JP ELEKTROPRIVREDA BiH

d.d.- Sarajevo

Broj: Ol-{J8·~i£,3lln4
Sarajevo, 06.05.2014.

Na osnovu Clana 78. Statuta Javnog preduzeca Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d.- Sarajevo
ina osnovu tacke 5.8 Procedure P 42/08 Uspostava i aiuriranje tehnickih preporuka, dono s i m

ODLUKU
o utvrdivanju Telmicke preporuke TP-P3

Clan 1.

Usvaja se Tehnicka preporuka oznake, naziva i izdanja:

oznaka: TP-P3
naz1v: Tehnicka preporuka za bilansiranje emisija C02, S02, NOx, CO i cvrstih cestica
u JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo
izdanje: 2

s ciljem ozvanicenja njene primjene u proizvodnoj djelatnosti Javnog preduzeca Elektroprivreda

Bosne i Hercegovine d.d. - Sarajevo.

Clan 2.

Tehnicka prepomka iz clana 1. je sastavni dio ove Odluke.

Clan 3.

Ova Odluka stupa na snagu danom donosenja, a primjenjivat ce se od 06.05.2014. godine.

 Javno preduzece
ELEKTROPRIVREDA BOSNE I HERCEGOVINE
d.d.- Sarajevo

TEHNICKA PREPORUKA
ZA BILANSIRANJE EMISIJA
"
COz, SOz, NOx, CO I CVRSTIH "
CESTICA
U JP ELEKTROPRIVREDA BiH d.d. - SARAJEVO

Datum: 06.05.2014. Izdanje br. 2

 TP-P3

SADRZAJ

L UVOD 2

2. PODRUCJE PRlMJENE 3

DEFINICIJE KARAKTERISTICNIH POJMOV A I

3. 4
SKRACENICA

BILANSIRANJE EMISIJA U EP BIH- PRETHODNO

4. 6
STANJE

OSNOVNI ZAHTJEVI ZA POUZDANO BILANSIRANJE

5. 7
EMISIJA U EP BIH

METODOLOGIJA, ULAZNI PODACI I TEHNICKE

6. UPUTE ZA BILANSIRANJE EMISIJA ZA 8
TERMOELEKTRANE I UKUPNO ZA DJELATNOST
PROIZVODNJE EP BIH
TEHNICKI I ORGANIZACIONI PREDUVJETI ZA
7. 15
PRIMJENU

8. LEGISLATIVA I INTERN! AKTI 18

9. LITERATURA 18

10. PRILOZI 18

Datum: 06.05.2014. Izdanje br. 2 1/21

 J<rmo prectuz~te
ElEKTROPRIVREOA. BOSNE! HERCEGOVINE
•
d. d.- s~rajevo

1. UVOD

1.1. U termoelektranama Javnog prednzeca Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo (EP BiH),
TE Tuzla (TET) i TE Kakanj (TEK), svi postojeci blokovi kao osnovno gorivo koriste
ugalj, te tecno gorivo kao pomocno gorivo, za potpalu u TEK, odnosno za potpalu i
podrsku sagorijevanja osnovnog goriva u TET. Pri tome je potrosnja uglja u odnosu
na tecno gorivo dominantna. EP BiH, kao kompanija odgovoma prema svojim
kupcima i cijeloj drustvenoj zajednici, ima trajno opredjeljenje smanjenja emisija iz
svojih termoblokova. Prvi korak u tom smislu je mjerenje, odnosno kontrola emisija.
Na tragu upravljanja smanjenja emisija zapocete su aktivnosti na uvodenju otpadne
biomase kao dodatnog goriva, cije je uvodenje u regularni pogon planirano u blizoj
perspektivi. Takoder, Planom i programom EP BiH za smanjenje emisija u skladu sa
direktivama LCPD i IED, planiran je i pokrenut set mjera za odsumporavanje i
denitri±ikaciju na nekim od postojeCih termoblokova u TET i TEK.

1.2. Zagadujuce materije koje se generiraju sagorijevanjem uglja mogu se svrstati u tri
skupine:
• kiseli gasovi (SOx i NOx),
• cvrste cestice i
• produkti nepotpunog sagorijevanja (CO, CxHy).
Pored ovih zagadujuCih materija, sagorijevanjem uglja i drugih fosilnih goriva
generira se i ngljendioksid (C02) - staklenicki plin odgovoran za globalno zagrijavanje
Zemlje. Teoretska pozadina generiranja pojedinih ernisija data je u Prilogu I.

1.3. Cilj donosenja ove Telmicke preporuke je utvrdivanje jedinstvene metodologije

bilansiranja emisija C0 2 , SOx, NOx, te CO i cvrstih cestica u termoelektranama u
okviru EP BiH, prilagodene prisutnim specificnostima u postoje6im termoelektranama
(npr. razlika u koncepciji monitoringa), kao i utvrdivanje metodologije bilansiranja
emisija na nivou kompanije, uz obezbjedenje pouzdanosti rezultata godisnjeg bilansa
emisija u kompaniji.

1.4. Donosenjem Tehnicke preporuke za bilansiranje emlSlJa u EP BiH stvaraju se

preduvjeti za proceduralno uredenje procesa bilansiranja emisija u EP BiH, za izradu
intemog izvjestaja o emisijama i eksternog izvjestavanja o emisijama zagadujucih
materija (S0 2, NO, i cvrste cestice) i staklenickih plinova u zrak, prema nadldnim
institucijama, u skladu sa zakonskim obavezan1a, te za izradu projekcija emisija
prilikom kratkorocnog i dugorocnog planiranja EEB.

1.5. Interni izvjestaj se radi za potrebe Djelatnosti proizvodnje, Sektora za strateski razvoj i
Sluzbe za okolinsko upravljanje, te sluzi za analize rada termoblokova, sagledavanje
ucinaka zahvata na tern1oblokovima, ucinke razlicitih rezima rada termoblokova na
emisije, uCinke na emisije koristenja razlicitih goriva (npr. mjesavina ugljeva), kao i
projekcije emisija. U tom smislu pravi se Interni izvjestaj o emisijama na mjesecnom i
godisnjem nivou.

1.6. Ekstemi izvjestaj se radi u skladu sa Zakonom o zastiti zraka FBiH (Sluzbene novine
FBiH 33/03; 04/10) i njegovim provedbenim propisima, kao i u skladu sa Dozvolom

Datum: 06.05.2014. lzdanje br. 2 2/21

 Jav,-,o preduzeCe
EWiTROJ'RIVREOA BOSNE l HERCEGOVlNE
• d.C. · Saraj<Wo

za rad - licencom, izdatom od strane Regulatorne komisije za elektricnu energiju u

Federaciji BiH, tacke 4.14.6., 4.14.7. i 4.14.8. EP BiH je duzna, u skladu sa navedenim
propisima, kontinuirano pratiti emisije SO" CO,, NO, i cvrstih cestica u svojim TE, te
sacinjavati godisnje izvjestaje o ukupno emitovanim kolicinama, koje se odreduju na
osnovu koeficijenta emisija (na bazi mjerenja monitoring sistema TE) i potrosnje
sirovina. Navedeni Izvjestaji za TE se dostavljaju Federalnom Ministarstvu okolisa i
turizma, Fondu za zastitu okolisa i FERK-u.

1. 7. Projekcija emisija se radi kod izrade plana elektroenergetskog bilansa, pri cemu se, u
svjetlu uspostave sistema placanja nadoknada za prekomjerna emitovanja pojedinih
polutanata, emisije koriste kao jedan od kriterija kod kreiranja elektroenergetskog
bilansa i rasporeda rada blokova. Izrada Projekcije emisija za potrebe jednogodisnjeg
EEB bice uredena posebnom procedurom u Sektom za proizvodnju i Sektom za
upravljanje i trgovinu.

1.8. Ova Tehnicka preporuka je uradena na bazi dosadasnjih iskustava o ovoj problematici
u EP BiH, odnosno Sektoru za proizvodnju, TEK i TET, i odraZava good praxis
(dobm praksu) EP BiH.

1.9. Uspostavljanje i provodenje ove Tehnicke preporuke ce omogu6iti argumentiranu i

olaksanu komunikaciju o ovom pitanju sa relevantnim predstavnicima vlasti iz
domena okolinske politike.

2. PODRUCJE PRIMJENE

2.1. Ova Tehnicka prepomka se primjenjuje u Djelatnosti proizvodnje EP BiH, u njenim

proizvodnim dijelovima - podruznicama TET i TEK, Sektoru za proizvodnju, Sluzbi
za okolinsko upravljanje, Sektoru za upravljanje i trgovinu i u Sektoru za strateski
razvoj, u Direkciji Drustva.

2.2. Ova Tehnicka preporuka odnosi se na bilansiranje emiSIJa COz, SOz, NOx, CO i
cvrstih cestica za postojece termoblokove TET i TEK koji su trenutno u pogonu, tj. na
blokove 3, 4, 5 i 6 u TET, te blokove 5, 6 i 7 u TEK, zatim na ukupni bilans emisija za
TET, ukupni bilans emisija za TEK, te ukupni bilans emisija za termoelektrane EP
BiH. Takoder, ova Tehnicka preporuka se koristi prilikom izrade projekcija emisija za
planirane nove termoblokove u TET i TEK.

2.3. Piimjena ove Tehnicke preporuke je obavezna prilikom:

• Bilansiranja emisija C02, S02. NOx, CO i cvrstih cestica, koje se radi u
podruznicama TET i TEK, te u Sektoru za proizvodnju EP BiH i Sektoru za
strateski razvoj,
Izrade lzvjestaja koji se radi u Djelatnosti proizvodnje EP BiH o bilansu
emisija za pojedine TE i ukupno za EP BiH,
Izradi projekcija emisija u sklopu izrade plana elekh·oenergetskog bilansa EP
BiH i

Datum: 06.05.2014. lzdanje br. 2 3/21

 Javno predureCe
ELEKTROPRIVREDA BOSN£ I HERCEGOVINE TP-P3
d.d.- SaraJWD
•

Izrada projekcija emisija za kratkorocne, srednjerocne i dugorocne planove

razvoja, projekcija emisija za prilagodavanje medunarodnim obavezama,
proracun izbjegnutih em!S!Ja (projekti OIE, projekti kogeneracije
kosagorijevanja), te proracuna bilansa emisija u obuhvatima projekata
daljinskog grijanja.

2.4. Shodno tacki 2.1., za primjenu ove Tehnicke preporuke zaduzeni su:
• Sektor za proizvodnju EP BiH, Grupa za eksploataciju,
• Sektor za sisteme upravljanja TET i Sektor za sisteme upravljanja TEK,
• Sll!Zba za okolinsko upravljanje,
• Sektor za strateski razvoj i
• Sektor za upravljanje i trgovinu.

3. DEFINICIJE KARAKTERISTICNIH PO.JMOVA I SKRACENICA

3.1. Definicije pojmova

3.1.1. Depo uglja je prostor unutar iii van kruga termoelektrane na ugalj na kojem se vrsi
skladistenje dopremljenog uglja kao i priprema uglja koji se transportuje ka
tem1oblokovima.

3.1.2. Ulazni ugalj je onaj ugalj, ili mjesavina ugljeva, koji se, nakon pripreme na depou
uglja, transportuje prema kotlovskom postrojenju.

3.1.3. Mjesavina uglja predstavlja kombinaciju ugljeva 1z razlicitih rudnika radi

dobijanja zeljenih karakteristika ulaznog uglja.

3.1.4. Kotlovsko postrojenje predstavlja skupinu uredaja potrebnih da se izvrsi

transformacija primarne energije goriva u toplotnu energiju, sto ukljucuje kotao u
uzem smislu, bunkere uglja, mlinove, kanale aero smjese, ventilator zraka, kanale
zraka, gorionike, te uredaje za odvod dimnih plinova (kanale top log i hladnog gasa,
ventilator dimnih plinova i dimnjak).

3.1.5. Kotao u uzem smislu predstavlja prostor kotlovskog postrojenja gdje se vrs1
razmjena topline sa predajnika (dimni plinovi) na prijemnik topline (voda-para), a
sto ukljucuje i loziste, u kojemu se prethodno vrsi transformacija primarne hemijske
energije goriva u toplotnu energiju.

3.1.6. Emisija je ispustanje zagadujuCih materija staklenickih plinova u zrak 1z

postrojenja za sagorijevanje.

3.1.7. Zrak znaci spoljnji zrak u atmosferi ne ukljucujuci radne prostorije. [ltll

Datum: 06.05.2014. Izdanjc br. 2 4/21

 Javno preduwCe
ELEKffiOPRlVREDA BOSNE I HERCEGOV.' "
d.d -Saraievo
TP-P3
•

3.1.8. l'ostrojenje za sagorijevanje je tehnicki sistem u kome gorivo oksidira u cilju

koristenja na taj naCin oslobodene toplote. Pod postrojenjem za sagorijevanje u
smislu ove tehnicke preporuke podrazumijevaju se samo postrojenja za konverziju
energije, sa izuzetkom onih koja direktno koriste produkte sagorijevanja u
proizvodnim procesirna.

3.1.9. Izduvni gasovi su gasovi ispusteni u zrak iz ispusta ili postrojenja za preciscavanje
otpadnih gasova koji, izmedu ostalog, sadrze i zagadujuce materije u cvrstom,
tecnom iii gasovitom stanju, te staklenicke plinove. Zapreminski protok izduvnog
gasa izra:lava se um3/h pri normalnoj temperaturi (273,15 K) i pritisku (101,3 kPa)
u suhom gasu (nakon korekcije za sadrzaj vodene pare na 0%) - u daljem tekstu
(mn'/h).

3.1.1 0. Operator znaci bilo koje fizicko iii pravno lice koje rukovodi radom iii kontrolira
postrojenje EP BiH ili TE, odnosno u slucajevima utvrdenim zakonom lice na koje
je preneseno javno ovlastenje.

3.2. Skracenice

3.2.1. El' BiH- JP Elektroprivreda BiH d.d.- Sarajevo

3.2.2. FMOIT- Federalno Ministarstvo okolisa i turizma

3.2.3. FERK- Regulatoma komisija za energiju Federacije Bosne i Hercegovine

3.2.4. TE- Termoelektrana

3.2.5. TET- TE Tuzla

3.2.6. TEK - TE Kakanj

3.2.7. TEP- Tem1oenergetski pogon

3.2.8. so2 - surnpor dioksid

3.2.9. SO,- oksidi surnpora

3.2.10. N 0, - oksidi azota

3.2.11. CO,- oksidi ugljika

3.2.12. NO - azotni monoksid

3.2.13. N 0 2- azotni dioksid

3.2.14. CO - ugljen monoksid

3.2.15. C02- ugljen dioksid

Datum: 06.05.2014. Izdanje br. 2 5/21

 javno preduzeCe
ELEKTROPRIVREDA BOSNE lllERCEGOVINE TP-P3
• d.d.- SaraJ<'!VO

3.2.16. PM-cvrstecestice

3 .2.17. C,Hy- ugljikovodici

3 .2.18. LCPD - Large Combustion Plants Directive

3.2.19. lED -Industrial Emissions Directive

4. BILANSIRANJE EMISIJA U EP BIH- PRETHODNO ST ANJE

4.1. U EP BiH bilansiranju emisija se znacajnija paznja pocela posve6ivati od 2006. god,
dok su prve aktivnosti na bilansiranju u terrnoelektranarna zapocele i znatno ranije.

4.2. U Sektom za proizvodnju EP BiH izvrseno je bilansiranje ernisije C0 2 za

tennoelektrane TET i TEK i ukupno za EP BiH za period 2000-2007., na godisnjem
nivou, koristenjem EMEP/CORINAIR metodologije [lt2], a na bazi podataka
eksploatacije pojedinih tennoblokova, kao i prosjecnim godisnjim karakteristikama
uglja koji su se spaljivali na pojedinim blokovima, odnosno tecnog goriva koristenog
za potpalu i podrsku vatre.

4.3. U TEK se bilansiranje emisija primjenom EMEP/CORINAIR metodologije vrsi od

2006. god. Godisnje emisije su se racunale na bazi potrosnje uglja, specificne
zapremine subih produkata sagmijevanja i prosjecne koncentracije polutanata (koju
izmjeri monitoring sistem). Specificna zapremina suhih produkata sagorijevanja je
dobivana na bazi hemijskog sastava uglja (sto se uzimalo iz provedenih garantnih iii
normativnih ispitivanja na kotlovima, a sto je objektivno nedostatak ovog pristupa, jer
takav ugalj ne moze odgovarati realno spaljivanom uglju za tekucu godinu za koju se
vrsi proracun).

4.4. U TET su se koristile prosjecne koncentracije polutanata sa postojeceg monitoring

sistema za izvjestaje koji su se upucivali Sektom za proizvodnju. Za ukupne bilanse
emisija iz TET i TEK koristio se proracun koji se radio u Sektom za proizvodnju EP
BiH.

4.5. Sluzba za okolinsko upravljanje je u godisnjem lzvjeiltaju o okolisu stavljala podatke o

emisijama koje je dobivala iz sektora za proizvodnju.

4.6. Proracun koji se radi u Sektoru za proizvodnju EP BiH je bio baziran na metodologiji
EMEP/CORINAIR, i radio se na mjesecnom i godisnjem nivou. Koristeni su
ponderski podaci o karakteristikama (sastavu) koristenih ugljeva, te realni mjesecni
podaci o isporucivanom uglju za svaki pojedinacni ugalj. Pri tome su se za ugalj

Datum: 06.05.2014. Izdanjc br. 2 6/21

 Javno preduzeCe
illKTROf'RIYREOA BOSNE! HERCEGO\I!NE TP-P3
• d. d.· Sam]evo

stvarno spaljivan na pojedinim termoblokovima koristili podaci o realnim

mjesavinama ugljeva koji su se vozili sa depoa prema pojedinim blokovima. U bilans
emisija se uracunavala i emisija od sagorijevanja tecnog goriva koristenog za potpalu i
podrsku vatre.

4.7. U Sektoru za proizvodnju EP BiH, sumirale su se emisije za TET i TEK na nivon

pojedinih termoelektrana, te ukupno na nivou EP BiH. Sve to na kraju godine
prikazivano je u detaljnom Izvjestaju o emisijama, koji se radio u Sektoru za
proizvodnju.

5. OSNOVNI ZAHTJEVI ZA POUZDANO BILANSIRANJE EMISI.JA U EP

BIH

5.1. U smislu naprijed iznijetog prethodnog stanja, zatim potreba za pouzdanim

bilansiranjem emisija C0 2 , S02, NO,, CO i cvrstih cestica u EP BiH, postojeCim i
nadolazecim zakonskim obavezama, te postavljenim ciljevima, potrebno je definisati
odgovarajucu metodologiju bilansiranja mjesecnih i godisnjih emisija C02 , S0 2 , NO,,
te CO i cvrstih cestica, za termoblokove EP BiH, zatim na nivou termoelektrana, kao i
na nivou proizvodne djelatnosti, odnosno termoelektrana, ukupno, imajuci u vidu i
neke speciticnosti prisutne u postojeCim termoelektranama.

5.2. Metodologiju je potrebno bazirati na metodologiji EMEP/CORINAIR, koja je izdata

od strane Evropske agencije za okolinu i Konvencije o prekogranicnom zagadivanju
zraka na velike udaljenosti kao oficijelna metodologija za bilansiranje emisija u
zemljama Evropske unije.

5.3. S obzirom na vee postojece aktivnosti bilansiranja emisija u Sektoru za proizvodnju i

u tennoelektranama, TET i TEK, namjera je da se ,dobra praksa" pretoci u
jedinstvenu Tehnicku preporuku, sto treba da doprinese pouzdanijem bilansiranju
emisija u EP BiH na mjesecnom i godisnjem nivou. Ocekuje se da ce to dalje
doprinijeti pouzdanijim rezultatima odnosno podacima o emisijama na pojedinim
termoblokovima, u termoelektranama, i u EP BiH u cjelini, a sto je vazno za sve
studije i projekte u EP BiH koji se ticu emisija, zatim za odredivanje ciljnih vrijednosti
emisija i prilagodavanju nacionalnoj regulativi u oblasti kvaliteta zraka.

5.4. Ulazni podaci koji se koriste u Proracunu, koji se definise kroz ovu Tehnicku
preporuku, kao podrska u politici upravljanja emisijama EP BiH, trebaju da
odra:7:avaju sto realnije stanje parametara i performansi koje se koriste u proracunu, a
sto se odnosi na:
• podatke o rezultatima mjerenja preuzeti sa monitoring sistema TE,
• goriva: ugalj i tecna goriva, odnosno njihov sastav, toplotnu moe, i potrosnju,

Datum: 06.05.2014. lzdanje br. 2 712!

 Jav•lP preduzeCe
ELEiiTROPRIVREDA 130SNE I HERCEG.OVINE
• d.ct. • Sara]el!<l

• zrak za sagorijevanje i dimne plinove, odnosno njihove koliCine i sastav,

• eksploatacione karakteristike termoblokova, tj. proizvodnju, specificni utrosak
top line i dr., ukljucujuci i proizvodnju elektricne i toplinske energije.

6. METODOLOGIJA, ULAZNI PODACI I TEHNICKE UPUTE ZA

BILANSIRANJE EMISIJA ZA TERMOELEKTRANE I UKUPNO ZA
DJELATNOST PROIZVODNJE EP B!H

6.1. Uvod

6.1.1. Ova Tehnicka preporuka nalaze da se kod bilansiranja emisija za C0 2 i S02 koriste
dvije metode odredivanja koeficijenata emisija, pri cemu se ujedno potvrduje
tacnost rezultata dobivenih na razlicite naCine za obje metode u slucajevima kada se
rezultati poklapaju u granicama ±5%. Prva metoda bilansiranja emisija je bazirana
na odredivanju koeficijenata emisija na osnovu izmjerenih vrijednosti na
monitoring sistemu TE, i osnova je za izradu Ekstemog izvjestaja, u skladu sa
Zakonom. Druga metoda bilansiranja emisija C02 i S02 bazirana je na izracunu
koeficijenata emisija na osnovu sastava uglja, i ta metoda se koristi kod izrade
projekcije emisija, te se na kraju godine, nakon usaglasavanja sa rezultatima
baziranim na mjerenju sa monitoring sistema TE, ti rezultati prikazuj u u Internom
Izvjestaju. Metoda proracuna emisija C02 i S0 2 koja je bazirana na izracunu
koeficijenata emisija na bazi sastava uglja, sluzi i za provjeru bilansa emisija C0 2 i
S0 2 utvrdenog preko rezultata monitoring sistema (sve analize uglja rade se u
akreditiranoj ispitnoj laboratoriji), te se takoder koristi za izradu projekcija emisija.

6.1.2. Bilansiranje preostalih emisija (za NO,, CO i cvrste cestice) bazirano je iskljucivo
na koeficijentima emisija odredenih po osnovu izmjerenih vrijednosti koncentracija
sa monitoring sistema TE.

6.2. Metodologija bilansiranja emisija

Za svaki pojedini blok u obje TE, vrsi se bilansiranje emisija na mjesecnom nivou.
Opis metodologije je dat u ovom poglavlju. Nakon sto se izvrsi bilansiranje za svaki
mjesec pojedinacno, vrsi se odgovarajuce sumiranje kako bi se dobili godisnji iznosi
emisija u tonama (t/a). Na taj nacin dobije se godisnja emisija svake emitujuce
materije za obje TE. Odgovarajucim zbrajanjem, dobiju se emitovane kolicine na
nivou EP BiH, vidi Poglavlje 6.2.8.

Datum: 06.05.2014. Izdanje br. 2 8121

 Javno p1e<:luzeCe
ELEKTROPRIVREOA BOSNE I HERCEGOVINE TP-P3
• <ttl.· SaraJC>"O

6.2.1. Bilansiranje emisije COz

Bilans godisnje emitovane kolicine C0 2 uzima u obzir C0 2 emitovan sagorijevanjem

uglja i COz emitovan sagorijevanjem tecnih goriva. Ovo zbrajanje se vrsi na sljedeci
nacin:
12

Mcozuk = Li=l
(mcozugt + mcouea) = Mcozug + Mcouet (1)

gdje je: Mcouet- godisnja koliCina C0 2 emitovana sagorijevanjem tecnih goriva

12 12

Mcoue{: = L
1=1
mco2teCi = L(
i=l
mcozloZuljai + mcozmazutaD (2)

Mco,ug - godisnja koliCina C0 2 emitovana sagorijevanjem uglja, koja se

racuna kao suma proizvoda mase ukupno utrosenog uglja i koeficijenta emisije C0 2
za posmatrani mjesec, prema formuli:

12

Mcozug = L mugi * Gco,

i=l
1 (3)

Odredivanje koeficijenata emisije C0 2 (Gc02 ) vrsi na dva nacina:

6.2.1.1. Odreaivanje koeficijenata emisije C02 na bazi rezultata mjerenja monitoring

sistema TE

U TE se koristi nacm odredivanja koeficijenta emJS!Je C0 2 koji u obzir uzima

prosjecne mjesecne koncentracije polutanta svedene na standardni pritisak i
temperaturu, suhe dimne gasove i referentni sadrzaj kiseonika u dimnim gasovima
(6% Oz) [g /m 3 nl, koje se preuzimaju sa monitoring sistema TE, i specificne
zapremine dimnih gasova svedene na 6% 0 2 u dimnim gasovima [m 3 n/kg], a sto je
dato sljedecom formulom:

gdje su:
- Ci - prosjecna mjesecna koncentracija polutanta svedena na standardni pritisak i
temperaturn
- VFGref - specificna zapremina dimnih gasova svedena na 6% Oz u dimnim
gasovima [m 3 n/kg].

Podaci o prosjecnim mjesecmm vrijednostima koncentracija polutanata (C1) se

dobijaju iz baze podataka okolinskog monitoring sistema - automatskog mjernog
sistema TE. Podaci se pohranjuju u bazu podataka za vrijednosti koncentracija
polutanata koje se mjere svaka tri minuta. Na osnovu pohranjenih vrijednosti
koristenjem aplikacije se dobija mjesecna prosjecna vrijednost izrazena u mg/m 3 n
iii g /m 3 n· Ovako dobijena vrijednost se koristi za izvjestavanje na mjesecnom

Datum: 06.05.2014. lzdanje br. 2 9/21

 Javno pre<.lmete
ELEKTROPR!VREOA !lOSNE I HERCEGOVINE TP-P3
d_d_ -Sarajev<l
•

nivou, te saCinjavanje godis11ieg bilansnog izvjestaja o emisiji u zrak, a sto je baza za

eksterno izvjestavanje.

Speciticna zapremina suhih produkata sagorijevanja se moze dobiti na dva nacina:

a) Prvi nacin, koristenjem izmjerene vrijednosti sa monitoring sistema TE,

ukoliko je to mjerenje pouzdano; odnosno tacno i vremenski kontinuirano (zahtjeva
se vremenska raspolozivost monitoring sistema bez ispada- prekida rada).

b) Drugi nacin - proracunom, na osnovu teorijske zapremine produkata

sagorijevanja, prema relaciji:

21
VFG = VFGref * 21 _ O (5)
Zref

gdjeje Vrorer teorijska zapremina suhih dimnih gasova [mg/m 3 nl i Ozref referentni
sadrzaj kiseonika u dimnim gasovima [%].

Teorijska zapremina suhih dimnih gasova se dobija pnmJenom stehiometrijske

relacije:

VFG = 1,87 * c + 0,7 * s + 0,8 * n + 0,79 * VLmin (6)

gdje su:
c- sadrzaj ugljika u uglju [%/100]
s- sadrzaj sumpora u uglju [%/100]
n- sadrzaj azota u uglju [%/100]
VLmin- minimalna zapremina zraka potrebnog za sagorijevanje [m 3 n/kg]

Minimalna zapremina zraka potrebnog za sagorijevanje se dobija prema relaciji:

Vozmin
VLmin = O (7)
'
21

gdje su:

Vozmin- minimalno potrebna kolicina kiseonika potrebna za sagorijevanje [m 3 n/kg]

0,21 - koeficijent koji oznacava sadrzaj kiseonika u zraku

Minimalno potrebna kolicina kiseonika potrebnog za sagorijevanje se dobija prema

stehiometrijskoj relaciji:

Vozmin = 1,87 * c + 5,6 * ( h- ~) + 0,7 * s (8)

gdje su:
h- sadrzaj vodika u uglju [%/100]
o- sadrzaj kiseonika u uglju [%/100]

Datum: 06.05.2014. lzdanje br. 2 10/21

 Javno preduzeCe
ELEKTROPRIVREOA BOSNE! HERCEGOVINE TP-P3
• d. d.· SaraJevo

6.2.1.2. Uprosteni kontrolni proracun koeficijenta emisije C02 prema metodologiji EMEP-
CORINAIR

U Sektoru za proizvodnju se koristi uprosteni kontrolni proracun koeficijenta emisije

C0 2 prema metodologiji EMEP-CORINAIR, gdje se za proracune koeficijenta
emisije C0 2 koriste podaci o sadrzaju ugljika u koristenom uglju1 . Koeficijent
emisije C0 2 se u skladu sa prethodno recenim racuna kao:
c(%)
Ceo, = 3,67 * (9)
100

Za obje metode bilansiranja C0 2 , masa ukupno koristenog uglja uzima u obzir

specificni utrosak top line, proizvedenu elektricnu i toplotnu energiju i donju toplotnu
moe mjesavine uglja, na sljedeCi nacin:

mu9 = [q * (Pez (MWhc)+ Ptopl (MWh,)) ] * (10) 2,3

6.2.2. Bilansiranje emisije S02

Bilansiranje emisije so2 uzima u obzir koeficijent emiSIJe so2 (Gsa,) ukupnu
kolicinu koristenog uglja, ito na sljedeci nacin:

12

Eso 2 = L
i=l
mugi * Gsa,, (11)

6.2.2.1. Odredivanje koejicijenata emisije S(h na bazi rezultata mjerenja monitoring

sistema TE

U TE se za odredivanje koeficijenta emisije S0 2 koristi isti metod baziran na

vrijednostima mjerenja sa monitoring sistema TE, kao i za odredivanje
koeficijenta emisije C0 2, koji je opisan u 6.2.1.1.

6.2.2.2. Uprosteni kontro/ni proracun koeficijenta emisije S(h prema metodologiji EMEP-
CORINAIR

U Sektoru za proizvodnju se koristi proracun koeficijenta emisije S0 2 na bazi udjela

sumpora u uglju i stepena vezivanja sumpora za sljaku i pepeo (uprostena kontrolna
metoda prema EMEP-CORINAIR metodologiji):

1 Ovaj podatak se preuzima iz elementarnog sastava komponentne mjesavine Pondera ugljeva uradenih
na polugodiSnjem nivou, pri Cemu se taj elementarni sastav normalizuje prema vrijednostima pepela i
vlage odredenim na mjeseCnom nivou.
2 Podaci iz ave fonnule se preuzimaju iz Mjesecnih i godisnjih izvjestaja rada TE za tekucu godinu (Tabela

l.)
3 Hct - donja toplotna moe uglja

Datum: 06.05.2014. lzdanje br. 2 11/21

 (12)

pri cemuje:

G = 2 * Suk(%) 4
(13)
SOzteor 100

gdje je Sb stepen vezivanja sumpora za sljaku i pepeo, a suk ukupni sadrzaj sumpora
u uglju.

Na bazi dosadasnjih analiza i saznanja, u slucaju postojeCih kotlova TEK, stepen

vezivanja sumpora za sljaku i pepeo iznosi priblizno 0,05, dok za lignitne kotlove
TET (blokovi 3, 4 i 5) iznosi priblizno: 0,34, a za kotao bloka 6: 0,38.

Ove vrijednosti je potrelmo dodatno potvrditi, mjerenjima i proracunom za

svaki kotao.

6.2.3. Bilansiranje emisije NOx

Bilans emisije NO, se dobija na osnovu podataka o masi koristenog uglja (mug) i
koeficijenta emisije NO, utvrc!enog na bazi mjerenja koncentracije NOx na
monitoring sistemu TE, kako slijedi:

12

MNo X = '\'
L mugi * GNo .Xl
(14)
ic:o1

pri cemu je koeficijent emisije NOx:

eN0x6%0zs * VRS
GNOx = (15)
106

gdje je:

V cm3;kg ) = [1,867,c(%)+0,7m(%)+0,8•Ssag(%J]
+
O
79 *
V .
+
(,.l _ ) V .
1 * lmm
RS 10 z J lmm

5
(16)

V . cm3; ) = [1,867>c(o/o)+5.6•h(o/o)+0,7'Ssag(o/o)-0,7•o(o/o)]
(17)
lmm kg 10'•0,21

eNo X 6 ,, 0 zS - podatak o koncentracijama NO, preuzet sa monitoring sistema

10

4
Podatak o ukupnom sadrzaju sumpora u uglju se preuzima iz Mjesecnih izvjestaja o kontroli uglja
ovlastene laboratorije
s Podaci iz ave formule se preuzimaju iz Pond era

Datum: 06.05.2014. Izdanje br. 2 12/21

 Javno preduzeCe
ELEiiTROPR!VREDA BOSNE! HERCEGOV!NE TP-P3
d.d. · S1\tajC-VO
•

6.2.4. Proracun mjesavine uglja

Proracun mjesavina uglja koristi se u svrhu odredivanja koeficijenata emisija C02 i

S02 za potrebe izrade projekcija emisija i internog izvjestavanja primjenom EMEP-
CORINAIR metodologije proracuna emisija C02 i S02. Iz obrasca ,Prijem uglja za
teku6u godinu" se dobivaju podaci o procentualnim udjelima ugljeva u mjesavini
kojaje koristena u pojedinom mjesecu teku6e godine na svakom bloku TE.

Ugljevi koji ulaze u mjesavinu za blokove TET:

• Blok 6: Burdevik Mrki II i Banovi6i Mrki II;
• Blok 4 i 5: RL Dubrave, RL Sikulje, RL Mramor, RL Bukinje, RL Stanari,
Banovi6i Mrki I i Burdevik Mrki I talog, Burdevik Mrki I, a protocno se voze:
RL Dubrave, RL Sikulje, RL Mramor, RL Bukinje, RL Stanari;
• Blok 3: RL Dubrave, RL Sikulje, RL Mramor, RL Bukinje, RL Stanari,
BanoviCi Mrki I i Burdevik Mrki I talog, a protocno dolaze u obzir: RL
Dubrave, RL Sikulje, RL Mramor, RL Buki11je, RL Stanari.

Podaci za udjele ugljeva koji se protocno voze se uzimaju iz obrasca ,Analiza

prijema i potrosnje uglja". Bilansiranje emisija C02, S02 i NOx za obje TE se vrsi na
isti naCin (za mjesavinu ugljeva koja je koristena u posmatranom mjesecu teku6e
godine), s tim da se za blokove 3, 4 i 5 u TET u obzir moraju uzeti i ugljevi koji se
voze protocno. Oni se uzimaju na nacin da se rezultati koji su dobiveni proractmom
za mjesavinu ugljeva, pomnoze sa procentualnim udjelima ugljeva koji su vozeni
protocno.

Ugljevi koji ulaze u mjesavinu za blokove TEK:

• Blok 5,6 i 7: RMU Kakanj, RMU Breza, RMU Zenica, RU Gracanica, RMU
Bila i RMU Livno.

6.2.5. Elementarna anliza- procentualni udio pojedinih elemenata u uglju

Elementarna analiza se sastoji iz proracuna udjela: ugljika (c(%)), vodonika (h(%)),

azota (n(%)), sagorivog sumpora (ssag(%)), kisika (o(%)), pepela (a(%)), vlage
(w(%)) i sagorivih materija, u uglju.

Podaci za ove udjele se nalaze u ponderima ugljeva. Ponderi ugljeva se rade na

polugodisnjem nivou, pa je iz tog razloga potrebno, preko podataka o pepelu i vlazi
(dostupni na mjesecnom nivou), uraditi normalizaciju udjela pojedinih elemenata na
mjesecnom nivotl.

S obzirom da su mjesecni izvjestaji o ugljevima iz rudnika BanoviCi (Mrki I) i

Mramor (lignit) formirani na bazi razlicitih granulacija (orah i grah odnosno orah i
sitni), u proractmu je te vrijednosti potrebno svesti na jednu vrijednost, kako bi se
proracun za mjesavinu pojednostavio. Ovaj proracun se odnosi na proracun udjela
pepela i vlage, radi normalizacije elementarnog sastava. SvodeiDe na jednu
vrijednost se vrsi pomocu jednostavnog matematickog proracuna udjela oraha i graha

Datum: 06.05.2014. lzdanje br, 2 13/21

 Javno preduzeCe
ELEKTROPR!YREOA BOSNE I HERCEGOV!NE
d.d. · Saru1evo
TP-P3

odnosno oraha i sitnog uglja u ukupnim kolicinama isporucenog uglja, a potom se

vrsi mnozenje istih sa pojedinim udjelima vlage i pepela. Dobivene vrijednosti se
saberu, te se na taj nacin dobiju vrijednosti udjela vlage i pepela za Banovi6e (Mrki
I) i Mramor (lignit).

6.2.6. Bilansiranje emisije CO i cvrstih cestica

Bilansiranje emisije CO i cvrstih cestica vrsi se po istom modelu kao i bilansiranje

emisije NOx naveden u tacki 6.2.3., pri cemu se za odTedivanje koeficijenta CO,
odnosno koeficijenta cvrstih cestica, koriste podaci o koncentracijama CO, odnosno
cvrstih cestica, koji se preuzimaju sa monitoring sistema TE. Ovi bilansni proracuni
emisija za CO i cvrste cestice se rade i u TE i u Sektoru za proizvodnju, za potrebe
eksternog i internog izvjestavanja.

6.2.7. Ukupno bilansiranje emisija za EP BiH

Bilansni proracun emisija C02, S02 i NO, se vrsi na mjesecnom nivou za svaki
pojedini blok TE. Nakon sto se dobiju podaci o emisijama na mjesecnom nivou za
svaki blok (emisije u t i specificne emisije u mg/m~), vrsi se odgovarajuce
zbrajanje istih kako bi se dobili podaci o godisnjim emisijama polutanata na nivou
TE. Podaci o emisijama za pojedine TE se sabiraju na odgovarajuCi naCin, te se tako
dobiju godisnje emisije polutanata za EP BiH.

6.2.8. Izvjestavanje

Interno lzvjestavanje o emiSIJama za TE i EP BiH se vrsi na godisnjem nivou.

Godisnji Interni lzvjestaj o bilansu emisija u EP BiH radi se za interne potrebe EP
BiH odnosno sektora proizvodnje, i u njemu su sadrzani svi podaci o mjesecnim i
godisnjim emisijama iz TE-a, pojedinacno po blokovima, na nivou TE, ina nivou EP
BiH.
Eksterno Izvjestavanje, na osnovu bilansiranja po metodi koja je bazirana na
rezultatima mjerenja monitoring sistema, se radi na godisnjem nivou, u svrhu
izvjestavanja nadleznih organa.

6. 2. 8.1. Struktura internog izvje.ftaja

U ovom izvjestaju prikazuju se:
• podaci o ukupno proizvedenoj elektricnoj i toplotnoj energiJI u TE na
mjesecnom i godisnjem nivou,
• ukupna kolicina utrosenog uglja na mjesecnom i godisnjem nivou,
• podaci o koncentracijama S02 , NO, i cvrstih cestica i emisijama C0 2 , S0 2 ,
NOx i cvrstih cestica- pojedinacno za svaki termoblok ina nivou EP BiH,
• vrijednosti koeficijenta emisije C02 mreze EP BiH na mjesecnom i godisnjem
l11VOU,

• index obnovljivosti za posmatranu godinu i

• broj sati rada terrnoblokova.

Datum: 06.05.2014. lzdanje br. 2 14/21

 Javno preduzeCe
ELEiiTROPR!VREDA B.OSNE 1 HERCEGOV!NE
d.d.- SaraJe110
TP-P3
•

6.2.8.2. Eksterno izvje§tavanje

Eksterni izvjestaji o emisijama zagaduju6ih materija u zrak, pripremaju se u skladu

sa sadrzajima propisanim u aktuelnim provedbenim propisima. U sklopu Godisnjeg
izvjestaja o okolisu, koji se kreira u Sluzbi za okolinsko upravljanje koji pored
ostalog sadrzi i podatke o emisijama u zrak, koji je usaglasen sa Sektorom za
proizvodnju.

Buduce izvjestavanje vezano za obaveze prema Ugovoru o Energetskoj zajednici bi

trebalo da sadrzi sljedece:
Za postrojenja koja ce biti prijavljena za opt-out opciju:
• Godisnji izvjestaj o iskoristenom i neiskoristenom vremenu dozvoljenom za
predstojeci radni vijek postrojenja;
• Od 2018. godine za svako postrojenje je potrebno dostavljati sljedece podatke:
- ukupne godisnje emisije S0 2 , NOx i prasine (kao ukupnih lebdecih cestica)
- ukupni godisnji energetski unos, vezan za neto kalorijsku vrijednost goriva.

6.2.8.3. NaCin izvje§tavanja

Nacin izvjestavanja, osnosno ovjera (usvajanje), dostava i prezentiranje pojedinih
izvjestaja, bice urec!eni posebnom procedurom.
Pracenje emisije C02 , izmedu ostalog, vrsi se u cilju implementacije standarda koji
se odnose na GHG management:

• BAS ISO 14064-1:2006 - Partl: Specification with guidance at the

organization level for quantification and reporting of greenhouse gas
emissions and removals.
BAS ISO 14064-2:2006 - Part2: Specification with guidance at the project
level for quantification, monitoring and reporting of greenhouse gas emission
reductions or removal enhancements.
BAS ISO 14064-3:2006 - Part 3: Specification with guidance for the
validation and verification ofgreenhouse gas assertions.

7. TEHNICKI I ORGANIZACIONI PREDUVJETI ZA PRIMJENU TEHNICKE

PREPORUKE

7.1. Tehnicki i organizacioni preduvjeti za primjenu tehnicke preporuke u TET

7.1.1. Azurirana Tehnicka preporuka stupa na snagu danom donosenja.

7.1.2. Organizacione jedinice Pogon proizvodnja: Radna jedinica DPU, Radna jedinica
TEP i Radna jedinica Hemija, te Pogon odrzavanje, zaduzene su za dostavljanje
svih potrebnih izvjestaja (mjesecnih i godisnjih) u odrec!enom vremenskom roku u
Sektor za sisteme upravljanja TET i Sektor za proizvodnju EP BiB. Tok ovih

Datum: 06.05.2014. lzdanjc br. 2 15/21

 Javno preduze6e
ElEKffiOPRIYREOA !lOSNE I HERCEGOVINE TP-P3
• d.d. · Samwvo

dokumenata i izvjestaja uredice se odgovaraju6im procedurama u TET i Sektoru za

proizvodnju, koje ce pratiti ovu TP.

7.1.3. Organizaciona jedinica u djelatnosti proizvodnje - Sektor za rudarstvo, dostavlja

odgovarajuce izvjestaje o hemijskim analizama uglja (mjesecne i godisnje) u
odredenom vremenskom roku Sektoru za proizvodnju. Tok ovih dokumenata i
izvjestaja uredice se odgovarajucim procedurama u TET i Sektoru za proizvodnju,
koje ce pratiti ovu TP.

7 .1.4. Distribuciju podataka iz Mjesecnih izvje5taja ovlastene laboratorije o izvrsenoj

kontroli uglja, a prema godisnjem ugovoru Kvalitativna i kvantitativna kontrola
uglja, te Polugodisnjih izvjestaja o hemijskoj analizi pondera uzoraka uglja, potrebno
je organizaciono obezbjediti unutar termoelektrane. Tok ovih dokumenata i
izvjestaja uredice se odgovarajuCim procedurama u TET i Sektoru za proizvodnju,
koje ce pratiti OVU TP.

7.2. Tehnicki i organizacioni preduvjeti za primjenu tehnicke preporuke u TEK

7.2.1. Azurirana Tehnicka preporuka stupa na snagu danom donosenja.

7 .2.2. Organizacione jedinice Pogon proizvodnja: Radna jedinica Transport uglja. §!jake i
pepela, Radna jedinica TEP i Radna jedinica Hemijske analize i hemijska priprema
vade, te Pogon odrzavanje, su zaduzene za dostavljanje svih potrebnih izvjestaja
(mjesecnih i godisnjih) u odredenom vremenskorn roku u Sektor za sisterne
upravljanja TEK i Sektor za proizvodnju EP BiH. Tok ovih dokumenata i izvjestaja
uredice se odgovarajuCim procedurama u TET i Sektoru za proizvodnju, koje ce
pratiti ovu TP.

7.2.3. Organizaciona jedinica u djelatnosti proizvodnje - Sektor za rudarstvo dostavlja

izvjestaje (mjesecne i godisnje) u odredenom vremenskom roku Sektoru za
proizvodnju. Tok ovih dokumenata i izvjestaja uredice se odgovarajuCim
procedurama u TET i Sektoru za proizvodnju, koje ce pratiti OVU TP.

7.2.4. Distribuciju podataka iz Mjesecnih izvjestaja ovlastene laboratorije o izvrsenoj

kontroli uglja, a prema godisnjem ugovoru Kvalitativna i kvantitativna kontrola
uglja, te Polugodisnjih izvjestaja o hemijskoj analizi pondera uzoraka uglja, potrebno
je organizaciono obezbjediti unutar terrnoelektrane. Tok ovih dokumenata i
izvjestaja uredice se odgovarajucim procedurama u TET i Sektoru za proizvodnju,
koje ce pratiti ovu TP.

7.2.5. Prema Pravilniku o monitoringu emisija zagaduju6ih materija u zrak, TET i TEK su
obavezne vrsiti neprekidno pracenje (monitoring) emisija. U skladu sa navedenim,
instalisani su sistemi automatskog monitoringa emisije zagadujucih materija u zrak u
TE Kakanj i TE Tuzla, u cilju pracenja emisije zagadujuCih materija u zrak koje
nastaju u procesu proizvodnje elektricne i toplotne energije. Pored pracenja emisije
zagaduju6ih materija u zrak, prati se protok, temperatura i vlaznost dimnih gasova.

Datum: 06.05.2014. lzdanje br. 2 16/21

 Javno preduz<tCe
ELEKTROPfliVREPA BOSNE I HERCEGOVINE TP-P3
• d,d. ·Sarajevo

Monitoring sistem TE Tuzla

Sistem automatskog monitoringa emJS!Je zagaduju6ih materija u zrak TE Tuzla

sastoji se iz:
" mjernih stanica za mjerenje emisija polutanata u zrak iz blokova 3, 4, 5 i 6;
e centralnog sistema za prenos i obradu podataka i
• sistema za distibuciju podataka na LAN mrezu TE Tuzla i DC S-a bloka.

Metoda za mjerenje emisije gasovitih zagadujuCih materija u zrak je estraktivna, dok

je za mjerenje koncentracije cvrstih cestica in-situ. Sistem monitoringa emisija u zrak
obuhvata mjerenja sljede6ih parametara: koncentracije S02, NOx, CO, COz i cvrstih
cestica, zapreminski udio 0 2. protok dimnih gasova, temperatura dimnih gasova,
vla:lnost dimnih gasova, apsolutni pritisak u dirnnim kanalima.

Odriavanje opreme i osiguranje povjerenja u izmjerene vrijednosti

Oprema koja se koristi u TE Tuzla servisira se na osnovu godisnjeg ugovora koji se
sklapa sa ovlastenim serviserom. Serviser je po ugovoru duzan da dolazi jednom
mjesecno radi odrzavanja opreme, jednom godisnje da napravi remont opreme, a po
pozivu da dode u roku 24 sata, a o cemu postoje zapisi u termoelektranama. Tacnost
izmjerenih podataka garantuje proizvodac opreme i serviser opreme. Sva mjerna
oprema se periodicno kalibrira kalibracijskim plinovima (za analizatore gasova) ili sa
kontrolnom mjernom opremom. 6

Monitoring sistem TE Kakanj

Sistem automatskog monitoringa emJSIJC zagadujucih materija u zrak TE Kakanj

sastoj i se iz:
• stanice za pracenje emisije zagadujucih materija na dinmjaku 300 m,
• mjernih uredaja za pracenje koncentracije cvrstih cestica u dimnim gasovima u
dimovodnim kanalima blokova 5, 6 i 7 i
" centralnog sistema za prenos i obradu podataka.

Metoda mjerenja emisije zagaduju6ih materija u zrak je ekstraktivna. Mjerenje

koncentracije gasovitih zagadujucih materija se vrsi pomocu sistema za kontinuirano
automatsko mjerenje emisije, koji je instaliran u kontejneru smjestenom u podnozju
dimnjaka 300 m. Sistem monitoringa emisija u zrak obuhvata mjerenja sljede6ih
parametara: koncentracije SOz, NOx. CO, COz i cvrstih cestica, zapreminski udio Oz.
protok dimnih gasova, temperatura dimnih gasova, vlaznost dimnih gasova, apsolutni
pritisak u dimnim kanalima.

6
U skladu sa Pravilnikom o monitoringu emisija zagadujucih materija u zrak, obaveza je godisnje
umjeravanje opreme u akreditovanoj laboratoriji. Trenutno ne postoji akreditovana laboratorija od
strane Instituta za akreditiranje BiH, po standardu BAS EN ISO 17025

Datum: 06.05.2014. Izdanje br. 2 17/21

 Ja~no preduzete
ELEKTROPR!VREDA E!OSNE I HERCEGOV!NE
• d.d. ·Sarajevo
-------------------------------------------------------

Odriavanje opreme i osiguranje povjerenja u izmjerene vrijednosti

Sa vanjskim izvodacima se sklapa godisnji ugovor o odrzavanju monitoring sistema,
pri cemu odgovoma osoba ispred tennoelektrane vrsi nadzor nad izvodenjem ovih
radova. Servisiranje mjeme opreme se vrsi u skladu sa uputstvima proizvodaca
opreme. Tacnost izmjerenih podataka garantuje proizvodac opreme i serviser
opreme. Sva mjerna oprema se periodicno kalibrira kalibracijskim plinovima (za
analizatore gasova) iii sa kontrolnom mjernom opremom. 7

8. LEGISLATIV A I INTERN I AKTI

[lg I] Zakon o zastiti zraka, Sluzbene no vine F BiH broj 33/03

[lg2] Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastiti zraka Slu:lbene novine F BiH, broj
2/10
[lg3] Pravilnik o monitoringu emisija zagaduju6ih materija u zrak Sluzbene novine F BiH
broj 09/14
[lg4] Pravilnik o granicnim vrijednostima emisija u zrak iz postrojenja za sagorijevanje,
Sluzbene novine F BiH, broj 1/13
[lg5] Dozvola za rad - Licenca za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnja
elektricne energije broj 06-03-734/32/12
[lg6] Pravilnik o pripremi i realizaciji elektrocncrgetskog bilansa broj N0-13-18350-5/08
od 28.10.2008.
[lg7] BAS ISO 14064-1:2006 - Partl: Specification with guidance at the organization
level for quantification and reporting of greenhouse gas emissions and removals,
[lg8] BAS ISO 14064-2:2006 - Part2: Specification with guidance at the project level for
quantification, monitoring and reporting of greenhouse gas emission reductions or
removal enhancements,
[lg9] BAS ISO 14064-3:2006 - Part 3: Specification with guidance for the validation and
verification of greenhouse gas assertions.

9. LITERATURA

[lt1] Zakon o zastiti zraka u Federaciji BiH (Sl. novine FBiH, br. 33/03)
[lt2] EMEP/EAA air pollution emission inventory guidebook, 2013.
[lt3] Reference document on best available techniques for large combustion plants, 2006

10. PRILOZI

to.l. Prilog 1 - Teoretska pozadina generiranja pojedinih emisija

7
U skladu sa Pravilnikom o monitoringu emisija zagadujuCih materija u zrak, obaveza je godiSnje
umjeravanje opreme u akreditovanoj laboratoriji. Trenutno ne postoji akreditovana laboratorija ad
strane lnstituta za akreditiranje BiH, po standardu BAS EN ISO 17025

Datum: 06.05.2014. lzdanje br. 2 18/21

 Javno preduzece Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. -
Sarajevo

PRILOG 1- Teoretska pozadina generiranja pojedinih emisija

Emisija sumpornih oksida, pretezno S02, posljedica je prisustva sumpora u uglju, pri cemu
sa porastom sadrzaja sumpora u uglju, raste sklonost uglja ka potencijalnoj emisiji SO,
spojeva u atmosferu. Pored ovoga, koncentracija emitovanog S0 2 sa termobloka zavisi jos i
od uslova sagorijevanja, prevashodno temperature sagorijevanja, prisustva alkalnih
komponenti u pepelu, prevashodno CaO, te eventualno primijenjenih primamih iii
sekundarnih mjera za odsumporavanje.

Tokom sagorijevanja uglja veCina sumpora oksidira u sumpor-dioksid (S0 2), dok samo 3-4%
od sadrzaja sumpora u uglju oksidira u S03. Sav emitovani S02 ispusten u atmosferu se vraca
putem depozicije na tlo i vodu i obzirom da je poluzivot S02 u atmosferi 8 dana zagadeni zrak
moze preci hiljade kilometara. Stoga, emisija sumpor dioksida ima uticaj na okolinu na
lokalnom, regionalnom i globalnom nivou.

Na lokalnom nivou dominantno je stetno djelovanje na zdravlje !judi kroz pov1senje

prizemnih koncentracija S0 2 u blizini izvora emisije. Politika gradnje visokih dimnjaka, kao i
stalno povecava~e broja tackastih izvora emisije su imali za posljedicu da emisija so2
postane regionalni i globalni problem.

Na regionalnom nivou stetno djelovanje em!S!JC so2 se ogleda u zakiseljavanju tla

povrsinskih voda, kao i ostecivanju materijalnih dobara usljed djelovanja kiselih padavina.

Na globalnom nivou stetno djelovanje se uocava kroz zakiseljavanje atmosfere.

Uocavanje stetnih posljedica emisije S02 na regionalnom nivou dovelo je do saznanja da je

potrebno ograniCiti emisiju i iz pojedinih izvora, te da se problem emisije ovih gasova moze
efikasno rjesavati samo kroz medunarodnu saradnju. Osnov politike medunarodne saradnje u
rjesavanju ove problematike je zahtjev da se emisija S02 regulise na nivou pojedinih drzava
kroz uvoclenje koncepta emisionog plafona kao najvece dozvoljene koliCine S0 2 koju neka
drzava moze emitovati u zrak tokom kalendarske godine (izrazeno u t/a). Na bazi emisionih
plafona drzava propisuje emisione kvote za pojedinacne izvore emisije. BiH ocekuje
definisanje emisionih plafona, a time posljedicno i dodjeljivanje emisione kvote za velike
emitere u koje spadaju termoelektrane namece se vee sada potreba kvantificiranja emitovanih
kolicina ispustenih zagadujuCih materija u zrak, a sve sa ciljem dokazivanja nskladenosti sa
zakonskom regulativom.

Postoje preventivne (primarne) i korektivne (sekundarne) mjere za smanjenje emisije SO,.

Osnovna preventivna mjera je sagorijevanje ugljeva sa sto manjim sadrzajem sumpora, te
primjena tehnologije koja podraztm1ijeva nize temperature sagorijevanja. U korektivne mjere
za sma11jenje emisije sumpornih oksida spadaju aditivne i izdvajajuce metode. Aditivne
metode bazirane su na osobini sumpora da se pri nizim temperaturama sagorijevanja vezu za
kalcijum stvarajuCi spoj CaS04 , koji se potom eliminise iz lozista. Prema tome, u okviru
aditivnih metoda vrsi se ubacivanje spojeva na bazi CaO (kreca) u loziste. Izdvajajuce metode
baziraju se na vezivanju sumpornih oksida iz struje dimnih plinova u gips u tzv. uredajima za
odsumporavanje smjestenim iza elektrostatskog precipitatora. Najcessce koristena tehnika je
odsumporavanje mok1im postupkom.
 Javno oreduzeCe
ElEiiTROPRIVREDA aOSNE! HERCEGOVINE TP-P3
d.d. ~sara)e'"'
•

Emisija azotnih oksida odnosi se uglavnom na emisiju NO i N02 • Pri tome se u procesu
sagorijevanja pretemo generira NO, dok intenzivno nastajanje N0 2 slijedi u naknadnoj
reakciji NO sa oksigenom. NO, su otrovni spojevi, a to se posebno odnosi na NO.

Tri su mehanizma nastajanje azotnih oksida:

(i) termicki NO, koji se generira na temperaturama iznad 1400 °C usljed prisustva
azota u zraku za sagorijevanje (model Zeldovich-a),
(ii) promptni NO, takoder usljed prisustva azota u zraku za sagorijevanje i
(iii) gorivni NO, usljed prisustva azota u gorivu.

Iz analize mehanizama za nastajanje NOx spojeva namecu se i preventivne (primame) mjere

za smanjenje emisije azotnih oksida: sagorijevanje goriva sa niskim sadrzajem azota na
snizenim temperaturama i uz minimalni visak zraka. Tako su razvijeni vrtlozni gorionici niske
emisije azotnih oksida (low NOx burners). Princip rada ovih gorionika zasnovan je na
pojacanom mjesanju aero-smjese i turbulenciji lozisne atmosfere, a sve s ciljem obaranja
temperatumih vrhova u lozistu i temperatnre sagorijevanja uopste. Pri tome se primjenjuje
tzv. stepenasto sagorijevanje zrakom (postepeno dovodenje zraka za sagorijevanje), cime se
postize pogodniji temperatnmi profil u lozistu s aspekta generiranja NO, spojeva. Princip je
da se jedna porcija zraka za sagorijevanje dovodi u zoni gorionika sa podstehiometrijskom
vrijednos6u koeficijenta viska zraka (app. A= 0,95) dok se ostatak zraka dovodi u zonu lozista
iznad gorionika (tzv. Over Fire Air).

Ova druga porcija zraka (OFA) sluzi za dogorijevanje. Sekundarna mjera za smanjenje
emisije azotnih oksida je ugradnja uredaja za izdvajanje azotnih oksida iz struje dimnih
plinova- tzv. denitrifikacija.

Emisiju cvrstih cestica predstavljaju sitne cestice pepela koje sa sobom nosi struja dimnih
plinova. Emitovane cvrste cestice (prasina) ugrozavaju zdravlje !judi, biljni svijet i smanjuju
prinose poljoprivrednih kultura i izaziva promjene mikroklimatskih us! ova. Krupnoca, oblik i
gustina cvrstih cestica odreduju brzinu talozenja i njihov uticaj na okolis. Sto su cestice sitnije
to je i njihov uticaj na okolinn nepovoljniji. Cvrste cestice precnika veceg od 10 ~tm se taloze
relativno brzo i njihov uticaj je uglavnom ogranicen na neposrednu blizinu izvora emisije.
Cestice Ciji je ekvivalentni precnik manji od 10 ft111 (PMIO), a posebno one ciji je precnik
manji od 2,5 ft111 (PM2. 5) mogu biti transportovane na udaljenosti i po nekoliko stotina
kilometara prije talozenja.

Emisija cvrstih cestica zavisi u prvom redu od sadrzaja pepela u uglju, koncepta
sagorijevanja, te od sastava pepela - odnosno njegovih elektricnih osobina. Najbolje
raspolozive tehnike za smanjenje emisije cvrstih cestica iz termoelektrana na ugalj sa
sprasenim sagorijevanjem su primjena elektro-odvajaca (suhi i mokri) i primjena vre6astih
filtera. U praksi se najcesce koriste elektro-odvajaci (elektrostatski precipitatori) sa krutim
elektrodama. Oni postizu veoma visok stepen otprasivanja, i do 99,8 %. Samo za manje
frakcije, kao sto su PM 10 , PM2.5 i manje, efikasnost otprasivanja se smanjuje na vrijednosti
95-98 %. Iz tog razloga strukturu emisije cvrstih cestica iz termoelektrana na ugalj uglavnom
Cine cestice ekvivalentnog precnika 0.1 ft111 to 10 ~tm. Svi termoblokovi EP BiH opremljeni sa
elektro-odvajacima, osim bloka 5 TEK na kojemu je na postojeci elektro-odvajac instaliran
dodatni vrecasti filter.

Datum: 06.05.2014. lzdanje br. 2 20/21

 Javno prMuzeCe
ELEKTflOPRIVREOA SOSNE! HERCEGOVINE TP-P3
d.d.- &>rajevo
•

Ugljenmonoksid (CO) i ugljikovodici (C,Hy) su otrovni spojevi koji se u lozistu formiraju kao
produkt nepotpunog sagorijevanja. Prema tome. nivo emisije CO i CxHy iskljucivo ovisi od
kvaliteta procesa sagorijevanja. Napretkom koncepta tehnologije sagorijevanja sprasenog
uglja kompletnost procesa sagorijevanja se ostvaruje na jednom visokom nivou, pa se emisija
ovih spojeva uz pravilno vodenje procesa svodi na vrlo male vrijednosti iii cak na tragove.
Ova Tehnicka preporuka se ne odnosi na bilansiranje CxHy.

Ugljen-dioksid (C0 2) je glavni produkt procesa sagorijevanja. Emisija C0 2 iz termoelektrana

na ugalj zavisi iskljucivo od sadrzaja ugljenika i stepena korisnosti energijske konverzije u
kotlu.

Kada se govori o perspektivi proizvodnje elektricne energije iz uglja, najznacajnije pitanje

danas je upravo emisija ugljendioksida (C02), kao glavnog uzrocnika fenomena globalnog
zagrijavanja. Povecana koncentracija staklenickih gasova u atmosferi, zbog selektivne
prirode gasova koji apsorbuju i zrace energiju, uzrokuje porast temperature na Zemlji. IPCC
(International Panel for Climate Changes), je dao prognoze o daljem porastu emisije C0 2
ukoliko se hitno ne preduzmu striktne mjere za smanjenje emisije C02, i prema tim
prognozama bi srednja temperatura Zemlje mogla porasti za I do 3,5 °C do 2100. godine.

Najveci udio u emisiji C0 2 trenutno otpada na proizvodnju elektricne energije i pare za

tehnoloske procese i stan1beno grijanje. Telmike koje trenutno stoje na raspolaganju za
smanjenje emisije C0 2 iz termoelektrana na ugalj su povecanje energijske efikasnosti (kroz
smanjenje gubitaka kako na strani konverzije tako i na strani potrosnje energije ), te
kosagorijevanje uglja i biomase.

Paralelno sa razvojem materijala i postupaka koji 6e omoguciti povisenje parametara pare, a

samim time i povecanje energijske efikasnosti, provode se i istra2ivanja na razvoju telmike
sagorijevar\ia sa oksigenom (Oxy-fuel), cime 6e se omoguciti i efikasna primjena postupaka
odstranjivanja C02 iz dim nih gasova i njegovog daljeg sigumog odlaganja (pohranjivanja).

Datum: 06.05.2014. [zdanje br. 2 21121