteorološkim podacima,
 Kratkoročne prognoze značajno kvalitetnije no
dugoročne.
VOZNI RED ELEKTRANA BEZ OIE

2000
1800
1600
Akumulacijske HE
1400
Protočne HE
1200
P (MW)

TE na mazut
1000
TE na plin
800
TE na ugljen
600
NE
400
200
0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Sat
VOZNI RED ELEKTRANA SA OIE

2000
1800
1600 OIE
1400 Akumulacijske HE
1200 Protočne HE
P (MW)

1000 TE na mazut
800 TE na plin
600 TE na ugljen
400 NE

200
0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Sat
SPOSOBNOST PRUŽANJA
POMOĆNIH USLUGA
 Sposobnost pružanja pomoćnih usluga
jedan od ključnih preduvjeta za značajniju
integraciju OIE u EES,
 Potreban dodatan tehnološki razvoj te
odgovarajući regulatorni i tržišni okviri,
 OIE zanimljivi u segmentima:
 Regulacije djelatne snage i frekvencije,
 Regulacije napona i jalove snage.
EKONOMIKA OBNOVLJIVIH IZVORA
ENERGIJE
 Investicijski troškovi (razvoj projekta,
izgradnja, mrežni priključak, pojačanje
mreže)
 Pogonski troškovi i troškovi održavanja,
 Troškovi uravnoteženja,
 Cijena električne energije,
 Životni vijek postrojenja,
 Kreditni uvjeti.
MEHANIZMI POTPORE OIE

 Regulatorna cjenovna strategija

 Investicijski
orjentirana strategija,
 Proizvodno orjentirana strategija,
 Regulatorna količinska strategija
 Sustav tenderinga ili natječaja,
 Sustav razmjenjivih certifikata,
 Slobodni pristupi i strategije,
 Indirektne strategije.
NADOKNADA TROŠKOVA
POJAČANJA MREŽE
 Planovi razvoja mreže – odobreni od regulatorne
agencije
 Plitka metoda nadoknade troškova
 Minimizira trošak za investitora,
 Sav trošak pojačanja mreže pokriva se iz naknade za
mrežu,
 Duboka metoda nadoknade troškova
 Veći dio troška pokriva investitor,
 Investitor pokriva troškove opreme te sve troškove
pojačanja mreže potrebne za priključak proizvodne
jedinice – elektrane
 Mješovita metoda nadoknade troškova
DODATNI (POGONSKI) TROŠKOVI
PRIHVATA OIE U EES

 Troškovi zakupa regulacijskih rezervi,

 Troškovi uravnoteženja sustava,
 Troškovi gubitaka,
 Troškovi zagušenja
(preraspodjela konvencionalne
proizvodnje - redispečing).
 DODATNI TROŠKOVI SUSTAVA ZBOG
INTEGRACIJE VJETROELEKTRANA

Izvor: Holttinen (2007)

 UTJECAJ OIE NA TRŽIŠTE
ELEKTRIČNE ENERGIJE
 Promjenjivost spot cijena električne energije,
 Negativna spot cijena električne energije,
 Manjak konvencionalne proizvodnje u
pogonu,
 Manjak investicija u konvencionalnu
proizvodnju,
 Povećanje zahtjeva za električnom energijom
uravnoteženja i pomoćnim uslugama.
 MJESEČNE SPOT CIJENE ELEKTRIČNE
ENERGIJE U ZAPADNOJ EUROPI

Izvor: DG ENER, European Commission

 NEGATIVNE SPOT CIJENE
ELEKTRIČNE ENERGIJE
Proizvodnja i spot cijene električne energije u 18. tjednu 2016.

Više od 90% OIE na mreži u Njemačkoj 8.

svibnja 2016, 12:45, negativne spot cijene
električne energije do -178 EUR/MWh
MARGINALNA CIJENA PROIZVODNJE
ELEKTRIČNE ENERGIJE
 DODATNI INSTALIRANI PROIZVODNI
KAPACITETI U EU,
2000-2015 [MW]

Izvor: EWEA
A ŠTO AKO…..!?
PREDUVJETI ZA VISOK STUPANJ
INTEGRACIJE OIE U EES
 Učinkovita energetska i ICT infrastruktura –
napredne mreže,
 Pogonska fleksibilnost – korištenje distribuiranih
tehnologija, aktivna uloga kupaca električne
energije, pohrana električne energije,
 Sudjelovanje OIE u osiguranju pogonske
fleksibilnosti,
 Učinkovito dnevno i unutar-dnevno tržište
električne energije,
 Razvijeno tržište električne energije uravnoteženja
i pomoćnih usluga.
POGONSKA FLEKSIBILNOST
UKLAPANJE OIE U DNEVNI
DIJAGRAM POTROŠNJE EES
2400

2200

2000

1800
P (MW)

1600

1400

1200

1000
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
NAPREDNI EES – MODEL ZA VISOK
STUPANJ INTEGRACIJE OIE U EES