Tehnicar Za Brodostrojarstvo Konacni

Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta
STRUKOVNI KURIKULUM
ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE
TEHNIAR ZA BRODOSTROJARSTVO
Popis kratica
ASOO Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
AZOO Agencija za odgoj i obrazovanje
EPIRB Emergency Position Indicator Racio Beacon, radio plutaa za oznaavnje mjesta
u sluaju opasnosti ili potonua
EU Europska unija
HF High Frequency, visoka frekvencija
ICT Information and Communications Technology, informacijska i komunikacijska
tehnologija
ILO International Labour Organization, Meunarodna organizacija rada
IMO International Maritime Organization, Meunarodna pomorska organizacija
ISGOTT - International Safety Guide for Oil Tankers and Terminals, Meunarodni
sigurnosni vodi za tankere i terminale
IT Information Technology, informacijska tehnologija
LCD Liquid Crystal Display, zaslon s tekuim kristalima
LPG Liquefied Petroleum Gass, ukapljeni petrolejski plin
LNG Liquefied Natural Gass, ukapljeni prirodni plin
MARPOL International Convention for the Prevention od Maritime Pollutiona from Ships,
Meunarodna konvencija o sprijeavanju oneienja s brodova
MF Medium Frequency, srednja frekvencija
MSDS Materijal Safety Data Sheet, lista podataka o sigunosti materijala
MZOS Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
NCVVO Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
NN Narodne novine
RH Republika Hrvatska
SART Search and Rescue radar Transponder, radarski dogovara traganja i spaavanja
SI meunarodni sustav jedinica
SOLAS Convention for Safety of Lie at Sea, Konvencija o sigurnosti na moru
STCW Standard of Training, Certification and Watchkeeping, Meunarodna konvencija o
sposobljavanju i certificiranju pomoraca i dranju strae
VHF Very High Frequency, vrlo visoka frekvencija
Sadraj
1.
2.
Opi dio ......................................................................................................... 4

1.1.
Kurikulum za stjecanje kvalifikacije ............................................................. 4
1.2.
Cilj kurikuluma.......................................................................................... 4
1.3.
Trajanje obrazovanja ................................................................................. 4
1.4.
Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja .................................................. 4
Nastavni plan i program ................................................................................... 5

2.1.
Nastavni plan............................................................................................ 5
2.2.
Nastavni program ...................................................................................... 7
2.2.1.
Opeobrazovni dio ............................................................................... 7
2.2.2.
Obvezni strukovni moduli .................................................................. 141
2.2.3.
Izborni strukovni moduli ................................................................... 245
2.2.4.
Zavrni rad ...................................................................................... 252
3.
Okruenje za uenje ..................................................................................... 253
4.
Kadrovski uvjeti ........................................................................................... 254
5.
Minimalni materijalni uvjeti ............................................................................ 278
6.
Reference dokumenta ................................................................................... 284

6.1.
Referentni brojevi ................................................................................... 284
6.2.
lanovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi strukovnog kurikuluma.... 284
6.2.1.
6.3.
Opeobrazovni dio ............................................................................ 284
Predlagatelj strukovnog kurikuluma .......................................................... 287
Napomena:
imenice koritene u ovom dokumentu, primjerice polaznik, tehniar, student, korisnik,
poslodavac, investitor, struni suradnik i referent, podrazumijevaju rodnu razliku.
1.
Opi dio
1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije

Tehniar za brodostrojarstvo
1.2. Cilj kurikuluma

Stjecanje strukovnih kompetencija propisanih standardom strukovne kvalifikacije
Tehniar za brodostrojarstvo.
1.3. Trajanje obrazovanja

etiri godine
1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja

Zavrena osnovna kola.
2.
Nastavni plan i program
2.1. Nastavni plan

NASTAVNI PLAN TEHNIAR ZA BRODOSTROJARSTVO
A. OPEOBRAZOVNI DIO
Br oj sati (godinje i tjedno - teor ija, vjebe i pr aktina nastava) i br oj bodova
tjedno
4. r azr ed
tjedno
T
HRVATSKI JEZIK
105
105
105
96
STRANII JEZIK
105
105
105
96
MATEMATIKA
105
5,5
105
5,5
105
96
GEOGRAFIJA
70
KEMIJA
70
FIZIKA
70
70
RAUNALSTVO
70
70
POVIJEST
70
35
2,5
VJERONAUK / ETIKA
35
2,5
35
2,5
35
2,5
32
2,5
64
PN
PN
POLITIKA I GOSPODARSTVO
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
UKUPNO SATI / BODOVA A.
PN
bodovi
PN
bodovi
bodovi
godinje
3. r azr ed
tjedno
bodovi
2. r azr ed
tjedno
godinje
1. r azr ed
godinje
NASTAVNI PREDMETI
godinje
OPEOBRAZOVNI MODUL
MODUL
70
70
70
64
770
22
42
595
17
32,5
420
12
21,5
448
14
25,5
69%
70%
53%
54%
38%
36%
44%
43%
UDIO OPEOBRAZOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM FONDU %
B. POSEBNI STRUKOVNI DIO

tjedno
ELEKTROTEHNIKA I ELEKTRONIKA
70
ELEMENTI STROJEVA
ELEMENTI STROJEVA
70
PN
70
4,5
105
70
105
TEHNIKA MEHANIKA
TEHNIKA MEHANIKA
70
3,5
TEHNIKI MATERIJALI
TEHNIKI MATERIJALI
70
3,5
STROJARSKA ENERGETIKA
TERMODINAMIKA
PN
PN
bodovi
70
TEHNIKO CRTANJE I NACRTNA GEOMETRIJA
bodovi
HIDRAULIKA I PNEUMATIKA
TEHNIKO CRTANJE I
4. r azr ed
tjedno
T
64
3,5
3,5
3,5
PN
bodovi
3. r azr ed
tjedno
MODULI
godinje
2. r azr ed
tjedno
godinje
1. r azr ed
godinje
NASTAVNI PREDMETI
bodovi
STRUKOVNI
godinje
B1. OBVEZNI
BRODSKA
ELEKTROTEHNIKA I
ELEKTRONIKA
BRODSKO STROJARSTVO
PARA I PARNI SUSTAVI
UPRAVLJANJE BRODSKIM SUSTAVIMA
64
AUTOMATIZACIJA BRODSKOG SUSTAVA
64
POMONI BRODSKI STROJEVI
70
64
BRODSKI MOTORI
70
96
64
3,5
32
PARNI KOTLOVI I PARNE TURBINE

POMORSKO PRAVO
70
3,5
KONSTRUKCIJA I STABILNOST BRODA
70
SIGURNOST BRODA I
MEDICINSKA PRVA POMO NA BRODU
35
POSADE
PROTUPOARNA ZATITA
35
SIGURNOST NA MORU
105
RUKOVANJE BRODICOM ZA SPAAVANJE

ODRAAVANJE I PORAVCI
PRAKTINA NASTAVA
105
STRANI JEZIK U STRUCI
ENGLESKI JEZIK U STRUCI
35
350
10
UKUPNO SATI / BODOVA B1.

UDIO OBVEZNIH STRUKOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM FONDU
%
31%
105
35
18
525
14
30%
47%
3,5
105
96
36,5
544
1,5
3
29
2
3
27,5
46%
665
14
59%
61%
17
53%
48%
UDIO OBVEZNIH STRUKOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM FONDU
31%
47%
30%
59%
46%
53%
61%
48%
PN
PN
PSIHOLOGIJA RADA
IZBORNI STRUKOVNI
MODUL
OSNOVNOVNA OSPOSOBLJENOST ZA RAD NA

TANKERIMA ZA ULJE I KEMIKALIJE
35
35
PN
32
1,5
32
1,5
32
1,5
OSNOVNOVNA OSPOSOBLJENOST ZA RAD NA

TANKERIMA ZA UKAPLJENE PLINOVE
UKUPNO SATI / BODOVA B2.
35
UDIO IZBORNIH STRUKOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM FONDU
0%
%
UKUPNO SATI / BODOVI B1. + B2.
350
UDIO STRUKOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM FONDU %
10
0%
0%
2
18
31%
525
15
0%
3
27,5
47%
30%
700
3%
3%
15
38,5
63%
46%
tjedno
T
PN
3%
576
18
3%
4
30,5
56%
64%
bodovi
4. r azr ed
godinje
tjedno
bodovi
3. r azr ed
tjedno
godinje
2. r azr ed
tjedno
bodovi
1. r azr ed
godinje
NASTAVNI PREDMETI *
MODULI
bodovi
STRUKOVNI
godinje
B2. IZBORNI
51%
C. ZAVRNI RAD
UKUPNO BODOVA C .
SVEUKUPNO SATI / BODOVI A + B+ C
4
1120
27
60
1120
26
60
1120
27
60
1024
25
60
* Napomena: u treem i etvrtom razredu, u izbornom strukovnom modulu, odabire se

jedan izborni predmet od ponuenih. Ukoliko polaznik izabere izborni nastavni predmet
Psihologija rada u treem razredu, obvezan je isti nastavni predmet pohaati i u
etvrtom razredu.
2.2. Nastavni program

2.2.1. Opeobrazovni dio
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
nauiti jezikom izraziti vlastite misli, osjeaje, ideje, stavove i
prikladno jezino reagirati u meudjelovanju sa sugovornicima u
razliitim situacijama razvijajui (samo)potovanje
stei potrebne razine sluanja, razumijevanja i govorenja koje su
kljune za uenje, rad i ivot, tj. razviti sposobnost komunikacije u
razliitim situacijama
razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim
pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima
stei potrebne razine pisanja kljune za uenje, rad i ivot, tj.
razviti sposobnost komunikacije u razliitim situacijama
razviti razumijevanje knjievnosti kao umjetnosti rijei, potivati
hrvatsku knjievnost i kulturu te knjievnosti i kulture drugih
naroda
U hrvatskom jeziku pet je jedinica ishoda uenja:
I. Sluanje i govorenje
II. Struktura hrvatskog jezika
III. Pisanje
IV. Analiza knjievnih tekstova
V. Analiza neknjievnih tekstova.
Ishodi su jedinica koncipirani na nain da se njihovim ostvarivanjem
razvijaju komunikacijske vjetine i kompetencije polaznika te cjelovito
razumijevanje govorenih i pisanih tekstova.
Svi se navedeni ishodi ostvaruju u svakoj godini uenja hrvatskog
jezika.
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja

Razred: prvi (1.)
Sluanje i govorenje
1. razlikovati sluanjem monoloke i dijaloke govorne oblike s
obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja
2. utvrditi sluanjem bit govornog teksta eksplicitno i implicitno
3. odabrati nain govora, rjenik i strukturu reenice primjereno
komunikacijskoj situaciji i primatelju
4. organizirati jasno i smisleno govornu poruku uz pomo
biljeaka i grafikih prikaza
5. govoriti teno u skladu s pravogovornom, fonolokom,
morfolokom, tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom
i stilistikom normom
6. provjeriti uinak vlastitog ili tueg govora s obzirom na
komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke
Struktura hrvatskog jezika
1. razvrstati jezikoslovne pojmove
2. opisati sadraje povezane s povijesti hrvatskog jezika
3. razlikovati znaajke hrvatskog standardnog jezika u odnosu na
druge idiome hrvatskog jezika
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
4. navesti jezina pravila

5. izdvojiti strukturu jezinih jedinica na pojedinoj jezinoj razini
6. utvrditi jezine jedinice na sintagmatskoj razini
7. uporabiti jezina pravila hrvatskog standardnog jezika u skladu
s pravopisnom, pravogovornom, fonolokom, morfolokom,
tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom i stilistikom
normom
Pisanje
1. sastavljati razliite vrste tekstova
2. oblikovati tekstove koji ispunjavaju razliite komunikacijske
funkcije
3. planirati sadraj teksta primjeren komunikacijskoj funkciji i
itatelju uz smjernice ili samostalno
4. napisati samostalno logiki i sadrajno povezan tekst
5. rabiti razliite postupke u oblikovanju teksta s obzirom na
vrstu i komunikacijsku funkciju teksta
6. koristiti rjenik primjeren komunikacijskoj funkciji teksta i
itatelju
7. uporabiti jezina pravila hrvatskog standardnog jezika u skladu
s pravopisnom, pravogovornom, fonolokom, morfolokom,
tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom i stilistikom
8
normom
8. provjeriti napisani tekst samostalno s obzirom na sadrajnu,
strukturnu i jezinu tonost i primjerenost
Analiza knjievnih tekstova
1. odrediti knjievne tekstove prema vanjskim odrednicama
2. objasniti knjievnoteoretske pojmove na prototipnim
primjerima
3. utvrditi na knjievnim tekstovima strukturna, tematska,
sadrajna i stilska obiljeja
4. prikupiti informacije o zadanim knjievnim tekstovima iz
razliitih izvora
5. izdvojiti jezine i stilske pojedinosti u knjievnim tekstovima
6. usporediti poznate knjievne tekstove na strukturnoj,
sadrajnoj i jezinoj razini
7. potvrditi argumentima svoj stav o poznatom knjievnom tekstu
Analiza neknjievnih tekstova
1. razlikovati tekstove po vrsti i komunikacijskoj funkciji iz
tiskanog ili elektronikog izvora
2. identificirati postupke u oblikovanju teksta kojima se ostvaruje
komunikacijska funkcija teksta
3. razjasniti znaenja rijei u kontekstu specifinom za pojedini
tekst
4. tumaiti tekstove s grafikim elementima
5. utvrditi bit teksta i sadrajne pojedinosti eksplicitno i
implicitno
6. objasniti namjeru teksta s obzirom na obiljeja teksta,
oekivanja itatelja i djelovanje na itatelja
7. prikupiti informacije o zadanim neknjievnim tekstovima iz
razliitih izvora
8. izdvojiti jezine pojedinosti u neknjievnim tekstovima
9. poduprijeti argumentima stav o neknjievnom tekstu
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
monoloki oblici
Govorenje
monoloki oblici
Govorenje
dijaloki oblici
Funkcija glasova
u jeziku
Tvorba i podjela
Razrada Nastavne teme

Javni govor
Govor
Oluja ideja
Fonem, alofon, fon
Fonem i grafem
Podjela glasova prema otvoru
9
glasova
Glasovne
promjene
Pravogovorna i
pravopisna
norma
Slogovi i slogovna struktura

Podjela glasova prema zvunosti
Podjela glasova prema mjestu tvorbe
Jednaenje glasova po zvunosti
Jednaenje glasova po mjestu tvorbe
Gubljenje suglasnika
Palatalizacija
Sibilarizacija
Jotacija
Vokalizacija
Nepostojano a
Pravogovor ili ortoepija
Naglasni sustav hrvatskog standardnog jezika
Vrjednote govornog jezika
Pravopis ili ortografija
Pisanje velikog i malog slova
Pravopisni i reenini znakovi
Pisanje glasova /, d/,
Alternacije ije/je/e/i
Hrvatski jezik od
prvih pisanih
spomenika do
kraja 15. stoljea
Jezik temelj narodne kulture: trojezinost i tropismenost hrvatske

srednjovjekovne knjievnosti
Izvori hrvatskog knjievnog jezika (spomenici pismenosti,
historiografski spisi, zakonici)
Pisanje opisivanje
Opisivanje kao postupak
Pisanje pripovijedanje
Pria i novela
Roman
Pripovijedanje kao postupak

Pria
Tehniko izvjee
Obavijest
ivotopis
Molba
Polaznici itaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
Ranko Marinkovi, Prah
Giovanni Boccaccio, Chichibio
Ivan Aralica, Svemu ima vrijeme ili koljka
Miro Gavran, Mali neobini ljudi ili Obiteljske prie
Antun oljan, Dobri ovjek s Kaprija
Ivo Andri, Put Alije erzeleza
Dubravko Horvati, avo u podne
Vjekoslav Kaleb, Gost
Pavao Pavlii, Veernji akt
Marija Juri Zagorka, Vitez slavonske ravni
Ivana Simi Bodroi, Hotel Zagorje
Victoria Hislop, Otok
10
Khaled Hosseini, Goni zmajeva

John Ronald Reuel Tolkien, Hobbit
Drama
Lirika
Ep
itanje opisivaki
tekstovi
itanje pripovjedaki
tekstovi
Napomene:
Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona

Plaut, krtac
Pero Budak, Meava
Carlo Goldoni, Gostioniarka Mirandolina
Polaznici itaju est pjesama: dvije pjesme vezanog stiha,
dvije pjesme slobodnog stiha i dvije pjesme u prozi.
Vezani stih: Antun Gustav Mato, Tin Ujevi, Vladimir Nazor, Dobria
Cesari, Vesna Parun, Jacques Prevert, Francesco Petrarca
Slobodni stih: Antun Branko imi, Dragutin Tadijanovi, Nikola
Milievi, Mak Dizdar, Nikola op, Josip Pupai, Reiner Maria Rilke
Pjesma u prozi: Miroslav Krlea, Danijel Dragojevi
Polaznici itaju pet pjevanja.
Dante Alighieri, Pakao (od I. do V. pjevanja)
Postupak opisivanja u razliitim vrstama tekstova
Postupak pripovijedanja u razliitim vrstama tekstova
Molba
ivotopis
Polaznici tijekom nastavne godine piu dvije kolske zadae.
Obvezatne su etiri domae zadae u mjesecu.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,

objanjavanje, pisanje, igranje uloga, simulacije, projektna nastava,
placemat (podloak), grupna slagalica.
Oblici: individualni oblik rada, elni oblik rada, rad u paru, rad u
skupinama, timski rad, istraivako uenje, suradniko uenje,
samoregulirano uenje.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: pisanje, govorenje i sluanje, jezik, knjievni tekstovi,
neknjievni tekstovi.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
praenja (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost).
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
11

Razred: drugi (2.)
U drugom
Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
razredu polaznik
razreda.
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
Predavanje
monoloki oblici
Sluanje
Intervju
dijaloki oblici
Govorenje
Predavanje
monoloki oblici
Govorenje
Anketa
dijaloki oblici
Morfem, alomorf, morfologija
Morfem i
Vrste morfema
morfologija
Gramatike
kategorije
Promjenjive rijei
Nepromjenjive
rijei
Hrvatski jezik od
16. do kraja 18.
stoljea
Pisanje izlaganje
Cijeli se svijet
igra
Kategorije vrsta rijei

Kategorije oblika rijei
Imenice
Imenice i pravopis
Zamjenice
Zamjenice i pravopis
Pridjevi
Pridjevi i pravopis
Brojevi
Brojevi i pravopis
Glagoli
Glagoli i pravopis
Prilozi
Prijedlozi
Veznici
estice
Usklici
Najvanije jezikoslovna djela (Bartol Kai, Juraj Habdeli, Jakov
Mikalja, Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec)
Izlaganje kao postupak
Definicije
Saetak
Biljeke i natuknice
Zapisnik
Struno izvjee
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo i jedan
ulomak po izboru nastavnika i/ili italakim interesima
polaznika.
12
Molire, krtac
Pedro Caldern de la Barca, ivot je san
William Shakespeare, San ljetne noi
William Shakespeare, Romeo i Julija
Tennessee Williams, Tramvaj zvan udnja
Elvis Bonjak, Nosi nas rijeka
Tena tivii, Fragile
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili dramsko
djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili italakim
interesima polaznika.
Prometeji
ena u
knjievnom djelu
itanje izlagaki tekstovi

Napomene:
Eshil, Okovani Prometej

Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote
Johann Wolfgang Goethe, Prometej
Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka
Ivan Maurani, Smrt Smail-age engia
Mihail Jurjevi Ljermontov, Junak naeg doba
Tin Ujevi, Visoki jablani
George Gordon Byron, Hodoae Childea Harolda
Polaznici itaju etiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili italakim
Milan Begovi, Bez treega
Vesna Parun, Ti koja ima nevinije ruke
Biblija, Pjesma nad pjesmama
Ivan Slamnig, Barbara
Horacije, Lidiji
Josip Kozarac, Tena
Dinko imunovi, Muljika
Dubravka Ugrei, tefica Cvek u raljama ivota
Sofoklo, Antigona
Postupak izlaganja u razliitim vrstama tekstova
Saetak
Struno izvjee
Popularno-znanstveni lanak
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja

13
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

14

Razred: trei (3.)
U treem razredu Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
polaznik e stei
razreda.
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
Izvjetaj
monoloki oblici
Sluanje
Razgovor na temu
dijaloki oblici
Govorenje
Izvjetaj
monoloki oblici
Govorenje
Slubeni razgovor
dijaloki oblici
Sintaksa
Sintaksa
Spojevi rijei
Tipovi odnosa meu sastavnicama spojeva rijei
Ustrojstvo
Obavijesno ustrojstvo reenice
reenice
Gramatiko ustrojstvo reenice
Reenice po
Jednostavne i sloene reenice
sastavu
Nezavisno
Sastavna, rastavna, suprotna, iskljuna i zakljuna reenica
sloena reenica
Subjektna, predikatna, objektna, atributna reenica
Zavisno sloena
Prilone reenice: vremenske, nainske, mjesne, pogodbene, uzrone,
reenica
posljedine, namjerne, dopusne
Povezivanje
Red rijei u reenici
reenica u tekstu
Pravopisna
Uporaba razgodaka i pravopisnih znakova
pravila u sintaksi
Hrvatski jezik u
Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja
19. stoljeu
Dokazivanje kao postupak
Pismo za iskazivanje interesa
Pisanje Prikaz
dokazivanje
Problemski lanak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadraja
predmeta hrvatski jezik)
kolski esej
djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili italakim
Jurei vlak brae
Lumire
Janko Poli Kamov, Brada

Antun Gustav Mato, Cvijet sa raskra
Antun Gustav Mato, Notturno
Milan Begovi, Kvartet
Vladimir Vidri, Pejza II.
Charles Baudelaire, Cvjetovi zla
15
Konstantinos Kavafis, ekajui barbare

Arthur Schnitzler, Novela o snu
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu
obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
Drutveni
angaman
Unutarnji svijet
itanje dokazivaki
tekstovi
Napomene:
August enoa, Prijan Lovro

Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna
Silvije Strahimir Kranjevi, Gospodskom Kastoru
Antun Gustav Mato, Kip domovine leta 188*
Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii
Ivan Goran Kovai, Dani gnjeva
Honor de Balzac, Otac Goriot
Charles Dickens, Velika oekivanja
Polaznici itaju etiri djela s popisa. Prva su dva djela na
popisu obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili
dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili
italakim interesima polaznika.
William Shakespeare, Hamlet
Janko Leskovar, Misao na vjenost
Henrik Ibsen, Nora
Petar Preradovi, Ljudsko srce
Ralph Waldo Emerson, Ljubav
Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg
Ranko Marinkovi, Ruke
Franz Kafka, Preobrazba
Postupak dokazivanja u razliitim vrstama tekstova
Prikaz
Pismo za iskazivanje interesa
Problemski lanak
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

16

Razred: etvrti (4.)
U etvrtom
Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
razredu polaznik
razreda.
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
Komentar
monoloki oblici
Sluanje
Debata
dijaloki oblici
Govorenje
Komentar
monoloki oblici
Govorenje
dijaloki oblici
Leksikologija
Jezini sustav i
jezini znak
Leksikosemantiki
odnosi
Raslojenost
leksika
Razgovor na temu
Uvod u leksikologiju
Struktura jezinog znaka
Jednoznanost i vieznanost leksema
Sinonimija
Antonimija
Homonimija
Vremenska raslojenost leksika
Podruna raslojenost leksika
Funkcionalna raslojenost leksika
Meujezini
dodiri i leksiko
posuivanje
Posuenice
Vrste posuenica
Jezina norma i
jezini purizam
Jezina norma
Jezini purizam
Frazeologija
Leksikografija
Hrvatski jezik u
20. i 21. stoljeu
Frazem i frazeologija
Frazemske istoznanice i frazemski antonimi
Vrste rjenika
Leksikografski (rjeniki) lanak
Deklaracija o poloaju i nazivu hrvatskoga knjievnog jezika kao izraz
samobitnosti hrvatskoga jezika
Hrvatski jezik - slubeni jezik Europske unije
Pisanje dokazivanje
Pisanje upuivanje
kolski esej
Upuivanje kao postupak
Tehnika uputa
Stoljee nemira
Slavko Mihali, Majstore, ugasi svijeu
Miroslav Krlea, Gospoda Glembajevi
Ranko Marinkovi, Kiklop
17
Ivan Goran Kovai, Jama

Miljenko Jergovi, Sarajevski Marlboro
Eugne Ionesco, elava pjevaica
William Golding, Gospodar muha
Orhan Pamuk, Snijeg
Globalno selo
Hrvatska
knjievna batina
itanje dokazivaki
tekstovi
itanje upuivaki
tekstovi
Napomene:
Albert Camus, Stranac

Miroslav Krlea, Cvrak pod vodopadom
Antun oljan, Luka
Nikolaj Vasiljevi Gogolj, Kabanica
Gabriel Garca Marquez, Sto godina samoe
Raymond Carver, Katedrala
Aldous Huxley, Divni novi svijet
William Gibson, Neuromancer
Polaznici itaju pet djela s popisa. Prva su etiri djela na
popisu obvezatna. Valja odabrati jo jedan ulomak ili pjesmu
po izboru nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
Marko Maruli, Judita (ulomci)
Hanibal Luci, Jur ni jedna na svit vila
Marin Dri, Dundo Maroje
Ivan Gunduli, Osman (1. pjevanje)
Ivan Buni Vui, Nemoj, nemoj ma Ljubice
Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmilenje i alostno protuenje
Titu Brezovaki, Matija grabancija dijak
Matija Antun Reljkovi, Satir iliti divji ovik
Andrija Kai Mioi, Razgovor ugodni naroda slovinskoga
Kritika
Komentar
Postupak upuivanja u razliitim vrstama tekstova
Tehnika uputa
Zakoni
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:

18

Literatura
Literatura za
polaznike:

19
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
razlikovati i primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u razvijanju

jezinih vjetina na odgovarajuoj razini radi ostvarivanja pisane i
usmene komunikacije
itati krae tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom
struke
razumjeti opis dogaaja u osobnim pismima
identificirati glavne misli jasnog standardnog razgovora o
poznatim temama s kojima se polaznici redovito susreu u koli i u
slobodno vrijeme
napisati jednostavan vezani tekst prema osobnom interesu
komunicirati u jednostavnim uobiajenim situacijama o poznatim
temama i aktivnostima te sudjelovati u kraim razgovorima bez
pripreme
jednostavno povezivati reenice kako bi polaznici opisali dogaaje
i svoje doivljaje
usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama
jezika koji se ui u svim jezinim djelatnostima
usvojiti znanje o razliitim uzrocima nerazumijevanja izmeu
osoba iz razliitih kultura
prepoznati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i zemlje
jezika cilja
uoiti potrebu tolerantnog ophoenja s osobama iz drugih kultura
ostvariti komunikaciju i suradnju s razliitim osobama i skupinama
u poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
Nastavom se engleskoga jezika uz koritenje kombiniranih metoda i

oblika rada usvajaju obrasci usmene i pisane komunikacije na tom
jeziku. Pri odreivanju razina jezine kompetencije koje bi polaznici
trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja,
odnosno ciklusa srednjokolskog obrazovanja, uzete su u obzir
smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike:
uenje, pouavanje, vrednovanje, Europskog jezinog portfolia i
Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje
te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje te injenica da je rije
o nastavku uenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda
osnovne kole. Po zavretku etverogodinjeg obrazovanja oekuje se
da e polaznici dosei razinu A2+, prije svega u podruju receptivnih
jezinih vjetina. Premda bi polaznici u skladu s Nastavnim planom i
programom za osnovnu kolu i Nacionalnim okvirnim kurikulumom za
predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko
obrazovanje nakon osam godina uenja prvoga stranog jezika ve
trebali dosegnuti razinu A2, realno je oekivati heterogenost znanja
polaznika iz osnovne kole, uz manja proirenja gradiva povezana s
novim kontekstom i strukom.
NAPOMENA: Nastavnik odluuje o udjelu i postotku nastavnih
sadraja iz podruja struke. Postotak moe varirati od 10 do 20 posto,
ovisno o razini i razredu, uvaavajui injenicu da se u zavrnim
razredima poveava udio strunih predmeta/modula i/ili sadraja.
20

Razred: prvi (1.)
Jezini sustav i sadraji
1. prepoznati jezine strukture vie razine i vokabular u
usmenom i pisanom izriaju uz progresiju jezika struke
itanje
1. izdvojiti globalan i detaljni smisao tekstova ireg raspona
vokabulara i sloenijih jezinih struktura koji su pisani
standardnim jezikom ili jezikom struke
Sluanje
1. identificirati sloene jezine strukture i vokabular
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Pisanje
1. odabrati jezine strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti
pisanog jezinog izriaja
2. povezati vlastita stajalita i miljenja o svakodnevnim i
strunim temama u jednostavne pisane izriaje
Govor
1. odabrati jezine strukture i vokabular u skladu s oblikom i
vrstom usmenog izriaja
Meukulturalno djelovanje
1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i
vrijednostima jezika cilja
2. procijeniti istaknuta obiljeja kulture i vrijednosti zemlje (ili
zemalja) jezika cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Ja i svijet oko
mene
Stanovanje
Slobodno vrijeme
Svakodnevica /
stilovi ivota
Briga o zdravlju

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine...)
lanovi ue i ire obitelji
Odnosi u obitelji
Prostorije u kui/stanu
Dijelovi namjetaja
ivot u gradu/na selu/u manjem mjestu
Vrste stambenih objekata u razliitim zemljama svijeta
Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti
Izleti
Igre, kuni ljubimci, zabava, izlasci
Izvannastavne / izvankolske aktivnosti
Moda/ Modni trendovi
Novac
Vrste trgovina
Kupovanje u razliitim trgovinama
Dijelovi tijela
Osobna higijena i njega tijela
Bolesti i nezgode
Briga za zdravlje
21
Prehrambene
navike
Vrijeme
Napomene:
Hrana i pie
Obroci
Zdrave i alternativne prehrambene navike
Prehrambene navike (Piramida prehrane)
Posue, pribor za jelo
Jelovnik, restorani
Koliko je sati?
Dijelovi dana i dani u tjednu
Svakodnevne aktivnosti
Godinja doba, mjeseci
Vremenske prilike
Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)
Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (B1) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike;
pritom se moe oekivati da e polaznici, ukoliko su dotinom jeziku
vie izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua
vjerojatno nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of
LANOVI: odreeni i neodreeni, nulti;
ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are, relativne
VEZNICI: and, or, but, yet, so, when, until, if, although, since, itd.
PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni, pokazni i
opisni, pridjevi neodreene koliine
BROJEVI: glavni i redni
PRILOZI: mjesta, odreenog i neodreenoga vremena, naina
SINTAKSA: red rijei u reenici i nezavisno sloenoj reenici; mjesto
izravnog i neizravnog objekta, mjesto priloga mjesta i vremena,
upitna reenica s who kao subjektom i kao s objektom
GLAGOLI: 5 osnovnih oblika: osnova-s oblik, ed oblik, particip s
nastavkom ing, -ed. Osnovna glagolska vremena ponavljanje;
tvorba i uporaba buduih vremena (going to + infinitive; shall, will;
Present Continuous za budunost), pojam aktiva i pasiva, modalni
glagoli.
Ostalo:
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Metode: metoda razgovora, usmenoga izlaganja (pripovijedanje i

objanjavanje), sluanja, itanja i rada na tekstu, metoda pisanja i
pisanih radova, metoda demonstracije.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
alternativni oblici rada.
nastavnika, sukladno nastavnim sadrajima, osobnosti polaznika te
Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
struke).
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
usmena i pisana provjera znanja.
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojno obrazovnih
postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o
22
nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i

srednjoj koli (NN 112/10).
Literatura
Literatura za
polaznike:

23

Razred: drugi (2.)
1. upotrijebiti osnovne jezine sadraje i oblike vie razine u
svrhu ostvarivanja komunikacije
2. izdvojiti potrebne jezine strukture radi ostvarenja
komunikacije s razliitim osobama u poznatim i novim
uvjetima
itanje
1. klasificirati opis dogaaja, osjeaja i elja u osobnim pismima
2. izdvojiti kljune informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim
temama na standardnom jeziku
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Sluanje
1. slijediti zahtjevne upute, izlaganja, programe
2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na
standardnome jeziku
Pisanje
1. izvesti zakljuke iz nezahtjevnih tekstova
2. prikazati informacije u jednostavnim slubenim pisanim
izriajima
Govor
strunim temama u tene i tone govorne izriaje
1. prikazati pojavnosti koje nose obiljeja stereotipa ili
diskriminacije
2. argumentirati miljenje o uzrocima nerazumijevanja meu
osobama iz razliitih kultura
Razrada
Nastavne
cjeline
Putovanja i
praznici
Multikulturalnost
Mediji i
suvremena
komunikacija

Organizacija putovanja
Praznici i kako ih provesti
Vozni red i prospekti
Vrste prijevoza
Snalaenje u stranoj zemlji
Znamenitosti
Slavni ljudi i dogaaji
Kulturne manifestacije iji se jezik ui
Hrvatske kulturne manifestacije
Europa juer i danas
Europska unija, Vijee Europe, Europske institucije za mlade
Tiskani i elektroniki mediji
Radio i televizija
TV vodi i programi
Pisana i usmena komunikacija
Telefon, SMS, MMS, email, internet, drutvene mree itd.
Pametni telefoni (Skype, Facetime)
24
kola i
obrazovanje
Sport i zdravlje
Meuljudski
odnosi
Napomene:
Predmeti, ocjenjivanje
ivot u koli
kolske aktivnosti
kolski sustav - usporedba i prezentiranje
kolski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama
Vanost bavljenja sportom
Istaknuti hrvatski i svjetski sportai
Meunarodni portski dogaaji, Olimpijske igre
Briga o zdravlju i tijelu
Bolesti i ovisnosti
Posjet lijeniku
Emocije
Generacijski jaz
Formalne i neformalne situacije
Ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva
IMENICE: brojive, nebrojive, glagolske imenice
ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica
PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality)
PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac (on, at,
above, under, into) i uzroka (because, for the sake of)
TVORBA RIJEI: compounds
PRILOZI: tvorba priloga naina poloaj u reenici, komparacija
priloga
SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red rijei u reenici naelo
tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i sloenim
vremenima; slaganje vremena; zavisnosloene reenice, vremenske,
uzrone, pogodbene
GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect Tense
- Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense Preterite Tense
(odnos).
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:

struke).
25
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih

Literatura
Literatura za
polaznike:

26

Razred: trei (3.)
1. primijeniti osnove jezinog sustava vie razine na novim
sadrajima
2. koristiti osnovne jezine strukture vie razine i proireni
vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz
svakodnevice
itanje
1. izdvojiti specifine informacije iz neto sloenijih izvornih i
didaktikih tekstova
2. kritiki procijeniti sadraj teksta i namjere autora
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Sluanje
1. interpretirati razgovor meu izvornim govornicima na poznatu
temu
2. razlikovati pojedinosti i specifine informacije iz snimljenih i/ili
izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na
standardnom jeziku
Pisanje
1. izloiti svoje misli, osjeaje, ideje u osobnim pismima,
razglednicama ili e-poti
2. koristiti biljeke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon
sluanja ili itanja teksta
Govor
1. komentirati nezahtjevne tekstove
2. preispitati svoje mislis, osjeaje, ideje u govornom izriaju
1. vrjednovati ustaljena pravila ponaanja u komunikaciji na
jeziku cilju
2. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od
etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih imbenika
diskriminacije
3. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadravaju
mogunost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje
kontakta s osobom iz razliite kulture
Razrada
Nastavne
cjeline
Europsko
okruenje
Javne slube
Mladi i njihov
svijet

Mladi i europsko okruenje
Europsko zajednitvo (valuta itd.)
Gospodarenje vlastitim novcem
Javno zdravstvo
Nezgode, nesree i bolesti
Javne institucije
Obitelj i drutvene veze
Mladi na djelu
27
Mobilnost i
migracije
Drutvo i svijet
koji nas okruuje
Kultura i
civilizacija
Znanost i
tehnologija
Strukovno
usmjerene teme
Napomene:
Problemi mladih
Oblici prihvatljivog i neprihvatljivog ponaanja
Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)
Mobilnost ljudi i znanja
Posjeti i razmjene uenika
Struna praksa i rad u inozemstvu
Svijet u kojem ivimo pogled u budunost
ivot u suvremenom drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju ...)
Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost
Socijalni i drutveni odnosi
Duhovne i etike vrijednosti
Odnosi meu spolovima
Osnove povijesti
Kultura i civilizacija zemalja i naroda iji se jezik ui i zemalja EU
Izumi i otkria
Poznati znanstvenici
Suvremene tehnologije
Povijest struke
Zanimljivosti i osobitosti
Meunarodno trite rada
stupnju (B1) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike.
Pritom se moe oekivati da e polaznici, ukoliko su dotinom jeziku
Ponavljanje, proirivanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih
godina
Tenses ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli; pogodbene
reenice (tip 0, I, II, III); -ing oblik glagola, pasivne reenice,
modalni glagoli, frazalni glagoli, prijedlozi, upravni i neupravni govor,
neizravna pitanja, question tags, fraze iz strunog jezika i jezika
formalnog dopisivanja.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Metode: metoda razgovora, usmenog izlaganja (pripovijedanje i

struke).
28

Literatura
Literatura za
polaznike:

29

Razred: etvrti (4.)
1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu
strunu pomo u razliitim uvjetima
2. uoiti osnovne jezine pojave vie razine radi izbjegavanja ili
ispravljanja vlastitih ili tuih pogrjeaka u govoru i pismu
itanje
1. uoiti znaajke razliitih vrsta tekstova
Sluanje
1. uoiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama,
pod uvjetom da su jasno strukturirana
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Pisanje
1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom
materijalu
2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranom pisanom
izriaju
Govor
1. povezati biljeke nakon sluanja ili itanja u strukturirano
ismeno izlaganje
2. provjeriti informacije u razgovoru
1. koristiti prigodan jezini registar (formalno/neformalno) u
razliitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima
2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u
nepredvienim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na
razliitosti openito i razliite kulture zemlje (ili zemalja) jezika
cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Posao i
obrazovanje
Svijet rada
Potroako
drutvo
Kultura i
civilizacija
Znanost,
umjetnost i

Zanimanja
Oglasi
ivotopis i europass
Molba i razgovor za posao
Moja budunost
Moje zanimanje u suvremenom drutvu
Moje zanimanje u europskom okviru
Suvremeni trendovi u mome zanimanju
Na radnom mjestu
Reklame i utjecaj na mlade
Konzumerizam
Fenomen globalizacije
Svijet kao globalno selo
Pitanja kulturnog identiteta i suvereniteta
Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, film)
30
popularna
kultura
Graanski odgoj
Strukovno
usmjerene teme
Napomene:

Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada
Budunost struke
Tehnika i tehnologija u slubi struke
Struni sadraji vezani uz kvalifikaciju
Ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina
Pasivne reenice, odnosne reenice, pogodbene reenice
(posebnosti); - ing oblik glagola; causative have, upravni i neupravni
govor, neizravna pitanja, sloenice, prijedlozi; fraze iz strunog jezika
i jezika formalnog dopisivanja.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

struke)
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje.
Usmena i pisana provjera znanja.
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
31
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK

razlikovati i primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u razvijanju
jezinih vjetina na odgovarajuoj razini radi ostvarivanja pisane i
usmene komunikacije
itati krae tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom
struke
razumjeti opis dogaaja u osobnim pismima
identificirati glavne misli jasnog standardnog razgovora o
poznatim temama s kojima se redovito susreu u koli i u
slobodno vrijeme
napisati jednostavan vezani tekst o temi od osobnog interesa
komunicirati u jednostavnim uobiajenim situacijama o poznatim
temama i aktivnostima te sudjelovati u kraim razgovorima bez
pripreme
jednostavno povezivati reenice kako bi opisali dogaaje i svoje
doivljaje
usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama
jezika koji se ui kroz sve jezine djelatnosti
usvojiti znanje o razliitim uzrocima nerazumijevanja izmeu
osoba iz razliitih kultura
prepoznati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i zemlje
jezika cilja
uoiti potrebu tolerantnoga ophoenja s osobama iz drugih kultura
ostvariti komunikaciju i suradnju s razliitim osobama i skupinama
u poznatim uvjetima uz uvavanje razliitosti
Njemaki jezik je opeobrazovni predmet koji se ui tijekom sve etiri
godine kolovanja i to tri sata tjedno to ukupno u etiri godine iznosi
411 sati nastave. Uspjenim svladavanjem nastave njemakoga
jezika polaznik maksimalno stjee 24 boda.
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
Nastavom njemakog jezika, uz koritenje kombiniranih metoda i

oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom
jeziku. Pri odreivanju razina jezine kompetencije koje bi polaznici
trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, tj.
ciklusa srednjokolskoga obrazovanja uzete su u obzir smjernice
Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike: uenje,
pouavanje, vrednovanje, Europskog jezinog portfolia i Nacionalnom
okvirnom kurikulumu za predkolski odgoj i obrazovanje te ope
obvezno i srednjokolsko obrazovanje te injenica da je rije o
nastavku uenja prvoga stranoga jezika u kontinuitetu od 1. razreda
osnovne kole. Po zavretku 4. razreda strukovne kole polaznici bi, u
osnovnim podrujima jezinih djelatnosti u njemakom jeziku mogli
ostvariti razinu B1. Premda bi polaznici sukladno Nastavnom planu i
programu za osnovnu kolu i Nacionalnom okvirnom kurikulumu za
predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko
obrazovanje nakon osam godina uenja prvog stranog jezika ve
trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina jezine kompetencije
polaznika predviena i na zavretku 1. razreda strukovne kole budui
da je u tom razredu realno oekivati heterogenost polaznikovih znanja
iz osnovne kole koja e trebati poravnati/usloniti uz (manja)
proirenja gradiva povezanim s novim kontekstom i strukom.
32
NAPOMENA: nastavnik odluuje o udjelu i postotku nastavnih sadraja

iz podruja struke. Postotak moe varirati od 10 do 20%, ovisno o
razini i godini uenja, uvaavajui injenicu da se u zavrnim
razredima poveava udio strunih predmeta/modula i/ili sadraja.
33

Razred: prvi (1.)
1. prepoznati jezine strukture vie razine i vokabular u
usmenom i pisanom izriaju uz progresiju jezika struke
itanje
1. izdvojiti globalni i detaljni smisao tekstova ireg raspona
vokabulara i sloenijih jezinih struktura koji su pisani
standardnim jezikom ili jezikom struke
Sluanje
1. identificirati sloene jezine strukture i vokabular
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Pisanje
1. odabrati jezine strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti
pisanog jezinog izriaja
strunim temama u jednostavne pisane izriaje
Govor
1. odabrati jezine strukture i vokabular u skladu s oblikom i
vrstom usmenog izriaja
Meukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)
1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i
vrijednostima jezika cilja
2. procijeniti istaknuta obiljeja kulture i vrijednosti zemlje (ili
zemalja) jezika cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Ja i svijet oko
mene
Stanovanje
Slobodno vrijeme
Svakodnevica /
stilovi ivota
Briga o zdravlju

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine...)
lanovi ue i ire obitelji
Odnosi u obitelji
Prostorije u kui/stanu
Dijelovi namjetaja
ivot u gradu/na selu/u manjem mjestu
Vrste stambenih objekata u razliitim zemljama svijeta
Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti
Izleti
Igre, kuni ljubimci, zabava, izlasci
Izvannastavne / izvankolske aktivnosti
Moda/ Modni trendovi
Novac
Vrste trgovina
Kupovanje u razliitim trgovinama
Dijelovi tijela
Osobna higijena i njega tijela
Bolesti i nezgode
34
Prehrambene
navike
Vrijeme
Napomene:
Briga za zdravlje
Hrana i pie
Obroci
Zdrave i alternativne prehrambene navike
Prehrambene navike (piramida prehrane)
Posue, pribor za jelo
Jelovnik, restorani
Koliko je sati?
Dijelovi dana i dani u tjednu
Svakodnevne aktivnosti
Godinja doba, mjeseci
Vremenske prilike
Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)
stupnju (A2) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike;
Ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz osnovne kole. Proirivanje i
uvoenje novih struktura.
IMENICE: vrste, rod, broj
LANOVI: odreeni, neodreeni
ZAMJENICE: osobne, pokazne, posvojne, odnosne (nominativ i
akuzativ), deklinacija zamjenice, bezlina man; upitna zamjenica
welcher
PRIDJEVI: stupnjevanje, predikatna uporaba, osnove deklinacije
pridjeva
BROJEVI: glavni i redni
PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s akuzativom, dativom i genitivom;
prijedlozi s dativom i akuzativom- Wechselprpositonen
PRILOZI: upitne rijei (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin? Wann?)
SINTAKSA: red rijei u izjavnoj, upitnoj i nijenoj reenici, red rijei u
nezavisnim i zavisnim reenicama objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i
uzronoj reenici (denn, dass, weil, wenn,deshalb, damit .)
GLAGOLI: pomoni, modalni, pravilini i nepravilni, djeljivi i nedjeljivi u
prezentu; povratni glagoli; preterit pomonih i modalnih glagola,
perfekt, imperativ, Konjuktiv II od haben
Ostalo:
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:

struke).
35

usmena i pisana provjera.
srednjoj koli (NN112/10).
Literatura
Literatura za
polaznike:

36

Razred: drugi (2.)
Jezini sustavi
1. upotrijebiti osnovne jezine sadraje i oblike vie razine u
svrhu ostvarivanja komunikacije
2. izdvojiti potrebne jezine strukture radi ostvarenja
komunikacije s razliitim osobama u poznatim i novim
uvjetima
itanje
1. klasificirati opis dogaaja, osjeaja i elja u osobnim pismima
2. izdvojiti kljune informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim
temama na standardnom jeziku
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Sluanje
1. slijediti zahtjevne upute, izlaganja, programe
2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na
standardnome jeziku
Pisanje
1. izvesti zakljuke iz nezahtjevnih tekstova
2. prikazati informacije u jednostavnim slubenim pisanim
izriajima
Govor
strunim temama u tene i tone govorne izriaje
1. prikazati pojavnosti koje nose obiljeja stereotipa ili
diskriminacije
2. argumentirati miljenje o uzrocima nerazumijevanja meu
osobama iz razliitih kultura
Razrada
Nastavne
cjeline
Putovanja i
praznici
Multikulturalnost
Mediji i
suvremena
komunikacija

Organizacija putovanja
Praznici i kako ih provesti
Vozni red i prospekti
Vrste prijevoza
Snalaenje u stranoj zemlji
Znamenitosti
Kulturne manifestacije zemalja iji se jezik ui
Hrvatske kulturne manifestacije
Europa juer i danas
Europska unija, Vijee Europe, Europske institucije za mlade
Tiskani i elektroniki mediji
Radio i televizija
TV vodi i programi
Pisana i usmena komunikacija
Telefon, SMS, MMS, e-potal, internet, drutvene mree itd.
37
kola i
obrazovanje
Sport i zdravlje
Meuljudski
odnosi
Napomene:
Pametni telefoni (Skype, Facetime)

Predmeti, ocjenjivanje
ivot u koli
kolske aktivnosti
kolski sustav - usporedba i prezentiranje
kolski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama
Vanost bavljenja sportom
Istaknuti hrvatski i svjetski sportai
Meunarodni sportski dogaaji, Olimpijske igre
Briga o zdravlju i tijelu
Bolesti i ovisnosti
Posjet lijeniku
Emocije
Generacijski jaz
Formalne i neformalne situacije
stupnju (A2+) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike;
Ponavljanje i proirivanje:
IMENICE: sloenice
LANOVI: uporaba odreenog, neodreenog i nultog lana
ZAMJENICE: deklinacija neodreenih zamjenica
PRIDJEVI: stupnjevanje, deklinacija pridjeva;
PRIJEDLOZI: sistematizacija, prijedlozi s dativom, akuzativom i
genitivom
SINTAKSA: red rijei u zavisnim reenicama: objektnoj, vremenskoj,
odnosnoj, uzronoj reenici, namjerne
GLAGOLI: preterit i perfekt pravilnih i nepravilnih glagola, konjunktiv
II modalnih i pomonih glagola i uporaba haben i mgen kod
izricanja molbe i elje, Futur I; pasiv; rekcija glagola, kondicional,
zu+infinitiv.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:

struke).
38

Literatura
Literatura
polaznike:
za

39

Razred: trei (3.)
1. primijeniti osnove jezinog sustava vie razine na novim
sadrajima
2. koristiti osnovne jezine strukture vie razine i proireni
vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz
svakodnevice
itanje
1. izdvojiti specifine informacije iz neto sloenijih izvornih i
didaktikih tekstova
2. kritiki procijeniti sadraj teksta i namjere autora
Sluanje
1. interpretirati razgovor meu izvornim govornicima na poznatu
temu
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. razlikovati pojedinosti i specifine informacije iz snimljenih i/ili

izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na
standardnome jeziku
Pisanje
1. izloiti svoje misli, osjeaje, ideje u osobnim pismima,
razglednicama ili e-poti
2. koristiti biljeke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon
sluanja ili itanja teksta
Govor
1. komentirati nezahtjevne tekstove
2. preispitati svoje osjeaje, misli i ideje u govornom izriaju
1. vrjednovati ustaljena pravila ponaanja u komunikaciji na
jeziku cilju
2. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od
etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih imbenika
diskriminacije
3. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadravaju
mogunost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje
kontakta s osobom iz razliite kulture
Razrada
Nastavne
cjeline
Europsko
okruenje
Javne slube
Mladi i njihov
svijet

Mladi i europsko okruenje
Europsko zajednitvo (valuta itd.)
Gospodarenje vlastitim novcem
Javno zdravstvo
Nezgode, nesree i bolesti
Javne institucije
Obitelj i drutvene veze
Mladi na djelu
40
Mobilnost i
migracije
Drutvo i svijet
koji nas okruuje
Kultura i
civilizacija
Znanost i
tehnologija
Strukovno
usmjerene teme
Napomene:
Problemi mladih
Oblici prihvatljivoga i neprihvatljivog ponaanja
Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)
Mobilnost ljudi i znanja
Posjeti i razmjene uenika
Struna praksa i rad u inozemstvu
Svijet u kojem ivimo pogled u budunost
ivot u suvremenome drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju ...)
Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost
Odnosi meu spolovima
Osnove povijesti
Kultura i civilizacija zemalja i naroda iji se jezik ui i zemalja EU
Izumi i otkria
Poznati znanstvenici
Suvremene tehnologije
Povijest struke
Zanimljivosti i osobitosti
Meunarodno trite rada
Ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva:
prijedlozi s genitivom; pasiv i pasiv preterita, prijedlozi s
genitivom, Fragepronomen, Frageadverbien, pogodbene reenice
u sadanjosti, vremenske i namjerne reenice; infinitiv sa zu;
odnosne reenice; nepravilne upitne reenice; zamjeniki prilozi
(welcher, dieser); neupravni govor, fraze iz strunog jezika i
jezika formalnog dopisivanja.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:

struke).
41

Literatura
Literatura za
polaznike:

42

Razred: etvrti (4.)
1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu
strunu pomo u razliitim uvjetima
2. uoiti osnovne jezine pojave vie razine radi izbjegavanja ili
ispravljanja vlastitih ili tuih pogrjeaka u govoru i pismu
itanje
1. uoiti znaajke razliitih vrsta tekstova
Sluanje
1. uoiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama,
pod uvjetom da su jasno strukturirana
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Pisanje
1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom
materijalu
2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranom pisanom
izriaju
Govor
1. povezati biljeke nakon sluanja ili itanja u strkturirano
usmeno izlaganje
2. provjeriti informacije u razgovoru
1. koristiti prigodan jezini registar (formalno/neformalno) u
razliitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima
2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u
nepredvienim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na
razliitosti openito i razliite kulture zemlje (ili zemalja) jezika
cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Posao i
obrazovanje
Svijet rada
Potroako
drutvo
Kultura i
civilizacija

Zanimanja
Oglasi
ivotopis i europass
Molba i razgovor za posao
Moja budunost
Moje zanimanje u suvremenom drutvu
Moje zanimanje u europskom okviru
Suvremeni trendovi u mome zanimanju
Na radnom mjestu
Reklame i utjecaj na mlade
Konzumerizam
Fenomen globalizacije
Svijet kao globalno selo
Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta
43
Znanost,
umjetnost i
popularna
kultura
Graanski odgoj
Strukovno
usmjerene teme
Napomene:
Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, film)


Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada
Budunost struke
Tehnika i tehnologija u slubi struke
Struni sadraji vezani uz kvalifikaciju
ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina
usporedne reenice, rekcija glagola, Partizip I, Konjunktiv II od
pomonih i modalnih glagola; wrde + Infinitiv, zavisna reenice s
ob, reenice s dva objekta, Plusquamperfekt, genitiv kod vlastitih
imena, stupnjevanje priloga, veznici entwederoder; denn,
nichtsondern; ob; seit; umzu; sodass; obwohl, darum,
deswegen, trotzdem; fraze iz strunog jezika i jezika formalnog
dopisivanja.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

struke).
44
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA

usvojiti temeljna matematika znanja, vjetine i procese te
uspostaviti i razumjeti matematike odnose i veze
biti osposobljeni za rjeavanje matematikih problema i primjenu
matematike u razliitim kontekstima, ukljuujui i svijet rada
razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj
uspjeh i napredak te svijest o svojim matematikim postignuima
prepoznati i razumjeti povijesnu i drutvenu ulogu matematike u
znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za
budunost drutva
biti osposobljeni za apstraktno i prostorno miljenje te logiko
zakljuivanje
uinkovito primjenjivati matematika znanja, ideje i rezultate
sluei se razliitim prikazima
uinkovito primjenjivati tehnologiju
stei vrste temelje za cjeloivotno uenje i nastavak obrazvanja
U drutvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je
kritiki misliti o sloenim temama, tumaiti dostupne informacije,
analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke
u svakodnevnom ivotu, rjeavati razliite probleme, uinkovito
primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i miljenja.
Budui da matematika izuava kvantitativne odnose, strukturu, oblike
i prostor, pravilnosti i zakonitosti, analizira sluajne pojave, promatra
i opisuje promjene u razliitim kontekstima te daje precizan simboliki
jezik i sustav za opisivanje, prikazivanje, analizu, propitivanje,
tumaenje
i
posredovanje
ideja,
matematiko
obrazovanje
polaznicima omoguuje stjecanje znanja, vjetina, sposobnosti,
naina miljenja i stavova nunih za uspjeno i korisno sudjelovanje u
takvu drutvu.
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
45

Razred: prvi (1.)
Brojevi
1. raunati u skupovima N, Z, Q i R
2. rabiti apsolutnu vrijednost u sloenijim algebarskim izrazima
3. odrediti udaljenost toaka na brojevnom pravcu
4. provoditi u skupu realnih brojeva osnovne raunske operacije,
potenciranje s racionalnim eksponentom i korjenovanje
5. procijeniti i prikazati vrijednost realnog broja na traenu
tonost
6. rabiti vrijednost trigonometrijskih funkcija iljastog kuta
Algebra i funkcije
1. primijeniti postotke, omjere i razmjere
2. rabiti potencije s cjelobrojnim eksponentom i korijene
3. raunati s algebarskim izrazima i jednostavnijim razlomcima
4. rijeiti linearne jednadbe, nejednadbe i njihove sustave te
prikazati linearnu funkciju i funkciju apsolutne vrijednosti
Oblik i prostor
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
1. analizirati meusobne odnose toaka u pravokutnom

koordinatnom sustavu u ravnini
2. ispitati geometrijske oblike u ravnini i njihova svojstva u svrhu
crtanja, mjerenja, raunanja i zakljuivanja
3. primijeniti pouke o sukladnosti i slinosti trokuta kod
geometrijskih oblika u ravnini
Mjerenje
1. primijeniti odgovarajue mjere i mjerne jedinice i pretvoriti ih
u odgovarajue vrijednosti vee ili manje mjerne jedinice
2. primijeniti formule za opseg i povrinu geometrijskih oblika u
ravnini
3. rabiti Pitagorin pouak i njegov obrat, proporcionalnost i
slinost
4. primijeniti svojstva kutova (pouak o obodnom i sredinjem
kutu, Talesov pouak i svojstva zbroja unutarnjih kutova
trokuta, etverokuta i mnogokuta)
5. povezati trigonometriju pravokutnog trokuta sa svakodnevnim
ivotom i strukom
Podatci
1. prikupiti traene podatke uz raspravu valjanosti metode
2. rasporediti prikupljene podatke po izabranom kriteriju
3. predoiti prikupljene podatke pomou linijskog, stupastog i
46
krunog dijagrama
Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevi
Algebra i funkcije
Oblik i prostor
Mjerenje
Podatci
Napomene:

Skupovi N, Z, Q i R
Raunske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, mnoenje,
dijeljenje, potenciranje s racionalnim eksponentom, korjenovanje)
Apsolutna vrijednost realnog broja
Brojevni pravac
Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu
Procjena i zaokruivanje
Postotci, omjeri i razmjeri
Potencije i korijeni
Algebarski izrazi i algebarski razlomci
Linearne jednadbe i sustavi jednadbi
Linearne nejednadbe i sustavi nejednadbi
Linearna funkcija
Pravokutni koordinatni sustav u ravnini
Sukladnost i slinost
Geometrijski oblici u ravnini
Mjerne jedinice
Geometrijski oblici u ravnini opseg i povrina, Pitagorin pouak,
pouak o obodnom i sredinjem kutu, Talesov pouak i svojstva
zbroja unutarnjih kutova trokuta, etverokuta i mnogokuta
Trigonometrija pravokutnog trokuta
Prikupljanje, obrada i predoavanje podataka
Matematiki procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logiko
miljenje, argumentiranje i zakljuivanje, rjeavanje problema i
matematiko modeliranje, primjena tehnologije) ne pouavaju se kao
zasebne nastavne cjeline ve se ostvaruju pri pouavanju i uenju
konkretnih matematikih sadraja.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Metode: predavaka metoda, metoda dijaloga, heuristika metoda,

problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda i
istraivaka metoda.
Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna
nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.
Elementi: Usvojenost i razumijevanje sadraja (usmenim i pisanim
nainom), primjena znanja.
Oblici: Aktivnost (domae zadae, seminarski rad, istraivanje,
suradnja u nastavi i dr.).
Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
47
Naziv predmeta: MATEMATIKA

Razred: drugi (2.)
Brojevi:
1. primijeniti definiciju logaritma i osnovna svojstva raunskih
operacija s logaritmima u raunski sloenijim situacijama
Algebra i funkcije:
1. primijeniti kvadratne jednadbe, nejednadbe i kvadratnu
funkciju
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. rabiti eksponencijalnu i logaritamsku funkciju te

eksponencijalne i logaritamske jednadbe i nejednadbe
Oblik i prostor:
1. istraiti geometrijske oblike u prostoru i njihova svojstva
Mjerenje:
1. analizirati sloene geometrijske oblike u prostoru
Podatci:
1. protumaiti prikupljene i prikazane podatke
Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevi
Algebra i funkcije
Oblik i prostor
Mjerenje
Podatci
Napomene:

Logaritam pozitivnog broja
Kvadratna jednadba
Kvadratna funkcija
Kvadratna nejednadba
Eksponencijalna funkcija
Logaritamska funkcija
Eksponencijalna i logaritamska jednadba
Eksponencijalna i logaritamska nejednadba
Geometrija prostora
Geometrijski oblici u prostoru oploje i obujam
Analiza prikupljenih i obraenih podataka
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i

istraivaka metoda.
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja (usmenim i pisanim
48
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Oblici: aktivnost (domae zadae, seminarski rad, istraivanje,

49

Razred: trei (3.)
Brojevi:
1. rabiti trigonometrijsku krunicu i depno raunalo za
odreivanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija kuta zadanog
u stupnjevima ili radijanima
2. primijeniti n! u sloenijim algebarskim izrazima
Algebra i funkcije:
1. prikazati trigonometrijske funkcije i rijeiti trigonometrijske
jednadbe koristei trigonometrijsku krunicu i formule
identiteta
2. primijeniti binomni pouak i elemente kombinatorike
Oblik i prostor:
1. primijeniti vektore u koordinatnom sustavu u ravnini pri
ispitivanju svojstava geometrijskih oblika
U treem
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. analizirati meusobne odnose toaka i pravaca u koordinatnom

sustavu u ravnini
3. analizirati meusobne odnose toaka, pravaca i krunica u
koordinatnom sustavu u ravnini
Mjerenje:
1. povezati trigonometriju pravokutnog i kosokutnog trokuta sa
svakodnevnim ivotom i strukom
2. primijeniti skalarni umnoak vektora
3. odrediti povrinu nepravilnog lika u ravnini
4. sluiti se konceptom mjerenja pri rjeavanju problemskih
zadataka
Podatci:
1. proraunati srednje vrijednosti i mjere rasprenosti niza
podataka
2. odrediti vjerojatnost dogaaja za prikupljene i analizirane
podatke
Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevi
Algebra i funkcije
Oblik i prostor
Mjerenje

Trigonometrijska krunica
Faktorijele
Trigonometrijske funkcije realnog broja
Trigonometrijeske jednadbe
Binomni pouak
Permutacije, kombinacije i varijacije
Vektori u ravnini
Pravac u koordinatnom sustavu
Krunica u koordinatnom sustavu
Trigonometrija kosokutnog trokuta
50
Podatci
Napomene:
Vektori u ravnini skalarni umnoak vektora

Vjerojatnost
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

istraivaka metoda.
51

Razred: etvrti (4.)
Brojevi
1. primijeniti zapis broja u zadanom ili nepoznatom brojevnom
sustavu
Algebra i funkcije
1. koristiti nizove
2. istraiti elementarne funkcije
Podatci
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. istraiti utjecaj dodavanja ili uklanjanja podataka na srednje

vrijednosti niza podataka
Infinitezimalni raun
1. odrediti limes niza koristei teoreme o limesima
2. izraunati limes funkcije u toki
3. derivirati funkciju
4. primijeniti derivaciju funkcije pri odreivanju jednadbe
tangente u toki grafa funkcije, ekstrema i toaka infleksije
5. prikazati graf racionalne funkcije
6. odrediti primitivnu funkciju koristei tablicu derivacija
7. izraunati povrinu ispod grafa kvadratne funkcije
primjenjujui Newton-Leibnizovu formulu
Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevi
Algebra i funkcije
Podatci
Infinitezimalni
raun
Napomene:

Brojevni sustavi
Nizovi
Funkcije
Statistika
Limes niza
Limes funkcije
Derivacija funkcije
Primitivna funkcija i integral
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici

istraivaka metoda.
Elementi: Usvojenost i razumijevanje sadraja (usmenim i pisanim
52
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

53
Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA

Cilj predmeta:
razviti temeljna znanja, vjetine i kompetencije polaznika u

podruju geografije
osposobiti ih za zanimanja u odreenom podruju
Nastavni predmet geografija ciljevima i obrazovnim ishodima

pridonosi ostvarenju opih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a
posebice opim ciljevima prirodoslovnog i drutveno-humanistikog
podruja kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnom
okvirnom kurikulumu. Primjenom naela aktualizacije i korelacije
geografija ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju prirodoslovnog,
drutvenog i humanistikog podruja, ime pridonosi korelaciji i
integraciji nastavnih sadraja, a time i koherentnosti pouavanja u
ovim podrujima odgoja i obrazovanja.
Opis predmeta:
Budui da geografija primarno prouava prirodno-geografske i

drutveno-geografske elemente, procese i sustave, u razliitim
prostornim okvirima, od lokalnog, preko regionalnog i nacionalnog do
globalnog,
geografsko
obrazovanje
omoguuje
uenicima
razumijevanje svijeta u kojem ive, razumijevanje prostornih odnosa i
organizaciju prostora, prakticiranje naela odrivog razvoja te razvija
vjetine vane za svakodnevan ivot. Geografska znanja i vjetine
primarno omoguuju razvoj prirodoslovne kompetencije i ope kulture
(kulturna svijest i izraavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih
temeljnih
kompetencija,
posebice
u
razvoju
kompetencije
komuniciranja na materinskom i stranom jeziku, matematike
kompetencije i primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije.
U sustavu znanosti geografija je polje u podruju interdisciplinarnih
znanosti i podijeljena je na etiri grane: fiziku, drutvenu, regionalnu
i primijenjenu geografiju.
54

Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA
Razred: prvi (1.)
Geografski pristup
1. izrei definiciju geografije
2. nabrojiti grane, discipline i objekt istraivanja pojedinih
disciplina geografije
3. opisati poloaj geografije u sustavu znanosti i sustavu odgoja i
obrazovanja
4. prepoznati vanost geografije u obrazovanju i svakodnevnom
ivotu osobe
5. opisati doprinos znanstvenih spoznaja geografije unaprjeenju
kvalitete ivota, razvoju drutva i gospodarstva
6. prepoznati ulogu geografije u prostornom i regionalnom
planiranju i upravljanju prostorom prema konceptu odrivog
razvoja
Zemlja u Sunevu sustavu i svemiru
1. izrei definicije osnovnih pojmova o svemiru
2. imenovati svemirska tijela
3. odrediti poloaj Zemlje u Sunevu sustavu
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
4. opisati postanak te prepoznati oblik i dimenzije Zemlje

5. razlikovati gibanja Zemlje i njihove posljedice
6. prepoznati utjecaj gibanja Zemlje na ljude i ljudske djelatnosti
Orijentacija i geografske karte
1. primijeniti osnovne kartografske pojmove u interpretaciji
geografskih karata
2. usporediti vrste i upotrebu geografskih karata
3. rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS za
kretanje u prostoru
4. objasniti primjenu suvremenih tehnikih sredstava za
orijentaciju
5. predoiti prostorne pojave i procese na temelju samostalno
prikupljenih podataka koristei se skicama, dijagramima,
tablicama, tematskim kartama
Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora
1. navesti razlike meu elementima prirodne osnove na lokalnoj,
regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini imenovati
primjere na geografskoj karti
2. prepoznati prirodno-geografske procese na lokalnoj,
regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini
3. izdvojiti prirodne pojave i interakcije pozivajui se na osnovne
principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno nazivlje
55
4. prepoznati utjecaj prirodno-geografskih faktora na organizaciju

prostora
5. opisati vanost racionalnog koritenja tla, pitke vode i drugih
prirodnih bogatstava
6. prepoznati koncept odrivog razvoja,vanost zatite okolia i
nunost pravedne raspodjele prirodnih i steenih dobara
Drutveno-geografski procesi i organizacija prostora

1. prepoznati demografske strukture i vrste naselja u zaviaju,
Hrvatskoj i u svijetu
2. primijeniti pravila odreivanja sastavnica prirodnog i
prostornog kretanja stanovnitva na zadanim primjerima
3. prepoznati prostorne sustave primarnih, sekundarnih i
tercijarnih djelatnosti u mjestu, zaviaju, Hrvatskoj, Europi i
svijetu
4. razvrstati drave u skupine prema kriterijima za mjerenje
razvijenosti i pokazateljima ivotnog standarda
5. opisati procese europskog integriranja i globalizacijske procese
te njihov utjecaj na hrvatsko drutvo
6. imenovati na geografskoj karti sjedita i primjere drava
lanica najvanijih meunarodnih organizacija i regionalnih
integracija
Razrada
Nastavne
cjeline
Geografski
pristup
Zemlja u
Sunevu sustavu
i Svemiru
Orijentacija i
geografske karte
Prirodnogeografski
procesi i
organizacija
prostora
Drutvenogeografski

Podjela i razvoj geografije u Hrvatskoj i svijetu
Svemir postanak i struktura
Sunev sustav
Gibanja Zemlje
Orijentacija u prostoru i odreivanja poloaja na Zemlji
Predoavanje prostornih pojava i procesa na geografskim kartama
Izrada tablica, dijagrama i tematskih karata
Geografski informacijski sustavi
Elementi i oblici reljefa na Zemlji
Geoloka prolost Zemlje
Zonalna graa Zemlje i sastav litosfere
Globalna tektonika ploa
Endogeni procesi i oblici reljefa
Egzogeni procesi i oblici reljefa
Vrijeme i klima te promjene klime
Klasifikacija klima
Povezanost klime, vegetacije i tla
Svjetsko more (podjela, svojstva i gibanja)
Vode na kopnu (voda u podzemlju, tekuice, jezera, movare)
Prirodna bogatstva i odnos ovjeka prema prirodnim bogatstvima
Razvoj naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu
Razmjetaj stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
56
procesi i
organizacija
prostora
Prirodno kretanje stanovnitva i populacijska politika u Hrvatskoj i

svijetu
Prostorno i ope kretanje stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Bioloki, drutveno-gospodarski i kulturno-antropoloki sastav
stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Naseljenost i naselja u Hrvatskoj i svijetu
Prostorni sustavi primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u
Hrvatskoj i svijetu
Ljudske djelatnosti, organizacija prostora i okoli
Vanost trgovine u hrvatskom i svjetskom gospodarstvu
Povezanost gospodarskih sustava, demografskih i ekonomskih
procesa
Oneienje zraka, voda i tla
Zatiena podruja
Opi pokazatelji gospodarskog razvoja
Nejednaki gospodarski i regionalni razvoj
Prostor i poloaj Republike Hrvatske
Poloaj Republike Hrvatske u regionalnim integracijama i
meunarodnim organizacijama
Europska unija
Globalizacija i identitet
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Metode: razgovora, demonstracije, rada na tekstu, izravna grafika,

neizravna grafika, pisanih radova, praktinih radova, usmenog
izlaganja, terenskog rada.
Oblici : frontalni, samostalni, rad u paru, rad u skupinama, timski
rad, terenski rad, projektna nastava.
Elementi: odnos prema radu, napredovanje u radu i postignuima,
samostalnom i skupnom radu. Ocjenjuje se opisno, a ne brojanom
ocjenom.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalni praktini rad
(projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster, modeli, istraivaki
izvjetaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).
57
Naziv nastavnog predmeta: KEMIJA

osposobti za samostalno uenje i unapreivanje poslova u svom
zanimanju te cjeloivotno uenje
dobro upoznati kemijske elemente, kemijske spojeve, sirovine i
produkte koji su vani u njihovom zanimanju
objasniti kemijske promjene, povezati ih s pojavama u prirodi te
ih prikazati jednadbama kemijske reakcije
izvoenjem pokusa razviti vjetinu eksperimentiranja, sposobnost
opaanja promjena, opisivanja i donoenja zakljuaka
uoiti uzajamne veze izmeu pokusa, pojava u prirodi i teorije
prepoznati tetne i opasne kemikalije te objasniti nain njihovog
obiljeavanja, pravila rukovanja, postupanja i zbrinjavanja
razviti svijest o neophodnosti ouvanja prirodnih uvjeta, a pritom
ne odriui se dobrobiti civilizacije i napretka
osvijestiti socijalnu osjetljivost u smislu iskazane empatije prema
svakom pojedincu i njegovim potrebama
Kemija je znanost o tvarima i njihovim kemijskim promjenama. Cilj je
nastave kemije stei znanja o temeljnim kemijskim teorijama,
prvenstveno atomskoj teoriji i njezinim popratnim konceptima i
modelima kako bi na osnovu njih mogli opisati i razumjeti svojstva i
promjene tvari. Jedna od temeljnih zadaa nastave kemije jest razviti
interes polaznika prema prirodnim znanostima predstavljajui ih
dijelom ope kulture. U strukovnim kolama zadatak nastave kemije
jest stjecanje znanja i sposobnosti potrebnih u buduem zanimanju
kao i svakodnevnom ivotu. Nastavom kemije polaznici trebaju stei
znanja i sposobnosti koje e omoguiti daljnje samoobrazovanje,
odnosno usavravanje u struci.
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
58

Naziv nastavnog predmeta: KEMIJA
Razred: prvi (1.)
estina graa tvari
1. objasniti strukturu atoma
2. navesti podatke koji se mogu iitati iz periodnog sustava
elemenata
3. usporediti fizikalna svojstva metala i nemetala
4. odrediti valenciju nekog atoma s obzirom na poloaj u
periodnom sustavu elemenata
5. navesti osnovna svojstva kemijskih veza
6. objasniti znaenje Lewisove simbolike
7. povezati vanost meumolekulskih sila s graom tvari
Osnove elektrokemije
1. povezati reakcije oksidacije i redukcije s promjenom
oksidacijskog broja
2. razlikovati oksidacijsko i redukcijsko sredstvo
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
3. predvidjeti mogue ishode oksido-redukcijskih procesa na

elektrodama pri elektrolizi vode i taljevine kemijskog spoja
4. protumaiti pomou shematskog prikaza Daniellovog lanka
sastavne dijelove lanka
5. usporediti kemijske reakcije u galvanskom lanku i
elektroliznom lanku
6. povezati kemijsku reaktivnost metala i predznak standardnog
elektrodnog potencijala
7. predvidjeti razliku potencijala galvanskog ili elektroliznog
lanka
Metali i nemetali
1. pokazati vanost tehniki vanih metala i njihovih legura
2. prikupiti najvanije injenice o svojstvima nemetala po
skupinama u periodnom sustavu elemenata
3. izabrati spojeve nemetala koji imaju utjecaj na biosferu
4. prikazati vanost vode u svakodnevnom ivotu i svim ljudskim
aktivnostima
5. prikazati vrste pesticida koji se upotrebljavaju u poljoprivredi
6. izloiti vanost primjene umjetnih gnojiva
7. otkriti vanost zbrinjavanja otpada
Razrada
Nastavne
cjeline

59
Struktura atoma
i periodni sustav
elemenata
Veze izmeu
atoma i molekula
Osnove
elektrokemije
Metali
Nemetali
Napomene:
Sastav tvari
Graa atoma
Periodni sustav elemenata
Ionska veza
Kovalentna veza
Polarnost molekula (meumolekulske sile i vodikova veza)
Oksidacija i redukcija
Galvanski lanci
Elektroliza
Metalna veza
Tehniki vani metali i njihove legure
Halogeni elementi
Halkogeni elemeni
Duikova skupina elemenata
Ugljikova skupina elemenata
Nastavni se proces izvodi skladnom izmjenom teorije i
praktinog rada s ciljem ostvarivanja ishoda uenja.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Metode:
Strategija pouavanja:
problemsko pouavanje
heuristiko pouavanje
programirano pouavanje
Strategija uenja otkrivanjem:
istraivanje
simulacija
projekt.
Oblici:
frontalni oblik nastave, grupni oblik, rad u paru, individualni rad.
Elementi: usvojenost nastavnih sadraja (usmenim i pisanim
nainom, individualnim uenjem, suradnikim uenjem, projektnom
nastavom, istraivakim uenjem, seminarskim radom, e-uenjem),
primjena znanja.
Oblici: samostalni rad (domae zadae, seminarski rad, istraivanje,
60
Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA

Cilj predmeta:
Opis predmeta:
dopuniti znanja, vjetine i kompetencije polaznika u podruju

fizike na razini srednjeg obrazovanja radi cjelovitog
osposobljavanja za odreeno zanimanje
Fizika je osnova primijenjenih znanosti i tehnologija pa su zakonitosti
fizike temelj i za plovidbu. Vaan i karakteristian u fizici je
eksperimentalni pristup koji omoguuje viekratno ponavljanje i
istraivanje neke pojave, a time njezino detaljno upoznavanje i
opisivanje. Stoga je pokus neizostavan dio fizikalnog odgoja i
obrazovanja. Fizika se slui opaanjem i mjerenjem te logikim
razmiljanjem i matematikim zakljuivanjem. Otuda proizlaze dva
tijesno povezana pristupa, eksperimentalni i teorijski. Fizikalna
pismenost ukljuuje kompetencije koje polazniku omoguuju
promatranje i istraivanje pojava, razmiljanje o njima i
razumijevanje njihova objanjenja te na temelju toga kreativno
odluivanje i poduzimanje akcija.
61

Razred: prvi (1.)
Gibanja
1. opisati temeljne veliine kojima opisujemo gibanja
2. razlikovati srednju i trenutnu brzinu
3. usporediti akceleracije gibanja tijela s poveavanjem brzine i
sa smanjivanjem brzine
4. klasificirati primjere pravocrtnih gibanja stalne akceleracije
5. interpretirati grafiki ovisnost dviju veliina koje opisuju
pravocrtno gibanje
6. uporabiti jednadbe za rjeavanje problema pravocrtnih
gibanja stalne akceleracije ukljuujui slobodan pad
7. objasniti kutnu brzinu, kutnu akceleraciju i centripetalnu
akceleraciju na krunom gibanju
Sile i polja
1. rijeiti problem uporabom Newtonovih zakona gibanja
2. primijeniti opis sile tee, trenja i elastine sile u razliitim
primjerima
3. slagati i razlagati sile koje djeluju na tijelo crtanjem vektora
sila
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
4. raspraviti opi zakon gravitacije i gibanje satelita oko zemlje

5. prosuditi ravnoteu krutog tijela
6. razmatrati pojave djelovanja sila u tekuinama i plinovima te
primijeniti opise tlakova u razliitim primjerima
7. objasniti meudjelovanje tokastih elektrinih naboja pomou
Coulombovog zakona
8. povezati magnetsko, elektrino i gravitacijsko polje kao
jedinstven koncept prostora kojega ini djelovanje razliitih sila
Rad i energija
1. objasniti rad u mehanici ovisno o poloaju vektora sile
2. razlikovati rad stalne sile u odnosu na rad promjenjive sile
3. uporabiti izraz za snagu pri djelovanju stalne sile
4. usporediti korisnosti razliitih primjera rada
5. opisati razliite vrste energije
6. raspraviti kinetiku energiju tijela u razliitim primjerima
7. konstruirati pojam gravitacijske potencijalne energije
8. primijeniti zakon ouvanja energije
Termodinamika
1. razlikovati unutarnju energiju, toplinu i temperaturu
62
2. povezati pojam temperature sa srednjom kinetikom

energijom estica
3. razmotriti probleme termikog rastezanja u razliitim
dimenzijama
4. istraiti plinske zakone
5. opisati naine prijenosa topline
6. objasniti pojam rada na razliitim primjerima u termodinamici
7. primijeniti Prvi zakon termodinamike na termodinamikim
procesima
8. raspraviti rad toplinskih strojeva pomou Drugog zakona
termodinamike
Razrada
Nastavne
cjeline
Gibanja
Sile i polja
Rad i energija
Termodinamika

Put i pomak
Brzina
Akceleracija
Jednoliko pravocrtno gibanje
Jednoliko ubrzano i usporeno pravocrtno gibanje
Slobodni pad
Jednoliko kruno gibanje
Sila i masa
Sila tea, trenje, elastina sila
Newtonovi zakoni gibanja
Centripetalna sila
Gravitacijska sila
Tlak
Uzgon
Coulombov zakon
Elektrino polje
Magnetsko polje
Mehaniki rad i energija. Kinetika i potencijalna energija. Snaga i
korisnost stroja. Zakon ouvanja energije u mehanikim sustavima
Toplinsko rastezanje i stezanje vrstih tvari i tekuina. Temperatura,
unutarnja energija, toplina i toplinski kapacitet tijela. Plinski zakoni.
Prijenos topline. Prvi zakon termodinamike. Rad u termodinamici.
Drugi zakon termodinamike. Toplinski strojevi
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: nastava se ostvaruje od popularno-fenomenoloke razine i

rjeavanja kvalitativnih problema pomou pokusa do rjeavanja
kvantitativnih problema i zadataka. Zajednika je zadaa svih
sudionika nastavnog procesa razumijevanje fizikalnog smisla pa je
konstrukciju pojmova, teorija i modela potrebno zapoeti od pokusa ili
pojave i kvalitativnog shvaanja te postupno uvoditi formalnomatematiki opis i to samo onaj koji su polaznici svladali u
matematici. Preferiraju se problemski i istraivaki usmjerene metode
uz izvoenje temeljnih pokusa te metoda rasprave meu svim
sudionicima u procesu uenja.
Oblici: pretpostavka je uenja interaktivni pristup u nastavi koji
63
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
podupire rad u paru, manjim skupinama ili timu to poboljava

samostalno uenje. Uenje se ostvaruje aktivnou svakog polaznika,
to podrazumijeva njegovo planiranje rada, postavljanje pretpostavki
za rjeavanje problema, promatranje i opisivanje pojava, izvoenje
pokusa i mjerenje, postavljanje pitanja, obradu podataka,
zakljuivanje i osmiljavanje objanjenja te raspravu i kritiko
prosuivanje rezultata.
Elementi: vrjednovanje se ishoda uenja provodi najmanje trima
elementima: temeljno znanje i
razumijevanje, primjena i
samostalnost.
Temeljno znanje i razumijevanje podrazumijeva usvojenost temeljnih
znanstvenih pojmova, koncepcija, naela i teorija fizike, poznavanje
veza i odnosa izmeu koncepata, objanjavanje fizikalnih pojava u
prirodi i nastalih ljudskim djelovanjem te razumijevanje primjene tih
spoznaja i njihov utjecaj na drutvo i prirodni okoli. To znai:
iskazati znaenje pojmova, fizikalnih veliina, mjernih jedinica i
fizikalnih simbola
poznavati mjerne instrumente i opremu te razumijeti njihovu
uporabu
povezati pojmove i fizikalne veliine u zakonitosti, naela i teorije
uporabom fizikalnog jezika i simbola
objasniti pojave opisom i uporabom fizikalnih zakonitosti, naela i
teorija
obrazloiti doprinos i utjecaj znanosti i tehnologije na drutvo,
gospodarstvo i okoli.
Primjena fizikalnih zakonitosti i teorija na svakodnevnim
problemima i primjerima podrazumijeva uporabu steenih znanja i
vjetina u poznatim situacijama na temelju uvjebanih modela. To
znai:
prikazati dostupne podatke o problemu (pojavi) na znanstveni
nain i razvrstati ih u glavne kategorije
raspraviti o problemu (pojavi) s razliitih gledita, smisleno
ralaniti problem (tabelarni prikaz, grafikon) i zakonitosti
meusobnih odnosa u sklopu pojave
rijeiti problem primjenom uvjebanih metoda i modela.
Samostalnost polaznika podrazumijeva polaznikov odnos prema radu
pri uenju fizike to ukljuuje njegovu motivaciju, aktivnost, navike,
osobni stav, samopouzdanje, pozitivne osjeaje, prihvaanje pravila i
vrijednosti zajednikog rada te kvalitetan odnos prema ostalim
polaznicima.
Oblici: praenje, vrjednovanje i ocjenjivanje polaznika treba
maksimalno integrirati u nastavni proces i provoditi usmenom
komunikacijom sa svakim polaznikom i vrjednovanjem ishoda uenja
u usmenom i pisanom obliku. Tijekom svakog se polugodita planiraju
po dva pisana jednosatna provjeravanja ishoda uenja.
64

Razred: drugi (2.)
Elektrodinamika
1. objasniti usmjereno gibanje elektrinog naboja u vodiu te
elektrinu struju i elektrini otpor
2. primijeniti Ohmov zakon na strujne krugove istosmjerne i
izmjenine struje
3. protumaiti ovisnost elektrinog otpora o temperaturi
4. izraunati rad i snagu elektrine struje na praktinim
primjerima
5. prikazati i objasniti Oerstedov pokus
6. opisati magnetsko polje te skicirati magnetske silnice za
magnetsko polje ravnog vodia, strujnu petlju i zavojnicu
7. objasniti Faradayev zakon indukcije uz izvoenje pokusa
8. objasniti primjenu elektromagnetske indukcije
Titranje, valovi i zvuk
1. objasniti fizikalne veliine koje odreuju harmonijsko titranje
2. interpretirati grafiki promjenu fizikalnih veliina koje opisuju
harmonijsko titranje s vremenom
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
3. primijeniti jednadbe koje opisuju harmonijsko titranje u

rjeavanju zadataka
4. razmotriti energetski harmonijsko titranje (prigueno i prisilno
titranje, rezonancija)
5. objasniti nastajanje i rasprostiranje mehanikih valova
6. razlikovati transverzalni od longitudinalnog vala
7. prikazati pojave odbijanja, loma, ogiba i interferencije valova
8. raspraviti spektar i primjenu zvunih valova
Elektromagnetski valovi i svjetlost
1. razmotriti svojstva elektromagnetskih valova i dijelove
elektromagnetskog spektra
2. objasniti primjenu elektromagnetskih valova u prijenosu
informacija na daljinu i u medicini
3. primijeniti zakon odbijanja svjetlosti na primjeru ravnog zrcala
4. opisati lom svjetlosti na granici sredstva i disperziju svjetlosti
na prizmi
5. konstruirati sliku koju daje tanka lea te navesti njezina
svojstva
6. primijeniti jednadbu lee
7. objasniti pojave valne optike (interferencija, ogib i polarizacija
svjetlosti)
65
Atomi i atomske jezgre

1. opisati strukturu i razvoj modela atoma te pojmove atomskog
broja, masenog broja i izotopa
2. povezati linijske spektre s energijskim nivoima atoma
3. objasniti fotoelektrini efekt
4. usporediti valnu i estinu prirodu svjetlosti i tvari
5. navesti , i raspad i opisati ionizirajua svojstva nastalih
produkata i njihov doseg
6. primijeniti zakone ouvanja naboja i masenog broja kod
nuklearnih reakcija
7. uporabiti u rjeavanju zadataka zakon radioaktivnog raspada
8. objasniti primjenu nuklearne energije dobivene fisijom i
fuzijom
Razrada
Nastavne
cjeline
Elektrodinamika
Titranje, valovi,
zvuk
Elektromagnetski
valovi i svjetlost
Atomi i atomske
jezgre
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:

Elektrina struja
Elektrini otpor
Ohmov zakon za strujni krug
Rad i snaga elektrine struje
Oerstedov pokus
Elektromagnetska indukcija
Naelo rada generatora
Zatita od elektrinog udara
Harmonijsko titranje, prigueno i prisilno titranje
Rezonancija
Energija titranja
Nastanak valova i karakteristine valne veliine
Odbijanje, lom, ogib i superpozicija valova
Valovi zvuka
Ultrazvuk
Elektromagnetski titraji. Nastajanje i rasprostiranje elektromagnetskih
valova. Spektar i brzina elektromagnetskih valova. Zakoni
geometrijske optike. Ravno zrcalo. Disperzija svjetlosti. Lee.
Interferencija i ogib svjetlosti. Polarizacija svjetlosti.
Zraenje uarenog tijela. Fotoelektrini efekt. Dualizam u prirodi.
Razvoj modela atoma. Struktura atomske jezgre. Radioaktivnost.
Nuklearna energija. Ionizirajue i neionizirajue zraenje.
/
Metode: nastava se ostvaruje od popularno-fenomenoloke razine i
rjeavanja kvalitativnih problema pomou pokusa do rjeavanja
kvantitativnih problema i zadataka. Zajednika je zadaa svih
sudionika nastavnog procesa razumijevanje fizikalnog smisla pa je
konstrukciju pojmova, teorija i modela potrebno zapoeti od pokusa ili
pojave i kvalitativnog shvaanja te postupno uvoditi formalnomatematiki opis i to samo onaj koji su polaznici svladali u
matematici. Preferiraju se problemski i istraivaki usmjerene metode
uz izvoenje temeljnih pokusa te metoda rasprave meu svim
66
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika
Literatura
Literatura za
polaznike:
sudionicima u procesu uenja.

Oblici: pretpostavka je uenja interaktivni pristup u nastavi koji
podupire rad u paru, manjim skupinama ili timu to poboljava
samostalno uenje. Uenje se ostvaruje aktivnou svakog
polaznika/ce to podrazumijeva njegovo planiranje rada, postavljanje
pretpostavki za rjeavanje problema, promatranje i opisivanje pojava,
izvoenje pokusa i mjerenje, postavljanje pitanja, obradu podataka,
zakljuivanje i osmiljavanje objanjenja te raspravu i kritiko
prosuivanje rezultata.
Elementi: vrjednovanje se ishoda uenja provodi najmanje trima
elementima: temeljno znanje i
razumijevanje, primjena i
samostalnost.
Temeljno znanje i razumijevanje podrazumijeva usvojenost temeljnih
znanstvenih pojmova, koncepcija, naela i teorija fizike, poznavanje
veza i odnosa izmeu koncepata, objanjavanje fizikalnih pojava u
prirodi i nastalih ljudskim djelovanjem te razumijevanje primjene tih
spoznaja i njihov utjecaj na drutvo i prirodni okoli. To znai:
iskazati znaenje pojmova, fizikalnih veliina, mjernih jedinica i
fizikalnih simbola
poznavati mjerne instrumente i opremu te razumijeti njihovu
uporabu
povezati pojmove i fizikalne veliine u zakonitosti, naela i teorije
uporabom fizikalnog jezika i simbola
objasniti pojave opisom i uporabom fizikalnih zakonitosti, naela i
teorija
obrazloiti doprinos i utjecaj znanosti i tehnologije na drutvo,
gospodarstvo i okoli.
Primjena fizikalnih zakonitosti i teorija na svakodnevnim
problemima i primjerima podrazumijeva uporabu steenih znanja i
vjetina u poznatim situacijama na temelju uvjebanih modela. To
znai:
prikazati dostupne podatke o problemu (pojavi) na znanstveni
nain i razvrstati ih u glavne kategorije
raspraviti o problemu (pojavi) s razliitih gledita, smisleno
ralaniti problem (tabelarni prikaz, grafikon) i zakonitosti
meusobnih odnosa u sklopu pojave
rijeiti problem primjenom uvjebanih metoda i modela.
Samostalnost polaznika podrazumijeva polaznikov odnos prema radu
pri uenju fizike to ukljuuje njegovu motivaciju, aktivnost, navike,
osobni stav, samopouzdanje, pozitivne osjeaje, prihvaanje pravila i
vrijednosti zajednikog rada te kvalitetan odnos prema ostalim
polaznicima.
Oblici: praenje, vrjednovanje i ocjenjivanje polaznika treba
maksimalno integrirati u nastavni proces i provoditi usmenom
komunikacijom sa svakim polaznikom i vrjednovanjem ishoda uenja
u usmenom i pisanom obliku. Tijekom svakog se polugodita planiraju
po dva pisana jednosatna provjeravanja ishoda uenja.
67
Naziv nastavnog predmeta: RAUNALSTVO

poznavanje i koritenje informacijsko-komunikacijskih
tehnologija
raunalne mree i Internet
obrada i prikaz podataka
rjeavanje problema pomou raunala.
stei znanja i vjetine te usvojiti procese i koncepte potrebne
za koritenje raunala
obraivati i prikazivati podatke i informacije koritenjem
primjenskih programa
usvojiti temeljna informatika znanja vana za razumijevanje
rada raunala
komunikacirati posredstvom razliitih medija
usvojiti postupke prikupljanja, organiziranja, analize i
prezentacije podataka i informacija
analizirati i kritiki ocijeniti prikupljene informacije
razviti logike misaone procese
razviti algoritamski nain razmiljanja
biti osposobljeni za samostalno i timsko rjeavanje
jednostavnijih problema iz vlastitog ivota i odabrane struke
primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije
stei osnovna znanja i vjetine kako bi mogli usvojiti koritenje
specifinih raunalnih programa iz podruja struke
potovati autorska prava i u skladu s tim preuzimati i koristiti
sadraje s raunalnih mrea
stei temelje za cjeloivotno uenje i nastavak obrazovanja.
Napredak dananjeg drutva temelji se na novim znanstvenim
otkriima te njihovoj primjeni u svakodnevnom ivotu. Razvoj
znanosti i njenu primjenu, danas ne moemo zamisliti bez kvalitetne
primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije te algoritamskog
pristupa rjeavanju problema.
U takvom drutvu temeljenom na informacijama i tehnologiji, gdje su
raunala sveprisutna u poslovnom i svakodnevnom ivotu nuno je da
svaki pojedinac djelotvorno koristi informacijsku i komunikacijsku
tehnologiju. Posebno je vano znati i moi prikupiti informacije i
podatke te ih kritiki vrjednovati, obraditi, sistematizirati, oblikovati i
prikazati. Danas je konkurentnost na tritu rada nezamisliva bez
kvalitetne obrade i prezentacije podataka i rezultata svojega rada.
Umijee koritenja raunala, temeljna znanja i rjeavanje problema
tri su vane sastavnice informatikog obrazovanja koje se nuno
odvija uz samostalno koritenje raunala. Rjeavanje problema
povezanih sa strukom temelji se na samostalnom i timskom radu koji
e se razvijati u nastavnom predmetu.
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
68

Razred: prvi (1.)
Poznavanje i koritenje informacijskih i komunikacijskih
tehnologija
1. razlikovati prikaz razliitih vrsta podataka u raunalu
2. primijeniti osnovne operacije u binarnom brojevnom sustavu
3. obrazloiti ulogu logikih sklopova kod raunala
4. razlikovati osobine i odabrati pogodne komponente raunalnog
sustava
5. koristiti operacijski sustav raunala i prilagoditi ga svojim
potrebama
6. rukovati datotekama i mapama u grafikom korisnikom
suelju
Raunalne mree i internet

U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
1. povezati ureaje u odreeni tip mree

2. razlikovati naine spajanja na Internet i pravila prijenosa
podataka
3. komunicirati elektronikom potom
4. koristiti usluge interneta
5. sigurno koristiti raunalo, mreu i internet
Obrada i prikaz podataka

1. koristiti postupke za ureivanje i oblikovanje teksta na razini
znaka, odlomka i stranice
2. koristiti i primijeniti program kojim e prilagoditi sliku, zvuk ili
video potrebama koritenja u struci
3. koristiti i primijeniti program za izradu prezentacija te
samostalno prikazati i izloiti prezentaciju
4. modelirati problem iz struke i iz svakodnevnog ivota te
uporabom steenih vjetina i mogunostima odreene
aplikacije izraditi rjeenje
Razrada
Nastavne
jeline
Poznavanje i
koritenje
informacijskih i
komunikacijskih
tehnologija

Prikaz podataka u raunalu
binarni brojevni sustav
veza binarnog i dekadskog brojevnog sustava
operacije s binarnim brojevima
pojam koliine podataka
prikaz znakova te cijelih i realnih brojeva u raunalu
Logiki sklopovi
69
Raunalne mree
i internet
Obrada i prikaz
podataka
osnovne logike operacije i pripadajui sklopovi

tablice istinitosti
logiki izrazi i minimizacija
opis i crtanje logikih sklopova
Graa raunala
osnovni dijelovi raunala
ulazni, izlazni, memorijski i komunikacijski ureaji i prikljuivanje
centralna procesorska jedinica
vanjske memorije
Operacijski sustav (OS)
pojam i svojstva OS-a
grafiko suelje
postavke korisnikog suelja
rad s datotekama i mapama
osnovno ureivanje crtea
Mree raunala
mree raunala (definicija i vrste)
dijelovi mree raunala
brzina prijenosa podataka
internet
naini spajanja na internet
protokoli vrste i podeavanje
davatelj usluga
korisniki raun
usluge interneta
Elektronika pota
e-pota, klijent, webmail
potanski sandui osnovna podeavanja
komunikacija pomou elektronike pote
Usluga WWW
web preglednik - koritenje, podeavanje
uinkovito pretraivanje i preuzimanje sadraja s interneta
procjenjivanje kvalitete sadraja na internetu
Raunalna sigurnost i etinost
sigurnost i zatita osobnih podataka
tetni programi i zatita
kultura ponaanja na Internetu
autorska prava i njihova zatita
Obrada teksta
osnovna obiljeja odabranog programa za obradu teksta
unos teksta i osnovna podeavanja stila pisanja
oblikovanje na razini znaka, odlomka i stranice
jezina provjera teksta i pretraivanje dokumenta
umetanje i oblikovanje tablice
umetanje i oblikovanje slika
pisanje matematikih izraza
izrada tablice sadraja
oblikovanje cijelog dokumenta
priprema dokumenta za ispis
izrada zadanog dokumenta
Obrada slike, zvuka i videa
slika
zvuk
70
Napomene:
video
Prezentacije
slajd, predloak, dizajn
koritenje slika, crtea, tablica, grafikona, zvuka u prezentaciji
efekti na slajdu i prezentaciji
izrada prezentacije na zadanu temu
Projektni zadatak
izrada projektnog zadatka
prezentiranje projektnog zadatka
Nastavni proces se izvodi u specijaliziranoj informatikoj uionici s
najvie 16 raunala i grupom od najvie 16 polaznika po principu, za
jednim raunalom jedan polaznik.
Razredno odjeljenje koje ima vie od 16 polaznika mora se dijeliti na
grupe kako bi se zadovoljio zadani kriterij.
Izrazito je nuno tijekom cijelog nastavnog procesa polazniku
omoguiti koritenje raunala.
Nastavni se proces 50% vremena izvodi obradom novih nastavnih
sadraja, a 50% vremena izradom zadataka i projektnih zadataka,
samostalno ili u timu, to slui povezivanju usvojenih sadraja s
praktinom primjenom, a u cilju ostvarivanja kriterija izvedbe
navedenih ishoda uenja.
Ostalo
Metode i oblici
rada:

istraivaka metoda.
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Elementi: usvojenost programskih sadraja, vjebe i praenje

programskih sadraja (odnos prema radu). Primjena znanja
(usmenim, pisanim nainom, provjera znanja i usvojenosti vjetina na
raunalu, projektni zadatak).
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, vjebe, projektni zadatak.
71

Razred: drugi (2.)
Obrada i prikaz podataka
1. koristiti i primijeniti program za oblikovanje web stranica te
oblikovanu stranicu postaviti na internet
2. radom u timu modelirati problem iz struke i iz svakodnevnog
ivota te uporabom steenih vjetina i mogunostima odreene
aplikacije izraditi rjeenje
Rjeavanje problema pomou raunala

U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. opisati postupak nastajanja programa

2. objasniti pojam algoritma
3. opisati dijagram toka, njegove simbole i pseudokod
4. analizirati program zapisan u konkretnom programskom jeziku,
dijagramu toka ili pseudokodu
5. osmisliti te kreirati program u konkretnom programskom
jeziku koji rjeava odreeni problem uporabom slijedne
strukture, strukture grananja i strukture ponavljanja
6. koristiti i primijeniti program za tablino raunanje za izradu
dokumenata koji sadre oblikovane podatke, formule, funkcije
i grafikone
7. osmisliti cjelokupno rjeenje jednostavnijeg problema iz
struke
Razrada
Nastavne
cjeline
Obrada i prikaz
podataka
Rjeavanje
problema pomou
raunala

Web stranice
osnovna obiljeja odabranog programa za izradu web stranice
osnovna podeavanja
povezivanje stranica
organizacija sadraja
postavljanje stranice na internet
Projektni zadatak
prezentacija projektnog zadatka
Program i algoritam
programski jezici
koraci u programiranju
algoritam pojam i uloga
dijagram toka i pseudokod
slijedna struktura
naredba grananja
naredbe ponavljanja
analiza algoritma
Osnovna obiljeja programskog jezika (odabranog)
upis i ispis podataka
naredba pridruivanja
tipovi podataka
72
Napomene:
standardne funkcije
naredba grananja
naredbe ponavljanja
osnovni algoritmi za rad s brojevima i znakovima
Tablino raunanje
osnovna obiljeja odabranog programa za tablino raunanje
unos i izmjena podataka
oblikovanje elija i tablica
adresiranje elija
formule i osnovne funkcije
izdvajanje podataka
grafikoni
priprema za ispis i ispis dokumenta
Projektni zadatak
analiza problema
prezentiranje projektnog zadatka
Nastavni proces se izvodi u specijaliziranoj informatikoj uionici s
najvie 16 raunala i grupom od najvie 16 polaznika po principu, za
jednim raunalom jedan polaznik.
Razredno odjeljenje koje ima vie od 16 polaznika mora se dijeliti na
grupe kako bi se zadovoljio zadani kriterij.
Izrazito je nuno tijekom cijelog nastavnog procesa polazniku
omoguiti koritenje raunala.
Nastavni se proces 50% vremena izvodi obradom novih nastavnih
sadraja, a 50% vremena izradom zadataka i projektnih zadataka,
samostalno ili u timu, to slui povezivanju usvojenih sadraja s
praktinom primjenom, a u cilju ostvarivanja kriterija izvedbe
navedenih ishoda uenja.
Ostalo
Metode i oblici
rada:

problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda
i istraivaka metoda.
Oblici:
frontalni
oblik
nastave,
diferencirana
nastava,
individualizirana nastava, problemska nastava, programirana
nastava, egzemplarna nastava, mentorska nastava, demonstracijska
nastava.
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Elementi: usvojenost programskih sadraja, vjebe i praenje

programskih sadraja (odnos prema radu). Primjena znanja
(usmenim, pisanim nainom, provjera znanja i usvojenosti vjetina
na raunalu, projektni zadatak).
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, vjebe, projektni zadatak.
73
Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST

razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmiljanja i irenje
temeljnih povijesnih znanja steenih u osnovnoj koli o povijesti
svoje nacije, regije, Europe i svijeta kroz est povijesnih razdoblja
vrjednovati dokaze
razvijati komparativne i uzrono-posljedine analize
interpretirati povijesne podatke
konstruirati vrste povijesne argumente i povijesne perspektive
U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda:
temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmiljanja.
Cilj predmeta:
Standard 1. temeljna povijesna znanja ine:

a) poznavanje najvanijih injenica, datuma i povijesnih osoba te
b) razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata
prvog reda
9. o povijesti svijeta i svoje nacije na pet podruja ljudske aktivnosti:
drutvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnolokom, politikom i
filozofsko-religijsko-estetskom.
Standard 2. sposobnost povijesnog razmiljanja koje se sastoji od pet
vjetina:
1. vjetina kronolokog razmiljanja
2. vjetina razumijevanja povijesne naracije
3. vjetina analize i interpretacije povijesnih dogaaja i procesa
4. vjetina povijesnog istraivanja i
5. vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje
stavova.
Opis predmeta:
Razvijanje navedenih pet vjetina obuhvaa u sebi i upoznavanje tzv.

tehnikih koncepata pomou kojih razumijemo kako se stvara i
konstruira povijest. Meu tehnike koncepte ubrajamo: kronologiju i
pripovijedanje, uzrono-posljedini niz, kontinuitet i promjenu,
usporedbu i povijesne izvore.
Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmiljanja i
tehniki koncepti razvijaju se u funkcionalnoj meuzavisnosti.
Takoer, svih pet vjetina su kumulativnog karaktera, tj. svaka
sljedea vjetina ovisi o dovoljno razvijenim vjetinama na prethodnoj
razini.
Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i
obrazovnu. Pouavanje i uenje povijesti je tako strukturirano da
otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim
podnebljima i razliitim vremenima. Ono takoer otkriva irok opseg
prilagodbe pojedinca i drutva u odnosu na probleme s kojima su se
morali suoiti i osvjetljava posljedice razliitih izbora koje su ljudi
donosili. Dakle, pouavamo o snanim i dugotrajnim povijesnim
procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije
dogaaj ve stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih
procesa mi danas ne moemo pristupiti raspravi o politikim,
socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u drutvu.
Bez poznavanja povijesti ne moemo dobiti informirane i samosvjesne
graane to je vano za njihovo djelotvorno sudjelovanje u
demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih
74
ideala nacije za sve graane.

Duhovni i moralni razvoj polaznika u koji spadaju tolerancija,
slobodno iskazivanje vlastitog miljenja, potivanje tuih stavova i
uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba - sastavni
su dio odgojne dimenzije pouavanja i uenja povijesti.
Vrjednovanjem nasljea raznolikih etnikih i kulturnih batina
olakava se dijalog meu pripadnicima razliitih kultura. Razvoj
temeljnih
povijesnih
znanja
i
povijesnog
razmiljanja
te
multikulturalna dimenzija pouavanja i uenja pomoi e mladim
ljudima da postanu dobri graani svoje domovine i da se ujedno
osjeaju i graanima Europe i svijeta.
75

Razred: prvi (1.)
Od lovca i sakupljaa do stanovnika grada
1. opisati ivot lovca i sakupljaa plodova starijeg kamenog doba
2. raspraviti promjene koje je izazvao prijelaz na ratarstvo i
stoarstvo
3. objasniti kulturne grupe u prapovijesno doba i njihove
karakteristike
4. identificirati podrijetlo, prostor i obiljeja najstarijih stanovnika
u metalno doba
5. usporediti svakodnevan ivot ljudi na odreenoj lokaciji u
razliitom vremenu
Uspon i pad staroga svijeta
1. objasniti obiljeja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj drava
do kraja 1. tisuljea prije Krista
2. izdvojiti inovacije i promjene u gradovima i dravama
3. raspraviti o velikim religijama i svjetonazorima koji su obiljeili
stari svijet
4. ispitati najznaajnija postignua helenske i helenistike kulture
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
5. objasniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod

rimskim vlau
6. analizirati pojavu kranstva i rimsko pravo kao osnove
budueg europskog nasljea
7. usporediti irenje grkog i rimskog utjecaja na prostor
dananje hrvatske
Srednjovjekovne civilizacije
1. opisati drutvene i kulturne promjene u razdoblju srednjega
vijeka u europi i svijetu
2. usporediti temeljne procese rasta i zastoja u hrvatskom ranom
srednjovjekovlju s procesima u irem okruenju
3. izdvojiti promjene u organizaciji drave, drutva i irenju
kranstva od 11. do 14. stoljea
4. razlikovati kulturna postignua hrvata i kulturna postignua
ostalih europskih naroda u srednjem vijeku
5. objasniti svakodnevan ivot ljudi u gradu i na selu u razdoblju
srednjega vijeka u hrvatskoj
Temelji modernog svijeta
1. ispitati izvore, znaajke i posljedice demografske krize i
promjene u 14. i 15. stoljeu u svijetu, Europi i Hrvatskoj
2. obrazloiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture te
76
geografska otkria u 15. i 16. stoljeu doveli do promjena

3. ocijeniti karakter gospodarske, politike i kulturne dominacije
europskih sila nad narodima u kolonijama
4. raspraviti kako je hrvatsko drutvo doivjelo vjersku, politiku,
drutvenu i kulturnu transformaciju u 16. i 17. stoljeu
5. usporediti znaajke i razvoj monarhija u europi te znanstvenu
revoluciju i prosvjetiteljstvo
6. opisati zbivanja na prostoru hrvatske u kontekstu ekspanzije
Venecije, Habsburgovaca i Turaka
7. ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih
promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. stoljea
Razrada
Nastavne
cjeline
Najranije
ovjeanstvo i
prve kulture na
prostoru
dananje
Hrvatske
Metalno doba
Iliri
Prostor Hrvatske
u antiko doba
Pojava pisma i
nastanak prvih
drava i
civilizacija
Prijelomna
vremena inovacije i velika
seoba
Pojava i razvoj
egejske
civilizacije
Doba velikih
carstava
Raznorodnosti i
spajanja
Utjecaji,
komunikacije,

ivot paleolitskog lovca i sakupljaa krapinski praovjek
Neolitska revolucija nagli napredak ovjeanstva
Vuedolska kultura sjedilaki ivot i metalurgija

Metalno doba i nastanak prvih poznatih naroda
Prostor dananje Hrvatske u prapovijesno doba kulturne grupe na
Jadranu i nalazita
ivot i obiaji Ilira
Ilirska talasokracija
Grke kolonije na istonoj obali Jadrana
Rimljani na tlu dananje Hrvatske
irenje kranstva u rimsko doba
ivot ljudi i rimska kultura na prostoru nae zemlje
Stari istok drave, narodi i dostignua
Pismo, graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija
Nove tehnologije, trgovina i migracije na Sredozemlju i u
jugozapadnoj Aziji
Pomorski narodi na Sredozemlju
Vladavina aristokracije i demokracija u grkim polisima
Grka i Stari istok izmeu Aleksandra i Rimljana
Najpoznatije religije staroga svijeta
Helenska i helenistika kultura
Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom
Religija, rimska kultura i pravo kao kulturno nasljee
Indija i Kina
Preobrazba Europe u srednjem vijeku
Dolazak Hrvata na Jadran i narodnosno stvaranje
Stoljea sazrijevanja - organizacija drave i drutva
Jadranski i kontinentalni prostor - razliita drutvena i gospodarska
77
sredita
Vrhunac
srednjovjekovlja
Raanje
moderne Europe
Velika
geografska
otkria i
europska
ekspanzija
Raspad
srednjovjekovnih
carstava i pojava
nacionalnih
monarhija
Hrvatska u
"produenom
srednjovjekovlju
"
Napomene:
podruja
Crkva i procvat kulture
"Rubna podruja" hrvatskog srednjovjekovlja
Svakodnevan ivot prostor grada na istonoj obali Jadrana
Prijelomno etrnaesto stoljee
Prodor Turaka i propast srednjovjekovne drave
Crna smrt i njezine posljedice
Gradovi i komune razvoj pomorstva i trgovine
Temelji humanizma i renesanse
Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva
Kolonijalizam i europeizacija svijeta
Izazovi s Istoka - Uspon Osmanskog Carstva i kraj Bizanta

Dubrovnik najznaajnije sredite trgovine i pomorstva na Jadranu
Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroenosti

Stvaranje Habsburkog Carstva i kriza Osmanlijskog Carstva teritorijalne promjene krajem 17. stoljea
Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama
U prvoj godini uenja polaznik e u etiri jedinice ishoda uenja Od
lovca i sakupljaa do stanovnika grada (od pojave ovjeka do 1200. g.
pr. Kr.), Uspon i pad staroga svijeta (od 1200. g. pr. Kr. do 300.g.)
Srednjovjekovne civilizacije (od 300. g. do 1350. g.) i Temelji
modernog svijeta (oko 1350. do 1750. godine) razumjeti bioloke i
kulturne procese u svijetu, Europi i na prostoru dananje Hrvatske,
koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica, prvih oblika
kulture i organizacije drutvenog ivota.
Polaznik e razumjeti
migracije, pojavu i izgradnju razliitih drava, religija, kultura,
znanosti i trgovine u svijetu, Europi i na prostoru dananje Hrvatske
od kraja 2. tisuljea prije Krista do 300. godine te pojavu i razvoj
srednjovjekovnih civilizacija, novih drava i kultura na trima
kontinentima te kako su te nove drave i razliite kulturne tradicije i
povijesna iskustva utjecala
na drutvene promjene i odnose u
srednjem vijeku. Takoer e razumjeti napredak znanosti, tehnologije,
gospodarstva kao i drutvena i politika zbivanja te sazrijevanje
razliitih institucija, ideja i stilova, u Europi, svijetu i Hrvatskoj u
vrijeme irenja prekomorske trgovine.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (voeni/tematski usmjereni razgovor,

debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih
situacija, ueniko izlaganje, dijalog, nastavniko izlaganje);
demonstracijske metode (igranja uloga); dokumentacijske metode
(rad s udbenikom, rad s pomonom literaturom, rad s posebno
pripremljenim materijalima i rad s video-materijalima i flilmovima);
operativne metode (grafiki i pisani radovi, izrada plakata, mapa i
vizualnih prikaza, intervju).
Oblici rada: frontalni, individualni, rad u paru, grupni rad, terenski
rad, projektna nastava.
78
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Elementi: injenino znanje, konceptualno znanje, proceduralno

znanje i metakognitivno znanje.
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i grupni rad
(eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje
uloga).
79

Razred: drugi (2.)
Doba graanskih revolucija
1. identificirati promjene u Europi, svijetu i Hrvatskoj u razdoblju
globalne trgovine i europske premoi
2. razmotriti proces teritorijalne integracije i formiranja moderne
hrvatske nacije u europskom kontekstu
3. objasniti jaanje graanstva i pojavu radnitva u kontekstu
razvoja kapitalistikog gospodarstva
4. raspraviti intelektualna kretanja i kulturne promjene u
Hrvatskoj na prijelazu stoljea
5. ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija
do poetka 20. stoljea
6. opisati zbivanja u Hrvatskoj i njezinom irem okruenju uoi
prvog svjetskog rata
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Dvadeseto stoljee
1. ralaniti ekonomska, politika i ideoloka suparnitva izmeu
velikih sila kao uzroke svjetskih ratova
2. objasniti tijek i posljedice Prvog svjetskog rata u svijetu,
Europi i Hrvatskoj
3. opisati pokuaje uspostave demokracije i uvoenje totalitarnih
sustava nakon Prvog svjetskog rata u svijetu i Europi
4. obrazloiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemakoj
5. ispitati viestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugog
svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj
6. izloiti poloaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj
jugoslavenskoj dravi
7. protumaiti raspad komunizma u Europi, socijalistike
Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske drave
8. identificirati oekivanja i proturjenosti u svijetu u drugoj
polovici 20. Stoljea
9. raspraviti znanstveni, tehnoloki i kulturni napredak
ovjeanstva u 20. stoljeu
Razrada
Nastavne
cjeline
Doba graanskih
revolucija
Modernizacija

Uspon graanskog drutva i graanske revolucije u Europi
Narodni preporodi u Hrvatskoj
Hrvatska izmeu Austrije i Ugarske teritorijalna integracija i
stvaranje moderne nacije
Poeci industrijskog razvoja i iseljavanje iz Austro-Ugarske Monarhije
80
Hrvatske
Opa kriza
modernog svijeta
- problemi
industrijalizacije,
demokracije i
nacionalnosti
Prvi svjetski rat
Tri oblika
politike scene u
svijetu od 1919.
do 1939. godine
Drugi svjetski rat
Novi
meunarodni
odnosi i
dekolonijalizacija
u drugoj polovici
20. stoljea
Hrvatska u
socijalistikoj
Jugoslaviji i
stvaranje
samostalne
hrvatske drave
Napomene:
u prekomorske zemlje
Znanost, kultura i umjetnost u Hrvatskoj
Politiki odnosi, savezi i sukobi europskih drava
Europska kultura izmeu historicizma i novih izraajnih oblika
Pitanje krivnje za rat i politiki uinak rata u pojedinim dravama

Uzroci i posljedice ruske revolucije 1917. godine
Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja
Ljudske rtve i globalne posljedice Prvog svjetskog rata
Komunistiki sovjetski sustav, faizam i graanske parlamentarne
demokracije
Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj dravi
Uzroci i karakter Drugog svjetskog rata
Pokreti otpora i ljudske rtve u Drugom svjetskom ratu
Hrvatska u procjepu izmeu nacifaistike i komunistike ideologije oslobodilaki i graanski rat
Ljudske rtve i globalne posljedice Drugog svjetskog rata
Hladni rat i internacionalne krize
Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici 20. stoljea
Raspad komunistikog sustava u Europi i stvaranje Europske unije
Hrvatska u socijalistikoj Jugoslaviji

Kriza konfederacije i samoupravljanja
Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske drave
U drugoj godini uenja polaznik e u dvije jedinice ishoda uenja Doba

graanskih revolucija (od 1750. do 1914. g.) i Dvadeseto stoljee
razumjeti tri meusobno povezana povijesna procesa u Europi, svijetu
i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju, graanske revolucije
i uspostavu europske dominacije u svijetu te znanstveni, tehnoloki i
kulturni napredak ovjeanstva kao i ratne sukobe u 20. stoljeu u
svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
Metode: verbalne metode (voeni/tematski usmjeren razgovor,

debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih
situacija, ueniko izlaganje, dijalog, nastavniko izlaganje);
demonstracijske metode (igranja uloga); dokumentacijske metode
(rad s udbenikom, rad s pomonom literaturom, rad s posebno
pripremljenim materijalima i rad s video-materijalima i flilmovima);
operativne metode (grafiki i pisani radovi, izrada plakata, mapa i
vizualnih prikaza, intervju).
Oblici: frontalni, individualni, rad u paru, grupni rad, terenski rad,
projektna nastava.
Elementi: injenino znanje, konceptualno znanje, proceduralno
znanje i metakognitivno znanje.
81
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i grupni rad

(eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje
uloga).
82
Naziv nastavnog predmeta: KATOLIKI VJERONAUK

omoguiti i posredovati polaznicima stjecanje znanja, vjetina i
sposobnosti iz podruja vjerskog odgoja i obrazovanja
osobito se usredotoiti na znaenje kranske vjere za cjeloviti
rast i razvoj polaznika
Katoliki vjeronauk u srednjoj koli po svojoj naravi i zadai tei
cjelovitu odgoju, obrazovanju i promicanju ljudske osobe kao
pojedinca i lana drutvene zajednice. U okviru srednjokolskog
obrazovanja osobito pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva
iz drutveno-humanistikog podruja te potie njihovo religiozno i
socijalno sazrijevanje. Polaznicima omoguuje i pomae da objektivno
i sustavno, u povezanosti s vlastitim pitanjima i suvremenim ivotnim
iskustvom, na osobnoj i zajednikoj razini, upoznaju i doive katoliku
vjeru, da steknu znanje i razumijevanje njezinih temelja, njezina
odnosa prema drugim religijama i svjetonazorima, njezina povijesnog
hoda i utjecaja na ljudsko drutvo.
Pomae im da prepoznaju njezin doprinos opeprihvaenim ljudskim
vrjednotama, da uoavaju i znaju obrazloiti njezine specifinosti te
da dijalogom s vjerskim sadrajima, vrjednotama i stavovima i sami
postanu humanije osobe. Vjeronauk im, u meupredmetnoj korelaciji
sa sadrajima i ciljevima drugih nastavnih predmeta, eli pruiti
cjelovitu sliku o njima samima i svijetu u kojemu ive, otvarajui
osobito pitanja smisla ivota koja tek na obzorju transcendencije i
govora o Bogu nalaze svoj cjelovit odgovor. U tu svrhu kolski se
vjeronauk, potujui odgojno-obrazovnu vlastitost i ciljeve pluralne i
demokratske kole, sustavno uobliuje u kolski kurikulum kao i drugi
nastavni predmeti, uvajui, dakako, svoju vjersku, odgojnu i
obrazovnu posebnost.
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
83

Razred: prvi (1.)
Religioznost i put religija
1. navesti temeljna religiozna pitanja o svijetu i ivotu
2. opisati temeljna obiljeja religioznosti
3. razlikovati prirodne i objavljene religije
4. analizirati odrednice velikih svjetskih religija i svjetonazora
5. usporediti monoteistike religije: idovstvo, kranstvo i islam
6. voditi dijalog o religioznim pitanjima uvaavajui razliitost
Kranska objava i vjera
1. ustanoviti izvore i povijesne etape kranske objave
U prvom razredu
e stei sljedee
ishode uenja:
2. navesti bitne sadraje kranske objave i naine njezina

prenoenja
3. ralaniti proces nastanka Biblije i njezinu strukturu
4. otkriti temeljne poruke Svetog pisma i njegovo znaenje za
kranski ivot
5. opisati Isusov povijesni lik i njegovo povijesnospasenjsko
znaenje kao Sina Bojega
6. protumaiti poruku i djelo Isusa Krista te njegovu prisutnost u
ivotu Crkve danas
7. usporediti osobu Isusa Krista s utemeljiteljima drugih religija
Kranska vjera u suvremenom svijetu
1. razlikovati vjerniki i prirodoznanstveni pogled na stvarnost
svijeta i ovjeka
2. objasniti komplementarnost vjernikog i znanstvenog pristupa
stvarnosti
Razrada
Nastavne
cjeline
U potrazi za
smislom ivota
ovjek
religiozno bie
Kranska objava

U vrtlogu svijeta i ivota
Upoznaj samoga sebe vlastitosti ljudske osobe
Smisao i besmisao ivota
Kranska vjera kao odgovor smisla
ivjeti kao protagonist ivotna uporita
Vjera - iskonska ljudska potreba
ovjek je po naravi religiozan
Razvoj religije
Politeistike religije i religije koje ne poznaju pojam osobnog Boga ili
boanstva
Monoteistike religije
Posebnost kranstva u odnosu na druge religije
Kranska objava i njezino prenoenje
84
i Sveto pismo
Isus Krist
vrhunac objave
Tajna stvaranja
govor znanosti i
govor vjere
Napomene:
Biblija kao pisana Boja rije i pristup Bibliji

Biblijski govor o Bogu
Biblija u ivotu krana
Isus - povijesna osoba
Isusov lik
Navjetaj kraljevstva Bojega
Isusovo otkupiteljsko djelo
Isus Krist - pravi Bog i pravi ovjek
Zajednitvo s Kristom
Prirodoznanstvena tumaenja nastanka svijeta
Biblijsko-vjerniki pristup stvaranju
Odnos vjere i prirodnih znanosti
Sukladno Ugovoru o katolikom vjeronauku u javnim kolama i
vjerskom odgoju u predkolskim ustanovama iz 1999. godine,
nastava katolikog vjeronauka u naelu je planirana za dva kolska
sata tjedno (70 sati godinje), ali se trenutano u veini kola u
Republici Hrvatskoj realizira unutar jednog kolskog sata tjedno (35
sati godinje). U skladu s time, nastavnik je slobodan unutar
postojee satnice prilagoditi nastavni plan i ponuene teme u skladu s
odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodei rauna o
obrazovnim ishodima.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Metode: metoda razgovora (voeni/tematski usmjeren razgovor,

debata, parlaonica, interpretacija knjievnih i biblijskih tekstova,
analize problemskih situacija, uenike rasprave..) demonstracije,
igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava,
intervjua, eseja), rada na tekstu, portfolio metoda, praktinih radova
(izrada maketa, plakata), usmenog izlaganja, terenskog rada, rad s
filmom, rad s glazbom, rad s fotografijama, meditativno-molitveni
elementi.
Oblici: frontalni, individualni, skupni, rad u paru, timski rad,
terenski rad, projektna nastava.
Elementi: znanje, zalaganje, kultura meuosobne komunikacije,
stvaralako izraavanje.
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni
praktini rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje,
plakat, poster, modeli).
Prema katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
85

Razred:drugi (2.)
Crkva u sadanjosti i prolosti
1. otkriti povijesne poetke i strukturiranje Crkve
2. objasniti vanost Crkve za kransku vjeru i ivot
3. razmotriti znaenje Blaene Djevice Marije kao uzor vjere
4. iskazati odnos sakramenata kranske inicijacije i pripadnosti
Crkvi
U drugom
5. navesti temeljne odrednice susreta Crkve s antikim svijetom
razredu polaznik
6. analizirati ivot i djelovanje Crkve u srednjem vijeku
e stei sljedee
7. opisati krize i obnove Crkve u novom vijeku
ishode uenja:
8. ustanoviti zadae Crkve u suvremenom svijetu

9. primijeniti naela ekumenizma
Kranska antropologija
1. povezati obiljeja zrele osobnosti i izbor ivotnih vrijednosti
2. objasniti kransko poimanje slobode
3. usporediti opeljudske i kranske vrjednote
Razrada
Nastavne
cjeline
Sloboda izbor i
odgovornost
ivot s Crkvom i
u Crkvi
Zajednica koja
oslobaa i slui
povijest Crkve
S crkvom na
putu vjere i
slobode
molitva, slavlje,
svjedoenje
Napomene:

Mladi ovjek u hodu prema slobodi i zrelosti
Ususret drugome
U potrazi za vrjednotama
Ustanovljenje Crkve i pripadnost Crkvi
Sakramenti kranske inicijacije darovi milosnoga ivota i
zajednitva
Slube i karizme u Crkvi slobodno i radosno ivljenje Evanelja
Jedna Crkva u mnotvu Crkava prema punom zajednitvu
Marija uzor vjere i majka Crkve
Susret s antikim svijetom evaneoska sloboda i muenitvo
Kranstvo na hrvatskom jezinom prostoru u srednjem vijeku
Crkva u srednjem vijeku od duhovnog i kulturnog procvata do
ratova i raskola
Crkva kranskog sluenja siromanima - dominikanci i franjevci (13.14. st.)
Crkva u doba humanizma promicanje vjere, tradicije i kulture
Vrijeme dubokih podjela reformacijska kriza i obnova Crkve
Crkva i moderno doba duhovni, prosvjetni i kulturni preporod
Crkva u suvremenom svijetu sluiteljica ovjeka i ovjeanstva
Molitva Crkve, osobna i zajednika molitva
Slaviti ivot u crkvenom zajednitvu i slavljima
Dobrovoljstvo kao oblik opeljudskog i kranskog sluenja

86

Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Literatura za
polaznike:

elementi.
Oblici: frontalni, individualni, skupni, rad u paru, timski rad, terenski
rad, projektno uenje.
Struna literatura i struni asopisi.
87

Razred: trei (3.)
Kranska antropologija
1. ustanoviti posljedice razliitih poimanja ovjeka za konkretni
ivot
2. otkriti temelje ljudskog dostojanstva u ovjekovoj stvorenosti
na sliku Boju
3. prepoznati u Isusu Kristu ideal ostvarenog ovjetva
U treem razredu
Kransko razumijevanje morala
polaznik e stei
1. objasniti znaenje savjesti kao kriterija razluivanja dobra i zla
sljedee ishode
2. razmotriti odnos vjere i morala u Svetom pismu
uenja:
3. ustanoviti odnos evaneoskog zakona ljubavi i kranskog

djelovanja
4. povezati vjeru i ljubav prema Bogu s njihovim konkretnim
izrazima
5. navesti odrednice kranskog poimanja obitelji
6. protumaiti kranski stav prema ivotu i njegovoj zatiti
7. uspostaviti odnos izneu spoznaje Boga kao istine i ivota u
istini
Razrada
Nastavne
cjeline
Kransko
poimanje ovjeka
ovjek
moralno bie
Ljubav prema
Bogu i blinjemu
temelji
kranske
moralnosti
"Muko i ensko
stvori ih"
Dostojanstvo
ljudskoga ivota
ivjeti u istini
Napomene:

ovjek kao stvorenje i slika Boja
Isusov put kao paradigma kraninova puta
ovjek - polazite etikog razmiljanja
Kriteriji dobra i zla
Odnos vjere i morala
Savjest - norma etikog djelovanja
Savjest pred zakonom i suvremenim etikim pitanjima
Bog temelj kranske moralnosti
Objavljeni moralni zakon temeljni zakon
Znakovi ljubavi prema Bogu
Zlo i grijeh prijestup istinske ljubavi prema Bogu i blinjemu
Evaneoski zakon ljubavi
ovjek - ena i mukarac
Obitelj u Bojem naumu
enidba - sakrament brane ljubavi i zajednitva
Roditelji i obitelj - odgovorno roditeljstvo
Svetost i dostojanstvo ljudskoga ivota
ivotom obdareni i u ivot pozvani
uvanje cjelovitosti i dostojanstva ljudske osobe izazovi znanosti
Dostojanstvo osobe pred stvarnou patnje, bolesti i smrti
Hoditi u istini
Istina e vas osloboditi
88

Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Literatura za
polaznike:

elementi.
Oblici: frontalni, individualni, skupni, rad u paru, timski rad, terenski
rad, projektno uenje.
89

Razred: etvrti (4.)
Kranska vjera u suvremenom svijetu
1. prepoznati promjene odnosa prema religiji i kranstvu u
suvremenom svijetu
2. razluiti obiljeja zrele i prosvijeene od fanatine i
manipulativne religioznosti
3. ustanoviti specifine razlike izmeu kranstva i drugih religija
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
4. primijeniti Kristov put osmiljavanja i prevladavanja patnje na

dogaaje u osobnom ivotu i svijetu
5. otkriti mogunosti suradnje i specifinog doprinosa kranske
vjere rjeavanju globalnih problema: ekologije, mira u svijetu,
etikih i bioetikih pitanja
ishode uenja:
Kranska objava i vjera
1. analizirati odrednice kranske vjere u Kristovo uskrsnue,
ivot vjeni i eshatoloko dovrenje
Kransko razumijevanje morala
1. izloiti temeljne odrednice kranskog pogleda na ljudski rad
2. opisati doprinos kranske vjere zalaganju za mir u svijetu
Razrada
Nastavne
cjeline
Suvremeni
ovjek pred
pitanjem Boga
Biblijska slika i
iskustvo Boga
Ljudski rad i
stvaralatvo
Izazovi
znanstvenotehnikog
napretka
Kranska nada
u budunost

Potekoe suvremenoga ovjeka s Bogom - izazov nevjere
Suvremena religioznost i njezina pitanja
Traganje za iskustvom svetoga i "nova religioznost"
Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu
Dokazi o Bojoj opstojnosti
Bog u svjedoanstvu vjere Staroga zavjeta
Bog u svjedoanstvu vjere Novoga zavjeta
Kransko iskustvo Boje prisutnosti u skrivenosti
Sakramentalno iskustvo milosrdnoga Boga
Bog u iskustvu kranskih svetaca i svjedoka vjere
ovjek sustvaratelj
Kranski pogled na rad
Ope dobro, pravda i solidarnost
Etika poslovanja
Kransko zauzimanje za mir
Budunost i mo znanja
Informatizacija i globalizacija
Znanost u slubi poboljanja ivota
Briga za okoli
Zajednitvom do napretka
Svjetovna oekivanja budunosti
Eshatoloki i apokaliptiki tekstovi u Bibliji
ovjek pred pitanjem svretka
Kranska nada u dovrenje: novo stvorenje, uskrsnue i ivot vjeni
90
Napomene:

Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Literatura za
polaznike:

elementima.
terenski rad, projektno uenje.
praktini rad (eseji, referati, projekt, prezentacija,
istraivanje, plakat, poster, modeli).
91
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA

stjecati teorijsko znanje iz vrijednosnog normativnog podruja
koje se odnosi na meuljudske odnose i komunikaciju
razvijati svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i uzajamnosti
prema zajednici
Etika u srednjoj koli je predmetno podruje koje se bavi filozofijom
morala kao dijela filozofije koje razmatra odnos dobra i zla te naela
ispravnog djelovanja. U okviru filozofije etika je sistematizirana kao
praktina disciplina koja se bavi ljudskim djelovanjem unutar neke
socijalne skupine prema kriterijima moralne ispravnosti. U tom smislu
etika je temeljna disciplina iz koje je mogue izvesti razliite
primijenjene etike kao to su individualna etika, socijalna etika te
razliite etike specifinih podruja poput bioetike, profesionalnih etika
i sl. Etika kao disciplina crpi svoja uporita i iz drugih filozofskih
disciplina poput filozofske antropologije, politike, pravne i socijalne
filozofije. Unutar interdisciplinarnog pristupa etika takoer ukljuuje
spoznaje znanstvenih disciplina poput psihologije, sociologije,
socijalne i razvojne psihologije te opih teorija kulture. Unutar
interdisciplinarne suradnje nuno je ukljuiti filozofiju bez koje nije
mogue utemeljeno i bez proizvoljnosti raspravljati o kljunim
ivotnim i odgojnim temama.
Osnovni smisao poduke u ovom podruju jest razviti kompetencije
moralne prosudbe, te usvajanje obrazaca moralnog ponaanja; pri
tome je bitno polaznike uvesti u situacije koje ukljuuju moralne
konflikte za koje nemaju gotove odgovore i do kojih trebaju doi
razlonim sueljavanjem razliitih stajalita. Smisao moralnog razvoja
jest intuitivno i impulzivno rjeavanje problema zamijeniti
racionalnom i loginom argumentacijom.
Moralne prosudbe zahtijevaju sposobnost percipiranja realiteta,
procjenu vlastitog iskustva, sposobnost razumijevanja stajalita
drugih i sposobnost apstraktnog miljenja. To znai da nije dovoljno
znati pravila nego i kako ih primijeniti u odreenim situacijama.
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
92

Razred: prvi (1.)
Moralno iskustvo predrefleksivna svijest
1. razlikovati osnovne etike pojmove
2. ispitati razliite perspektive samospoznaje
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
3. analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike

4. preispitati moralne temelje i poruke mitsko- religijskih izvora i
uenja
5. identificirati granine situacije
6. procijeniti razliita moralna naela djelovanja
7. suprotstaviti razloge moralnih sukoba analizom konfliktnih
situacija
Razrada
Nastavne
cjeline
U potrazi za
identitetom
Prepreke u
potrazi
Orijentacija i
zamke na putu
Ciljevi: lani,
prividni, istinski
Odgovornost za
sebe i druge
moralna
dimenzija ivota
Napomene:

Razliite perspektive samospoznaje
Uloge, uzori, idoli
Osjeanje, htijenje, miljenje
Granine situacije
Borba sa zlom ili s moi
udnja za znanjem ili izazov elje za moi
ivotni izbor
Zlouporaba moi
Ispravnost/neispravnost individualnog puta
Potraga za nedostinim
Logika srca i logika uma
Transcendiranje realiteta kao put do vrjednota
Savjest
Moralni razvitak kroz konfliktne situacije
Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima
Etika kao svijest o moralu
Nastavni se proces 75 % vremena izvodi praktino radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 25 % slui za povezivanje
usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:

diskusija, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija,
uenike rasprave), izrada PPT prezentacija, metoda pisanja (eseja),
rada na tekstu, praktinih radova (plakata), usmenog izlaganja, rad s
filmom, izrada projektnih zadataka, izrada domaih uradaka.
projektna nastava.
Elementi: usvojenost sadraja (US), konkretna primjena sadraja na
razliitim oblicima zadaa (KP), suradnja u nastavi (SN).
plakat, poster).
93
Literatura
Literatura za
polaznike:

94

Razred: drugi (2.)
Etika socijalnog ivota
1. analizirati znaaj individualne slobode u ljudskome drutvu
2. identificirati temeljne vrijednosti ljudskog zajednitva
3. izdvojiti razloge konflikata u drutvu i mogunosti kompromisa
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
4. otkriti temeljne vrijednosti antike politike filozofije

5. ispitati pretpostavke novovjekovnih politikih i socijalnih
filozofija
6. preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih
prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u
modernoj demokraciji
7. procijeniti fenomene suvremenog drutva, razvoja znanosti i
tehnologije, konzumerizma i zlouporabe medija
Razrada
Nastavne
cjeline
Individualna
sloboda i
odgovornost
prema zajednici
Najvie
vrijednosti
socijalnog i
politikog ivota
(antiko i
moderno
razdoblje)
Izazovi
suvremenog

Viedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora,
slobodna volja, sloboda djelovanja
Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima:
odgovornost i uzajamnost
Uspjenost ili neuspjenost partnerstva s drugima
Sukob izmeu potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem
socijalnih zahtijeva (egoizam i altruizam, tenja k srei i moralna
odgovornost)
Rjeavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjeanje,
obazrivost, tolerancija
Razliitost interesa ili sukobi interesa u drutvu? Imperativ mirnog
rjeavanja sukoba
Temelji kulturnog pluralizma
Feministiki pokret i ravnopravnost ena
Platonova utopija pravednosti
Temelji Aristotelove teorije djelovanja. Politika filozofija kao
jedinstvo etike i politike
udoree kao temelj zajednitva. Etike kreposti i naelo sredine
Vrste pravednosti (komutativna i distributivna)
Novovjekovne utopije,borba protiv privatnog vlasnitva (T.More)
Kontraktualistiki modeli drave (T.Hobbes, J.J.Rousseau)
Klasini utilitarizam i principi utilitarizma (J.S.Mill, J.Bentham)
Ope dobro kao zbroj pojedinanih interesa. Raun uitka. Hedonizam
i pravednost
Pojam ljudskog dostojanstva
Ljudska prava i njihovo podrijetlo
Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant)
Pojam socijalne pravednosti;razlike meu ljudima i problem jednakost
ljudi (K.Marx, J. Rawls)
Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije
Imperativ beskonanog napretka
95
drutva
Napomene:
Tehnologija i znanost u slubi moi

Konzumerizam kao stil ivota
Veliki ekonomski i politiki sustavi i (ne)mogunost njihove kontrole
Uloga medija u svakodnevnom ivotu i mogunost njihove zlouporabe
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

projektna nastava.
plakat, poster).
96

Razred: trei (3.)
Primijenjena etika
1. identificirati izabrane pojmove iz podruja primijenjene etike
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. preispitati razliita shvaanja odnosa ovjeka i prirode

3. razlikovati razliite ekoloke teorije
4. procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnolokog razvoja
5. analizirati smisao etikih kodeksa i zakletvi
6. izdvojiti karakteristine probleme medicinske bioetike
Razrada
Nastavne
cjeline
ovjek, priroda,
etika
Kvaliteta ivota
Smisao i granice
tehnolokog
razvoja
Ekologija i zatita
okolia
Bioetika i
biologijske
znanosti
Medicinska
bioetika
Napomene:

ovjek i priroda
Pojam i predmet bioetike
Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam
ovjek i ivotinjski svijet
ovjek i svijet biljaka
Opstanak i preivljavanje
Poboljanje kvalitete ivota
Odrivi razvoj
Odgovornost u tehnolokoj civilizaciji
Tehnoloka izvedivost i etika dopustivost
Etika odgovornosti kao etika tehnoloke civilizacije
Ekoloki pokret i ekoloka etika
Ekoloka odgovornost
Ekosustavi
Ekoloka svijest i osobna angairanost
Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam
Eugenika
Genetika i biotehnologija
Etika humanih reproduktivnih tehnologija
Pobaaj
Etika transplantacije organa i trgovina organima
Etika umiranja i smrti
Eutanazija
Ostalo
Metode i oblici
rada:

projektna nastava.
97
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

plakat, poster).
98
Naziv predmeta: ETIKA

Razred:etvrti (4.)
Etika kao filozofija morala
1. ispitati odnos morala i etike
2. analizirati moral kao predrefleksivno iskustvo
3. razluiti pojmove morala i udorea
4. procijeniti idealan zahtjev vaenja morala
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
5. ralaniti strukturu etike

6. izdvojiti osnovne etike pojmove
Etika argumentacija i etike teorije
1. razlikovati filozofske pristupe utemeljenju etike
2. razluiti strategije opravdanja vaenja etike
3. preispitati filozofsko-antropoloko utemeljenje etike
4. suprotstaviti razliite etike argumentacije
5. analizirati etike tekstove
Razrada
Nastavne
cjeline
Moral i etika

Moral kao predmet i sadraj etike
Moral kao predrefleksivno iskustvo
Moral i udoree
Idealni zahtjev vaenja morala, moral kao trebanje
Etika kao filozofija morala
Struktura etike:normativna, deskriptivna i metaetika
Temeljni etiki pojmovi
Razdioba etikih teorija
Etika pravila i etika dobrog ivota
Aristotelovo utemeljenje etike vrline
Kantova deontoloka etika
Utilitaristika etika (Bentham, Mill)
Nietzscheova kritika morala, etiki nihilizam
Razliiti filozofski
pristupi
utemeljenju etike
Habermasova etika diskursa

Kontraktualistika etika (Hobbes, Rousseau, Rawls)
Metaetika, logiko-jezina analiza etikih iskaza
Relativistiko osporavanje etike (kulturni relativizam)
Metafiziko opravdanje etike (teoloka etika)
Tradicijsko i religiozno opravdanje etike (obiajnost i udoree)
Filozofsko-antropoloko opravdanje/osporavanje etike izvedeno iz biti
ovjeka
Napomene:

99

Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

projektna nastava.
plakat, poster).
100
Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO
Cilj predmeta:
uoiti vanost participacije u drutvenom, kulturnom,

gospodarskom i politikom razvoju drutva u kojem ivimo
razviti politiku kulturu kao initelja stvaranja i stabilnosti
suvremenih demokracija
usvojiti znanja o pravima i obvezama graana u demokraciji
usvojiti znanja o ljudskim pravima kao vanom preduvjetu za ivot
u multikulturalnom svijetu s naglaskom na potivanje razliitosti
usvojiti znanja i stei sposobnost kritikog prosuivanja poloaja
hrvatskog drutva u kontekstu europskih integracija i
globalizacijskih procesa
razviti stavove prema aktualnim politikim zbivanjima
usvojiti znanja o ustrojstvu vlasti na nacionalnoj razini
prepoznati imbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava
shvatiti vanost razvijanja poduzetnike kompetencije
Nastavni plan i program se sastoji od dva dijela.
Opis predmeta:
Prvi dio obuhvaa politiku u kojoj se obrauju pojmovi iz politike ija

je svrha izgradnja polaznikovih stavova prema aktualnim politikim
zbivanjima te shvaanje politike kao nezaobilaznog segmenta u
svakodnevnom funkcioniranju pojedinca i drutva.
U okviru gospodarstva obrauju se sadraji koji ukljuuju temelje
slobodnog
trinog gospodarstva te razvijanje poduzetnike
kompetencije kao bitnog initelja na tritu rada.
101

Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO
Razred: etvrti (4.)
Politika
1. opisati razvoj politike znanosti od stare Grke do danas
2. preispitati utjecaj zakona na aktivnosti u svakodnevnom ivotu
3. razlikovati pojmove moi, vlasti i autoriteta
4. usporediti naine politikog djelovanja u demokratskom
drutvu
5. izdvojiti odrednice civilnog drutva
6. ralaniti pojam ljudskih prava u kontekstu njihovog razvoja i
dokumenata koji ih reguliraju
7. protumaiti znaajke i oblike drave
8. usporediti razliite politike sustave - demokracija, tiranija,
aristokracija, diktatura, totalitarizam
9. razlikovati obiljeja i funkcije politikih stranaka
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
10. analizirati politiki sustav Republike Hrvatske s naglaskom na

djelokrug rada zakonodavne, izvrne i sudske vlasti
Gospodarstvo
1. komentirati razvoj ekonomske znanosti
2. preispitati osnovne ekonomske pojmove
3. identificirati vrste gospodarskih sustava s naglaskom na
temeljna ekonomska pitanja
4. ispitati funkcioniranje trita i trinih mehanizama
5. kategorizirati vrste novca i naine financiranja poslovnih
organizacija
6. razlikovati vrste ekonomske politike i vrste ekonomskih ciljeva
7. procijeniti znaenje poduzetnikog pothvata
8. ralaniti obiljeja marketinga i instrumente marketinkog
spleta
9. analizirati gospodarski sustav Republike Hrvatske s naglaskom
na globalizacijski proces
10. ustanoviti povijesni razvoj i funkcioniranje Europske unije
Razrada
Nastavne
cjeline
Politika i
politiko
djelovanje
Razrada
Nastavne teme
Razvoj politike znanosti

Znaaj zakona u svakodnevnom ivotu
Vlast
Mo i autoritet
Politiko djelovanje
Politika utakmica
102
Drava
Politiki sustavi
Izbori
Ustrojstvo
Republike
Hrvatske
Uvod u
ekonomiju
Trite
Poduzetnitvo i
marketing
Hrvatska i
Europska Unija
Napomene
Politika kultura
Civilno drutvo
Ljudska prava
Dokumenti ljudskih prava
Organizacije u funkciji zatite ljudskih prava
Drava
Teritorijalno ustrojstvo drave
Oblici drave
Narod i nacija
Manjine
Politiki sustavi
Demokracija- neposredna i predstavnika
Totalitarizam, diktatura, tiranija, aristokracija
Politike stranke
Ideoloka obiljeja politikih stranaka
Razvoj viestranaja u RH
Politike stranke u Republici Hrvatskoj
Izbori
Izborni sustavi
Izborni zakon Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske
Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske zakonodavna vlast
Izvrna vlast
Sudska vlast
Lokalna i podruna samouprava
Razvoj ekonomske znanosti
Osnovni ekonomski pojmovi
Oskudnost i izbor zakon ogranienosti i oportunitetni troak
initelji proizvodnje
Temeljna ekonomska pitanja
Vrste gospodarskih sustava
Trite i trini mehanizmi
Ekonomska politika fiskalna i monetarna politika
Ekonomski ciljevi makroekonomski i mikroekonomski ciljevi
Novac i gospodarstvo vrste novca i oblici kapitala
Vrste poslovnih organizacija
Poduzetnitvo i poduzetniki pothvat

Vrste poduzea - mala, srednja i velika poduzea
Obiljeja marketinga
Marketinki splet
Marketing i etika
Gospodarski sustav Republike Hrvatske

Povijesni razvoj EU i institucije EU
Hrvatska i EU
Polaznik e proi etvrtu razinu jedinica ishoda uenja
Ostalo
103
Metode i oblici
rada:
Elementi
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

problemska metoda, istraivaka metoda.
nastava, problemska nastava, programirana nastava, mentorska
nastava, demonstracijska nastava.
nainom).
suradnja u nastavi i dr.)
104
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

stjecati optimalnu koliinu kineziolokog teorijskog znanja koje je
bitno za provedbu smislenog i samostalnog tjelesnog vjebanja
provoditi razliite kinezioloke aktivnosti koje su izravno u funkciji
usvajanja i usavravanja motorikog znanja kojim se
polaznik/djelatnik koristi u sportsko-rekreacijske svrhe
poznvati i provoditi kineziloke transformacijske i
kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji unapreenja
zdravlja i prevencije profesionalnih bolesti
Strukovna kvalifikacija tehniar za brodostrojarstvo provodi se u
sjedeem i stojeem poloaju. Lea i noge najoptereeniji su dio
tijela.
Cilj predmeta:
Preporua se da postupci unapreenja kinatropolokih obiljeja budu

usmjereni na jaanje miia trupa, nogu i prsiju.
Vjebe jaanja i istezanja bilo bi dobro provoditi u leeem poloaju
zbog rastereenja lea, nogu i zdjelice.
Opis predmeta:
Sjedenje i stajanje zahtijevaju malu energetsku potronju i

nepovoljno djeluju na rad dinog i krvoilnog sustava te su takve
osobe sklone poveanju tjelesne mase i masnog tkiva. Zbog
navedenog preporua se posebnu panju usmjeriti k razvoju aerobnih
kapaciteta.
Sklonost timskom radu jedna je od temeljnih osobina za uspjeno
obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj te osobine posebno
su pogodne polistrukturalne kompleksne aktivnosti.
Od izvannastavnih dislociranih aktivnosti, s obzirom na utvrenu
statiku aktivaciju lokomotornog sustava i specifinosti potrebe ovog
zanimanja, bilo bi dobro osigurati plivanje.
105

Naziv nastavni predmeta: TJELESNA I ZDRVSTVENA KULTURA
Razred: prvi (1.)
Kinezioloka teorijska znanja
1. poznavati bitne informacije iz povijesti sporta kao dijela ope kulture
2. prepoznati indiciranost i kontraindiciranost odreenih kineziolokih
aktivnosti prema izabranom zanimanju
3. navesti znaaj i specifinosti vjebanja koje treba provoditi tijekom
radnog vijeka u funkciji sportske rekreacije
4. navesti teorijska znanja o samostalnom planiranju, programiranju i
kontroli procesa vjebanja (odreivanje volumena, ekstenziteta i
intenziteta vjebanja)
5. nabrojiti specifine kinezioloke i kineziterapeutske transformacijske
postupke za unapreenje i ouvanje zdravlja s ciljem prevencije
potencijalno najeih antropolokih negativnosti tijekom obavljanja
izabranog zanimanja
Kinezioloke aktivnosti
U prvom
razredu
polaznik e
stei sljedee
ishode uenja:
1. isplanirati monostrukturalne ciklike aktivnosti koje se mogu koristiti

u funkciji cjeloivotnog vjebanja kao sportsko-rekreacijski sadraj
2. uskladiti polistrukturalne aciklike aktivnosti koje su meupovezane
s tipinim kinantropolokim obiljejima iz opisa zanimanja
3. kombinirati polistrukturalne kompleksne aktivnosti koje su
meupovezane s tipinim kinantropolokim obiljejima iz opisa
zanimanja
4. ovladati polistrukturalnim konvencionalnim aktivnostima koje su
meupovezane s tipinim kinantropolokim obiljejima iz opisa
zanimanja
5. demonstrirati izvoenje jedne monostrukturalne cikline aktivnosti
koja se moe koristiti u funkciji cjeloivotnog vjebanja kao osnovni
sportsko-rekreacijski sadraj, a po mogunosti polaznik ima interesa
za njom
Transformacija kinantropolokih obiljeja
1. isplanirati izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i
odravanje bitnih morfolokih obiljeja (optimizaciju sastava tijela poveanje miine mase, potkono masno tkivo)
2. razlikovati izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i
odravanje bitnih motorikih sposobnosti (fleksibilnost,
koordinacijska svojstva, brzinsko eksplozivnih svojstva razvoj i
odravanje jakosti)
3. prilagoditi izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i
odravanje bitnih funkcionalnih sposobnosti (aerobna i anaerobna
izdrljivost)
4. usporediti izvedbu bitnih kineziolokih sadraja s ciljem cjelovite
transformacije lokomotornog sustava (mobilnosti lokomotornog
sustava, stabilnosti lokomotornog sustava)
5. kombinirati izvedbu odabranih sadraja s ciljem svladavanja sadraja
razliitih programa za prevenciju lokomotornih ozljeda (relativne
vjebe jakosti, primjena elastinih otpora, primjena proprioceptivnih
vjebi, primjeri povezivanja sadraja iz razliitih programa
prevencije s ciljem maksimizacije uinkovitosti)
106
Kinezioloki postupci unapreenja zdravlja

1. pokazati i nabrojiti kineziterapeutske vjebe za prevenciju tegoba
onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie aktivirani
izabranim zanimanjem
2. izabrati i pokazati statike vjebe istezanja (stretching) za
regeneraciju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie
aktivirani izabranim zanimanjem
3. pokazati i provesti kineziterapeutske vjebe za rehabilitacije nakon
ozljeda onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie aktivirani
izabranim zanimanjem
4. sastaviti i provesti statike vjebe istezanja (stretching) za
smanjenje tonusa onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie
aktivirani izabranim zanimanjem
5. objasniti i primijeniti skup vjebi masae i samomasae (labavljenja,
glaenja, gnjeenja, istresanja) u stajanju, sjedenju ili leanju onih
dijelova lokomotornog sustava koji su najvie aktivirani izabranim
zanimanjem
Razrada
Nastavne
cjeline

UVODNIK: za ovu jedinicu ishoda uenja izvedbeno je predvien fond do
10% ukupnog fonda sati (6-7 sati). Teorijske nastavne teme u pravilu se
trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s
ostalim jedinicama ishoda uenja u svakom razredu. Naravno da je u
razliitim uvjetima rada doputeno osmiljavanje drukijih teorijskih tema.
Takav pristup omoguuje da se osmisle teorijske nastavne teme koje su
izravno povezane s provedivim motorikim nastavnim temama u uvjetima
pojedine srednje strukovne kole.
Kinezioloka
teorijska znanja
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Znaaj tjelesnog vjebanja i sporta u razvoju drutva

Sustav za kretanje ovjeka (dijelovi, graa, funkcija)
Energetski potencijali ovjeka tijekom vjebanja
Optimalan sastav tijela (metode optimizacije)
Pravilna prehrana i vanost unosa tekuine
Utjecaj procesa vjebanja na ljudski organizam (pozitivni
vjebanja i tetnosti tjelesne neaktivnosti)
7. Modeliranje postupaka za redukciju potkonoga masnoga tkiva
uinci
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja hotimino je naveden veliki broj

nastavnih tema. Razlog tomu izvire iz injenice da se uvjeti rada za nastavu
u srednjim strukovnim kolama izrazito razlikuju. Zato ovakav nain
omoguuje izbor nastavnih tema iz propisanog nastavnog plana i programa,
bez obzira na uvjete rada, koje e uvrstiti u izvedbeni nastavni plan i
program.
Kinezioloke
aktivnosti
I.ATLETIKA
1.Kros ili standardna ciklina kretanja razliitim tempom do 8 min
2.Letee tranje do 40 m
3.Tranje do 100 m
4.Tranja motoriko postignue
5.Skokovi s noge na nogu po oznaenim prostorima (ili sa strunjae na
strunjau)
6.Skokovi odrazom svaki etvrti korak
7.Skok udalj tehnikom 2 koraka
107
8.Bacanje Vortex-a u dalj

9.Atletski troboj (tranje, skok, bacanje)
II.SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICI
10.Razliite varijante premeta strance
11.Stoj na glavi
12.Stoj na rukama, kolut naprijed
13.Odboka
III.SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICE
14.Ljuljanje na karikama
15.Pomicanje u visu
16.Njihom strance premah odnono
17.Klimom premah zgreno
18.Okreti u unju i usponu na obje noge za 180 (niska greda)
19.Valcer korak, okret u usponu za 180 na obje noge (niska greda)
20.Galop naprijed, okret u unju za 180 na obje noge (niska greda)
IV.RITMIKA GIMNASTIKA
21.Kruenje rukama u eonoj, bonoj i vodoravnoj ravnini (obruem,
loptom, vijaom) u mjestu i kretanju
22.Poskoci i skokovi ritmike gimnastike kroz vijau
23.Bacanje i hvatanje vijae u kombinaciji s tjelesnim elementima
24.Skok "kadet"
25.Skok "jelenji"
V.PLES I AEROBIKA
26.Engleski valcer (okreti, wisq, promenada)
27.Disco fox plesovi
28.Aerobika
VI.BORILAKI SPORTOVI
29.Bono bacanje tsuri goshi
30.Nono bacanje de ashi braai
31.Kretanja tsugi ashi i ayumi ashi
32.Polukruni koraci tai sabaki (mae sabaki i ushiro sabaki)
VII.KOARKA
33.Dodavanje jednom rukom guranjem izravno i od podloge
34.Promjene smjera i tempa kretanja s poluaktivnom i aktivnom obranom
35.Ubacivanje lopte u ko jednom rukom odozgora nakon okreta
36.Obrana ovjek na ovjeka (1:1; 2:2; 3:3)
37.Igra (taktika i suenje)
VIII.NOGOMET
38.Voenje lopte razliitim dijelovima stopala i brzine kretanja (pravocrtno
voenje i uz promjene pravca voenja)
39.Promjene mjesta voenjem lopte, te primopredajom lopte u suradnji
dvojice uenika
40.Promjene mjesta voenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji
dvojice uenika s udarcem na vrata
41.Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:2, 4:4, 5:5 (otkrivanje,
slobodan broj dodira po lopti)
42.Igra futsal (taktika igre, primjena pravila i suene)
IX.ODBOJKA
43.Pojedinani blok smea visoke lopte
44.Odbijanje podlakticama preko glave
108
45.Vrno odbijanje skretanjem pravca leta lopte

46.Igra 6:6, zatita od protivnikog napada 1:2:3 (1 uenik u bloku, 2.
uenik u prednjoj zoni iza bloka, 3. uenik u stranjoj zoni)
X.RUKOMET
48.Razne igre s loptom
49.utiranje s tla iskorakom suprotnom nogom u odnosu na utersku ruku
u/iznad visne boka jensen
50.Jednostruka krianja
51.Prizemljenje do skleka nakon uta s crte
55.Osnovna vratarska tehnika, bono i dubinsko kretanje brania te
spreavanje napadaa sportskim prekrajem
XI.BADMINTON
57.Bekend servis
58.Vodoravni (drive) udarac
59.Osnove taktike igre u paru
XII.TENIS
61.Privikavanje na lopticu i reket (spuvasta loptica)
62.Forhend (spuvasta loptica)
63.Bekend (spuvasta loptica)
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja za svaku nastavnu temu naveden je
jedan primjer njene provedbe. To omoguuje da se doreeno prepozna
njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne
teme s istovjetnim ciljem.
I.MORFOLOKA OBILJEJA
(opi razvoj i odravanje)
1.Primjena
2.Primjena
3.Primjena
4.Primjena
vijae (redukcija potkonog masnog tkiva)

medicinke (razvoj miine mase)
elastinih traka (razvoj miine mase)
buica (razvoj miine mase)
II.MOTORIKE SPOSOBNOSTI
(razvoj i odravanje fleksibilnosti)
Transformacija
kinantropoloki
h obiljeja
5.Statiko aktivno istezanje (pretklon raznono)

6.Statiko pasivno istezanje (prednoenje u leeem poloaju uz potisak
partnera)
7.Dinamiko istezanje (dinamiko prednoenje u stojeem poloaju)
8.PNF istezanje (istezanje, kontrakcija, relaksacija)
9.Balistiko istezanje (prednoenje i zanoenje maksimalnom amplitudom u
stojeem poloaju)
(razvoj i odravanje koordinacijskih svojstava)
10.Biotiki naini svladavanja prostora (hodanja, tranja, puzanja, valjanja)
11.Biotiki naini svladavanja prepreka (preskoci, penjanja, provlaenja,
obilaenja)
12.Biotiki naini svladavanja otpora (dizanja, noenja, potiskivanja,
vuenja)
13.Biotiki naini svladavanja baratanja predmetima (dodavanja, bacanja,
voenja, ongliranja)
14.Vjebe pravovremenosti - timing (kretanje i zaustavljanje u zadanim
109
uvjetima)
15.Vjebe ritma (prelazak podnih ljestava niskim skipom)
III.FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
(razvoj i odravanje aerobnih sposobnosti)
16.Standardna metoda (tranje 20' intenzitetom 50%)
17.Varijabilna metoda (tranje 20' s izmjenama intenziteta 2' 40% i 2'
60%)
18.Intervalna metoda (tranje maksimalnim intenzitetom 6x20'' s odmorom
10'')
UVODNIK: nastavne teme iz ove jedinice uenja mogu se sustavno provoditi
tijekom svih godina kolovanja. Primjeri ovih kineziolokih postupaka za
unapreenje zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na
kraju programa etvrtoga razreda.
I.Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma
VJEBE ZA KRALJENICU
Kinezioloki
postupci
unapreenja
zdravlja
II.Prevencija razvoja kalcificirajueg tendinitisa i drugih simptoma bolnog

ramena
VJEBE ZA RAMENA
III.Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze
i De Quervainove bolesti
VJEBE ZA AKE I RUNE ZGLOBOVE
IV.Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja miia
kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakakog koljena
i drugih simptoma bolnog koljena
VJEBE ZA KUKOVE I KOLJENA
V.Prevencija razvoja sputenih svodova stopala i osteoartritisa nonih
zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Napomene:
Program tjelesne i zdravstvene kulture za srednje strukovne kole

izraen je u skladu s vrijednostima ovog odgojno-obrazovnog podruja i
njegovim dokazanim utjecajem na integralne promjene antropolokih
obiljeja, s naglaskom na unapreenje kinantropolokih obiljeja.
Ispunjavanje navedenih vrijednosti uvjetovalo je izradbu ovog programa
temeljem veeg broja kriterija. Prvi se odnosi na provedivost nastavnih
tema u izrazito razliitim materijalnim uvjetima srednjih strukovnih kola
Republike Hrvatske. Upravo zbog razliitih materijalnih uvjeta u programu
je naveden vei broj nastavnih tema kako bi se za razliite uvjete i
zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni
nastavni plan i program. Zbog toga se drugi kriterij morao odnositi na
primjerenost svake nastavne teme dobi i spolu polaznika, a trei na
indiciranu usmjerenost nastavnih tema prema strukovnim zanimanjima.
Slijede kriteriji sigurnost polaznika i usklaenost s potencijalnim interesima
i stvarnim potrebama polaznika. Time je ovaj program rastereen
nastavnih tema koje zbog nedostatnih materijalnih uvjeta nije mogue
provesti u veem broju srednjih strukovnih kola. Nadalje, rastereen je i
onih nastavnih tema koje zbog svoje sloenosti ne mogu biti u funkciji
ishoda uenja jer ih veina polaznika ne moe svladati odreenim
110
uspjehom.
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u
svakom razredu sadrava etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To
su
(1)kinezioloka
teorijska
znanja,
(2)kinezioloke
aktivnosti,
(3)transformacija kinantropolokih obiljeja i (4)kinezioloki postupci za
unapreenje zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne
i zdravstvene kuture u srednjim strukovnim kolama jer su odreene
mjerljive jedinice ishoda uenja koje svaki polaznik (osim polaznika s
posebnim potrebama) tijekom redovitog pohaanja nastave tjelesne i
zdravstvene kulture mora obvezno nauiti na primjerenoj razini. Na takav
nain skupna uinkovitost svih jedinica ishoda uenja omoguuje
ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovog odgojno-obrazovnog podruja za
pojedino zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja
se u istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i ponavljati u svim
viim razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno kao nastavna tema,
primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim viim razredima, iako se
ista ne navodi u programima viih razreda. Navedeno pravilo, zbog
vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti
osnovnog i srednjeg kolstva, nastavnik po potrebi moe koristiti za sve
nastavne teme iz programa za osnovne kole. Takav pristup istodobno
omoguuje kreativnost nastavnika i olakava izradu izvedbenog nastavnog
plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvaava zahtjeve s obzirom
na razliit sastav polaznika prema sposobnostima i pojedinane razlike u
koliini steenih motorikih znanja u osnovnoj koli.
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir bioloke razliitosti
polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim
strukovnim kolama kako sa znanstvenih tako i sa strunih spoznaja mora
se organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za
polaznice.
Posebne napomene
Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura ima veliki broj posebnosti.
Zbog toga je neke uputno istaknuti:
u izvedbeni nastavni plan i program treba meupovezano uvrstiti nastavne
teme koje su odreene svim jedinicama ishoda uenja.
zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni
proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika
vrjednovanje postignua polaznika provoditi prema individualnim
mogunostima
nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su kolske
sportske dvorane udaljene od kole vie od 10 minuta hoda i ako
nastavu nije mogue na drugi nain organizirati.
Primjeri ishoda uenja nastavnih tema za jedinicu:
KINEZIOLOKI POSTUPCI ZA UNAPREENJE ZDRAVLJA
VJEBE ZA KRALJENICU
Statike vjebe za vratni dio kraljenice
111
1. Postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati glavu naprijed, a

istovremeno rukama pruati otpor
2. Postaviti dlanove s ukrienim prstima na desnu stranu lica pa gurati
glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
3. Postaviti dlanove s ukrienim prstima na lijevu stranu lica pa gurati
glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
4. Postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu prema
natrag, a istovremeno rukama pruati otpor
Dinamike vjebe za vratni dio kraljenice
1. Glavom izvoditi pokret naprijed natrag
2. Glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu
3. Podizati ramena gore i polako ih sputati
4. Postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave te potiskivati laktove
prema unutra
Statike vjebe za lumbalno-sakralni dio kraljenice
Poloaj na leima (ruke su uz tijelo):
1. Stopala pogriti i zadrati poloaj
2. Koljena pogriti pa leima pritiskati podlogu
3. Koljena pogriti pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz pogreno
stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
4. Koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala koljena
privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
5. Koljena pogriti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukrienih prstiju
postaviti na elo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama
pruati otpor
Potrbuke (s podlokom pod kukovima, ruke u priruenju):

1. Upiranje o podlogu prstima nogu do potpunog opruanja koljena
2. S rukama u uzruenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i
suprotnu nogu
3. S rukama u uzruenju po podlozi istovremeno istezati obje ruke i obje
noge
4. S dlanovima ukrienih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a
Dinamike vjebe za lumbalno-sakralni dio kraljenice
1. Plantarna fleksija
2. Pogriti lijevo stopalo pa privlaiti petu po podlozi k sebi, ponoviti
desnom
3.Pogriti istovremeno oba stopala pa privlaiti pete po podlozi k sebi
112
4. Koljena pogriti te polako podizati i sputati zdjelicu

5. Koljena pogriti, staviti ruke na prsa i podizati trup
Poloaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu,
donja je noga savijena, a gornja ispruena):
1. Pogriti gornju nogu, opruiti ju do poetnog poloaja
2. Pogriti stopalo pa odizati ispruenu nogu
3. Pogriti stopalo pa ispruenom nogom napraviti krug
1. Nonim prstima upirati se u podlogu do opruanja koljena
2. Naizmjenina fleksija potkoljenica
3. Istovremena fleksija potkoljenica
4. S rukama u priruenju doi do poloaja uzruenja
5. S rukama u uzruenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu, pa
desnu ruku i lijevu nogu
II.Prevencija razvoja kalcificirajueg tendinitisa i drugih simptoma
bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima
(ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):
1. Podizati ruke do odruenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i
natrag
2. Rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu
stranu te s drugom rukom u drugu stranu
3. S laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti ake, okrenuti ruke
prema van i pritiskati akama o podlogu
4. Laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz
drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutem uz pritiskanje o
podlogu
5. S glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena podizati
prema gore
6. S rukama u uzruenju, naizmjenino izvoditi opruanja rukama
Leei na trbuhu
(stisnute pete uz petu, stisnute stranjice)
7. S laktovima u visini ramena, stisnuti ake i podizati ruke i glavu od
podloge (kao da se eli spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje
8. Uhvatiti ruke iza lea, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled
usmjeriti prema dolje
III.Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala,
rizartroze i De Quervainove bolesti
113
11. stisnuti prste ake te opruiti

12. rairiti ispruene prste, pa zatvoriti aku stiui prste
13. pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu uz izvedbu to
veeg kruga
14. istegnuti palac to dalje od ake, te ga vratiti pokuavajui dodirnuti
vrkove jednog po jednog prsta, od drugog do petog
15. ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol, savijati u
runom zglobu prema gore i dolje
16. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan
prema gore, pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat.
17. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga
rukom pokuati izvui
18. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema
gore te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom
akom
19. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema
dolje te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom
akom
IV.Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja
miia kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa,
skakakog koljena i drugih simptoma bolnog koljena
Leei na leima
20. rukama u priruenju, ispruenih nogu sa pogrenim stopalima,
izvoditi naizmjenina odnoenja
21. s jastukom ispod koljena, naizmjenino opruanje nogu sa
pogrenim stopalom, gurajui jastuk u pod
22. obje noge flektirane, ispruiti jednu nogu u visini s koljenom druge
noge, stopalo pogriti prema sebi, zadrati i vratiti u poetni poloaj,
izvoditi naizmjence jednom, pa drugom nogom
23. poetni poloaj polusjedei, noge su ispruene stopala pogrena,
izmeu nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjui miie stranjice i
zadravati koljena ispruena, opustiti se i ponoviti u leeem i
stojeem poloaju
24. poetni poloaj leei na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se lei,
gornja noga je ispruena, stopala pogrena prema sebi, podignuti
nogu, zadrati je u odignutom poloaju. gornja ruka je savijena i
oslonjena dlanom o podlogu
25. poloaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogriti stopalo jedne
noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i
natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadrati u tom
poloaju
26. sjedei na stolcu uspravno, pridravajui se rukama, jednu pa drugu
nogu ispruiti u koljenskom zglobu, zadrati u tom poloaju te vratiti
u poetni poloaj
114
27. sjedei na stolcu uspravno, pridravajui se rukama, jednu pa drugu

nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti u
poetni poloaj.
zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj
28. savinuti none prste oba stopala ne diui ih s poda, ispraviti prste
stopala
29. podignuti prednji dio stopala drei petu na podu, spustiti prednji dio
stopala, zatim podignuti i spustiti petu
30. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti
stopalo, vratiti u sredinu
31. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti u
sredinu
32. podignuti jedno koljeno, ispruiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti
stopalo, naizmjence lijevo i desno, pa istovremeno obje
33. podignuti ispruenu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenino
jedna pa druga noga, pa istovremeno obje
34. podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom
ispisivati brojeve po zraku
35. bosim prstima stopla guvati novinski papir
Ostalo
Metode:
prikazivanja metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i
rjeavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije
vjebanja intervalna metoda vjebanja, varijabilna metoda vjebanja,
kontinuirana metoda vjebanja
sigurnosti metoda sprjeavanja ili prevencije, uvanja ili zatite,
pomaganja ili asistencije
nadzora metoda praenja vjebanja, usmjeravanja vjebanja,
zaustavljanja vjebanja.
Oblici:
Metode i oblici
rada:
jednostavniji (pojedinani, dvojke, trojke, etvorke i paralelni)

sloeniji (paralelno-izmjenini, sukcesivno-izmjenini, izmjenini, kruni,
stanini, stazni i poligonski).
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: motorika znanja, motorika postignua, kinantropoloka

postignua (morfolokih obiljeja, motorikih sposobnosti i funkcionalnih
sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada.
Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvaavajui stanje njihova
antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i cjelokupni
napredak pojedinca tijekom nastavne godine.
115
Literatura
Literatura za
polaznike:

116
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRVSTVENA KULTURA

Razred: drugi (2.)
U drugom
Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
razredu
polaznik e
stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
UVODNIK: Za ovu jedinicu ishoda uenja izvedbeno je predvien fond do
ostalim jedinicama ishoda uenja u svakom razredu. Naravno da je u
razliitim uvjetima rada doputeno osmiljavanje drukijih teorijskih tema.
Takav pristup omoguuje da se osmisle teorijske nastavne teme koje su
povezane s provedivim motorikim nastavnim temama u uvjetima pojedine
srednje strukovne kole.
Kinezioloka
teorijska znanja
Kinezioloke
aktivnosti
1.
2.
3.
4.
Olimpizam
Tjelesno vjebanje kao imbenik kulture ivljenja
Sastav kinantropolokih obiljeja i postupci razvoja
Izraun indeksa tjelesne mase (ITM) u funkciji redukcije masnog tkiva i
poveanja miine mase
5. Utjecaj tjelesnog vjebanja na pojedine organske sustave (lokomotorni,
neuroloki) sa stajalita pojedinog zanimanja
6. Obiljeja morfolokog, motorikog i funkcionalnog razvoja uenika u
adolescenciji
7. Energetske vrijednosti prehrambenih namirnica (vitamini,
minerali,voda-postupci prehidratacije, hidratacije i rehidratacije, dodaci
prehrani)
nastavnih tema. Razlog tomu izvire iz injenice da se uvjeti rada za
nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnom kolstvu
izrazito razlikuju. Zato ovakav nain omoguuje izbor nastavnih tema iz
propisanog nastavnog plana i programa, bez obzira na uvjete rada, koje e
uvrstiti u izvedbeni nastavni plan i program.
I.ATLETIKA
1.Tehnika brzog hodanja
2.Kros ili standardna cikllika kretanja razliitim tempom do 10 min.
3.Tranje dionica 150 - 200 m
5.Skokovi odrazom svaki trei korak
6.Skok uvis prekoranom tehnikom L i D nogom pojedinano sa zbrojem
preskoenih visina motoriko postignue
7.Sunono preskakivanje prepreka razliitih visina (20 50 cm)
8.Bacanje Vortex-a u cilj na tlu
II.SPORTSKA GIMNASTIKA - UENICI
10.Letei kolut
11.Raznoka uzdu sprave (kozli)
12.Salto na povienje od mekih strunjaa uz pomo odraznog pomagala
III.SPORTSKA GIMNASTIKA UENICE
13.Stoj na rukama u kolut naprijed
14.Ljuljanja na karikama saskok u zaljuljaju
117
15.Klimom premah raznoni

16.Upor prednji na nioj pritki, kovrtljaj naprijed
17.Naskok premahom jedne noge odnono do upora jaueg; polkin korak,
"tupfer", "vaga", saskok "jelenji"
18.Skokovi s udarcem noge o nogu
19.Kotrljanje lopte po tlu i tijelu
20.Bacanje i hvatanje lopte u kombinaciji s tjelesnim elementima
21.Otvoreni - zatvoreni poskok na mjestu i u kretanju
22.Preskakivanje vijae naprijed i nazad krianjem ruku
23."Letei" skok vijaom
24.Skok "kare" povezano naprijed nazad
V.PLES I AEROBIKA
25.Rock plesovi
26.Rumba (okreti, wisq, promenada)
27.Samba (okreti, wisq, promenada)
28.New body aerobika (aerobika s buicama)
29.Okreti za bacanja mae mawari sabaki ushiro mawari sabaki
30.Bono bacanje tsuri goshi
31.Nono bacanje de ashi braai u kretanju
32.Poluga juji gatame i guenje hadaka jime
VII.KOARKA
33.Ubacivanje lopte u ko jednom rukom preko glave horog (nakon
voenja i na dodanu loptu)
34.Obrambeni skok i zagraivanje
35.Oduzimanje lopte (presijecanjem ili izbijanjem iz posjeda)
36.Slobodna bacanja
37.Zonska obrana
VIII.NOGOMET
39.Dinamiko dodavanje i primanje lopte razliitim dijelovima stopala
(primopredaja lopte u suradnji dvojice uenika)
40.Udarci na vrata nakon dodane lopte
41.Dupli pas u suradnji dvojice uenika (osnovna struktura suradnje)
42.Dupli pas u suradnji dvojice uenika s udarcem na vrata 2:1 ( + vratar)
43.Slobodna igra 5+1 : 5+1 (taktika i suenje)
IX.ODBOJKA
44.Vrno odbijanje preko glave
45.Niski odbojkaki stav i obrana otrih lopti poluupijaem
46.Povaljka u stranu i odbijanje ekiem
47.Obrana u prednjoj liniji - pojedinani i grupni blok
48.Igra 6:6, zatita vlastitog smea 2:3 (2 uenika u prednjoj zoni, 3
uenika u stranjoj zoni, suenje)
X.RUKOMET
49.Zaustavljanje lopte s dvije i jednom rukom u razliitim visinama
50.utiranje sa zemlje otklonom u suprotnu stranu u odnosu na utersku
ruku polueret
51.Povratna lopta dupli pas
52.Pouavanje zonske obrane 5:1
XI.BADMINTON
54.Sme udarac
118
55.Obrana nakon sme udarca (paralela i dijagonala, forhend i bekend)

56.Forhend i bekend visoki (lift) udarac s mree (dugi udarac s mree
zamahom reketa ispod struka)
XII.TENIS
58.Forhend i bekend s obzirom na vrste rotacija (ravni, spin,)
59.Ravni servis
UVODNIK: U ovoj jedinici ishoda uenja za svaku nastavnu temu naveden
je jedan primjer njene provedbe. To omoguuje da se doreeno prepozna
njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne
teme s istovjetnim ciljem.
Razvoj i odravanje mobilnosti lokomotornog sustava
1.Vjebe za mobilnost glenja (dinamika dorzalna fleksija u stojeem
poloaju)
2.Vjebe za mobilnost kuka (dinamiko istezanje pregibaa natkoljenice u
iskoraku)
3.Vjebe torakalne mobilnosti (zasuci)
4.Vjebe mobilnosti ramena (kruenje rukom uz imitaciju dodavanja)
5.Primjeri vjebanja za razvoj i odravanje mobilnosti lokomotornog
sustava
6.Pilates s malim loptama
Razvoj i odravanje jakosti
Transformacija
kinantropoloki
h obiljeja
7.Vjebe relativne jakosti (sklek)

8.Vjebe repetitivne jakosti (potisak s ravne klupe, 3 serije po 8-10
ponavljanja)
9.Vjebe maksimalne jakosti (potisak s ravne klupe, 5 serija po 1-3
ponavljanja)
10.Vjebe elastine jakosti (potisak s ravne klupe s naglaenom brzinom u
obje faze)
11.Vjebe eksplozivne jakosti (bacanje medicinke iz sjeda, samo
koncentrikim nainom)
Sadraji za razvoj i odravanje anaerobne izdrljivosti
12.Intervalna standardna metoda fosfagene izdrljivosti (tranje 10x50m,
maksimalni intenzitet, odmor 2')
13.Intervalna varijabilna metoda fosfagene izdrljivosti (tranje 10x50m,
maksimalni intenzitet, a izmeu ponavljanja vrlo sporo tranje 2')
14.Intervalna standardna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje 6x400m,
intenzitet 80-90%, odmor 4')
15.Intervalna varijabilna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje 3x6', 30''
maksimalni intenzitet, 30'' 50%, odmor 5')
16.Kontinuirana varijabilna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje 12', 1'
maksimalni intenzitet, 1' 50%)
Kinezioloki
postupci
unaprjeenja
UVODNIK: nastavne teme iz ove jedinice uenja mogu se sustavno

provoditi tijekom svih godina kolovanja. Primjeri ovih kineziolokih
postupaka za unapreenje zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje
119
zdravlja
se nalazi na kraju programa etvrtoga razreda.

VJEBE ZA KRALJENICU
bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Napomene:

zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s
vrijednostima ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim dokazanim
utjecajem na integralne promjene antropolokih obiljeja, s naglaskom na
unapreenje kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje navedenih vrijednosti
uvjetovalo je izradbu ovog programa temeljem veeg broja kriterija. Prvi
se odnosi na provedivost nastavnih tema u izrazito razliitim materijalnim
uvjetima srednjih strukovnih kola Republike Hrvatske. Upravo zbog
razliitih materijalnih uvjeta u programu je naveden vei broj nastavnih
tema kako bi se za razliite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a
prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Zbog toga
se drugi kriterij morao odnositi na primjerenost svake nastavne teme dobi i
spolu polaznika, a trei na indiciranu usmjerenost nastavnih tema prema
strukovnim zanimanjima. Slijede kriteriji sigurnost polaznika i usklaenost
s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika. Time je ovaj
program rastereen nastavnih tema koje zbog nedostatnih materijalnih
uvjeta nije mogue provesti u veem broju srednjih strukovnih kola.
Nadalje, rastereen je i onih nastavnih tema koje zbog svoje sloenosti ne
mogu biti u funkciji ishoda uenja jer ih veina polaznika ne moe svladati
odreenim uspjehom.
osmiljen je na nain da u svakom razredu sadrava etiri meupovezane
jedinice ishoda uenja. To su (1)kinezioloka teorijska znanja,
(2)kinezioloke aktivnosti, (3)transformacija kinantropolokih obiljeja i
(4)kinezioloki postupci za unapreenje zdravlja. Time je potpuno
promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kuture u srednjim
strukovnim kolama jer su odreene mjerljive jedinice ishoda uenja koje
svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog
pohaanja nastave mora obvezno nauiti na primjerenoj razini. Na takav
ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovog odgojno-obrazovnog podruja za
pojedino zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja
se u istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i ponavljati u svim
120
viim razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno kao nastavna tema,

primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim viim razredima, iako se
ista ne navodi u programima viih razreda. Navedeno pravilo, zbog
omoguuje kreativnost nastavnika i olakava izradu izvedbenog nastavnog
plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvaava zahtjeve s obzirom
na razliit sastav polaznika prema sposobnostima i pojedinane razlike u
koliini steenih motorikih znanja u osnovnoj koli.
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir bioloke
razliitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u
srednjim strukovnim kolama kako sa znanstvenih tako i sa strunih
spoznaja mora se organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike,
a posebno za polaznice.
Posebne napomene
Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura ima veliki broj posebnosti.
Zbog toga je neke uputno istaknuti:
u izvedbeni nastavni plan i program treba meupovezano uvrstiti

nastavne teme koje su odreene svim jedinicama ishoda uenja.
zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija
nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji
polaznika
vrjednovanje postignua polaznika provoditi prema individualnim
mogunostima
nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su
kolske sportske dvorane udaljene od kole vie od 10 minuta hoda i
ako nastavu nije mogue na drugi nain organizirati.

VJEBE ZA KRALJENICU
1. Postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati glavu naprijed, a
2. Glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu
prema unutra
121

2. Koljena pogriti, pa leima pritiskati podlogu
pruati otpor
suprotnu nogu
noge
desnom
Poloaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu,
donja je noga savijena, a gornja ispruena):
5. S rukama u uzruenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu, pa
desnu ruku i lijevu nogu
bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima
natrag
4. Laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu
uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutem uz pritiskanje o
podlogu
122

prema gore
Leei na trbuhu
8. Uhvatiti ruke iza lea, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled
usmjeriti prema dolje
1. Stisnuti prste ake te opruiti
2. Rairiti ispruene prste, pa zatvoriti aku stiui prste
3. Pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu uz izvedbu to veeg
kruga
4. Istegnuti palac to dalje od ake, te ga vratiti pokuavajui dodirnuti
5. Ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol, savijati u runom
zglobu prema gore i dolje
6. S rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan
prema gore, pa prema dolje, a da pri tome ne pomicati lakat
7. Stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga rukom
pokuati izvui
8. Osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema gore,
te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom akom
9. Osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema dolje,
te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom akom
Leei na leima
1. Rukama u priruenju, ispruenih nogu sa pogrenim stopalima, izvoditi
naizmjenina odnoenja
2. S jastukom ispod koljena, naizmjenino opruanje nogu sa pogrenim
stopalom, gurajui jastuk u pod
3. Obje noge flektirane, ispruiti jednu nogu u visini s koljenom druge
izvoditi naizmjence jednom, pa drugom nogom
4. Poetni poloaj polusjedei, noge su ispruene stopala pogrena, izmeu
nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjui miie stranjice i zadravati
koljena ispruena, opustiti se i ponoviti u leeem i stojeem poloaju
5. Poetni poloaj leei na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se lei,
gornja noga je ispruena, stopala pogrena prema sebi, podignuti nogu,
zadrati je u odignutom poloaju. Gornja ruka je savijena i oslonjena
dlanom o podlogu
6. Poloaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogriti stopalo jedne noge,
savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu
od podloge, bez podizanja zdjelice, zadrati u tom poloaju
7. Sjedei na stolcu uspravno, pridravajui se rukama, jednu pa drugu
nogu ispruiti u koljenskom zglobu, zadrati u tom poloaju te vratiti u
poetni poloaj
nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti u poetni
123
poloaj
zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj
1. Savinuti none prste oba stopala ne diui ih s poda, ispraviti prste
stopala
2. Podignuti prednji dio stopala drei petu na podu, spustiti prednji dio
3. Podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti
4. Podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti u sredinu
5. Podignuti jedno koljeno, ispruiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti
stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno obje
6. Podignuti ispruenu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenino
7. Podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom ispisivati
brojeve po zraku
8. Bosim prstima stopala guvati novinski papir
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode:
vjebanja intervalna metoda vjebanja, varijabilna metoda vjebanja,
kontinuirana metoda vjebanja
Oblici:
jednostavniji (pojedinani, dvojke, trojke, etvorke i paralelni)
sloeniji (paralelno-izmjenini, sukcesivno-izmjenini, izmjenini,
kruni, stanini, stazni i poligonski).
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

124

Razred: trei (3.)
U treem razredu Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
ostalim jedinicama ishoda uenja u svakom razredu. Naravno da je
u razliitim uvjetima rada doputeno osmiljavanje drukijih teorijskih
tema. Takav pristup omoguuje da se osmisle teorijske nastavne teme
koje su izravno povezane s provedivim motorikim nastavnim temama u
uvjetima pojedine srednje strukovne kole.
1. Razvoj tjelesnog vjebanja i sporta u hrvatskoj
Kinezioloka
teorijska znanja
2. Uzroci ozljeivanja u izabranom zanimanju

3. Indicirane i kontraindicirane vrste kineziolokih aktivnosti sa
stajalita izabranog zanimanja
4. Odreivanje volumena optereenja tijekom tjelesnog vjebanja
5. Osobitosti spolova i tjelesno vjebanje
6. Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon profesionalnih ozljeda
7. Cjeloivotni utjecaj kineziolokih tjelovjebenih podraaja na
zdravlje uenika
nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim kolama
propisanog nastavnog plana i programa, bez obzira na uvjete rada, koje
e uvrstiti u izvedbeni nastavni plan i program.
Kinezioloke
aktivnosti
I.ATLETIKA
1.Kros i standardna ciklika kretanja razliitim tempom do 12 min
2.Tranje dionica 40, 60, 80 m
3.Tranje dionica 200 - 300 m
5.Troskok s mjesta
6.Jednononi skokovi po oznaenom prostoru (ili sa strunjae na
strunjau)
7.Skok uvis lenom ili prekoranom tehnikom motoriko postignue
II.SPORTSKA GIMNASTIKA UENICI
9.Sastav po izboru uenika (tlo)
III.SPORTSKA GIMNASTIKA UENICE
10.Sastav po izboru uenika (tlo)
11.Sastav po izboru uenika (greda)
125
12.Jelenji skok
13.Vrtnje obrua oko ake i dijelova tijela
14.Kotrljanje obrua po tlu u kombinaciji s tjelesnim elementima
15.Bacanje i hvatanje obrua povezano s plesnim koracima
16.Vodoravni krug vijaom jednom rukom iznad glave i povezano
vodoravni krug s preskokom ("osmica") u mjestu i kretanju
17.Preskakivanje vijae "karama" pogreno
18.Preskakivanje vijae plesnim koracima (galop naprijed, polka)
19.Sastav (vijaa) - sastav prema izboru uenica
20.Sastav (obru) - sastav prema izboru uenica
V.PLES I AEROBIKA
21.Cha-cha-cha
22.Salsa
23.Polka, Western polka (okreti, wisq, promenada)
24.Step aerobika
25.Poluga ude garami
26.Udarac rukom naprijed pravocrtni
27.Udarac nogom naprijed pravocrtni
28.Donji, unutarnji i vanjski blok I
VII.KOARKA
29.Otvaranje za prijem lopte
30.Razvijanje protunapada dolazak u prijem lopte, otvaranje prvog
dodavanja i tranzicija
31.Presing ovjek na ovjeka na polovici i cijelom igralitu
32.Napad na presing ovjek na ovjeka
VIII.NOGOMET
34.Driblinzi i fintiranja 1:1
35.Driblinzi i fintiranja 1:1 s udarcima na vrata (vratar)
36.Oduzimanja lopte 1:1 i 2:2
37.Suradnja dvojice uenika (otkrivanja, primopredaja lopte, driblinzi i
fintiranja) 2:1 i 2:2 s udarcima na vrata (vratar), te oduzimanja lopte
38.Igra 4+1 : 4+1 (taktika i suenje)
IX.ODBOJKA
39.Sme iz zaleta varkom kuhanjem iza bloka
40.Povaljka u stranu odbijanje jednom rukom
41.Vrno odbijanje u skoku
42.Taktika igre (napad treom loptom)
X.RUKOMET
43.Finta varka s presvlaenjem
44.Skok ut s otklonom tijela u suprotnu stranu u odnosu na utersku
ruku skokut polueret
45.Kombinirani sustav obrane varijanta 5+1
XI.BADMINTON
47.Rezani forhend drop
48.Bekend dugi udarac (clear)
49.Kretanja po terenu s naglaskom na centralnu poziciju (obrambena i
napadaka)
XII.TENIS
51.Forhend volej (spuvasta loptica)
126
52.Bekend volej (spuvasta loptica)

53.Sme (spuvasta loptica)
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja za svaku nastavnu temu naveden
je jedan primjer njene provedbe. To omoguuje da se doreeno prepozna
njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle daljnje
nastavne teme s istovjetnim ciljem.
Razvoj i odravanje stabilnosti lokomotornog sustava
1.Vjebe stabilnosti stopala (podizanje na prste)
2.Vjebe stabilnosti koljena (ravni naizmjenini iskorak)
3.Vjebe stabilnosti lumbalno-sakralnog dijela trupa (prednji izdraj 40'')
4.Vjebe stabilnosti lopatice (vanjska rotacija u ramenu s elastinom
trakom)
5.Primjer vjebanja za stabilnost lokomotornoga sustava u funkciji
zanimanja
6.Pilates s velikim loptama
Transformacija
kinantropolokih
obiljeja
razvoj i odravanje brzinsko eksplozivnih svojstava
7.Vjebe za razvoj i odravanje brzine (10 ustajanja iz raznih poloaja s
reakcijom na zvuni podraaj)
8.Vjebe za razvoj i odravanje agilnosti (tranje naprijed-natrake
6x5m)
9.Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa skoka (preskoci
preko vedske klupe)
10.Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa sprinta (10x5m,
odmor 30'')
11.Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa udarca
(izvoenje razliitih udaraca specifinih za pojedine sportove)
Optimizacija sastava tijela (smanjenje potkonog masnog tkiva)
12.Metode aerobnog vjebanja (tranje 30' niskim intenzitetom)
13.Metode anaerobnog vjebanja (tranje 20', 2' visoki intenzitet, 2'
50%)
14.Metode vjebanja s vanjskim optereenjem (kruno vjebanje, 15
vjebovnih mjesta, vjebanje 60'', a oporavak 20'')
UVODNIK:nastavne teme iz ove jedinice uenja mogu se sustavno
Kinezioloki
postupci
unapreenja
zdravlja

VJEBE ZA KRALJENICU
bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
127

Napomene:

zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s vrijednostima
ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim dokazanim utjecajem na
integralne
promjene
antropolokih
obiljeja,
s
naglaskom
na
unaprjeenje
kinantropolokih
obiljeja.
Ispunjavanje
navedenih
vrijednosti uvjetovalo je izradbu ovog programa temeljem veeg broja
kriterija. Prvi se odnosi na provedivost nastavnih tema u izrazito razliitim
materijalnim uvjetima srednjih strukovnih kola Republike Hrvatske.
Upravo zbog razliitih materijalnih uvjeta u programu je naveden vei
broj nastavnih tema kako bi se za razliite uvjete i zanimanja mogao
izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i
program. Zbog toga se drugi kriterij morao odnositi na primjerenost
svake nastavne teme dobi i spolu polaznika, a trei na indiciranu
usmjerenost nastavnih tema prema strukovnim zanimanjima. Slijede
kriteriji sigurnost polaznika i usklaenost s potencijalnim interesima i
stvarnim potrebama polaznika. Time je ovaj program rastereen
nastavnih tema koje zbog nedostatnih materijalnih uvjeta nije mogue
provesti u veem broju srednjih strukovnih kola. Nadalje, rastereen je i
onih nastavnih tema koje zbog svoje sloenosti ne mogu biti u funkciji
ishoda uenja jer ih veina polaznika ne moe svladati odreenim
uspjehom.
osmiljen je na nain da u svakom razredu sadrava etiri meupovezane
jedinice ishoda uenja. To su (1)kinezioloka teorijska znanja,
(2)kinezioloke aktivnosti, (3)transformacija kinantropolokih obiljeja i
(4)kinezioloki postupci za unapreenje zdravlja. Time je potpuno
promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kuture u srednjim
strukovnim kolama jer su odreene mjerljive jedinice ishoda uenja koje
svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog
pohaanja nastave mora obvezno nauiti na primjerenoj razini. Na takav
ostvarivanja bitnih kompetencija iz ovog odgojno-obrazovnog podruja za
pojedino zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u
istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i ponavljati u svim viim
razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno kao nastavna tema,
primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim viim razredima, iako
se ista ne navodi u programima viih razreda. Navedeno pravilo, zbog
omoguuje kreativnost nastavnika i olakava izradu izvedbenog
128
nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvaava

zahtjeve s obzirom na razliit sastav polaznika prema sposobnostima i
pojedinane razlike u koliini steenih motorikih znanja u osnovnoj koli.
polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim
strukovnim kolama kako sa znanstvenih tako i sa strunih spoznaja
mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno
za polaznice.
Posebne napomene
Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura
posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:
ima
veliki
broj

nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i
motivaciji polaznika
vrednovanje postignua polaznika provoditi prema individualnim
mogunostima
nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su
kolske sportske dvorane udaljene od kole vie od 10 minuta hoda i
ako nastavu nije mogue na drugi nain organizirati.
KINEZIOLOKI POSTUPCI ZA UNAPRJEENJE ZDRAVLJA

VJEBE ZA KRALJENICU
1. Postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati glavu naprijed,
a istovremeno rukama pruati otpor
Ostalo

2. Glavom rotirati u desno pa u lijevu stranu
prema unutra
129

pruati otpor
suprotnu nogu
noge
desnom
Poloaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o
podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispruena):
Potrbuke (pod kukovima s podlokom, ruke u priruenju):
1. Nonim prstima se upirati u podlogu do opruanja koljena
5. S rukama u uzruenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu,
pa desnu ruku i lijevu nogu
bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima
natrag
podlogu
prema gore
Leei na trbuhu
8. Uhvatiti ruke iza lea, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela,
pogled usmjeriti prema dolje
130

2. Rairiti ispruene prste, pa zatvoriti aku stiui prste
kruga
4. Istegnuti palac to dalje od ake, te ga vratiti pokuavajui dodirnuti
prema gore, pa prema dolje, a da pri tome ne pomicati lakat
pokuati izvui
8. Osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema gore,
9. Osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema dolje,
Leei na leima
1. Rukama u priruenju, ispruenih nogu pogrenim stopalima, izvoditi
2. S jastukom ispod koljena, naizmjenino opruanje nogu pogrenim
izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom
4. Poetni poloaj polusjedei, noge su ispruene stopala pogrena,
stojeem poloaju
nogu, zadrati je u odignutom poloaju. Gornja ruka je savijena i
6. Poloaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogriti stopalo jedne
poloaju
nogu ispruiti u koljenskom zglobu, zadrati u tom poloaju te vratiti u
poetni poloaj
poloaj.
zglobova
VJEBE ZA STOPALA
sjedei poloaj
131
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
stopala
4. Podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti u sredinu
stopalo, naizmjence lijevo i desno, pa istovremeno obje
brojeve po zraku
8. Bosim prstima stopala guvati novinski papir.
Metode:
vjebanja intervalna metoda vjebanja, varijabilna metoda
vjebanja, kontinuirana metoda vjebanja
Oblici:
jednostavnije (pojedinana, dvojke, trojke, etvorke i paralelna)
sloenije (paralelno-izmjenina, sukcesivno-izmjenina, izmjenina,
kruna, stanina, stazna i poligonska).
132

Razred: etvrti (4.)
U etvrtom
Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
10% ukupnog fonda sati (6-7 sati). Teorijske nastavne teme u pravilu
se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s
ostalim jedinicama ishoda uenja u svakom razredu. Naravno da je
u razliitim uvjetima rada doputeno osmiljavanje drukijih teorijskih
tema. Takav pristup omoguuje da se osmisle teorijske nastavne teme
koje su povezane s provedivim motorikim nastavnim temama u
uvjetima pojedine srednje strukovne kole.
Kinezioloka
teorijska znanja
Kinezioloke
aktivnosti
1. Kulturoloko-povijesne dimenzije tjelesnog vjebanja i sporta u

funkciji kulture ivljenja
2. Energetska potronja tijekom radnog dana i optimizacija prehrane
3. Masaa i samomasaa kao sredstvo oporavka (utjecaj, vrste,
izvoenja pojedinih zahvata)
4. Odabir kineziolokih aktivnosti u funkciji sportske rekreacije
5. Mogua patoloka stanja uzrokovana izabranom zanimanju
6. Primjena novih tehnologija u funkciji samostalnog praenja procesa
tjelesnog vjebanja (monitori srane frekvencije-Polar, Omron ili
Tanita vage)
nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnom kolstvu
propisanog nastavnog plana i programa, bez obzira na uvjete rada, koje
e uvrstiti u izvedbeni nastavni plan i program.
I.ATLETIKA
1.Kros i standardna ciklika kretanja razliitim tempom 12 min. i vie
2.Tranje dionica 300-400 m
4.Troskok s mjesta motoriko postignue
5.Skok udalj individualno odabranim tehnikom - motoriko postignue
6.Skok uvis lena ili prekorana tehnika motoriko postignue
II.RITMIKA GIMNASTIKA
8.Individualna / skupna vjeba s vijaom, loptom ili obruem
III.PLES I AEROBIKA
9.Beki valcer (koreografija)
10.Quadrilla (koreografija)
11.Tae-bo aerobika
IV.BORILAKI SPORTOVI
12.Obrana od amara (udarca rukom)
13.Obrana od obuhvata
14.Obrana od hvata za kosu
15.Sprovoenje kljuem na ruci
16.Obrana od napada noem
133
V.KOARKA
17.Dodavanje lopte uz primjenu finte dodavanje
18.Suradnja dva igraa u napadu napad blokadama
19.Obrana od blokade preuzimanjem i probijanjem
20.Igra (primjena timske taktike 5:5)
VI.NOGOMET
21.ongliranje loptom po podlozi i u zraku razliitim dijelovima tijela
22.Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:2 i 5:2 s odreenim
brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira, 1 dodir)
23.Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:4 i 5:5 s odreenim
brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira)
24.Igra 4+1: 4+1 s odreenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2
dodira)
VII.ODBOJKA
25.Tenis servis
26.Tradicionalni sustav 4-2 (diza u prednjoj zoni)
27.Povezivanje sustava obrane polja VI-naprijed u
28.Povezivanje zatite 1:2:3 (1 uenik u bloku, 2. uenik u prednjoj zoni
iza bloka, 3. uenik u stranjoj zoni) i zatite 2:3 (2. uenik u prednjoj
zoni, 3. uenik u stranjoj zoni)
VIII.RUKOMET
30.Blokade u napadu (okomite i dijagonalne)
31.Utravanja te odvlaenja krilnih napadaa bez lopte i s loptom
32.Fintiranje u voenju i dodavanju (R)
IX.BADMINTON
34.Igra na mrei: zakucavanje (net kill), rezana kratka loptica
35.Igranje udaraca s fintama, varkama (dugi, drop, net drop)
36.Igra (osnovne taktike u mjeovitim parovima)
X.TENIS
37.Spin servis
38.Igra mali tenis (Taktika primjena osnovnih udaraca u igri)
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja za svaku nastavnu temu
naveden je jedan primjer njene provedbe. To omoguuje da se doreeno
prepozna njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle
daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.
I.LOKOMOTORNI SUSTAV
prevencija lokomotornih ozljeda
Transformacija
kinantropoloki
h obiljeja
1.Primjena relativnih vjebi jakosti u programima prevencije ozljeda

(jednononi uanj)
2.Primjena elastinih otpora u programima prevencije ozljeda
(odupiranje trupa rotacijskoj sili elastinog otpora)
3.Primjena proprioceptivnih vjebi u programima prevencije ozljeda
(sporo tranje s naskokom na jednu nogu i zadravanjem ravnotee)
4.Primjeri treninga za prevenciju ozljeda lokomotornog sustava
II.MORFOLOKA OBILJEJA
optimizacija sastava tijela (poveanje miine mase)
5.Vjebe potisaka i privlaenja (potisak s ravne klupe, horizontalno
veslanje)
6.Vjebe pregiba i opruanja (pregib podlaktica buicama, opruanje
134
podlaktica buicama)
7.Vjebe odmicanja i primicanja (razvlaenje buicama, primicanje
natkoljenice leei na boku)
8.Sustavi vjebanja I (kumulativna ponavljanja, retrokumulativna
ponavljanja, superserije)
9.Sustavi vjebanja II (padajue serije, negativna ponavljanja, forsirana
ponavljanja)
UVODNIK: nastavne teme iz ove jedinice uenja mogu se sustavno
VJEBE ZA KRALJENICU
Kinezioloki
postupci
unapreenja
zdravlja

bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Napomene

zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s vrijednostima
ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim dokazanim utjecajem na
integralne promjene antropolokih obiljeja, s naglaskom na
unapreenje kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje navedenih
vrijednosti uvjetovalo je izradbu ovog programa temeljem veeg broja
kriterija. Prvi se odnosi na provedivost nastavnih tema u izrazito
razliitim materijalnim uvjetima srednjih strukovnih kola Republike
Hrvatske. Upravo zbog razliitih materijalnih uvjeta u programu je
naveden vei broj nastavnih tema kako bi se za razliite uvjete i
zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren
izvedbeni nastavni plan i program. Zbog toga se drugi kriterij morao
odnositi na primjerenost svake nastavne teme dobi i spolu polaznika, a
trei na indiciranu usmjerenost nastavnih tema prema strukovnim
zanimanjima. Slijede kriteriji sigurnost polaznika i usklaenost s
potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika. Time je ovaj
program rastereen nastavnih tema koje zbog nedostatnih materijalnih
uvjeta nije mogue provesti u veem broju srednjih strukovnih kola.
Nadalje, rastereen je i onih nastavnih tema koje zbog svoje sloenosti
ne mogu biti u funkciji ishoda uenja jer ih veina polaznika ne moe
svladati odreenim uspjehom.
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u svakom
razredu sadrava etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To su
(1)kinezioloka
teorijska
znanja,
(2)kinezioloke
aktivnosti,
135
(3)transformacija kinantropolokih obiljeja i (4)kinezioloki postupci za

unapreenje zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave
tjelesne i zdravstvene kuture u srednjim strukovnim kolama jer su
odreene mjerljive jedinice ishoda uenja koje svaki polaznik (osim
polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohaanja nastave
mora obvezno nauiti na primjerenoj razini. Na takav nain skupna
uinkovitost svih jedinica ishoda uenja omoguuje ostvarivanje bitnih
kompetencija iz ovog odgojno-obrazovnog podruja za pojedino
zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u
istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i ponavljati u svim viim
razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno kao nastavna tema,
primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim viim razredima, iako
se ista ne navodi u programima viih razreda. Navedeno pravilo, zbog
omoguuje kreativnost nastavnika i olakava izradu izvedbenog
nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvaava
zahtjeve s obzirom na razliit sastav polaznika prema sposobnostima i
pojedinane razlike u koliini steenih motorikih znanja u osnovnoj
koli.
polaznika i polaznica. Zbog toga predmetna nastava u srednjim
strukovnim kolama sa znanstvenih i sa strunih spoznaja mora
organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za
polaznice.
Posebne napomene
Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura
posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:
ima
veliki
broj

nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i
motivaciji polaznika
vrednovanje postignua polaznika provoditi prema individualnim
mogunostima
Nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su kolske

sportske dvorane udaljene od kole vie od 10 minuta hoda i ako
nastavu nije mogue organizirati na drugi nain.
Ostalo:

VJEBE ZA KRALJENICU
1. Postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati glavu naprijed,
a istovremeno rukama pruati otpor
136

2. Glavom rotirati u desnu, pa u lijevu stranu
prema unutra
3. Koljena pogriti, pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz
pogreno stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
4. Koljena pogriti, pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala
koljena privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
postaviti na elo, te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama
pruati otpor
suprotnu nogu
noge
desnom
Poloaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o
podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispruena):
5. S rukama u uzruenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu,
pa desnu ruku i lijevu nogu
bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
137
Leei na leima
natrag
podlogu
5. S glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena
podizati prema gore
Leei na trbuhu
8. Uhvatiti ruke iza lea, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela,
pogled usmjeriti prema dolje
2. Rairiti ispruene prste pa zatvoriti aku stiui prste.
kruga
4. Istegnuti palac to dalje od ake te ga vratiti pokuavajui dodirnuti
prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
pokuati izvui
8. Osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema gore
9. Osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema dolje
leei na leima
1. Rukama u priruenju, ispruenih nogu pogrenim stopalima, izvoditi
2. S jastukom ispod koljena, naizmjenino opruanje nogu sa pogrenim
izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom
4. Poetni poloaj polusjedei, noge su ispruene stopala pogrena,
stojeem poloaju
138

nogu, zadrati je u odignutom poloaju. Gornja ruka je savijena i
6. Poloaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogriti stopalo jedne
poloaju
nogu ispruiti u koljenskom zglobu, zadrati u tom poloaju te vratiti
u poetni poloaj
poloaj
zglobova
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj
stopala
4. Podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti u
sredinu
stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno obje
brojeve po zraku
8. Bosim prstima stopala guvati novinski papir
Metode:
vjebanja intervalna metoda vjebanja, varijabilna metoda
vjebanja, kontinuirana metoda vjebanja
Oblici:
jednostavnije (pojedinana, dvojke, trojke, etvorke i paralelna)
sloenije (paralelno-izmjenina, sukcesivno-izmjenina, izmjenina,
kruna, stanina, stazna i poligonska).
Literatura
139
Literatura za
polaznike:

140
2.2.2. Obvezni strukovni moduli

Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Kako uiti i raditi
Cilj modula:
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
TEHNIKO CRTANJE I ELEMENTI STROJEVA

Tehniko crtanje i nacrtna geometrija
Elementi strojeva
s ovim modulom
izraditi tehnike crtee elemenata strojeva u svrhu grafikog
komuniciranja
opisati funkciju tehnikih crtea elemenata strojeva u svrhu
grafikog komuniciranja
prepoznati elemente strojeva te njihovu funkciju u sklopovima i
ureajima
Tijekom nastave polaznik e se upoznati sa standardima tehnikog
crtanja te njihovu primjenu pri projiciranju elemenata strojeva te
konstruiranju elemenata i sklopova. Za crtanje e se uveliko sluiti
raunalom, koje e mu ujedno biti od pomoi za upoznavanje i izbor
elemenata strojeva.
Tehniko crtanje i nacrtna geometrija (1. razred, 2 sata, 4 boda)
Tehniko crtanje i nacrtna geometrija (2. razred, 2 sata, 4,5
bodova)
Elementi strojeva (2. razred, 3 sata, 5 bodova)
141
Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja

Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKO CRTANJE I NACRTNA GEOMETRIJA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod u predmet
Standardi za
izradu crtea
Osnovne
geometrijske
konstrukcije
Tehnike krivulje
Projiciranje
predmeta
Presjeci i prodori
geometrijskih
tijela
Crtanje pomou
raunala u
ravnini
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
1. prikazati projekcije tijela

2. primijeniti standarde tehnikog crtanja
3. opisati osnovne geometrijske konstrukcije
Zadaci i primjena tehnikog crtanja
Pribor za crtanje
Vrste crta
Mjerilo
Formati papira
Zaglavlje i sastavnica
Tehniko pismo
Kotiranje, svrha i elementi kote
Raspored projekcija
Osnovni geometrijski pojmovi
Konstrukcija pravilnih viekutnika
Konstrukcija zaobljenosti krunih prijelaza
Krivulje koje imaju primjenu na strojnim elementima (elipsa,
hiperbola, parabola, cikloida, evolventa, sinusoida, zavojnica)
Vrste projiciranja (centralno i paralelno projiciranje)
Pravokutna(ortogonalna projekcija)
Projekcija na 3 ravnine
Europski raspored projekcija
Ortogonalna projekcija tijela (uglatih, oblih, sloenih)
Prostorno prikazivanje tijela (izometrija, dimetrija, kosa projekcija)
Presjeci geometrijskih tijela ravninama
Prodori geometrijskih tijela
Karakteristike raunalne grafike
Postavke crtea
Koordinatni sustavi u ravnini
Naredbe za crtanje
Ureivanje crtea
Crtanje osnovnih elemenata
Crtanje sloenog geometrijskog lika
Iscrtavanje crtea
Nastavni se proces 50% vremena izvodi teorijski radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenih ishoda, a 50% slui za povezivanje
usvojenih sadraja s praktinom primjenom. Vjebe koje treba
realizirati su: 1. Osnovne geometrijske konstrukcije, 2. Tehnike
konstrukcije, 3. Proiciranje sloenih tijela na ravnine, 4. Presjeci
geometrijskih tijela, 5. Prodori, 6. Prostorno predoavanje.
Kod realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do 14
polaznika.
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
142
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,

metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima, individualni
rad.
Elementi: usvojenost sadraja, praktina primjena sadraja
Oblici: usmena provjera, pisana provjera (rjeavanje teorijskih i
praktinih zadataka te prepoznavanje strunih pojmova na bazi
logine primjene i zakljuivanja), vjebe i domai uradak.
143
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKO CRTANJE I NACRTNA GEOMETRIJA

Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Presjeci
Kotiranje
Predoavanje
oblika
odstupanjem od
pravila nacrtne
geometrije
Hrapavost
povrine i
tolerancije
Izrada crtea i
shema
Skiciranje i
detaljiranje
Crtanje pomou
raunala u
prostoru
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
1. opisati osnovne geometrijske konstrukcije

2. izraditi skice jednostavnih strojarskih dijelova i sklopova
3. ralaniti sastavni crte na detalje
Primjena i predoavanje presjeka
Vrste presjeka prema poloaju presjene ravnine (uzduni i popreni)
Vrste presjeka prema veliini presjene povrine (puni, povian,
djelomini, zaokrenuti)
Presjek s vie ravnina
Pravila i greke pri kotiranju
Kotiranje duina, kuta, promjera i radijusa
Naini kotiranja predmeta (redno, paralelno, kombinirano,
koordinatno)
Nepravilan smjetaj projekcija
Zaokrenute projekcije
Razvijeni pogledi
Prikazi pomou prekida i detalja
Pojednostavljeni prikazi strojnih dijelova
Veza kvalitete i obrade povrine
Oznaivanje hrapavosti na crteu
Vrste tolerancija, ISO sustav tolerancija
Oznaivanje tolerancija na crteu
ISO sustav dosjeda
Izbor i oznaavanje dosjeda
Podjela tehnikih crtea
Izrada radionikih crtea
Izrada sastavnih crtea
Izrada shema
Postupak pri skiciranju predmeta
Crtanje detalja iz sastavnog crtea
Koordinatni sustavi u prostoru
Definiranje korisnikog koordinatnog sustava
Naredbe za crtanje u prostoru
Crtanje osnovnih tijela
Crtanje sloenih tijela
Izrada prostornog modela iz radionikog crtea
realizirati su: 1. Kotiranje, 2. Presjeci, 3. Predoavanje, 4.
Predoavanje oblika odstupanjem od pravila nacrtne geometrije, 5.
Radioniki crtei, 6. Shematski crtei.
polaznika.
144
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Elementi: usvojenost sadraja, praktina primjena sadraja.
145
Naziv nastavnog predmeta: ELEMENTI STROJEVA

Razred: drugi (2.)
1. razlikovati elemente strojeva
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. opisati funkciju elemenata strojeva

3. objasniti pojam tolerancije duinskih mjera
4. razlikovati dosjede strojnih dijelova
5. nabrojiti elemente za rastavljive spojeve
6. prepoznati elemente za okretno gibanje i prijenos snage
Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod u elemente
strojeva
Tolerancije i
dosjedi strojnih
dijelova
Elementi za
nerastavljive
spojeve
Elementi za
rastavljive
spojeve
Elementi za
kruno gibanje i
prijenos snage
Elementi za
pretvaranje
gibanja
Elementi i ureaji
za podmazivanje
Elementi za
protok i
brtvljenje
Finomehaniki
elementi

Zadatak i znaenje elemenata strojeva u strojogradnji
Podjela elemenata strojeva
Pojam i znaenje tolerancije
Tolerancije duina
ISO sustav tolerancija
Pojam dosjeda i sustavi dosjeda
Tolerancije oblika i poloaja
Vrste, materijali i podruja primjene:
Zakovanih spojeva
Lemljenih spojeva
Zavarenih spojeva
Lijepljenih spojeva
Steznih i porubljenih spojeva
Vrste, materijali i podruja primjene:
Vijanih spojeva
Klinova, zatika, svornjaka
Elemenata za elastino rastavljive spojeve (opruge, gibnjevi,
zamanjak, njihalo)
Vrste, materijali, osnovni prorauni i podruja primjene:
Osovina i vratila
Spojki
Leaja
Remenskog prijenosa
Konopnog i uetnog prijenosa
Zupanog prijenosa
Lananog prijenosa
Vijani mehanizam
Poluni mehanizam
Krivuljni mehanizam
Stapni mehanizam
Trenje i podmazivanje
Naini podmazivanja
Cijevi i cijevni elementi
Ventili
Elementi za brtvljenje
Podjela i funkcija finomehanikih elemenata:
Otpornici
Uklopnici
Regulatori
146
Napomene:
Logiki sklopovi
realizirati su: 1. Crtati, proraunati i odabrati za ugradnju
nerastavljive spojeve, 2. Crtati, proraunati za ugradnju rastavljive
spojeve, 3. Crtati, proraunati i odabrati za ugradnju elemente za
okretno i pravocrtno gibanje i prijenos snage, 4. Crtati i odabrati za
ugradnju elemente i ureaje za podmazivanje.
polaznika
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
147
Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
TEHNIKA MEHANIKA
Tehnika mehanika
Kako uiti i raditi s ovim modulom

proraunati i dimenzionirati elemente konstrukcije na temelju
Cilj modula:
zakonitosti tehnike mehanike
Polaznik e primijeniti znanja iz tehnike mehanike (sile,
optereenja...) za proraun i dimenzioniranje elemenata strojeva i
Opis modula:
konstrukcija.
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Tehnika mehanika (1. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Tehnika mehanika (2. razred, 2 sata, 4 boda)
148

Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKA MEHANIKA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Temeljni pojmovi
i naela statike
Konkurentno
komplanarni
sustav sila
Nekonkurentno
komplanarni
sustav sila
Teite
Puni ravni nosai
Reetkasti nosai
Uvod u
kinematiku
Kinematika
sloenog gibanja
Kinematika
krutog tijela
Napomene:
1. analizirati ravninske sustave sila

2. objasniti naine odreivanja teita
3. usporediti nosae prema izvedbi i optereenju
4. analizirati vrste gibanja tijela
Zadaa mehanike
Sila, odreenost i vrste sila
Prikaz sile grafiki i analitiki
Naela statike
Kolinearni sustav sila - grafiko i analitiko odreivanje rezultante i
ravnotea
Dvije sile istog i razliitog hvatita - grafiko i analitiko odreivanje
rezultante
Ravnotea triju sila
Rastavljanje sila na dvije komponente - grafiki i analitiki postupak
Sustav konkurentnih sila - grafiko i analitiko odreivanje rezultante
i ravnotea
Statiki moment sile
Momentno pravilo - Varignonov pouak
Par ili spreg sila
Sustav paralelnih sila istog i suprotnog smjera
Odreivanje rezultante i njenog poloaja grafiki i analitiki
Rastavljanje sile na dvije paralelne komponente istog i suprotnog
smjera grafiki i analitiki
Grafiki i analitiki uvjeti ravnotee
Teite sastavljenih duina
Teite jednostavnih, sastavljenih i oslabljenih ploha
Pappus-Guldinovo pravilo
Vrste ravnotee
Statika stabilnost
Prosta greda s koncentriranim, kontinuiranim i kombiniranim
optereenjem
Nosa s jednim prepustom
Uklijeteni nosa koncentrirano i kombinirano optereen
Odreivanje sila u tapovima - grafika metoda (Cremona)
Odreivanje sila u tapovima - analitika metoda (Ritter)
Osnovni kinematiki pojmovi (kruto tijelo, materijalna toka, vrste
gibanja, usporedni pregled veliina pravocrtnog i krunog gibanja)
Apsolutno, prijenosno i relativno gibanje - apsolutna brzina sloenog
gibanja
Apsolutno ubrzanje sloenog gibanja
Komplanarno gibanje tijela
Kinematika motornog mehanizma - s, v, a
Nastavni proces se 50% vremena izvodi kao teorijska nastava, a 50%
slui za rjeavanje problemskih zadataka i vjebe koje se izvode
raunski i uz podrku raunalnih programa u raunalnoj uionici.
149

polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
150
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKA MEHANIKA

Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod i temeljni
pojmovi o
vrstoi
materijala
Aksijalna
naprezanja
Naprezanje na
odrez ili smik
Momenti inercije
i otpori ploha
Naprezanje pri
savijanju ili
fleksiji
Naprezanje pri
uvijanju ili torziji
Naprezanje pri
izvijanju
Sloena
naprezanja
Uvod u dinamiku
Dinamika estice
Dinamika krutog
tijela
1. razlikovati vrste optereenja

2. dimenzionirati elemente na temelju optereenja, doputenog
naprezanja i deformacije
3. primijeniti osnovne zakonitosti dinamike
Pojam i vrste optereenja i vrste naprezanja
Doputeno naprezanje i koeficijent sigurnosti
Utjecaj utora i zamor materijala
Hookov zakon
Naprezanje na vlak i tlak
Povrinski tlak
Naprezanje uslijed promjene temperature
Jednadba naprezanja na odrez ili smik
Dimenzioniranje elemenata izloenih na odrez ili smik
Pojam i vrste momenata inercije i otpora
Momenti inercije i otpora jednostavnih ploha
Steinerov pouak
Momenti inercije sloenih i oslabljenih ploha
Momenti inercije i otpora standardnih sastavljenih ploha
Temeljni pojmovi i vrste savijanja
Elastina crta i jednadba savijanja
Dimenzioniranje elemenata izloenih savijanju
Temeljni pojmovi i jednadbe naprezanja pri uvijanju
Dimenzioniranje lakih vratila pri:
doputenom naprezanju
doputenoj deformaciji
Temeljni pojmovi izvijanja i Eulerove jednadbe
Vitkost tapa i granice primjene Eulerovih jednadbi
Dimenzioniranje elemenata izloenih izvijanju
Ekscentrini vlak i tlak
Savijanje i vlak i tlak
Dimenzioniranje tekih vratila
Temeljni pojmovi i zadaci dinamike
Newtonovi zakoni
Sila kao uzrok pravocrtnog gibanja - jednadba gibanja sa trenjem
Inercijalne sile i D'Alambertovo naelo
Impuls sile i veliina gibanja
Mehaniki rad i energija
Snaga i koeficijent korisnog djelovanja
Dinamiki moment inercije
Steinerov pouak za odreivanje momenta tromosti
Radijus inercije i reducirana masa
Glavna dinamika jednadba rotirajueg tijela
Mehaniki rad i energija rotirajueg tijela
Snaga pri rotacijskom gibanju
Trenje klizanja na horizontalnoj podlozi i kosini klin
Trenje kotrljanja i vonje
151
Napomene:
Trenje ueta - pojasne konice

slui za rjeavanje problemskih zadataka i vjebe koje se izvode
raunski i uz podrku raunalnih programa u raunalnoj uionici.
polaznika
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
152
Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
TEHNIKI MATERIJALI
Tehniki materijali

Cilj modula:
objasniti svojstva tehnikih materijala i njihovu primjenu
Teorijska nastava se izvodi u specijaliziranoj uionici ili uionici ope
namjene gdje postoji mogunost koritenje AV pomagala, uzoraka
tehnikih materijala, didaktikih panoa, kolskog pribora za crtanje i
Opis modula:
raunala.
Vjebe se izvode u laboratoriju ili specijaliziranoj uionici opremljenoj
ureajima za ispitivanje materijala. Polaznik treba izvriti ispitivanje i
obradu rezultata.
Nastavni
predmeti koji se
Tehniki materijali (1. razred, 2 sata, 3,5 boda)
izvode u ovom
modulu:
153

Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKI MATERIJALI
Razred: prvi (1.)
1. navesti podjelu tehnikih materijala
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. razlikovati naine dobivanja tehnikih materijala

3. koristiti standardne oznake materijala (HRN, ISO, EN)
4. interpretirati utjecaj strukture na svojstva tehnikih materijala
5. objasniti svojstva tehnikih materijala te postupke ispitivanja
Razrada
Nastavne
cjeline
Osnove
metalografije
eljezo i legure
eljeza
Obojeni metali i
njihove legure
Osnove toplinske
obrade

Tehnilogija materijala
Tehniki materijali u strojarstvu, vrste, znaaj i svojstva (openito)
Osnove kristalografije
Unutarnja graa istih metala i slitina
Pretvorbe kristalnih reetki
Kristalizacija i taljenje, dijagrami rastvorbe
Eutektiki dijagram
Dijagram eljezo-ugljik
Vrste eljeznih ruda
Naini dobivanja eljeza
Vrste sirovog eljeza (bijelo i sivo sirovo eljezo)
Vrste ljevova: sivi i tvrdi, ilavi, kovkasti, elini, verimikularni
Oznaivanje ljevova i izbor prema svojstvima
Proizvodnja elika - naini dobivanja
Vrste elika prema kemijskom sastavu
Oznaivanje elika prema HRN i EN
Vrste elika prema namjeni:
konstrukcijski
specijalni
alatni
Izbor elika prema odreenim svojstvima i preporukama namjene
Standardizacija elinih poluproizvoda (profili, limovi, cijevi i dr.)
Podjela obojenih metala: laki, teki, plemeniti, legure obojenih metala
Proizvodnja, svojstva i primjena:
bakar i legure bakra (mjed i bronce)
cink i legure cinka
olovo i legure olova
kositar i legure kositra
leajne legure
legure za lemljenje
teki obojeni metali (Cr,Ni, Mn, Co, Mo, W,V)
aluminij i njegove legure
magnezij i njegove legure
Oznaivanje legura obojenih metala i njihov izbor prema svojstvima
Definicija termike obrade i njen znaaj u strojarstvu
Fazne pretvorbe kod eljeza
Postupci arenja:
normalizacijsko
rekristalizacijsko
sferoidizacijsko arenje
arenje za redukciju napetosti
Kaljenje i postupci kaljenja:
TTT dijagrami: izotermiki anizotermiki
zakaljivost i prokaljivost
154
Ostali tehniki
materijali
Korozija metala i
zatita
Otpad tehnikih
materijala i
zatita okolia
Ispitivanje
mehanikih
svojstava
Ispitivanje
tehnolokih
svojstava
Ispitivanje
kemijskog
sastava i
unutarnjih
pogreaka i
mikrostrukture
Napomene:
utjecaj ugljika
utjecaj unoenja topline
Poputanje, vrste i svrha, utjecaj na ilavost
Cementiranje i nitriranje, vrste, svrha (velike tvrdoe)
Ostali termokemijski postupci (informativno)
Izbor reima toplinske obrade i njihove ovisnosti o uporabnim
svojstvima
Vrste, svojstva i primjena materijala
Tvrdi metali i rezna keramika
Materijali za bruenje i poliranje
Vatrootporni materijali
Polimerni materijali
Kompozitni materijali
Materijali za izolaciju
Sredstva za hlaenje i podmazivanje
Materijali za brtvljenje
Osnove korozije:
kemijska i tehnika korozija
Podjela korozija prema procesu:
kemijska korozija: afinitet tvari, nastanak, brzina
elektrokemijska korozija: korozioni lanak, razlika potencijala
Kisikova i vodikova depolarizacija
Korozijska otpornost metala (legure eljeza, bakra, aluminija i dr.)
Zatitne metalne i nemetalne prevlake:
pocinavanje
galvanizacija
plastifikacija
Elektrine metode zatite:
anodna i katodna zatita
Vrste otpada i upravljanje otpadom
Mogunost recikliranja, oznaivanje prema EU i vrste recikliranja
Oznaivanje utjecaja proizvoda na okoli
Ispitivanje modula elastinosti materijala
Ispitivanje rastezne i tlane vrstoe i granice razvlaenja
Ispitivanje odrezne vrstoe
Ispitivanje savojne vrstoe elika i sivoga lijeva
Ispitivanje tvrdoe po metodi Brinellu
Ispitivanje tvrdoe po Rockwellu
Ispitivanje tvrdoe po Vickersu i dr.
Ispitivanje tvrdoe po Poldyju
Ispitivanje udarnog rada loma
Ispitivanje pregibom
Ispitivanje iskrenjem
Ispitivanje ultrazvunom metodom
Magnetska i penetrantska ispitivanja
Ispitivanje mikrostrukture metalografskim mikroskopom

kao vjebe ispitavanja svojstava tehniakih materijala.
polaznika.
Ostalo
155
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
156
Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Cilj modula
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
STROJARSKA ENERGETIKA
Termodinamika
Hidraulika i pneumatika
stjecanje znanja o termodinamikim veliinama i procesima.

stjecanje temeljnih znanja o pneumatskim i hidraulikim shemama
i sustavima te njihova funkcionalna primjena.
Polaznik e moi opisati elemente pneumatskih i hidraulikih sustava
te objasniti pretvorbu, prijenos i upravljanje pneumatske i hidraulike
energije. Izraditi e odgovarajue pneumatske i hidraulike sheme te
povezati elemente na bazi razraenih shema. Moi e objasniti
osnovne procese termodinamike i izraunati osnovne veliine vezane
uz prijelaz topline.
Termodinamika (2. razred, 3 sata, 5 bodova)

Hidraulika i pneumatika (3. razred, 2 sata, 4 boda)
157
Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja

Naziv nastavnog predmeta : TERMODINAMIKA
Razred: drugi (2.)
1. opisati osnovne veliine stanja i toplinsko irenje krutih tijela i
fluida
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. interpretirati osnovne termodinamike zakone

3. objasniti krune procese
4. objasniti zakonitosti prijelaza i prolaza topline
5. razlikovati vrste i izvedbe toplinskih strojeva i ureaja
6. nabrojati podruja primjene toplinskih strojeva i ureaja
Razrada
Nastavne
cjeline
Osnovne veliine
stanja

Temperatura, tlak, volumen
Toplinsko
rastezanje krutih
tijela i tekuina
Linearno rastezanje, povrinsko rastezanje i prostorno rastezanje
Koliina topline i
specifini
toplinski
kapacitet
Toplina i temperatura
Specifini toplinski kapacitet
Temperatura izjednaenja
Toplinsko
rastezanje
plinova
Prvi glavni
stavak
termodinamike
Promjena stanja
idealnih plinova
Drugi glavni
stavak
termodinamike
Vodena para
Primjena
tehnikih para
Prijelaz topline
Molekularno - kinetika teorija topline

Plinski zakoni
Plinska konstanta i jednadba stanja idealnih plinova
Normno stanje i pojam mola
Opa plinska konstanta
Odnos topline i mehanikog rada: zakon o odranju energije i metode
izraunavanja rada u pv dijagramu
Specifini toplinski kapacitet za kg i kmol i njihova ovisnost o
temperaturi
Prva glavna jednadba termodinamike, unutarnja energija, entalpija
Izohora, izobara, izoterma, adijabata, politropa
T-s dijagram
Povratni i nepovratni procesi, bit entropije
Kruni procesi u toplinskom dijagramu
Isparavanje i kondenzacija
Toplinski dijagrami za vodenu paru
Promjene stanja mokre pare
Kruni procesi parnih strojeva
Van der Waalsova jednadba stanja
Priguivanje i Joule Thomsonov efekt
Rashladni ureaji
Provoenje topline
Termodinamika i prijenos topline
Prolaz topline
Zraenje topline
Tehniki izmjenjivai topline
158
Strujanje plinova
i para
Vlani zrak
Izgaranje
Napomene:
Oblici i brzine strujanja

Jednadba kontinuiteta
Energija strujanja
Strujanje kroz cijevi
Strujanje kroz sapnice sa i bez trenja
Strujanje kroz okretno lopatino kolo, transformacija energije
Gubici pri transformaciji
Vlanost zraka
h-x dijagram za vlani zrak
Suenje zraka
Ishlapljivanje
Temperatura zapaljenja i izgaranja
Stehiometrija izgaranja
Gornja i donja ogrjevna vrijednost
Odreivanje koliine zraka za izgaranje
Sastav i koliina dimnih plinova
kriterija izvedbe navedenih ishoda.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima, individualni rad.
159
Naziv nastavnog predmeta: HIDRAULIKA I PNEUMATIKA

Razred: trei (3.)
1. opisati pneumatske ureaje
2. protumaiti hidraulike ureaje i njihovu funkciju
3. izraditi jednostavne pneumatske i elektropneumatske sheme
spajanja sa specifikacijom elemenata
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
4. spojiti odabrane pneumatske i elektropneumatske elemente

prema shemama uz provjeru funkcionalnosti
5. definirati jednostavne hidraulike i elektrohidraulike sheme
spajanja sa specifikacijom elemenata
6. povezati odabrane hidraulike i elektrohidraulike elemente
prema shemama uz provjeru funkcionalnosti
7. objasniti hidrauline strojeve
8. razlikovati hidroenergetske ureaje
Razrada
Nastavne
cjeline
Osnove pneumatike
Pneumatski izvrni
elementi
Pneumatski
upravljaki
elementi
Elektropneumatski
elementi
Pneumatsko
upravljanje
Osnove hidraulike
Hidrauliki izvrni i

Uvod u pneumatiku, svojstva zraka
Dobivanje stlaenog zraka (kompresor, vrste kompresora, klipni
kompresor)
Razdioba stlaenog zraka (razvod mree, cijevi i cijevni materijali)
Priprema stlaenog zraka
Pripremna grupa elemenata (odvaja kondenzata, regulator tlaka,
zauljiva)
Podjela pneumatski izvrnih elemenata (rotacijski, translacijski)
Jednoradni cilindri
Dvoradni cilindri
Specijalni cilindri
Rotacijski cilindri
Pneumatski upravljaki elementi
Razvodnici (vrste razvodnika, naini aktiviranja i povrata, konstrukcija
razvodnika)
Zaporni ventili (brzoispusni ventil, I i ILI ventil, nepovratni ventil)
Tlani i protoni ventili
Cijevni zatvarai
Vremenski lan (kanjenje ukapanja, kanjenje iskapanja)
Elektromehaniki elementi
Elektropneumatski elementi
Pneumatsko upravljanje
Elektro-pneumatsko upravljanje
Pneumo-hidrauliki ureaji
Pneumatske sheme kod vozila i voznih sredstava
Dobivanje hidraulike energije
Hidraulike crpke
Spremnici ulja
Zakoni hidrostatike
Zakoni hidrodinamike
Mehanika i hidromehanika
Hidrauliki cilindri
160
upravljaki
elementi
Hidrauliko i
elektrohidrauliko
upravljanje
Hidrauliki strojevi
Vodne turbine
Hidroenergetski
ureaji
Napomene:
Hidromotori
Cilindri
Razvodnici
Ventili
Hidraulike sheme
Povezivanje energetskog sklopa
Sheme s povratnom spregom
Elektrohidrauliko upravljanje
Elektrohidrauliki elementi
Hidraulike sheme kod vozila i voznih sredstava
Stapne crpke (sastavni dijelovi i nain rada, podjela i koliina dobave)
Centrifugalne crpke (sastavni dijelovi i nain rada, visina dobave i
kavitacija, svojstva i konstrukcijske izvedbe)
Crpke specijalnih konstrukcija (zupaste, vijane, krilne, rotacijske)
Vrste vodnih turbina
Izbor tipa turbine
Peltonova turbina
Francisova turbina
Kaplanova turbina
Regulacija
Troenje dijelova turbine
Stapni kompresor (nain rada i podjela)
Proraun snage
Regulacija rada
Zrani kompresor
Turbokompresor (nain rada i teorijske osnove, stupanj djelovanja i
snaga)
Konstrukcija turbokompresora
Ventilator (nain rada i teorijske osnove, gubici)
Aksijalni i vijani ventilator
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui za povezivanje
usvojenih sadraja s praktinom primjenom.
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

161
Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
BRODSKA ELEKTROTEHNIKA I ELEKTRONIKA

Elektrotehnika i elektronika
Upravljanje i odravanje elektronikih i elektrotehnikih
sustava upravljanja i upravljake opreme

upoznati osnovne zakonitosti i elemente elektrotehnike i
elektronike
opisati konstrukciju, princip rada i primjenu elektrinih strojeva
rukovati i upravljati elektronikim i elektrotehnikim sustavima i
upravljakom opremom potujui tehnike specifikacije
Modul Brodska elektrotehnika i elektronika osmiljen
je kao
kombinacija teorijskih i praktinih sadraja.
Izuavanjem sadraja ovog modula, polaznik e biti kompetentan
upravljati i odravati elektronike i elektrotehnike sustave
upravljanja i upravljake opreme.
Polaznik e stei znanja o elektrinom i magnetskom polju, strujnim
krugovim, elektrinom pogonu brodskih pumpi, brodskim kablovima i
elektroinstalacijskom materijalu, brodskoj rasvjeti kao i opremi za
navigaciju i sigurnost plovidbe.
Polaznici e biti sposobni upravljati elektronikim i elektrotehnikim
sustavima na brodu, izvoditi jednostavnije popravke i odravanje
elektronikih i elektrotehnikih sustava na brodu kao i itati
elektronike sheme i otklanjati pogreke.
Cilj modula
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Elektrotehnika i elektronika (3. razred, 2 sata, 4 boda)

Elektrotehnika i elektronika (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
162
Nastavni predmet po godinama i ishodima uenja

Naziv nastavnog predmeta: ELEKTROTEHNIKA I ELEKTRONIKA
Razred: trei (3.)
1. protumaiti osnovne pojave, zakone i pravila iz podruja
elektrotehnike i njihovu povezanost
2. razlikovati osnovne elektrotehnike veliine i grafiki ih
predoiti
U treem razredu
polaznik e stei
slijedee ishode
uenja:
3. navesti svojstva i primjenu osnovnih elektrotehnikih i

elektronikih elemenata
4. opisati konstrukciju, princip rada i primjenu elektrinih ureaja
5. objasniti primjenu elektromotornog pogona
6. objasniti osnovne strujne krugove
7. analizirati nain mjerenja osnovnih elektrinih veliina
8. zamijeniti elektroniki element ili sklop
Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod u
elektrotehniku
Krugovi
istosmjerne
struje
Elektrino polje

Razvoj elektrotehnike
Elektrina osnova grae tvari
Elektrini napon
Elektrina struja
Elektromotorni napon izvora, unutarnji napon izvora
Elektrini otpor
Ohmov zakon
Uinci elektrine struje
Strujni krug
Elektronika oprema
Obiljeja temeljnih elemenata sutava strujnih krugova
Sekvencijalni upravljaki krugovi i ureaji povezanih sustava
Elementi strujnog kruga
Serijski spoj otpora
Paralelni spoj otpora
Kirchhoffov zakon 1 & 2
Prazni hod
Kratki spoj
Sloni spojevi otpora.
Primjena Omovog i Kirchhoff-ovg zakona
Serijski, paralelni i kombinirani spoj
Proirenje mjernog opsega ampermetra i voltmetra
Elektrina energija i snaga
Stupanj iskoritenja
Izvori istosmjernog napona
Grafika analiza elektrinog kruga
Postupak analize mrea istosmjerne struje
Metode za analizu izvora izmjenine struje
Primjena Wheatstone-ovog mosta
Skica, mjerenje otpora, proirenje opsega mjerenja W-mosta,
mjerenje temperature
Opis principa rada potenciometra, termopar, kompenzacija
Znaajke elektrinog polja
Coulumbov zakon
Tvari u elektrinom polju
Elektrini kapacitet i kondenzatori
Nabijanje i izbijanje kondenzatora
163
Magnetsko polje
Uvod u
izmjenine struje
Napomena
Gustoa magnetskog toka, krivulja histereze, rasipanje magnetskog

polja, magnetizam eljeza (feeromagnetizam), dimagneti
(nemagneti), histreza
Znaajke magnetskog polja
Magnetski tok
Gustoa toka
Jakost polja
Magnetska vodljivost
Magnetizam tvari
Magnetske sile
Magnetsko polje vodia
Magnetsko polje zavojnice
Magnetsko polje zavojnice sa eljeznom jezgrom
Krivulja magnetiziranja, ele.magneti, meki i tvrdi magneti
Sila na vodi u magnetskom polju
Elektromagnetska indukcija
Samoindukcija, induktivitet
Svitak u krugu istosmjerne struje
Trenutna vrijednost perioda
Maximalna, efektivna i srednja vrijednost
Nastanak i vrijednost jednofaznog induciranog napona
Vektorski prikaz izmjeninih veliina
Otpor, omski, induktivitet i kapacitet otpor u krugu izmjenine struje
Ohmov zakon za izmjeninu struju
Impendancija Z
Snaga i energija izmjenine struje, radna (omski teret), jalova
(induktivni ili kapacitivni teret)
Znaajke sinusoidnih veliina
Otpor, induktivitet i kapacitet u krugu izmjenine struje
Jednostavni RLC spojevi
Trofazni sustavi, openito o trofaznim sustavima
Fazne i linijske veliine
Spoj u zvijezdu,
Spoj u trokut
Snaga trofazne struje
Optereenje trofaznog sustava jednoliko, nejednoliko (nul vodi)
Faktor snage, popravak faktora snage
Elementi elektronike i elektroniki sklopovi
Temeljna svojstva poluvodia
PN spoj
Bipolarni tranzistor
Unipolarni tranzistor
Optoelementi
Digitalni sklopovi
polaznika. Polaznici tijekom vjebi rade samostalno u laboratoriju i
specijaliziranim uionicama uz koritenje raunalnih programa i
prirunika. Svakom polazniku potrebno je osigurati radno mjesto za
izvoenje vjebi i opremiti ga odgovarajuom opremom. Optimalno je
da najvie dva polaznika rade na jednoj zadai.
Ustrojstvo nastavnog procesa treba biti takvo da se uz obradu i
usvajanje osnovnih pojmova i zakonitosti elektrotehnike, stalno
ukazuje na primjere iz prakse u brodskom strojnom kompleksu.
164
U nastavni predmet su implementirani sadraji prema STCW III/1 i

STCW III/2 konvenciji i IMO modelu 7.02 i IMO modelu 7.04
vaeima na dan izvoenja programa.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Elementi: usvojenost sadraja, primjena sadraja.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera (zadaci objektivnog tipa i
praktina primjena znanja), praktian rad (seminarski radovi, domae
zadae, radne mape).
165
Naziv nastavnog predmeta: ELEKTROTEHNIKA I ELEKTRONIKA

Razred: etvrti (4.)
1. nabrojati glavne dijelove upravljake opreme
U etvrtom
razredu polaznik
e stei slijedee
ishode uenja:
2. razlikovati elektronike i elektrotehnike sustave upravljanja

3. opisati konfiguraciju sustava za automatsko upravljanje
4. rukovati upravljakom opremom
5. upravljati radom upravljake opreme
Razrada
Nastavne
cjeline
Upravljanje
elektrotehnikim
i elektronikim
sustavima te
sustavima
upravljanja
Elektrini pogon
brodskih pumpi
Odravanje i
popravci
elektrine i
elektronike
opreme

Propisi za gradnju i izvedbu brodskih elektrinih ureaja i instalacija
Sustavi razdiobe elektrine energije na brodu
Bilans elektrine energije na brodu
Izvori elektrine energije na brodu
Elektrina oprema
Akumulator
Generatorski i razvodni sustavi
Pripremanje, pokretanje, stavljanje u rad i izmjena generatora
Brodski generatori istosmjerne struje
Pripremanje, pokretanje, stavljanje u paralelni rad i izmjena
generatora
Trofazni sinkroni generator i pretvarai i ispravljai
Energetski transformatori
Elektrini motori ukljuujui metodologiju i pokretanje
Brodski elektromotori (sinkroni motori, asinkroni motori, istosmjerni
motori)
Elektromotorni pogoni na brodu
Visokonaponske instalacije
Teorijsko znanje
Brodska elektrotehnika, elektronika, energetska elektronika, tehnika
automatskog upravljanja i sigurnosne naprave
Obiljeja dizajna i konfiguracije sustava opreme za automatsko
upravljanje i sigurnosnih naprava za: glavni stroj, generatorski i
razvodni sustav te parni kotao
Obiljeja dizajna i konfiguracije sustava opreme za operativni nadzor
elektrinih motora
Obiljeja dizajna visokonaponskih instalacija
Obiljeja hidraulike i pneumatske opreme za upravljanje
Pogon ventilacijskih i rashladnih ureaja
Elektrini pogon sidrenih vitala
Elektrini pogon priteznih vitala
Ward-Leonardov spoj : prednosti i nedostaci, primjena
Elektrini pogon za teretna brodska vitla
Elektromotorni pogon za brodske dizalice
Elektrini pogon kormilarskih ureaja
Zatita palubnih strojeva i ureaja
Princip koenja elektromotora, promjena brzine
Kako izbjei preveliku silu na lancu ili uetu pri podizanju sidra
Potreba za razliitim brzinama i momentima pri podizanju tereta
Sigurnosni zahtjevi za rad na brodskim elektrinim sustavima
Sigurno izoliranje elektrine opreme koje je potrebno obaviti prije
nego to se osoblju dopusti rad na takvoj opremi
Odravanje i popravci opreme elektrinog sustava, rasklopnih ormara,
elektromotora, generatora i istosmjernih elektrinih sustava i opreme
Otkrivanje elektrinog kvara, pronalaenje mjesta kvara i mjere za
166
Brodski kablovi
Elektroinstalacijs
ki materijal
Elektrini mjerni
instrumenti i
brodska rasvjeta
itanje
elektrinih
shema i
otklanjanje
pogreaka
Oprema za
navigaciju i
sigurnost
plovidbe
Napomena
sprijeavanje tete
Izrada i rad elektrine opreme za ispitivanje i mjerenje
Funkcionalna ispitivanja, ispitivanja radne uspjenosti slijedee
opreme i njihovih konfiguracija: sustava praenja, ureaja za
automatsko upravljanje i zatitnih ureaja
Tumaenje elektrinih i jednostavnih elektrotehnikih shema
Elektrine zatite generatora, elektrine zatite motora
Mehanika zatita
Praktino znanje
Uklanjanje kvarova na elektrinoj i elektronikoj opremi za
upravljanje
Funkcionalno ispitivanje elektrine i elektronike opreme za
upravljanje te sigurnosnih naprava
Uklanjanje kvarova na sustavima praenja
Auriranje inaica softwer-a
Brodski energetski kabeli
Brodski telekomunikacijski kabeli
Brodski instalacijski vodovi
Polaganje brodskih kabela
Prekidai
Razvodne kutije
Utinice i utikai
Rasvjetna tijela
Glavna razvodna ploa i razdjelnici
Openito o instrumentima, izrada i djelovanje
Spajanje instrumenata u strujnom krugu
Univerzalni mjerni instrument
Mjerenje otpora izolacije
Rasvjeta unutranjih postava
Vanjska rasvjeta
Navigacijska i signalna rasvjeta
Dijagnostika kvarova
Uklanjanje kvarova na elektrinoj i elektronikoj opremi za
upravljanje
Ispitivanje elektrine i elektronike opreme za upravljanje
Uklanjanje kvarova na sustavima praenja
Sredstva za klasinu navigaciju
Ureaji za radio-navigaciju
Ureaji za radarsku navigaciju
Satelitska navigacija
Ureaji za mjerenje brzine
Sredstva za unutranje i vanjske brodske veze
Ureaji za mjerenje uzdunog i poprenog nagiba broda
Upotreba mikroprocesora u navigaciji
polaznika. Polaznici tijekom vjebi rade samostalno u laboratoriju i
specijaliziranim uionicama uz koritenje raunalnih programa i
prirunika. Svakom polazniku potrebno je osigurati radno mjesto za
izvoenje vjebi i opremiti ga odgovarajuom opremom. Optimalno je
da najvie dva polaznika rade na jednoj zadai.
Ustrojstvo nastavnog procesa treba biti takvo da se uz obradu i
usvajanje osnovnih pojmova i zakonitosti elektrotehnike, stalno
ukazuje na primjere iz prakse u brodskom strojnom kompleksu.
167

Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:

rad.
zadae, radne mape).
Literatura
Literatura za
polaznike:

Naziv modula
BRODSKO STROJARSTVO
Koritenje internih komunikacijskih sustava
Upravljanje sustavima goriva, podmazivanja, balasta i ostalim
crpnim sustavima
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Automatizirani elektrotehiki i elektroniki upravljaki sustavi

Sisaljke i kormilarski ureaji na brodu
Cjevovodi, separatori i rashladni ureaji na brodu
Ureaji za ventilaciju, grijanje i klimatizaciju na brodu
Osovinski vod
Glavni porivni stroj
Sustavi napajanja i podmazivanja glavnog porivnog stroja
Upravljanje i odravanje glavnog porivnog stroja

Cilj modula
upravljati sustavima goriva, podmazivanja i balasta

upravljati ostalim crpnim sustavima
koristiti interne komunikacijske sustave na brodu
protumaiti nain rada automatiziranih elektronikih i
elektrotehnikih upravljakih sustava na tankerima i ostalim
vrstama brodova
objasniti svrhu i nain rada sisaljki i kormilarskog ureaja na
168
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
brodu
opisati nain rada i namjenu cjevovoda, separatora i rashladnih
ureaja na brodu
protumaiti princip rada i odravanja ureaja za ventilaciju,
grijanje i klimatizaciju na brodu
protumaiti glavne dijelova i namjenu osovinskog voda na brodu
objasniti nain rada sustava napajanja
opisati nain podmazivanja glavnog porivnog stroja
upravljati glavnim porivnim srojem
odravati glavni porivni stroj
Modul Brodsko strojarstvo je temeljni modul u kojem su objedinjena
znanja i vjetina koja se odnose na brodske sustave, brodske motore
i pomone brodske strojeve. Izuavanjem sadraja ovog modula,
polaznik stjee sliku o radu u strojarnici, odgovornosti koju taj rad
donosi, a biti e kompetentan upravljati i odravati glavni porivni
stroj.
Polaznik e stei znanja o daljinskom upravljanju brodskim pogonom i
sustavima nadzora, osnovama
rada elemenata automatike,
automatizacije na tankerima i automatizaciji pomonih ureaja,
vrstama i nainu rada pomonih brodskih strojeva (sisaljek, ureaji za
prijenos zapovjedi i krcanje tereta, ueaji za privez i sidrenje,
kormilarski ureaj, separatori, Voith-Schciderov vijak, cjevodi, filteri,
rashladni ureaji, evaporatori, ureaji za klimatizaciju, i spaljivanje
otpadaka kao i osovinski vod), o buci i vibracijama na brodu te o
mjerama koje trebaju biti poduzete za zatitu putnika i lanova
posade. Polaznici detaljno usvajaju princip rada Diesel i Otto motora
te njihovu primjenu u brodskim strojevima.
Polaznici e biti u stanju pripremiti i odravati glavni i pomone
strojeve, koristiti kaljuni, balastni i teretni sustav crpki, voditi
brodski dnevnik, koristiti interne komunikacijske sustave na brodu,
odravati u ispravnom stanju glavni i pomoni kormilarski ureaj,
upravljati glavnim porivnim strojem, otkloniti probleme u radu
pomonih brodskih strojeva, mjeriti potroak goriva u radu brodskog
pogonskom stroja.
Vano je izdvojiti da e polaznici biti osposobljeni za provoenje
mjera zatite mora i morskog okolia primjenjujui pri tome pravila
MARPOL-a.
Upravljanje brodskim sustavima (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Automatizacija brodskog sustava (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Pomoni brodski strojevi (3. razred, 2 sata, 4 boda)
Pomoni brodski strojevi (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Brodski motori (3. razred, 2 sata, 4 boda)
Brodski motori (4. razred, 3 sata, 5 bodova)
169
Nastavni predmeti po godinama i ishodima uenja

Naziv nastavnog predmeta: UPRAVLJANJE BRODSKIM SUSTAVIMA
Razred: etvrti (4.)
1. navesti karakteristike crpki i sustava cijevi
2. opisati nain rada crpki
3. objasniti nain rada kaljunih i balastnih sustava
4. protumaiti nain rada odvajaa uljevoda
5. upravljati crpnim sustavima i sustavima cijevi
U etvrtom
razredu polaznik
e stei slijedee
ishode uenja:
6. upravljati postupcima povezanim s gorivom, podmazivanjem i

balastom
7. primijeniti postupke u cilju sprjeavanja oneienja morskog
okolia
8. navesti vrste internih komunikacijskih sustava na brodu
9. objasniti princip rada internih komunikacijskih sustava na
brodu
10. primijeniti zakonske propise pri koritenju internih
komunikacijskih sustava na brodu
11. izvesti komunikaciju na brodu u skladu s zakonskim propisima
12. izvriti slanje i primanje poruka pomou internih
komunikacijskih sustava na brodu
Razrada
Nastavne
cjeline
Priprema glavnog
i pomonog
postrojenja za
rad
Upravljanje i
odravanje u
radu glavnog i
pomonog
postrojenja

Punjenje broda mazivom (cilindrino, kartersko, turbinsko ulje)
Priprema goriva za uporabu: separiranje i transferiranje izmeu
pojedinih tankova
Punjenje broda gorivom (teko i lako)
Priprema maziva za uporabu: separiranje
Parospremanje kotla/kotlova
Punjenje i odravanje sustava komprimiranog zraka za upuivanje i
automatiku
Priprema i upuivanje elektrinih agregata (dizel/turbina)
Sinkronizacija agregata i mree, ukopavanje i prebacivanje
generatora
Brodski dieselski motor
Praktino znanje
Ukljuivanje i iskljuivanje glavnih porivnih i pomonih strojeva,
ukljuujui povezane sustave
Radna ogranienja porivnog stroja
Uinkoviti rad, nadzor, ocjenjivanje uspjenosti i odravanje
sigurnosti porivnog i pomonih strojeva
Djelovanje i mehanizam automatskog upravljanja za glavni stroj
Djelovanje i mehanizam automatskog upravljanja za pomone
strojeve ukljuujui ali ne ograniavajui se na: generatorske
razvodne sustave, parne kotlove, filtar za ulje, sustav hlaenja, crpni
sustav i sustav cijevi, sustav upravljanja i opremu za rukovanje
teretom i palubnim strojevima
Upuivanje glavnog motora
Odravanje postrojenja u reimu rada niskog broja okretaja s pomou
170
dizel goriva
Manevriranje manevarska vonja i odravanje parametara u
doputenim granicama
Oitavanje mjerenih vrijednosti
Prebacivanje postrojenja na reim rada s tekim gorivom
navigacijski reim rada motora
Otkrivanje nepravilnosti u radu postrojenja i poduzimanje mjera glede
sprjeavanja oteenja i oneienja
Rad s elektrinim i elektroniki upravljanim ureajima
Uporaba internih sustava komunikacije (telefona) na brodu
Redovni rad oko brodskih crpki
Odravanje kotlova u radu
Upravljanje
sustavima
goriva,
podmazivanja,
balasta i ostalim
crpnim
sustavima i
povezanim
sustavima
upravljanja
Upravljanje postupcima vezanim uz gorivo, podmazivanje i balast

Upravljanje strojevima i njihovo odravanje ukljuujui crpne sustave
i sustave cijevi
Funkcionalne karakteristike crpki i sustava cijevi ukljuujui sustave
upravljanja
Rad crpnih sustava
Rutinski rad crpki
Rad kaljunih i balastnih sustava i teretnih pumpi
Zahtjevi i rad odvajaa ulje-voda (ili sline opreme)
Punjenje/pranjenje tankova balasta
Oznaavanje
bitnih
karakteristika za
ispravno
odravanje
preuzete brodske
strojarske strae
Bitne karakteristike za ispravno odravanje preuzete brodske

strojarske strae
Sigurnosni
postupci i
postupci u
sluaju nude,
prelazak s
kontrole na
daljinu/automats
ke kontrole na
lokalnu kontrolu
svih sustava
Sigurnosni postupci u nudi

Prebacivanje kontrole upravljanja daljinsko/lokalno za sve sustave
Sigurnosni postupci i postupci u sluaju nude za upravljanje porivnim
strojevima, ukljuujui sustave upravljanja
Daljinsko
upravljanje
diesel pogona i
sustavi nadzora
Koritenje
internih
komunikacijskih
sustava
Napomena
Vrste upravljanja (elektopneumatsko, elektrohidrauliko,

elektroniko)
Popis nedostataka koji e prouzroiti pojavu alarma, smanjenje broja
okretaja, zaustavljanje motora
Liste nadzora (check lists)
Nain prijenosa informacije izmeu sustava nadzora na mostu i
kontrolnoj kabini u strojarnici
Lista alarma (alarm log), lista dogaaja (event log).
Interni komunikacijski sustavi na brodu
Rad sa svim internim komunikacijskim sustavima na brodu
Nastavni se proces 100% vremena izvodi kroz vjebe radi

zadovoljenja kriterija izvedbe navedenih ishoda.
Program proizlazi iz teorijskih sadraja strukovnih predmeta, a izvodi
171
se kao vjebe na simulatoru.

Broj polaznika u grupama ovisi o broju radnih mjesta na simulatoru.
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Elementi: usvojenost nastavnih sadraja, praktina primjena
sadraja.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera (zadatci objektivnog tipa),
praktian rad (domaa zadaa, seminarski rad).
172
Naziv nastavnog predmeta: AUTOMATIZACIJA BRODSKOG SUSTAVA

Razred: etvrti (4.)
1. nabrojati osnovne pojmove i definicije automatizacije i faze
razvoja automatizacije na brodu
2. opisati osnovne pojmove upravljanja i razliku daljinskog i
programskog upravljanja
3. opisati primjenu regulacije na brodskim strojevima i ureajima
4. objasniti osobine regulatora na brodu
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
5. opisati osnove rada elemenata automatike

6. objasniti primjenu i koritenje mjerne tehniku u brodskom
pogonu
7. opisati razliku izmeu analognih i digitalnih automata
8. nadzirati automatski sustav upravljanja i automatskog
daljinskog upravljanja
9. protumaiti rad automatskih brodskih sustava
10. objasniti rad automatiziranih brodskih sustava na tankerima i
ostalim brodovima
Razrada
Nastavne
cjeline
Trend razvoja
upravljanja
brodom
Osnovni pojmovi automatizacije

Teorija kontrole,osnovni zahtjevi za automatizaciju brodskih ureaja
Jednostavni automatski kontrolni sustav i njegove karakteristike
Proporcionalno djelovanje,integralno i derivacijsko
Kaskadna kontrola,osnove i princip djelovanja
Razvoj automatizacije broda
Stupanj automatizacije na brodu
Zahtjevi registra brodova za stupanj automatizacije brodskog
sustava.
Upravljanje
Sustavi automatskog uravljanja

Osnovni pojmovi upravljanja
Blok dijagram upravljanja i povratna veza
Sustavi upravljanja
Razliite metodologije i obiljeja automatskog upravljanja
Obiljeja proporcionalno-integralno-derivatne (PID) regulacije i
povezani ureaji sustava za procesnu kontrolu
Dijagram toka za automatske sustave i sustave upravljanja
Programatori
Daljinsko upravljanje kormilarskim ureajem
Programsko upravljanje generatorima i separatorima.
Regulacija
Regulacijski krug
Kontrolni krug
Kontrolni sustav temperature ulja za podmazivanje,
Regulacija separatora
Regulacija viskoziteta
Regulacija temperature u prostoru za hlaenje, klima ureaja i ostalih
strojeva neophodnih za siguran rad postrojenja
Podjela regulatora, vrste i osobine
Primjena na brodu, Woodwardov regulator
Elektromehaniki elementi
173
Opisati osnove
rada elemenata
automatike
Mjerna tehnika u
funkciji
automatizacije
brodskog pogona
Automati
Upravljanje
strojnim
sustavom i
nadzor strojnog
kompleksa sa
zapovjednikog
mosta
Automatizacija
pomonih
ureaja
Automatizacija
na tankerima
Alarmni sustav
na brodu
Napomena
Pneumohidrauliki elementi
Elektroniki elementi
Simboli
Osnovni pojmovi
Osjetila
Pretvornici
Pojaala
Primjena na brodu mjerne tehnike
Najee koriteni mjerni pretvornici i mjerna osjetila u brodskom
pogonu
Analogni automati i njihovo koritenje na brodu
Digitalni automati i njihovo koritenje na brodu
Funkcije, karakteristike i svojstva sustava upravljanja za elemente
strojeva ukljuujui upravljanje radom glavnog porivnog stroja i
automatsko upravljanje parnim kotlom
Sustav automatskog upravljanja
Daljinsko upravljanje porivnim sustavom
Sustav telegrafa stroja, prijenos upravljanja, kontrolni sustav
upravljanja
Automatsko daljinsko upravljanje motorom s fiksnim i prekretnim
brodskim vijkom
Nadzor nad radom gl. diesel motora i pripadajueg sustava
Automatika elektro-energetskog sustava
Kaljuni sustav
Balastni sustav (anti-heeling sustav)
Automatizacija separatora
Automatizacija destilacijskih ureaja
Automatizacija rashladnih ureaja
Postupak upuivanja, postavke regulatora kod pokretanja
Postupak za trajni pogon, postupak zaustavljanja
Niski tlak u usisnom vodu, maximalni tlak kompresije,regulacija
diferencijalnog tlaka
Automatizacija ostalih ureaja.
Automatizacija ukrcaja i iskrcaja tereta
Automatizacija sustava sigurnosti tankera
Sustav inertnog plina
Sustav posuivanja
Sustav protupoarnih ureaja
Simulacija alarmnog sustava.
polaznika.
Preporua se primjena udbenika iz podruja automatizacije, nacrta,
instrukcijskih
knjiga,
pravila
registra
brodova
iz
podruja
automatizacije, kako bi polaznici to lake svladali stvarnu
problematiku i lake primijenili steeno teorijsko znanje.
Ostalo
Metode i oblici
rada:

174
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
sadraja.
175
Naziv nastavnog predmeta: POMONI BRODSKI STROJEVI

Razred: trei (3.)
1. nabrojati glavne vrste sisaljki na brodu
2. objasniti princip rada sisaljki na brodu
3. opisati namjenu ureaja za prijenos zapovjedi i komunikaciju
U treem razredu
polaznik e stei
slijedee ishode
uenja:
4. navesti vrste i nain rada ureaja za sidrenje, krcanje tereta i

privez broda
5. izraziti svrhu i nain rada kormilarskog ureaja
6. odravati glavni i pomoni kormilarski ureaj u ispravnom
stanju
7. opisati postupak rada s pogonskom jedinicom
8. opisati sustave upravljakog ureaja
9. navesti postupak rada s hidraulinim pokretaem kormilarskog
ureaja
Razrada
Nastavne
cjeline
Stapne i klipne
sisaljke
Centrifugalne
sisaljke
Rotacijske
sisaljke
Mlazne i
membranske
sisaljke
Ventilatori
Ureaji za
prijenos
zapovijedi i
komunikaciju
Ureaji za
krcanje tereta,

Jednoradna, dvoradna, diferencijalna sisaljka, zrana komora
Sisaljke s promjenjivim stapanjem
Vrste pogona i snaga potrebna za pogon sisaljke
Detalji stapnih i klipnih sisaljki
Dijelovi stapnih i klipnih sisaljki
Materijali za izradu sisaljki i primjena na brodu, rad sa crpkama
Teorijske osnove rada centrifugalnih sisaljki (trokuti brzina, specifina
energija i koliina dobave)
Obiljeja centrifugalne sisaljke
Ponaanje centrifugalnih sisaljki u radu (radna toka, karakteristike
serijskog i paralelnog rada)
Regulacija dobave centrifugalnih sisaljki
Smetnje u radu centrifugalnih sisaljki i njihovo otklanjanje
Primjena na brodu, rad sa crpkama
Zupana sisaljka, princip rada, koliina dobave
Vijana sisaljka, princip rada, koliina dobave
Sisaljke sa vodenim prstenom
Sisaljka s krilcima
Ejektori
Injektori
Princip rada membranske sisaljke i njeni dijelovi
Princip rada ventilatora, koliina dobave
Izvedbe ventilatora
Smetnje u radu
Telegraf
Sirena (tyfon)
Telefon (baterijski i bezbaterijski) i cijevi za dojavu
Ureaji za daljinsko upravljanje
Samarica s vitlom i pokretne dizalice
Sastavni dijelovi elektrinog vitla, elektromagnetska konica
176
sidrenje i privez
Kormilarski
ureaj
Odravanje u
ispravnom stanju
glavnog i
pomonog
kormilarskog
ureaja
Upravljanje
Pogonska
jedinica
kormilarskog
ureaja
Hidrauliki
pokreta
kormilarskog
ureaja
Sidreno vitlo
Pritezno vitlo
Dizalica u strojarnici
Pogon vitala i zahtjevi, snaga potrebna za pogon vitla
Sohe amaca za spaavanje
Kormilarski ureaj
Openito o kormilarenju
Osnovni, proraun sile i momenta na listu kormila
Propisi u svezi s kormilarskim ureajima i propisanim zahtjevima
Sigurnosni ventili u visokotlanom sustavu
Prebacivanje u 28 sekundi sa jedne strane od 35 na drugu stranu od
35 pri punoj brzini i najdubljem gazu
Pomono kormilo zaokrenuto od 15 sa jedne strane na drugu stranu
15 za najvie 60 sekundi maksimalne brzine 7 vorova i
maksimalnog gaza
Vraanje pogona u normalno stanje
Automatsko pokretanje
Oglaavanje zvunog i vizualnog alarma na mostu u sluaju kvara bilo
koje pogonske jedinice glavnog ili pomonog kormilarskog ureaja
Oglaavanje zvunog i vizualnog alarma na mostu u sluaju preniske
koliine fluida u spremniku
Pogonski sustav i upravljake jedinice koji se mogu pokrenuti sa
navigacijskog mosta - kormilarnice,
Alternativni sustavi za brzu uporabu kod brodova za prijevoz
ukapljenog plina, tankera, kemijskih tankera od 10 000 BRT i vie, u
sluaju nemogunosti kormilarenja
Temeljni sustav upravljakog kormilarskog ureaja
Upravljako djelovanje davaa i primaa tele motora
Materijal koji se koristi za kuite, klipove tele motora, cijevi
Utjecaj promjene obujma tele motora (ulja)
Naini isputanja prevelikog tlaka ulja tele motora
Ispitivanje sustava tele motora zbog moguih proputanja
Osobine i svojstva ulja tele motora
Odravanje i promjena razine ulja
Izrada jednostavnog dijagrama sustava punjenja tele motora
Postupak punjenja uljem telemotornog sustava
Postupak ienja telemotornog sustava
Uinak zraka u ulju motora
Postupak uklanjanja ulja iz sustava
Princip rada elektrinog tele motora
Kormilarenje brodom u sluaju kvara tele motornog sustava
Regulacija smjera i kontrola fluida
Kormilarski ureaj sa 4 klipa

Spojevi sa dvije pogonske jedinice hidraulikog ulja
Spoj pomou rune pumpe
Prekotlani ventili za trzaj kormila
Odvojeni ili mimovodni ventili za rad u nudi
Opis kormilarskog ureaja,
Vrste ventila kormilarskog ureaja
Nain kormilarenja ako doe do pada tlaka pogonskih jedinica
Sprjeavanje pokretanja pomonog kormilarskog ureaja
Dijelovi kormilarskog stroja
Dijelovi slijednog zupanika
Leaj nosaa kormila ukljuujui leajne povrine
Podmazivanje brtvenice, spoj sa rudom kormila na struk kormila
Tolerancije pri istroenju leaja
177
Runi, hidraulini
i elektrini
kormilarski stroj
Propulzori, VoithSchneiderov
vijak
Napomena
Materijal iz kojeg su elementi nosaa kormila napravljeni

Nain ispitivanja i podatci koje treba voditi o kormilarskom ureaju
prije odlaska, po moru u tromjesenom intervalu
Opi principi rada runog, hidraulinog i elektrinog kormilarskog
stroja
Opi principi rada propulzora i Voith-Schneiderovog vijka

Zadae programa su usvajanje teorijskih i operativnih znanja o
principu rada, izvedbama, rukovanju i kontroli rada pomonih
brodskih strojeva, ureaja za sigurnost plovidbe i spaavanja ljudskih
ivota na moru te ureaja za sprjeavanje oneienja okolia.
Nastavu treba uskladiti s izvoenjem nastave iz nastavnih predmeta
Upravljanje brodskih sustavima i Automatizacija brodskih sustava.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
sadraja.
178
Naziv nastavnog predmeta: POMONI BRODSKI STROJEVI

Razred: etvrti (4.)
1. navesti glavne dijelove i nain rada sa cjevovodima na brodu
2. objasniti nain rada svakog pojedinog separatora i filtera na
brodu
3. navesti ulogu i glavne dijelove rashladnih ureaja
4. protumaiti nain rada rashladnih ureaja na brodu
5. nabrojati uvjete za ispravan rad rashladnih ureaja
6. izdvojiti princip rada svakog pojedinog dijela ureaja za
ventilaciju, grijanje i klimatizaciju
7. objasniti nain suenja zraka u brodskim skladitima
U etvrtom
razredu polaznik
e stei slijedee
ishode uenja:
8. protumaiti i-x dijagram relativne vlanosti zraka na brodu

9. opisati ureaje za grijanje na brodu
10. dati primjer naina odravanja ureaja za klimatizaciju na
brodu
11. nabrojati materijale koji se koriste za zatitu od buke na brodu
12. nabrojati glavne dijelove osovinskog voda
13. opisati uporabu upljih osovina, statvene cijevi kao i nain
vaenja propelera
14. objasniti reguliranje uspona
15. protumaiti princip rada odrivnog bloka
16. opisati postupak uravnoteenja obrtnih masa
17. navesti vrste, izvore, djelovanje i priguenje buke
18. opisati tetnost i zatitu od buke
Razrada
Nastavne
cjeline
Cjevovodi
Separatori i filtri

Osnove hidromehanike
Elementi cijevnih vodova, spojevi, armatura i filtri
Kaljuni cjevovod
Balastni cjevovod
Protupoarni cjevovod
Usisni bunar mora
Vodovodi
Cjevovod otpadnih voda
Purifikator
Openito o odvajanju, princip rada separatora
istilac i bistrilac
Kontrola rada separatora
Elementi automatskog separatora
Smetnje u radu separatora i njihovo otklanjanje
Filtri, dijelovi filtra
Samoistivi filtri
Ureaji za odjeljivanje ulja iz zauljene vode
Ureaji za sanitarne i otpadne vode
179
Rashladni ureaji
Brodski rashladni
ureaj
Uvjeti za
ispravan rad
postrojenja
Problemi u radu
Otklanjanje
problema u radu
Openito o rashladnim ureajima i vrste

Teorijske osnove rada rashladnih ureaja
Osobine koje posjeduje idealno rashladno sredstvo
imbenici koju utjeu na odabir rashladnog sredstva
Rashladna sredstva koja se koriste na brodu
Izrada nacrta modernog kompresorskog ureaja
Dijagramski prikaz ureaja i dijelova
Nain upravljanja i ostala oprema koja slui za rad
Funkciju svakog dijela, upravljanje i opis njihovog rada
Vrste kompresora koji se koriste: stapni, rotacijski, centrifugalni,
vijani
Nain rada svakog kompresora, stapni kompresori u W ili V izvedbi
Naini obavljanja rastereenja cilindra pri niskom optereenju
Rotacijska onica osovine i nain odravanja
Upravljaki ureaj koji koristi automatski pogon
Izmjene topline koje se koriste u rashladnim ureajima
Prolaz rashladnog sredstva kroz kondenzator
Temperatura rashladnog sredstva koje prolazi kroz ispariva
Koritenje direktne ekspanzije
Upravljanje i podeavanje postrojenja regulacijom
Ekspanzijski ventil
Regulacija rashladnog sredstva u ureaju
Skica sustava temperature i tlakova
Odnos temperature rasoline i temperature rashladnog prostora kada
rashladni ureaj radi u normalnim uvjetima
P-h dijagram
Radni ciklus uz prethodne podatke i pod pretpostavkama da rashladna
tekuina pothlaena za 5C na izlasku iz kondenzatora
Pregrijane rashladne pare za 5C na izlazu iz isparivaa
P-h dijagram, i vrijednosti specifine entalpije h u glavnim tokama
Odreivanje prijelaza topline u kondenzatoru, prijelaza topline u
isparivau
Dovedena energija iz kompresora u rashladnom sredstvu (stupanj
djelovanja)
Nedovoljna koliina rashladnog sredstva
Prekomjerena koliina rashladnog sredstva
Ulje u sustavu
Prisutnost zraka u rashladnom sredstvu
Djelimino zaepljenje regulatora rashladnog sredstava
Apsorpcijski rashladni ureaji
Kompresorski rashladni ureaji
Osnove za izraunavanje parametra rashladnog procesa
Vrste rashladnih medija i svojstva
Rasolina i sustavi rasoline
Pojam direktna ekspanzija
Sekundarno rashladno sredstvo
Reetkasto hlaenje
Baterijsko hlaenje
Priprema rasoline kao sekundarnog rashladnog sredstva
Gustoa rasoline, za opu namjenu kao 1250kg/m3 pri temperaturi od
15.5C,
Kemijska obrada rasoline i razlozi obrade
Mogue opasnosti u prostoru za rasol
Prostor za rasol u smislu sastojaka i opreme koja se koristi
Dijagramski prikaz: jednostavan sustav rasoline, pomou dvije razine
temperatura za uskladitenje brodskih namirnica
Sustav rasoline koji koristi nekoliko razliitih temperatura za prijevoz
tereta u rashladnom stanju
Boje kojima je obojan cjevovod rasoline i temperature za: leenje,
ohlaivanje, hlaenje i topljenje
180
Prijevoz
rashladnog
tereta
Postupak
prilikom
upuivanja,
zaustavljanja,
punjenja
rashladnog
medija
Sustavi hlaenja,
klimatizacije i
sustavi
ventilacije
Ureaji za
ventilaciju,
grijanje i
klimatizaciju
Generator slatke
vode
Utjecaj na temperaturu rasoline koja se odrava u rashladnim

prostorima
Dovoenje rasoline na eljenu temperaturu
Temperature rasoline za hlaeni prostor i za uinkovit rad pri
normalnim radnim uvjetima
Naela rashlade brodskih skladita
Kontrola zraka u skladitu tijekom prijevoza voa
Utvrivanje gornje normalne granice CO2 i doputene koliine CO2 u
brodskim skladitima
Povezanje i pogled odnosa za sigurnost soblja i kvalitetu
Naela rada ureaja po kojima rade na brodovima za prijevoz
kontenjara
Izoliranje rashladne prostorije i nain isuivanja
Odravanje rashladnog ureaja i otklanjanje kvarova
Kontrola rada
Rashladni sustav za odravanje ivenih namirnica
Rashladni sustavi za prijevoz hlaenih tereta
Rashladni sustavi za prijevoz ukapljenih plinova
Sustavi ventilacije
Sustavi hlaenja i klimatizacije
Potrebe za odgovarajuom ventilacijom strojarnice
Jednostavan sustav klimatizacije pogodan za dobavu klimatiziranog
zraka u stambenim prostorijama i upotreba recirkuliranog zraka
Definicija specifne i relativne vlanosti
Parcijalani tlak, rosite
Temperature izmjerene sa suhim i mokrim termometrom
Psihrometarski dijagram
Prikaz temperature sa suhim termometrom kao vodoravnom
osnovicom
Specifina vlanost kao polazna toka
Linija relativne vlanosti u postotku
Linija temperature sa mokrim termometrom i linija sa konstantnom
entalpijom
Analiza psihometrijskog dijagrama koji se koristi za odreivanje
stanje zraka mjerenjem iz termostata
Mjerenje temperature sa termostatima (suhim i mokrim)
Prikaz na psihometrijskom dijagramu toke gdje se presijeca
oitovanje suhog i mokrog termometra
Opis te toke kao toke klimatizacije zraka
Ostale vrijednosti kao to su relativna vlanost i specifina vlanost u
toj toci
Povrina u psihometrijskom dijagramu koju smatramo zonom
udobnosti
Dijagramski prikaz zone udobnosti
Psihometrijski dijagramski prikaz poetnog stanja zraka po
temperaturi izmjerenoj sa suhim termometrom
Prikaz neposrednih procesa za dobivanje zavrnog stanja zraka
pogodnog za stambene prostorije
Ureaji za suenje zraka u skladitima
Relativna vlanost zraka, ix-dijagram
Ureaji za grijanje
Ureaji za klimatizaciju
Zatita od buke
Generator slatke vode namjena i vrste
Materijal za izradu generatora slatke vode
Zatita od korozije
181
Ureaj za
spaljivanje
otpadaka
Brodska
dokumentacija za
zatitu morskog
okolia
Osovinski vod
vrstoa osovine
Djelovi genertora slatke vode

Zatita vode za pie, pogon
Automatski rad generatora slatke vode
Naziv kamenaca koji su proizvod visokih temperatura i visokih
gustoa
Efekt rada generatora slatke vode sa temperaturama ispod i iznad
80C
Metode za smanjenje kamenca u generatoru slatke vode
Magnetska obrada
Konstantna kemijska obrada
Namjena demistera
Materijal za generator slatke vode
Zatita oplate generatora slatke vode od korozije
Stanje materijala kod toplinskih izmjena u radu
Kontrola u dva nagla isparavanja generatora slatke vode
Karakteristike potrebne za dva nagla isparavanja u automatskom
radu
Zatita potrebna za vodu za pie
Pogon i odravanje u radu, automatski rad
Princip rada ureaja za spaljivanje otpadaka
Mjere opreza za sprjeavanje oneienja morskog okolia (MARPOL
73/78)
Centriranje
Opis utjecaja na centriranje pogonske osovine
Smanjivanje progiba konstrukcije u podruju postrojenja
Tipina odstupanja u progibu kad je brod nakrcan i kada je prazan
Promjena progiba temeljne ploe kada je brod prazan i nakrcan
Tolerancija za strukturu dobivenu od brodograditelja
Radne tolerancije razliitih vrijednosti koje ovise o duini stroja
Poetna centriranja osovinskog voda nakon postavljanja meuosovine
Ugraivanje leajeva na pravilne visine
Centriranje glavnog stroja prema glavnom vodu
Uinak statvene cijevi na strojeve koji se ugrauju prema krmi
Opis uinaka prije spomenutih navoda
Razlog upotrebe upljih osovina
Proporcionalnost rotacijske visine prema snazi koja se prenosi
Procijena smanjenja snage ako se jave problemi sa osovinskim vodom
Uzroci i priroda naprezanja u meuosovinama
Odrivnoj i propelernoj osovini
Dimenzije osovina, spojki, svornjka, navlaka odreene prema
empirijskoj formuli
Funkcije djelova i karakteristike na crteu statvene cijevi koja se
podmazuje vodom
Vrste materijala koji se koriste za leajeve
Nain podmazivanja leajeva
Nain uvrenja propelera za propelernu osovinu
Spojka koja omoguuje vanjsko vaenje propelerne osovine
Vremenski peroid izmeu pregleda
Najvea doputena istroenja
Kvarovi u propelernoj osovini i statvenoj cijevi
Princip statvene cijevi koja se podmazuje uljem
Funkcija dijelova i karakteristika na crteu statvene cijevi koja se
podmazuje uljem
Materijal za statvenu cijev
Sustav podmazivanja u statvenoj cijevi
Nain otkrivanja i otklanjanja vode iz ulja
182
Vijak
Odrivni blok
Uravnoteenja
obrtnih masa
Vibracije i buka
Napomena
Vrste brtvi koje se koriste na oba kraja propelerne osovine

Najblii rok izmeu dva pregleda
Najvea istroenost statvene cijevi koja se podmazuje
Ureaj za vaenje iz krme
Vrstu leaja koji se koristi za velike propelere
Razlog upotrebe, nain reguliranja uspona, zatitni ureaji na vijku
Razlog ugradnje vijka
Tarne konice i izlazni ogrljak
Princip rada torziometra
Princip rada elektrinog torziometara
Utjecaj odriva propelera na brodsku strukturu
Postolja i naini uvrenja odrivnog bloka
Princip nagibnog segmenta
Odrivni blok sa prikazom protoka ulja
Princip rada odrivnog indikatora
Postupak uravnoteenja jedne obrtne mase, nekoliko obrtnih masa u
ravnini i nekoliko obrtnih masa u vie ravnina
Nain uravnoteenja jedne obrtne mase u odnosu na translatornu
masu
Svrha djelominog uravnoteenja pomou obrtnih masa
Vrste vibracija
Jednostavna jednadba sila i mijenjanje komponenti
Nain promjene kritine brzine
Izvori poprenih vibracija
Uzroci aksijalne vibracije
Torzijske vibracije koja stvaraju povratna naprezanja na smik i
deformacije
Definicija vora
Kritina brzina kod brodova s postrojenjem u sredini ili prema krmi
Razlozi postavljanja priguivaa
Naelo utjecaja masa na opruge na priguivau
Funkcija priguivaa torzijskih vibracija
Opis djelovanja priguivaa torzijskih vibracija
tetan utjecaj poveane buke kroz dulje vrijeme
Naini zatite od buke
izolacija buke
mogunost zaklona
zatitne slualice, titnici
Zadae programa su usvajanje teorijskih i operativnih znanja o
principu rada, izvedbama, rukovanju i kontroli rada pomonih
brodskih strojeva, ureaja za sigurnost plovidbe i spaavanja ljudskih
ivota na moru te ureaja za sprjeavanje oneienja okolia.
Nastavu treba uskladiti s izvoenjem nastave iz nastavnih predmeta
Upravljanje brodskih sustavima i Automatizacija brodskih sustava.
Ostalo
Metode i oblici
rada:

rad.
183
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

sadraja.
184
Naziv nastavnog predmeta: BRODSKI MOTORI

Razred: trei (3.)
1. opisati osnovna naela rada dvotaktnih otto i diesel motora
2. objasniti primjenu motora na brodovima
3. razlikovati pojedine vrste rasplinjaa i njihove funkcije
4. nabrojati konstrukcijske dijelove motora, njihovu funkciju,
materijale izrade i primjenu
5. opisati funkciju rada rasprivaa, vrste i nain hlaenja
U treem razredu
polaznik e stei
slijedee ishode
uenja:
6. navesti vrste upuivanja motora s posebnim osvrtom na

upuivanje s tlaenim zrakom
7. opisati pojmove indicirane i efektivne snage motora
8. prepoznati ureaje za promjenu smjera kretanja s osvrtom na
regulacijski ureaj motora RD
9. opisati osnovne karakteristike i reime rada diesel motora
10. opisati naelo rada plinskih turbina i njihovu primjenu
11. objasniti svrhu ispiranja i karakteristine primjere ispiranja
pojedinih motora
12. opisati sredstva za dobavu zraka za ispiranje i prednabijanje
Razrada
Nastavne
cjeline
Naelo rada
motora
Stvaranje gorive
smjese kod Ottomotora
Paljenje smjese
kod Otto-motora

Teorijska znanja
Openito o razvitku motora SUI
Primjena brodskih diesel-motora na brodovima
Klasifikacija brodskih motora
Konstrukcijske veliine
Naelo rada dvotaktnog otto-motora
Naelo rada etverotaktnog otto-motora
Naelo rada etverotaktnog diesel-motora
Naelo rada dvotaktnog diesel-motora
Izmjena radnog medija u cilindrima etverotaktnih motora
Stupanj ispuha
Stupanj usisa
Izmjena radnog medija u dvotaktnih motora
Jednostavni rasplinja
Sastav smjese goriva i zraka
Rasplinja Zenith
Rasplinja Solex
Ubrizgavanje goriva kod otto-motora
Ranije paljenje goriva
Baterijsko paljenje
Elektromagnetsko paljenje
Kut uklinjenja ruka i red paljenja
Svjeice.
Elektroniki sustavi paljenja
185
Brodski diesel
motor
Sustav goriva
Upuivanje
motora
Razliite izvedbe brodskih motora

Temeljna ploa, materijali za izradu i funkcija
Temeljni i letei leaji motora
Materijal kuita, blazinica i obloga blazinica
Ugradnja, zamjena i dorada temeljnih leaja
Centriranje blazinica
Obrada gornjih dijelova blazinica
Letei leaji
Kuita, stalci i kotveni vijci, materijali za izradu
Plat cilindra sporohodnih motora
Cilindri motora,funkcija
Kouljice motora, podjela na suhe i mokre, podmazivanje kouljica
Glave motora razlike glava dvotaktnih i etverotaktnih motora
Stapovi motora, funkcija stapa
Stapovi sporohodnih motora
Razvijeni indikatorski dijagram
Sile tlakova u stapnom mehanizmu
Stapni prstenovi, podjela na kompresijske i uljne
Osovinica stapa
Ovojnica, vrste i razlike ovojnica kod motora bez i s krinom glavom
Stapajica
Brtvenica stapajice i njena uloga
Krina glava, funkcija
Koljenasto vratilo, materijali za izradu, defleksija
Zamanjak motora i uloga zamanjaka
Razvodno vratilo, funkcija i smjetaj, materijali za izradu
Ventili motora etverotaktnih i ispuni ventil dvotaktnih motora
Ventili smjeteni u glavi - visei ventili
Opruge ventila
Hlaenje ventila
Indikatorski pipac, indikatorski ventil i indikatorska cijev
Sigurnosni ventil
Porivne karakteristike dieselskih motora ukljuujui brzinu, rezultat i
potronju goriva
Kruni proces, toplinski stupanj djelovanja i toplinska bilanca
brodskog dieselskog motora
Sisaljke za utrcavanje goriva u radni cilindar
Bochove sisaljke goriva
Sisaljka s preljevnim ventilom (sisaljka MWM)
Sisaljka goriva s dva klipa u radnom cilindru
Sisaljka goriva motora Sulzer tipa RD
Konstrukcijske izvedbe sisaljke BOSCH i MAN
Rasprivai otvorenog i zatvorenog tipa
Raspriva motora Sulzer tipa RD raspriva motora MAN tipa KZ
Noviji tipovi rasprskaa
Hlaenje rasprskaa, uloga hlaenja
Visokotlane cijevi goriva
Ispitivanje rasprivaa
Runo upuivanje
Elektrino upuivanje
Upuivanje motora stlaenim zrakom
Elementi sustava upuivanja
Uputni i pilot-ventili
Razvodnik zraka
186
Sustavi ispiranja
Diesel-motora
Sredstva za
dobavu zraka za
ispiranje,
punjenje i
prednabijanje
cilindra motora
Napomena
Istosmjerni sustav ispiranja

Sustav ispiranja motora tvornice Burmeister and Wain
Sustav ispiranja tvornice motora Doxford
Popreni sustav ispiranja
Popreni sustav ispiranja motora tvornice Sulzer
Obrnuti sustav ispiranja
Obrnuti sustav ispiranja motora tvornice MAN
Promjena tlaka u cilindru i ispunom vodu za vrijeme ispuha i
ispiranje cilindra
Prednabijanje cilindra diesel-motora
Izmjena radnog medija i prednabijanje cilindra etverotaktnih motora
Stapne zrane sisaljke
Turbopunja
Osnove rada turbopunjaa
Sastavni dijelovi turbopunjaa
Teorijski proces s mehanikim pogonom
Teorijski proces etverotaktnog diesel-motora s iskoritavanjem
ispunih plinova u plinskoj turbini
Ispuna turbina s iskoritavanjem tlaka u zajednikoj ispunoj cijevi
Ispuna turbina s iskoritavanjem kinetike energije plinova
Podmazivanje leaja turbine
Podmazivanje leaja turbine sustava BBC slobodnim padom
Podmazivanje leaja turbine cirkulacijskotlanim sustavom
Zadae ovoga programa su stjecanje teorijskih znanja o principu
rada, izvedbama, rukovanju i kontroli rada brodskih motora.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
sadraja.
187
Naziv nastavnog predmeta: BRODSKI MOTORI

Razred: etvrti (4.)
1. objasniti snimanja dijagrama i njihovo oitanje
2. objasniti osnove toplinske iskoristivosti i stupnjeve djelovanja
3. objasniti funkciju brodskog vijka i njegove dijelove, utjecaj
kavitacije na vijak
4. navesti osnove vienamjenske pogonske ureaje i njihovu
poveznicu
5. prepoznati glavne uzroke kvarova na motoru
6. objasniti naine paljenja smjese i funkcije svjeica
U etvrtom
razredu polaznik
e stei slijedee
ishode uenja:
7. nabrojati osnove sustava goriva

8. opisatii princip rada visokotlanih sisaljki goriva
9. opisati postupak mjerenja potroka goriva
10. nabrojati osnovna svojstva goriva, njegove fizikalne i kemijske
karakteristike
11. objasniti nain izgaranja goriva u cilindrima diesel i otto
motora i mogue neispravnosti tijekom izgaranja
12. opisati sustave hlaenja motora
13. nabrojati vrste i svojstva ulja za podmazivanje
14. opisati sustave podmazivanja motora, njihovu kontrolu i
odravanje
15. opisati postupak upravljanja glavnim porivnim strojem
Razrada
Nastavne
cjeline
Indikator za
snimanje
dijagrama,
odreivanje
indicirane i
efektivne snage
motora
Toplinska
iskoristivost i
stupnjevi
djelovanja
Potroak i
mjerenje
potroka goriva
Ureaj za
promjenu smjera

Zatvoreni dijagrami
Dijagram kompresije i ekspanzije istog zraka
Dijagram tlakova kompresije istog zraka i tlakova izgaranja snimljen
u obliku okomica
Odreivanje srednjeg indiciranog tlaka iz zatvorenog indiciranog
dijagrama
Odreivanje srednjeg indiciranog tlaka Simpsonovim pravilom
Pi-metar
Indicirana snaga motora
Efektivna snaga motora
Normalni i pogreni indikatorski dijagram
Mjerenje efektivne snage koenjem
Matematiki izraz toplinske bilance
Grafiki prikaz toplinske bilance
Toplinski stupanj djelovanja
Stupanj savrenstva, unutarnji gubici
Indicirani stupanj djelovanja
Mehaniki stupanj djelovanja
Efektivni stupanj djelovanja
Specifini potroak goriva
Mjerenje potroka goriva
Mjerenje mase goriva pomou zatvorene posude
Mjerenje volumena potronog goriva
Mjerenje potroka na jedinicu volumena
Mehaniko-pneumatska kopa
Kopa s cilindrinim zupanikom
188
okretanja
propelera kod
istokretnih
motora
Tekua goriva,
stvaranje gorive
smjese i
izgaranje goriva
u cilindrima Ottomotora i Dieselmotora
Hlaenje motora
Motorna ulja za
podmazivanje
Karakteristike
Diesel-motora i
reim rada
Prekretni ureaji prekreta, upuivanja, zaustavljanja i zatite motora

Regulacijski ureaji motora RD tvornice Sulzer
Prekretanje motora
Postupak prekretanja - zaustavljanje
Prekret za vonju krmom
Upuivanje
Derivati nafte
Fizika i kemijska svojstva goriva i maziva
Gustoa
Viskoznost (unutranje trenje ili ilavost)
Viskozimetar
Utjecaj temperature na viskoznost
Vrelite
Ishlapljivanje
Stinite (toka smrzavanja)
Plamite, donja i gornja granica zapaljivosti za D.O., H.F.O., benzin i
kerozin
Toka gorenja
Toka samozapaljenja
Kemijski sastav goriva
Ostale primjese goriva
Koliina zraka potrebna za izgaranje goriva
Ogrjevna vrijednost tekuih goriva
Kemijska ispitivanja goriva, utjecaj sumpora, SO2..SO3
Izgaranje goriva
Otpornost goriva protiv detonacije
Detonacija u otto-motoru
Detonacija u diesel-motoru
Gorivo za dizel-motore
Izgaranje goriva u cilindrima diesel-motora
Probojnost mlaza
Makrosmjesa
Stvaranje smjese u jednokomornom prostoru izgaranja
Viekomorno stvaranje smjese goriva i zraka
Cirkulacijsko-zatvoreni sustav hlaenja
Protoni sustav hlaenja motora
Termostat rashladnog sustava
Tretman slatke rashladne vode za motore ph , chlorid i nitrit test
Protok tekuina i karakteristike ulja za podmazivanje
Pogonska ulja
Ulja rashladnih sustava
Legirana ulja
Klasifikacija HD-ulja s obzirom na koliinu aditiva
Ulja za teka goriva
Dvofazna ulja
Jednofazna ulja
Svojstva ulja, gustoa, plamite, viskozitet, indeks
viskoziteta,TBN.TAN. aditivi u ulju-protiv korozije,pjenjenja
Potroak ulja
Kontrola ulja
Odravanje ulja
Podmazivanje motora
Cirkulacijsko tlani sustav podmazivanja (mokri karter)
Cirkulacijsko tlani sustav podmazivanja (suhi karter)
Karakteristike brzine
Nominalna snaga (Pn)
Maksimalna snaga
Eksploatacijska snaga (Pe)
Ekonomina snaga (P)
Brodski propeler i njegova obiljeja
Brodski propeler (vijak)- desnokretni i lijevokretni vijci
189
Vienamjenski
pogonski ureaj
Brodska plinska
turbina
Priprema,
upravljanje,
otkrivanje
greaka i
potrebne mjere
za sprjeavanje
oteenja u
odnosu na
brodske strojeve
i sustave
upravljanja
Napomena
Konstrukcijski dijelovi propelera

Mjerenje uspona propelera
Slip propelera
Kavitacija i zujanje propelera
Propelerska karakteristika
Eksploatacijska hrapavost brodskog vijka-hidrodinamike osobine
Utjecaj obraslina po podvodnom trupu na snagu motora
Rad motora pri plovidbi u kanalima i rijekama
Rad motora pri minimalnom broju okreta
Osnove shematskog prikaza poveznice diesel motora s propulzijom
broda
Diesel motor kao pogon generatoru elektrine struje i ostalih ureaja
Princip rada hidrauline, prekretne i fleksibilne spojke
Princip rada
Primjena plinskih turbina
Karakteristike konstrukcijskih dijelova plinske turbine
Upravljanje brodskom plinskom turbinom
Kruni proces, toplinski stupanj djelovanja i toplinska bilanca brodske
plinske turbine
Glavni stroj i povezani pomoni strojevi
Parni kotao i povezani pomoni ureaji i parni sustavi
Glavni pokretai pomonih ureaja i povezani sustavi
Pomoni ureaji ukljuujui sustave hlaenja, klimatizacije i
ventilacije
Priprema gl. postrojenja za rad/poriv
Otkrivanje obinih kvarova na strojevima i neophodne radnje za
spreavanje

Zadae ovoga programa su stjecanje teorijskih znanja o principu
rada, izvedbama, rukovanju i kontroli rada brodskih motora.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
sadraja.
190
Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
PARA I PARNI SUSTAVI

Brodski parni kotlovi
Ureaji brodskih parnih kotlova
Brodske parne turbine
Cilj modula
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
opisati izvedbu i glavne dijelove brodskih parnih kotlova

nabrojati vrste i glavne dijelove brodskih parnih kotlova
opisati nain rada brodskih parnih kotlova
opisati nain rada parne i kombinirane brodske turbine
Modul Para i parni sustavi osmiljen je kao osnovni modul u kojem se
polaznici upoznaju s vrstama brodskih parnih kotlova, ureajima
brodskih parnih kotlova kao i brodskim parnim turbinama.
Izuavanjem sadraja ovog modula, polaznik e stei osnovna znanja
o vrstama parnih kotlova, gorivu za kotlove, svojstvima kotla kao i
sastavnim dijelovima i ureajima za napajanje i loenje kotlova,
vrstama i nainu djelovanja parnih turbina, konstruktivnim dijelovima
parnih turbina, nainima podmazivanja, regulacije i pogona s osvrtom
na nuklearni pogon.
Izuavanjem ovog modula uenici e biti u stanju pripremiti kotao za
pogon, provjeriti razine vode u parnim kotlovima i provesti
neophodne radnje ako je razina vode neispravna, nacrtati i oitati i-s
dijagram kao i izvesti otvaranje (remont) i pregled (reviziju) turbine.
Parni kotlovi i parne turbine (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
191

Naziv nastavnog predmeta: PARNI KOTLOVI I PARNE TURBINE
Razred: etvrti (4.)
1. navesti podjelu i konstruktivne dijelove brodskih kotlova
2. nabrojati vrste i karakteristike goriva za kotlove
3. opisati proces cirkulacije vode u kotlu
4. protumaiti nain nastajanja propuha kotla
5. protumaiti stupanj djelovanja parnog kotla
6. opisati naelne i konstrukcijske izvedbe brodskih parnih
kotlova
7. grupirati osnovne sastavne dijelove brodskih parnih kotlova
8. navesti ureaje brodskih parnih kotlova
9. protumaiti nain rada ureaja za loenje kotlova loivim uljem
i mazutom
10. navesti glavne dijelove i nain rada armature kotla
U etvrtom
razredu polaznik
e stei slijedee
ishode uenja:
11. opisati ureaje za potiskivanje, odmuljavanje i odzraivanje

kotla
12. objasniti nain prolaska pare kroz glavni i pomoni parovod
13. opisati karakteristike, obradu, ispitivanje i uporabu vode za
brodske kotlove
14. protumaiti nain pogona i odravanja brodskih kotlova
15. opisati princip rada nuklearnog pogona broda
16. objasniti nain djelovanja parne turbine
17. navesti konstrukcijske dijelove i primjenu parne i kombinirane
turbine
18. iskazati definiciju snage turbine
19. nacrtati i-s dijagram
20. opisati naine podmazivanja brodskih turbina
21. razlikovati kondenzaciju i kondenzatore
22. prepoznati regulaciju snage i zatitu turbine
23. objasniti nain rada turbina za pogon kao i konzerviranje
turbine
24. iskazati vanost otvaranja i pregledavanja turbine
Razrada
Nastavne
cjeline
Brodski kotlovi

Brodski kotao
Razvoj brodskih kotlova
Toplinski proces u parnom kotlu
Podjela i svrha brodskih kotlova
Konstruktivni dijelovi kotla i kotlovska obiljeja
Upravljanje radom brodskog parnog kotla
Kruni proces, toplinski stupanj djelovanja i toplinska bilanca
192
Gorivo za kotlove
i izgaranje goriva
brodskog parnog kotla

Tekua goriva
Plinovita goriva
Cirkulacija vode
u kotlu
Prisilna cirkulacija
Propuh kotla
Potreba propuha
Prirodni propuh
Umjetni propuh
Gubitak topline u parnom kotlu
Stupanj djelovanja parnog kotla
Predaja topline u
kotlu i stupanj
djelovanja
Vatrocijevni
brodskih parni
kotlovi
Vodocijevni
brodski parni
kotlovi s
prirodnom
cirkulacijom vode
Primjena vatrocjevnih brodskih parnih kotlova

Opis i konstrukcija vatrocjevnih brodskih parnih kotlova
Vodocijevni
brodski parni
kotlovi s
prisilnom
cirkulacijom vode
La Montov kotao
Veloxov kotao
Bensonov kotao
Sulzerov kotao
Pomoni brodski
parni kotlovi
Osnovni sastavni
dijelovi brodskih
kotlova
Ureaji za
napajanje kotla
Ureaj za loenje
kotlova
Loenje kotlova
loivim uljem i
mazutom
Armatura kotla
Foster-Wheelerov kotao (tip D)

Bayer-Wagnerov kotao
Smidth-Hartmanov kotao
Kotao Kawasaki
Kotao Combustion
Engineering (CE)
Cochranovi kotlovi
Glarksonov kotao
Niskotlani generator pare
Utilizacijski kotlovi na ispune plinove Diesel motora
Vatro-vodocijevni kotao
Vezani kotlovi
Loite i dimovodi s platem i izolacijom
Ispariva kotla
Pregrija pare
Zagrija pojne vode (ekonomajzer)
Zagrija zraka
Nadolijevni sustav i naini provjere razine vode u parnim kotlovima
Neophodne radnje ako je razina vode neispravna
Oprema za izgaranje
Naini kako se neiste estice uklanjaju iz kotlova prije nego uu u
opremu za izgaranje
Utjecaj promjenjivog uinka goriva na izgaranje i opremu
Uinak promjene tlaka goriva na izgaranja i oblik plamena
Uinak vode u gorivu
Vanost registra zraka u kotlu u dobrom stanju i posljedice variranja
tlaka zraka
Naini automatske regulacije viskoznosti goriva
Uljni plamenici
Konstrukcijske izvedbe rasprskaa goriva
Konstrukcijske izvedbe plamenika
Spremita za gorivo
Pogonska armatura
Sigurnosna armatura
Sigurnosni ventili kojima moraju biti opremljeni kotlovi
Akumulaciju tlaka
193
Ureaj za
protiskivanje,
odmuljivanje i
odzraivanje
kotla
Glavni i pomoni
parovodi
Uporaba slatke
vode u kotlu
Obrada vode
Bitni zahtjevi za pervenciju danim ventilima i poboljanje visoko

podiznih ventila
Ventili i ventilno sjedite
Neupotrebljiv parni stap
Clindarski plovak
Zatik koji prolazi kroz ventil i vreteno
Pokrov
esterokutna glava na pokrovu
Klin kroz vreteno na pokrovu
Kompresioni prsten
Otpustni ureaj
Ispust koji se ne zatvara na dnu ogranka ispune pare
Stanje matrijala od kojeg se sastoji sigurnosni ventil u proizvodnji
Odravanje sigurnosnog ventila
Podeavanje i postavljanje sigurnosnog ventila
Odnos ventila sa krilima i klipa izlazne pare i prstenastim plovkom
Razlika izmeu sigurnosnih ventila, obini, visoko podizni poboljani
Radni tlakovi i tipove bojlera kod kojih su ventili postavljeni iznad
Operacija sa punim protokom kroz sigurnosni ventil
Dispozicija armature kotla
Oprema za protiskivanje
Armatura za odmuljivanje
Oprema za otpjenjivanje
Armatura za odzraivanje
Glavni cjevovod pare
Pomoni cjevovod pare
Isputanje pare, kondenzni lonac
Podjela vode za brodske kotlove: na slatku i slanu
Otopljene krutine o uzorku slatke vode u odgovarajuim ppm
Sastav slatke vode koji varira ovisno o izvoru
Tvrdoa vode
Izvori silicijevog dioksida u kotlu
Uinak silicijevog dioksida u niskotlanim i viskokotlanim kotlovima
Prisustvo ugljinog dioksida u kotlovskoj vodi
Opisati uinak ugljinog dioksida u kotlovskoj vodi
Prisustvo vodika u kotlovskoj vodi i opisati uinak vodika u kotlovskoj
vodi.
Obrade napojne vode
Naela obavljanja obrade vode
Efekt obrade napojne vode sa kalcijevim hidroksidom i natrijevim
karbonatom
Koritenje fosfata radi spajanja sa kalcijevim i magnezijevim
spojevima u kotlovskoj vodi radi stvaranja taloina i upljikavog
kamenca
Prednosti koritenja fosfata umjesto natrijeva karbonata
Vrsta fosfata koja se koristi ovisi o lunatosti i ubrizgava u napojni
sustav ili neposredno u kotao
Gruala u kotlovskoj vodi
Imena kemikalija koja se koriste kao gruala
Koloidne suspenzije koje stvaraju gruala
Kemikalije koje se koriste za uklanjanje otopljenog kisika iz kotlovske
vode
Uinak uporabe navedenih kemikalija u odnosu na prije navedene u
tekstu
Mjere predostronosti koje se moraju poduzeti ako se skladiti
hidrazin ili njime rukuje
Uinak ph vrijednosti u kotlovskoj vodi na reakciju natrijevog sulfita
Svrha protupjenila, i kako ih koristiti
Korozija na hladnim parnim cijevima i sustavima kondenzata
194
Ispitivanje vode
Uporaba morske
vode u kotlu
Korozija kotla
Pogon brodskih
kotlova
Odravanje
brodskih kotlova
Havarije kotla i
njihovo
otklanjanje
Smanjivanje utjecaja korozije u prije spomenutim sluajevima

Salinometri i lakmus papir kao izvori informacija o stanju vatrocjevnih
kotlova
Odnos salinometra sa relativnom gustoom i krutinama u ppm u
destiliranoj i morskoj vodi
Postupak regulacije morske vode ako se ona mora koristiti kao
napojna voda niskotlanih kotlova
Upotreba morske vode samo u hitnim sluajevima
Upotreba lakmus papira
Vanost raspolaganja preciznim informacijama za kotlove sa manjom
proizvodnjom pare a jo bitnije za kotlove visokih performansi
Lunatost prema fendtalesin metodi
Ukupna lunatost
Kaustina lunatost
Kloridi, sulfidi
Fosfati
Tvrdoa
Ph vrijednost
Otopljeni kisik
Ukupna otopljena koliina i hidrazin
Priblino prihvatljiv rezultat ispitivanja u gore spomenutim
postupcima u odnosu na tipove kotla koji se mogu nai na brodu
Otopljene krutine u prosjenoj morskoj vodi(ppm)
Nastanak klorida koji obino ostaju u otopini u kotlu
Uinak velike koncentracije natrijeva klorida u kotlu
Posljedice prisustva natrijevog klorida i magnezijevog sulfata u kotlu
Posljedice raspadanja magnezijevog klorida u kotlu
Uinak magnezijevog sulfata u kotlu
Uinak kalcijevog sulfata u kotlu
Uinak kalcijevog bikarbonata u kotlu
Postupak elektrokemijske korozije
Uinak otplinjenog kisika u kotlovskoj vodi
Uinak prevelike koliine kiselina u kotlovskoj vodi
Uinak unosa ivotinjskih i biljnih ulja u kotlovsku vodu
Uinak mehanikih naprezanja u kotlu
Zatita vatrocijevnih kotlova troivim anodama
Nastajanje naslage bakra na kotlovskim cijevima i njihov uinak na
koroziju
Utjecaj pucanja uslijed djelovanja kaustine otopine
Poetna obrada slatke vode i morske vode prije putanja u napojni
sustav
Mehanizmi ulaska morske vode u kotao
Pripremanje kotla za pogon (STCW-A-III/1)
Potpaljivanje i parospremanje kotla
Odravanje kotla u pogonu
Postupak s kotlom u pogonu pri raznim kvarovima: prekipljenju kotla,
nestaici napojne vode, promjeni reima rada, optereenje
Primopredaja strae kotla
Zaustavljanje i konzerviranje kotla
Naini provjere razine vode u parnim kotlovima i neophodne radnje
ako je razina vode neispravna (STCW-A-III/1)
Periodiko ienje i pregled kotla
Vanjsko ienje kotla
Iskuhavanje kotla i unutranje ienje
Pregled kotla na toplo i hladno
Klasa kotla
Vanjsko i unutarnje korodiranje kotla
Galvanske struje u kotlu i Zn-protektori
Kvarovi: proputanje i puknue cijevi, ulegnue plamenice,
eksplozija kotla
Mogui uzroci i izoblienja zagrijanih povrina na kotlu
195
Nuklearni pogon
broda
Razvoj parnih
turbina i
primjena na
brodu
Nain djelovanja
parnih turbina
Teorijske osnove
parnih turbina
Sapnice ili ua,

kritini tlak i
kritina brzina
Vrste parnih
turbine
Djelovanje pare
u turbini
Uinak pare u
turbini
Stupnjevi
djelovanja i
gubici u parnoj
turbini s
prikazom u
dijagramu i-s
Konstrukcijske
Mogui uzroci gubitaka u kotlu: uz sprenjake, kotve, cijevi i

zakovinog spoja, na platu i na dnu kotla
Mjesta na kotlu na kojima moe doi do puknua
Mogui uzroci puknua
Kriteriji koji se koriste za donoenje odluke o tome treba li se tlak u
kotlu smanjiti ili ga treba zaustaviti iz eksploatacije ako doe do
puknua
Ogranienja brodske posade u popravku kvara na kotlu
Kvarovi na dijelovima kotla treba prijaviti odgovarajuim ovlatenim
slubama
Hidrauliko ispitivanje kotla
Najbolji nain zaustavljanja kotla iz ekspoatacije radi pregleda
Postupak odmuljavanja kotla
Naelo rada i sastavni dijelovi reaktora
Podjela brodskih reaktora
Brodska nuklearna postrojenja s reaktorom hlaenim vodom pod
tlakom
Radionika zatita brodskog nuklearnog postrojenja
Brodska parna turbina
Podjela brodskih parnih turbina
Upravljanje brodskim parnim turbinama
Kruni proces, toplinski stupanj djelovanja i toplinska bilanca brodske
parne turbine
Djelovanje akcijske turbine
Djelovanje reakcijske turbine
Aksijalno i radijalno strujanje pare
Energija strujanja i odreivanja teorijske i stvarne brzine pare s
pomou i-s dijagrama
Konvergentna i divergentna mlaznica
Ulazak, prolaz kroz sapnicu i pokaziva ulaska
Razviti stalan protok izlazne brzine izraen entalpijom i rjeavanje
problema
Razjasniti izlazan tlak u vratu
Mlaznice adaptirane za pretvorbu i skretanje
Razjasniti manji izlazni tlak kod konvergentne/divergentne mlaznice
Objanjenje velikog izlaznog tlaka kod konvergentne mlaznice
Maksimalnu masu prolaza i postizanje zvune brzine
Crtanje dijagrama koji pokazuje efekt protoka i razliku protoka tlaka u
stupnjevima du sapnice
Apsolutna i relativna brzina pare
Sankeyev dijagram turbinskog postrojenja
Jednostupnjevana akcijska turbina (De Laval)
Akcijska turbina sa stupnjevanjem brzine (Curtis)
Akcijska turbina sa stupnjevanjem tlaka (Zolly)
Redakcijska turbina (Parson)
Kombinirane turbine
Akcijsko djelovanje pare i trokuti brzine za akcijske turbine
Reakcijsko djelovanje pare i trokuti brzina za reakcijske turbine
Snaga na obodu kola akcijske turbine
Snaga na obodu kola reakcijske turbine
Stupanj djelovanja na obodu kola akcijske turbine
Stupanj djelovanja na obodu kola reakcijske turbine
Usporedba akcijske i reakcijske turbine i stupnjevanje turbine
Kruni proces i toplinski stupanj djelovanja parne turbine
Gubici u parnim turbinama i stupnjevi djelovanja
Toplinski gubici, toplinski i indicirani (na obodu kola) stupanj
djelovanja
Mehaniki gubici i efektivni stupanj djelovanja parnoturbinskog
postrojenja
Proraun snage parne turbine i potroak pare
Akcijske turbine sa stupnjevanjem brzine i tlaka
196
izvedbe
kombiniranih
turbine
Konstruktivni
dijelovi parnih
turbine
Podmazivanje
brodskih turbina
Izmjenjivai
topline
Regulacija
brodskih turbina
Pogon turbine
Napomena
Akcijsko-reakcijska turbine
Visokotlana i niskotlana brodska parna turbina za vonju naprijed i
vonju krmom
Kuita s dijafragmom i temeljnim ploama, sastavljanje i rastavljanje
Sapnice, gradnja i obrada
Radne i privodne lopatice nain uvrenja
Rotori i nain uvrenja kola za vratilo
Vratila parnih turbina
Balansiranje rotora turbine
Brtvenica
Prenosnici-reduktori
Pregled reduktora
Leajevi brodskih parnih turbina
Spojke
Naini podmazivanja leajeva
Naini podmazivanja zupanika
Karakteristike ulja za podmazivanje
Izmjenjivai topline (kondenzatori)
Konstruktivne izvedbe kondenzatora
Znaenje kondenzacije, koliina rashladne vode i povrina veliina
kondenzatora
Odravanje kondenzacijskih ureaja u pogonu
Zatita kondenzatora i kotla od prodora morske vode
Regulacija snage turbine
Regulacija snage koliinom pare
Regulacija snage priguivanjem pare
Kombinirana regulacija snage
Regulacija brzina vrtnje turbine
Sigurnosni regulatori
Porivne karakteristike parnih turbina ukljuujui brzinu, rezultat i
potronju goriva
Pripremanje turbine za pogon
Posluivanje i nadzor turbine za vrijeme pogona
Obustavljanje pogona i konzerviranje turbine
Kvarovi na turbini
Otvaranje (remont) i pregled (revizija) turbine
Nastavu treba uskladiti s izvoenjem nastave iz predmeta
Upravljanjem brodskim sustavima i Automatizacija brodskih sustava.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja

rad.
sadraja.
197
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

198
Naziv modula
SIGURNOST BRODA I POSADE

Meunarodno pomorsko pravo i nacionalni propisi
Konstrukcija broda
Trim, stabilnost i naprezanja brodske konstrukcije
Planovi kontrole u sluaju nude, oteenja broda i opasnih
situacija
Izvanredne situacije u plovidbi
Medicinska pomo na brodu
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Protupoarna zatita na brodu

Rukovanje protupoarnim sredstvima
Plovila za spaavanje
Naputanje broda u sluaju opasnosti
Preivaljvanje u plovilima za spaavanje
Dranje strae u stroju
Zatita morskog okolia
Sigurnost posade i putnika
Sredstva za spaavanje i protupoarnu zatitu
Upravljanje i voenje posade broda
Rukovanje brodicom za spaavanje

Cilj modula
primijeniti meunarodno pomorsko pravo koristei meunarodne

pomorske konvencije i sporazume objasniti temeljna naela
konstrukcije broda
odravati stabilnost broda
sastaviti planove kontrole u sluaju nude, oteenja broda i
opasnih situacija
upravljati provedbom planova kontrole u sluaju nude, oteenja
broda i opasnih situacija
nadzirati provedbu planova u sluaju nude, oteenja broda i
opasnih situacija
upravljati brodom u izvanrednim situacijama u plovidbi
ograniiti tete koje mogu nastati u sluajevima iznenadnih
opasnosti tijekom plovidbe
pruati medicinsku pomo osobama na brodu
provoditi mjere protupoarne zatite u strojarnici
rukovati protupoarnim sredstvima u strojarnici i na brodu
koristiti plovila za spaavanje
samostalno obavljati sve radnje povezane s naputanjem broda u
sluaju opasnosti
primijeniti tehnike i sredstva za preivljavanje u plovilima za
spaavanje
primjenjivati pravila dranja strae u stroju
koristiti metode i sredstva za sprjeavanje oneienja mora s
brodova i zatitu morskog okolia
199
provoditi i nadgledati postupke koji se odnose na zatitu i

sigurnost posade i putnika na brodu
objasniti osnovne naine rada protupoarnih sustava
koristiti sredstva za spaavanje
upravljati i voditi posadu broda uz primjenu odgovarajuih tehnika
za donoenje odluka
provoditi mjere protupoarne zatite u strojarnici
samostalno rukovati brodicom i splavima za spaavanje
Modul Sigurnost broda i posade
temelji se na relevantnim
meunarodnim konvencijama i propisima za iju primjenu je potreban
kolovan kadar, stoga je sadraj modula namijenjen polaznicima koji
e raditi na poslovima na kojima se provode mjere temeljne
sigurnosti na brodu i osoba na brodu kao i propisa o zatiti morskog
okolia.
Polaznici e stei znanja o pravilima meunarodnog i nacionalnog

pomorskog prava, voenju knjiga i isprava koje se odnose na rad u
strojarnici i rad brodostrojara na brodu, sredstvima za gaenje poara
i spaavanje putnika i posade, meuljudskim odnosima na brodu,
trimu i stabilnosti broda kao i naprezanjima i oteenjima brodske
konstrukcije, glavnim dijelovima i nainu koritenja brodice za
spaavanje i spasilake brodice.
Opis modula:
Polaznici su osposobljeni primijeniti naela sigurnosti i preivljavanja

na brodu, provesti gaenje poara, pruiti prvu pomo i medicinsku
skrb, primijeniti osnovne procedure u izvanrednim situacijama na
plovilu, koristiti sredstva za spaavanje kao i osnovna naela osobne
sigurnosti
i
drutvene
odgovornosti
te
doprinositi
dobrim
meuljudskim odnosima na plovilu, rukovati brodicom i splavi za
spaavanje, ispisivati knjigu voenja stroja, drati strau u stroju.
U sadraje modula implementirani su sadraji prema STCW III/1 i
U modul su implementirani teajevi:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Temeljna sigurnost na brodu D2

Upravljanje gaenjem poara D12
Rukovanje brodicom za spaavanje i spasilakom brodicom
osim brze spasilake brodice D17
Pruanje medicinske prve pomoi D19
Upravljanje ljudskim potencijalima u strojarnici D46
Rukovoenje, upravljanje posadom i unaprijeenje timskog
rada na brodu radna razina D47A
Rukovoenje, upravljanje posadom i unaprijeenje timskog
rada na brodu upravljaka razina D47B
Sprjeavanje oneienja morskog okolia D48
Za oznaavanje teajeva primjenjuju se oznake sukladno vaeem

Pravilniku o zvanjima i svjedodbama o osposobljenosti pomoraca.
Pomorsko pravo (3. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Konstrukcija i stabilnost broda (3. razred, 2 sata, 4 boda)
Medicinska pomo na brodu (2. razred, 1 sat, 2 boda)
Protupoarna zatita (3. razred, 1 sat, 2 boda)
Sigurnost na moru (3. razred, 3 sata, 6 bodova)
200
Rukovanje brodicom za spaavanje (4. razred, 1 sat, 1,5 bod)
201

Naziv nastavnog predmeta: POMORSKO PRAVO
Razred: trei (3.)
1. nabrojiti meunarodne pomorske propise i konvencije
povezane s morem i plovidbom
2. primijeniti zakonske propise IMO konvencija povezane sa
sigurnosti ivota na moru
U treem razredu
polaznik e stei
slijedee ishode
uenja:
3. primijeniti meunarodne konvencije o zatiti mora od

oneienja s brodova
4. primijeniti meunarodne propise koji utjeu na sigurnost
brodova, putnika, posade i tereta
5. interpretirati propise meunarodnog pomorskog prava
povezane s pomorskim ugovorima i konvencijama
6. primijeniti nacionalne propise povezane s meunarodnim
ugovorima i konvencijama
Razrada
Nastavne
cjeline
Meunarodno
pravo mora

Poznavanje meunarodnog pomorskog prava utjelovljenog u
meunarodnim sporazumima i konvencijama s posebnim osvrtom na:
potvrde i ostale dokumente koje je potrebno ponijeti na brod u
skladu s meunarodnim konvencijama, nain njihovog
pribavljanja i njihovo razdobljevaljanosti
odgovornosti u okviru relevantnih zahtjeva Meunarodne
konvencije o vodenim linijama
odgovornosti u okviru relevantnih zahtjeva Meunarodne
konvencije o zatiti ljudskih ivota na moru
odgovornosti u okviru Meunarodne konvencije o zatiti mora
od oneienja s brodova
pomorske zdravstvene izjave i zahtjeve Meunarodnih
zdravstvenih propisa
odgovornosti prema meunarodnim propisima koji utjeu na
sigurnost brodova, putnika, posade i tereta
metode i pomagala za sprijeavanje oneienja morskog
okolia s brodova
poznavanje nacionalnog zakonodavstva za provedbu
meunarodnih sporazuma i konvencija
Temeljito poznavanje propisa o sredstvima za spaavanje
(Meunarodna konvencija o zatiti ljudskih ivota na moru)
Obalno more
Unutranje morske vode, pravni status
Teritorijalno more, pravni status
Otvoreno more, pravi statusu
Slobode, ogranienja sloboda
Epikontinentalni pojas, pravni status, granice
Meunarodni tjesnaci, pojam, podjela, pravi status u meunarodnom
pravu
Pravo tranzitnog prolaza
Pravo pristupa moru neobalnih drava
Arhipelako more, arhipelake drave
Pravno reguliranje plovidbe arhipelakim vodama
Gospodarski pojas, pojam, pravni status
Prevencija i zatita morskog okolia
Zona kao ope dobro ovjeanstva, pojam, pravni status.
202
Pomorsko
upravno pravo
(sigurnost
plovidbe)
Spaavanje na
moru
Napomena
Konvencija o teretnim linijama

SOLAS konvencija-zatita ljudskih ivota na moru
Radio Pravilnik
Osnovno znanje u primjeni o relevantnim konvencijama IMO-a o
zatiti ljudskih ivot na moru i zatiti morskog okolia
Meunarodna konvencija o zatiti mora od oneienja s brodova
MARPOL Aneksi
Metode i pomagala za sprjeavanje oneienja morskog okolia
Formulari i obrasci pojedinih brodova te IMO-a koji se koriste na
brodovima trgovake mornarice
Pomorske zdravstvene izjave i zahtjevi Meunarodnih zdravstvenih
propisa
Konvencija o certifikaciji za lana plovidbene strae
Preporuka koja se tie obuke pomoraca br.137
Konvencija o socijalnoj skrbi pomoraca na brodu i na kopnu
Odgovornost prema meunarodnim propisima koji utjeu na sigurnost
brodova, putnika, posade i tereta
Meunarodna pomorska organizacija IMO i glavne meunarodne
Konvencije koje tretiraju pomorsko pravnu problematiku
Osnovna naela Konvencije UN o pravu mora iz 1982. godine
Diplomatska i konzularna sluba u pomorstvu
Nacionalno zakonodavstvo za provedbu meunarodnih sporazuma i
konvencija
Poznavanje povezanih meunarodnih pomorskih konvencija i
preporuka i nacionalnog zakonodavstva
Unifikacije pravne problematike te kompatibilnosti s nacionalnim
zakonodavstvima
Glavni elementi upravnog prava glede sigurnosti plovidbe
Luke i red u lukama
Plovidba, peljarenje, utvrivanje sposobnosti broda za plovidbu
Brodske knjige i isprave, glavna podjela, funkcija na brodu
Bitne odrednice brodskih isprava
Svjedodbe, funkcija, nain izdavanja, rok valjanosti
Brodski dnevnik, funkcija, sadraj i nain popunjavanja, kontrola
Dnevnik stroja, funkcija sadraj, voenje, kontrola od strane lukih
vlasti
Knjiga o uljima
ISM code-osnove sadraja ISM coda
STCW konvencija
PSC-port state control procedura
Organizacija uvjebavanja na brodu
Dranje strae na brodu
Izdavanje i ovjera svjedodbi
Pojam spaavanja, obveza spaavanja, obveza spaavanja ljudi i
imovine
Ugovor o spaavanju, nagrada za spaavanje
Praktian postupak zapovjednika prilikom spaavanja i nakon
spaavanja
Vaenje potonulih stvari
Predmetni nastavnik se treba bazirati na problematiku meunarodnih
konvencija, a manjim se dijelom bazirati na nacionalna
zakonodavstva. Kod obrade sadraja meunarodnih konvencija treba
voditi rauna o korelaciji s nastavnim predmetima Sigurnost na moru,
Medicinska prva pomo na brodu i Pomoni brodski strojevi, gdje se
govori o konvenciji MARPOL 73/78. Preporuljivo je da polaznici kroz
seminarske radove obrauju pojedine sluajeve iz pomorskog prava.
203

Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
sadraja.
204
Naziv nastavnog predmeta: KONSTRUKCIJA I STABILNOST BRODA

Razred: trei (3.)
1. opisati dijelove dvodna broda i brodskog dna
2. opisati dijelove trupa broda, konstrukcije palube, pramca i
krme
3. opisati konstrukciju brodskog nadgraa
4. opisati nepropusnost brodskih prostora i trupa broda
5. navesti znaajke vodonepropusnih pregrada i vrata
6. objasniti radnje vezane uz dokovanje i preglede brodskog
trupa
7. opisati palubnu opremu za sidrenje i privez broda
8. objasniti osnovne principe trima i stabilnosti broda
9. protumaiti djelovanje oteenja brodske konstrukcije na trim i
stabilnost broda
10. izraditi planove postupanja u sluajevima nude
11. izraditi planove nadzora u sluaju oteenja broda
U treem razredu
polaznik e stei
slijedee ishode
uenja:
12. primijeniti preporuke IMO konvencije povezane sa stabilnosti

broda
13. iskazati definiciju plovnosti broda
14. odravati stabilnost broda
15. opisati nain pripreme planova u sluajevima nude, oteenja
16. sastaviti planove postupanja u sluajevima nude, oteenja
17. objasniti naine obavljanja planova u sluajevima nude,
oteenja broda i opasnih situacija
18. upravljati provedbom planova u sluajevima nude, oteenja
19. nadzirati provedbu planova u sluajevima nude, oteenja
20. objasniti izvanredne situacije u plovidbi
21. usporediti razliite izvanredne situacije u plovidbi
22. primijeniti mjere ograniavanja moguih teta u izvanrednim
situacijama u plovidbi
23. koristiti propisane procedure za izvanredne situacije
24. upravljati tegljenjem u nudi
Razrada
Nastavne
cjeline
Glavni parametri
trupa broda,
brodograevno

Pramani perpendikular (FP)
Krmeni perpendikular (AP)
Duljina izmeu perpendikulara (LBP)
Duljina konstruktivne vodne linije(LVL)
205
tehniki pojmovi
Konstrukcija
trupa broda
Nepotopivost
broda
Duljina preko svega (LOA)

Osnovica
Gaz (T)
Visina (H)
irina glavnog rebra (B)
Naini prorauna deplasmana
Uporaba tablica i krivulja
Zavisnost deplasmana o srednjom gazu broda
Promjene volumena uronjenog dijela broda
Teina praznog broda
Teki deplasman sveukupna nosivost broda (DWT )
Tone po centimetru zagaaja (TPC Tonnes per Centimetre
Immersion)
Jednadba masa
Znaenje uzgona broda
Rezervni uzgon broda
Konstrukcija broda
Ope poznavanje glavnih konstrukcijskih dijelova broda i nazivlja
dijelova broda
Brodogradnja i konstrukcija broda ukljuujui nadzor u sluaju
oteenja
Kobilica
Popreno i uzduno orebrenje
Ljuljna kobilica
Dijelovi strukture: uzdunjaci, boni nosai
Rebrenice pune, nepropusne i okvirne
Sustavi gradnje palube
Grotla
Koncentracije naprezanja na palubnim otvorima
Ostali otvori na palubi, linica
Sponje
Podveze
Konstrukcija nadgraa
Nastambe
Prostorije za pripremu hrane
Prostorije iz kojih se upravlja brodom
Razumijevanje osnova vodonepropusnosti
Plovnost broda
Podjela brodskog prostora
Nepropusno pregraivanje broda
Pregrade (bulkheads), namjena i izvedbe pregrada
Sprijeavanje irenja vatre i prodora vode kroz pregrade
Razlika izmeu obinih, vodonepropusnih i uljonepropusnih pregrada
poprene i uzdune pregrade
Konstrukcija, minimalni broj pregrada, ispitivanje nepropusnosti
pregrada
Konstrukcija i prolaz cjevovoda kroz pregrade
Poznavanje istog hidrostatikog tlaka
Djelovanje tlaka na pregrade i vanjsko oploenje
Paluba i palubni otvori
Nepropusna vrata na pregradama
Vodonepropusna (watertight) i vremenska (weathertight) vrata
Konstrukcija i minimalni broj vodonepropusnih vrata u
vodonepropusnim pregradama
Kategorije vodonepropusnih vrata i nain upravljanja vratima
Poznavanje SOLAS konvencije, Marpol konvencije, Konvencije o
nadvou(1966)
Naplavljivanje prostora objanjenje trupa tipa A (brodovi preko 150
m) zahtjevi
Brodovi tipa B zahtjevi za odravanjem plovnosti i uvjeta ravnotee
206
Dokovanje i
pregledi
brodskog trupa
Oprema
Sustavno teite
broda
Poetna
poprena
stabilnost
Trim
Dokovanje i
nasukavanje
Stabilnost broda
u oteenom
(naplavljenom)
stanju
kod smanjenog nadvoa uslijed naplavljivanja

Dokovanje i pregledi vremenski razmak (interval) izmeu pregleda
Periodini pregled
Poveanje vremenskog intervala uporabom visokokvalitetnih zatita
dna, bojom i katodnom zatitom
Posebni pregledi uzrokovani izvanrednim dogaajima i okolnostima
Popis poslova prilikom godinjeg nadzora koji ukljuuje i nadzor
propisan Meunarodnom Konvencijom o vodenoj liniji 1966.
Pregled oplate, katodna zatita krme, kormila i brodskog vijka
Poklopci grotla: vrste, otpornost prema atmosferilijama, presjek spoja
Oprema za sidrenje i vez: vrste sidra, smjetaj, sidreno drijelo,
lananik
Oprema za krcanje i iskrcavanje tereta: jarboli, palubne dizalice
Oprema za spaavanje
Oprema za sputanje brodica za spaavanje (sohe)
Platforma za izbacivanje brodica za spaavanje (slobodan pad)
Sustavno teite broda (G)
Pravila o pomaku sustavnog teita broda
Pomak teina, ukrcaj i iskrcaj te njihovo djelovanje na pomak
sustavnog teita broda (G)
Raun poprene centracije broda
Utjecaj tekuina u tankovima na pomak teita
Utjecaj punjenja tankova dvodna na metacentarsku visinu (GM)
Utjecaj palubnog tereta i potroka goriva na pomak toke (G)
Stabilnost broda
Poznavanje preporuka IMO-a vezanih uz stabilnost broda
Poetni popreni metacentar
Stabilnost kod malih kutova nagiba
Stabilnost kod velikih kutova nagiba
Utjecaj nadvoa na stabilnost
Metacentarska visina kao mjerilo i pokazatelj poetne poprene
stabilnosti broda
Proraun poetne metacentarske visine
Momenti oko uzdunice broda i kako se uklanja nagib broda
Razumijevanje temeljnih naela konstrukcije broda, teorije i
imbenika koji utjeu na trim i stabilnost te mjera nunih za ouvanje
trima i stabilnosti
Poznavanje i primjena tablica stabilnosti, trima i naprezanja
Pojam uzdune stabilnosti
Teite plovne vodene linije ( F)
Usporedbe vrijednosti uzdune i poprene GM
Trim, moment trima, jedinini moment trima
Proraun gazova broda kod ukrcaja i iskrcaja teina
Proraun koliine tekuine za punjenje djelimino punih tankova kod
trima broda.
Opis uvjeta koje treba ispuniti te postupke pri ulasku u dok,
Postupak postavljanja broda na potklade, utjecaj isuivanja doka na
stabilnost broda
Kritino vrijeme kod dokovanja/nasukavanja,
Sile koje djeluju na dno broda kod dokovanja/nasukanja
Kontrola tete ovisno o tipu broda A i B
Razina oteenja brodskih pregrada i dvodna
Utjecaj na vrstou trupa stabilnost i plovnu sposobnost broda s
naglaskom na pomanjkanje rezervnog uzgona
Stabilnost broda kod oteenja
Openito o naplavljivanju
I , II i III sluaj naplavljivosti
Krivulja naplavljivosti
Utjecaj prodora vode na trim i poprenu stabilnost broda
Openito o pregraivanju
207
Naprezanje
broda
Odgovornost
prema
meunarodnim
konvencijama i
pravilnicima
Razumijevanje temeljnih radnji koje se poduzimaju u sluaju

djeliminog gubitka uzgona
Znanje o posljedicama za trim i stabilnost broda u sluaju oteenja i
posljedinog naplavljivanja odjeljka i protumjera koje je potrebno
poduzeti
Opis radnji koje se izvode u nudi odnosno pri oteenju trupa broda
Izrada planova postupanja u sluajevima nude
Pojmovi: poprene sile (shear force), momenti savijanja (bending
moments)
Pregib (hogging) i progib (sagging)
Naprezanja na valnom brijegu, valnom dolu, utjecaj na brodsku
konstrukciju
Naprezanja na smik - odrez
Posrtanje broda
Torzija uvijanje posebno kod brodova za prijevoz kontejnera
Naprezanja brodske konstrukcije prilikom ukrcaja i iskrcaja
Dijagram i oprema za proraun naprezanja
IMO reference R1, R2, R6
Preporuke IMO-a vezanih uz stabilnost broda
Minimum stabilnosti propisan Meunarodnom Konvencijom o vodenoj
liniji 1966
Zahtjevi stabilnosti za putnike brodove
Napomena
Polaznici trebaju poznavati brod kao sredstvo rada i osnovne pojmove

o brodu. Trebaju biti upoznati s nainom gradnje do porinua,
elementima brodskog trupa, naprezanjima koja se u njima javljaju te
zahtjevima u svezi stabilnosti broda. Trebaju prepoznati brodske
prostore i njihovu funkciju kao i dijelove opreme.
Polaznici se trebaju upoznati s tehnikom dokumentacijom tj. "itati
nacrte" (prepoznati dijelove strukture na nacrtu). Treba im
prezentirati to vie fotografija, prikaza broda (dvodimenzionalno i
trodimenzionalno na PS-u) te pratiti nove trendove i dostignua u
brodogradnji.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za

rad.
sadraja.
208
polaznike:
209
Naziv nastavnog predmeta: MEDICINSKA PRVA POMO NA BRODU

Razred: drugi (2.)
1. navesti sredstva prve pomoi
2. opisati ustroj i funkcije tijela
U drugom
razredu polaznik
e stei slijedee
ishode uenja:
3. razlikovati mogue ozljede na brodu

4. pruati prvu pomo
5. objasniti nain koritenja lijekova i medicinske opreme kod
raznih ozljeda
6. primijeniti postupak traenja medicinske pomoi preko radija
7. primijeniti dobivene zdravstvene savjete
8. interpretirati dijelove meunarodnih medicinskih prirunika
Razrada
Nastavne
cjeline
Pruanje
medicinske prve
pomoi na brodu
Neposredno
djelovanje
Farmakologija
Napomena

Poznavanje osnova prve pomoi
Medicinska pomo
Praktina primjena medicinskih prirunika i savjeta primljenih putem
radija, ukljuujui sposobnost uinkovitog postupanja na temelju
takvog znanja u sluaju nesrea ili bolesti koje se mogu pojaviti na
brodu
Opa naela
Struktura i funkcije tijela
Smjetaj unesreenog
Pregled unesreenika ili pacijenta
Unesreeni u nesvijesti
Krvarenje
Pomo u oku
Nesree prouzroene elektrinom strujom
Sredstva prve pomoi
Pribor prve pomoi
Toksikoloke opasnosti na brodu, ukljuujui koritenje Prirunika
prve pomoi za uporabu u nesreama koje ukljuuju opasni teret
Ispitivanje bolesnika
Srani udar, utapanje i guenje
Povrede kraljenice
Opekotine, oparotine i utjecaj hladnoe i vruine
Lomovi i iaenja kostiju, ozljede miia
Zdravstvena zatita spaenih ukljuujui pogibao, hipotermiju i
smrzotine
Radijsko medicinsko savjetovanje
Ljekovi i medicinska oprema na brodu
Sterilizacija
Upute za ouvanje zdravlja na brodu i u lukama
Kroz ovaj nastavni predmet polaznike treba upoznati s bolestima koje
se najee javljaju kod pomoraca te ih osposobiti za pruanje prve
pomoi na brodu. Ovaj program im omoguuje stjecanje vjetina
pruanja prve pomoi prema zahtjevima STCW-Konvencije.
210
U saraje nastavnog predmeta implementiran je teaj:
Pruanje medicinske prve pomoi D19
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
zadae, radne mape).
211
Naziv nastavnog predmeta: PROTUPOARNA ZATITA

Razred: trei (3.)
1. opisati organizaciju rada protupoarne zatite na brodu
2. objasniti nain nastanke poara
3. protumaiti primjenu mjera sprjeavanja poara na brodu
4. koristiti sredstva za protupoarnu zatitu
5. opisati mjere koji se poduzimaju u sluaju nastanka poara na
brodu u plovidbi i u luci
U treem razredu
polaznik e stei
slijedee ishode
uenja:
6. navesti mjere koje se poduzimaju u sluaju nastanka poara

koji ukljuuje uljne sustave
7. prepoznati opasnosti koje nastaju pri gaenju poara
8. izvesti odravanje opreme i sustava za protupoarnu zatitu na
brodu
9. ispuniti izvjee o poaru na brodu
10. upotrijebiti prijenosnu opremu za gaenje poara
11. rukovati ugraenim sustavima za gaenje poara na brodu
12. demonstrirati postupke gaenja poara u razliitim situacijama
na brodu
13. organizirati protupoarne vjebe na brodu
14. izvesti gaenje poara
Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod
Sprjeavanje,
kontrola i
gaenje poara
na brodu
Teorija gorenja
Nadzor poara na
brodovima
Organizacija
protupoarne
zatite na

Naela sigurnosti
Sprjeavanje poara i protupoarna sredstva
Sposobnost organiziranja protupoarnih vjebi
Poznavanje kategorija i kemije poara
Poznavanje sustava za protupoarnu zatitu
Mjere koje se poduzimaju u sluaju poara, ukljuujui poare koji
ukljuuju uljne sustave
Znanje o sprjeavanju poara i sposobnost suzbijanja i gaenja
poara
Elementi poara i eksplozije
Uvjeti gorenja
Naela gorenja
Klasifikacija vrsta poara i odgovarajua sredstva za gaenje
Svojstva gorivih tvari
Poznavanje vrste i kemijskih osobina vatre
Zapaljivi materijali, opasnosti od poara i irenje vatre
Razdioba poara i sredstava za gaenje
Poznavanje mjera za sprjeavanje vatre
Podruja poarne opasnosti
Mjere poarne predostronosti
Potrebe za stalnom panjom
Radnje koje treba poduzeti na brodu
Brodska organizacija protupoarne zatite
Mjesta na kojima se nalaze protupoarni ureaji i hitni putovi za
evakuaciju
212
brodovima
Uvjebavanje
pomoraca za
gaenje poara
Postupci gaenja
poara kad je
brod u plovidbi
Postupci gaenja
poara kad se
brod nalazi u luci
Protupoarna oprema i njen smjetaj na brodu

Organizacija protupoarnih vjebi i vjebi naputanje broda
Odravanje operativnosti sustava za spaavanje, protupoarnu zatitu
i ostalih sustava sigurnosti
Postupci osobne sigurnosti
Manji poari
Vei poari
Poduka iz:
fiksnih/ugraenih instalacija
odjee za gaenje poara
osobne opreme
protupoarnih ureaja i opreme
metoda gaenja poara
sredstava za gaenje poara
postupaka gaenja poara
uporabe aparata za disanje u gaenju poara i spaavanju
Metode i pomagala za sprijeavanje, otkrivanje i gaenje poara
Radnje za ograniavanje oteenja i spaavanje broda nakon poara i
eksplozije, sudara ili nasukavanja
Sredstva za ograniavanje tete i spaavanje broda nakon poara ili
eksplozije
Hlaenje rubnih prostora gdje se zbio poar
Hlaenje prostora na priblinu temperaturu okoline
Opasnost nagomilane vode iz protupoarne intervencije
Rijeavanje nagomilane vode
Postavljanje strae za sprjeavanje povratka poara sve dok se
okolina potpuno ne ohladi
Mjere predostronosti prije ulaska u prostor gdje je vatra pogaena
Pregled tete
Mjere koje treba poduzeti za zatvaranje otvora
Podupiranje oteene konstrukcije ili koje su bile podvrgnute
naprezanju, puknuti cjevovodi
Osiguranje oteenih kablova i ograniavanje prodora vode kroz
oteene palube ili nadgrae
Utvrivanje smjera i brzine koja je potrebna kako bi se smanjila
naprezanja i prodor vode
Postupci gaenja poara na brodu u luci
Odravanje sredstava za gaenje
Otkrivanje i gaenje vatre i odravanje ostalih sustava
Postupci gaenja
poara kod
opasnog tereta,
eksplozije,
sudara ili
nasukanja
Opasni tereti na brodu, radnje za ogranienje oteenje broda uslijed

vatre, eksplozije, sudara i nasukavanja
Postupci gaenja
poara na
tankeru i u
sustavu goriva i
ulja
Tankeri za ulja i poduzimanje radnji u sluaju poara

Radnje koje se poduzimaju u sluaju poara ukljuujui poarne
sustave ulja
Mjere koje valja poduzeti u sluaju vatre ukljuujui vatru na
sustavima goriva, ulja za podmazivanje i uljnih tereta
Sustavi otkrivanja poara i dima i automatski alarmni sustavi
Oprema za detekciju poara (znak za poar)
Ugraena protupoarna oprema (sustav gaenja CO 2, pjena, halon,
prah)
Poarni hidranti, cjevovodi i mlaznice (sustav hlaenja sprinkler,
protupoarna crpka u nudi)
Prijenosna i pokretna protupoarna oprema
Pregledi i
popravak
vatrogasnih
sredstava i
opreme
213
Opasnosti pri
gaenju poara
Prva pomo
Osnovno koritenje prenosnih aparata za gaenje

Osobna vatrogasna oprema, oprema gasitelja, aparat za disanje,
protupoarni pokrivai
Planovi protupoarne zatite
Suha destilacija
Kemijske reakcije
Poari kotlova
Poari u kotlovima pare
Pruanje prve pomoi unesreenima kod poara
Istraivanje
poara i
izvjeivanje
Ispunjavanje izvjea o poaru na brodu
Pokazni sluajevi
Iskustvo pristupnika u gaenju poara

Izvjea o poarima na brodovima i pouke
Zavrna prosudba poarnih vjebi
Ostalo
Kroz sadraje ovog nastavnog predmeta polaznici trebaju biti
osposobljeni za protupoarnu zatitu na brodovima, a ujedno i za
stjecanje ovlatenja za rukovanjem ureajima za gaenje poara
prema STCW Konvenciji.
Napomena

Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Upravljanje gaenjem poara D12

rad.
zadae, radne mape).
214
Naziv nastavnog predmeta: SIGURNOST NA MORU

Razred: trei (3.)
1. objasniti ope upute o sigurnosti
2. objasniti svrhu plovila za preivljavanje i njihovu pravilnu
uporabu
3. nabrojati opremu za sputanje
4. prepoznati namjenu opreme za samooslobaanje
5. navesti naine tegljenja splavi
6. opisati princip rada motora brodice za prikupljanje
7. samostalno koristiti motor u brodici za prikupljanje
8. prepoznavati signalna sredstva i radio opremu za sluaj
opasnosti
9. prepoznati signale pogibelji
10. prepoznati opasnosti i primijeniti odgovarajue postupke
11. navesti postupke pri naputanja broda i naine naputanja
broda
12. koristiti postupke sputanja i podizanja plovila za
preivljavanje u svim vremenskim uvjetima
13. objasniti postupke prikupljanja ljudi iz mora
U treem razredu
polaznik e stei
slijedee ishode
uenja:
14. navesti postupke nakon udaljavanja od broda

15. samostalno koristiti motor u brodici za spaavanje
16. samostalno obavljati sve radnje vezane za sputanje i dizanje
brodica za spaavanje
17. osposobiti se za samostalno obavljati svih radnji vezane za
sputanje i dizanje splavi za spaavanje
18. osposobiti se za samostalno ispravljati okrenute splavi
19. primijeniti pravila za preivljavanje na moru
20. rukovati plovilima za preivljavanje u nevremenu
21. koristiti opremu za preivljavanje
22. navesti postupke pri spaavanju helikopterom
23. nabrojati opasnosti i postupke prevencije od hipotermije
24. primijeniti tehnike oivljavanja
25. koristiti priruna sredstva prve pomoi
26. koristiti signalna sredstva i radio opremu za sluaj opasnosti
27. objasniti dunosti kod primopredaje strae
28. opisati rutinske dunosti koje se obavljaju tijekom strae
29. voditi dnevnik stroja
30. protumaiti sigurnosne postupke i postupke u sluaju nude
31. primijeniti sigurnosne mjere tijekom dranja strae
215
32. opisati naela upravljanja ljudskim resursima strojarnice

33. komunicirati uinkovito s posadom strojarnice
34. primjenjivati timski rad
35. opisati ekosustav mora
36. objasniti vanost zatite morskog okolia
37. navesti meunarodne i nacionalne propise o zatiti morskog
okolia
38. protumaiti vrste oneienja mora s brodova
39. koristiti metode za sprjeavanje oneienja mora s brodova
40. primijeniti pomona sredstva za zatitu morskog okolia
41. protumaiti meunarodne propise koji se odnose na sigurnost
posade i putnika
42. objasniti mjere sigurnosti za posadu i putnike
43. odravati sredstava za sigurnost posade i putnika
44. sastaviti planove za provoenje sigurnosti posade i putnika
45. uvjebati lanove posade za postupanje u izvanrednim
situacijama
46. organizirati vjebe protupoarne zatite i naputanja broda
47. upravljati postupcima zatite i sigurnosti posade i putnika u
sluajevima opasnosti
48. navesti meunarodne propise povezane sa sredstvima za
spaavanje i protupoarnom zatitom
49. opisati organizaciju rada protupoarne zatite
50. prepoznati opasnosti koje se javljaju pri gaenju poara
51. protumaiti vrste protupoarne opreme na brodu
52. objasniti vanost istraivanja poara i izvjeivanja o poaru
53. upotrijebiti osobna sredstva za spaavanje
54. koristiti zajednika sredstva za spaavanje
55. nabrojiti vrste opreme za sputanje brodica i splavi
56. identificirati brodsko osoblje
57. primijeniti pravila meunarodnih konvencija i preporuke
povezane s upravljanjem posadom broda
58. opisati vanost meuljudskih odnosa na brodu
59. protumaiti tehniku donoenja odluka i razumijevanja naredbi
60. izraditi plan voenja posade broda
61. objasniti naine upravljanja posadom broda
62. izabrati odgovarajuu tehniku za donoenje odluka
Razrada
Nastavne
cjeline

216
Uvod,
sigurnost i
preivljavanje
Sluajevi
opasnosti
Naputanje
broda
Plovila za
preivljavanje
Osobna sredstva
za preivljavanje
Osobna zatitna
sredstva (prikaz)
Preivljavanje na
moru
Radio oprema za
sluaj opasnosti
Upravljanje
sredstvima za
spaavanje
Uvod o sigurnosti
Naela preivljavanja na moru
Definicije plovila za preivljavanje i sredstva za spaavanje
SOLAS prirunik za obavljanje vjebi (Training Manual, vjebe
traganja i spaavanja)
IMO simboli za sigurnost
Vrste kriznih stanja koje se mogu dogoditi, poput sudara, poara,
potonua
Vrste opasnosti
Mjere predostronosti
Odredbe o poaru
Potonue, sudar i nasukavanje
Strunost posade i familijarizacija
Raspored za uzbunu i znaci za nudu
Posada i upute u nudi
Vrste ureaja za spaavanje ivota koje se obino nose na brodu
Oprema u brodici za spaavanje
Mjesto na koje se dre sredstva za spaavanje
Dodatna oprema i preivljavanje
Naputanje broda - tekoe
Postupci koje potrebno poduzeti za zatitu svih osoba na brodu u
sluajevima nude
Naputanje broda zadnja mogunost
Osobna pripravnost za naputanje
Potreba spreavanja panike
Dunosti posade prema putnicima
Dunosti posade sputanje plovila za preivljavanje
Naredbe zapovjednika o naputanju broda
Postupci nakon oglaavanja uzbune na brodu
Sredstva za preivljavanje
Brodice za spaavanje
Splavi za spaavanje
Brodice za prikupljanje
Prsluci za spaavanje
Pojasevi (koluti) za spaavanje
Hidrotermo zatitna odijela
Sredstva za zatitu od gubitka topline
Prsluci za spaavanje
Pojasevi (kolutovi) za spaavanje
Hidrotermo zatitna odijela
Sredstva za zatitu od gubitka topline
Preivljavanje bez prsluka za spaavanje
Ukrcaj u plovila za preivljavanje
Naela vezana uz preivljavanje, ukljuujui: vrijednost obuke i
vjebi, osobne zatitne odjee i opreme, potrebe za spremnou za
svaki hitni sluaj, radnje koje treba poduzeti u sluaju pozivanja do
mjesta za brodicu za spaavanje, radnje koje treba poduzeti prilikom
nunosti naputanja broda, radnje koje treba poduzeti u vodi, radnje
koje treba poduzeti na brodici za spaavanje.
Poznavanje tehnika osobnog preivljavanja
Glavne opasnosti za preivjele
Prikladno koritenje sredstava za spaavanje u plovilu
Prijenosni radio ureaj
Radio plutaa za oznaavanje mjesta pogibelji (EPIRB)
Radarski odgovara (SART)
Spaavanje
Sposobnost organiziranja vjebi naputanja broda i poznavanje rada
spasilakih brodica i brodica za traganje i spaavanje, njihovih
sredstava za sputanje i sustava te njihove opreme ukljuujui radio
217
Osobna sigurnost
i drutvena
odgovornost
Siguran rad na
brodu
Meuljudski
odnosi i doprinos
dobrim
meuljudskim
odnosima na
brodu
Razumijevanje
naredbi i
sposobnost
razumijevanja
dobivenih
dunosti
Pridravanje
postupaka u
nudi
sredstva za spaavanje, satelitski radi far, EPIRB, SART, odjela za

zatitu u vodi i termozatitna sredstva
Spaavanje i komunikacija s helikopterom
Evakuacija ljudi s broda i plovila za preivljavanje
Podizanje helikopterom
Ispravno koritenje helikopterskog pojasa
Uvod
Pridonoenje sigurnosti osoblja i broda
Znanje o osobnoj sigurnosti i drutvenoj odgovornosti
Vanost izobrazbe
Upoznavanje s brodom (familijarizacija)
Vrste hitnih sluajeva koji se mogu dogoditi, poput sudara, poara ili
potonua
Priroda brodskih opasnosti
Poznavanje brodskih planova za nepredviene okolnosti u hitnim
sluajevima
Brodska oprema za opasnosti
Koritenje i prikaz opreme za spreavanje oneienja mora
Vanost pridravanja sigurnih radnih praksi u svakom trenutku
Sigurnosni i zatitni ureaji raspoloivi za zatitu od potencijalnih
rizika na brodu
Popis radova na brodu koji se smatraju opasnim
Ukrcaj i iskrcaj tereta
Vez i odvez
Mjere opreza koje treba poduzeti prije ulaska u zatvorene prostore
Rad s otvorenim plamenom
Rad na visini
Rad u strojarnici
Osnovna osposobljenost u meunarodnim mjerama vezanim uz
sprjeavanje nesrea i zatitu na radu
Vanost odravanja dobrih meuljudskih i radnih odnosa na brodu
Plan djelovanja i dojave u u nepredvienim situacijama
Upravljanje kadrovima
Organizacija osoblja
Uvjebavanje na brodu
Razvijanje grupa
Temeljna naela i prakse timskog rada ukljuujui rjeavanje sukoba
Drutvene odgovornosti:
Prava i obveze posade
Uvjeti zapoljavanja
Droga i alkohol
Zdravlje i higijena na brodu
Razumijevanje naela uinkovite komunikacije izmeu pojedinaca i
skupina unutar broda i njenih prepreka
Sposobnost uspostavljanja i odravanja uinkovite komunikacije
Osnove komuniciranja
Metode komuniciranja
Komunikativne prepreke
Vjetine govora
Vjetine sluanja
Uinci i posljedice pogrene komunikacije
Signali za hitne sluajeve i posebne dunosti dodijeljene lanovima
posade u rasporedu za uzbunu, zbornaa mjesta u sluaju nude,
pravilna uporaba osobne sugurnosne opreme
Radnje koje treba poduzeti u otkrivanju moguih hitnih sluajeva
ukljuujui poare, sudare potonua i ulazak vode u brod
Radnje koje treba poduzeti kako bi se uli alarmni znakovi za hitne
sluajeve
Okupljanje i kontrola putnika (dunosti),
Upozoravanje putnika i objanjenje to se deava
218
Osiguravanje
pridravanja
zahtjeva za
sprjeavanje
oneienja
Dranje sigurne
strae u stroju
Upravljanje
ljudskim
resursima
strojarnice
Rukovoenje,
upravljanje
posadom te
unaprjeenje
timskog rada na
brodu
Poznavanje putova za evakuaciju i sustav unutarnje komunikacije i

alarmnih sustava
Osiguranje i izvoenje evakuacije svih putnikih prostora
Odvoenje putnika na mjesto okupljanja i provjera njihove opreme
Funkcije i koritenje sredstava za spaavanje
Instruiranje putnika o pravilnom ponaanju pri ulasku u brodicu za
spaavanje
Spaavanje osoba sa drugih brodova u nevolji ili brodolomaca
Vjebe i rasporedi
Vrijednost obuke i vjebi
Interna komunikacija
Postupci ublaavanja tete i spaavanja broda nakon poara,
eksplozije, sudara ili nasukavanja
Osnovno poznavanje utjecaja pomorskog prijevoza na morski okoli i
uinka operativnog ili iznenadnog zagaenja na njega
Osnovno poznavanje sloenosti i raznolikosti morskog okolia
Sprjeavanje zagaenja morskog okolia
Efekti oneienja morskog okolia
Poznavanje mjera opreza radi sprjeavanja oneienja morskog
okolia
Postupci za sprjeavanje oneienja morskog okolia
Meunarodne mjere za prevenciju oneienja
Izbjegavanje oneienja i oneiivai
Postupci u sluaju oneienja i sva s tim povezana oprema
Oneienje fekalijama sa broda
Oneienje smeem sa broda prostora strojarnice i tankova goriva
Sadraj knjige ulja
Kontrola oneienja uljem i posebna podruja
Osnove sadraja priloga VI konvencije MARPOL
Vanost proaktivnih mjera zatite morskog okolia
Temeljito poznavanje naela kojih se treba pridravati prilikom
dranja strae u stroju
Dunosti povezane s preuzimanjem i prihaanjem strae
Rutinske dunosti koje se obavljaju tijekom strae
Voenje dnevnika stroja i znaenje oitanih podataka
Dunosti povezane s primopredajom strae
Sigurnosne mjere tijekom strae i trenutano djelovanje u sluaju
poara ili nesree uz osobit osvrt na uljne sustave
Vanost upisanih vrijednosti oitanog stanja pojedinih strojnih sustava
i upozorenje asnika koji preuzima dunost na vrijednosti koje
odstupaju od normalnih
Poznavanje naela upravljanja ljudskim resursima strojarnice
Raspodjela, dodjeljivane i odreivanje prioriteta za ljudske resurse
Uinkovita komunikacija
Samopouzdanje i rukovoenje
Stjecanje i odravanje svjesnosti o stvarnom stanju
Uvaavanje timskog iskustva
Znanje o primjeni o upravljanju ljudskim potencijalima i izobrazbi
osoblja na brodu
Poznavanje povezanih meunarodnih pomorskih konvencija i
preporuka te nacionalnog zakonodavstva u svezi timskog rada
Sposobnost primjenjivanja upravljanja zadacima i koliinom posla
Sposobnost upravljanja radnim zadaama i radnim optereenjem
Planiranje i koordinacija
Dodjeljivanje zadataka osoblju
Ogranienja vremena i resursa
Odreivanje prioriteta
Znanje i sposobnost primjene uinkovitog upravljanja resursima
219
Koritenje
vjetina
rukovoenja i
upravljanja
Raspodjela i odreivanje prioriteta za resurse

Uinkovita komunikacija na brodu i na obali
Odluke koje odraavaju uvaavanje timskog iskustva
Samopouzdanje i rukovoenje, ukljuujui motivaciju
Stjecanje i zadravanje svjesnosti o stvarnom stanju
Znanje i sposobnost primjene tehnika donoenja odluka
Ocjena stvarnog stanja i rizika
Prepoznavanje i razmatranje stvorenih mogunosti
Odabir djelovanja i ocjenjivanje djelotvornosti rezultata
Razvoj, uvoenje i nadzor standardnih radnih postupaka
Znanje o upravljanju osobljem na brodu i njegovoj izobrazbi
Sposobnost primjenjivanja upravljanja zadacima i koliinom posla
Planiranje i koordinacija
Dodjeljivanje zadataka osoblju
Ogranienje vremena i resursa
Odreivanje prioriteta
Znanje i sposobnost primjene uinkovitog upravljanja resursima
Raspodjela, dodjeljivanje i odreivanje prioriteta za resurse
Uinkovita komunikacija na brodu i na obali
Odluke koje odraavaju uvaavanje timskog iskustva
Samopouzdanje i rukovoenje ukljuujui motivaciju
Znanje i sposobnost primjene tehnika donoenja odluka
Ocjenjivanje stvarnog stanja i rizika
Poznavanje i stvaranje mogunosti
Odabir djelovanja
Ocjenjivanje djelotvornosti rezultata
Razvoj, uvoenje i nadzor standardnih operativnih postupaka
Kroz sadraje ovog nastavnog predmeta polaznici stjeu temeljna
praktina i teorijska znanja o sigurnosti i preivljavanju na moru u
svim situacijama.
Nastavnici trebaju utvrditi korelaciju sadraja s drugim nastavnim
predmetima a posebno s Protupoarnom zatitom te dogovoriti nain
obrade sadraja koji se javljaju u vie nastavnih predmeta.
Napomena

STCW III/2 konvenciji, IMO modelu 7.02 i IMO modelu 7.04
Temeljna sigurnost na brodu D2

Upravljanje ljudskim potencijalima u strojarnici D46
Rukovoenje, upravljanje posadom i unapreenje timskog rada na
brodu radna razina D47A
Rukovoenje, upravljanje posadom i unapreenje timskog rada na
brodu upravljaka razina D47B
Sprjeavanje oneienja morskog okolia D48
Ostalo
Metode i oblici
rada:

220
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
rad.
zadae, radne mape).
221
Naziv nastavnog predmeta: RUKOVANJE BRODICOM ZA SPAAVANJE

Razred: etvrti (4.)
1. prepoznati opasnosti na brodu
2. primijeniti odgovarajue postupke kod uklanjanja opasnosti na
brodu
3. navesti postupke pri naputanju broda kao i naine naputanja
broda
U etvrtom
razredu polaznik
e stei slijedee
ishode uenja:
4. primjenjivati postupke za sputanje i podizanje plovila za

preivljavanje u svim vremenskim uvjetima
5. objasniti postupke prikupljanja ljudi iz mora
6. rukovati motorom u brodici za spaavanje
7. izvesti radnje povezane sa sputanjem i dizanjem brodice za
spaavanje
8. demonstrirati ukrcavanje splavi iz mora
9. izvesti ispravljanje okrenute splavi
Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod
Openito o
opasnostima na
brodu
Naputanje
broda
Plovila za
preivljavanje i
brodice za
spaavanje
Oprema za
sputanje
Evakuacija i
podizanje plovila
za preivljavanje
i brodica za
spaavanje
Postupci nakon
udaljavanja od
broda
Motor i oprema
brodice za
spaavanje

Ope upute o sigurnosti
Vrste opasnosti
Uvjebavanje i spremnost za rukovanje plovilima za preivljavanje
Postupci nakon oglaavanja uzbune na brodu
Naputanje broda
Postupci prilikom naputanja broda
Brodice za preivljavanje
Splavi za spaavanje
Brodice za prikupljanje
Konstrukcija i oprema brodice za spaavanje i spaasilake brodice
Karakteristike i sredstva brodice za spaavanje i spasilake brodice
Vrste ureaja za sputanje brodice za spaavanje i spasilake brodice
Sohe za brodice za spaavanje
Sohe za splavi
Sohe za brodice za prikupljanje
Sohe za slobodan pad
Oprema za samooslobaanje
Opasnosti kod koritenja ureaja za otputanje pod optereenjem
Pomorski sustav za naputanje (MES)
Sputanje
Radnje koje treba poduzeti nakon naputanja broda
Naputanje blizine broda
Tegljenje splavi i prikupljanje ljudi iz mora
Podizanje brodica
Metode sputanja u nevremenu
Podizanje u nevremenu
Metode pronalaska brodice za spaavanje
Postupci nakon udaljavanja od broda
Pokretanje i upravljanje motorom i dodatnom opremom

Sustav hlaenja
Punjenje i odravanje baterija
222
Izvanbrodski
motor brodice za
prikupljanje
Rukovanje
plovilima u
nevremenu
Postupci u
plovilima za
preivljavanje
Spaavanje
helikopterom
Hipotermija
Radio oprema
Prva pomo
Uvjebavanje
sputanja i
podizanja brodice
za spaavanje
Uvjebavanje
sputanja splavi
za spaavanje
Praktina vjeba
i procjena
Koritenje aparata za gaenje poara

Vodeni sustav hlaenja oplate brodice
Sustav zraka za zatitu od otrovnih plinova
Izvanbrodski motor brodice za prikupljanje
Rukovanje brodicama za spaavanje u nevremenu

Uporaba ueta, sidra i sve druge opreme
Rukovanje splavima za spaavanje
Nasukavanje brodice za spaavanje
Prvi postupci
Uobiajeni postupci preivljavanja
Koritenje opreme
Podjela hrane i vode
Radnje poduzete za otkrivanje i pronalaenje brodice za spaavanje
Komunikacija s helikopterom
Evakuacija ljudi s broda i plovila za preivljavanje
Podizanje helikopterom
Ispravno koritenje helikopterskog pojasa
Uinci hipotermije
Pomo unesreenom
Uporaba zatitnih pokrivaa iodjee
Prijenosni VHF primopredajnici
EPIRB
SART
Signali za pogibelj, oprema za signalizaciju opasnosti i pirotehnika
sredstva
Tehnike oivljavanja
Koritenje prirunih sredstava prve pomoi u brodici
Zaustavljanje krvarenja i zbrinjavanje udaraca
Praktina vjeba i procjena opasnosti
Kritine toke sputanja i podizanja brodice
Splavi koje se sputaju sohama

Splavi koje se bacaju
Ukrcaj u splav iz mora
Ispravljanje okrenute splavi
Uvjebavanje sputanja i dizanja brodice za spaavanje
Kroz sadraje ovoga nastavnog predmeta, polaznici
osposobljeni za rukovanje brodicama za spaavanje.
Napomena
biti

Rukovanje brodicom za spaavanje i spasilakom brodicom, osim

brze spasilake brodice D17
Ostalo
Metode i oblici

223
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:

rad.
zadae, radne mape).
Literatura
Literatura za
polaznike:

224
Naziv modula
ODRAVANJE I POPRAVCI
Postupci zatite pri radu na brodu
Tehnologija rune obrade
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Tehnologija strojne obrade

Tehnologija spajanja materijala
Toplinska obrada
Sastavljanje, rastavljanje i ugradnja sklopova
Odravanje sklopova, strojeva i ureaja
Mjerenja i ispitivanja u brodostrojarstvu
Vjebe na brodu
primijeniti sigurnosne mjere zatite pri radu u stroju
izvesti runu obradu primjenom razliitih tehnologija
izvesti runu i strojnu obradu u cilju spajanja pojedinih strojnih
dijelova
izvesti spajanje materijala primjenom odgovarajue tehnologije
izvoditi obradu materijala odvajanjem estica
izvoditi obradu materijala kaljenjem
primijeniti toplinsku obradu u izradi cijevnih spojeva u
brodogradnji
provesti zatitu na radu pri rastavljanju, sastavljanju i ugradnji
sklopova na brodu
koristiti knjige uputstava, strojarski dnevnik i ostalu
dokumentaciju povezanu s rastavljanjem, sastavljanjem i
ugradnjom sklopova
izvesti rastavljanje strojnih sklopova
izvesti ienje i pranje strojnih dijelova
izvesti sastavljanje elemenata u sklopove
izvesti pravilno odravanje strojnih elemenata
izvesti odravanje sklopova, strojeva i ureaja
izvesti mjerenja i ispitivanja u brodskom pogonu
Kako bi se pomorski promet mogao sigurno i racionalno odvijati uz
potovanje temeljnih pravila sigurnosti kao i zatite mora i morskog
okolia potrebno je teorijske spoznaje povezati s praktinim radom u
kolskoj uionici, kolskoj radionici i na brodu.
Cilj modula
Opis modula:
Ovaj modul objedinjuje znanja koja je polaznik usvojio tijekom

kolovanja i radei praktino u koli. Polaznike je potrebno ukljuiti u
realizaciju praktine nastave na pomorskim brodovima na poslovima
brodostrojara te ih upoznati s opremom i ureajima koji se koriste za
plovidbu i komunikaciju.
Svladavanjem sadraja ovog modula, polaznici e biti sposobni
primjenjivati mjere i sredstva osobne zatite i zatite na radu,
obraivati materijale strojno i runo, izvesti spajanje materijala,
toplinsku obradu, izvoditi odravanje sklopova strojeva i ureaja,
mjeriti duinu, povrinu, kutove, izvoditi mjerenja tlaka, protoka i
brzine gibanja fluida, ispitivanje ureaja u strojarnici kao i izvoditi
225
vjebe na brodu.
Dio sadraja nastavnog predmeta Praktina nastava u etvrtom
radzredu potrebno je izvoditi na brodu.
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Polaznici su duni voditi Dnevnik praktine nastave.

Praktina nastava (1. razred, 3 sata, 5 bodova)
226

Naziv nastavnog predmeta: PRAKTINA NASTAVA
Razred: prvi (1.)
1. navesti izvore opasnosti u strojarnici broda
2. opisati naine primjene osobnih zatitnih sredstava
3. opisati mjere za postizanje sigurnog radnog okruenja
4. provoditi mjere za sprjeavanje nezgoda na radu
5. poduzimati sigurnosne mjere pri koritenju runih alata i
strojeva
6. provoditi sigurnosne mjere pri popravcima i odravanju
brodskih strojeva i opreme
7. provoditi mjere zatite na radu
8. rukovati mjernim instrumentima
9. izvesti ocrtavanja i obiljeavanje obraenih i neobraenih
ploha uz koritenje odgovarajueg alata
10. izvesti piljenje uz koritenje odgovarajue vrste pile
11. izvesti turpijanje uz koritenje odgovarajue vrste turpije
U prvom razredu
polaznik e stei
slijedee ishode
uenja:
12. izvesti buenje provrta razliitim vrstama builica

13. izvesti razvrtanje provrta
14. izvesti izbijanje uz koritenje odgovarajueg alata
15. izvesti runo narezivanje navoja
16. izvesti sjeenje alatima i karama
17. nabrojati tehnologije koje se koriste pri spajanju materijala
18. izvesti lemljenje uz prethodnu pripremu predmeta i materijala
19. izvesti lijepljenje uz primjenu odgovarajueg sredstva za
lijepljenje
20. izvesti zavarivanje
21. izvriti ispitivanje zavarenog spoja
22. primijeniti postupke spajanja cijevi zavarivanjem
23. pripremiti predmet i sredstva za zatitu (obradu nanoenjem)
24. izvesti zatitu predmeta (obradu nanoenjem)
25. opisati mjere zatite od prekomjernog oneienja okolia kod
spajanja materijala
26. primijeniti mjere zatite okolia
Razrada
Nastavne
cjeline
Organizacija rada
u radionici i
praktikumu za
tehnologiju
obrade

Unutarnja organizacija radionice i praktikuma
Osnovna naela organizacije rada
Upoznavanje uenika s radnim mjestima za runu i strojnu obradu
materijala
Radna i tehnoloka discipline u radionici i praktikumu
227
materijala
Sigurnost na
radu i
protupoarna
zatita
Mjerenje
Postupak
mjerenja i
mjerila
Prikladno
koritenje runih
alata, alatnih
strojeva i
mjernih ureaja
za proizvodnju i
popravak na
brodu
Ocrtavanje i
obiljeavanje
Piljenje
Turpijanje
Zaduivanje uenika s radnim mjestom i opremom radnog mjesta

Uloga i znaenje zatite na radu (nezgode, profesionalna oboljenja,
ljudske rtve, materijalne tete)
Mjere za spreavanje nezgoda na radu
Propisi o zatiti na radu
Izvori opasnosti i njihova otklanjanja u podruju obrade materijala
Osobna zatitna sredstava, vanost i primjena
Praktino znanje
Sigurna radna praksa
Pojam mjerenja
Vanost mjerenja u procesu rada
Mjerni sustavi (jedinine mjere, prametar, metriki sustav, engleski
mjerni sustav, SI sustav)
Metar
Pomino mjerilo
Mikrometar
Mjerni sat
Kutnik
Kutomjer
ablona
Ploha
Tonost mjerenja pojedinim mjerilima
Rukovanje mjerilima i praktina primjena
uvanje i odravanje mjerila
Obiljeja i ogranienja materijala koritenih u izgradnji i popravku
brodova i opreme
Obiljeja i ogranienja postupaka koritenih u proizvodnji i popravku
Obiljeja i imbenici razmatrani u proizvodnji i popravku sustava i
komponenata
Metode za obavljanje sigurnih i hitnih/privremenih popravaka
Sigrunosne mjere za osiguravanje sigurnog radnog okruenja
Koritenje runih alata, alatnih strojeva i mjernih ureaja
Koritenje raznih vrsta brtvila i brtveih elemenata
Pojam ocrtavanja
Pojam obiljeavanja
Alat za ocrtavanje i obiljeavanje (crtaa igla, paralelno crtalo, estar)
Ovisnost primjene alata o materijalu
Premazivanje eline obraene plohe bakrenim sulfatom
Premazivanje neobraenih metalnih ploha kredom
Praktino ocrtavanje
Praktino obiljeavanje
Zatita na radu od ogrebotina i udarca ekiem, paljivo rukovanje
runim alatima
Vrste sjeenja
Pojam otrice i djelovanja sila
Brzina rezanja
Vrste pila s obzirom na rukovanje (runa, strojna)
Vrste pila s obzirom na materijal za piljenje (elik, obojeni metali,
drvo i sl.)
Uvjebavanje operacija piljenja
Zatita od ozljede ake i prstiju
Pojam turpijanja
Primjena turpijanja
Brzina turpijanja
Oblik turpija (plosnati, kvadratni, poluokrugli, okrugli, trokutasti,
noasti, krovasti, jeziasti i dr.)
Veliina turpija prema standardu
Vrste nasjeka (krini, jednostruki, luni, u obliku rape)
Odreivanje visine kripca
228
Buenje
Razvrtavanje
Sjeenje
Runo
narezivanje
navoja
Savijanje i
ravnanje
Bruenje alata
Uvrivanje predmeta u kripac (predmeti s neobraenom i predmeti

s obraenom povrinom)
Nasaivanje turpija
Poloaj tijela pri turpijanju
Zatita od ogrebotina i ozljeda
Uzduno, popreno, krino, koso, stepenasto i zaobljeno turpijanje
Okruglo i grubo turpijanje
Fino turpijanje i sprjeavanje zaepljenja
Izbor turpije prema materijalu, obliku i finoi zahtijevane obrade
Zatita otrica turpija od dodira zakaljenih predmeta
Princip rada svrdla
Ovisnost oblika svrdla o vrsti materijala koji se bui
Brzina rezanja, brzina vrtnje i posmak svrdla
Koritenje tablica za izbor brzine rezanja
Vrste hlaenja alata
Runa elektrina builica
Runa mehanika builica
Stolna builica
Uporaba runog i strojnog kripca
Pritezanje predmeta u kripac
Pritezanje svrdla u bunu glavu
Buenje provrta do 10 mm runom mehanikom, runom elektrinom
i stolnom builicom
Zatita na radu od posjekotina, ogrebotina, udara elektrine struje i
uklanjane strugotine
Svrha uputanja
Alat za uputanje
Brzina vrtnje alata
Sredstvo za hlaenje
Zatita na radu od posjekotina, ogrebotina, udara elektrine struje i
uklanjanje strugotine i drugih neistoa
Pojam i svrha razvrtavanja
Princip rada razvrtaa
Vrste razvrtaa
Kvaliteta obraene povrine razvrtavanjem
Odreivanje dimenzija provrta
Buenje provrta strojno
Razvrtavanje provrta runo i strojno
Tehnika razvrtavanja
Zatita na radu od ozljeda i udara elektrine struje
Princip rada i kutovi sjekaa
Vrste sjekaa
Svrha sjeenja
Runo sjeenje sjekaem i karama
Strojno sjeenje karama i alatima
Zatita na radu od ozljeda i udara elektrine struje
Obrada runim rezanjem navoja
Utvrivanje dimenzija svornjaka za vanjski navoj i provrta za
unutarnji navoj pomou tablica prema standardu
Uputanje provrta i skidanje kosine na svornjaku
Zatita na radu od ozljeda
Pojam savijanja
Ravnanje
Utjecaj savijanja i ravnanja na stvaranje sila u strukturi materijala
Runo savijanje i ravnanje ice, limova i cijevi
Alat za runo savijanje i ravnanje
Strojno ravnanje i savijanje ica, limova i cijevi
Tehnika zatita od ozljeda
Operacija buenja i izbor alata
Sredstva za bruenje
229
Probijanje i
izbijanje
Lemljenje
Lijepljenje
Zavarivanje
Zatita
materijala
(obrade
nanoenjem)
Zatita okolia
pri runoj i
strojnoj obradi
materijala
Namjetanje brusne ploe na stroj i provjeravanje ispravnosti prema

uputstvu proizvoaa
Runo bruenje prirunim alatom na stroju za bruenje
Primjena sredstava za hlaenje
Tehnika zatita od estica, ozljeda i udara elektrine struje
Runo probijanje provrta
Strojno probijanje provrta
Alat za probijanje provrta
Tehnika zatita pri radu od ozljede prstiju i udara elektrine struje
Izbijanje svornjaka
Izbijanje osovina i leaja
Alat za izbijanje
Princip spajanja lemljenjem
Vrste lemljenja
Priprema predmeta i materijala za lemljenje
Izvoenje lemljenih spojeva
Primjena lemljenja u struci
Opasnost na radu i mjere zatite
Princip spajanja lijepljenjem
Sredstva za lijepljenje
Priprema predmeta za lijepljenje
Izvoenje lijepljenih spojeva
Primjena lijepljenih spojeva u struci
Opasnosti na radu i mjere zatite
Princip zavarivanja materijala
Vrste zavarivanja (kovako, plinsko, elektrino)
Priprema predmeta za runo zavarivanje (plinsko i elektrino)
Materijal za zavarivanje
Alat i pribor za zavarivanje
Izvoenje zavarenih spojeva
Pogreke pri zavarivanju
Ispitivanje zavarenih spojeva
Primjena zavarenih spojeva u strojarstvu
Vrste korozije
teta od korozije
Otpornost materijala na koroziju
Postupci zatite materijala od korozije
Priprema predmeta za zatitu i sredstava za zatitu
Izvoenje odreenih postupaka zatite u kolske radionice ili u
tvornici
Zatita okolia pri runoj i strojnoj obradi materijala
Nastavni se proces 100% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja

Kod realizacije praktine nastave, razredni odjel se dijeli u skupine od
10 do 14 polaznika.
Napomena
Kroz ovaj nastavni predmet polaznici e usvojiti osnovna praktina

znanja i stei odreeni stuapanj vjetina i radnih navika. Posebno je
vano svladati tehnologiju, tonost, primjenu standarda i sluenje
tehniko tehnolokom dokumentacijom.
Isto tako, vano je nauiti primjenjivati mjere zatite pri radu i zatite
okolia.
230

Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

metoda grafikih radova, laboratorijska metoda, prakseoloka
metoda.
rad, praktini rad.
praktina primjena znanja), seminarski radovi, domae zadae.
231

Razred: drugi (2.)
1. izvesti razvrtanje provrta strojnom obradom
2. izvesti strojno savijanje i ravnanje ice, limova i cijevi
3. izvesti strojno probijanje provrta na metalu i nemetalu
4. izraditi brtve i navoje
5. izvesti montau draa i oslonaca
6. izvesti izbijanje svornjaka, osovine i leaja
7. izraditi cijevne instalacije
U drugom
razredu polaznik
e stei slijedee
ishode uenja:
8. izvoditi tokarenje na tokarskom stroju

9. izvoditi glodanje na glodalici
10. izvoditi blanjanje na kratkohodnoj blanjalici
11. izvesti strojno buenje
12. objasniti svrhu toplinske obrade
13. koristiti sredstva zatite na radu pri izvoenju toplinske obrade
14. objasniti postupak kaljenja metala
15. koristiti sredstva i ureaje za toplinsku obradu
16. objasniti postupak povrinskog otvrdnjavanja metala
17. opisati postupke toplinske obrade neeljeznih metala
18. objasniti toplinski postupak poputanja
Razrada
Nastavne
cjeline
Obrada
materijala
odvajanjem
estica
Tokarenje

Geometrijski oblik otrice alata
Brzina rezanja i sile pri rezanju
Troenje alata
Grijanje alata
Materijali za alate
Hlaenje i podmazivanje alata
Vanost tolerancija pri obradi materijala
Osnovni pojmovi o tokarenju
Upoznavanje radnog mjesta
Rukovanje tokarskim strojem
Priprema alata i stroja za red
Namjetanje izratka a steznu glavu
Odreivanje reima obrade prema zadanim podacima
Izvoenje tokarenja (uzduno, popreno, unutarnje tokarenje,
odrezivanje, grubo i fino tokarenje)
Izrada jednostavnih dijelova svornjaka, osovinica, arke, prirubnica
Mjerenje i kontrola izratka
232
Glodanje
Blanjanje
Bruenje
Postupci
buenja,
ozubljivanja i
provlaenja
Upravljanje
alatnim
strojevima
Zatita na radu
kod strojne
obrade
Osnovni pojmovi
o toplinskoj
obradi metala
Ureaji i sredstva
za toplinsku
obradu
Cijevni spojevi u
brodogradnji
Osnovni pojmovi o glodanju

Rukovanje glodalicom
Priprema stroja i alata za rad
Namjetanje izratka na radni stol glodalice
Odreivanje reima rada prema zadanim podacima
Izrada jednostavnih predmeta glodanjem
Mjerenje i kontrola izratka
Hlaenje alata i predmeta
Odravanje stroja i alata
Osnovni pojmovi o blanjanju,
Upoznavanje i rukovanje kratkohodnom blanjalicom
Namjetanje izratka
Odreivanje reima rada
Obrada izratka na kratkohodnoj blanjalici
Mjerenje i kontrola
Odravanje stroja i alata
Namjetanje izratka na radni stol brusilice
Odreivanje reima izrade
Obrada jednostavnih predmeta na brusilici
Mjerenje i kontrola
Odravanje stroja
Buenje
Ozubljivanje
Provlaenje
Principi upravljanja alatnim strojevima (kratak opis)
Osnove numerikog upravljanja alatnim strojevima
Zatita na radu kod strojne obrade materijala odvajanjem estica i
uklanjanje strugotine i drugih neistoa
Najvaniji postupci toplinske obrade koji se primjenjuju u strojarstvu
Kaljenje i poputanje - izvoenje
Omekavanje kontrolirano hlaenje
Normalizacija na zraku
Priprema i izvoenje toplinske obrade (ovisno o mogunostima u
kolskoj radionici ili u tvornici)
Priprema i izvoenje cijevnih instalacija uz primjenu razliitih
materijala za spajanje
Sastavljanje cijevi i cijevnih elemenata
Brtvljenje u razliitim uvjetima
Izrada razliitih vrsta brtvi i navoja, prirubnica, draa oslonaca
Spajanje cijevi zavarivanjem pomou matica, steznim prstenima i sl.
Spajanje cijevi na brodskim strojevima i ureajima
Spajanje plastinih cijevi
233

10 do 14 polaznika.
Napomena
Kroz ovaj nastavni predmet polaznici e usvojiti osnovna praktina

znanja i stei odreeni stuapanj vjetina i radnih navika. Posebno je
vano svladati tehnologiju, tonost, primjenu standarda i sluenje
tehniko tehnolokom dokumentacijom.
Isto tako vano je nauiti primjenjivati mjere zatite pri radu i zatite
okolia.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

metoda.
rad, praktini rad.
zadae, radne mape).
234

Razred: trei (3.)
1. provesti zatitu na radu pri rastavljanju, sastavljanju i ugradnji
sklopova na brodu
2. koristiti knjige uputstva, strojarski dnevnik i ostalu
dokumentaciju povezanu s rastavljanjem, sastavljanjem i
ugradnjom sklopova
3. izvesti rastavljanje strojnih sklopova
4. izvesti ienje i pranje strojnih dijelova
U treem razredu
polaznik e stei
slijedee ishode
uenja:
5. izvesti sastavljanje elemenata u sklopove

6. izvesti pravilno odravanje strojnih elemenata
7. koristiti sredstva zatite na radu pri odravanju sklopova,
strojeva i ureaja
8. izvesti odravanje motora broda
9. izvesti samostalno odravanje sisaljki i izmjenjivaa
10. izvesti samostalno odravanje kompresora i ventilatora
11. izvesti samostalno odravanje separatora, kotlova, rashladnih
ureaja i palubnih strojeva
12. prepoznati probleme koji se javljaju pri odravanju sklopova,
strojeva i ureaja
Razrada
Nastavne
cjeline
Upoznavanje
radnog mjesta i
sredstava za rad
Rastavljanje,
sastavljanje i
ugradnja
sklopova
ienje i pranje
elemenata
Sastavljanje
Ugradnja
elemenata

Raspored i organizacija
Sigurnost i zatita pri radu
Upravljanje sigurnim i uinkovitim postupcima odravanja i popravaka
Alat i naprave za sastavljanje, rastavljanje, ienje i podmazivanje
Dokumentacija
Knjige uputstava, strojarski dnevnik i ostala dokumentacija
Planiranje odravanja ukljuujui zakonske i ovjere klase
Planiranje popravaka
Utvrivanje tehnologije rastavljanja prema tehniko tehnolokoj
dokumentaciji
Alati za rastavljanje
Rastavljanje sklopa na elemente
Odlaganje elemenata
Tehnika zatita od ozljeda i zatita od neistoa
Izbor sredstava za ienje i tekuina za pranje
Tehnika ienja i pranja
Tehnika zatita od poara, kemijskog djelovanja i zatita okolia
Utvrivanje tehnologije sastavljanja prema tehnikom uputstvu
Sastavljanje elemenata u sklopove
Podmazivanje elemenata prema tehnikom uputstvu
Tehnika zatita od neistoe
Utvrivanje mjesta za ugradnju prema tehnikom uputstvu
Tolerancije zranosti sklopa
Odabiranje alata za ugradnju
Ugradnja elemenata
Kontrola pravilnog funkcioniranja elemenata u sklopu prema
tehnikom uputstvu
235
Tehnika zatita pri radu od udara el. struje, ogrebotina
Odravanje i
popravak
brodskih strojnih
ureaja i opreme
Rad na
odravanju
sklopova,
strojeva i
ureaja
Sisaljke
Sigurnosne mjere koje je potrebno poduzeti za popravak i odravanje,

ukljuujui sigurno izoliranje brodskih strojeva i opreme koje je
potrebno obaviti prije negoto se osoblju dopusti radna takvim
strojevima ili opremi
Odgovarajua osnovna znanja i vjetine u podruju mehanike
Odravanfje i popravci poput rastavljanja, podeavanja i ponovnog
sastavljanja strojeva i opreme
Koritenje odgovarajuih specijaliziranih alata i mjernih ureaja
Obiljeja dizajna i odabir materijala za izgradnju opreme
Tumaenje crtea strojeva i prirunika o strojevima
Tumaenje shema cijevi, hidraulinih i pneumatskih shema
Pravilno odravanje strojnih elemenata
Vijci, klinovi i zatici
Opruge, vratila i osovine
Leaji, spojke, remenice
Zupanici
Brtve i brtvenice
Cijevni spojevi
Teorijsko znanje
Praksa brodske elektrotehnike
Otkrivanje kvara stroja, mjesta oteenja
Sprijeavanje oteenja
Odravanje motora
Pregled i podeavanje opreme
Ispitivanje bez unitavanja
Pregled i mjerenje (ovalnost i koninost) epa (rukavca) koljenastog
vratila
Pravilno postupanje pri odravanju i demontai rasprivaa
Testiranje rasprivaa te podeavanje istog
Defleksija koljenastog vratila
Mjerenje defleksije koljenastog vratila
Leajevi i ugaanje zranosti
Blok motora
Mjerenje i podeavanje zranosti leaja motora
Mjerenje na klipnom mehanizmu motora
Pregled i mjerenje klipova i prstenova
Pregled i mjerenje cilindra motora
Pregled i mjerenja na glavi motora
Ispitivanje tlakom tekuine, sigurnosni ventil,
Glava motora
Ventili, i sigurnosni ventili
Ubrizgai, pregled, testiranje, podeavanje i odravanje
Visokotlane sisaljke
Odravanje, reguliranih VT-sisaljki goriva
Klip, kouljica, temeljni leaji, osovinski vod
Turbopuhala
Nadzor i kontrole turbo puhala
Praktino znanje
Otkrivanje kvara stroja, mjesta oteenja i aktivnosti u cilju
sprijeavanja oteenja
Pregled i podeavanje opreme
Ispitivanje bez unitavanja
Upravljanje sigurnim i uinkovitim postupcima odravanja i popravaka
Planiranje o odravanju ukljuujui zakonske i ovjere klase
Planiranje popravaka
Sisaljke za gorivo, ulje, vodu, more i kaljue
Nadgledanje rada sisaljki goriva i ulja
Nadgledanje rada sisaljki vode, mora,
Preistai
236
Kaljuni separatori,
Rashladnici izmjenjivaa
Kompresori
Rad na
odravanju
sklopova,
strojeva i
ureaja
Odravanje i nadgledanje klipnih kompresora i ventilatora

Rad i odravanje razvoda, ventila (konstukcija, materijali, nain
smjetanja)
Siguronosni ventil (svrha i mjesta postavljanja)
Hladnjaci i rashladni krug
Podmazivanje (vrste) koljenastog vratila i cilindara
Ulja za kompresore (osobine)
Upuivanje i zaustavljanje
Problemi u radu
Separatori
Kotlovi
Rashladni ureaji
Palubni strojevi
Odravanje i posluivanje separatora, kotlova, rashladnih ureaja i
palubnih strojeva
10 do 14 polaznika.
Napomena
Cilj je programa praktine nastave stjecanje potrebnih praktinih

znanja i vjetina, kako bi polaznici mogli samostalno vriti nadzor u
strojarnici te odravati brodske strojeve i ureaje.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

metoda.
rad, praktini rad.
zadae, radne mape).
237

Razred: etvrti (4.)
1. opisati mjerne sustave i mjerne instrumente koji se koriste pri
mjerenjima i ispitivanjima u brodskom pogonu
2. izvesti mjerenje duina i povrina uz koritenje odgovarajuih
instrumenata
3. izvesti mjerenje kutova
4. izvesti mjerenje temperature
5. izvesti mjerenje tlaka
6. izvesti mjerenje koliine protoka
7. izvesti mjerenje brzine gibanja fluida
U etvrtom
razredu polaznik
e stei slijedee
ishode uenja:
8. izvesti ispitivanje motora s unutarnjim izgaranjem

9. izvesti ispitivanje centrifugalnih sisaljki
10. izvesti ispitivanje kompresora
11. izvesti vjebu: gaenje poara
12. izvesti vjebu: ovjek u moru
13. izvesti vjebu: naputanje broda
14. izvesti vjebu: williamsonov manevar
15. upravljati glavnim brodskim pogonom
16. upravljati pomonim brodskim strojevima
17. odravati glavni brodski pogon
18. odravati pomone brodske strojeve
19. odravati prostor strojarnice
20. primijeniti mjere sigurnosti i zatite
Razrada
Nastavne
cjeline
Mjerna tehnika
Mjerenje duina i
povrina,
mjerenje kutova
Toplinska i
hidraulina
mjerenja i
mjerenje
temperature

Mjerni sustavi: mjerni sustavi u tehnici
Osnovne mjerne jedinice
Mjerni instrumenti: skalni-digitalni, registracijski, daljinski,
regulacijski, statiki, dinamiki, energetski, kompenzacijski
Mjerni instrumenti s otklonom i brojila
Mjerenje duina pominim mjerilom, mikrometrom, mjernim urama,
kalibrima i pneumatskim mjeraima
Grupe i klase instrumenata za mjerenje duina prema HRN
Mjerenje indiciranih povrina
Postupak s milimetarskim papirom, polarni planimetar, Simpsonovo
pravilo, trapezna metoda
Mjerenje i kontrola kutova jednostavnim mjerilima, kutnicima,
tolerancijskim mjerilima, ablonama, optikim kutomjerima, libelama i
kutomjerima za kontrolu kutova reznog alata
Mjerenje temperature
Vanost mjerenja temperature, temperaturne skale
Instrumenti za mjerenje temperature
Daljinsko mjerenje temperature
Termometri; plinski, stakleni s tekuinom, s parom, metalni, elektrini
238
Toplinska i
hidraulina
mjerenja
Mjerenje tlaka
Toplinska i
hidraulina
mjerenja,
mjerenje koliine
protoka
Toplinska i
hidraulina
mjerenja,
mjerenje brzine
gibanja fluida
Ispitivanje
pogonskih
strojeva,
ispitivanje
motora s
unutarnjim
izgaranjem
Ispitivanje
pogonskih
strojeva,
ispitivanje
centrifugalnih
sisaljki
Ispitivanje
pogonskih
strojeva,
ispitivanje
kompresora
Izvanredne
situacije na
brodu
Odravanje
stroja
Napomena
(otporni i termoelementi)
Mjerenje tlaka i instrumenti za mjerenje tlaka
Tekuinski cijevni manometri, mikromanometri, zvonasti manometar
Prstenasta vaga, manometri s Burdonovom cijevi, manometri s
valovitom membranom
Manometri s valovitom komorom, barometri
Prikljuivanje manometara, badarenje manometara
Mjerenje statikog i dinamikog tlaka
Mjerenje koliine protoka
Postupci odreivanja koliine tvari
Vaganje (za tvari koje miruju)
Brojila (za kapljevine koje se gibaju)
Brojila s mjernim krilcima (za plinovite tvari)
Mjerenje protoka na principu diferencijalnog tlaka
Odreivanje razine tekuine
Mjerenje protoka tekuine pomou vodomjera, mlaznicama i
istjecanjem iz posude
Mjerenje brzine gibanja fluida
Mjerenje sile pomou dinamometra: mehanikih, hidraulinih i

elektrinih.
Mjerenje brzine vrtnje, zakretnog momenta i snage
Mehaniko, optiko i elektrino mjerenje brzine vrtnje
Mjerenje zakretnog momenta i snage koenjem
Mjerenje torzionim dinamometrima
Mjerenja na motoru
Mjerenje brzine vrtnje i potronje goriva
Odreivanje efektivne snage i mehanikog stupnja djelovanja
Mjerenje temperatura tlakova
Ispitivanje sastava ispunih plinova
Mjerenja na centrifugalnim sisaljkama
Mjerenja karakteristika centrifugalnih sisaljki
Mjerenja tlaka i koliina pri paralelnom i serijskom radu
Izraunavanje volumetrijskog stupnja djelovanja

Mjerenje uinka
Ispitivanje ventilatora
Mjerenje koliine dobave otrom mlaznicom, oblom mlaznicom i PitotPrandtlovom cijevi
Mjerenje utroene snage i volumetrijskog stupnja djelovanja
Vjeba: Gaenje poara
Vjeba: ovjek u moru
Vjeba: Naputanje broda
Vjeba: Williamsonov manevar
Odravanje stroja
Glavni radovi na odravanju stroja
Zatita od korozije
Bojenje i odravanje
10 do 14 polaznika.
239
Mjerenja i ispitivanja u brodostrojarstvu znaajna su u procesu rada

tehniara za brodostrojarstvo. Ona obuhvaaju mjerenja i ispitivanja
iz termodinamike, hidromehanike, brodskih motora, pomonih
brodskih strojeva i kotlova, parnih strojeva i brodske elektrotehnike.
Kroz ovaj nastavni predmet polaznici, osim teorijskih znanja, stjeu
odreena praktina znanja o mjerenju i ispitivanju u brodskom
pogonu. Dio vjebi iz mjerenja moe se ostvariti koritenjem
strojarskog simulatora.
Pri izradi izvedbenog programa nuna je suradnja s nastavnicima koji
izvode nastavu iz ostalih struno-teorijskih predmeta.
Kroz vjebe na brodu polaznici e biti osposobljeni za obavljanje
poslova u eksploataciji i odravanju brodskog strojnog kompleksa.
Karakteristini poslovi koji se javljaju u procesu rada su: dranje
strojarske strae (kontrola pogona, upravljanje pri razliitim uvjetima
plovidbe i slino) preventivno-plansko odravanje stroja, voenje
brodske administracije, primjena mjera zatite na radu i ekologije.
Stoga su vjebe na brodu od izuzetne vanosti. Osnovni zadataci
praktine nastave su:
postupno uvoenje polaznika u poslove tehniara za
brodostrojarstvo u realnim uvjetima rada (na brodu)
povezivanje teorije i prakse u obavljanju dunosti na brodu
upoznavanje brodskog pogona i pomonih brodskih strojeva i
ureaja
stjecanje osnovnih vjetina u radu s materijalima, alatima,
komponentama, instrumentima, strojevima i ureajima
privikavanje na tonost, urednost, radnu disciplinu i
odgovornost.
U skladu sa STCW Konvencijom polaznici e kroz ovaj nastavni
predmet izvesti slijedee vjebe na brodu: gaenje poara, ovjek u
moru, naputanje broda i Williamsonov manevar.
Nakon odraenih vjebi na brodu polaznik e biti sposoban za
samostalno ispunjavanje postavljenih zadataka i otklanjanje moguih
greaka u radu strojnog kompleksa, koje su nastale za vrijeme
obavljanja brodske strae na brodu u skladu sa STCW Konvencijom.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za

metoda grafikih radova, laboratorijska metoda, prakseoloke
metode.
rad, praktian rad.
zadae, radne mape).
240
polaznike:
241
Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
STRANI JEZIK U STRUCI

Engleski jezik u struci

Cilj modula
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
osposobiti polaznike za koritenje engleskog jezika u

svakodnevnom radu na brodu
Kroz ovaj modul polaznik e primijeniti standardne pomorske izraze s
ciljem koritenja strojarskih publikacija i obavljanja strojarskih
dunosti na brodu.
Polaznici e biti u stanju komunicirati na brodu i u strojarnici koristei
strune termine pomorske terminologije, koristiti prirunike, rijenike
i ostale strune materijale povezane s brodostrojarstvo kao i
interpretirati pojmove povezane s brodostrojarstvom.
Engleski jezik u struci (1. razred, 1 sat, 2 boda)

Engleski jezik u struci (2. razred, 1 sat, 2 boda)
242

Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK U STRUCI
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik e stei
slijedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Opa pravila
standardne
pomorske
terminologije
Standardni
komunikacijski
izrazi
Napomena
1. primijeniti osnove engleskog jezika za komunikaciju na brodu

2. koristiti normirane jezine strukture u svakodnevnim
situacijama na brodu i u strojarnici
3. uporabiti strune termine pomorske terminologije
Standardni izrazi pomorske terminologije povezane s
brodostrojarstvom
Svakodnevne situacije u strojarnici

Struni termini vezani uz strojarnicu
Komunikacija u strojarnici
Komunikacija s komandnim mostom
Komunikacija pri traganju i spaavanju
Komunikacija povezana sa sigurnosti
U skladu sa STCW konvencijom, zadae nastavnog predmeta su
osposobiti polaznike za koritenje strojarskih publikacija i obavljanje
strojarskih dunosti kao i jasno izraavanje i razumijevanje u
komunikaciji na engleskom jeziku.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Elementi: usvojenost nastavnih sadraja, pisano izraavanje, itanje
i sluanje s razumijevanjem, uporaba jezika.
Oblici: usmena provjera znanja, pisna provjera znanja.
243
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK U STRUCI

Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
e stei slijedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Sporazumijevanje na brodu
Standardni
komunikacijski
izrazi
Napomena
1. interpretirati pojmove povezane s brodostrojarstvom

2. koristiti prirunike, rjenike i ostale strune materijale
povezane s bodostrojarstvom
3. provesti vjebe pisanja povezane s brodostrojarskom strunom
terminologijom
Osnovni izrazi sporazumijevanja na brodu
Naredba za upravljanje glavnim pogonskim strojem
Naredba za upravljenje pomonim brodskim strojevima
Svakodnevni postupci u strojarnici i na brodu
Rukovanje glavnim porivnim strojem
Rukovanje pomonim brodskim strojevima i ureajima
Dranje strae u strojarnici
Sigurnost na brodu
Evakuacija i vjebe naputanja broda
Kratke obavjesti i upute
U skladu sa STCW konvencijom, zadae nastavnog predmeta su
osposobiti polaznike za koritenje strojarskih publikacija i obavljanje
strojarskih dunosti kao i jasno izraavanje i razumijevanje u
komunikaciji na engleskom jeziku.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznika:

Elementi: usvojenost nastavnih sadraja, pisano izraavanje, itanje i
sluanje s razumijevanjem, uporaba jezika.
Oblici: usmena provjera znanja, pisna provjera znanja.

244
2.2.3. Izborni strukovni moduli

Naziv modula
IZBORNI STRUKOVNI MODUL
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Osnovna osposobljenost za rad na tankerima za ulje i

kemikalije
Osnovna osposobljenost za rad na tankerima za ukapljene
plinove
Psihofizike sposobnosti ovjeka na radnom mjestu

izvesti radne operacije na brodovima za prijevoz tekuih tereta na
siguran nain
Cilj modula
pridonositi sigurnom radu tankera za prijevoz ukapljenog plina
procijeniti sposobnosti ovjeka bitne za obavljanje radnih
zadataka
Izborni strukovni modul zamiljen je, jednim dijelom, kao nadgradnja
strukovnih sadraja, a jednim dijelom kao nadopuna steenih
strukovnih znanja.
Bitno je istaknuti da polaznici stjeu znanja o osnovama psihologije
rada s naglaskom na boravak i ponaanje u radnoj okolini. Dio znanja
koja polaznici mogu stei su znanja o radu na tankerima za ulje ili
kemikalije kao i o radu na tankerima za ukapljene plinove.
Sva steena znanja mogu polaznicima omoguiti lake ukljuivanje na
trite rada, ali ih i potaknuti na nastavak kolovanja.
Opis modula:
U modul su implementirani slijedei teajevi:

kemikalije D13A
plinove D13B
Izborni strukovni predmeti ponueni su polaznicima u treem i

etvrtom razredu. Polaznici su duni odabrati jedan izborni predmet u
treem i jedan izborni predmet u etvrtom razredu.
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Za oznaavanje teajeva primjenjuju se oznake sukladno vaeem

Pravilniku o zvanjima i svjedodbama o osposobljenosti pomoraca.
kemikalije (3. razred, 1 sat, 2 boda)
plinove (4. razred, 1 sat, 1,5 bod)
Psihologija rada (3. razred, 1 sat, 2 boda)
Psihologija rada (4. razred, 1 sat, 1,5 bod)
245
Naziv nastavnog predmeta: OSNOVNA OSPOSOBLJENOST ZA RAD NA TANKERIMA

ZA ULJE I KEMIKALIJE
Razred: trei (3.)
1. saeti pravila i propise o tankerima
2. prepoznati vrste sigurnosne opreme i zatite osoba na
tankerima
U treem razredu
polaznik e stei
slijedee ishode
uenja:
3. objasniti naine sprjeavanja oneienja i postupke u sluaju

opasnosti na tankerima
4. protumaiti opasnosti kod izvoenja operacija teretom na
tankerima
5. klasificirati naine izvoenja operacija teretom na tankerima
6. nabrojati opremu za rukovanje teretom na tankerima
7. koristiti opremu za rukovanje teretom na tankerima
Razrada
Nastavne
cjeline

Vrste tankera za prijevoz nafte i kemikalija
Opi raspored i konstrukcija
Sigurno
rukovanje
teretom tankera
za prijevoz nafte
i kemikalija
Osnovno poznavanje rukovanja teretom, sustavi cijevi i ventila,

pumpe tereta, ukrcaj i iskrcaj
ienje i ispiranje tankova, oslobaanje tankova od plina i inertiranje
tankova
Osnovno poznavanje fizikalnih svojstava nafte i kemikalija
Poznavanje i razumijevanje kulture sigurnosti i upravljanja sigurnou
na tankerima
Opasnosti povezane s poslovima na tankeru
Opasnosti za zdravlje i morski okoli
Opasnosti od reaktivnosti, korozije, eksplozije, zapaljivosti, izvora
zapaljenja i elektrostatika opasnost
Poduzimanje
mjera opreza
radi
sprijeavanja
opasnosti
Opasnost od toksinosti, istjecanja i oblaci pare

Nadziranje opasnosti
Inertiranje, punjenje vodom, sredstva za suenje i tehnike praenja
Antistatike mjere, ventilacija, odvajanje i inhibiranje tereta
Vanost kompatibilnosti tereta
Nadzor atmosferskih uvjeta i ispitivanje na plinove
Razumijevanje podataka na listi podataka o sigurnosti materijala
(Materijal Safety Data Sheet, MSDS)
Napomena

246
U nastavni predmet je implementiran sadraj slijedeeg teaja:
Osnovna osposobljenost za rad na tankerima za ulje i kemikalije

D13A
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
sadraja.
247
Naziv nastavnog predmeta: OSNOVNA OSPOSOBLJENOST ZA RAD NA TANKERIMA

ZA UKAPLJENE PLINOVE
Razred: etvrti (4.)
1. objasniti glavne karakteristike tankera za prijevoz ukapljenog
plina
2. opisati opremu za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz
ukapljenih plinova
3. nabrojati fizikalna svojstva ukapljenih plinova
4. primjenjivati mjereopreza u cilju sprijeavanja opasnosti na
tankeru za ukapljene plinove
U etvrtom
razredu polaznici
e stei slijedee
ishode uenja:
5. protumaiti vrste opasnosti povezane s poslovima na

tankerima za prijevoz ukapljenih plinova
6. primijeniti mjere opreza, mjere sigurnosti i zatite na radu
7. provesti mjere zatite od poara
8. postupati u sluajevima nude
9.
Razrada
Nastavne
cjeline
primijeniti mjere sprijeavanja oneienja okolia kod

isputanja ukapljenih plinova
Funkcija i pravilno koritenje ureaja za mjerenje koliine plinova i

sline opreme
Pravilno koritenje sigurnosne opreme i zatitnih ureaja
Aparat za disanje i oprema za evakuaciju spremnika
Zatitna odjea i oprema za spaavanje i evakuaciju, ureaji za
oivljavanje
Primjena mjera
opreza i mjera za
sigurnost i
zatitu na radu
Sigurna radna praksa i postupci u skladu sa zakonskim smjernicama

struke i osobne plovidbene sigurnosti u svezi s tankerima za prijevoz
ukapljenih plinova
Mjere opreza pri ulasku u zatvorene prostorije
Mjere opreza prije i tijekom popravaka i radova odravanja
Sigurne mjere za rad u hladnoj i vruoj okolini i elektrina sigurnost
Sigurnosna kontrolna lista brod kopno
Osnovno poznavanje prve pomoi uz osvrt na listu podataka o
sigurnosti materijala (MSDS)
Napomena

U nastavni predmet je implementiran sadraj slijedeeg teaja:
Osnovna osposobljenost za rad na tankerima za ukapljene plinove

248
D13B
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
sadraja.
249
Naziv nastavnog predmeta: PSIHOLOGIJA RADA

Razred: trei (3.)
U treem razredu
1. iskazati definiciju temeljne pojmore socijalne pshologije
polaznik e stei
2. protumaoiti fizioloke i psiholoke vidove umora
slijedee ishode
3. procijentiti trenutne sposobnosti ovjeka
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Potreba uzimanja u obzir ljudskih faktora
Osnove
Nezgode koje se mogu pripisati ljudskim faktorima/ljudskim grekama
psihologije rada
"Murphyijev" zakon
Vid
Sluh
Ljudske
Obrada informacija
sposobnosti i
Pozornost i opaanje
ogranienja
Pamenje
Klaustrofobija i fiziki pristup
Odgovornost: pojedinana i skupna
Motivacija i demotivacija
Socijalna
Pritisak suparnitva
psihologija
Pitanja "kulture"
Timski rad
Upravljanje, nadziranje i vodstvo
Kondicija/zdravlje
Stres: kod kue i na poslu
imbenici koji
Vremenska stiska i krajnji rokovi
utjeu na
Optereenje radom: preoptereenost i nedovoljna optereenost
rezultate rada
Spavanje i umor: rad u smjenama
Alkohol, lijekovi, zlouporaba lijekova
Ukoliko polaznik izabere izborni nastavni predmet Psihologija rada u
Napomena
treem razredu, obvezan je isti predmet pohaati i u etvrtom
razredu.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
sadraja.
250
Naziv nastavnog predmeta: PSIHOLOGIJA RADA

Razred: etvrti (4.)
U etvrtom
razredu polaznik
1. prepoznati profesionalne bolesti i oboljenja
e stei slijedee
2. pokazati naine motiviranja osobe za radni zadatak
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Buka i isparenja
Osvjetljenje
Radno okruenje
Klima i temperatura
Kretanje i vibracije
Radno okruenje
Fiziki rad
Zadatci koji se ponavljaju
Radni zadatci
Vizualni pregled
Sloeni sustavi
Modeli i teorije greaka
Ljudske
Vrste greaka u zadatcima odravanja
pogrjeke
Implikacije greaka (tj. nezgoda)
Izbjegavanje i svladavanje greaka
Opasnosti na
Prepoznavanje i izbjegavanje opasnosti
radnom mjestu
Postupanje u hitnim sluajevima
Ukoliko polaznik izabere izborni nastavni predmet Psihologija rada u
Napomena
treem razredu, obvezan je isti predmet pohaati i u etvrtom
razredu.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
sadraja.
251
2.2.4. Zavrni rad

Provodi se temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN
87/08, 86/09, 92/10, 105/10-isp., 90/11, 16/12 i 86/12) i Pravilnika o izradbi i obrani
zavrnoga rada (NN 118/09).
252
3.
Okruenje za uenje
Ustanova za strukovno obrazovanje i prostori poslodavaca.
4.
Kadrovski uvjeti
Nastavni predmet
Hrvatski jezik
Nastavnik
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
Izobrazba*
Engleski jezik
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
profesor hrvatskog jezika

i knjievnosti
profesor jugoslavenskih
jezika i knjievnosti
diplomirani kroatolog
profesor hrvatske kulture
diplomirani. komparatist
knjievnosti ili profesor
komparativne
knjievnosti (pod
uvjetom da ima poloen
razlikovni ispit iz
hrvatskog jezika na
Filozofskom fakultetu u
Zagrebu)
profesor jugoslavenskih
jezika i knjievnosti sa
smjerom animacija
kulture (diplomirao na
Pedagokom fakultetu u
Rijeci do 1991. godine
pod uvjetom da ima
poloen razlikovni ispit iz
hrvatskog jezika na tom
fakultetu)
magistar hrvatskog
magistar edukacije
hrvatskog jezika i
knjievnosti
magistar kroatologije
magistar edukacije
kroatologije
magistar kroatistike i
junoslavenskih filologija
profesor engleskoga
diplomirani anglist
magistar edukacije
(nastavniki smjer)
engleskoga jezika i
knjievnosti
magistar prevoditelj
ukoliko ima poloenu
pedagoko-psiholokometodiku naobrazbu
254
Njemaki jezik
nastavnik
opeobrazovnih
predmeta
Matematika
nastavnik
opeobrazovnih
predmeta
Geografija
nastavnik
opeobrazovnih
predmeta
Kemija
nastavnik
opeobrazovnih
predmeta
magistar filolog ukoliko

ima poloenu
profesor njemakoga
magistar edukacije
(nastavniki smjer)
njemakoga jezika ( i
knjievnosti)
ukoliko ima poloenu
ima poloenu
pedagokopsoholoko.metodiku
naobrazbu
magistar edukacije
matematike
magistar matematike
magistar edukacije
matematike i informatike
magistar raunarstva i
matematike
magistar edukacije
matematike i fizike
magistar edukacije fizike
i matematike
profesor geografije
profesor geografije i
povijesti
geologije
diplomirani geograf
drugog predmeta
magistar edukacije
geografije
magistar edukacije
geografije i povijesti
magistar edukacije
geografije i drugog
predmeta
profesor kemije
diplomirani ing. kemije
diplomirani ing. kemijske
tehnologije
diplomirani kemijski
inenjer
diplomirani ing.
biotehnologije
255
Fizika
nastavnik
opeobrazovnih
predmeta
Raunalstvo
nastavnik
opeobrazovnih
predmeta
nastavnik strunoteorijskih sadraja
magistar edukacije
kemije
magistar edukacije
biologije i kemije
i kemije
magistar kemije
magistar/inenjer
kemijskog inenjerstva
magistar primijenjene
kemije
magistar/inenjer
bioprocesnog
inenjerstva
magistar fizike
i matematike
i politehnike
i informatike
magistar fizike
geofizike
i tehnike
i kemije
profesor fizike
diplomirani ineenjer
fizike
magistar profesor
matematike i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
raunalstva
magistar informatike u
edukaciji
struni specijalist
raunarstva
struni specijalist
poslovnih informacijskih
sustava
struni specijalist
inenjer informacijskih
tehnologija
sveuilini prvostupnik
inenjer elektrotehnike i
informacijske tehnologije
inenjer raunarstva
struni prvostupnik
256

Povijest
nastavnik
opeobrazovnih
predmeta
Katoliki vjeronauk
nastavnik
opeobrazovnih
predmeta
Etika
nastavnik
opeobrazovnih
predmeta
Politika i gospodarstvo
nastavnik
opeobrazovnih
predmeta
Tjelesna i zdravstvena
kultura
nastavnik tjelesne i
zdravstvene kulture
inenjer raunarstva
struni prvostupnik
informatike
diplomirani povjesniar
profesor povijesti
magistar edukacije
povijesti
magistar povijesti
diplomirani vjerouitelj
diplomirani kateheta profesor vjeronauka /
magistar religiozne
pedagogije i katehetike
diplomirani
teolog/magistar teologije
profesor filozofije
magistar edukacije
filozofije
diplomirani filozof
magistar filozofije
profesor sociologije
magistar sociologije
diplomirani politolog
magistar politologije
diplomirani teolog
magistar teologije
diplomirani kateheta
magistar religiozne
pedagogije i katehetike
profesor hrvatske kulture
magistar edukacije
kroatologije
diplomirani kroatolog
magistar kroatologije
profesor religijske
kulture
magistar edukacije
religijskih znanosti
diplomirani religiolog
magistar religijskih
znanosti
profesor sociologije
magistar sociologije
diplomirani politolog
magistar politologije
diplomirani ekonomist
magistar ekonomije
diplomirani pravnik
magistar prava
magistar kineziologije
profesor kineziologije
profesor tjelesnog odgoja
257
Tehniko crtanje i nacrtna

geometrija
Elementi strojeva
profesor fizike kulture

profesor fizikog odgoja
magistar inenjer
strojarstva
magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
profesor strojarskih
predmeta
profesor strojarstva
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
profesor matematike i
nacrtne geometrije
struni specijalist
inenjer strojarstva
diplomirani inenjer
pomorskog prometa
brodostrojarski smjer
magistar inenjer
brodostrojarstva
magistar inenjer
brodostrojarstva i
tehnologije pomorskog
prometa
magistar inenjer
strojarstva
magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
predmeta
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
struni specijalist
inenjer strojarstva
diplomirani inenjer
pomorskog prometa
magistar inenjer
pomorskog prometa
magistar inenjer
pomorskog prometa
258
Tehnika mehanika
brodostrojarski smjer sa
svjedodbom o
osposobljenosti za
upravitelja stroja na
brodu sa strojem porivne
snage od 3000 kW ili
jaim
magistar inenjer
brodostrojarstva
sa svjedodbom o
osposobljenosti za
drugog asnika stroja na
jaim
magistar inenjer
brodostrojarstva i
prometa sa svjedodbom
o osposobljenosti za
jaim
profesor mehanike i
elemenata strojeva
profesor mehanike i
pogonskih strojeva
magistar inenjer
strojarstva
magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
predmeta
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
struni specijalist
inenjer strojarstva
diplomirani inenjer
pomorskog prometa
magistar inenjer
brodostrojarstva
magistar inenjer
brodostrojarstva i
prometa
259
Tehniki materijali
suradnik u nastavi
Termodinamika
profesor mehanike i
elemenata strojeva
profesor mehanike i
pogonskih strojeva
profesor mehanike i
mehanike tehnologije
magistar inenjer
strojarstva
magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
predmeta
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
diplomirani inenjer
metalurgije
struni specijalist
inenjer strojarstva
diplomirani inenjer
pomorskog prometa
magistar inenjer
brodostrojarstva
magistar inenjer
brodostrojarstva i
prometa
tehniarska zanimanja
strojarske struke s
najmanje pet godina
radnog staa u struci
srednje strukovno
obrazovanje strojarske
struke s najmanje pet
godina radnog staa u
struci
magistar inenjer
strojarstva
magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
predmeta
profesor fizike i
260
pogonskih strojeva
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
struni specijalist
inenjer strojarstva
diplomirani inenjer
pomorskog prometa
magistar inenjer
brodostrojarstva
magistar inenjer
brodostrojarstva i
prometa
magistar inenjer
strojarstva
magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
predmeta
profesor mehanike i
pogonskih strojeva
profesor fizike i
pogonskih strojeva
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
struni specijalist
inenjer strojarstva
magistar inenjer
brodostrojarstva
magistar inenjer
brodostrojarstva i
prometa
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
automatike i sustava
magistar inenjer
raunarstva
diplomirani inenjer
raunarstva
magistar inenjer
elektronike i raunalnog
inenjerstva
261
suradnik u nastavi
Automatizacija brodskog
sustava
magistar inenjer
komunikacijske i
magistar inenjer
elektrotehnike i
diplomirani inenjer
elektrotehnike
struni specijalist
inenjer raunarstva
struni specijalist
inenjer elektrotehnike
profesor elektrotehnike
magistar inenjer
brodostrojarstva
magistar inenjer
brodostrojarstva i
prometa
elektrostruke s najmanje
pet godina radnog staa
u struci
srednje strukovno
obrazovanje
elektrostruke s najmanje
pet godina radnog staa
u struci
magistar inenjer
strojarstva
magistar inenjer
brodogradnje
predmeta
profesor fizike i
pogonskih strojeva
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
diplomirani inenjer
elektrotehnike
struni specijalist
inenjer strojarstva
magistar inenjer
brodostrojarstva
magistar inenjer
262
suradnik u nastavi
Konstrukcija i stabilnost
broda
Brodski motori
brodostrojarstva i
prometa
strojarske struke s
najmanje pet godina
srednje strukovno
struci
diplomirani inenjer
pomorskog prometa
nautikog smjera s
najmanje jednom
godinom plovidbe u
svojstvu asnika
plovidbene strae
magistar inenjer
pomorskog prometa
nautikog smjera s
ovlatenjem za
zapovjednika na
brodovima od 3000 BT i
vie
ing. pomorskog prometa
nautikog smjera s
ovlatenjem za
zapovjednika na
vie
struni prvostupnik
nautike s ovlatenjem
zapovjednika na
vie
nautikog usmjerenja s
ovlatenjem prvog
asnika strae na
vie
struni pristupnik nautike
s ovlatenjem prvog
asnika strae na
vie
diplomirani inenjer
pomorskog prometa
magistar inenjer
brodostrojarstva
263
magistar inenjer
brodostrojarstva i
prometa
diplomirani inenjer
strojarstva s poloenim
teajem Osposobljenost
za upravljanje gaenjem
poara
magistar strojarskog
inenjerstva s poloenim
poara
profesor strojarstva s
poloenim teajem
Osposobljenost za
upravljanje gaenjem
poara
profesor fizike i
pogonskih strojeva s
poloenim teajem
Osposobljenost za
upravljanje gaenjem
poara
profesor mehanike i
elemenata strojeva s
poloenim teajem
Osposobljenost za
upravljanje gaenjem
poara
magistar inenjer
brodostrojarstva sa
svjedodbom o
osposobljenosti za
jaim
magistar inenjer
brodostrojarstva i
jaim
magistar inenjer
brodostrojarstva sa
svjedodbom o
osposobljenosti za
264
Parni kotlovi i parne

turbine

jaim
magistar inenjer
brodostrojarstva i
jaim
diplomirani inenjer
pomorskog prometa
magistar inenjer
brodostrojarstva
magistar inenjer
brodostrojarstva i
prometa
diplomirani inenjer
poara
poara
poloenim teajem
Osposobljenost za
upravljanje gaenjem
poara
profesor fizike i
poloenim teajem
Osposobljenost za
upravljanje gaenjem
poara
magistar inenjer
brodostrojarstva sa
svjedodbom o
osposobljenosti za
jaim
magistar inenjer
brodostrojarstva i
265
Pomoni brodski strojevi
jaim
magistar inenjer
brodostrojarstva sa
svjedodbom o
osposobljenosti za
jaim
magistar inenjer
brodostrojarstva i
jaim
diplomirani inenjer
pomorskog prometa
magistar inenjer
brodostrojarstva
magistar inenjer
brodostrojarstva i
prometa
diplomirani inenjer
poara
poara
poloenim teajem
Osposobljenost za
upravljanje gaenjem
poara
magistar inenjer
brodostrojarstva sa
svjedodbom o
osposobljenosti za
266
Pomorsko pravo

jaim
magistar inenjer
brodostrojarstva i
jaim
magistar inenjer
brodostrojarstva sa
svjedodbom o
osposobljenosti za
jaim
magistar inenjer
brodostrojarstva i
jaim
dipl. pravnik
magistar prava
dipl. ing. pomorskog
prometa nautikog
smjera s najmanje
jednom godinom
plovidbe u svojstvu
asnika plovidbene
strae
magistar inenjer
pomorskog prometa
nautikog smjera s
ovlatenjem za
zapovjednika na
vie
nautikog smjera s
ovlatenjem za
zapovjednika na
vie
struni prvostupnik
zapovjednika na
267
Upravljanje brodskim
sustavima
nastavnik praktine
nastave
vie
nautikog smjera s
ovlatenjem prvog
asnika strae na
vie
s ovlatenjem prvog
asnika strae na
vie
diplomirani inenjer
pomorskog prometa
magistar inenjer
brodostrojarstva
magistar inenjer
brodostrojarstva i
prometa
diplomirani inenjer
poara
poara
poloenim teajem
Osposobljenost za
upravljanje gaenjem
poara
profesor fizike i
poloenim teajem
Osposobljenost za
upravljanje gaenjem
poara
magistar inenjer
brodostrojarstva sa
svjedodbom o
osposobljenosti za
jaim
magistar inenjer
brodostrojarstva i
268
Medicina za pomorce
Protupoarna zatita
jaim
magistar inenjer
brodostrojarstva sa
svjedodbom o
osposobljenosti za
jaim
magistar inenjer
brodostrojarstva i
jaim
doktor medicine
diplomirani inenjer
pomorskog prometa
magistar inenjer
brodostrojarstva
magistar inenjer
brodostrojarstva i
prometa
diplomirani inenjer
poara
poara
poloenim teajem
Osposobljenost za
upravljanje gaenjem
poara
diplomirani inenjer
brodogradnje
269
Sigurnost na moru
magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
brodostrojarstva sa
svjedodbom o
osposobljenosti za
jaim
magistar inenjer
brodostrojarstva i
jaim
magistar inenjer
brodostrojarstva sa
svjedodbom o
osposobljenosti za
jaim
magistar inenjer
brodostrojarstva i
jaim
prometa nautikog
usmjerenja s najmanje
jednom godinom
plovidbe u svojstvu
asnika plovidbene
strae
magistar inenjer
pomorskog prometa
nautikog smjera s
ovlatenjem za
zapovjednika na
vie
ovlatenjem za
270
Rukovanje brodicom za
spaavanje
zapovjednika na
vie
struni prvostupnik
zapovjednika na
vie
ovlatenjem prvog
asnika strae na
vie
s ovlatenjem prvog
asnika strae na
vie
prometa nautikog
usmjerenja s najmanje
jednom godinom
plovidbe u svojstvu
asnika plovidbene
strae
magistar inenjer
pomorskog prometa
nautikog smjera s
ovlatenjem za
zapovjednika na
vie
ovlatenjem za
zapovjednika na
vie
struni prvostupnik
zapovjednika na
vie
ovlatenjem prvog
asnika strae na
vie
s ovlatenjem prvog
asnika strae na
271
Praktina nastava
nastavnik praktine
nastave
vie
magistar inenjer
brodostrojarstva sa
svjedodbom o
osposobljenosti za
jaim
magistar inenjer
brodostrojarstva i
jaim
diplomirani inenjer
pomorskog prometa
magistar inenjer
brodostrojarstva
magistar inenjer
brodostrojarstva i
prometa
diplomirani inenjer
poara
poara
poloenim teajem
Osposobljenost za
upravljanje gaenjem
poara
diplomirani inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
brodostrojarstva sa
svjedodbom o
osposobljenosti za
272
strukovni uitelj

jaim
magistar inenjer
brodostrojarstva i
jaim
magistar inenjer
brodostrojarstva sa
svjedodbom o
osposobljenosti za
jaim
magistar inenjer
brodostrojarstva i
jaim
ovlatenjem za
zapovjednika na
vie
struni prvostupnik
zapovjednika na
vie
ovlatenjem prvog
asnika strae na
vie
s ovlatenjem prvog
asnika strae na
vie
inenjer strojarstva
273
suradnik u nastavi za
prvi, drugi i trei razred
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
Psihologija rada
Osnovna osposobljenost za
rad na tankerima za ulje i
kemikalije
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
inenjer brodogradnje
inenjer politehnike
inenjer industrijskog
inenjerstva
struni prvostupnik
inenjer strojarstva
strojarske struke s
najmanje pet godina
srednje strukovno
struci
profesor engleskoga
diplomirani anglist
magistar edukacije
(nastavniki smjer)
engleskoga jezika i
knjievnosti
ukoliko ima poloenu
ima poloenu
diplomirani psiholog
magistar psihologije
diplomirani inenjer
pomorskog prometa
najmanje jednom
godinom plovidbe u
svojstvu asnika
plovidbene strae
magistar inenjer
pomorskog prometa
najmanje jednom
godinom plovidbe u
svojstvu asnika
plovidbene strae
magistar inenjer
brodostrojarstva sa
svjedodbom o
osposobljenosti za
274
Osnovna osposobljenost za
rad na tankerima za
ukapljene plinove
jaim s poloenim
teajem Osnovna
osposobljenost za rad na
tankerima za ulje i
kemikalije
magistar inenjer
brodostrojarstva i
jaim s poloenim
teajem Osnovna
tankerima za ulje i
kemikalije
inenjer pomorskog
prometa nautikog
usmjerenja sa
svjedodbom o
osposobljenosti za
zapovjednika broda od
3000 BT ili veeg
struni prvostupnik
nautike sa svjedodbom
3000 BT ili veeg
inenjer pomorskog
prometa nautikog
usmjerenja sa
svjedodbom o
osposobljenosti za prvog
asnika palube na brodu
od 3000 BT ili veem
struni prvostupnik
prvog asnika palube na
brodu od 3000 BT ili
veem
diplomirani inenjer
pomorskog prometa
najmanje jednom
godinom plovidbe u
svojstvu asnika
plovidbene strae
275
magistar inenjer
pomorskog prometa
najmanje jednom
godinom plovidbe u
svojstvu asnika
plovidbene strae
magistar inenjer
brodostrojarstva sa
svjedodbom o
osposobljenosti za
jaim s poloenim
teajem Osnovna
tankerima za ukapljene
plinove
magistar inenjer
brodostrojarstva i
jaim s poloenim
teajem Osnovna
tankerima za ukapljene
plinove
magistar inenjer
inenjer pomorskog
prometa nautikog
usmjerenja sa
svjedodbom o
osposobljenosti za
3000 BT ili veeg
struni prvostupnik
3000 BT ili veeg
inenjer pomorskog
prometa nautikog
usmjerenja sa
svjedodbom o
osposobljenosti za prvog
asnika palube na brodu
od 3000 BT ili veem
struni prvostupnik
276
prvog asnika palube na
brodu od 3000 BT ili
veem
* Napomena: kada postoje dvojbe oko ispunjavanja propisanih uvjeta odgovarajue
vrste obrazovanja za izvoenje nastave iz pojedinog nastavnog predmeta (promjena
naziva nastavnog predmeta, akademskog ili strunog naziva, nastavnog plana i
programa/strukovnog kurikuluma, uvoenje novog akademskog ili strunog naziva i
sl.) suglasnost o odgovarajuoj vrsti obrazovanja za izvoenje nastave iz pojedinog
nastavnog predmeta na zahtjev ustanove za strukovno obrazovanje moe izdati
ministarstvo nadleno za obrazovanje uz prethodno struno miljenje nadlene
agencije.
277
5.
Minimalni materijalni uvjeti

Nastavni predmet
Hrvatski jezik
Oprema
Prostor
grafoskop, raunalo s
pristupom internetu,
projektor i projektno platno
raunalo s pristupom
internetu i potrebnim
softverom, projektor i
projektno platno, CD player,
DVD player
standardna uionica
Njemaki jezik
raunalo s pristupom
softverom, projektor i
projektno platno, CD player,
DVD player
standardna uionica,
kabinet za strani jezik
Matematika
geometrijski pribor, modeli

geometrijskih tijela,
raunalo s pristupom
matematikim softverom,
projektor i projektno platno
geografske karte svijeta,
kontinenata i Republike
Hrvatske, topografske karte
(broj listova dostatan radu
u paru), satelitske snimke,
reljefni modeli, zbirke
minerala i stijena,
prozirnice, raunalna
tehnologija i multimedijalne
prezentacije, internet,
kompas, krivinomjer, GPS
ureaj (broj kompasa,
krivinomjera i GPS ureaja
minimalno dostatan za rad
u skupinama), grafiki
prikazi, tekstualni materijal
standardna uionica,
kabinet za matematiku,
informatika uionica koritenje prilikom
realizacije pojedinih
nastavnih tema
specijalizirana uionica za
geografiju ili kabinet za
geografiju, kolsko dvorite
kemijski pribor i kemikalije,

raunalo s pristupom
Internetu, projektor i
projektno platno
standardna uionica ili

specijalizirana uionica za
kemiju, specijalizirana
nastavnih tema
Engleski jezik
Geografija
Kemija
standardna uionica,
278
Fizika
raunalo s pristupom
internetu, LCD projektor i
projektno platno,
pribor za demonstracijske
pokuse
specijalizirana ili standardna

uionica, kabinet za
pripremu nastave fizike s
opremom
Raunalstvo
raunalna uionica s 16
raunala, projektorom,
pisaem, pristupom
internetu
informatika uionica
raunalo za jednog uenika

(razredno odjeljenje dijeli
se u grupe od najvie 16
uenika u jednoj grupi)
programska oprema
(operacijski sustav,
antivirusna zatita,
primjenski programi,
programsko okruenje
odabranog programskog
jezika)
Povijest
raunalo s pristupom
internetu, projektor i
projektno platno
raunalo s pristupom
projektno platno
standardna uionica,
kabinet za povijest
Etika
raunalo s pristupom
projektno platno
standardna uionica,
kabinet za etiku
raunalo s pristupom
projektorom i projektno
platno
standardna uionica,
nastavnih tema
Tjelesna i zdravstvena
kultura
nastavna sredstva i
pomagala sukladno
dravnom pedagokom
standardu za opremanje
sportskih igralita, dvorana i
ostalih prateih prostora
otvoreni i zatvoreni sportski

prostori s prateim
higijenskim prostorijama
(sportska dvorana, teretana,
igralita, plivalite),sukladno dravnom
pedagokom standardu
Tehniko crtanje i nacrtna

geometrija
raunala (14+1), umreena

i spojena na internet,
projektor i platno, modeli
geometrijskih tijela, zbirka
didaktikih demonstracijskih
crtea
raunalo s pristupom
projektno platno, didaktiki
standardna uionica,
specijalizirana uionica
Katoliki vjeronauk
Tehnika mehanika
standardna uionica,
kabinet za vjeronauk
279
Tehniki materijali
Elementi strojeva
Termodinamika
Automatizacija brodskog
sustava
Konstrukcija i stabilnost
broda
plakati
raunalo s pristupom
projektno platno, uzorci
materijala i osnovna
oprema za ispitivanje,
katalozi, radne liste,
standardi
raunala (14+1), umreena
i spojena na internet,
instalirani odreeni
programi za crtanje, printer,
projektor i platno,
uzorci elemenata strojeva,
zbirka didaktikih
demonstracijskih crtea
raunalo s pripadajuim
softwerom, projektor i
platno, bimentalne trake za
demonstraciju rastezanja
materijala, pano sa T-s, i-s i
i-x dijagramima
karakteristinih medija,
termometri raznih izvedbi,
manometri razni, maketa
parnog kotla i parne
turbine, aparat za
ispizivanje zakona plinova,
pripadajuim softwerom,
projektor i projektno platno,
didaktika oprema za
pneumatiku,
elektropneumatiku,
hidrauliku, elektrohidrauliku
mjerni instrumenti
didaktika oprema
(senzori), mjernoregulacijska oprema
projektor, projekcijsko
platno, raunalo za
nastavnika s instaliranom
potrebnom programskom
potporom, pristupom
internetu i pristupom
lokalnoj mrei, raunalni
program za proraun
280
Brodski motori
Parni kotlovi i parne turbine
Pomoni brodski strojevi
Pomorsko pravo
Upravljanje brodskim
sustavima
Medicina za pomorce
stabilnosti broda, referentni

video materijali, ureaj za
proraun stabilnosti broda
(loadmaster) ili
odgovarajua simulacija na
raunalu, simulator
brodskog pogona
platno, raunalo za
potporom, pristupom
lokalnoj mrei
platno, raunalo za
potporom, pristupom
lokalnoj mrei
platno, raunalo za
potporom, pristupom
lokalnoj mrei
platno, raunalo za
potporom, pristupom
lokalnoj mrei, komplet
meunarodnog pomorskog
zakonodarstva (SOLAS,
MARPOS i STCW s
odgovarajuim
pravilnicima), komplet
nacionalnog pomorskog
zakonodavstva
platno, raunalo za
potporom, pristupom
lokalnoj mrei, simulator
brodskog pogona
platno, raunalo za
standardna uionica
standardna uionica
standardna uionica
standardna uionica
standardna uionica
281
Protupoarna zatita
Sigurnost na moru
Rukovanje brodicom za
spaavanje
potporom, pristupom
lokalnoj mrei, opremu
propisanu za programe
izobrazbe Osposobljenost za
pruanje medicinske prve
pomoi i Osposobljenost za
pruanje medicinske skrbi
na brodu
platno, raunalo za
potporom, pristupom
lokalnoj mrei, oprema
propisana za program
izobrazbe: Upravljanje
gaenjem poara, referentni
video materijali
platno, raunalo za
potporom, pristupom
propisana za programe
izobrazbe: Temeljna
sigurnost na brodu,
Upravljanje gaenjem
poara, referentni video
materijali
Projektor, projekcijsko
platno, raunalo za
potporom, pristupom
propisana za program
izobrazbe: Rukovanje
brodicom za spaavanje,
referntni video materijal
Praktina nastava
Alati i strojevi za runu i

strojnu obradu i montau,
simulator brodskog pogona
standardna uionica
specijalizirana uionica,
kolska radionica za runu
obradu i montau,
kolska radionica za strojnu
obradu,
brod
standardna uionica
282
Psihologija rada
Osnova osposobljenost za
rad na tankerima za ulje i
kemikalije
Osnova osposobljenost za
rad na tankerima za
ukapljene plinove
platno, raunalo za
potporom, pristupom
lokalnoj mrei, CD player,
DVD player
platno, raunalo za
potporom, pristupom
lokalnoj mrei
platno, raunalo za
potporom, pristupom
lokalnoj mrei, referentni
video materijali
platno, raunalo za
potporom, pristupom
lokalnoj mrei, referentni
video materijali
standardna uionica
standardna uionica
standardna uionica
283
6.
Reference dokumenta
6.1. Referentni brojevi

Kod standarda kvalifikacije:
Naziv obrazovnog sektora: Strojarstvo, brodogranja i metalurgija
ifra obrazovnog sektora: 06
6.2. lanovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi

strukovnog kurikuluma
6.2.1. Opeobrazovni dio
I. Jezino-komunikacijsko podruje:
Ivana Leki, prof., AZOO, Split - voditeljica
Jelena Matkovi, prof., ASOO, Zagreb
Vesna Hrvoj-ic, MZOS, Zagreb
Hrvatski jezik
dr. sc. Sanja Fulgosi, NCVVO, Zagreb
Boica Jelakovi, prof., XV. gimnazija, Zagreb
dr. sc. Sreko Liste, AZOO, Split
Tanja Maran, prof., Hotelijersko-turistika kola Opatija, Opatija
Melita Rabak, prof., Trgovaka i tekstilna kola u Rijeci;Rijeka
Linda Grubii Belina, prof., AZOO, Rijeka
Engleski i njemaki jezik

Izabela Potnar Miji, prof., AZOO, Osijek
Ana Crkveni, prof., AZOO, Zagreb
Dubravka Kovaevi, prof., AZOO, Zagreb
Ninoka Truck-Biljan, prof., Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera, Osijek
Vlasta Svalina, prof., Ekonomska i upravna kola, Osijek
Livija Pribani Katarini, prof., Srednja strukovna kola Vinkovci, Vinkovci
Dragana Jurilj Prgomet, prof., Druga srednja kola Beli Manastir, Beli Manastir
Cvjetanka Boani, prof., X. gimnazija Ivan Supek, Zagreb
284
II. Matematiko podruje:

Matematika
Neda Lesar, prof., AZOO, Zagreb voditeljica
Nada Gvozdenovi, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Mirjana Iliji, prof., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Draga Dolenec Gashi, prof., Grafika kola u Zagrebu, Zagreb
Zlatko Zadelj, prof., NCVVO, Zagreb
Darko Belovi, MZOS, Zagreb
III.
Prirodoslovno podruje:
mr. sc. Diana Garai, AZOO, Zagreb voditeljica

Nada Gvozdenovi, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Andreja Uroi Landeki, MZOS, Zagreb
Geografija
Sonja Burar, prof., AZOO, Osijek
dr. sc. Ruica Vuk, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Geografski odsjek, Zagreb
Fizika
dr. sc. eljko Jakopovi, AZOO, Zagreb
Tatjana Jane, prof., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Hrvoje Negovec, prof., I. tehnika kola Tesla, Zagreb
dr. sc. Ana Suec, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Odsjek za fiziku, Zagreb
Kemija
Borjanka Smojver, dipl. ing., AZOO, Rijeka
Gordana Ceci-Sule, prof., AZOO, Split
Olgica Martinis, AZOO, Zagreb
Ratka oi, dipl. ing., Prirodoslovna i grafika kola, Rijeka
Sanja Klubika, dipl. ing., Tehnika kola Daruvar, Daruvar
IV. Tehniko i informatiko podruje:

Raunalstvo
285
eljka Knezovi, prof., AZOO, Split voditeljica

Biljana oda, ASOO,prof., Zagreb
Vinja Marani-Uremovi, MZOS, Zagreb
Zlatka Markui, dipl. ing., XV. gimnazija, Zagreb
Predrag Broanac, prof., V. gimnazija Zagreb
Latinka Krinik, prof., kola za medicinske sestre Vrape, Zagreb
Natalija Stjepanek, prof., Ekonomska i upravna kola, Osijek
Stjepan alkovi, prof., Srednja kola Krapina, Krapina
V. Drutvenohumanistiko podruje:
Ankica Mlinari, dipl. teolog, AZOO, Osijek voditeljica
Mateja Mandi, prof., ASOO, Zagreb
Ivana Pilko uni, prof., MZOS, Zagreb
Katoliki vjeronauk
prof. dr. sc. Ana Thea Filipovi, Katoliki bogoslovni fakultet, Zagreb
Gordana Barudija, dipl. teolog, AZOO, Zagreb
Dejan aplar, dipl. teolog, Gimnazija Beli Manastir, Beli Manastir
Etika
Milana Funduk, prof., Klasina gimnazija, Zagreb
dr. sc. Dijana Lozi-Leko, Gimnazija A. G. Matoa, Zabok
Povijest
mr. sc. Marijana Marinovi, AZOO, Rijeka
dr. sc. eljko Holjevac, Filozofski fakultet, Zagreb
Lobert Simii, dipl. sociolog i dipl. povjesniar, Medicinska kola, Rijeka
Mladen Stoji, prof., Srednja kola za elektrotehniku i raunalstvo, Rijeka
Miroslav ai, prof., Prirodoslovna kola Vladimira Preloga, Zagreb
Martina Preglej, prof., portska gimnazija, Zagreb
Zlata Patar, prof., Prva gimnazija, Zagreb
VI. Umjetniko podruje:
286
VII.
Tjelesno i zdravstveno podruje:
Tjelesna i zdravstvena kultura

eljko tefanac, prof., AZOO, Zagreb voditelj
Biljana oda, prof., ASOO, Zagreb
Vinja Marani-Uremovi, MZOS, Zagreb
prof. dr. sc. Boris Neljak, Kinezioloki fakultet, Zagreb
dr. sc. Dario Novak, Kinezioloki fakultet, Zagreb
dr. sc. Vilko Petri, Kinezioloki fakultet, Zagreb
Ana Matkovi, prof., kola za primalje, Zagreb
6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
287

Tehnicar Za Brodostrojarstvo Konacni

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tehnicar Za Brodostrojarstvo Konacni

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ministarstvo znanosti,

Opi dio ......................................................................................................... 4

Kurikulum za stjecanje kvalifikacije ............................................................. 4

Trajanje obrazovanja ................................................................................. 4

Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja .................................................. 4

Nastavni plan i program ................................................................................... 5

Nastavni program ...................................................................................... 7

Opeobrazovni dio ............................................................................... 7

Obvezni strukovni moduli .................................................................. 141

Izborni strukovni moduli ................................................................... 245

Zavrni rad ...................................................................................... 252

Okruenje za uenje ..................................................................................... 253

Kadrovski uvjeti ........................................................................................... 254

Minimalni materijalni uvjeti ............................................................................ 278

Reference dokumenta ................................................................................... 284

Referentni brojevi ................................................................................... 284

lanovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi strukovnog kurikuluma.... 284

Opeobrazovni dio ............................................................................ 284

Predlagatelj strukovnog kurikuluma .......................................................... 287

1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije

1.2. Cilj kurikuluma

1.3. Trajanje obrazovanja

1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja

Nastavni plan i program

2.1. Nastavni plan

UDIO OPEOBRAZOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM FONDU %

B. POSEBNI STRUKOVNI DIO

TEHNIKO CRTANJE I NACRTNA GEOMETRIJA

PARA I PARNI SUSTAVI

UPRAVLJANJE BRODSKIM SUSTAVIMA

AUTOMATIZACIJA BRODSKOG SUSTAVA

POMONI BRODSKI STROJEVI

PARNI KOTLOVI I PARNE TURBINE

KONSTRUKCIJA I STABILNOST BRODA

MEDICINSKA PRVA POMO NA BRODU

RUKOVANJE BRODICOM ZA SPAAVANJE

STRANI JEZIK U STRUCI

ENGLESKI JEZIK U STRUCI

UKUPNO SATI / BODOVA B1.

UDIO OBVEZNIH STRUKOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM FONDU

Br oj sati (godinje i tjedno - teor ija, vjebe i pr aktina nastava) i br oj bodova

OSNOVNOVNA OSPOSOBLJENOST ZA RAD NA

OSNOVNOVNA OSPOSOBLJENOST ZA RAD NA

UDIO IZBORNIH STRUKOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM FONDU

UDIO STRUKOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM FONDU %

* Napomena: u treem i etvrtom razredu, u izbornom strukovnom modulu, odabire se

2.2. Nastavni program

Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja

4. navesti jezina pravila

Razrada Nastavne teme

Slogovi i slogovna struktura

Jezik temelj narodne kulture: trojezinost i tropismenost hrvatske

Opisivanje kao postupak

Pripovijedanje kao postupak

Khaled Hosseini, Goni zmajeva

Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona

Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,

Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

Kategorije vrsta rijei

itanje izlagaki tekstovi

Eshil, Okovani Prometej

Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,

zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,