Studija Energetskog Sektora U Bih

Trei project obnove EES
(BHP3-ESS-TEPRP-Q-04/05 WB)
STUDIJA ENERGETSKOG SEKTORA U BiH
POETNI IZVJETAJ
(FINALNA VERZIJA)
Projekt izvodi konzorcij kojeg ine:

Energetski institut Hrvoje Poar, Hrvatska
Soluziona, panjolska
Ekonomski institut Banja Luka, BiH
Rudarski institut Tuzla, BiH
Projekt financira:
Svjetska Banka
21. 12. 2006. (Draft verzija)

12. 3. 2007. (Finalna verzija)
PRAZNA STRANICA
POETNI IZVJETAJ
Naziv projekta:
Studija energetskog sektora u BiH
ifra projekta:
BHP3-EES-TEPRP-Q-04/05 WB
Zemlja:
Bosna i Hercegovina
Konzultant:
Konzorcij:
Energetski institut Hrvoje Poar, Hrvatska
Soluziona, panjolska
Ekonomski institut Banja Luka, BiH
Rudarski institut Tuzla, BiH
Kontakt osobe:
Haris Boko
Davor Bajs
Telefon:
++ 385 1 6326 165
++385 1 6326 102
Fax:
++ 385 1 6040 599
++ 385 1 6040 599
e-mail:
hboko@eihp.hr
dbajs@eihp.hr
Datum izvjetaja:
21. 12. 2006.
Razdoblje izvjetavanja:
1. 11. 21. 12. 2006.
Autori izvjetaja: Goran Grani (voa tima), Mladen Zeljko (ekspert za elektrinu energiju),
Idriz Moranjki (ekspert za ugljen), Jose Andres Martinez (ekspert za plin i naftu), Marisa
Olano (ekspert za obnovljive izvore), eljko Juri (ekspert za zatitu okolia)
Predstavnici tima za praenje projekta:
Ime
Potpis
Datum
TREI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskog sektora u BiH
POETNI IZVJETAJ
3
SADRAJ
0
RJENIK SKRAENICA
SADRAJ PROJEKTA
UVOD
REZULTATI POETNE FAZE I OPIS PRISTUPA I METODOLOGIJE

RADA ZA SVAKI MODUL
13
3.1
Modul 1:
Energetske rezerve, proizvodnja, potronja i trgovina
13
3.2
Modul 2:
Potronja elektrine energije
29
3.3
Modul 3:
Proizvodnja elektrine energije
38
3.4
Modul 4:
Prijenos elektrine energije i voenje sistema
52
3.5
Modul 5:
Distribucija elektrine energije
63
3.6
Modul 6:
Okvir za regulaciju i restrukturiranje elektroenergetskog sektora
69
3.7
Modul 7:
Pomo socijalno ugroenim potroaima elektrine energije
80
3.8
Modul 8:
Ugljen
87
3.9
Modul 9:
Centralno grijanje
95
3.10
Modul 10:
Prirodni plin
109
3.11
Modul 11:
Nafta
122
3.12
Modul 12:
Upravljanje potronjom, skladitenje energije i obnovljivi izvori 131
3.13
Modul 13:
Okoli
143
3.14
Modul 14:
Plan investicija i opcije financiranja
157
INTEGRIRANI PRISTUP PLANIRANJU ENERGETSKOG SEKTORA 161
KOMENTARI I SUGESTIJE
10
164
DODACI:
Dodatak 1: Vremenski plan
Dodatak 2: Logina matrica projekta
Dodatak 3: Lista sastanaka u poetnoj fazi
POETNI IZVJETAJ
4
0 RJENIK SKRAENICA
BiH (BIH)
Bosna i Hercegovina
DERK
Dravna regulatorna komisija za elektrinu energiju
EIHP
Energetski institut Hrvoje Poar, Zagreb, Hrvatska
EIBL
Ekonomski Institut Banja Luka, BiH
EC
Energetska zajednica
FERK
Regulatorna komisija za elektrinu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine
FMERI
Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije
FMF
Federalno ministarstvo financija
FMT
Federalno ministarstvo trgovine
HV
Visoki napon (110 kV i vie)
EPBiH
Elektroprivreda BiH
EP HZHB
Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne
ERS
Elektroprivreda Republike Srpske
IEA
Internacionalna energetska agencija
IP
Poetna faza
IR
Poetni izvjetaj
LV
Niski napon (1 kV and nie)
MPER
Ministarstvo privrede, energetike i razvoja Republike Srpske
MV
Srednji napon (vei od 1 kV i manji od 110 kV)
NOS
Neovisni Operator Sistema
REERS
Regulatorna komisija za elektrinu energiju Republike Srpske
RI
Rudarski Institut Tuzla, BiH
RS
Republika Srpska
SOL
Soluziona, Madrid, panjolska
SERC
Dravna regulatorna komisija za elektrinu energiju (eng.)
TL
Voa projekta
ToR
Projektni zadatak
WB
Svjetska Banka
POETNI IZVJETAJ
5
1 SADRAJ PROJEKTA
Naziv projekta: Studija energetskog sektora u BiH
ifra projekta:
BHP3-ESS-TEPRP-Q-04/05 WB
Zemlja:
Bosna i Hercegovina
Ciljevi projekta:
pregled i sinteza dosadanjih studija o energetskom sektoru,
provoenje novih istraivanja energetskog sektora,
izvjetavanje o rezultatima analiza,
preporuke za reformu i ojaanje energetskog sektora,
a sve s konanim ciljem pomoi BiH u definiranju nacionalne energetske strategije.

Oekivani rezultati:
Izvjetaj o prikupljanju informacija o rezervama fosilnih goriva i moguoj proizvodnji iz

obnovljivih izvora.
Energetske bilance za razdoblje 1990., 1999. 2004. prema IEA definicijama i formatu.
Izvjetaj o usporedbi relevantnih indikatora sa istima u susjednim zemljama i zemljama

EU.
Energetske bilance za 2010., 2015. i 2020. u tri scenarija (bazni, niski, specijalni).
Izvjetaj o projekcijama potronje energije za tri scenarija.
Izvjetaj o pregledu postojeih hidroelektrana i termoelektrana.
Izvjetaj o potrebama za revitalizacijom trino orjentiranih proizvodnih jedinica i

investicijskim potrebama.
Izvjetaj o prognozi proizvodnje elektrine energije iz postojeih elektrana do 2020. za tri

scenarija.
Izvjetaj o pregledu tehniki izvedivih opcija za budue elektrane, investicijskih i

pogonskih trokova i kompetitivnosti na tritu.
Izvjetaj o prognozi proizvodnje elektrine energije iz novih elektrana do 2020. za tri

scenarija.
Izvjetaj o investicijama potrebnim za rehabilitaciju, ojaanje i/ili proirenje postojeih

kapaciteta prijenosne mree.
Izvjetaj o investicijama potrebnim za sistem voenja.

POETNI IZVJETAJ
6
Izvjetaj o razvoju distribucijske mree i investicijskom programu.
Izvjetaj o reformama elektroenergetskog sektora i preporuke za budue korake.
Izvjetaj o pregledu izvjetaja Socijalna procjena potroaa elektrine energije i

evaluacija pripadnih programa socijalne zatite i druge aktivnosti, i preporuke za budue
aktivnosti.
Izvjetaj o pregledu zakljuaka i preporuka studija i strategije o sektoru eksploatacije

ugljena i dodatne preporuke.
Izvjetaj o novim prognozama potronje ugljena do 2020. godine za tri scenarija.
Izvjetaj o investicijskim potrebama za sektor eksploatacije ugljena.
Izvjetaj o pregledu postojeih toplana, njihovoj kompetitivnosti s alternativnim izvorima

energije i opcijama za revitalizaciju i poboljanja.
Izvjetaj o prognoziranoj proizvodnji i potronji topline iz centraliziranih sistema za tri

scenarija.
Izvjetaj o organizacijskim i financijskim pokazateljima toplana i preporuke za

poboljanja.
Izvjetaj o pregledu studije restrukturiranja sektora prirodnog plina BiH i studije razvoja
sektora prirodnog plina BiH, s auriranjem rezultata i preporuka ovih studija.
Izvjetaj o strukturi cijene, usporedbi cijena i preporuke i poboljanja.
Izvjetaj o progonozi potronje prirodnog plina do 2020. za tri scenarija i investicijske

potrebe.
Izvjetaj o pregledu sektora nafte i naftnih derivata, s analizom snadbjevanja i cijena, te

analizom zadovoljenja odgovarajuih standarda EU koji se odnose na naftni sektor.
Izvjetaj o prognozi potronje nafte i naftnih derivata do 2020. za tri scenarija.
Izvjetaj o pregledu studije uvoza nafte.
Izvjetaj o regulatornom okviru, preporukama i investicijskim potrebama.
Izvjetaj o opcijama upravljanja potronjom i skladitenja energije.
Izvjetaj o preporukama aktivnosti za postizanje uteda energije i procjena uteda u tri

scenarija.
Izvjetaj o koliini ogrjevnog drveta i projekcije do 2020. za tri scenarija.
Izvjetaj o potencijalima za izvodivu proizvodnju iz obnovljivih izvora energije i

preporukama mjera za njihovo koritenje.
Izvjetaj o prognozi opskrbe i potronje za obnovljive izvore energije do 2020. za trei

scenarij energetske bilance i investicijske potrebe.
Izvjetaj o procjenama financijskih trokova opskrbe iz razliitih izvora energije u grijanju

kuanstava, pripremi tople vode i kuhanju.
POETNI IZVJETAJ
7
Izvjetaj o prognoziranoj potronji iz razliitih izvora energije u grijanju kuanstava,

pripremi tople vode i kuhanju, te evaluacija strukture cijene i postojeih poreza.
Izvjetaj o utjecaju na okoli svih oblika energije.
Izvjetaj o preporukama poboljanja zatite okolia i lista investicija u mjere za

ograniavanje zagaenja.
Izvjetaj o investicijskim planovima za elektroenergetski sistem, sektor eksploatacije

ugljena, toplinarstvo, sektor prirodnog plina, nafte, novih i obnovljivih izvora energije,
energetskoj efikasnosti i investicijama u zatitu okolia.
Izvjetaj o opcijama financiranja investicijskih trokova.
Izvjetaj o preporukama za sudjelovanje javnosti u procesu donoenja odluka vezanih za

energetski sektor i edukacijskim programima vezanim za energetski sektor.
Aktivnosti u sklopu projekta:

1. Energetske rezerve, proizvodnja, potronja i trgovina
1.1 Energetske rezerve i potencijali
1.2 Povijesne energetske bilance
1.3 Prognozirane energetske bilance
2. Potronja elektrine energije
3. Proizvodnja elektrine energije
3.1 Postojee elektrane
3.2 Mogue nove elektrane
4. Prijenos elektrine energije i voenje sistema
5. Distribucija elektrine energije
6. Okvir za regulaciju i restrukturiranje elektroenergetskog sektora
7. Pomo socijalno ugroenim potroaima elektrine energije
8. Ugljen
9. Centralno grijanje
10. Prirodni plin
11. Nafta
12. Upravljanje potronjom, skladitenje energije i obnovljivi izvori
12.1 Upravljanje potronjom i skladitenje energije
12.2 Ogrjevno drvo za kuanstva
12.3 Ostali novi i obnovljivi izvori energije
12.4 Grijanje kuanstava, priprema tople vode i kuhanje
POETNI IZVJETAJ
8
13. Okoli
14. Plan investicija i opcije financiranja
Datum potpisa ugovora:
30. 10. 2006.
Poetak izvoenja projekta:

13. 11. 2006.
Trajanje projekta:
12 mjeseci (zavretak projekta: 13. 11. 2007.)
Vremenski plan predaje izvjetaja:
1.
Poetni izvjetaj
21. 12. 2006.
2.
Izvjetaj o napretku na projektu
14. 5. 2007.
3.
Draft konanog saetog izvjetaja
15. 10. 2007.
4.
Konani saeti izvjetaj
13. 11. 2007.
POETNI IZVJETAJ
9
2 UVOD
Projekt financiran kreditom Svjetske banke pod nazivom Studija energetskog sektora u BiH
izvodi konzorcij Energetskog instituta Hrvoje Poar (Hrvatska), Soluziona (panjolska),
Ekonomski institut Banja Luka (BiH) i Rudarski institut Tuzla (BiH) (ovdje i nadalje zvani
Konzultanti). Nakon dugakog razdoblja evaluacije natjeajnih ponuda (od aprila do
oktobra 2006.), Komitet za praenje studije informirao je Konzultante da su izabrani za
izvoenje projekta. Pregovori su zavrili u oktobru 2006., a ugovor je potpisan 30. 10. 2006.
godine. Projekt se planira zavriti 12 mjeseci nakon datuma poetka istoga, do 13. 11. 2007.
godine.
Svrha ovog poetnog izvjetaja je da detaljno opie pristup i metodologiju rada na projektu, te
da opie Konzultantove aktivnosti tijekom poetne faze projekta. Prema projektnom zadatku,
projekt se sastoji od 14 modula kako slijedi:
Modul 1
Energetske rezerve, proizvodnja, potronja i trgovina

Energetske rezerve i potencijali
Povijesne energetske bilance
Prognozirane energetske bilance
Modul 2
Modul 3
Proizvodnja elektrine energije

Postojee elektrane
Mogue nove elektrane
Modul 4
Prijenos elektrine energije i voenje sistema
Modul 5
Distribucija elektrine energije
Modul 6
Okvir za regulaciju i restrukturiranje elektroenergetskog sektora
Modul 7
Pomo socijalno ugroenim potroaima elektrine energije
Modul 8
Ugljen
Modul 9
Centralno grijanje
Modul 10
Prirodni plin
Modul 11
Nafta
Modul 12
Upravljanje potronjom, skladitenje energije i obnovljivi izvori

Upravljanje potronjom i skladitenje energije
Ogrjevno drvo za kuanstva
Ostali novi i obnovljivi izvori energije
Grijanje kuanstava, priprema tople vode i kuhanje
Modul 13
Okoli
POETNI IZVJETAJ
10
Modul 14
Plan investicija i opcije financiranja
Iako su moduli prema projektnom zadatku definirani odvojeno, a metodologija i plan rada iz
dobitnike ponude je opisana za svaki modul kao cjelina, Konzultanti su svjesni da su svi
moduli vrsto povezani, te da rezultati jednog modula imaju snaan utjecaj na rezultate
ostalih. Konzultanti e naroito obratiti panju na jedinstvenost pristupa u cilju izbjegavanja
zasebnog planiranja razliitih energetskih sektora to bi rezultiralo loim rezultatima projekta.
Za vrijeme poetne faze Konzultanti su ustanovili da je za uspjeno izvoenje projekta
najvanija bliska suradnja s domaim energetskim institucijama i subjektima, osobito u
prikupljanju ulaznih podataka. Raspoloivot ulaznih podataka i sposobnost Konzultanata da
ih prikupi, kao i domaih institucija da ih stavi na raspolaganje, imati e najvei utjecaj na
dinamiku izvoenja projekta i kvalitetu rezultata.
Tijekom poetne faze Konzultanti su identificirali slijedee vane subjekte u energetskom
sektoru:
Elektroprivreda Bosne i Hercegovine- EPBiH,
Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg Bosne- EPHZHB,
Elektroprivreda Republike Srpske ERS,
Neovisni operator sustava BiH NOS BiH,
Elektroprenos BiH,
Dravna regulatorna komisija za elektrinu energiju DERK,
Regulatorna komisija za elektrinu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine FERK,
Regulatorna komisija za elektrinu energiju Republike Srpske - REERS,
Toplane (18 opina u Bosni i Hercegovini ima postrojenja daljinskog grijanja - Banja
Luka, Prijedor, elinac, Gradika, Doboj, Bijeljina, Zvornik, Sokolac, Istono Sarajevo,
Pale, Derventa, Metal Brod, Sarajevo, Tuzla, Kakanj, Zenica, Breza, Teanj),
Plinske kompanije (Gaspromet Pale, Sarajevogas Lukavica, BH Gas Sarajevo,

Sarajevogas Sarajevo, Energoinvest Sarajevo, Visokogas Visoko, Zvornik Stan).
Rafinerija Bosanski Brod,
Naftne kompanije.
Poetna je faza trajala 5 tjedana. Tijekom poetne faze Konzultanti su pripremali modele,
prikupljali podatke i kontaktirali relevantne institucije iz Bosne i Hercegovine. Prvo,
delegacija Konzultanata predvoena voom projekta boravila je na terenu tri dana poetkom
novembra, te posjetila tri Elektroprivrede i Ministarstva na dravnoj i entitetskoj razini.
Nakon toga su manji timovi odgovorni za razliite module posjetili relevantne institucije u
cilju prikupljanja potrebnih ulaznih podataka. Prikupljanje podataka se i dalje obavlja.
Tijekom poetne faze Konzultanti su uspostavili i organizirali tri ureda u Bosni i Hercegovini
(Sarajevo, Tuzla, Banja Luka), s glavnim uredom u Sarajevu (zgrada Energoinvesta, Hamdije
emerlia 2/V). Izvoenje projekta, direktni odgovori i osobna pomo prua se iz tih ureda.
POETNI IZVJETAJ
11
Specijalni web portal je uspostavljen kako bi se razmjenjivale informacije na izvoenju

projekta, postavljali upiti i davali odgovori, kao i sugestije vezane za implementaciju i
poboljanje projekta. Adresa je: http://www.eihp.hr/bh-study/index.htm.
Sva pitanja koja nisu spomenuta u poetnom izvjetaju, Konzultant se obavezuje ispuniti
prema projektnom zadatku.
Poetni je izvjetaj pripremila skupina meunarodnih konzultanata Energetskog instituta
Hrvoje Poar, Soluzione, Ekonomskog instituta i Rudarskog instituta. Konzultantski tim
zahvaljuje lokalnom osoblju iz MoFTER-a, Elektroprivreda, Ministarstava i ostalih institucija
Bosne i Hercegovine, te posebno eli zahvaliti svim organizacijama i pojedincima koje smo
posjetili na njihovoj podrci i obeanoj suradnji u nastavku projekta.
Prilikom izrade Studije e se ostvarene energetske bilance u ugovorenom razdoblju
rekonstruirati i prikazati po entitetima i ukupno za BiH. Provedba ankete u kuanstvima,
industriji i uslunom sektoru e dati sve potrebne informacije za rekonstrukciju finalne
potronje energije po pojedinim entitetima, tovie i po pojedinim zonama unutar entiteta.
Predvianje buduih energetskih potreba, za razdoblje koje obuhvaa studija, provesti e se za
jedanaest zona u BiH, u kojima e se razlikovati urbani i ruralni dio, entitete i BiH u cjelini.
Planovi razvoja elektroenergetskog sustava e se izraditi za tri elektroprivredna poduzea u
BiH, entitete i BiH u cjelini.
Razvoj ostalih energetskih podsustava (toplinske mree, plinski sustav, sustav nafte i naftnih
derivata, ugljen i obnovljivi izvori) prepoznaje se u prostoru, predstavljaju razvojne planove
entiteta, i ukupno s elektrinom energijom ine energetsku bilancu BiH.
POETNI IZVJETAJ
12
3 REZULTATI POETNE FAZE I OPIS PRISTUPA I

METODOLOGIJE RADA ZA SVAKI MODUL
3.1 Modul 1: Energetske rezerve, proizvodnja, potronja i trgovina
Tijekom pripreme poetnog izvjetaja uloeni su znatni napori u analizu raspoloivosti
podataka potrebnih za izradu energetske bilance i za analizu finalne potronje energije u
baznoj godini. Naalost, Konzultant je ustanovio da Zavodi za statistiku ne prikupljaju i ne
raspolau s podacima o proizvodnji energije u industriji, o potronji energije kao sirovine u
industriji, te o potronji energije u pogonske i tehnoloke svrhe u industriji. Takoer je
ustanovljeno da zavodi za statistiku ne prikupljaju i ne raspolau s podacima o potronji
goriva i maziva u pojedinim vrstama prometa, o utroku goriva i maziva u graevinarstvu te o
utroku goriva i maziva u poljoprivrednim poduzeima. Prilikom pisanja ponude
pretpostavljeno je da takvi podaci postoje jer bi u normalnim uvjetima statistiki zavodi
trebali raspolagati s takvim podacima, a jednako je tako ta mogunost proizlazila i iz prakse
koja je postojala i dobro funkcionirala u vrijeme kada ja Bosna i Hercegovina te ostale
republike bila u sastavu SFRJ. U takvim uvjetima neraspoloivosti navedenih podataka
nemogue je konstruirati energetske bilance pojedinih oblika energije i kompleksnu
energetsku bilancu u svim elementima koji su detaljno opisani u ponudi pa se nameu dva
alternativna mogua rjeenja:
1. Iskoristile bi se postojee energetske bilance u IEA (International Energy Agency)
statistici za Bosnu i Hercegovinu. Takve energetske bilance bi se provjerile, eventualno
nadopunile i poboljale prikupljanjem dodatnih podataka od ogranienog broja subjekata.
Dodatni podaci prikupili bi se od svih proizvoaa primarnih oblika energije (uglavnom
rudnika ugljena), svih postrojenja za energetske transformacije (termoelektrane,
hidroelektrane, rafinerije, javne kotlovnice, koksara) te od opskrbljivaa pojedinim oblicima
energije kao to su tekua goriva, prirodni plin, elektrina energija i toplinski sustavi u
pojedinim gradovima. Takoer bi se iskoristili svi ostali raspoloivi podaci kao i izraene
studije i publikacije. Nakon to bi se konstruirale energetske bilance na takav nain svi ostali
elementi iz Modula 1 izradili bi se na nain kako je to opisano u ponudi.
2. Drugo mogue rjeenje temelji se na organizaciji i provedbi ankete u sektorima
kuanstava, usluga i industrije iji bi se rezultati ugradili u energetsku bilancu za 2005.
godinu, analizu finalne potronje te projekcije buduih potreba. Osim to bi se pouzdanost
rezultata navedenih analiza u odnosu na prethodno predloeni koncept znatno poboljala,
anketom bi se osigurali i mnogi drugi relevantni parametri neophodni za razvoj integriranog
energetskog sustava. Anketa o potronji energije predstavlja tzv. bottom-up approach kod
razvoja procesa vezanih uz energy system planning i posebnu vrijednost ima u sluajevima
zemalja gdje ne postoje adekvatni podaci potrebni za izradu energetske bilance i analizu
potronje finalne energije u baznoj godini.
Osnovni cilj provedbe ankete o potroni energije na teritoriju Bosne i Hercegovine je izraditi
detaljnu analizu pojedinih skupina potroaa i njihove potronje energije. Osim potronje
energije anketom e se utvrditi u karakteristike koritene tehnologije i opreme koji potroai
posjeduju. Konana slika prikazivati e energetske potencijale, finalnu i korisnu potronju
energije po pojedinim podrujima; na lokalnoj razini pojedinih gradova i opina, prema
POETNI IZVJETAJ
13
karakteristinim zonama potronje te na nacionalnoj razini za cjelokupni teritorij BiH.

Preliminarnim analizama utvreno je 11 karakteristinih zona potronje energije a svaka zona
dodatno se razdjeljuje na urbano podruje te ostalo poluurbano i ruralno podruje.
Rezultati ankete e osim finalne potronje energije prikazivati i namjenu koritenja, odnosno
end-use potronju i karakteristinu tehnologiju koja se koristi. Razdvojit e se toplinska
potronja za grijanje, toplu vodu i kuhanje te netoplinska potronja odnosno potronja
potrebna za rad raznih ureaja i rasvjetu te energija za hlaenje.
Svi rezultati o potronji koji proiziu iz ankete usporeivat e se i modelirati u skladu s
stvarnom potronjom energije: elektrine energije, prirodnog plina i toplinske energije
realizirane u baznoj godini odnosno agregatnim podacima koji e se obraivati u okviru topdown pristupa ve opisanog u ponudi. Ovi parametri biti e ujedno i vrlo dobri pokazatelji
ispravnosti i korektnosti provedbe ankete.
Projekcije buduih potreba raditi e se na temelju unaprijed utvrena tri scenarija: referentni
sa realnim porastom BDP, pesimistini sa usporenim porastom BDP, te referentni sa
oekivanim poboljanjima energetske efikasnosti. Svi rezultati koji proiziu iz ankete u
baznoj godini promatrat e se kroz navedene scenarije. Potranja za energijom e se
prikazivati kroz niz varijanti; po pojedinim karakteristinim zonama potronje i po
predvienim scenarijima razvoja. Podaci koji e proizii iz ankete omoguiti e kratko i
srednjorono sustavno praenje rezultata postignutih u okviru ovog procesa energetskog
planiranja.
Poseban doprinos provedbe ankete realizirat e se tijekom izrade energetske bilance Bosne i
Hercegovine. Predloeni metodoloki koncept prikupljanja podataka kod industrijskih
potroaa, koji je opisan u slijedeem pot-poglavlju, dravna statistika e moi primjenjivati i
u budunosti i time osigurati kontinuitet izrade godinjih energetskih bilanci. Vano je
napomenuti da u ovom trenu, bez ankete poboljanje izradi energetske bilance u odnosu na
onu koja se objavljuje u IEA statistikim izvjeima biti e vrlo malo. Anketom e se dobiti
uvid u energetiku industrije promatrane prema industrijskim granama.
Osim potencijala potronje elektrine energije, mogunosti razvoja trita biti e dostupni i
lokalnim energetskim sustavima: plinoopskrbnom sustavu te sustavima opskrbe toplinom i
ostalim energetskim izvorima; ugljenu, naftnim derivatima i obnovljivim izvorima jer e
anketom i obradom podataka biti analizirana pojedina podruja BiH odvojeno. Pri tome e se
moi i utvrditi meusobna interakcija raznih vidova opskrbe energije ukoliko se eventualno
ukau potrebe.
Doprinos ankete biti e i analizi potronje u prometu. Iako se nee provoditi posebna anketa
za ovu kategoriju potronje u anketi o potronji energije u kuanstvima priprema se i grupa
pitanja vezana uz osobna vozila, ime e se automatski ukloniti jo jedna nepoznanica kod
definiranja potranje energije.
U vezi svega prethodno navedenog u Elektroprivredama EP BiH, EP HZHB te EPS su
tijekom pripreme Inception reporta odrani radni sastanci u okviru koji su se razmatrale
mogunosti provedbe ankete u sektoru industrije, kuanstava i usluga kao polazita za
POETNI IZVJETAJ
14
pripremu kvalitetnih i detaljnih informacija neophodnih za pravovaljano sagledavanje razvoja

svih energetskih sustava.
Elektroprivrede su podrale cjelokupni proces anketiranja jer e im on u konanici, zbog
decentraliziranog pristupa, pruiti realan uvid u specifinosti potronje i karakteristike
potroaa po pojedinim distributivnim podrujima te pokazati mogunosti razvoja i izrade
poslovnih planova u budunosti.
Takoer u okviru radnih sastanaka usvojena je jedinstvena procedura podrke ovom procesu,
jer na temelju svojih baza potroaa i potronje, Elektroprivrede su spremne sudjelovati u
organizaciji i provedbi ankete.
Vano je napomenuti i injenicu da je zadnji popis stanovnitva bio 1991 godine. U fazi
pripreme ovog dodatnog modula koritena je procjena broja stanovnika za 2005. godinu koju
su objavili dravni statistiki uredi. Meutim, usporedbom slubenog broja stanovnika i
ocjene broja domainstava po pojedinim opinama i gradovima s brojem potroaa u sektoru
kuanstava u bazama Elektroprivrednih poduzea uoene su znatne razlike. U pojedinim
sluajevima te razlike iznose i do 50 posto. Ukoliko se pristupi izradi ankete na temelju
podataka iz baza elektroprivrednih poduzea dobit e se realnija slika demografskog stanja po
pojedinim podrujima BiH. Elektroprivredna poduzea mogu dati preciznu informaciju o
broju stanova za stanovanje u stambenim zgradama i broju obiteljskih kua to je takoer
jedan od vrlo vanih parametara kod analize energetskih sustava.
U sluaju da se ovaj dodatni modul ne realizira ostali Moduli e morati zasebno, individualno
ocijeniti potencije potronje. Ukoliko se prihvati takva opcija predlae se da u tom sluaju
Moduli ipak kanaliziraju svoje procjene u Model 1 kako bi se napravila njihova meusobna
usporedba i eventualna korekcija.
Metodoloki koncept provedbe ankete u sektoru kuanstava, usluga i industrije
Metodoloki koncept anketiranja razvijen je u okviru slinih prethodnih projekata. Sastoji se

od nekoliko segmenata; zapoinje s prikupljanjem i obradom svih raspoloivih podataka
vezanih uz potronju energije, zatim se pristupa organizaciji ankete te obradi podataka a
zavrava s izradom projekcija buduih potreba te kreiranjem energetskog atlasa koji e na
geografskoj mapi prikazivati dobivene rezultate.
Navedeni koncept temelji se na kombinaciji tzv. bottom-up i top-down pristupa. Drugim
rijeima na promatranom podruju detaljno se promatra potronja energije kod krajnjih
potroaa, tzv. end-use potronja koja se zatim agregira te usporeuje i modelira s
raspoloivom ukupnom finalnom potronjom koju registriraju subjekti koji se bave
proizvodnjom i distribucijom energije. Takoer, projekcije budueg razvoja potronje
energije temelje se na unaprijed odreenim makroekonomskim, ekolokim i drugim
scenarijima.
- Prikupljanje podataka i ope analize
Za izradu energetskih podloga potrebno je sakupiti niz podataka o opem gospodarskom

razvoju, energetskom sustavu, demografskim promjenama i oekivanjima, klimatske
POETNI IZVJETAJ
15
parametre i drugo. Najee, ovakve informacije dostupne su prostornim i urbanistikim

planovima razvoja, u statistikim izvorima koji se obrauju na dravnoj i lokalnoj razini.
Navedeni podaci koriste se kao preliminarna analiza u svrhu stjecanja predodbe o opoj
situaciji ali i o aktivnostima koje je potrebno poduzeti u slijedeim koracima.
- Organizacija i provedba ankete u sektoru industrije, kuanstava i usluga
Najee, slubeni podaci su vrlo oskudni i nedostatni za relevantnu ocjenu stvarnog stanja,
stoga je anketiranje pojedinih kategorija potroaa jedini nain da se dobije stvaran uvid u
energetsku sliku promatranog podruja.
Provedba ankete zahtijeva paljivu pripremu i organizaciju. Potrebno je uoiti specifinosti
podruja, klimatske, demografske, geopolitike, infrastrukturne i druge prema kojima e se
provoditi analize te definirati uzorak za anketiranje. Takoer, anketni upitnik potrebno je
formirati na nain da se prilagodi specifinostima koji vladaju na promatranom podruju. Na
terenu je potrebno organizirati anketare koji prije anketiranja moraju proi teaj obuke.
Terenski obilazak u prosijeku traje oko mjesec dana. Podaci iz prikupljenih anketa unose se u
posebno formiranu bazu podataka koja lako i jednostavno omoguuje pretraivanje i
donoenje zakljuaka.
- Energetske analize u baznoj godini
Energetske analize kod svih kategorija potroaa uvaavaju princip da se na temelju rezultata
ankete, kod ispitanih potroaa, end-use metodom prvo utvrde normativi krajnje potronje
energije, a zatim i finalna potronja te struktura koritenih energenata. Pri tome se posebno
analizira toplinska potronja za grijanje, pripremu tople vode, kuhanje, te netoplinska
potronja potrebna za rad kuanskih ureaja i rasvjetu te energija za hlaenje. Osim
energetskih analiza, anketni upitnik omoguava i razne socio-ekonomske analize. Tako je u
sektoru kuanstava mogue ispitati odnose kupovne moi i potronje energije, prihvatljivost
cijene energije, posjedovanje kuanskih ureaja i osobnih automobila te drugo.
- Projekcije buduih potreba po sektorima potronje do 2025. godine
Na temelju definiranih scenarija budueg razvoja promatranog podruja MAED modelima se

donose ocjene budue potranje za energijom. Kao i kod modeliranja u baznoj godini,
osnovna odrednica potronje energije kod pojedinih kategorija je podjela na toplinsku i
netoplinsku potronju, jer je toplinska potronja vrlo jasan pokazatelj potencijala koji se moe
supstituirati s raznim izvorima energije. S druge strane elektro energetski sustav moe jasno
razluiti u kojem smjeru i do kojih granica moe razvijati svoje kapacitete.
- Izrada energetske baze i energetskog atlasa
Svi podaci koji se prikupe tijekom izrade energetskih podloga: analize postojee potronje te
projekcije buduih potreba, sainjavaju bazu podataka koja u budunosti moe omoguiti
sustavnu analizu potronje energije te planiranje raznih aktivnosti na podruju razvoja
energetskih sustava, primjene energetske efikasnosti i koritenja obnovljivih izvora energije
kao i praenje postignutih rezultata. Energetska baza moe se transformirati i u energetski
atlas koji e slikovito na geografskoj mapi i vrlo detaljno prikazivati postojeu i oekivanu
razvojnu sliku potronje promatranog podruja.
POETNI IZVJETAJ
16
Organizacija i provedbe ankete na teritoriju Bosne i Hercegovine
U svrhu ispitivanja mogunosti organizacije i provedbe ankete u Bosni i Hecegovini u

periodu izrade Inception reporta provedene su brojne analize postojeih raspoloivih izvora o
energetskoj potronji i drugih potrebnih izvora informacija. Kljuni i odluujui faktori koji
su provedbu ankete podrali ali i opravdali su radni sastanci odrani u Elektroprivrednim
poduzeima u Sarajevu, Mostaru i Trebinju. Na sastancima se je ispitala mogunost
zajednike suradnje u okviru kreiranja uzorka te provedbe ankete, a takoer dogovoreni su
koraci kojima bi se navedene akcije i realizirale. Usvojena je jedinstvena metodologija
odabira sluajnog uzorka iz baza potroaa elektrine energije posebno po sektorima:
kuanstava, usluga i industrije te metodologija prikupljanja podataka o potronji i broju
potroaa.
Anketa e se kod pojedinih kategorija potroaa provesti prema pripremljenoj proceduri koja
se je tijekom proteklih godina razvijala na slinim projektima u upanijama Republike
Hrvatske, Crnoj Gori i na Kosovu.
Anketa u sektoru industrije
Anketa u sektoru industrije predviena je na nain da se ispitaju najvei potroai koji
zajedno troe 95 posto od ukupne potroene elektrine energije. Analizama koje su provedene
u okviru radnih sastanaka utvreno da u prosijeku 30 posto od svih industrijskih potroaa,
ako se poredaju po potronji, troe 95 posto od ukupne elektrine energije u industriji, dok su
ostali vrlo mali potroai te se kao takvi mogu zanemariti. Predvia se da e se sveukupno
ispitati oko 600 potroaa.
Poseban doprinos ove ankete je i taj to e se industrijski potroai razdvojiti prema granama
djelatnosti. Dogovoreno je da e osobe koje odravaju baze podataka dodatno unesti ifre i
podruja djelatnosti za svakog industrijskog potroaa prema vaeoj Standardnoj
klasifikaciji djelatnosti.
Postupak anketiranja, odnosno ispitivanja pojedinih poduzea, provest e se na nain da se
angairaju slubene osobe od strane pojedinih Elektroprivrednih poduzea koje inae
oitavaju potronju, ime e se taj postupak poprilino pojednostavniti jer su takve osobe ve
osposobljene za suradnju s industrijskim potroaima.
Anketnim upitnikom ispitat e se cjelokupna energetska potronja kod pojedinih industrijskih
potroaa te njena namjena. Posebno e se voditi panja o energiji koja se troi za toplinske
namjene te netoplinsku potronju, odnosno za rad motornih goriva, elektrinih ureaja i
slino.
Rezultat ovih analiza bit e lista industrijskih potroaa sa karakteristikama potronje
energije. U studiji e se objavljivati sumarni rezultati grupirani prema granama djelatnosti.
POETNI IZVJETAJ
17
Anketa su sektoru kuanstva

Sektor kuanstva, za razliku od sektora industrije, znatno je sloeniji za analize postojee
potronje i projekcije buduih potreba. Anketiranje domainstava provodit e se prema
uhodanoj proceduri, a zahtijeva vrlo detaljnu pripremu i organizaciju.
Bosna i Hercegovina predstavlja specifino prostorno podruje, osim raznolikosti u
geografsko klimatskim i infrastrukturnim znaajkama, razvojne odrednice su specifine i za
pojedine administrativne cjeline: dva entiteta i jedan distrikt.
Uvaavajui sve gore navedene parametre cjelokupno podruje BiH podijeljeno je na 11.
zona. Zone su uglavnom definirane prema granicama pojedinih kantona u Federaciji BiH,
odnosno prema dominantnim opinama pojedinih podruja u Republici Srpskoj. Takoer,
vano je naglasiti da je podjela podruja izraena i prema pokrivenosti s pojedinim
elektroprivrednim poduzeima. Takva podruja nastojala su se razgraniiti jer se zbog
razliitih naina poslovanja s potroaima, cijene energije, buduih razvojnih opredjeljenja i
slino, oekuju razliite specifinosti kod potronje elektrine energije.
Distrikt Brko izdvojen je kao zasebna zona jer zbog administrativne organizacije zahtijeva
potpuno odvojen pristup.
Osim to se je podruje razdijelilo na 11 zona prema administrativnim, geografskoklimatskim i elektroenergetskim karakteristikama, u svakoj zoni posebno e se dodatno
razdvojiti i analizirati potroai u urbanim centrima te ostalim poluurbanim i ruralnim
podrujima to e u konanici rezultirati s ak 20 zona energetske potronje. Podjela BiH na
specifine zone prikazana je na slijedeoj tablici. Zatim slijedi prikaz pokrivenosti BiH sa
Elektroprivrednim poduzeima te slika koja pokazuje raspodjelu podruja BiH prema
karakteristinim zonama potronje energije.
Podjela podruja prema zonama napravljena je na temelju slubenih podataka, odnosno
procjene broja stanovnika u 2005. godini. Ocjena broja kuanstava napravljena je na temelju
Ankete o potronji u kuanstvima i Ankete o ivotnom standardu u domainstvima koju
provodi Dravna agencija za statistiku. Takoer, urbani centri izdvojeni su u skladu s
navedenim anketama i metodolokim konceptom prema kojima oni predstavljaju gradove s
vie od 20.000 stanovnika.
Priprema uzorka
U skladu s dogovorima koji su postignuti tijekom radnih sastanaka u Elektroprivredama: EP
BiH, EP HZHB te EPS pripremljena je procedura odabira uzorka. Zbog veliine podruja
koje se anketira, uzorak kuanstava koji e se anketirati nee biti prisutan u svim opinama.
Anketa e se provoditi u svim urbanim centrima i pojedinim opinama. Uglavnom e biti
anketirano 2-3 opine u svakoj pojedinoj zoni. Sveukupno e biti anketirano oko 55 lokacija.
Elektroprivrede e za svaki grad, odnosno opinu u kojoj e se provoditi anketa izlistati
sluajno odabrani, unaprijed odreeni broj kuanstava. Takoer, u okviru ove akcije provest
e se i dodatna analiza kojom e se utvrditi broj stanova u stambenim zgradama te broj
obiteljskih kua. Ovaj parametar je vrlo vaan za analizu potronje energije jer se potronja za
POETNI IZVJETAJ
18
ova dva tipa objekta vrlo razlikuje. Za potrebu izrade studije Energy sector study in BiH,
predlae se uzorak veliine 4000 kuanstava. Uzorak po pojedinim zonama raspodijeljen je na
nain da je mjerodavan za donoenje zakljuaka o cjelokupnoj zoni. Elektroprivrede e zbog
sigurnosti izlistati 6000 kuanstava kao rezervu u sluajevima kada ispitivanja u
domainstvima nee moi biti realizirana.
Raspodjela stanovnika i kuanstava prema definiranim zonama
Zona
Zone
Elektropriveda
Broj stanovnika
Broj
domainstava
Federacija Bosne i Hercegovine

1.
Unsko-sanski kanton
EP BiH
Urbani centri: Biha, Cazin, V. Kladua

Ostala poluurbana i ruralna podruja
2.
Tuzlanski, Zeniko-dobojski, Bosansko-podrinjski i

Sarajevski kanton (bez Grada Sarajeva)
EP BiH
292.197
90.474
80.266
27.662
211.931
62.812
1.086.311
324.111
Urbani centri: Tuzla, Visoko, Zenica, Gorade
209.710
72.272
876.601
251.839
3.
Grad Sarajevo
EP BiH
283.568
97.725
4.
Srednjobosanski i hercegovako neretvanski kanton
EP BiH
226.040
53.284
68.256
23.523
157.784
29.761
EP HZHB
165.706
36.666
165.706
36.666
EP HZHB
140.173
96.226
Urbani Centar: Grad Mostar
64.301
22.160
75.872
74.066
194.702
57.285
Urbani centri: Bugojno, Konjic, Travno

5.
Posavski i Srednjobosanski kanton

Poluurbana i ruralna podruja
6.
7.
Hercegovako-neretvanski kanton
Zapadnobosanski i Zapadnohercegovaki kanton
EP HZHB
Urbani centri: Livno, Ljubuki

Ostala poluurbana i ruralna podruaj
21.748
7.499
172.954
42.696
978.639
302.769
Republika Srpska
8.
9.
Sjever
EPS
Urbani centri: Banja Luka, Prijedor, Doboj
237.330
72.558
741.309
230.211
434.365
134.521
Istok
EPS
Urbani centri: Bijeljina, Rogatica, Zvornik
10.
Jug
EPS
Urbani centar: Trebinje
76.746
23.463
357.619
111.057
66.630
20.532
33.178
10.143
33.452
10.388
Distrikt Brko
11.
Distrikt Brko
79.234
23.345
Urbani centar: Brko
38.479
11.767
Ostala urbana i poluurbana podruja
40.755
11.578
3.947.564
1.236.938
UKUPNO
POETNI IZVJETAJ
19
Podjela Bosne i Hercegovine prema specifinim podrujima potronje energije

POETNI IZVJETAJ
20
Raspodjela uzorka prema zonama te lokacije za anketiranje prikazane su u slijedeoj tablici i

na slici.
Raspodjela uzorka prema zonama potronje energije
Zona
1.
2.
ZONA
Unsko-sanski kanton
Urbani centri: Biha, Cazin, V. Kladua
100
Opine: Biha i Sanski most (bez urbanih centara)
150
Tuzlanski, Zeniko-dobojski, Bosansko-podrinjski i Sarajevski kanton (bez Grada

Sarajeva)
Urbani centri: Tuzla, Visoko, Zenica, Gorade
260
Opine: Gradaac, Kladanj, Lukavac, Vare, Zavidovii, Zenica, Ilija, Vogoa
752
324
3.
Grad Sarajevo
4.
Srednjobosanski i hercegovako neretvanski kanton
5.
Br. anketa
Urbani centri: Bugojno, Konjic, Travnik
100
Opine: Travnik, Prozor
150
Posavski i Srednjobosanski kanton

220
Vitez, Donji Vakuf, Jajce, Oraje, Odak
6.
7.
Hercegovako-neretvanski kanton
Urbani Centar: Grad Mostar
107
Opine: Stolac, apljina
246
Zapadnobosanski i Zapadnohercegovaki kanton

100
Urbani centri: Livno, Ljubuki

Opine: Ljubuki, iroki Brijeg, Glamo
8.
9.
10.
11.
Sjever
Urbani centri: Banja luka, Prijedor, Doboj
241
Opine: Bosanska Dubica, Laktai, Tesli, Derventa
350
Urbani centri: Bijeljina, Rogatica, Zvornik
150
Opine: Zvornik, Vlasenica, Rogatica
300
Urbani centar: Trebinje
100
Opine: Bilea, Nevesinje
150
Istok
Jug
Distrikt Brko
100
Urbani centar: Brko
100
Ostala urbana i poluurbana podruja
4000
UKUPNO
POETNI IZVJETAJ
21
Lokacije na kojima e se provoditi anketiranje
Anketni upitnik
Anketni upitnik za kuanstva Bosne i Hercegovine biti e oblikovan na slian nain kao
upitnici koji su koriteni kod prethodnih projekata, s time da e pojedina pitanja biti
prilagoena uvjetima koji vladaju na podruju Bosne i Hercegovine. Sadrat e oko pedesetak
pitanja koja se uglavnom odnose na karakteristike potronje energije ali i na neke socijalno
ekonomske aspekte koji direktno ili indirektno utjeu na potronju energije.
Kratak pregled pitanja grupiranih u pet tematskih cjelina odnosno tablica izgleda na slijedei
nain:
1. Tablica : Podaci o kuanstvu - sadri osnovna pitanja o veliini kuanstva, tj. broju
lanova kuanstva.
POETNI IZVJETAJ
22
2. Tablica : Podaci o obitavalitu sadri pitanja o vrsti (obiteljska kua, stan u zgradi) i
ukupnoj povrini stambenog objekta.
3. Tablica : Grijanje, opskrba toplom vodom, kuhanje, hlaenje i netoplinska potronja
obuhvaa pitanja kojima se detaljno analiziraju tehnologije grijanja i vrste koritenih
energenta s obzirom na tip objekta, instaliranu snagu, veliinu grijane povrine, temperature i
trajanja grijanja, i sl. Slina pitanja odnose se potronju sanitarne tople vode, kuhanje,
hlaenje i netoplinsku potronju potrebnu za rad kuanskih ureaja i rasvjetu, te karakteristike
automobila.
4. Tablica : Ekonomsko stanje ispituje domainstvo o iznosima ukupnih mjesenih
primanja svih lanova kao i izvore prihoda..
5. Tablica : Potreba kuanstva za energijom sadri pitanja o ukupnoj godinjoj potronji i
trokovima pojedinih energenata (energija iz kotlovnice zgrade, ekstra lako lo ulje, ugljen,
drvo, ukapljeni naftni plin, elektrina energija).
6. Tablica : Socijalni aspekti potronje energije kojima se ispituje koritenje raznih
subvencija u domainstvima, njihove izvore kao i osnove za njihovo koritenje
7. Tablica : Miljenje domainstava o opskrbi energijom u okviru kojih se ispituje
zadovoljstvo o postojeem nainu opskrbe kao i poznavanje osnovnih injenica vezanih uz
koritenje mjera energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije
Provedba ankete
Radi uspjenijeg provoenja ankete organizirat e se i promotivna kampanja kako bi se

graani upoznali s ciljevima i svrhom ove ankete te na taj nain otklonile eventualne
negativne predrasude.
Za anketiranje kuanstava predvien je angaman od oko 80 anketara, koji bi se angairali od
strane agencije specijalizirane za istraivanje trita u BiH. Planira se da e se anketari
okupljati na tri lokacije: u Banja Luci, Sarajevu i Mostaru. Takoer, svi anketari e morati
proi posebnu obuku kako bi im se pojasnila pitanja iz ankete i uklonile eventualne nejasnoe.
Svaki anketar u prosijeku treba ispitati oko pedeset kuanstava, od ponuenih sedamdeset pet,
a ispitivanje jednog kuanstva trajati e u prosijeku 30 minuta. Anketiranje sektora
kuanstava trajati e sveukupno oko 4 tjedna.
Unos, obrada i analiza podataka pomou baze podataka
Radi lakeg unosa, analize i obrade podataka pripremit e se posebna MS Access baza
podataka ija je struktura slina onima koje su se koristile prilikom analize potronje energije
u kuanstvima grada Zagreba i Podgorice.
Ona sadri tabele s podacima i opisom podataka povezanih s relacijskim modelom koji
omoguava jednostavno kreiranje upita (querry-a) i pretraivanje podataka.
POETNI IZVJETAJ
23
Formati za unos podataka u potpunosti su identini s oblikom anketnog upitnika ime se je

postigao gotovo dvostruko bri unos za razliku od prethodnih ispitivanja.
Istovremeno s unosom rade se i neke nadopune i korekcije u sluajevima nepotpunih i loe
ispunjenih anketa. Primjer baze za unos podataka iz ankete prikazan je na slijedeoj slici.
Forma za unos podataka u bazu podataka

Odreivanje normativa potronje energije
Nakon to se podaci iz anketnih listova unesu u bazu podataka uslijedit e prva faza obrade
podataka, tj. odreivanje normativa godinje potronje korisne energije za toplinske namjene
(grijanje, kuhanje, potronja tople vode), te netoplinske namjene tj. potronju elektrine
energije za rad kuanskih aparata i rasvjetu.
Odreivanje normativa vri se posebnim postupkom, tzv. end use metodom, koja se
zasniva na analizi kuanstava sa istim karakteristikama potronje energije, odnosno istih
energenata za pojedine namjene. Takva domainstva se izdvajaju iz baze postavljanjem upita,
izbacuju se sluajevi koji pokazuju nerealne vrijednosti, a zatim se rauna prosjek
selektiranog uzorka. Dobiveni rezultat se umanjuje pomou koeficijenta iskoritenja na troilu
te se tako dobiva normativ korisne potronje energije.
Normativi za grijanje raunaju se u ovisnosti o koritenoj tehnologiji grijanja, vrsti koritenog
energenta te zoni u kojoj se kuanstva nalaze, a iskazuju se u kWh/m2 grijane povrine
stambenog objekta. Normativi za pripremu sanitarne tople vode izraeni su u kWh/st., a ovise
o broju kuanstava i koritenoj energiji. Potronja energije za kuhanje i netoplinske namjene
ovisi samo o broju lanova kuanstava i takoer je izraena u kWh/stanovniku.
POETNI IZVJETAJ
24
Energetske potrebe kuanstava Bosne i Hercegovine i ocjena buduih potreba
Nakon to se odrede normativi slijedi konana nadopuna baze podataka. Za svako anketirano
kuanstvo izradit e se raspodjela ukupne finalne godinje potronje koritenih energenata
prema namjeni. Tako se na primjer utvruje koliko neko kuanstvo troi elektrine energije,
drveta ili drugog energenta za grijanje, toplu vodu ili rad kuanskih aparata. Dakako, pri
tome se vodi rauna o odgovorima i karakteristikama naina potronje energije u
kuanstvima.
Za tu svrhu kreiran je poseban program u Accessu koji je itav postupak gotovo u potpunosti
automatizirao, meutim neke korekcije se ipak trebaju unositi runo.
Model za automatsku raspodjelu ukupno potroene energije na grijanje, kuhanje,

pripremu tople vode i netoplinske namjene u anketiranim domainstima
Ovako raspodijeljena finalna potronja pokazuje niz zakonitosti za kuanstva iz uzorka,

meutim ona se koristi i za donoenje zakljuaka po pojedinim opinama, zonama te na kraju
za itavo podruje Bosne i Hercegovine.
Na temelju svih prethodno izraunatih parametara u baznoj godini slijedi modeliranje
potronje energije u budunosti. Projekcije buduih potreba formirat e se pomou MAED
modela koji e analize provoditi za svaku zonu pojedinano. Projekcije e se izraditi u skladu
sa tri osnovna scenarija razvoja. S obzirom da e se sektor kuanstava promatrati kroz 20
zona, za svaku zonu definirat e se tri scenarija budue potranje za energijom, to e
rezultirati sa ezdesetak varijanti razvoja.
Anketa u sektoru usluga
Elektroprivredna poduzea u svojim bazama potroaa uslunu djelatnost vode kao posebnu
kategoriju potronje, tovie, uvela su i kategorizaciju koja, iako ne odgovara Standardnoj
klasifikaciji djelatnosti, ipak moe posluiti kod razdvajanje pojedinih grana uslunih
djelatnosti. Anketiranje uslunog sektora posebno e se provoditi u zdravstvu, kolstvu,
upravi i administraciji, grani turizma i ugostiteljstva, trgovini te ostalim uslunim granama.
Procijenjeno je da potronja energije u uslugama ne sudjeluje u ukupnoj potronji s vie od 20
posto, stoga se smatra da e se na temelju uzorka od 600 anketa dobiti mjerodavna slika stanja
POETNI IZVJETAJ
25
u BiH. Uzorak e po pojedinim uslunim granam biti odreen naknadno, jer e za adekvatnu
raspodjelu biti potrebno utvrditi ukupan broj potroaa po pojedinim granama. Ukoliko se
pristupi realizaciji provedbe ankete djelatnici u Elektroprivrednim poduzeima runo e
napraviti raspodjelu potroaa prema definiranim granama te utvrditi stvaran broj potroaa.
Za svaku uslunu granu pripremljen je i poseban upitnik kojim e se ispitati specifinosti
potronje energije, nain koritenja, tehnologije i energenti.
Anketiranje u uslunom sektoru provest e se u zadnjoj fazi anketiranja, na terenu e djelovati
osobe koje e provoditi anketu u industriji i kuanstvima.
Vremenski plan aktivnosti
Organizacija i provedba ankete zahtijeva vremenski period od 6 mjeseci. Ukoliko ova dodatna
aktivnost bude odobrena od strane ponuaa, anketiranje e zapoeti poetkom veljae 2007
godine a kompilacija svih rezultata biti e gotova u lipnju. Meutim, zbog potrebe ostalih
projekata tijekom oujka e se izraditi prvi draft rezultati koje e pojedini Moduli ugraditi u
svoje analize a oni e se u lipnju zamijeniti s finalnim veliinama.
Jan/07
Modul i aktivnost
Feb/07
Mar/07
Apr/07 May/07
Jun/07
Modul 1
Osnovna analiza
Organizacija ankete u kuanstvima
Provedba ankete
Izrada baze podataka
Analiza bazne godine
Prognoze
Organizacija ankete u industriji
Provedba ankete
Analiza bazne godine i prognoze
Organizacija ankete u uslugama
Provedba ankete
Analiza bazne godine i prognoze
Draft rezultati
Finalni rezultati
Predvieni trokovi za provedbu ankete

Ukupni trokovi predvieni u za provedbu anketiranja biti iznose 60.000 Eura. U slijedeoj
tablici dana je detaljna specifikacija trokova s prikazom tzv. materijalnih trokova provedbe
ankete koji e biti realizirani na terenu te trokovi konzultanta potrebni da se rezultati obrade i
analiziraju.
POETNI IZVJETAJ
26
TROAK
/mj.
Analiza i obrada podataka
5,1
PRIKUPLJANJE, ANALIZA POSTOJEIH PODATAKA
kn
Eur
0,5
268.660
26.600
35.821
3.547
0,5
0,5
1,2
26.600
26.600
63.840
3.547
3.547
8.512
0,2
0,2
0,1
1,0
1,0
7.980
7.980
2.660
53.200
53.200
1.064
1.064
355
7.093
7.093
KUANSTVA
PRIPREMA ANKETE
IZRADA BAZE PODATAKA
ANALIZA PODATAKA
USLUGE I INDUSTRIJA
PRIRPEMA ANKETE ZA INDUSTRIJU
PRIPREMA ANKETE ZA USLUGE
IZRADA BAZE PODATAKA I UNOS
ANALIZA PODATAKA
PRIKAZ REZULTATA NA GIS PODLOZI
Materijalni troak
kn/anketi
kn
EUR
KUANSTVA
4000
20
30%
26
Ukupan broj anketa:

Neto troak izrade jedne ankete
Porez i prirez, %
Bruto troak izrade jedne ankete
ANKETIRANJE
5
3
30%
4
TAMPANJE ANKETA
Neto troak unosa jedne ankete u bazu podataka
Porez i prirez
Bruto troak unosa jedne ankete u bazu podataka
UNOS PODATAKA U BAZU PODATAKA
UKUPNO
104.000
20.000
13.867
2.667
15.600
139.600
2.080
18.613
15.600
3.000
2.080
400
2.340
20.940
312
2.792
15.600
3.000
2.080
400
2.340
20.940
312
2.792
INDUSTRIJA
600
20
30%
26
Ukupan broj anketa:

Porez i prirez, %
ANKETIRANJE
5
3
30%
4
TAMPANJE ANKETA
Porez i prirez
UKUPNO
USLUGE
600
20
30%
26
Ukupan broj anketa:

Porez i prirez, %
ANKETIRANJE
5
3
30%
4
TAMPANJE ANKETA
Porez i prirez
UKUPNO
POETNI IZVJETAJ
27
UKUPAN TROAK
KUANSTVA
INDUSTRIJA
USLUGE
/mj.
Analiza i obrada podataka
2,7
1,2
1,2
UKUPNO
kn
Eur
143.640
62.510,0
62.510
268.660
19.152
8.279
8.279
35.711
139.600
20.940,0
20.940
181.480
18.613
2.792,0
2.792
24.197
450.140
59.908
Materijalni troak
KUANSTVA
INDUSTRIJA
USLUGE
UKUPNO
UKUPNO
POETNI IZVJETAJ
28
3.2 Modul 2: Potronja elektrine energije

3.2.1 Ciljevi modula
U okviru Modula 2 Konzultant e pripremiti predvianja potronje elektrine energije za tri
scenarija razvoja opisana u Modulu 1 (u dijelu Predvianja energetske bilance) za svaku
godinu planskog razdoblja i analizirati ostvarene godinje, sezonske i dnevne krivulje trajanja
optereenja.
Ciljevi Modula 2 su:
Prikupiti i analizirati postojee podatke o razvoju potronje elektrine energije,

Prepoznati glavne utjecajne faktore na potronju elektrine energije,
Analizirati povijesne krivulje trajanja optereenja,
Izraditi predvianja potronje elektrine energije za nekoliko kategorija potronje
elektrine energije za svaku godinu planskog razdoblja. Predvianja dati ukupno za cijeli
sustav i po regijama,
Izraditi krivulje trajanja optereenja koje e se koristiti u Modulu 3 za planiranje razvoja
proizvodnih postrojenja za elektrinu energiju.
Predvianja elektrine energije bit e u skladu s predvienim energetskim bilancama za tri

scenarija definirana u Modulu 1. Rezultati Modula 2 bit e koriteni u Modulima 3, 4, 5 i 12.
Pretpostavke o gubicima u prijenosu i distribuciji elektrine energije bit e usklaene s
izraunima iz Modula 4 i 5.
3.2.2 Aktivnosti modula i vremenski plan aktivnosti

Predviene aktivnosti u okviru Modula 2 obuhvaaju sljedee:
1) Pregled relevantnih studija i podataka o predvianjima potronje elektrine energije (ako
postoje takvi podaci/studije),
2) Prikupljanje i obrada ulaznih podataka za predvianje potronje elektrine energije,
3) Identifikacija moguih ogranienja u opskrbi elektrinom energijom i najvanijih faktora
koji utjeu na predvianje potronje elektrine energije,
4) Raspodjela (alokacija) potronje elektrine energije po kategorijama potronje i po
regijama,
5) Izrada predvianja potronje elektrine energije za tri scenarija
Tijekom poetne faze projekta planiran je dovretak aktivnosti 1 i 2.
POETNI IZVJETAJ
29
Najnovija studija o predvianju potronje elektrine energije na podruju jugoistone Europe

koja obrauje i BiH teritorij je tzv. GIS1 studija. U GIS studiji predvianje potronje
elektrine energije napravljeno je na osnovu analize kljunih makroekonomskih pokazatelja
razvoja potronje. Plansko razdoblje protee se do 2020. godine. Za potrebe analiza u studiji
izraen je godinji profil optereenja. Za podruje BiH godinji profil optereenja za cijelu
sustav napravljen je na osnovu ostvarenja 2002. i 2003. godine. Predvieni profili potronje
podeeni su tako da se ostvaruju predviena godinja potronja elektrine energije i
predvieno vrno optereenje u sustavu. Promjene u obliku potronje kao posljedica razvoja
gospodarskih djelatnosti uraunate su promjenom mjesenih razina potronje (tj. promjenom
udjela pojedinog mjeseca u ukupnoj godinjoj potronji). GIS studija razmatra tri scenarija
razvoja potronje elektrine energije u BiH s godinjim stopama porasta od 2,3%, 3,0% i
3,4%.
Tijekom poetne faze projekta Konzultant je kontaktirao relevantne institucije u BiH
(pogledati poglavlje 3.2.3). U ovoj fazi projekta nisu prikupljani podaci ve se provjeravala
raspoloivost podataka. Za pojedine grupe podataka jo uvijek nije dobivena povratna
informacija o raspoloivosti te e biti potrebne dodatne konzultacije. S obzirom na ovu
injenicu (nije u potpunosti poznata raspoloivost traenih ulaznih podataka) Konzultant je
pripremio alternativni pristup i metodologiju za realizaciju Modula 2 kako je to opisano u
nastavku i koja e se primijeniti u sluaju da se raspolae s uim skupom ulaznih podataka.
Realizacija Modula 2 zapoet e nakon zavretka Modula 1 (Rezerve energije, proizvodnja
potronje i trgovina), tj. nakon to budu raspoloiva predvianja potronje elektrine energije
na godinjoj raziniiz Modula 1.
Predvieno je da se Modul 2 dovri izmeu estog i sedmog mjeseca realizacije projekta.
Realizacija projekta obuhvaa aktivnosti od 3 do 5 kako je to prethodno razraeno.
3.2.3 Relevantne institucije u BiH i prikupljanje podataka

Predvianje potronje elektrine energije zahtjeva blisku suradnju izmeu Konzultanta i
relevantnih institucija u BiH. Tijekom poetne faze projekta prepoznate su relevantne
institucije i napravljeni su prvi kontakti s njima. Za potrebe izvrenja Modula 2 relevantne
institucije u BiH su:
Elektroprivreda BiH sa sjeditem u Sarajevu,

Elektroprivreda HZHB sa sjeditem u Mostaru,
Elektroprivreda RS sa sjeditem u Trebinju,
Elektroprenos BiH sa sjeditem u Banja Luci,
Neovisni operator sustava BiH (NOS BiH) sa sjeditem u Sarajevu.
Preduvjet za uspjeni rad i zavretak aktivnosti u okviru Modula 2 je prikupljanje povijesnih

podataka tj. podataka o ostvarenoj potronji elektrine energije u suradnji s tri
1
The European Union's CARDS programme for the Balkan Region Contract No. 52276, REBIS: GIS, Volume
2: Electricity Demand Forecast, Final Report, 31 December 2004
POETNI IZVJETAJ
30
elektroprivredna poduzea, kompanijom za prijenos i operatorom sustava. Za potrebe izrade

zadataka u Modulu 2 potrebni su sljedei podaci:
1) Ostvarena satna potronja elektrine energije u sustavu za nekoliko zadnjih godina.

Minimalno su potrebni podaci o satnim optereenjima u sustavu za jednu cijelu
kalendarsku godinu (npr. za 2005. i/ili 2006. godinu),
2) Ostvarena struktura potronje elektrine energije po kategorijama potronje (kuanstvo,
javna rasvjeta, usluge, industrija; niski, srednji i visoki napon). Ovi podaci potrebni su za
nekoliko zadnjih godina ili minimalno za jednu kalendarsku godinu po
tjednima/mjesecima/sezonama. Razdoblje za koje se daju podaci treba biti u skladu s
razdobljem za podatke iz prethodne toke. Podaci trebaju biti raspodijeljeni po regijama
koje su definirane u skladu s tri elektroprivredna podruja,
3) Povijesni podaci o broju kupaca po kategorijama potronje (kuanstva, usluge, industrija)
i po naponskim razinama (niski, srednji i visoki napon)
4) Ostvarena satna optereenja za karakteristine toke u prijenosnoj/distribucijskoj mrei
(npr. ostvarena satna optereenja u toki iz koje se napaja uglavnom jedna kategorija
kupaca npr. kuanstva)
5) Definicija zimske i ljetne sezone u skladu s definicijama koje koriste tri elektroprivredna
poduzea,
6) Ostvareni gubici u distribuciji elektrine energije zasebno za svako pojedino
elektroprivredno poduzea
7) Ostvareni gubici u prijenosu elektrine energije zasebno za svako pojedino
elektroprivredno poduzee
Kako je ve prethodno navedeno ostvareni su poetni kontakti s relevantnim institucijama u
BiH. U ovoj fazi projekta naglasak je bio na ispitivanju raspoloivosti podataka. Podaci nisu
prikupljani. Jo uvijek je potrebna potvrda raspoloivosti podataka navedenih u tokama 2) i
4). Ostali podaci su raspoloivi. U tom smislu Konzultant je pripremio dva
pristupa/metodologije: glavni pristup primijenit e se ako su svi navedeni podaci raspoloivi.
Alternativni pristup primijenit e se ako je raspoloivi ui skup podataka (bez podataka iz
toaka 2) i 4)).
3.2.4 Pristup i metodologija

Elektrina energije je jedan od nositelja drutvenog i gospodarskog razvoja modernih drava.
Dugorone analize pokazuju relativno snanu korelaciju izmeu ekonomskog razvoja i
potronje elektrine energije. U tom smislu je planiranje razvoja elektroenergetskog sektora
veoma vaan faktor za razvoj gospodarstva neke drave. Predvianje potronje elektrine
energije je jedna od najvanijih komponenti u analizi rada i razvoja elektroenergetskih
sustava.
Predviena (prosjena godinja) potronja elektrine energije za nekoliko kategorija potronje
(kuanstva, usluge, industrija) i tri scenarija razvoja energetskog sektora bit e razvijena u
sklopu Modula 1. U sklopu Modula 2 ovako predviena potronja elektrine energije
(izraena u GWh/god za cijelo plansko razdoblje) preoblikovat e se u satna optereenja po
POETNI IZVJETAJ
31
zahtijevanim kategorijama potronje (niski napon kuanstva, ostala potronja na niskom

naponu, srednji i visoki napon).
Konverzija potronje elektrine energije izraena kao GWh/god u oekivana satna optereenja
uradit e primjenom modulacijskih koeficijenata (faktora). Modulacijski faktori pokazuju
odnos/promjenu satne potronje elektrine energije u odnosu na prosjenu godinju potronju.
U tom smislu kljuni koraci za izradu Modula 2 su:
Odreivanje modulacijskih koeficijenata (sezonski, tjedni, dnevni, satni) uporabom

statistike analize ostvarenih satnih optereenja,
Primjena modulacijskih koeficijenata na predvienu potronju elektrine energije za tri
scenarija i za svaku kategoriju potronje u skladu s rezultatima Modula 1 (kuanstva,
usluge, industrija). Na ovaj nain dobit e se projekcija satnih optereenja za svaku
kategoriju potronje u svakoj godini planskog razdoblja. Satna optereenja bit e
prikazana zasebno za svaku od tri regije i za cjelokupni elektroenergetski sustav BiH.
Satna optereenja sadravat e i gubitke u prijenosu i distribuciji elektrine energije,
Izrada normaliziranih mjesenih krivulja trajanja optereenja (nKTO) za potrebe Modula
3 (Proizvodnja elektrine energije).
Na sljedeoj slici prikazani su ulazni podaci, glavni rezultati i odnosi izmeu Modula 2 i
ostalih modula u projektu.
Modul 1
Relevantne BiH institucije
Predviene energetske bilance
(3 elektroprivrede, NOS BiH,

Elektroprenos BiH)
- Potronja el. energije za 3

scenarija razvoja energetike i 3
kategorije potronje (kuanstva,
usluge, industrija)
- Ostvarena satna optereenja

- Ostali povijesni podaci (struktura
potronje, gubici prijenosa i
distribucije,)
Modul 2
Potronja el. energije
Glavni rezultati Modula 2:
- Potronja el. energije (GWh) i
vrno optereenje (MW) za tri
scenarija
- Podjela potronje po
kategorijama (kuanstva NN,
ostali NN, SN, VN, gubici)
- Sezonska potronja
- Potronja po regijama
Modul 3
Proizvodnja
Modul 4
Prijenos
Modul 5
Distribucija
Gubici u prijenosu i
distribuciji
Modul 12
DSM i EE
Normalizirane
mjesene KTO
Potronja i vrno
optereenje
Potronja elektrine
energije
Karakteristike
potronje el. energije
POETNI IZVJETAJ
32
Za izradu Modula 2 Konzultant e koristiti model MAED (Model za analizu potronje

energije). MAED model se koristi u vie od 80 drava u svijetu. MAED je simulacijski model
za procjenu kratkoronih i dugoronih promjena potronje energije za pretpostavljene
scenarije razvoja gospodarskih djelatnosti i naina ivota. MAED je model koji povezuje
potronju energije sa skupom gospodarskih, drutvenih i tehnolokih faktora koji utjeu na
potronju.
Posebna pozornost u MAED modelu dana je izraunu potronje elektrine energije, koja se ne
daje samo na godinjoj, ve i na satnoj razini, tj. u obliku optereenja pojedine kategorije
potronje za svaki sat tijekom godine. Ovako dobivena satna optereenja omoguuju
odreivanje ulaznih podataka o potronji elektrine energije za WASP model koji e biti
koriten u Modulu 3.
MAED model se sastoji od tri modula:
modul MAED-d: Procjena potronje energije,
modul MAED-el: Satna optereenja u EES-u i krivulje trajanja optereenja,
modul MAED-g: Grafiki prikaz rezultata.
Za potrebe Modula 2 koristit e se module MAED-el i dva pomona modula unutar MAED-a,
tj. moduli za statistiku analizu ostvarenih satnih optereenja i izradu krivulja trajanja
optereenja.
Prosjeno godinje optereenje dobiveno iz Modula 1 pretvara se u satno optereenje
uporabom modulacijskih koeficijenata koji opisuju sljedee promjene:
prosjeni porast potronje elektrine energije tijekom godine,

promjena potronje ovisno o sezoni. Ova promjena u model je ukljuena na razini tjedna,
promjena potronje ovisno o tipu dana koji se promatra (radni dani, vikendi, blagdani),
promjene potronje ovisno o satu tijekom promatranog tipa dana.
Godinja stopa porasta potronje elektrine energije preuzima se iz predviene potronje iz

Modula 1.
Satne, dnevne i tjedne promjene potronje elektrine energije unutar pojedine kategorije
potronje mogu se opisati upotrebom skupova od tri modulacijska koeficijenta za svaki od 24
sata tijekom dana, za tip dana u tjednu i za svaki tjedan u godini. Mnoenjem ovih
koeficijenata s brzinom porasta potronje i prosjenim godinjim optereenjem za svaku
kategoriju potronje dobivaju se satna optereenja. Poznavanje svih ovih koeficijenata
omoguuje izraun kronolokog satnog optereenja u sustavu za svih 8760 sati tijekom
godine.
Izraun se ponavlja za svaku kategoriju potronje (kuanstvo, usluge i industrija). Zbrajanjem
satnih optereenja za pojedini sat po kategorijama potronje rezultira ukupnim satnim
optereenjem u sustavu. Grafiko predstavljanje satnih optereenja u padajuem redoslijedu
naziva s krivulja trajanja optereenja elektroenergetskog sustava.
POETNI IZVJETAJ
33
Modulacijski koeficijenti dobivaju se statistikom analizom ostvarenih satnih optereenja. Na

sljedeoj slici prikazana je osnovna ideja predloene metodologije za pretvaranje godinje
potronje elektrine energije u satna optereenja.
Metodologija za pretvaranje godinje potronje elektrine energije u satna optereenja

U MAED modelu godina je podijeljena na etiri sezone i na posebno razdoblje blagdana koje
moe imati razliit oblik potronje elektrine energije u odnosu na ove etiri sezone. Korisnik
odreuje poetni datum svake sezone. Na isti nain se definira poetni i krajnji datum sezone
blagdana. Korisnik definira i redoslijed dana vikenda i dana s tipinim promjenama potronje.
Modulacijski koeficijenti detaljnije su opisani u nastavku.
Porast potronje elektrine energije tijekom godine koeficijent T(i):
Najprije je potrebno uzeti u obzir openiti porast potronje elektrine energije tijekom godine.
Za to se koristi koeficijent koji se mijenja od tjedna do tjedna (ukupno 53 vrijednosti tijekom
godine). Za tjedan "i" koeficijent iznosi:
i 26
53
porast
T (i ) = 1 +
100
i:
porast:
tjedan u godini (ukupni broj tjedana u godini je 53)

prosjena godinja brzina promjene potronje elektrine energije za
promatranu kategoriju potronje
POETNI IZVJETAJ
34
Sezonske promjene potronje koeficijenti K(i):

Koeficijent K(i) predstavlja prosjeni udio razdoblja "i" u ukupnoj godinjoj potronji
elektrine energije. Zbroj svih K(i) tijekom promatrane godine treba biti jednak ukupnom
broju razdoblja u koje je godine podijeljena. Kao osnovno razdoblje uzima se tjedan. Za
svaku godinu potrebne je poznavati 53 koeficijenta (prvi i/ili zadnji tjedan nisu kompletni).
Dnevne promjene potronje koeficijenti P(i, id):
Koeficijenti P(i, id) prikazuju promjenu potronje elektrine energije kao posljedicu razliitog
tipa dana (npr. radni dani, subota, nedjelja i dr.). Indeks "id" oznaava tip dana. Teinski
faktor za radni dan postavljen je na 1. Potronja ostalih tipova dana promatra se u odnosu na
potronju radnog dana. Koeficijenti se mijenjaju od tjedna do tjedna.
Satne promjene potronje koeficijenti LCS(h, id):
Satni koeficijenti pokazuju odnose potronje tijekom 24 sata jednog tipa dana. Svakom satu
"h" dodjeljuje se koeficijent ovisno o razini potronje u tom satu. Zbroj svih koeficijenata
tijekom jednog dana treba biti jednak 24.
Kombinacijom prethodno opisanih koeficijenata i prosjenog godinjeg optereenja za svaki
sat u godini dobiva se 8760 vrijednosti koje predstavljaju satna optereenja za promatrani
sektor.
Potrebno je osim potronje po sektorima uraunati i oekivane gubitke u prijenosu i
distribuciji elektrine energije. Gubici prijenosa i distribucije bit e procijenjeni i usklaeni s
rezultatima Modula 4 i 5.
Na kraju se kronoloka satna optereenja sortiraju po padajuim vrijednostima optereenja.
Rauna se ukupno trajanje pojedinog optereenja u promatranom razdoblju. Za potrebe
Modula 3 godina je podijeljena u 12 razdoblja, tj. 12 mjeseci. Formira se funkcija koja
prikazuje ovisnost optereenja o duljini trajanja optereenja tzv. krivulja trajanja
optereenja (KTO). Optereenje i trajanje se normaliziraju, tako da se kao krajnji rezultat
dobiva normalizirana krivulja trajanja optereenje. Ovaj postupak prikazan je grafiki na
sljedeoj slici.
POETNI IZVJETAJ
35
Pretvaranje kronolokih satnih optereenja u normaliziranu krivulju trajanja

optereenja.
3.2.5 Alternativni pristup i metodologija

Prethodno opisana metodologija za odreivanje kronolokog satnog optereenja i krivulja
trajanja optereenja oslanja se na statistiku analizu ostvarenih satnih optereenja za razliite
kategorije potroaa, tj. razliite gospodarske grane. U sluaju kada povijesni podaci (satna
optereenja za karakteristine toke u prijenosnoj/distribucijskoj mrei) nisu na raspolaganju
mogue je primijeniti alternativni, pojednostavljeni pristup koji je opisan u nastavku.
Razna statistika istraivanja ukazuju na to da se modulacijski koeficijenti za pojedini sektor
potronje elektrine energije vrlo malo mijenjaju od godine do godine. Izuzetak su sluajevi
kada odreena gospodarska djelatnost ili ivotna navika doive bitnu promjenu i/ili brzi
razvoj (npr. razvoj odreenih djelatnosti u uslunom sektoru, ugradnja ureaja za
klimatizaciju prostorija i dr.). Znatno vei utjecaj na elektroenergetski sektor ima struktura
potronje elektrine energije (tj. udio pojedinog sektora u ukupnoj potronji). Udio potronje
pojedinog sektora potronje poznat je iz rezultata Modula 1.
Polazna toka (godinja potronja elektrine energije za tri scenarija razvoja) ista je kao i kod
prve predloene metodologije. Osnovna razlika je da se kod alternativnog pristupa ne koristi
statistika analiza satne potronje po pojedinim kategorijama potronje. Umjesto toga koriste
se ostvarena ukupna satna optereenja i krivulje trajanja optereenja za sve kategorije
potronje (na razini sustava i regije) te podaci o oekivanom razvoju osnovnih utjecajnih
faktora u pojedinim sektorima potronje elektrine energije. Ove informacije ine dio
POETNI IZVJETAJ
36
informacija koje se koriste kao pretpostavke u formiranju scenarija razvoja, tj. preuzimaju se
iz Modula 1. Primjeri utjecajnih faktora su: struktura potronje elektrine energije, lokacija
potronje, broj kupaca u pojedinoj kategoriji potronje, gubici prijenosa i distribucije, broj
stanovnika, ivotne navike, nacionalni i osobni prihodi, cijene energije, prioritetni razvoj
pojedinih industrijskih djelatnosti, oekivani trendovi, mjere upravljanja potronjom i
energetska uinkovitost, trini udio pojedinih tehnologija itd.
Promjene u potronji elektrine energije utjeu na oblik i osnovne parametre krivulja trajanja
optereenja (npr. faktor optereenja, minimalno optereenje, vrno optereenje, vjerojatnost
/broj sati u kojima je optereenje vee/manje od odreene razine i dr.). Superpozicijom
predviene potronje elektrine energije na krivulje trajanja optereenja ostvarene u prolosti i
promjenom osnovnih parametara krivulja trajanja optereenja za budue godine, a u skladu s
oekivanim promjenama utjecajnih faktora formiraju se nove krivulje trajanja optereenja (za
budue godine). Odnos izmeu Modula 1 i 2 te institucija u BiH za ovaj sluaj prikazan je na
sljedeoj slici.
Modul 1
Predviene energetske bilance
Relevantne BiH institucije

(3 elektroprivrede, NOS BiH,
Elektroprenos BiH)
- Pretpostavke scenarija razvoja

- Osnovni utjecajni faktori
- Godinja potronja elektrine
energije (GWh)
- Ostvarena satna optereenje

(na razini sustava i regije)
- Ostvareni gubici u prijenosu i
distribuciji
Modul 2
- Izrada ostvarenih KTP
- Modulacija parametara
ostvarenih KTO uporabom
informacija iz Modula 1
- Izrada buduih KTO
Opisani alternativni pristup je jednostavniji u odnosu na osnovnu metodologiju. Osnovna

metodologija moe dati kvalitetnije rezultate, ali zahtjeva vei broj specifinih ulaznih
podataka. Alternativna metodologija predstavlja veoma dobru aproksimaciju optereenja na
razini sustava i/ili regije imajui u vidu dugoroni aspekt projekta i brojne pretpostavke
prilikom formiranja scenarija razvoja u okviru Modula 1. Uzimaju se u obzir faktori koji
utjeu na dugorone opcije razvoja elektroenergetskog sustava (npr. ukupna potronja, vrno i
minimalno optereenje, faktor optereenja, oblik KTO i dr.). U tom smislu alternativna
metodologija zadrava konzistentnost koristei ui skup ulaznih podataka. Ovaj pristup se
oslanja na ekspertna znanja kojima Konzultant raspolae.
POETNI IZVJETAJ
37
3.3 Modul 3: Proizvodnja elektrine energije

Unutar ovog modula Konzultant e analizirati stanje postojeih proizvodnih objekata,
identificirati potencijalne elektrane-kandidate za buduu izgradnju, te nainiti master plan
proizvodnje elektrine energije za cjelokupno promatrano plansko razdoblje. Konkretno,
ciljevi ovog modula su sljedei:
Nainiti pregled stanja postojeih hidro- i termoelektrana, ukljuujui i njihove

tehnike i ekonomske karakteristike.
Odrediti je li neka od proizvodnih jedinica blizu trenutka kada bi njezin kontinuirani

rad postao neekonomian.
Ispitati potrebe za rehabilitacijom jedinica koje mogu na ekonomian nain sudjelovati

u pokrivanju domae potronje ili izvoza, te procijeniti potrebne investicije.
Izraunati oekivanu proizvodnju elektrine energije iz postojeih elektrana do kraja

planskog razdoblja u tri scenarija potronje.
Razmotriti tehniki izvedive opcije za budue proizvodne objekte, radi pokrivanja

domae potronje i/ili natjecanja na meunarodnim tritima.
Procijeniti troak investicije, goriva i ostale trokove pogona i odravanja, kao i

proizvodni troak po kWh tijekom ivotnog vijeka za svaku opciju izgradnje.
Usporediti proizvodni troak tijekom ivotnog vijeka s relevantnim cijenama na

granicama BiH, radi ocjene moe li dotina elektrana konkurirati na izvoznim
tritima ili uvoznoj elektrinoj energiji.
Vrednovati procjene najekonominijih opcija izgradnje u okviru Energetske zajednice

u JI Europi iz recentnih regionalnih studija (REBIS, GIS).
Izraunati oekivanu proizvodnju elektrine energije u novim elektranama do kraja

planskog razdoblja za tri scenarija potronje.
Master plan proizvodnje treba biti usko povezan i koordiniran sa svim ostalim modulima
unutar ovog Projekta. Posebice, vani ulazni podaci oekuju se iz Modula 2 (Potronja
elektrine energije), u obliku tri scenarija porasta potronje za sve tri elektroprivrede u BiH.
Ovim scenarijima treba biti obuhvaena projekcija godinje potronje elektrine energije,
porasta vrnog optereenja, te mjesenih krivulja trajanja optereenja tijekom planskog
razdoblja.
Drugi vaan skup ulaznih podataka bit e dobiven iz Modula 8 (Ugljen), 10 (Prirodni plin), 11
(Nafta) i 12 (Upravljanje potronjom, tednja energije i obnovljivi izvori). Ovi podaci
prvenstveno e obuhvaati cijene razliitih goriva za koritenje u postojeim i buduim
termoelektranama (ugljen, nafta, prirodni plin, obnovljivi izvori), to je od presudne vanosti
za ocjenu ekonomskih aspekata razliitih proizvodnih tehnologija u budunosti.
S druge strane, izlazni rezultati Modula 3 predstavljat e neke od nunih ulaznih podataka za
Module 4 (Prijenos elektrine energije) i 5 (Distribucija elektrine energije), kao i za Modul
POETNI IZVJETAJ
38
13 (Okoli). Ovdje se prvenstveno misli na raspored ulazaka u pogon i lokacije novih

elektrana, kao i oekivanu proizvodnju elektrine energije u sustavu tijekom promatranog
planskog razdoblja. Master plan proizvodnje uzet e u obzir i razvoj regionalnog trita
elektrine energije u jugoistonoj Europi, pod okriljem Energetske zajednice.
Master plan proizvodnje obuhvaat e dugorono razdoblje od vie desetljea, budui da je
metodologija dugoronog planiranja (opisana kasnije u tekstu) najprikladnija za trajanje
planskog razdoblja od 20 do 30 godina.
U procesu izrade plana Konzultant e detaljno analizirati postojee proizvodne kapacitete u
Bosni i Hercegovini, ocijeniti mogue opcije za izgradnju buduih elektrana, te odrediti
optimalni plan izgradnje za zadani scenarij potronje elektrine energije. Master plan e usto
sadravati i analizu potencijalnih postojeih objekata-kandidata za rekonstrukciju (obnovu),
koji e se procijeniti u usporedbi s potencijalnim novim elektranama.
Konani rezultat ovog Modula ukljuivat e raspored ulazaka u pogon novih elektrana za sva
tri elektroprivredna poduzea u BiH, i za sva tri scenarija potronje, zajedno s predloenim
rasporedom rekonstrukcije postojeih objekata. Ovaj e plan sadravati i potrebne investicije i
ostale pripadne trokove vezane za provedbu plana.
3.3.2 Raspored aktivnosti unutar modula
Planirane aktivnosti unutar Modula opisane su kako slijedi:
1) Definiranje tipinih krivulja optereenja i karakteristinih varijacija optereenja u
sustavu.
2) Pregled novijih regionalnih i domaih studija, projekata i planova vezanih uz razvoj
kapaciteta za proizvodnju elektrine energije.
3) Prikupljanje ulaznih podataka o gorivima (cijene, raspoloive koliine i sl.) za
termoelektrane (ugljen, nafta, plin, biomasa itd.).
4) Prikupljanje standardnih podataka o tehnikom, ekonomskom i ekolokom statusu i
karakteristikama postojeih proizvodnih objekata.
5) Ispitivanje potreba za rekonstrukcijom postojeih jedinica i procjena potrebnih
investicija.
6) Razmatranje tehniki i ekonomski izvodljivih opcija za budue elektrane.
7) Ekonomska ocjena potencijalnih opcija za nove elektrane, i njihova usporedba s
cijenama elektrine energije u susjednim zemljama.
8) Priprema i postavljanje raunalnog modela za dugorono planiranje na temelju
odgovarajue optimizacijske metode.
9) Odreivanje optimalne strategije opskrbe elektrinom energijom tijekom planskog
razdoblja, ukljuujui i izgradnju novih proizvodnih objekata.
10) Predvianje budue proizvodnje postojeih i novih elektrana do kraja planskog
razdoblja.
POETNI IZVJETAJ
39
11) Provoenje analize osjetljivosti predloenog dugoronog plana izgradnje novih

elektrana.
12) Prijedlog investicijskog programa za proizvodne objekte tijekom planskog razdoblja.
13) Priprema detaljnog izvjetaja o master planu proizvodnje i pripadnim trokovima za
razdoblje do kraja planskog razdoblja.
Namjera Konzultanta tijekom Poetne faze bila je provesti aktivnosti 2, 4, 5 i 6, u mjeri u
kojoj e to omoguiti brzina dostavljanja potrebnih ulaznih podataka od strane institucija u
BiH. U sklopu aktivnosti 2 izvren je pregled regionalnih studija planiranja (GIS/REBIS), a
za domae se studije slinog tipa oekuje da budu dostavljene u relativno kratkom roku, odn.
za vrijeme Poetne faze.
Aktivnost 1 planira se provesti u koordinaciji s Modulom 2, iako se odreena preliminarna
analiza krivulja optereenja i prognoze potronje moe nainiti i prije dovretka Modula 2,
radi utede vremena i verifikacije modela. Aktivnost 3 takoer e se djelomino obaviti u
Poetnoj fazi, no ovisit e o zakljucima Modula 8, 10, 11 i 12. Konzultant e nastojati dobiti
poetne procjene cijena goriva u to je mogue ranijoj fazi, kako bi se to prije moglo
zapoeti s pripremom modela za dugorono planiranje elektroenergetskog sustava BiH.
Preostale aktivnosti (od 7 do 13) izvrit e se izmeu 5. i 8. mjeseca izrade Projekta (travanj
2007 srpanj 2007) vidi Prilog 1.
3.3.3 Prikupljanje podataka i relevantne institucije u BiH

Za uspjeno izvrenje Modula 3 nuna je vrlo bliska suradnja izmeu Konzultanta s jedne
strane, te relevantnih institucija BiH s druge strane. Meu tim institucijama najvaniji se
doprinos oekuje od tri elektroprivredna poduzea u BiH (Elektroprivreda BiH,
Elektroprivreda HZHB i Elektroprivreda RS), i to osobito u pogledu dostavljanja potrebnih
podataka.
Odreena podrka bit e potrebna i od strane drugih institucija, kao to su Dravna
regulatorna komisija za elektrinu energiju (DERK), regulatorne komisije pojedinih entiteta
(FERK i REERS), Neovisni operator sustava BiH (NOS BiH), Elektroprenos BiH i druga
tijela prema potrebi. Potpora bi trebala biti usmjerena na omoguavanje razmjene podataka i
informacija vanih za izradu studije, to je nuan preduvjet za uspjeno dovrenje ovog
Modula.
Zakonom o elektrinoj energiji Federacije BiH (Slubeni list FBiH 41/02) ureuje se, izmeu
ostalog, planiranje i razvoj elektroenergetskih objekata u Federaciji. Ciljevi navedeni u
Zakonu izmeu ostalih ukljuuju i stimuliranje razvoja elektroenergetskog sektora, poticanje
privatnih domaih i stranih ulaganja, pouzdaniju opskrbu elektrinom energijom, povezivanje
s meunarodnim tritem elektrine energije uspostavom zajednikog trita u BiH, te
ekonomino i racionalno koritenje elektrine energije. Regulatorna komisija za elektrinu
energiju u Federaciji BiH (FERK) nadgleda uinkovitost mehanizama i procesa radi
osiguranja razumne ravnotee izmeu potranje i ponude elektrine energije. Izgradnja
POETNI IZVJETAJ
40
objekata za proizvodnju elektrine energije za kvalificirane kupce je slobodna odluka svakog

elektroprivrednog drutva koje ima ili e dobiti:
dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje elektrine energije,
prethodnu dozvolu za izgradnju,
dozvolu za koritenje koju izdaje FERK.
Elektroprivredna drutva koja imaju dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje elektrine

energije mogu graditi i objekte za proizvodnju elektrine energije za tarifne kupce, na temelju
provedenog natjeaja i dozvole Regulatorne komisije.
Prema Zakonu o elektrinoj energiji Republike Srpske (Slubeni list RS 66/02), Regulatorna
komisija za elektrinu energiju Republike Srpske (REERS) nadlena je za nadgledanje
efikasnosti mehanizama i procesa koji omoguavaju sistemsku srednjoronu i dugoronu
ravnoteu izmeu potronje i opskrbe elektrinom energijom. Vlada Republike Srpske, u
suradnji s NOS BiH objavljuje dugorone i godinje elektroenergetske bilance. U tim
bilancama se definiraju okvirni planovi za ukupnu potronju elektrine energije i naini
pokrivanja potronje u srednjoronom i dugoronom razdoblju (5 godina unaprijed).
Novi zakonodavni okvir ima za cilj uvoenje konkurencije u proizvodnju elektrine energije,
omoguujui proizvoaima da prodaju energiju kroz slobodno sklapanje bilateralnih ugovora
s kvalificiranim kupcima i nezavisnim trgovcima elektrinom energijom.
Za uspjean dovretak Projekta potrebno je prikupiti podatke o stanju postojeih proizvodnih
kapaciteta u BiH, te podatke o moguim objektima koji su kandidati za izgradnju ili
rekonstrukciju. Tijekom Poetne faze Konzultant je pregledao postojee studije i izvjetaje
vezane uz postojee stanje i budui razvoj kapaciteta za proizvodnju elektrine energije u
elektroenergetskom sustavu BiH. U pregled su bile ukljuene i najnovije regionalne studije za
jugoistonu Europu, kao to su studije REBIS, odn. GIS.
Tijekom Poetne faze sljedei su podaci prepoznati kao nuni za uspjeno dovrenje Modula
3:
1. Hidroelektrane
1a) Postojee elektrane
- Instalirana snaga (u MW)
- Godina izgradnje
- Broj jedinica
- Minimalna i maksimalna snaga na pragu (u MW)
- Vrsta elektrane protona/akumulacijska/reverzibilna
- Neto pad elektrane (u m)
- Instalirani protok (u m3/s)
- Vrsta turbina
- Visina i duljina brane
- Visina i duljina nasipa
POETNI IZVJETAJ
41
Duljina i presjek tunela

Duljina i presjek cjevovoda
Duljina i dubina dovodnih i odvodnih kanala
Oekivana godinja proizvodnja (u GWh) i vrijeme iskoritenja maksimalne snage (h)
Podaci o hidrolokim dotocima za relevantne lokacije, u trajanju od 30-40 godina, ako
je mogue na dnevnoj razini
Topologija rijenog sliva za hidroelektrane u kaskadi
Topografske relacije (krivulja bazena, ovisnost donje vode o protoku, gubici pada u
dovodu i odvodu itd.)
Tehnike karakteristike turbine, generatora i transformatora (koljkasti dijagram
turbine, krivulju stupnja djelovanja generatora i transformatora)
Fiksni trokovi pogona i odravanja (u EUR/kW/god)
Vanjska pogonska ogranienja (ekologija, vodoopskrba, navodnjavanje i sl.)
1b) Kandidati za buduu izgradnju

- Svi parametri nabrojani u 1a), plus:
- Potrebna investicijska sredstva za izgradnju elektrane (u EUR ili EUR/kW)
- Trajanje izgradnje (u god)
- Godina najranijeg mogueg ulaska u pogon
2. Termoelektrane
2a) Postojee elektrane
- Instalirana snaga (u MW)
- Godina izgradnje
- Procijenjeni ivotni vijek / godina predvienog izlaska iz pogona
- Broj jedinica
- Minimalna i maksimalna snaga na pragu (u MW)*
- Oekivana godinja proizvodnja elektrine energije (u GWh) i broj sati rada (h)*
- Cijena goriva koje se koristi za proizvodnju elektrine energije (u EUR/GJ ili EUR/t)*
- Oekivana godinja potronja goriva (u t)*
- Kapacitet rudnika ugljena (u t/god)
- Rezerve ugljena na lokaciji elektrane (u t)
- Ogrjevna vrijednost goriva (u kJ/kg)*
- Specifina potronja topline (u kJ/kWh) ili efikasnost pretvorbe (u %) za minimalnu i
maksimalnu razinu proizvodnje*
- Rotirajua rezerva (u %)*
- Vjerojatnost neplaniranog ispada (u %)*
- Fiksni trokovi pogona i odravanja (u EUR/kW/god)*
- Varijabilni trokovi proizvodnje (u EUR/MWh) (ne ukljuujui trokove goriva)*
- Emisijski faktori za CO2, SO2, NOx, estice i CO (u g/MWh ili u % od potroenog
goriva)*
* parametri trebaju biti izraeni na razini jedinice/bloka, ukoliko je mogue
2b) Kandidati za buduu izgradnju
- Svi parametri navedeni u 2a), plus:
POETNI IZVJETAJ
42
Potrebna investicijska sredstva za izgradnju elektrane (u EUR ili EUR/kW)

Trajanje izgradnje (u god)
Godina najranijeg mogueg ulaska u pogon
2c) Kandidati za rekonstrukciju/obnovu

- Svi parametri navedeni u 2a), plus:
- Potrebna investicijska sredstva za rekonstrukciju elektrane (u EUR ili EUR/kW)
- Potrebna sredstva za ugradnju opreme za kontrolu emisija u svrhu zadovoljenja
odredbi Ugovora o energetskoj zajednici i ostalih ekolokih propisa
3. Uvoz/izvoz elektrine energije
- Indikativne cijene elektrine energije na granicama BiH, koje se mogu primijeniti na
potencijalni uvoz/izvoz elektrine energije (u EUR/MWh)
Svi gore nabrojani podaci predstavljaju kvalitetnu osnovu za provedbu potrebnih analiza. No,
Konzultant e nastojati prikupiti i sve dodatne podatke koji ovdje nisu navedeni, a za koje se
pokae da mogu biti od koristi za uspjeno dovrenje Modula 3.
3.3.4 Pristup i metodologija planiranja

Konzultant je svjestan kako master plan proizvodnje, kao dio ovog Projekta, treba biti
sastavljen uz blisku suradnju s tri elektroprivrede u BiH. Konzultant takoer razumije kako je
izrada detaljnog plana izgradnje proizvodnih kapaciteta od velike vanosti za postizanje nekih
od najvanijih ciljeva budue energetske strategije, kao to su:
Sigurna i pouzdana opskrba svim oblicima energije u BiH,
Poveanje ekonomske efikasnosti radi smanjenja trokova energije,
Poveanje energetske efikasnosti u svim segmentima sustava opskrbe, pretvorbe,

transporta i koritenja energije,
Optimalno koritenje lokalnih energetskih izvora u cilju postizanja ekonomskog rasta i

socijalne stabilnosti,
Integracija trita elektrine energije, ugljena, prirodnog plina i naftnih proizvoda,
Potpuno iskoritavanje prednosti regionalnog energetskog trita i ostalih regionalnih

sporazuma radi minimizacije trokova za domae potroae i ostvarivanja koristi od
mogunosti izvoza energije,
Gospodarenje energijom na nain prihvatljiv za okoli.
Kriteriji planiranja i metodologija koju Konzultant namjerava upotrijebiti za realizaciju ovog

Modula temelje se na standardnoj metodologiji planiranja uz najmanji troak (engl. Leastcost Planning, skraeno: LCP), koja je iroko prihvaena od strane meunarodnih
organizacija. Konzultant e iskoristiti svoje veliko znanje i iskustvo u dugoronom planiranju
uz minimalni troak, kao i u koritenju modela WASP, kao raunalnog alata za dugorono
planiranje izgradnje proizvodnih kapaciteta. Konzultant je tijekom zadnjih desetak godina
POETNI IZVJETAJ
43
uspostavio vrlo plodnu i uspjenu suradnju u ovom podruju s Meunarodnom agencijom za

atomsku energiju (IAEA) u Beu, kroz sudjelovanje u aktivnostima Agencije u smislu
distribucije raunalnih modela i edukacije u zemljama lanicama.
Konzultant vjeruje kako je ova metodologija adekvatna za vrstu analize kakva se zahtijeva
unutar Modula 3. Pa ipak, Konzultant e prema potrebi provesti i verifikaciju rezultata
dobivenih na ovaj nain koritenjem drugog modela za slinu namjenu (dugorono planiranje
uz minimalni troak), kao to je MESSAGE (razvijen u suradnji IAEA i instituta IIASA).
Sljedee poglavlje iznosi kratki opis metodologije dugoronog planiranja uz minimalni troak
na kojoj se zasniva rad modela WASP.
Metodologija planiranja uz minimalni troak

Sutina dugoronog planiranja izgradnje proizvodnih kapaciteta je u nalaenju optimalnog
plana proirenja proizvodnog sustava tijekom razdoblja od tipino 20-30 godina, uz
uvaavanje ogranienja koje definira planer. Optimum se nalazi na temelju minimalnih
ukupnih diskontiranih trokova.
U sklopu metodologije koriste se sljedee matematike tehnike:
Probabilistika procjena trokova proizvodnje u sustavu, trokova neisporuene

energije i pouzdanosti;
Linearno programiranje za odreivanje optimalnog angamana jedinica uz potivanje
zadanih ogranienja na emisije u okoli, dostupnost goriva i ukupnu proizvodnju za
odreene elektrane;
Dinamiko programiranje za usporedbu trokova razliitih alternativnih strategija
izgradnje sustava.
Svaki mogui niz elektrana koje se dodaju u sustav (plan, odn. strategija izgradnje) koja
zadovoljava ogranienja ocjenjuje se u smislu funkcije trokova (funkcije cilja) koja se sastoji
od:
Kapitalnih investicijskih trokova (I),
Preostale vrijednosti investicijskih trokova (S),
Trokova goriva (F),
Trokova skladitenja goriva (L),
Ostalih trokova pogona i odravanja (M),
Trokova neisporuene energije (O).
Funkcija trokova se tada moe prikazati sljedeim izrazom:
POETNI IZVJETAJ
44
B j = I j ,t S j ,t + F j ,t + L j ,t + M j ,t + O j ,t
t =1
pri emu je Bj funkcija cilja pridruena planu izgradnje j, t je vrijeme u godinama (1, 2, ... , T),
a T je trajanje studijskog razdoblja (ukupni broj godina). Crta iznad simbola oznaava
diskontirane vrijednosti na odreeni referentni trenutak uz neku diskontnu stopu i.
Optimalni je plan izgradnje tada definiran kao: Min Bj po svim j.
Unutar analize u WASP-u potrebno je najprije odrediti alternativne strategije izgradnje
elektroenergetskog sustava. Ako je Kt vektor koji sadri broj svih proizvodnih jedinica koje
su u pogonu u godini t za neki plan izgradnje, tada Kt mora zadovoljavati sljedeu relaciju:
Kt = Kt-1 + At Rt + Ut
pri emu su:
At = vektor unaprijed zadanih ulazaka u pogon jedinica u godini t,
Rt = vektor unaprijed zadanih izlazaka iz pogona jedinica u godini t,
Ut = vektor jedinica kandidata koje se dodaju u sustav u godini t, Ut [0]
At i Rt su zadani, dok je Ut nepoznata varijabla koju treba odrediti; Ut se naziva vektorom
konfiguracije sustava.
Ukoliko definiramo kritini period (p) kao period unutar godine za koji je razlika izmeu
odgovarajueg raspoloivog proizvodnog kapaciteta i vrnog optereenja ima najmanju
vrijednost, te ako je P(Kt,p) instalirani kapacitet u sustavu u kritinom periodu u godini t,
svaka prihvatljiva konfiguracija sustava mora zadovoljavati sljedee nejednakosti:
(1 + at) Dt,p P(Kt,p) (1 + bt) Dt,p
ime se jednostavno izrie kako instalirani kapacitet u kritinom periodu mora leati izmeu
zadane minimalne i maksimalne rezerve u sustavu, at i bt respektivno, iznad vrnog
optereenja Dt,p u kritinom periodu godine.
Pouzdanost odreene konfiguracije sustava ocjenjuje se unutar WASP-a u smislu indeksa
vjerojatnosti gubitka optereenja (engl. Loss-of-Load Probability, LOLP). U WASP-u se ovaj
indeks izraunava za svaki period unutar godine i svaku definiranu hidrologiju. LOLP za
svaki period rauna se tada kao suma LOLP-ova za svaku hidroloku situaciju (u istom
periodu), ponderirana vjerojatnou hidrologija, a prosjeni godinji LOLP kao zbroj LOLPova po periodima podijeljen brojem perioda.
Ako su LOLP(Kt,a) i LOLP(Kt,i) godinje, odn. periodike vrijednosti LOLP-a, respektivno,
svaka prihvatljiva konfiguracija mora zadovoljavati sljedea ogranienja:
LOLP(Kt,a) Ct,a
LOLP(Kt,i) Ct,p (za sve periode)
pri emu su Ct,a i Ct,p granine vrijednosti zadane kao ulaz od strane planera.
POETNI IZVJETAJ
45
Ukoliko odreeni plan izgradnje sadri konfiguracije sustava za koje je godinja potranja za
energijom Et vea od oekivane proizvodnje Gt svih jedinica koje postoje u toj konfiguraciji
za odgovarajuu godinu t, u ukupne trokove sustava dodaje se kazna u obliku rezultirajuih
trokova neisporuene energije. Oigledno su ovi trokovi funkcija koliine neisporuene
energije Nt, koja se moe izraunati kao:
Nt = Et Gt
Planer moe postaviti i tzv. tunelska ogranienja na vektor konfiguracije Ut tako da svaka
prihvatljiva konfiguracija mora zadovoljiti:
Ut0 Ut Ut0 + Ut
gdje je Ut0 najmanja doputena vrijednost vektora konfiguracije Ut, a Ut tunelsko
ogranienje ili irina tunela.
Proizvodnja svake elektrane u svakom periodu godine procjenjuje se na temelju optimalnog
angamana jedinica, koji pak ovisi o raspoloivosti elektrana/jedinica, potreba za
odravanjem, potreba za rotirajuom rezervom i bilo kakvim zadanim ogranienjima koje
planer moe postaviti na emisije u okoli, dostupnost pojedinog goriva i/ili proizvodnju
elektrine energije odreene grupe elektrana. Takva grupna ogranienja imaju sljedei oblik:
COEF
iI j
ij
Gi LIMIT j , za j = 1,..., M
pri emu je Gi proizvodnja elektrane i, COEFij faktor emisije (za ogranienje emisije) ili
faktor potronje goriva (za ogranienje raspoloivosti goriva), itd. za elektranu i u grupnom
ogranienju j, LIMITj je zadana granina vrijednost, a Ij skup elektrana koje sudjeluju u
grupnom ogranienju j. Ova specijalna ogranienja rjeavaju se algoritmom koji odreuje
angaman elektrana na nain da se ogranienja zadovolje uz minimalni proizvodni troak.
Problem opisan ovdje odgovara nalaenju vrijednosti vektora Ut tijekom planskog razdoblja
koji zadovoljava gornje izraze. Time je pronaen najbolji plan izgradnje unutar ogranienja
koja je zadao planer. U modelu WASP ovaj najbolji plan izgradnje nalazi se koritenjem
tehnike dinamikog programiranja. Tijekom tog procesa program detektira je li rjeenje
dotaklo granice tunela i u sklopu rjeenja daje odgovarajuu poruku. Proces planiranja tada se
nastavlja iterativnim postupkom, modificiranjem ogranienja dok se ne dobije
zadovoljavajue rjeenje. To e biti optimalni plan izgradnje za promatrani sustav.
Izraun trokova
Raunanje razliitih komponenti trokova provodi se kroz odreene modele, kako bi se uzelo
u obzir:
(a) Karakteristike prognozirane potronje;
(b) Karakteristike termoelektrana i nuklearnih elektrana;
(c) Karakteristike hidroelektrana;
(d) Stohastiku prirodu hidrologije (hidrolokih uvjeta);
POETNI IZVJETAJ
46
(e) Trokove neisporuene energije.

U gornjoj listi rije elektrana koristi se kad se govori o kombinaciji jedne ili vie jedinica (za
termoelektrane) ili o jednom ili vie projekata (za hidroelektrane). Optereenje se modelira
vrnim optereenjem i potranjom energije u svakom periodu (tipino mjesecu) za sve godine
u planskom razdoblju, kao i periodike invertirane krivulje trajanja optereenja. Ove krivulje
predstavljaju vjerojatnost da e optereenje dostii ili premaiti odreenu vrijednost tijekom
nekog perioda.
Modeli termoelektrana i nuklearnih elektrana se opisuju sljedeim parametrima za svaku
elektranu:
-
Maksimalna i minimalna snaga;
Specifini potroak pri minimalnom optereenju i inkrementalni specifini potroak

izmeu minimalne i maksimalne snage;
Potrebe za odravanjem (planirane obustave);
Vjerojatnost ispada (prisilnih obustava);
Emisijski faktori i specifina potronja energije;
Kapitalni investicijski trokovi (za kandidate za izgradnju);
Trokovi goriva;
Trokovi skladitenja goriva (za kandidate za izgradnju);
Fiksni i varijabilni trokovi pogona i odravanja (ne ukljuujui gorivo);
ivotni vijek (za kandidate za izgradnju).
Modeli hidroenergetskih projekata (postrojenja) ukljuuju protone elektrane, elektrane za

dnevno izravnanje, za tjedno izravnanje, te akumulacijske elektrane sa sezonskim ciklusom
regulacije. Za svaki se projekt definiraju sljedei parametri:
-
Maksimalna i minimalna snaga;
Energetski sadraj akumulacije;
Raspoloiva energija u svakom periodu;
Kapitalni investicijski trokovi (za projekte koji se razmatraju kao kandidati za

izgradnju);
Fiksni trokovi pogona i odravanja;
ivotni vijek (za projekte koji se razmatraju kao kandidati za izgradnju).
Stohastika priroda hidrologije uzima se u obzir definiranjem razliitih hidrolokih situacija

(do 5); za svaku hidrologiju definira se vjerojatnost pojavljivanja i odgovarajui raspoloivi
kapacitet i energija za svaki projekt u toj hidrolokoj situaciji i odreenom periodu.
Reverzibilne hidroelektrane modeliraju se kroz sljedee parametre:
POETNI IZVJETAJ
47
Instalirana snaga;
Efikasnost ciklusa;
Kapacitet pumpanja (za svaki period);
Kapacitet proizvodnje (za svaki period);
Maksimalna ostvariva proizvodnja elektrine energije (za svaki period).
Troak neisporuene energije odraava oekivane tete za gospodarstvo zemlje ili regije koja
se prouava, kao rezultat neisporuivanja odreene koliine elektrine energije. Ovaj se troak
modelira kvadratnom funkcijom koja povezuje troak neisporuene energije s koliinom iste
energije. Jednostavniji pristup kvantificiranju neisporuene energije u ekonomskim okvirima
sastoji se u pretpostavljanju neke konstantne vrijednosti po jedinici neisporuene energije,
tipino u rangu od 0,5 pa sve do 3 EUR/kWh.
Kako bi se izraunale sadanje vrijednosti komponenti trokova, uvodi se diskontiranje uz
zadanu diskontnu stopu, uz pretpostavku da se puni iznos kapitalne investicije za elektranu
koja se dodaje u planu izgradnje ulae na poetku godine u kojoj ta elektrana ulazi u pogon, a
da njezina preostala vrijednost predstavlja dobitak na kraju planskog razdoblja zbog
preostalog ekonomskog ivotnog vijeka elektrane. Trokovi skladitenja goriva tretiraju se
kao investicijski trokovi, no na kraju planskog razdoblja uzimaju se kao dobitak u punom
iznosu (odn. bez amortizacije). Svi ostali trokovi (gorivo, pogon i odravanje, neisporuena
energija) uzimaju se kao da nastupaju u sredini odgovarajue godine. Ove pretpostavke
opisane su sljedeom slikom.
t=3
Godine studije
t0
OPERT
CAPT
OPER3
CAP3
OPER2
t=2
t=T
t
SALVAGE
t=1
Referentna
toka za
diskontiranje
CAP2
OPER1
CAP1
Bj
Shematski dijagram tokova novca za neki program izgradnje
POETNI IZVJETAJ
48
Tretiranje nesigurnosti
U procesu dugoronog planiranja izgradnje proizvodnih kapaciteta prirodno je prisutan velik
broj nesigurnosti. Neke od najeih kategorija nesigurnih ulaznih informacija koje utjeu na
plan izgradnje su sljedee:
Porast potronje elektrine energije;
Kretanje cijena goriva za termoelektrane;
Predvieni trokovi izgradnje novih elektrana;
Diskontna stopa;
Ekoloka i regulatorna ogranienja; itd.
Nesigurnosti u pogledu budueg kretanja potronje elektrine energije obradit e se

analiziranjem tri scenarija potronje koji e predstavljati rezultat Modula 2 (Potronja
elektrine energije), kao to je spomenuto ranije. Kako bi se uzele u obzir nesigurnosti u
ostalim parametrima ili stratekim odlukama, provest e se odgovarajue analize osjetljivosti.
U te analize bit e ukljuene varijacije u odreenim nesigurnim ulaznim parametrima.
U pogledu nesigurnosti koje su posljedica ekolokih i regulatornih ogranienja jasno je da
postoji odreeni zakonski okvir koji je poznat i definiran. Ipak nije iskljueno da u budunosti
nee doi do promjene odreenih zakona i propisa koji reguliraju energetske djelatnosti i
zatitu okolia (npr. kao posljedica preuzimanja novih meunarodnih obveza, primjena
moguih novih paketa energetskih i drugih direktiva EU i dr.).
Uz tri osnovna scenarija potronje, Konzultant e dodatno, u mjeri za koju se procijeni da je
prikladna, definirati nekoliko razvojnih scenarija, kako bi se pokrio raspon mogunosti koje
proizlaze iz razliitih stratekih i politikih odluka u energetskom sektoru. Primjerice, ovi
scenariji mogu ukljuivati snanu izvoznu orijentaciju, ubrzanu penetraciju obnovljivih izvora
energije, ogranienu izgradnju novih hidroelektrana zbog ekolokih pitanja, usporenu
izgradnju termoelektrana na ugljen zbog ogranienja na emisije staklenikih plinova itd.
Proirenje analize u ovom smislu pruit e vrijedne informacije o moguim posljedicama
pojedinog razvojnog puta u elektroenergetskom sektoru.
Tretman malih elektrana
U studiji e se obraditi i tzv. male elektrane (npr. u ovu kategoriju spadaju male
hidroelektrane, vjetroelektrane i dr.) u skladu s podacima o potencijalu takvih izvora
elektrine energije koje trebaju osigurati tri elektroprivredna poduzea u BiH. Procijenit e se
doprinos ovih izvora u zadovoljenju ukupnih potreba za elektrinom energijom, kao i mogue
prednosti i nedostaci ovakvih izvora elektrine energije.
Tretman izlazaka iz pogona postojeih proizvodnih objekata
Pretpostavka je da e sve postojee hidroelektrane biti u pogonu do kraja promatranog
planskog razdoblja. Razmatrat e se samo izlasci iz pogona postojeih termoelektrana.
Datumi izlaska iz pogona termoelektrana bit e odreeni u suradnji s domaim strunjacima
POETNI IZVJETAJ
49
iz tri elektroprivrede uzimajui u obzir rezultate nedavno dopunjene studije regionalnog

razvoja proizvodnih jedinica (GIS Study) i miljenja strunjaka iz pojedinih tvrtki
proizvoaa opreme (npr. Siemens) koje su sudjelovale u rehabilitaciji pojedinih
termoelektrana u BiH. Razmotrit e se i analizirati podatke o pouzdanosti pogona u nekoliko
zadnjih godina, datume ulaska u pogon i projektiranog ivotnog vijeka pojedinih jedinica,
broja sati rada i dr. Oekuje se da e strunjaci iz tri elektroprivrede dati planove potrebnih
rehabilitacija. Simulacijama rada i razvoja elektroenergetskog sustava dobit e se dodatni uvid
u eventualni raniji izlazak iz pogona pojedinih starijih i nisko uinkovitih proizvodnih
jedinica (npr. niski faktor optereenja i dr.).
Modeliranje izvoza i uvoza elektrine energije
Modeliranja uvoza i izvoza elektrine energije u WASP modelu mogue je na nekoliko
naina (koritenjem zamjenske elektrana za uvoz, promjenom oblika krivulje trajanja
optereenja, koritenjem opcije pumpanja i dr.). Konzultant ima iroko iskustvo u modeliranju
ovih specifinih stanja sustava i prethodno spomenuti naini modeliranja uspjeno su
primijenjeni u nekoliko studija u regiji i svijetu.
Konzultant je svjestan postojanja relativno velikih mogunosti izvoza elektrine energije iz
elektroenergetskog sustava BiH i ova opcija e biti razmotrena uzimajui u obzir relevantne
injenica (cijene uvoza i izvoza elektrine energije, mogui utjecaj ostalih elektrana u regiji,
mogue obveze po pitanju zatite okolia post-Kyoto era, razvoj regionalnog trita
elektrine energije, strukturu proizvodnih kapaciteta i dr.). Konzultant e analizirati i rezultate
GIS studije.
Plan rada i metodologija

Predloeni pristup planiranju razvoja proizvodnih kapaciteta na nain predloen u Poetnom
izvjetaju, kao i tijekom sastanaka s relevantnim institucijama BiH, sastoji se od sljedeih
koraka (vidjeti donju sliku):
1. Prikupljanje ulaznih podataka projekcija potronje elektrine energije, podaci o
postojeim elektranama, opcije za izgradnju i rekonstrukciju;
2. Definicija scenarija koji e se analizirati;
3. Odreivanje optimalnih planova izgradnje za svaki analizirani scenarij, koritenjem
prikladnog raunalnog alata (WASP);
4. Ponavljanje prorauna u koordinaciji s relevantnim institucijama BiH (prvenstveno
elektroprivredama) radi uklanjanja moguih netonosti u modeliranju;
5. Provoenje analiza osjetljivosti na kritine ulazne parametre;
6. Obrada rezultata i izrada izvjetaja o planiranju razvoja kapaciteta za proizvodnju
elektrine energije.
POETNI IZVJETAJ
50
Prognoza
potronje
Postojee
elektrane
Potencijalne
rekonstrukcije
Mogue
budue
elektrane
Prikupljanje
ulaznih podataka
Identificiranje
scenarija razvoja
Odreivanje
plana izgradnje
po scenarijima
Koordinacija s
BiH partnerima
Provoenje prikladnih
analiza osjetljivosti
Obrada rezultata i
izvjetavanje
Pristup i metodologija planiranja razvoja proizvodnih kapaciteta
Tijekom razgovora s tri elektroprivrede u BiH, openito je prihvaena opisana metodologija,
prepoznajui injenicu da se radi o metodologiji koju prihvaaju i ugledne meunarodne
institucije.
POETNI IZVJETAJ
51
3.4 Modul 4: Prijenos elektrine energije i voenje sistema

U sklopu ovog modula konzultanti e pripremiti plan ulaganja u prijenosnu mreu za 15godinje razdoblje (2005 2020) i sagledati dodatne investicije potrebne za voenje sistema.
Detaljnije, ciljevi ovog modula su:
Identifikacija potreba i priprema plana investicija za pojaanje prijenosne mree.
Identifikacija potreba i priprema plana investicija vezanih za modernizaciju prijenosne

mree, ukljuujui revitalizaciju ili rekonstrukciju starijih objekata mree.
Priprema liste komponenata, ureaja i materijala za razvoj prijenosne mree i

revitalizaciju, te procjena trokova.
Identifikacija dodatnih potreba i investicija u voenje sistema.
Identifikacija nune opreme za pruanje pomonih usluga sistemu.
Plan razvoja prijenosne mree mora biti u skladu s planom izgradnje novih elektrana (modul
3), prognozi potronje elektrine energije i optereenja (modul 2), i planom razvoja
distribucijske mree (modul 5). Plan mora ukljuiti potrebne vodove za prikljuak novih
elektrana na sistem na temelju rezultata modula 3, mora uzeti u obzir planiranu razinu porasta
optereenja unutar razmatranog vremenskog razdoblja kao rezultat modula 2, te mora uzeti u
obzir prikljuak novih transformatorskih stanica 110/x kV za napajanje distributivnih
potroaa kao rezultat modula 5. Budui razvoj prijenosne mree Bosne i Hercegovine
takoer mora biti u skladu s razvojem trita Energetske zajednice.
Tijekom izrade plana razvoja prijenosne mree nuno je uzeti u obzir i revitalizaciju
postojeih prijenosnih postrojenja. Veliki broj prijenosnih postrojenja izgraen je prije 40 ili
50 godina, pa njihovo sadanje stanje, kao i stanje u blioj budunosti, eventualno moe
ugroziti sigurnost i pouzdanost sistema.
Dobro opremljen i moderan dispeerski centar, zajedno s obuenim osobljem i razvijenom
telekomunikacijskom mreom, nuan je preduvjet sigurnog pogona sistema. Dodatne
investicije u voenje sistema biti e takoer sagledane i predloene.
Plan razvoja prijenosne mree obuhvatiti e razdoblje do 2020. godine. Kao konaan rezultat
ovog modula predloit e se lista novih i revitaliziranih prijenosnih postrojenja, zajedno s
listom komponenata, ureaja i materijala uz pripadne trokove.
3.4.2 Aktivnosti i njihov vremenski slijed
Unutar ovog modula biti e izvrene slijedee aktivnosti:
1) Pregled relevantnih studija i projekata vezanih za prijenosnu mreu.
2) Prikupljanje ulaznih podataka vezanih za tehnike i financijske aspekte prijenosne mree.
3) Definicija najvanijih nesigurnosti u budunosti, utjecajnih za planiranje prijenosne
mree.
POETNI IZVJETAJ
52
4) Definicija kriterija i metodologije planiranja prijenosne mree.

5) Definicija kriterija i metodologije odreivanja potreba za revitalizacijom prijenosne
mree.
6) Tehnika analiza i opravdanost predloenih pojaanja mree na temelju deterministikih
simulacija (tokovi snaga, n-1 sigurnost).
7) Ekonomska analiza i opravdanost predloenih pojaanja
probabilistikih simulacija (izraunavanje indeksa profitabilnosti).
mree
na
temelju
8) Izrada plana revitalizacije na temelju prioriteta.

9) Sagledavanje investicija s aspekta potreba regionalnog trita elektrine energije.
10) Odreivanje ukupnih investicija i trokova razvoja prijenosne mree (izgradnja i
revitalizacija).
11) Identifikacija dodatnih investicija u voenje sistema.
12) Identifikacija nune opreme za pruanje pomonih usluga sistemu (na temelju simulacija
pogona sistema).
13) Izrada izvjetaja o planu razvoja prijenosne mree i pripadnim trokovima za razdoblje
2005 2020.
Tijekom faze do predaje Poetnog izvjetaja bilo je planirano izvriti aktivnosti 1 5.
Planirane aktivnosti su samo djelomino obavljene zbog kratkog roka unutar poetne faze i
poveanih napora u prikupljanju podataka s vie strana (NOS, Elektroprenos,
Elektroprivrede). Tijekom januara 2007. nastavit e se planirane aktivnosti. Konzultanti
oekuju da e se do kraja januara 2007. prikupiti svi podaci i studije, te da e metodologija
planiranja razvoja i revitalizacije biti prihvaena od svih zainteresiranih institucija.
Izrada modula 4 zapoeti e odmah nakon zavretka modula 2 i 3, te e se obavljati paralelno
s modulom 5 radi zajednike koordinacije, posebno vezano za 110 kV mreu. Ovaj modul biti
e izraivan tijekom 7. i 10. mjeseca projekta (od juna 2007 do septembra 2007) vidi prilog
1, pri emu se pod izradom misli na aktivnosti od 6 do 13, prethodno nabrojane.
3.4.3 Prikupljanje podataka i relevantne institucije iz BiH
Priprema detaljnog plana razvoja i investicija za 15-godinje razdoblje (2005 2020) je
nemogua bez uske suradnje izmeu konzultanata i relevantnih institucija iz BiH. Tijekom
poetne faze projekta identificirane su relevantne institucije i uspostavljeni su poetni
kontakti izmeu konzultanata i predstavnika slijedeih institucija:
Nezavisni operator sistema NOS (u Sarajevu)

Prijenosna kompanijaElektroprenos BiH (u Banja Luci)
Dravna elektroenergetska komisija za elektrinu energiju DERK (eng.SERC) (u Tuzli)
Dodatna podrka na izradi ovog modula takoer se oekuje od tri elektroprivredna poduzea
(Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda HZ HB and Elektroprivreda RS) i regulatornih
komisija na razini entiteta (Regulatorna komisija za elektrinu energiju Republike Srpske i
Regulatorna komisija za elektrinu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine).
POETNI IZVJETAJ
53
Prema entitetskim zakonima o elektrinoj energiji i Zakonu o prijenosu, regulatoru i operatoru

sistema elektrine energije u BiH, planiranje razvoja prijenosne mree je odgovornost
prijenosne kompanije (Elektroprenos BiH), Nezavisnog operatora sistema (NOS) i Dravne
energetske komisije za elektrinu energiju (DERK). Plan razvoja prijenosne mree izrauje
prijenosna kompanija, dok ga Nezavisni operator sistema pregledava i odobrava. Konano
odobrenje daje DERK. Djelokrug DERK-ove nadlenosti meu ostalim ukljuuje i
koordinaciju i odobrenje planova investicija prijenosne kompanije, ukljuujui planove
razvoja prijenosne mree i kvalitete prijenosa elektrine energije. Funkcije NOS-a meu
ostalim ukljuuju i odravanje pouzdanosti sistema i upravljanje ogranienjima u prijenosnoj
mrei. NOS takoer priprema mreni kodeks koja sadre standarde planiranja mree.
Prijenosna kompanija (Elektroprenos BiH) posjeduje prijenosna postrojenja (400 kV, 220 kV
and 110 kV), a njene aktivnosti ukljuuju prijenos, odravanje, izgradnju i pojaanja
prijenosne mree Bosne i Hercegovine.
Preduvjet za uspjenu izradu modula je prikupljanje svih ulaznih podataka i informacija
vezanih za postojee stanje prijenosne mree, te sagledavanje potrebnih investicija sa strane
relevantnih institucija u Bosni i Hercegovini. Za vrijeme poetne faze projekta konzultanti su
pregledali dostupne studije i izvjetaje, te istraili razinu dovrenosti 3. projekta obnove
elektroenergetskog sistema (eng. Third Electric Power Reconstruction Project). Konzultanti
su takoer pregledali dostupne studije vezane za trite elektrine energije jugoistone Europe
poput REBIS-a i GIS-a.
Slijedei podaci su identificirani u poetnoj fazi projekta kao nuni za izradu modula 4:
1. Tehniki podaci
1a) vorita 400 kV, 220 kV, 110 kV
- konfiguracija mree 2006. godine (slika),
- ime vorita,
- nazivni napon vorita.
1b) Vodovi 400 kV, 220 kV, 110 kV
- godina izgradnje,
- materijal i presjek vodia, materijal i tip stupova,
- duljina l.
- radni otpor R,
- reaktancija X,
- susceptancija (ili kapacitet) B (C),
- maksimalno dozvoljena struja tijekom normalnog pogona Imax (termika granica ili
aktualno podeenje zatite),
- maksimalno dozvoljena struja tijekom poremeenog pogona Imax (kratkotrajna
dozvoljena struja),
- statistika raspoloivost u posljednjih 5 godina,
c) Transformatori i transformatorske stanice 400/x kV, 220/x kV
- godina izgradnje,
POETNI IZVJETAJ
54
prijenosni omjer U1/U2/(U3),

prividna snaga Sr,
otpor R,
reaktancija X (ili napon kratkog spoja),
grupa spoja,
vrsta regulacije (automatska, u praznom hodu, bez regulacije) i koraci regulacije (u %
od nazivnog napona i broj koraka).
d) Generatori
- indikativni plan proizvodnje,
- instalirana snaga (MVA, MW),
- snaga na pragu elektrane (MW),
- minimalna snaga (MW),
- faktor snage (cos ),
- generatorski napon (kV),
- podaci o blok transformatoru (kao pod c),
- raspon angamana jalove snage (Qmin, Qmax),
- varijabilni trokovi (eura/MWh ili euro centa/kWh),
- tipini angaman hidroelektrana za vrijeme suhe, normalne i vlane hidrologije.
e) Potronja (optereenja)
- indikativni plan potronje,
- vrna optereenja za razdoblje 1995. 2005.,
- optereenja vorita 110 kV u trenutku nastupa vrnog optereenja sistema (u % od
Pmax ili u MW),
- faktori snage po voritima 110/x kV,
- optereenja direktnih (povlatenih) potroaa (zabiljeena, planirana)
- godinje krivulje trajanja optereenja (razdoblje 1995. 2005.).
f) Podaci o aktualnim pogonskim stanjima (situacija Pmax i Pmin za godinu 2005.) potrebni za
verifikaciju modela
- tokovi snaga u mrei,
- angaman generatora i razmjene sa susjednim sistemima,
- optereenja 110 kV vorita (P, Q),
- naponi u mrei.
g) Podaci o planiranoj izgradnji i revitalizaciji
- prostorni plan BiH s ucrtanim novim vodovima,
- lista i parametri vodova kandidata za izgradnju,
- lista i parametri transformatora i transformatorskih stanica kandidata za izgradnju,
- slubeni plan revitalizacije postojeih objekata prijenosne mree.
2. Ekonomski podaci
2a) Trokovi izgradnje
- jedinini trokovi izgradnje vodova 400 kV, 220 kV, 110 kV,
- trokovi transformatora 400/x kV, 220/x kV, 110/x kV,
POETNI IZVJETAJ
55
trokovi polja 400 kV, 220 kV, 110 kV,

ostali trokovi izgradnje transformatorskih stanica (u postocima od trokova primarne
opreme).
2b) Planirane investicije u dispeerski centar, telekomunikacijsku mreu, daljinsko

upravljanje, mjerne sisteme i drugo.
Konzultanti oekuju da e prikupiti raspoloive podatke od NOS-a, Elektroprenosa i
Elektroprivreda do kraja januara 2007. godine. Tijekom poetne faze ustanovljeno je da dio
podataka nije raspoloiv, ili je raspoloiv u ogranienom opsegu. Podaci postoje uglavnom za
vremenski horizont iz 2000. godine, i to je prihvatljivo za predloenu metodologiju i nee
negativno utjecati na rezultate projekta. Konzultanti su upozoreni na slijedee:
statistiki podaci o raspoloivosti prijenosnih objekata postoje,
godinje krivulje trajanja optereenja nisu pripremljene ali ih je mogue rekonstruirati,
indikativni plan proizvodnje je pripremljen u NOS-u, ,
nisu poznati faktori snage potronje na 110 kV naposkoj razini jer se ne mjere
istovremeno aktivna i reaktivna snaga,
varijabilni trokovi proizvodnje generatora se smatraju povjerljivim podacima i NOS ne
raspolae istima,
prostorni plan BiH ne postoji, a trase novih vodova i lokacija novih transformatorskih
stanica nisu slubeno odreene,
jedinini trokovi neisporuene elektrine energije nisu slubeno definirani u BiH.
Konzultanti su svjesni da plan razvoja prijenosne mree unutar ovog projekta mora biti u
skladu s Mrenim kodeksom BiH i trnim pravilima za koritenje mree elektroprijenosa, te
pripremljen u uskoj suradnji s Elektroprenos BiH, NOS, DERK, te tri elektroprivrede.
Konzultanti su takoer svjesni da je priprema detaljnog plana razvoja i investicija jedan od
najvanijih koraka u osiguravanju budue sigurnosti opskrbe potroaa na podruju BiH i
ire. Imajui u vidu poloaj Bosne i Hercegovine unutar prostora jugoistone Europe,
konzultanti su svjesni da odgovarajui razvoj mree BiH pomae razvoju trita elektrine
energije unutar regije.
Mreni kodeks je pripremio NOS i odobrio DERK u julu 2006. godine. On ukljuuje
standarde planiranja, kao i ostala poglavlja vezana za planiranje mree.
Slijedei kriteriji planiranja definirani su mrenim kodeksom:
planirana prijenosna mrea mora biti dizajnirana tako da omogui ugovorene i planirane
prijenose elektrine energije, pouzdano voenje i upravljanje EES-om, te ekonominu
opskrbu elektrinom energijom, na temelju pravila 3 UCTE,
planirana konfiguracija mora se zasnivati na ekonomskim kriterijima,
prijenosna mrea mora biti dimenzionirana u skladu s (n-1) kriterijem,
prijenosna mrea mora biti planirana tako da statika i prijelazna stabilnost nisu ugroeni,
kao ni naponski profil u mrei.
POETNI IZVJETAJ
56
Slini kriteriji planiranja koriste se irom Europe, no odnos izmeu ekonomskih i (n-1)
kriterija (te ostalih tehnikih kriterija poput kriterija stabilnosti i kriterija napona) nije
razjanjen. Otvoreno pitanje ostaje to raditi s investicijama koje su nune s tehnikog aspekta
(npr. investicije potrebne za zadovoljenje n-1 kriterija), ali neopravdane s ekonomskog
gledita (trokovi vei od dobiti).
Konzultanti su tijekom poetne faze projekta predloili pristup i metodologiju planiranja,
prikazanu slikom ispod. Taj pristup moraju odobriti relevantne institucije BiH odgovorne za
planiranje prijenosne mree (NOS, Elektroprenos BiH, DERK) pismenim putem. Predloeni
pristup planiranja razvoja prijenosne mree kombinacija je tehnikih i ekonomskih analiza.
Pristup uzima u obzir nove okolnosti koje nastaju otvaranjem trita elektrine energije, a
koje se oekuju u BiH i regiji. Najvaniji utjecaj otvaranja trita je pojava mnogo
nesigurnosti u procesu planiranja. Nain modeliranja najvanijih nesigurnosti takoer je
predloen.
Nesigurnosti u planiranju prijenosne mree posebno su znaajne pri dugoronom planiranju
(>10 godina), iako one postoje i u srednjoronom (>3 godine) i kratkoronom razdoblju
planiranja (<3 godine). Tijekom poetne faze identificirane su najvanije nesigurnosti koje
utjeu na proces planiranja prijenosne mree u BiH. To su:
lokacije novih elektrana i njihov raspored angairanja uzimajui u obzir i hidroloke

okolnosti,
porast optereenja, oblik godinje krivulje trajanja optereenja, te utjecaj cijena na tritu
na potronju,
organizacija trita unutar Energetske zajednice, nepoznate trine transakcije, i
iskoritenje interkonektivnih vodova,
dugorona raspoloivost vodova i transformatora.
Glavne nesigurnosti za planiranje razvoja prijenosne mree BiH modelirat e se koristei dva
pristupa:
- analizom vie scenarija,
- koritenjem probabilistike metode planiranja.
Nesigurnosti vezane za lokacije i instaliranu snagu novih elektrana modelirat e se
definiranjem vie scenarija ovisno o rezultatima modula 3, to e takoer ukljuiti njihov
raspored angamana (dispeing), ovisno i o hidrolokim prilikama, te bilanci sistema.
Nesigurnosti vezane za optereenja modelirat e se koristei probabilistiku metodu i
pretpostavljajui da se optereenje EES ponaa prema Gaussovoj razdiobi vjerojatnosti, sa
srednjom vrijednou vrnog optereenja jednakom referentnom scenariju porasta potronje i
optereenja prema modulu 2, i standardnoj devijaciji od 5 % radi ekonomskih i klimatskih
nesigurnosti.
Tehnike analize
Tehniki kriteriji planiranja prijenosne mree definirani su u BiH Mrenom kodeksu. Osnovni
kriterij je (n-1). Najea interpretacija tog kriterija kae da u sluaju neraspoloivosti jedne
POETNI IZVJETAJ
57
grane mree (nadzemnog voda, kabela, ili transformatora), ili jednog generatora prikljuenog
na prijenosnu mreu, slijedei dogaaji moraju biti iskljueni:
Trajno naruavanje pogonskih graninih veliina (napona, frekvencije) i tereenja opreme

(maksimalno dozvoljena struja), a koji mogu ugroziti siguran pogon sistema, ili
uzrokovati oteenja opreme i skraenje oekivanog ivotnog vijeka,
gubitak stabilnosti neke elektrane ili sistema u cjelini,
promjenu ili prekid dugorono ugovorenih razmjena elektrine energije,
prekid napajanja potroaa.
(n-1) kriterij se obino primjenjuje na gubitak jednog sistema vodia kod dvosistemskih
vodova, te ne ukljuuje sabirnike kvarove, no ukljuuje kaskadni gubitak nekoliko grana
ukoliko je to predvieno dobro udeenom zatitom u sistemu. Analiza (n-1) sigurnosti mora
se provesti u situaciji vrnog optereenja s maksimalnim angamanom elektrana. Kada se
promatra neraspoloivost jednog generatora odabire se najvea jedinica u elektrani. Tehnike
e se analize raditi koristei PSS/E software. Prorauni izmjeninih tokova snaga i (n-1)
sigurnosti izvriti e se za svaki scenarij ovisan o angamanu elektrana i moguim
razmjenama. Za analizu naponskog profila nuno je analizirati i situaciju minimalnog
optereenja.
Lista potencijalnih investicija nunih za zadovoljavanje (n-1) kriterija unutar razdoblja
planiranja osnova je za analize koje slijede iza toga, a predstavlja popis kandidata za
pojaanje mree.
Ekonomske analize
Osnovni cilj ekonomskih analiza je usporedba izmeu trokova nove opreme (prijenosnog
objekta) i benefita od njene ugradnje. Glavni kriterij je indeks profitabilnosti (1) definiran kao
omjer izmeu oekivane godinje dobiti od neke prijenosne investicije i anuiteta te investicije
(pretpostavljajui ivotnu dob svih prijenosnih postrojenja jednaku 45 godina).
POETNI IZVJETAJ
58
Prikupljanje ulaznih podataka

definiranje scenarija planiranja
Scenario 1
Scenario 2
Modeli 1
Modeli 2
...
...
Tehnike analize
(tokovi snaga, n-1)
PSS/E software
Scenario N
Modeli N
Odreivanje
plana
revitalizacije
Identifikacija moguih uskih grla

(zaguenja)
Lista moguih kandidata za pojaanje

mree
Tehnike analize
(tokovi snaga, n-1)
PSS/E software
Ekonomske analize (ekonomski
optimalna konfiguracija mree)
"Mexico" software
Plan razvoja 1
Plan razvoja 2
...
Plan razvoja i investicija

u prijenosnu mreu
Pristup i metodologija planiranja razvoja prijenosne mree
POETNI IZVJETAJ
59
Plan razvoja N
p=
EBn
a
(1)
i EI
1
1
(1 + i )T
a=
(2)
Gdje je:
EBn
a
EI
T
i
oekivana dobit u godini n,

anuitet investicije,
oekivana investicija za novo prijenosno postrojenje,
procijenjena ivotna dob prijenosnog postrojenja (~45 godina),
diskontna stopa.
Ekonomski kriterij planiranja je zadovoljen ukoliko je indeks profitabilnosti vei od 1 za sve

promatrane vremenske presjeke. Konfiguracija mree mora ukljuiti sve grane koje
zadovoljavaju ekonomski kriterij, a investicije se svrstavaju u prioritete na temelju
maksimalnog indeksa profitabilnosti. Takva konfiguracija mree naziva se ekonomski
optimalna konfiguracija.
Za izraunavanje indeksa profitabilnosti za svaki kandidat za pojaanje mree kljuno je
procijeniti dobit od njegove izgradnje. Promatraju se slijedee vrste dobiti:
oekivana dobit u utedama neisporuene elektrine energije,

oekivana dobit od smanjenja gubitaka,
oekivana dobit od uteda u trokovima zaguenja, i
oekivana dobit u trokovima preraspodjele angamana elektrana u odnosu na ekonomski
dispeing.
Troak neisporuene elektrine energije po kWh u BiH odrediti e se na temelju omjera

izmeu bruto drutvenog proizvoda (GDP) i godinje isporuene elektrine energije. Za 2005.
godinu taj omjer je iznosio oko 0,7 /kWh. Ista vrijednost koristi se za sve potroae. Ova
vrijednost mora biti usuglaena s DERK, NOS i Elektroprenos BiH.
Redukcija gubitaka ukljuuje se u ekonomsku funkciju kako bi se motiviralo prijenosne
kompanije na to veu utedu u gubicima.
U bliskoj budunosti, kao posljedica otvaranja regionalnog trita elektrine energije, trokovi
zaguenja mogu predstavljati vano opravdanje za pojaanje mree i na taj nain zauzeti
vanu ulogu u ekonomskom opravdavanju investicija u mreu. Problem s procjenama buduih
trokova zaguenja u ovom trenutku povezan je s nepoznatom organizacijom trita,
procedurama upravljanja zaguenja i buduim transakcijama na tritu.
Mogui nain rjeavanja preoptereenja u mrei je preraspodjela angamana generatora
ukoliko je to mogue, u odnosu na angaman koji rezultira minimalnim trokovima
POETNI IZVJETAJ
60
proizvodnje (ekonomski dispeing). Trokovi redispeiranja se ukljuuju u ekonomsku

funkciju.
Trokovi povezani s investicijama u prijenosnu mreu obuhvaaju investicijske trokove, te
pogonske trokove i trokove odravanja. Investicijski trokovi se raunaju koristei jedinine
cijene opreme, a trokovi pogona i odravanja tijekom ivotne dobi procjenjuju se na iznos od
2 % ukupne investicije za promatrani objekt (opremu).
Ekonomske e se analize vriti koristei Mexico software. Mexico je simulacijskooptimizacijski software koji se temelji na istosmjernim tokovima snaga, Monte-carlo metodi i
linearnom programiranju, a koristi se za procjenu oekivanih godinjih operativnih trokova
rada sistema kao sume trokova neisporuene elektrine energije, trokova proizvodnje i
preraspodjele proizvodnje. Proizveden je u EdF-u (Electricite de France). Uzima u obzir
probabilistiku prirodu prijenosnog sistema, te koristei metodu sluajnog odabira unutar
uzorka koji zasebno sainjavaju generatori, vodovi i transformatori, odnosno njihove
neraspoloivosti, odreuje uklopno stanje mree za svaku simulaciju, te na temelju nekoliko
tisua prorauna DC tokova snaga procjenjuje godinje operativne trokove rada sistema.
Plan revitalizacije mree

Proces starenja prijenosnih postrojenja i opreme ima znaajan utjecaj na pogon sistema i
planiranje mree. Nepouzdana i starija postrojenja mogu ugroziti pouzdanost i sigurnost
cjelokupnog sistema. Vano pitanje za Nezavisnog operatora sistema NOS i prijenosnu
kompaniju Elektroprenos BiH je odabir optimalnog trenutka za revitalizaciju ili zamjenu
opreme, u cilju ouvanja zadovoljavajue razine pouzdanosti i sigurnosti sistema.
Istovremeno, trokovi revitalizacije ili zamjena moraju biti reducirani i ekonomski opravdani.
Prijenosna postrojenja i oprema (nadzemni vodovi, kabeli, transformatorske stanice, zatitni
sistemi, mjerni sistemi, telekomunikacijske instalacije i dr.) stare tijekom njihova pogona.
Svako prijenosno postrojenje i oprema ima svoju oekivanu ivotnu dob. Oekuje se da e
prijenosna oprema raditi u skladu s deklariranim karakteristikama tijekom svoje ivotne dobi,
bez znaajnijeg broja kvarova i problema. Za istu vrstu prijenosne opreme ivotna dob moe
varirati u irokom rasponu radi razliitih utjecajnih faktora poput klimatskih uvjeta,
pogonskih prilika ili tvornikih osobina. Tijekom procesa starenja oprema postupno gubi
svoje karakteristike pa se broj i trajanje kvarova poveava. Uz zadovoljavajuu i periodinu
aktivnost odravanja prijenosna oprema moe raditi pouzdano uz deklarirane karakteristike,
sve dok to vie nije mogue radi njihove starosti.
Izrada liste prioriteta za revitalizaciju i zamjenu zasnivat e se na tri glavna kriterija:
stvarnom stanju,
vanosti u sistemu, i
oekivanim trokovima uzrokovanim promatranim prijenosnim postrojenjem.
Stvarno stanje prijenosnih postrojenja i opreme u ovom trenutku procijenit e se zajedno s

Elektroprenosom BiH. Njihova vanost u sistemu i oekivani godinji trokovi uzrokovani
pojedinanim prijenosnim postrojenjem procijeniti e se probabilistikim proraunima na
POETNI IZVJETAJ
61
temelju poveanja oekivanih godinjih operativnih trokova rada sistema za razliite razine
raspoloivosti vodova i transformatora (5-godinja statistika raspoloivost, procijenjena
budua raspoloivost, potpuna neraspoloivost). Analize e se izvriti samo za starija
postrojenja.
Plan revitalizacije definirati e se u skladu s tehnikim i ekonomskim analizama tijekom
procesa planiranja takoer. Ukoliko neka analiza pokae da je odreeno ogranienje u mrei
mogue rijeiti poveanjem prijenosne moi postojeeg voda ili prividne snage
transformatora, tada je tu aktivnost mogue ukljuiti u plan revitalizacije.
Pristup planiranju i metodologija

Pristup planiranju prijenosne mree predloen tijekom poetne faze projekta sastoji se od
slijedeih koraka (vidi prethodnu sliku):
1. Prikupljanje ulaznih podataka (izrada baze podataka za planiranje prijenosne mree),
2. Definiranje scenarija ovisno o planu proizvodnje, prognozama porasta potronje, bilanci
sistema i moguim razmjenama.
3 Modeliranje prijenosne mree za deterministike i probabilistike simulacije (PSS/E
format, Mexico format).
4. Izrada plana revitalizacije postojeih postrojenja i opreme.
5. Identifikacija moguih ogranienja u mrei, (n-1) analiza.
6. Izrada liste moguih kandidata za pojaanje mree na temelju (n-1) analiza.
7. Probabilistiki prorauni i ekonomsko opravdanje kandidata.
8. Analiza naponskih prilika na ekonomski optimalnoj mrei.
9. Definiranje konanih konfiguracija mree za pojedine scenarije i planova investicija u
prijenosnu mreu.
10. Izrada konanog plana investicija u prijenosnu mreu koja ukljuuje tehniki i ekonomski
opravdane kandidate u svim scenarijima, s napomenama vezanim za investicije koje su
opravdane samo u odreenim scenarijima.
Tijekom poetne faze obavljene su konzultacije oko predloenog pristupa i metodologije s
NOS-om i generalno su prihvaeni kao pogodni za BiH. NOS je upozorio konzultante da e
biti teko prikupiti sve potrebne ulazne podatke. Radi toga, dogovoreno je da se predloena
metodologija moe promijeniti ovisno o prikupljenim podacima.
Razgovori s Elektroprenosom BiH i DERK-om moraju se obaviti nakon poetne faze.
Konzultanti nisu primili njihov odgovor na predloenu metodologiju, pa je planirano obaviti
nekoliko posjeta tim institucijama tijekom januara 2007. godine.
U meuvremenu obavljen je sastanak (januar 2007.) kojemu su prisustvovali predstavnici
Elektroprenos-Elektroprijenos BiH, NOS BiH, DERK i izvoaa Studije. Dogovorena je
dostava potrebnih ulaznih podataka i oitovanje o kriterijima i metodologiji planiranja do
aprila 2007. godine. Konaan i usuglaen prijedlog kriterija i metodologije planiranja biti e
opisan u Izvjetaju o napretku na projektu (predvienom za maj 2007.).
POETNI IZVJETAJ
62
3.5 Modul 5: Distribucija elektrine energije

3.5.1 Ciljevi
Glavni cilj ovog Modula je priprema master plana sustava distribucije elektrine energije za
period od 15 godina (2005. 2020.), s posebnim osvrtom na zadovoljavanje potreba povratka
izbjeglica. Detaljnije, ciljevi ovog Modula su:
Prepoznati potrebe i pripremiti plan ulaganja u modernizaciju postojee distribucijske

mree ukljuujui obnovu ili rekonstrukciju starijih postrojenja.
Pripremiti plan ulaganja u izgradnju nove distribucijske mree potrebne za praenje

porasta potronje elektrine energije.
Dati pregled komponenata, opreme i materijala za razvoj i obnovu distribucijske mree s

procjenom pridruenih trokova.
Prepoznati dodatne potrebe i ulaganja za povratak izbjeglica.
Distribucijski master plan treba biti usklaen s planom ulaganja u proizvodnju elektrine
energije (Modul 3) u dijelu koji obrauje mogue potrebe prikljuenja novih elektrana na
distribucijsku mreu, kao i s master planom prijenosne mree (Modul 4) u dijelu koji se
odnosi na lokacije novih VN/SN trafostanica.
Budui da je odravanje i razvoj distribucijske mree tijekom posljednjeg desetljea bilo
gotovo potpuno zanemareno, prilikom pripreme master plana treba uzeti u obzir obnovu
postojeih elemenata distribucijske mree.
Plan ulaganja u distribucijsku mreu e obuhvatiti interval od 2005. do 2020. godine, pri
emu e konani rezultat biti popis novih i obnovljenih elemenata distribucijske mree s
pridruenim trokovima. Osim jedinstvenog plana ulaganja u distribucijsku mreu na razini
Bosne i Hercegovine, biti e dana i njegova struktura po elektrodistribucijskim poduzeima.
3.5.2 Aktivnosti i vremenska dinamika

Predviene su slijedee aktivnosti:
1. Pregled studija, projekata i investicijskih planova koji se odnose na pripremu master
plana distribucijske mree.
2. Prikupljanje ulaznih podataka vezanih za tehnike i ekonomske analize razvoja
distribucijske mree.
3. Definiranje kriterija i metodologije planiranja distribucijske mree.
4. Definiranje kriterija i metodologije obnove distribucijske mree.
5. Analiza mree 35 kV te transformacije VN/SN i SN/SN s prijedlogom novih
investicija na temelju deterministikih simulacija (tokovi snaga, N-1 kriterij
pouzdanosti pogona).
6. Analiza mree 10(20) kV i prijelaza s 10 kV na 20 kV.
7. Ekonomsko opravdanje predloenog plana razvoja SN mree i transformacije VN/SN
i SN/SN.
8. Analiza SN/NN transformatorskih stanica i NN mree.
9. Analiza sustava upravljanja, mjerenja i komunikacija
POETNI IZVJETAJ
63
10. Procjena ukupnih trokova investicija i razvoja vezanih uz pojaanja mree i

modernizaciju sustava distribucije elektrine energije.
11. Izvjetaj o detaljnom master planu sustava distribucije elektrine energije s
pridruenim trokovima za interval 2005 2020.
Provedba Modula 5 je ve zapoela s kontaktima tijekom poetne faze projekta s najvanijim
relevantnim institucijama BiH: tri elektroprivrede odgovorne za distribuciju elektrine
energije. Glavni rezultati su:
Predstavljen je projekt u cjelini, s detaljnijim osvrtom na Modul 5.

Naglaena je i prepoznata povezanost izmeu izbora metodologije planiranja (u pogledu
njene tonosti) te dostupnosti podataka.
Dogovorena je suradnja u konanom definiranju metodologija planiranja za razliite
razine distribucijske mree.
Potvrena je suglasnost i obveza elektroprivrednih kompanija da dostave sve studije,
izvjetaje projekata, razvojne planove i ostale dokumente povezane s planiranjem
distribucijske mree kao i podatke potrebne za dovrenje Modula 5.
Podaci potrebni za dovrenje Modula 5 su predstavljeni i utvrena je njihova dostupnost.
Dogovoren je slijedei model prikupljanja podataka:
o Faza 1: elektroprivrede e pomoi Konzultantu u prikupljanju svih studija,
izvjetaja projekata, razvojnih planova i ostalih dokumenata povezanih s
planiranjem distribucijske mree; Konzultant e pregledati te dokumente i izvui
iz njih dostupne podatke potrebne za dovrenje Modula 5.
o Faza 2: Konzultant e dostaviti popis dobavljenih podataka i popis podataka koji
su dodatno potrebni.
o Faza 3: elektroprivredne kompanije e provjeriti tonost podataka koje je
Konzultant prikupio te dostaviti dodatno potrebne podatke.
Konana i najvanija faza provedbe Modula 5 moe zapoeti tek nakon provedbe Modula 2 i
3, tj. planirano je da se glavnina analiza u sklopu Modula 5 provede izmeu 7. i 11. mjeseca
projekta (vidi Prilog 1). Ova konana faza provedbe Modula 5 treba biti koordinirana s
provedbom Modula 4, posebno u pogledu mree 110 kV.
U meuvremenu e se provoditi aktivnosti 1-4, u skladu s dogovorima izmeu Konzultanta i
elektroprivrednih kompanija tijekom poetne faze.

Za uspjenu provedbu Modula 5 biti e nuna uska suradnja izmeu Konzultanta i relevantnih
institucija u BiH. Tijekom poetne faze utvrene su relevantne institucije u BiH i obavljeni su
poetni kontakti. Kao najvanije za provedbu Modula 5 izdvojene su slijedee institucije:
Elektroprivreda Bosne i Hercegovine,
Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne,
Elektroprivreda Republike Srpske,
POETNI IZVJETAJ
64
Dravna regulatorna komisija za elektrinu energiju.
Dodatna podrka za ovaj Modul se takoer oekuje od entitetskih regulatornih komisija

(Regulatorna komisija za elektrinu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine i Regulatorna
komisija za elektrinu energiju Republike Srpske) kao i od dravnog i entitetskih
ministarstava nadlenih za elektrinu energiju (Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa Bosne i Hercegovine; Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije;
Ministarstvo privrede, energetike i razvoja Republike Srpske).
Planiranje distribucijske mree je odgovornost operatora distribucijske mree unutar
distribucijskih kompanija i entitetskih regulatornih komisija nadlenih za elektrinu energiju.
Operatori distribucijske mree pripremaju planove razvoja, koje mora provjeriti i odobriti
regulatorna komisija. U pogledu planiranja i pogona, operatori distribucijske mree su
odgovorni za pouzdanost pogona, kvalitetu elektrine energije, usklaeni pogon distribucijske
i prijenosne mree, dostavljanje informacija o buduim potrebama za elektrinom energijom
Nezavisnom operatoru sistema te sigurni pristup distribucijskoj mrei u skladu s
uspostavljenim kriterijima za tree strane.
Tijekom poetne faze dogovorena je metoda prikupljanja podataka te je naglaena i
prepoznata veza izmeu izbora metodologije planiranja (u pogledu njene tonosti) i
dostupnosti podataka. Osim rezultata Modula 2 (predvianje porasta optereenja) i Modula 3
(veliine i lokacije moguih novih elektrana koje se prikljuuju na distribucijsku mreu),
odreeni su slijedei podaci koji mogu biti nuni za provoenje Modula 5:
1. Tehniki podaci
1a) Detaljni parametri mree 35 kV te transformatorskih stanica 35/10(20) kV, 110/10(20) kV
i 110/35 kV
- duljine i tipovi vodia vodova 35 kV,
- redovno (normalno) uklopno stanje mree 35 kV,
- nazivna snaga svih VN/SN i SN/SN transformatora,
- pogonsko stanje transformatora u redovnom (normalnom) uklopnom stanju: paralelni
pogon, sekcionirane sekundarne sabirnice, hladna rezerva,
- godina izgradnje (ili posljednje znaajne obnove) za sve gore navedene elemente
mree.
1b) Manje detaljni parametri mree 10(20) kV i transformacije 10(20)/0,4 kV
- broj izvoda 10(20) kV s preteno kabelskom mreom, po trafostanicama X/10(20) kV,
- broj izvoda 10(20) kV s preteno nadzemnom mreom, po trafostanicama
X/10(20) kV,
- duljine vodova po tipovima i distribucijskim podrujima,
- broj transformatora i trafostanica SN/NN po tipovima, nazivnoj snazi i distribucijskim
podrujima.
1c) Globalni parametri o mrei niskog napona
- broj izvoda s preteno kabelskom mreom, po trafostanicama SN/NN,
- broj izvoda s preteno nadzemnom mreom, po trafostanicama SN/NN,
POETNI IZVJETAJ
65
duljine vodova po tipovima i distribucijskim podrujima.
1d) Elektrane prikljuene na distribucijsku mreu

- instalirana snaga (MVA, MW)
- minimalna snaga (MW),
1e) Optereenje i potronja
- godinja vrna optereenja svih VN/SN i SN/SN transformatora za 2005. i nekoliko
ranijih godina (za normalno uklopno stanje),
- izmjerene i ako je mogue planirane dijagrame optereenja industrijskih potroaa
prikljuenih na mreu 35 kV i 10(20) kV,
- detaljne energetske bilance po tipovima klijenata (kuanstva, usluge, industrija,) za
2005. i nekoliko ranijih godina,
- godinje gubitke elektrine energije u sustavu distribucije elektrine energije za 2005.
i nekoliko ranijih godina.
1f) Podaci o podrujima s loim naponima
- poloaj: VN/SN ili SN/SN trafostanica na koju je podruje prikljueno,
- veliina podruja,
- procjena broja klijenata s loim naponom,
- glavne karakteristike mree na podruju.
1g) Podaci o sustavima upravljanja, mjerenja i komunikacija
- podaci o ugraenim sustavima daljinskog upravljanja (SCADA, MTU, distribucijski
dispeerski centri),
- podaci o vrstama i karakteristikama ugraenih brojila, posebno u pogledu ispravnosti
te komunikacije i daljinskog oitanja.
1h) Podaci o podrujima gdje je potrebna rekonstrukcija mree radi povratka izbjeglica
- poloaj: VN/SN ili SN/SN trafostanica na koju je podruje prikljueno,
- veliina podruja,
- procjena broja klijenata,
- glavne karakteristike mree na podruju.
1i) Studije, izvjetaji projekata, razvojni planovi i ostali dokumenti kao i podaci povezani s
planiranjem nove izgradnje i obnovom postojee distribucijske mree
- prostorni plan BiH s popisom i parametrima moguih vodova 35 kV i trafostanica
110/35 kV, 110/10(20) kV i 35/10(20) kV,
- slubeni planovi obnove postojeih postrojenja distribucijske mree,
- ostali dokumenti vani za projekt.
2. Financijski podaci
-
jedinini trokovi izgradnje vodova, trafostanica i ostalih elemenata distribucijske

mree,
jedinini trokovi obnove elemenata distribucijske mree,
POETNI IZVJETAJ
66
diskontna stopa, ivotni vijek pojedinih elemenata distribucijske mree i ostali podaci
potrebni za ekonomsko vrednovanje planova razvoja distribucijske mree.

Master plan sustava distribucije elektrine energije treba biti usklaen s mrenim pravilima
Bosne i Hercegovine i pripremljen u uskoj suradnji s distribucijskim kompanijama i
entitetskim regulatornim komisijama za elektrinu energiju. Eektroprivredna preduzea
pripremila su nacrte Distributivnih mrenih pravila, koji su trenutno u proceduri prihvaanja.
Prema Zakonu o elektrinoj energiji regulirati e slijedee elemente planiranja distribucijske
mree:
tehnike i druge zahtjeve za sigurni pogon elektroenergetskog sustava, radi pouzdane
opskrbe kvalitetnom energijom,
akcije koje je potrebno poduzeti prilikom pogona elektroenergetskog sustava u kritinim
uvjetima i
tehnike i druge zahtjeve za interkonekcijom i pogonom susjednih mrea.
Konzultant je tijekom poetne faze ukratko predstavio pristup planiranju i metodologiju koja
bi se mogla koristiti za Modul 5. Naglaena je i prepoznata povezanost izmeu izbora
metodologije planiranja (u pogledu njene tonosti) te dostupnosti podataka. Dogovorena je
suradnja u konanom definiranju metodologija planiranja za razliite razine distribucijske
mree.
Jedan od glavnih izvora rizika za dovrenje Modula 5 je spori proces usvajanja mrenih
pravila, to moe dovesti do nedostatka slubenih kriterija planiranja distribucijske mree. U
tom sluaju Konzultant e predloiti nune kriterije.
Poetni prijedlog metodologije prezentiran elektroprivrednim kompanijama ukljuuje razliite
razine tonosti u pristupu, ovisno o dostupnosti podataka, ali takoer i o broju mrea, koji
moe predstavljati ograniavajui faktor za detaljnije analize mree.
Analize mree 35 kV te transformacije VN/SN i SN/SN s prijedlogom ulaganja u

pojaanja mree na temelju deterministikih simulacija (tokovi snaga, N-1 kriterij
pouzdanosti pogona). Priprema modela mree 35 kV. Deterministike tokove snaga i (N1) simulacije pogona mree treba provesti za svako analizirano pojaanje mree.
Ekonomsko vrednovanje 15-godinjeg plana razvoja uzimajui u obzir investicijske
trokove i trokove gubitaka elektrine energije. Plan razvoja s najmanjim ukupnim
trokovima je optimalan.
Analize mree 10(20) kV i prijelaza s 10 kV na 20 kV naponsku razinu. Globalne analize

mrea 10 kV i 20 kV radi definiranja potrebnih investicija za nove objekte i obnovu ili
rekonstrukciju postojeih. Analize potreba za prijelaz s naponske razine 10 kV na 20 kV.
Analize trafostanica SN/NN i mree niskog napona. Globalne analize gore spomenutih
elemenata distribucijske mree radi definiranja potrebnih investicija za nove objekte i
obnovu ili rekonstrukciju postojeih.
POETNI IZVJETAJ
67
Analize sustava upravljanja, mjerenja i komunikacija. Globalne analize postojeeg stanja

i definiranje smjernica budueg razvoja navedenih sustava. U pogledu brojila elektrine
energije posebni osvrt je predvien za neispravna brojila. Jedan od kriterija planiranja
njihove zamjene trebaju biti i zahtjevi vezani uz otvaranje trita elektrine energije i
obraun energije uravnoteenja.
Konano, pristup planiranju sustava distribucije elektrine energije moe biti vie ili manje
detaljan u pogledu broja teritorijalnih jedinica analiziranih s razliitim prognozama potronje
energije i vrnog optereenja. Prema uvjetima natjeaja, minimalni zadatak je odvojena
analiza tri elektroprivredne kompanije s tri odgovarajue stope porasta optereenja. Tijekom
poetne faze Konzultant i predstavnici tri elektroprivrede predloili su detaljniji pristup s do
20 zona umjesto poetne 3. Procjena je Konzultanta da bi predloeni pristup znaajno
unaprijedio planiranje elektroenergetskog sektora. Oekuje se da bi utjecaj na tonost
rezultata bio osobito znaajan u planiranju sustava distribucije elektrine energije (Modul 5),
a posebno u planiranju mree 10(20) kV i mree niskog napona. Naime, na razini planiranja
mree 10(20) kV i mree niskog napona koristi se manje detaljan pristup u odnosu na
planiranje mree 35 kV i transformacije 35/10(20) kV. Smanjenje tonosti koje se na taj nain
unosi e se umanjiti primjenom detaljnije teritorijalne podjele pri analizi distribucije
elektrine energije.
POETNI IZVJETAJ
68
3.6 Modul 6: Okvir za regulaciju i restrukturiranje elektroenergetskog sektora

3.6.1 Uvod
U ovome Modulu dat e se pregled stanja reforme elektroenergetskog sektora kroz analizu
studija i propisa na kojima se on zasniva te iznijeti preporuke za budue aktivnosti. Pri tome
e se analizirati vaei propisi BiH mjerodavni za politiku elektroenergetskog sektora i
njegovu organizaciju, funkcioniranje i regulaciju. Utvrditi e se i razraditi obveze BiH
utemeljene na Ugovoru o uspostavi energetske zajednice i zahtjevima EU za usklaivanjem
zakonodavstva. Analizirat e se pravni status kvalificiranih kupaca, trgovaca i opskrbljivaa
kao sudionika na elektroenergetskom tritu, zakonski uvjeti za otvaranje trita elektrine
energije, osobito pravo kupca na izbor opskrbljivaa, model funkcioniranja unutarnjeg
elektroenergetskog trita, status mrenih/trinih/mjernih pravila i mrenih naknada kao i
pravni status neovisnog operatora prijenosnog sustava i operatora trita. Nadalje,
identificirat e se pravne i administrativne barijere uvoenju konkurencije na trite
elektrine energije i njegovoj liberalizaciji te predloiti odgovarajue mjere potrebne za
provoenje strukturalne i regulatorne reforme elektroenergetskog sektora ukljuujui i
prijedloge zakona i podzakonskih akata odnosno njihovih izmjena i dopuna nunih za
realizaciju obveza preuzetih meunarodnim ugovorima kao i ispunjenje zahtjeva EU u
pogledu harmonizacije energetske regulative.
Poetno izvjee sadri prikaz propisa koji ine pravni i regulatorni okvir elektroenergetskog
sektora BiH, institucija koje taj sektor reguliraju, obveza koje proizlaze iz Ugovora o
uspostavi energetske zajednice te prijedlog mjera koje treba poduzeti u cilju njihova
ispunjenja.
3.6.2 Pravni, regulatorni i institucionalni okvir

Utemeljenje i razrada pravnog, regulatornog i institucionalnog okvira Bosne i Hercegovine
ima za cilj stvoriti uvjete za neogranienu i slobodnu trgovinu i kontinuiranu opskrbu
elektrinom energijom po definiranom standardu kvalitete za dobrobit graana Bosne i
Hercegovine, rukovodei se uobiajenim meunarodnim iskustvima i odgovarajuim
direktivama Europske unije te omoguiti i ubrzati stvaranje trita elektrine energije u Bosni
i Hercegovini i regionalnog trita elektrine energije.
Sudjelovanje na regionalnom elektroenergetskom tritu Bosna i Hercegovina zapoela je
angamanom u Atenskom procesu o regionalnome energetskom tritu u jugoistonoj Europi
odnosno potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju o regionalnom tritu energije u
jugoistonoj Evropi i njegovoj integraciji u unutarnje trite 2003. godine. Bosna i
Hercegovina je potpisnica Ugovora o uspostavi energetske zajednice koji je stupio na snagu
1. srpnja 2006. godine. Zadatak Zajednice je organiziranje odnosa izmeu ugovornih strana te
utvrivanje pravila i ekonomskog okvira mrene energije to ukljuuje aktivnosti
implementacije zakonodavstva Europske zajednice o energiji, okoliu, konkurenciji i
obnovljivoj energiji, uspostavu specifinog regulatornog okvira koji doputa uinkovito
djelovanje trita mrene energije te stvaranje trita mrene energije bez unutarnjih granica.
POETNI IZVJETAJ
69
Ugovorom je odreeno da trite za kupce koji nisu domainstva treba biti otvoreno do 2008.
godine, a najkasnije do 2015. godine za sve kupce.
Potpisivanjem Ugovora, BiH potvruje svoje odreenje da surauje u elektroenergetskom i
plinskom sektoru te razvija konkurenciju na energetskom tritu kroz provoenje zajednikih
pravila Direktiva 2003/54/EZ i 2003/55/EZ i primjenom Propisa 1228/2003/EZ o
prekograninoj trgovini energijom.
Pravni okvir BiH mjerodavan za elektroenergetski sektor ine odredbe meunarodnih
ugovora koje je potpisala i ratificirala BiH, zakona, podzakonskih akata i propisa donoenih
od dravnih i entitetskih institucija. Postojei regulatorni okvir energetskog sektora
predstavljaju akti koji se odnose na utemeljenje i rad neovisnih regulatornih tijela i relevantna
dokumentacija koja utjee na poslovanje energetskih subjekata.
Osnovni dokumenti za elektroenergetski sektor su Ugovor o Europskoj energetskoj povelji,
Ugovor o uspostavi energetske zajednice, Bijela knjiga za strategiju i akcijski plan Zajednice,
direktive EU relevantne za trite elektrine energije, Priopenje Komisije i Vijea
Europskom parlamentu od 10. sijenja 2007. godine (Pregled mjera za novu energetsku
politiku), Izjava Vlade Federacije BiH i Vlade RS o elektroenergetskoj politici kao i njeni
amandmani, Studija "Bosna i Hercegovina: Analiza i akcijski plan za restrukturiranje i
privatizaciju elektroenergetskog sektora", akcioni planovi entiteta za prestrukturiranje i
privatizaciju elektroenergetskog sektora te sljedei dravni i entitetski zakoni kojima se
regulira elektroenergetski sektor BiH:
Zakon o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava elektrine energije u BiH (Slubeni

list broj BiH 07/02 i 13/03),
Zakon o utemeljenju kompanije za prijenos elektrine energije u BiH (Slubeni list
broj BiH 35/04),
Zakon o utemeljenju neovisnog operatora sustava za prijenosni sustav u BiH
(Slubeni list BiH broj 35/04),
Zakon o elektrinoj energije u FBiH (Slubeni list FBiH broj 41/02, 24/05 i 38/05),
Zakon o elektrinoj energiji u RS (Slubeni list RS broj 61/02, 66/02, 29/03, 86/03 i
111/04).
Intencija Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava elektrine energije u BiH je

omoguavanje i ubrzanje izgradnje elektroenergetskog trita BiH kao i meunarodnog
elektroenergetskog trita. Zakon odreuje da je Dravna regulatorna komisija za elektrinu
energiju (DERK) odgovorna za regulaciju trita, Neovisni operator sustava (NOS) za
voenje sustava, Elektroprijenosna kompanija za upravljanje prijenosne mreom i sredstvima
(Elektroprijenos Bosne i Hercegovine) i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
za kreiranje politike u skladu s navedenim zakonom.
Zakon o elektrinoj energiji Federacije BiH ureuje, izmeu ostalog, elektroenergetski sustav
Federacije, elektroprivredne djelatnosti, razvoj trita elektrine energije i institucije te
reguliranje trita, ope uvjete za opskrbu kao i razvoj, izgradnju, rekonstrukciju i odravanje
elektroenergetskih objekata.
POETNI IZVJETAJ
70
Zakonom o elektrinoj energiji RS predvieno je da Vlada RS utvruje elektroenergetsku

politiku. Zakon o elektrinoj energiji RS utvruje pravila za proizvodnju i distribuciju
elektrine energije na prostoru RS i domae trgovine u ime RS. Zakon ureuje uspostavljanje
i rad elektroenergetskog sistema RS.
U sluaju sukoba odredbi Zakona o elektrinoj energiji u RS odnosno Zakona o elektrinoj
energiji u FBiH i odredbi Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava elektrine
energije u BiH u vezi s prijenosom, pogonom prijenosnog sistema i meunarodnom
trgovinom, primjenjivat e se odredbe Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava
elektrine energije u BiH.
Zakonom o utemeljenju neovisnog operatora sustava za prijenosni sustav u BiH osniva se
neprofitni, neovisni operator sustava BiH (NOS BiH) te odreuju njegove funkcije, ovlasti,
upravljanje i vlasnitvo. Svoju djelatnost NOS BiH obavlja na teritoriju BiH. NOS BiH je
iskljuivo ovlaten za obavljanje djelatnosti koje se odnose na rad sustava za prijenos
elektrine energije i djelatnosti u svezi s prijenosom. Svoje djelatnosti NOS BiH ne obavlja
radi stjecanja dobiti. Vlasnici NOS-a BiH su Federacija BiH te RS, s time da je vlasnitvo
neprenosivo. Poslovanje NOS-a BiH pod nadzorom je DERK-a. NOS BiH donosi Trina
pravila koje odobrava DERK.
Zakonom o utemeljenju kompanije za prijenos BiH elektrine energije u BiH osniva se
dioniko drutvo za prijenos BiH elektrine energije naziva "Elektroprijenos BiH Bosne i
Hercegovine" (Kompanija) te utvruju njegove funkcije, ovlasti, upravljanje i vlasnitvo.
Svoju djelatnost Kompanija obavlja na teritoriju BiH. Kompanija za prijenos obavlja
djelatnosti koje se odnose na prijenos i djelatnosti u svezi s prijenosom. Djelatnost kompanije
za prijenos regulira DERK. Vlasnici kompanije su Federacija BiH i RS. Prihode za
financiranje Kompanija ostvaruje iz tarifa i drugih izvora kao npr. iz naknada za prikljuak.
Od podzakonskih akata potrebno je navesti slijedee:
Akti DERK-a:
Statut DERK-a (Slubeni glasnik BiH broj 41/03),

Etiki kodeks DERK-a (Slubeni glasnik BiH broj 45/04),
Poslovnik o radu DERK-a (Slubeni glasnik BiH broj 02/05),
Arbitrana pravila DERK-a (Slubeni glasnik BiH broj 02/05),
Pravilnik o javnim raspravama (Slubeni glasnik BiH broj 38/05),
Pravilnik o zatiti povjerljivih informacija (Slubeni glasnik BiH broj 13/07),
Pravila o pristupu tree strane na prijenosni sistem od 7. 12. 2006. godine,
Odluka o odobrenju Trinih pravila koje donosi NOS BIH (Slubeni glasnik BiH
broj 48/06),
Odluka o odobrenju Mrenog kodeksa koje donosi NOS BIH (Slubeni glasnik BiH
broj 48/06),
Pravilnik o tarifnom postupku (Slubeni glasnik BiH broj 44/05),
Metodologija za izradbu tarifa za usluge prijenosa elektrine energije, neovisnog
operatora sustava i pomone usluge (Slubeni glasnik BiH broj 46/05),
POETNI IZVJETAJ
71
Odluka o nainu utvrivanja privremenih tarifa za prijenos elektrine energije i rad

neovisnog operatora sustava (Slubeni glasnik BiH broj 44/05),
Pravilnik o licencama (Slubeni glasnik BiH broj 38/05).
Akti Regulatora RS:
Odluka o tarifnim stavovima za nekvalifikovane kupce elektrine energije u Republici

Srpskoj (Slubeni glasnik RS broj 27/06),
Odluka o utvrivanju tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema u RS
(Slubeni glasnik RS broj 28/06),
Odluka o tarifnom sistemu za prodaju elektrine energije u RS (Slubeni glasnik RS
broj 28/06),
Pravilnik za izdavanje dozvola i saglasnosti (Slubeni glasnik RS broj 52/05),
Pravilnik o tarifnoj metodologiji i tarifnom postupku sa prilozima (Slubeni glasnik
RS broj 61/05)
Opti uslovi za isporuku i snabdijevanje elektrinom energijom (Slubeni glasnik
Republike Srpske broj 66/06),
Pravilnik o sticanju statusa kvalifikovanog kupca (Slubeni glasnik Republike Srpske
broj 88/06),
Pravilnik o javnim raspravama i rjeavanju sporova i albi (Slubeni glasnik
Republike Srpske broj 71/05).
Akti FERK-a:
Poslovnik o radu FERK-a (Slubene novine FBiH broj 59/04),

Pravilnik za izdavanje dozvola licenci (Slubene novine FBiH broj 29/05),
Odluka o iznosima jednokratnih naknada (Slubene novine FBiH broj 31/05),
Pravilnik o javnim raspravama i rjeavanju zahtjeva i albi FERK-a (Slubene novine
FBiH broj 37/05),
Pravilnik o tarifnoj metodologiji i tarifnim postupcima ( Slubene novine broj FBiH
45/05),
Pravilnik o arbitrai FERK-a (Slubene novine FBiH broj 71/05),
Odluka o tarifnim stavovima za prodaju elektrine energije tarifnim
(nekvalificiranim) kupcima Javnog poduzea Elektroprivreda Hrvatske zajednice
Herceg Bosne dioniko drutvo Mostar (Slubene novine broj FBiH 15/06),
Odluka o tarifnim stavovima za prodaju elektrine energije tarifnim
(nekvalificiranim) kupcima Javnog preduzea Elektroprivreda Bosne i Hercegovine
d.d. Sarajevo (Slubene novine FBiH broj 15/06),
Pravilnik o stjecanju statusa kvalificiranog kupca (Slubene novine FBiH broj 53/06),
Odluku o postupku donoenja mrenih pravila (Slubene novine FBiH broj 55 /06),
Odluka o kupovini/prodaji elektrine energije ( Slubene novine FBiH broj 70/06),
Odluka o odreivanju bazne godine kod pokretanja tarifnih postupaka ( Slubene
novine FBiH broj 70/06),
Pravilnik o zatiti povjerljivih informacija ( Slubene novine FBiH broj 70/06).
POETNI IZVJETAJ
72
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je nadleno i za obavljanje poslova i

zadataka iz nadlenosti BiH koji se odnose na definiranje politike, osnovnih principa,
koordinaciju djelatnosti i usklaivanje planova entitetskih tijela vlasti i institucija na
meunarodnom planu u podruju energetike i zatite okoline, kao i razvoja i koritenja
prirodnih resursa. Nadalje, prema Zakonu o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava,
kreiranje politike obavljat e Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Dravna regulatorna komisija za elektrinu energiju (DERK) je nezavisna i neprofitna
institucija Bosne i Hercegovine, koja djeluje u skladu s principima objektivnosti,
transparentnosti i ravnopravnosti. DERK je osnovala Parlamentarna skuptina Bosne i
Hercegovine donoenjem Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava elektrine
energije u BiH i imenovanjem lanova Komisije. DERK se sastoji od 3 lana komisije i to
dva iz Federacije BiH i jedan iz RS. Postupak imenovanja je sljedei: lanove Komisije
nominiraju Parlament Federacije BiH i Parlament RS prema preporukama odgovarajue
entitetske vlade. Ovakve nominacije podnose se Vijeu ministara BiH koje predlae
imenovanje lanova Komisije nominiranih od strane entitetskih parlamenata Parlamentarnoj
skuptini BiH koja moe prihvatiti odnosno odbiti ove nominacije. Dravna regulatorna
komisija za elektrinu energiju (DERK) vri regulaciju elektroprijenosnog sistema u Bosni i
Hercegovini te ima nadlenosti i odgovornosti nad prijenosom elektrine energije,
operacijama prijenosnog sustava i meunarodnom trgovinom elektrinom energijom, u skladu
s meunarodnim normama i standardima Europske unije.
U nadlenosti DERK-a su:
izdavanje, promjene, suspenzija, ukidanje i praenje, te provoenje potivanja licenci

iz svoje jurisdikcije,
regulacija, odobravanje i nadzor tarifa i tarifnih metodologija za usluge prijenosa,
pomone usluge i rad Neovisnog operatora sustava (NOS BiH),
izdavanje pravila i propisa u okviru svoje nadlenosti, meu koje spada i revizija i
usvajanje trinih pravila i mrenih kodeksa, te normi i uslova za prikljuak i pristup
mreama,
uspostavljanje, praenje i provoenje pravila vezanih za fer i nediskriminirajui
pristup treih strana prijenosnoj mrei,
praenje i provoenje uvjeta vezanih za meunarodnu trgovinu elektrinom
energijom, posebno osiguravanje da su ispunjeni i ispotovani meunarodni tehniki
zahtjevi,
uspostavljanje, praenje i provoenje standarda kvalitete usluga prijenosa elektrine
energije i pomonih usluga,
koordiniranje i odobravanje investicijskih planova kompanije za prijenos elektrine
energije, ukljuujui planove vezane za prijenosnu mreu i kvalitet usluga prijenosa
elektrine energije,
praenje djelotvornosti mehanizma i metoda kojima se osigurava ravnotea izmeu
potranje i ponude elektrine energije u sistemu,
zatita potroaa, kojom se osigurava: pravedan i ravnopravan tretman,
visokokvalitetne usluge, konkurencija i spreavanje antikonkurencijskih aktivnosti,
rjeavanje sporova meu korisnicima sistema, u skladu s regulatornim ovlatenjima i
odnosnim dravnim zakonima,
POETNI IZVJETAJ
73
stvaranje i odravanje konkurentnih trita kada je to izvodivo, i prevencija

protukonkurentnog ponaanja,
odobravanje mehanizma rjeavanja preoptereenosti kapaciteta sistema za prijenos
elektrine energije,
reguliranje standarda usluga, kodeksa ponaanja i raunovodstvenih zahtjeva vlasnika
licenci,
izdavanje godinjih izvjetaja i drugih javnih informacija o DERK-u.
Regulatorna komisija za elektrinu energiju Republiku Srpske (Regulator) je neovisna i

neprofitna organizacija s ciljem reguliranja monopolskog ponaanja i osiguranja
transparentnog i nediskriminirajueg poloaja svih sudionika na tritu elektrine energije u
Republici Srpskoj, a u skladu sa Zakonom o elektrinoj energiji (Slubeni glasnik RS broj
66/02, 29/03 i 86/03). Odgovorna je za nadzor i reguliranje odnosa izmeu proizvodnje,
distribucije i kupaca elektrine energije, ukljuujui i trgovce elektrinom energijom,
propisivanje metodologije i kriterija za utvrivanje cijena opskrbe nekvalificiranih kupaca
elektrinom energijom, utvrivanje tarifnih stavova za korisnike distributivnih sustava i
tarifnih stavova za nekvalificirane kupce, izdavanje ili oduzimanje dozvola za proizvodnju,
distribuciju i trgovinu elektrinom energijom, utvrivanje optih uslova za isporuku i
snabdijevanje elektrinom energijom, rjeavanje sporova izmeu uesnika te rjeavanje albi
na odbijanje pristupa i albi na uslove prikljuenja na distributivnu mreu. U svom radu
Regulator surauje s Dravnom regulatornom komisijom za elektrinu energiju (DERK),
Regulatornom komisijom za elektrinu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK),
Neovisnim operatorom sustava u BiH (NOS BiH) i jedinstvenom prijenosnom kompanijom
Bosne i Hercegovine, a najmanje jednom godinje izvjetava Narodnu skuptinu Republike
Srpske o svom radu.
Regulatorna komisija za elektrinu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) je
osnovana Zakonom o elektrinoj energiji (Slubene novine FBiH broj 41/02, 24/05 i 38/05)
kao specijalizirana, samostalna, neovisna i neprofitna organizacija u Federaciji.
Nadlenosti FERK-a su: nadzor i reguliranje odnosa izmeu proizvodnje, distribucije i
kupaca elektrine, energije ukljuivi i trgovce elektrinom energijom, propisivanje
metodologije i kriterija za utvrivanje cijena opskrbe nekvalificiranih kupaca elektrinom
energijom, utvrivanje tarifnih stavova za korisnike distribucijskih sustava i tarifnih stavova
za nekvalificirane kupce, izdavanje ili oduzimanje dozvola za proizvodnju, distribuciju i
trgovinu elektrine energije, izdavanje prethodnih dozvola za izgradnju i dozvola za
koritenje elektroenergetskih objekata izuzev objekata za prijenos elektrine energije i
utvrivanje Opih uvjeta za isporuku elektrine energije.
U izvravanju svojih ovlasti i obavljanju svojih dunosti FERK je obvezan da: na osnovama
koje propie DERK regulira trite elektrine energije na nain da osigura transparentne i
jednakopravne odnose izmeu svih sudionika, titi prava kupaca, elektroprivrednih drutava
za distribuciju i proizvoaa elektrine energije, te nadgleda odnose u elektroenergetskom
sektoru, stvara uvjete za uinkovit, pouzdan i ekonomian sustav proizvodnje, distribucije i
opskrbe elektrinom energijom, stvara uvjete za konkurentnost u proizvodnji i opskrbi
elektrinom energijom, stvara uvjete za uinkovitost, ekonominost i sigurnost pri koritenju
elektrine energije, stvara uvjete za razvoj elektroenergetskog sustava (proizvodnje i
POETNI IZVJETAJ
74
distribucije), regulira kvalitetu usluga na svim razinama kao i tarife i naknade koje se plaaju
za monopolske usluge u distribuciji, imajui u vidu interese i potrebe svih korisnika za
opskrbom elektrinom energijom, nadgleda uinkovitost mehanizama i procesa radi
osiguranja razumne ravnotee izmeu potranje i ponude elektrine energije te vodi rauna o
zatiti zdravlja, sigurnosti ljudi i zatiti okolia.
NOS BiH je osnovan Zakonom o osnivanju neovisnog operatora sustava za prijenosni sustav
u Bosni i Hercegovini i nastao je prijenosom sredstava, obveza i vlasnikih prava nad
imovinom neophodnom za rad NOS-a BiH, od elektroprivrednih poduzea u Bosni i
Hercegovini kao i od sredstava i obveza koje su pripadale Zajednikom Elektroenergetskom
Koordinacionom Centru, poslovno udruenje, Sarajevo. NOS BiH ima status pravne osobe
Bosne i Hercegovine s pravima, obvezama i dunostima definiranim Zakonom i opim
aktima NOS-a BiH. NOS BiH je utemeljen kao neprofitna kompanija sukladno Zakonu i
registriran je kao pravna osoba Bosne i Hercegovine, sukladno Zakonu o registraciji pravnih
osoba koje osnivaju institucije Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH broj 33/02) i
Pravilnika o nainu voenja registra pravnih osoba Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik
broj BiH 05/05). NOS BiH je neovisan u obavljanju svojih poslova.
Prema Zakonu o elektrinoj energiji u FBiH, radi upravljanja elektrodistribucijskom mreom
Operatore distribucije organiziraju u svom sastavu elektroprivredna drutva za distribuciju
odnosno distributeri na temelju svojih potreba vodei pri tome rauna o tehniko-tehnolokoj
zaokruenosti na svom djelatnom podruju. Distributer je duan omoguiti prijenos
elektrine energije kroz svoju mreu kao i distribuciju elektrine energije na svom podruju
na temelju zahtjeva opskrbljivaa to podrazumijeva i da upravlja s distribucijskom mreom
posredstvom Operatora distribucije, sukladno tehnikim mogunostima mree. Operator
distribucije duan je proizvoaima elektrine energije i kvalificiranim kupcima elektrine
energije omoguiti pristup mrei na nepristran nain prema naelima reguliranog pristupa
tree strane. Pogon i nain voenja distribucijske mree u elektroenergetskom sustavu
ureuje se Mrenim pravilima koja predlae Operator distribucije u suradnji s Neovisnim
operatorom sustava i distributerima, a donosi FERK. Mrena pravila se objavljuju u
"Slubenim novinama" Federacije BiH.
Prema Zakonu o elektrinoj energiji u RS za rad (pogon), upravljanje, odravanje i razvoj
distributivnog sistema odgovoran je operator distributivnog sistema (distributer) koji je duan
omoguiti prijenos elektrine energije kroz svoju mreu kao i distribuciju elektrine energije
na svom podruju na osnovu zahtjeva korisnika mree. Distributer ima pravo i obavezu da
vri snadbijevanje korisnika sistema i kupaca elektrinom energijom na svom podruju
djelovanja, ako je tako utvreno u dozvoli za obavljanje djelatnosti. Pogon i nain voenja
distributivne mree ureuje se Mrenim pravilima koja izrauje distributer, a odobrava
Regulator (REERS).
POETNI IZVJETAJ
75
3.6.3 Definiranje i analiza obveza utemeljenih na meunarodnim sporazumima i

zahtjevima EU
Zahtjevi EU i meunarodne obveze BiH u podruju energetskog sektora sadrane su u
najveoj mjeri u odredbama Ugovora o uspostavi energetske zajednice. Njegovim
potpisivanjem drave regije, meu kojima i Bosna i Hercegovina, obvezale su se na usvajanje
i primjenu pravne regulative EU za podruje energetike (elektrina energija i prirodni plin),
zatite okolia, obnovljivih izvora energije i trinog natjecanja odnosno obvezale na
provoenje procesa koji e omoguiti stvaranje usklaenih nacionalnih trita energije,
meusobno povezivanje sustava i trita i stvaranje mogunosti trgovine energijom, podizanje
razine zatite okolia u skladu s jednakim standardima za sve drave, poticanje razvoja
obnovljivih izvora energije, uklanjanje barijera slobodnom trinom natjecanju i meusobnu
pomo u sluajevima poremeaja u opskrbi energijom.
Ugovorom se utvruju pravni akti EU ije je odredbe potrebno ugraditi u nacionalno
zakonodavstvo te obvezatni rokovi njihove implementacije (u rasponu od dana stupanja
ugovora na snagu pa do 31.12.2017.), uz napomenu da nije dovoljno samo deklarativno
prihvatiti navedene europske pravne akte, nego ih i provesti u praksi.
Primjerice, u podruju energetike svaka ugovorna stranka u roku dvanaest mjeseci od
stupanja na snagu Ugovora odnosno do 1. srpnja 2007. godine mora u potpunosti prihvatiti i
provesti, osim rokova otvaranja trita:
Direktivu Europske zajednice 2003/54/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 26.

lipnja 2003,
Direktivu Europske zajednice 2003/55/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 26.
lipnja 2003.,
Propis Europske zajednice 1228/2003/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 26.lipnja
2003. o uvjetima pristupa mrei za prekograninu trgovinu elektrine energije.
Rok za implementaciju ovih direktiva i propisa je 1. srpnja 2007., uz osiguranje da status

kvalificiranog kupca najkasnije do 1. sijenja 2008. imaju svi kupci osim domainstava, a od
1. sijenja 2015. svi kupci.
U podruju zatite okolia svaka e ugovorna stranka odmah po stupanju na snagu Ugovora
morati primijeniti Direktivu 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni utjecaja odreenih
javnih i privatnih projekata na okoli, a koja je nadopunjena Direktivama 97/11/EZ od 3.
oujka 1997., te Direktivu 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 26. svibnja 2003.
Do 31. prosinca 2011. svaka e ugovorna stranka primijeniti Direktivu 1999/32/EZ od 26.
travnja 1999., u svezi sa smanjenjem sadraja sumpora u odreenim tekuim gorivima koja je
nadopunjena Direktivom 93/12/EEZ. Direktivu 2001/80/EZ Europskog parlamenta i Vijea
od 23. listopada o ogranienjima emisija odreenih zagaivaa u zrak iz velikih postrojenja sa
spaljivanjem treba primijeniti do 31. prosinca 2017., a lanak 4 stavak 2 Direktive
79/409/EEZ od 2. travnja 1979., o ouvanju divljih ptica treba primijeniti odmah po stupanju
na snagu ovog Ugovora.
POETNI IZVJETAJ
76
Stranke potpisnice priznaju vanost Protokola iz Kyota, ali njegova ratifikacija po ovom
Ugovoru nije obvezna. Meutim, pristupanje EU uvjetovano je ratifikacijom Protokola iz
Kyota. Takoer je vano da nakon stupanja na snagu ovog Ugovora, nova izgradnja, a zatim i
rad postrojenja za proizvodnju moraju biti usklaeni s pravnom steevinom EU iz podruja
zatite okolia.
U podruju obnovljivih izvora svaka ugovorna stranka duna je dostaviti Europskoj komisiji u
roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Ugovora, dakle do 1. srpnja 2007.
godine Plan provedbe Direktive 2001/77/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 27. rujna
2001. o promociji elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora na unutarnjem tritu
elektrine energije i plan provedbe Direktive 2003/30/EZ Europskog parlamenta i Vijea od
8. svibnja 2003. o promociji koritenja biogoriva ili drugih obnovljivih goriva za transport.
Europska komisija podnosi programe svake ugovorne stranke Ministarskom vijeu na
usvajanje.
Obzirom na dosadanju praksu i predvieno otvaranje trita vrlo znaajan dio preuzete
pravne steevine EU odnosi se na zatitu trinog natjecanja. Naime, u Energetskoj zajednici
ne doputaju se ugovori izmeu poduzea ili odluke udruenja poduzea i usklaene prakse
koje imaju za predmet ili posljedicu spreavanje, ograniavanje ili naruavanje trinog
natjecanja, zatim zloupotreba od jednog ili vie poduzea dominantnog poloaja na tritu
izmeu ugovornih stranki u cjelini ili u njegovom znaajnom dijelu. Takoer, ne doputa se
bilo kakva javna pomo koja naruava ili prijeti da e naruiti trino natjecanje davanjem
prednosti odreenim poduzeima ili odreenim energetskim resursima. Svako suprotno
postupanje procjenjuje se na temelju kriterija koji proizlaze iz Ugovora o uspostavi Europske
zajednice. I ova preuzeta obveza mogla bi uzrokovati znaajne promjene u dosadanjoj praksi
u elektroenergetskom sektoru BiH.
3.6.4 Preporuke i smjernice za budue pravne i regulatorne aktivnosti

Naelnom analizom pravnog i regulatornog okvira uoeno je da su doneseni zakoni kojima se
uspostavljaju i reguliraju odnosi u elektroenergetskom sektoru. Doneseni su u veem dijelu i
provedbeni akti utvreni dravnim i entitetskim zakonima. Osnovane su neovisne institucije
za regulaciju trita i obavljanje regulirane djelatnosti prijenosa elektrine energije.
Zakonom o osnivanju neovisnog operatora sustava za prijenosni sustav u Bosni i Hercegovini
osnovan je Neovisni operator sustava BiH koji je nastao prijenosom sredstava, obaveza i
vlasnikih prava nad imovinom neophodnom za rad NOS-a BiH, od elektroprivrednih
poduzea u Bosni i Hercegovini. Funkcije NOS-a su: odravati pouzdanost sustava, upravljati
energetskim tokovima, pruati pomone usluge koje ukljuuju regulaciju frekvencije,
operativne rezerve, regulaciju napona i usluge pokretanja elektrana, upravljati ogranienjima
prijenosa, pruati informacije o prijenosnom sustavu, koordinirati sa susjednim regulatornim
podrujima, koordinirati upravljanje optereenjem te osigurati izradu i objavu tehnikih
pravila, kojima e biti definirani minimalni projektni tehniki uvjeti i pogonski uvjeti za
prikljuenje na sustav izvorno povezanih proizvodnih instalacija, distribucijskih sustava,
izravno prikljuene opreme potroaa, meusustavnih vodova i izravnih vodova.
Na temelju snimljenog trenutnog stanja restrukturiranja elektroenergetskog sektora te
organizacije i provedbe trita elektrine energije u BiH (Mapa puta Energetske zajednice za
POETNI IZVJETAJ
77
Bosnu i Hercegovinu za elektrinu energiju i plin koja je dostupna na Internet stranicama

Energetske zajednice te DERK-a: www.energy-community.org i www.derk.ba) u nastavku se
predlau pojedine mjere koje treba provesti kako bi se ispunile obveze preuzete potpisivanjem
Ugovora o uspostavi energetske zajednice.
1. Radi harmonizacije zakonodavstva s propisima EU potrebno je:
Istraiti mogunosti za definiranje energetskog zakona na dravnoj razini (budui da

svaki entitet u BiH razvija vlastiti zakonodavni i institucionalni okvir u energetskom
sektoru).
Izraditi sveobuhvatnu energetsku strategiju na dravnoj razini do 2030. godine.
Izbjei preklapanje i uspostaviti dodatno usklaivanje entitetskog zakonodavstva
usporedno s harmonizacijom sa zakonodavstvom EU kroz TAIEX program.
Nastaviti sa zapoetim razdvajanjem djelatnosti, posebno potpunim raunovodstvenim
razdvajanjem.
Nastaviti s primjenom plana restrukturiranja i privatizacije elektroenergetskog sektora
BiH usuglaenom meu entitetima.
Usvojiti odnosno primijeniti Ope uvjete opskrbe elektrinom energijom uz napomenu
da su usvojeni Opti uslovi za isporuku i snabdijevanje elektrinom energijom u
Republici Srpskoj (Slubeni glasnik Republike Srpske broj 66/06 od 22. jula 2006.
godine) dok su Opi uvjeti za isporuku elektrine energije (FERK) u postupku usvajanja.
Pripremiti plan razvoja proizvodne djelatnosti barem za slijedeih 10 godina.
Pripremiti koordiniran, transparentan i nepristran postupak autorizacije novih
projekata koji je usuglaen u oba entiteta i u skladu s direktivama EU.
Usvojiti i primijeniti Tehnika pravila prikljuka na elektroenergetsku mreu.
Usvojiti i primijeniti Mrena pravila za distribucijsku mreu uz napomenu da su
Mrena pravila RS u postupku javne rasprave, a Mrena pravila FBiH u postupku
usvajanja.
Uspostaviti samostalne operatore distribucijskog sustava.
Uvesti daljinska oitanja brojila to je mogue prije kao preduvjet za potpunu
primjenu Trinih pravila i uspostavu trita energije uravnoteenja.
Pripremiti Pravila o koritenju prekograninih prijenosnih kapaciteta.
Pripremiti Pravila o tajnosti komercijalnih i ostalih osjetljivih podataka, uz napomenu
da je Pravilnik o povjerljivim informacijama REERS-a u postupku javnih rasprava
(DERK je donio Pravilnik o zatiti povjerljivih informacija i objavio ga u Slubenom
glasniku BiH broj 13/07; FERK je donio istoimeni pravilnik koji je obavljen u
Slubenim novinama FBiH broj 70/06).
Uskladiti djelovanja regulatora na entitetskoj i dravnoj razini. Ovo ukljuuje i
uvoenje regulacije proizvodnje, distribucije i opskrbe i na podruje distrikta Brko.
Pridijeliti regulatorima i aktivnosti u djelatnostima ugljena i obnovljivih izvora.
2. U cilju uspostave pravilne strukture trita elektrine energije potrebno je:
Provesti analize trita koritenjem standardnih pokazatelja.

Osigurati razdvajanje distribucijske djelatnosti na distribucijsku mreu i opskrbu
elektrinom energijom, a to je i uvjet poetnih dozvola.
POETNI IZVJETAJ
78
Zavriti pravno razdvajanje operatora distribucijskog sustava od ostalih djelatnosti i

uvesti njihovo potpuno funkcionalno i raunovodstveno razdvajanje kao preduvjet za
produljenje poetne dozvole (koja vai do prosinca 2007. godine)
3. Radi uspostave pravilnog funkcioniranja veleprodajnog trita elektrine energije

potrebno je:
Razraditi plan uspostave jedinstvenog trita elektrine energije u BiH utemeljenom

na slobodnom i reguliranom pristupu prijenosnoj mrei u skladu s direktivama EU.
Objavljivati podatke o optereenju sustava, prijenosnoj mrei, pristupu
prekograninim kapacitetima, uravnoteenju itd. u cilju osiguravanja transparentnosti
trita.
Zavriti zapoeti projekt uvoenja Internet portala Nezavisnog operatora sistema i
zapoeti s primjenom SCADA sustava i kontinuiranom objavom relevantnih podataka
u realnom vremenu.
4. Radi uspostave pravilnog funkcioniranja maloprodajnog trita elektrine energije

odnosno pristupa distributivnoj mrei uz regulirane tarife za koritenje mree te
prikljuenja na mreu potrebno je:
Osigurati sve potrebne procedure i tehnike mjere neophodne za eventualnu promjenu

opskrbljivaa povlatenih kupaca sukladno Pravilniku o sticanju statusa kvalificiranog
kupca (Slubeni glasnik Republike Srpske broj 88/06) odnosno Pravilniku o stjecanju
statusa kvalificiranog kupca (Slubene novine broj FBiH 53/06).
Nastaviti s poboljanjima u naplati, smanjenjem gubitaka u distribucijskoj mrei,
primjenom kriterija u planiranju i voenju sustava.
Razviti normative potronje za razliite kategorije potroaa u cilju daljnjeg razvoja
tarifnih metodologija.
Donijeti Ope uvjete opskrbe elektrinom energijom i Pravila o prikljuku na mreu u
cilju zatite potroaa u Federaciji BiH (FERK) te iz istog razloga formirati standarde
kvalitete opskrbe u Republici Srpskoj.
5. U cilju provedbe reforme tarifnog sustava potrebno je:
Nastaviti s primjenom postojeih tarifnih metodologija propisanih od strane entitetskih

regulatora.
Pripremiti nacrt naknada za pomone usluge na temelju podataka entitetskih
regulatora o cijenama proizvodnje, a u skladu s Trinim pravilima.
Razviti nacionalni program zatite socijalno osjetljivih kategorija kupaca.
POETNI IZVJETAJ
79
3.7 Modul 7: Podrka socijalno ugroenim potroaima elektrine energije

3.7.1
Ciljevi modula
Reforma koja je usmjerena na postizanje ekonomskih cijena energije, a posebno el. energije, i
zahtijevana poboljanja u stopama naplate naglaavaju potrebu da se zatite socijalno
ugroeni potroai el. energije od ovih inicijativa.
S obzirom da su, kako reforma tarifa, tako i poboljanja u stopama naplate u energetskom
sektoru BiH tek na poetku, oekuje se da ovo pitanje bude od interesa u duem buduem
periodu, a ovu injenicu bi trebalo imati na umu prilikom definisanja stratekih pravaca za
energetski sektor BiH.
BiH je posebno osjetljiva po ovom pitanju jer, na primjer, krajem 2004. godine 17.8% BH
populacije je ivjelo ispod opte linije siromatva (koja iznosi 2,223 KM po glavi stanovnika
godinje), a istovremeno je jo 21% RS populacije i 15% populacije Federacije BiH
siromano (April 2005, EPPU)2. ak i danas, kada su domae tarife znatno ispod ekonosmkog
troka nabave, socijalno ugroeni potroai nisu u mogunosti da redovno izmiruju obaveze
za struju. Oekivani dalji rast i razvoj BH privrede bi trebao dovesti do porasta zaposlenosti i
porasta prihoda domainstva, a smanjenje udjela siromane populacije. Uzimajui sve ovo u
obzir, mehanizmi zatite socijalno ugroenih potroaa el. energije moraju biti jasni i
fleksibilni i obezbijediti zatitu samo za podobne potroae.
Da bi se predupredili udari poveanja tarifa na budete socijalno najugroenije kategorije
stanovnitva, Ekonomski institut Banja Luka je u aprilu 2004. godine za potrebe tri
elektroprivredne kompanije, odnosno potrebe nadlenih ministarstava Federacije BiH i RS, uz
finansijsku podrku Svjetske banke, uradio studiju Socijalna procjena potroaa elektrine
energije i vrednovanje programa socijalne zatite (u daljem tekstu Studija).
Cilj ovog Modula jeste da se izvri analiza rezultata dosadanjeg provoenja preporuka i
pripreme preporuke za dalje aktivnosti potrebne za implementaciju Studije, odnosno razmotri
mogunost proirenja predloenih mehanizama socijalne zatite na ostale vidove energije,
koja se nabavlja, kao i na eleltrinu energiju.
3.7.2
Raspored i aktivnosti Modula
Aktivnosti koje e se preduzeti su opisane kako slijedi:

1) Pregled Studije i identifikacija kljunih nalaza i preporuka,
2) Identifikacija aktivnosti koje su preduzele Vlade Federacije i RS u implementaciji
preporuka Studije,
3) Identifikaciju promjena cijena el. energije, a posebno cijena za domainstva, od
momenta kada je Studija dostavljena Elektroprivredama,
Izvor podataka: Preliminarni izvjetaj o siromatvu u BiH za period 2001-2004, Jedinica za ekonomsko
planiranje i implementaciju Strategije srednjoronog razvoja BiH - Savjet Ministarta BiH, April 2005.
POETNI IZVJETAJ
80
4) Analiza dosadanjih rezultata implementacije Studije (pregled razvoja zatite

socijalno ugroenih potroaa el. energije, efekti Studije na vaei tarifni sistem,
problemi na koje je naila implementacija preporuka iz Studije),
5) Razmatranje mogunosti za proirenje mehanizama zatite socijalno ugroenih
potroaa el. energije na potroae ostale energije u BiH,
6) Davanje preporuka za dalje aktivnosti (mjere zatite socijalno ugroenih potroaa el.
energije koje se trenutno primjenjuju, primjenjivost preporuka iz Studije za zatitu
socijalno ugroenih potroaa drugih vidova energije, dalje aktivnosti koje se
predlau za efikasniju implementaciju preporuka iz Studije, iskustva relevantnih
zemalja u razvoju i tranziciji iskustva koja bi se mogla usvojiti od strane BiH,
preporuke za dalji razvoj mehanizama zatite socijalno ugroenih potroaa energije).
Izvoenje Modula 7 moe poeti odmah nakon potpisivanja ugovora jer ono ne zavisi od
aktivnosti ostalih modula. Ovaj modul e se realizovati u drugom i treem mjesecu
Projekta (vidi 3H).
3.7.3
Prikupljanje podataka i relevantne institucije BiH
Obrada ovog modula nije mogua bez bliske saradnje izmeu Konsultanata i relevantnih
institucija BiH. Tokom poetne faze (IP), identifikovane su relevantne institucije i
uspostavljeni poetni kontakti izmeu Konsultanata i predstavnika nekih institucija koje su
znaajne za vei dio projekta. Institucije u BiH, koje su bitne za realizaciju ovog Modula, su:
Ministarstvo civilnih poslova BiH,
Entitetska ministarstva nadlena za energetiku (Federalno ministarstvo energije, rudarstva
i industrije i Ministarstvo privrede, energetike i razvoja RS),
Entitetska ministarstva nadlena za socijalna pitanja (Federalno ministarstvo rada i
socijalne politike, Kantonalna ministarstva nadlena za socijalna pitanja u FBiH i
Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS),
Dravna regulatorna komisija za elektrinu energiju (DERK) i Entitetske regulatorne
komisije (Regulatorna komisija za el. energiju Republike Srpske-REERS i Regulatorna
komisija za el. energiju Federacije BiH FERC).
Dodatna podrka za ovaj modul se takoe oekuje od tri elektroprivredna preduzea
(Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda HZ HB i Elektroprivreda RS), odnosno njihovih
distributivnih dijelova. U ranijem periodu subvencioniranje se odvijalo uglavnom preko
elektroenergetskog sektora unutar koga je bio zatvoren itav model. Razmotrie se kolika je i
kakva uloga distributivnih kompanija u ovoj fazi i planirati njihova uloga u budunosti.
Kakva i kolika je uloga pojedinih institucija zavisi od toga postoji li subvencioniranje
elektrine energije i kakav je izabrani model. Prema aktuelnom zakonodavstvu BiH,
nadlenosti za odreivanje tarifa su na entitetskom nivou, odnosno odobravaju ih entitetske
regulatorne komisije. Ukoliko se sredstva za subvencije prikupljaju od drugih potroaa
elektrine energije, onda ona moraju da budu odobrena kroz tarife, a nadlena ministarstva za
energetiku bi obezbjeivala institucionalne uslove za taj model. Ministarstva za socijalno
staranje, odnosno njihovi centri po lokalnim zajednicama, bi odobravala subvencije i pratila
njihovu realizaciju. Ukoliko bi se finansiranje obezbjeivalo iz budeta, onda bi ova
ministarstva vodila brigu i o obezbjeenju tih sredstava u entitetskim ili drugim budetima.
POETNI IZVJETAJ
81
Tokom poetne faze, slijedei podaci su identifikovani kao neophodni za realizaciju Modula
7:
- Da li vlade entiteta imaju kreiranu i organizovanu socijalnu politiku kojom se
smanjuje siromatvo?
- Da li su institucije upoznate sa studijom Socijalna procjena potroaa elektrine
energije i vrednovanje programa socijalne zatite?
- Da li se provode preporuke iz navedene Studije?
- Koje su aktivnosti preduzete na implementaciji preporuka i koji mehanizam
subvencioniranja je izabran?
- Koji se izvor(i) sredstava za subvencije koriste u izabranom mehanizmu i kolika su ta
sredstva?
- Da li je nakon prve godine izvrena analiza mehanizma subvencioniranja?
- Da li su rezultati zadovoljavajui?
- Zato rezultati nisu vei (problemi)?
- Da li e nadlena ministarstva preduzeti neke aktivnosti u skorijoj budunosti na
sprovoenju preporuka Studije?
- Da li je u budunosti opravdano subvencionisanje potronje elektrine energije
najsiromanijim kategorijama potroaa?
- Da li bi se subvencionisanje potronje trebalo proiriti i na neke druge energente
(grijanje, plin, naftu, drvo)?
- Da li je u poslednje dvije godine bilo poveanja tarifa domainstvima i koliko je to
poveanje iznosilo?
- Da li je u tarifi uzeta u obzir i potreba subvencioniranja najsiromanijih potroaadomainstava?
- Kako se to poveanje odrazilo na standard domainstava?
- Koliki je stepen naplate elektrine energije i koliko na to utie siromatvo?
- Da li bi opredjeljenja studije trebalo implementirati u narednom periodu?
3.7.4
Pristup i metodologija
Pregled studije
Predmetna Studija je pregledana za stolom u dosadanjoj fazi rada. Studiju Socijalna
procjena potroaa elektrine energije i vrednovanje programa socijalne zatite uradio je
Ekonomski institut Banja Luka u aprilu 2004. godine za potrebe tri elektroprivrede, odnosno
nadlenih ministarstava Federacije BiH i RS, uz finansijsku podrku Svjetske banke.
POETNI IZVJETAJ
82
Studija je imala dva cilja:

1. da identifikuje potroake grupe koje bi se mogle kvalifikovati za participaciju u emi
socijalne zatite za potroae i
2. da vrednuje, na osnovu prethodnih analiza, razne eme zatite socijalno ugroenih od
uticaja poveanja tarifa za domainstva.
Prilikom izrade studije preduzeti su sljedei koraci:
- Identifikacija kljunih nosilaca reformi u oblasti elektrine energije, ukljuujui
njihove karakteristike, njihov interes u reformskim programima, procjenu kako e na
njih reforme uticati i procjenu koliko su oni vani za sprovoenje reformi;
- Socijalna procjena potroaa elektrine energije u servisnoj oblasti svake od tri

elektroprivrede i identifikacija socijalnih grupa koje bi bile posebno ugroene
poveanjem tarifa;
- Evaluacija (vrednovanje) mehanizama socijalne zatite i
- Kvantitativna ocjena potroaa elektrine energije.
Na osnovu toga nastao je sadraj Studije u kojem su obraena naredna pitanja:
1. Opis elektroenergetskog sektora BiH;
2. Opis socijalne slike BiH (opte stanje privrede i siromatvo, uzroci siromatva,
definisanje kriterija ugroenosti i identifikacija socijalno ugroenih grupa, institucije
koje se bave socijalnom zatitom, mjere koje se preduzimaju);
3. Socijalna procjena potroaa elektrine energije u oblasti domainstava (nivo potronje,
namjena potronje, mogunost pristupa i prekidi u napajanju, kvalitet usluga,
zadovoljstvo potroaa i plaanje, kategorije socijalno ugroenih potroaa);
4. Evaluacija (vrednovanje) mehanizama socijalne zatite (vrednovanje postojeih mjera
socijalne zatite i njihovog uticaja na potroae elektrine energije, institucionalni
mehanizmi raspoloivi entitetskim vladama za zatitu socijalno ugroenih potroaa
elektrine energije, ocjena finansijskih i drugih uticaja mehanizama, finansijski i ostali
efekti predloenih mehanizama socijalne zatite-ocjena kretanja tarifa za domainstva u
budunosti, ocjena kretanja broja korisnika socijalne zatite u budunosti, minimalna
potronja elektrine energije subvencioniranog domainstva, potrebna sredstva za
subvencioniranje socijalno ugroenih potroaa elektrine energije i potrebna sredstva
za trokove administriranja mehanizma) i
5. Zakljuci i preporuke
Prezentirani sadraj je dat u skraenoj formi, sa naglaskom na pitanja koja su od veeg
znaaja za ovaj projekat.
POETNI IZVJETAJ
83
Kljuni nalazi i preporuke Studije

Kao rezultat studije, za vlade oba entiteta, kao regulatorne vlasti za ovaj sektor i vlasnike
elektroprivreda, formulisane su naredne preporuke i programi koje je potrebno implementirati
da bi se realizovala neophodna tarifna poveanja i poveao stepen naplate od domainstava
koja su sposobna da plate elektrinu energiju, istovremeno titei siromane od ovih
inicijativa:
Troak elektrine energije ve odnosi znaajan dio raspoloivih prihoda siromanih, a u

budunosti se oekuje dalje poveanje cijena elektrine energije za domainstva, to e
oteati njihov poloaj. Do sada je bilo u primjeni vie razliitih mehanizama za
subvencioniranje elektrine energije ili energije uopte (plin, ogrev, grijanje), to je
pomagalo nekim kategorijama, ali i dovodilo do problema ravnopravnosti ljudi. Zbog toga
je u budunosti neophodan mehanizam za subvencioniranje socijalno ugroenih potroaa
elektrine energije, koji bi pomogao socijalno ugroenom stanovnitvu i predupredio
socijalne posljedice novog poveanja cijena elektrine energije uz maksimalno uvaavanje
njihove ravnopravnosti;
Vlade entiteta su obavezne da kreiraju i organizuju provoenje socijalne politike i drugih

mjera kojima se smanjuje, odnosno prevazilazi siromatvo. Elektrina energija ima veliki
uticaj na ivotni standard stanovnitva jer uestvuje u zadovoljavanju ovjekovih
elementarnih potreba kao to su ishrana (zatita i priprema hrane), zdravlje (priprema
tople vode za higijenu), kultura i informisanje (radio i TV) i sl. Zbog toga, omoguavajui
potroaima koritenje i najmanje koliine elektrine energije, utiu pozitivno na njihov
ukupan standard;
Elektroprivredna preduzea bi mogla opstati bez kategorije najsiromanijih potroaa, ali

bi to uticalo na njihov pozitivan imid, a moda bi im moglo praviti i druge probleme na
terenu (zatita imovine i sl.), pa i ona, kao i sva druga preduzea, moraju voditi brigu o
svojim potroaima, a posebno onima kojima je pomo potrebna, kao to je to kategorija
socijalno ugroenih potroaa;
Svi potroai imaju interes da snabdijevanje elektrinom energijom bude kvalitetno, a da

u svojoj okolini imaju to manje socijalnih problema, pa je i njihov interes da se pomogne
socijalno najugroenijim potroaima i trebali bi za to da podnesu izvjesnu rtvu;
Vladama se preporuuje da snabdijevanje elektrinom energijom bude sastavni dio svih

sistemskih programa iz oblasti socijalne zatite i programa prevazilaenja siromatva.
Imajui u vidu da su ovi programi dugoroniji i da zahtijevaju vea sredstva i vrijeme, a
da se prestrukturiranje elektroenergetskog sektora ne moe odlagati, zatitu socijalno
ugroenih potroaa elektrine energije treba hitno rjeavati;
U studiji je dato vie mogunosti za zatitu socijalno ugroenih potroaa, koje se mogu
kombinovati, zavisno od finansijskih mogunosti. Testirana je potronja od 75-200 kWh
mjeseno, a naa preporuka je da se krene sa subvencioniranjem polovine trokova od 200
kWh potronje, a kasnije da se ova koliina ili procenat subvencije poveava kako se broj
ugroenih bude smanjivao, zato se ne bi zahtijevala poveana finansijska sredstva;
U studiji su obraene razne kategorije domainstava i konstatovano je da u najveem

broju kategorija ima potroaa koji su socijalno ugroeni i onih koji nisu, pa se predlae
da se umjesto grupa za subvencioniranje izabere neka od linija siromatva. Kao donja
POETNI IZVJETAJ
84
linija siromatva, iz koje se kvalifikuju potroai za subvencije, testirane su dvije

mogunosti: do 62.25 KM prihoda po lanu domainstva i ispod 300 KM prihoda po
domainstvu mjeseno. S obzirom da u BiH nema pouzdane evidencije primanja
domainstava, mi preporuujemo da se primijeni prvi kriterij. Kako prihodi pojedinih
lanova domainstava u BiH budu rasli, broj zahtjeva za subvencijama e se smanjivati;
Kao mogui izvori finansijskih sredstava za subvencioniranje socijalno najugroenijih

potroaa elektrine energije analizirane su tri mogunosti: svi potroai elektrine
energije, ostali potroai na 0.4 kV mrei i budet. Ukoliko je mogue izdvojiti sredstva iz
entitetskih budeta, to bi bilo najjednostavnije, a ako nije mogue, cijenu elektrine
energije za izabranu grupu potroaa treba poveati, kako bi se prikupila sredstva za
subvencije. U Studiji (poglavlje 4.2) su date eme za tri mogua izvora, od kojih vlade
mogu izabrati onaj koji im najvie odgovara;
Na predloenim emama moguih instrumenata je navedena uloga svih uesnika u

sistemu subvencioniranja socijalno ugroenih potroaa, a vlade trebaju tu ulogu
formalizovati u svojim propisima, zavisno od njihovih drugih obaveza i mogunosti;
Socijalno ugroeni potroai e morati dokazivati da imaju pravo na subvencije, a za to e

im trebati razliiti dokumenti. Svojim propisima vlade trebaju pojednostaviti postupak i
osloboditi potroae plaanja razliitih taksi. S obzirom na promjene socijalnog poloaja i
na cijenu samog postupka, on se ne bi trebao obnavljati ee od est mjeseca niti due od
dvanaest mjeseci;
U projektu je naglaen znaaj javnosti. Kao i kod svih davanja pomoi, aktivnost e biti
prihvaena, ako je zadovoljen kriterij pravinosti, a on e biti zadovoljen ako je pod
uticajem javnosti. Zbog toga kriteriji za subvencije trebaju biti javni i svima dostupni, a
liste subvencioniranih isto tako, kako bi javnost mogla uticati da se kriteriji primjenjuju;
Usvojeni mehanizam je potrebno analizirati nakon prve godine primjene i otkloniti

njegove eventualne nedostatke, a zatim analizu ponavljati svake dvije godine i po potrebi
ga prilagoavati novim uslovima.
Dosadanji rezultati implementacije preporuka iz Studije

Utvrdie se doprinos Studije zatiti socijalno ugroenih potroaa el. energije. Osim toga,
identifikovae se aktivnosti na implementaciji preporuka iz Studije, koje su preduzele Vlade
RS i Federacije BiH, ukljuujui i njihove efekte na trenutno vaee tarife, probleme na koje
se nailo prilikom implementacije preporuka i, na kraju, predloie se dalje aktivnosti koje bi
doprinijele efikasnijoj implementaciji preporuka. Ove aktivnosti bi trebale obezbijediti
osnovu za donoenje zakljuaka o optem ambijentu zatite socijalno ugroenih potroaa el.
energije.
Istraivanje e se zasnivati na analizi preporuka iz Studije sprovodei dubinske intervjue sa
stejkholderima. Zainteresovane strane ine relevantna ministarstava, regulatorne komisije i
centari za socijalni rad.
Konsultant namjerava da organizuje anketu vezano za planiranje budue potronje el. energije
(Modul 1.). Ukoliko do toga doe u anketi bi bilo postavljeno i nekoliko ptanja vezanih za
POETNI IZVJETAJ
85
subvencioniranje potroaa elektrine energije, odnosno kako potroai vide dosadanje

rezultate provoenja preporuka iz Studije.
Razvoj podrke socijalno ugroenim potroaima el. energije

Polazei od rezultata Studije, analize postojeih mehanizama zatite socijalno ugroenih
potroaa el. energije, iskustava zemalja u razvoju i tranziciji i rezultate regionalnih
inicijativa, identifikovae se osnovni strategijski pristup razvojnom mehanizmu zatite.
Iskustva relevantnih zemalja u razvoju i tranziciji, kao i rezultati regionalnih inicijativa, u
vezi sa podrkom socijalno ugroenim potroaima el. energije razmotrie se za stolom i
utvrdie se njihova prihvatljivost u BH uslovima. Ukoliko se pronae prihvatljiv model u
nekoj od bliih zemalja, mogue je da konsultant organizuje studijsku posjetu i detaljnije
analizira to iskustvo.
Konsultant predlae, tokom poetne faze, pristup i metodologiju rada koji su dati na narednoj
skici.
Pregled Studije
Prikupljanje podataka o
provoenju preporuka
Institucije nadlene za
socijalnu zatitu
Ministarstva nadlena za
energosektor
Regulatori
Potroai
Iskustva u okruenju
Distributivne kompanije
Analiza provoenja
preporuka
Strateka opredjeljenja
socijalne zatite potroaa el.
energije
U okviru ovog Modula Konsultant e sainiti preporuke za dalje aktivnosti koje se zahtjevaju
implementacijom preporuka studije Socijalna procjena potroaa el. energije i ocjena
programa socijalne zatite i predloiti proirenje programa socijalne zatite i na ostale vidove
energije, koja se nabavlja, kao i na el. energiju, ukoliko to bude prihvatljivo.
POETNI IZVJETAJ
86
3.8 Modul 8: Ugljen

Snabdjevanje energijom u Bosni i Hercegovini (BiH) je uglavnom bazirano na fosilnim gorivima
(ugalj) i hidropotencijalima. Sektor uglja predstavlja tradicionalno vaan segment u sektoru
energije i ekonomske strukture u BiH. Od ukupnih energetskih potencijala zemlje na ugalj
otpada 90 %. Bilansne rezerve lignita i mrkog uglja su procjenjene na etiri milijarde tona, i kao
takve predstavljaju znaajnu osnovu za proizvodnju elektrine energije uz koritenje postojeih (
konvencionalnih) i novih tehnologija sagorijevanja.
Tako da je vrlo vano dati ocjenu mogunosti snabdjevanja ugljem sa aspekta vrste, kvaliteta i
cijene uglja (postojeih i novih kapaciteta), transportnih mogunosti, te potrebe investiranja u
sektor rudarstva.
U okviru ovog Modula konsultant e pripremiti slijedee:
plan potranje za ugljem do 2020. godine, tj. analizu svih potencijalnih trita za ugalj, i
analizu sadanjeg stanja svih rudnika uglja u BiH u cilju obezbjeenja inputa za definisanje
potreba za ulaganjem koja e voditi ka unapreenju proizvodnje u postojeim rudnicima i/ili
otvaranju novih rudnika , u zavisnosti od zahtjeva trita.
Izrada ovog modula je usko vezana za izradu Modula 1 (Energetske rezerve...), Modul 2
(predvianje potronje elek. Energije), Modul 3 (Pregled postojeih termo elektrana, te moguih
novih elektrana) i Modul 9 (Centralno grijanje). Posebna panja pri izradi prognoze potranje za
ugljem e se dati segmentu plasmana uglja u termoelektrane kao najznaajnijeg trita za
domae ugljeve.
3.8.2
Aktivnosti
Aktivnosti koje bi se poduzeli da bi se dolo do ciljeva ovog modula su slijedee:
Pregled svih potrebnih studija, strategija, programa koje su do sada uraene

U ovom dijelu e biti uraena analiza svih podataka i preporuka koje su date u studijama,
strategiji i projektima
Prikupljanje podataka sa Rudnika
U ovom dijelu e se raditi analiza svih tehniko-tehnolokih, organizacionih, socijalnih,
ekonomskih, investicionih, okolinih informacija pojedinano za svaki rudnik uglja
Analiza prikupljenih podataka
Analiza svih prikupljenih podataka kao podloga za zavrnu izradu ovog Modula
Analiza moguih trita
Analiza svih moguih trita za domae ugljeve ( proizvodnja elektrine energije, izvoz,
sektor industrije, domainstva, centralno grijanje...)
Predvianje potreba za ugljem do 2020. godine
U ovom dijelu e se razmatrati tri scenarija definisana na bazi prikupljenih informacija,
potranja za ugljem kao gorivom za termoelektrane do 2020. godine)
Investiciona ulaganja u Rudnike
POETNI IZVJETAJ
87
Ovaj dio e biti baziran na prikupljenim podacima sa svakog rudnika kao osnova pri
definisanju pojedinanih investicija potrebnih za obezbjeenje odrive proizvodnje
Prijedlog mjera i zakljuci
Kroz zakljuke i preporuke bie dati inputi za prognozu potraenje za ugljem do
2020.godine, i za definisanje potreba za ulaganjem u sektor uglja
3.8.3
Prikupljanje podataka i relevantne BiH institucije
Priprema sveobuhvatne prognoze potranje za ugljem do 2020.godine, kao i potreba za

ulaganjem za itav sektor uglja u BiH predstavlja znaajan i izazovan azadatk koji se ne moe
provesti bez neizbjene bliske saradnje Konsultanta sa relevatnim BiH institucijama i rudnicima
uglja. U toku Poetne faze (IP) identifikovane us kontakt osobe i ostvareni su prvi kontakti sa
njima.
U toku faze prikupljanja podataka naglasak je dat na podatke sa rudnika uglja, elektroprivreda u
BiH ( EPBiH, EPRS, EPHZ), kao i na zahtjeve Ministarstva energetike, rudarstva i industrije
FBiH (FMERI) i Ministarstva privrede, energetike i razvoja RS (MPER RS)
U prvoj fazi izrade Studije energetike prikupljene su slijedee Studije.
Studija trokova u proizvodnji uglja i energije iz termoelektrana u BiH (Bechtel Consulting,
juni,1997.godine)
Studija podobnosti o rudnicima federacije BiH (Marston & Marston,Inc. St. Luis, Missouri,
USA Agencija za trgovinu i razvoj, juni 2000. godine)
Studija o modernizaciji rudnika uglja F BiH (DMT-Montan Consulting GmbH, DMT-MC)
Zajedniki program prestruktuiranja BiH
Studija Bechtel pokuala dati uvid u stvarne trokove proizvodnje elektrine energije u BiH,
obuhvatajui trokove u proizvodnji uglja, te da ocijeni mogunost da se ovi trokovi reflektuju u
tarifama za elektrinu energiju.
Studija Marston dala je sveobuhvatnu analizu stanja rudnika uglja u federaciji BiH. Ovom
studijom su oznaeni rudnici uglja koji mogu proizvesti ugalj po cijeni od 4,00 KM/GJ odnosno,
rudnici koji bi mogli snabdjevati dvije TE (TE Tuzla i TE Kakanj) ugljem do 2015. godine.
Studijom DMT-MC je razraen model mogueg toka restrukturiranja industrije uglja u F BiH za
period 2002-2015, koja za razliku od studije Marston & Marston ne izvodi pojedinano rezultate
rudnika kao osnovu za ocjenu produktivnosti i ekonominosti nego ukupan rezultat preduzea.
Ovaj nain posmatranja posebno je odluujui sa stanovita socijalnog toka restrukturiranja
rudarstva u F BiH.
Program prestruktuiranja rudnika je uraen na zahtjev Vlade F BiH, gdje su dae mjere za
provoenje prestruktuiranja rudnika kroz optimalizaciju proizvodnje, te predloena mogua
rijeenja zbrinjavanja eventualnog vika zaposlenih sa to manjim socijalnim udarima . kao baz
za izradu ovog Programa su koritene studije M&M, DMT-MC, Studija ublaavanja socijalnog
uticaja restruktuiranja rudnika uglja (Ministarstvo rada USA, 2000.godina), te baza podataka i
informacija sa kojima raspolau rudnici.
POETNI IZVJETAJ
88
U cilju prikupljanja podataka za izradu ovog Modula izraen je nacrt upitnika za rudnike BiH.
Napravljeni su prvi preliminarni kontakti sa Rudnicima (iako oekujemo da nam se dostave
imena kontakt osoba sa nivoa Federalnog ministarstva rudarstva,energetike i industrije F BiH i
Ministarstva za privredu, energetiku i razvoj RS - kako je dogovoreno na sastanku u Zagrebu).
RI je prikupio sve podatke kojima raspolae (iz vlastite arhive) , a relevantni su za izradu
Modula 8, i sa takvim podacima e se ii na Rudnike radi breg i lakeg dobijanja verifikovanih
podataka. Izvrena je analiza trita za 1990. godinu (predratni period) i to po oblastima
potronje (Termoelektrane, Industrija, iroka potronja)
RMU Kamengrad
RL Stanari
RMU Ugljevik
TE Ugljevik
TE Tuzla
RL Kreka
RMU urevik
RMU Banovii
RMU Bila
RMU Zenica
RMU Kakanj
Leite Bugojno
RMU Breza
RL Graanica TE Kakanj
RL Tunica
Leite Kongora
RMU Miljevina
RL Gacko
TE Gacko
Rudnici uglja BiH:

Lignit
Mrki ugalj
Leita uglja
(potencijalno
novi objekti)
Termoelektrane:
TE
Slika 1: Poloaj Rudnika uglja i Termoelektrana u BiH

POETNI IZVJETAJ
89
Tokom izrade poetnog izvjetaja prikupljae se slijedei podaci sa rudnika uglja u BiH:
Tehniko tehnoloki podaci:
o
o
o
o
o
o
o
Rezerve uglja (geoloke, eksploatacione..)

Kvalitet uglja
Proizvodnja uglja
Plasman i struktura plasmana uglja
Toplotna vrijednost isporuenog uglja
Stanje opreme na rudnicima
Broj i struktura zaposlenih
Ekonomski pokazatelji:
Trokovi proizvodnje
Investiciona ulaganja
Cijena kotanja po GJ
Cijena kotanja po toni
Normativi utroka osnovnog materijala
Stanje zaduenosti (dugorone, kratkorone,tekue obaveze) sa 31.12.2005.
godine
o Bilans stanja i bilans uspjeha (dobit, gubitak)
o
o
o
o
o
o
U prvoj fazi smo identifikovali sve rudnike uglja BiH (aktivne i potencijalne). Rudnici sa
podacima o adresi, telefonima,E-mail adresama, odgovornim osobama dati su u tabeli 1.
POETNI IZVJETAJ
90
Red.
br.
RUDNIK
POGON
PK ubri*
PK Turija
PK Grivice
PK Bretica
PK Seona
Jama Omazii
Jama Tulovii
PK Dubrave
PK ikulje
Jama Mramor
Jama Bukinje
PK Potoari
PK Via II
Jama urevik
Jama urevik II
Jama Potoari
PK Vrtlite
Jama Haljinii
Jama Stara jama
Jama Raspotoje
Jama Stara jama
Jama Stranjani
PK Moanica
1.
Banovii
2.
Kreka
3.
urevik
4.
Kakanj
5.
Zenica
6.
Breza
Jama Sretno/Kamenica
7.
Bila
Jama Grahovii
8.
Graanica
PK Graanica
9.
Tunica
10.
Ugljevik
11.
12.
13.
14.
Stanari
Gacko
Miljevina
Sanski Most
PK Tunica
PK Table
PK Bogutovo selo Ugljevik
PK Stanari
PK Graanica Gacko
Jama Nozdre
PK Budanj
Kamengrad
*PK-povrinski kop
MJESTO
TELEFON
FAX
E-mail
PROIZVOD
STANJE
aktivno
aktivno
aktivno
potencijalno
potencijalno
aktivno
potencijalno
aktivno
aktivno
aktivno
aktivno
aktivno
aktivno
aktivno
aktivno
aktivno
aktivno
aktivno
zatvorena
aktivno
aktivno
zatvorena
potencijalno
ODGOVORNO LICE
Munever ergi, gen. direktor

Ibrahim Lapandi, teh. direktor
Banovii
035/875-811
035/870-210
035/875-166
kontakt@rmub.ba
mrki ugalj
Tuzla
035/282-087
035/282-087
rudniktz@inet.ba
lignit
urevik
035/774-970
035/772-667
kontakt@rmu-djudjevik.com
mrki ugalj
Kakanj
032/553-640
032/554-620
rukakanj@bih.net.ba
mrki ugalj
Zenica
032/242-861
032/401-000
rudnikze@miz.ba
mrki ugalj
Breza
032/783-581
032/783-581
rmubreza.kom@bih.net.ba
mrki ugalj
aktivno
Travnik
030/562-404
030/562-400
mrki ugalj
aktivno
Gornji Vakuf
030/252-495
030/252-495
rudnik@bih.net.ba
lignit
Livno
034/202-424
034/202-525
rudniklivno@tel.net.ba
mrki ugalj
lignit
aktivno
potencijalno
055/774-369
055/771-327
mirkovic@rstel.net
mrki ugalj
aktivno
053/292-051
marina.kuzmanovic@eft-group.net
eftugalj@teol.net
lignit
aktivno
059/464-085
rtegac12@teol.net
lignit
aktivno
Jakub Dinarevi, gen. direktor

Edin osi, teh. direktor
Vehbija Nurkovi, gen. direktor
Mehmed Varupa, teh. direktor
Mustafa Manjgi, gen. direktor
Senad Zahirovi, teh. direktor
Branko Jankovi, VD gen. direktor
Ivica Krivi, teh. direktor
Zoran Mianovi, gen. direktor
Anto Gaji, teh. direktor
Stevan Lonar, gen. direktor
Mr. Dimo Miloevi, teh. direktor
Vlastimir Savievi, gen. direktor
Petar Petrovi, direktor rudnika
gen. direktor
teh. direktor
Muradif Memi, gen. direktor
Ugljevik
Doboj
Gacko
Miljevina
Sanski Most
053/290-121
053/290-010
059/464-860
059/475-414
-
mrki ugalj
potencijalno
potencijalno
063/899-737
063/899-738
037/684-412
mrki ugalj
potencijalno
Mr. Read Husagi, gen. direktor

Mr. Enver igi, teh. direktor
Adnan abi, gen. direktor

Samid Dini, teh. direktor
Haris Neimarlija, gen. direktor

Muhamed Plasto, teh. direktor
Safet Durmo, gen. direktor
Senad Sarajli, teh. direktor
Tokom izrade poetnog izvjetaja prikupljeni su podaci o rezervama, kvalitetu uglja,

priozvodnji uglja (za period 1990, 2000.-2005.godina), plasmanu uglja (za period 1990,
2000.-2005.godina), investicijama i trokovima (za period 1990, 2000.-2005.godina),
strukturi i broju radne snage (stanje 31.12.2005. godine) , bilans stanja i uspjeha , kalorinoj
vrijednosti uglja za slijedee rudnike:
Rudnik Banovii (mrki ugalj)
Rudnik Kreka (lignit)
Rudnik urevik(mrki ugalj)
Rudnik Kakanj (mrki ugalj)
Rudnik Ugljevik (mrki ugalj)
U narednom periodu e se prikupiti podaci za slijedee rudnike:
Rudnik Zenica (mrki ugalj)
Rudnik Breza (mrki ugalj)
Rudnik Bila (mrki ugalj)
Rudnik Graanica (lignit)
Rudnik Tunica (lignit)
Rudnik Stanari (lignit)
Rudnik Gacko (lignit)
Rudnik Miljevina (mrki ugalj)
Rudnik Sanski Most (mrki ugalj)
3.8.4. Pristup i metodologija

Cilj izrade plana za sektor uglja predstavlja definisanje poloaja uglja u ukupnim
energetskim resursima za slijedeih 15 godina (drvo, hidro potencijal, biomase, vjetar...). U
tom smislu potrebno je definisati sadanji poloaj rudnika uglja (rezerve, proizvodnja,
trokovi, stanje opreme, broj zaposlenih, zaduenja...), to se planira postii u saradnji sa
relevantnim kontaktima ( elektroprivrede, rudnici uglja, termoelektrane).
Uz sagledavanje sadanjeg stanja potrebno je dati i prognozu potronje elektrine energije da
bi se dao plan potreba za ugljem i investicionih ulaganja u narednih 15 godina. Ugalj kao
resurs, uz hidropotencijal, bi trebao biti primarni energetski resursr u BiH.
Da bi realizovao plan za sektor uglja potrebno je izvriti tehniko-tehnoloku i ekonomsku
analizu svih objekata za prozvodnju uglja.
Kod izrade ovog Modula uzee se u obzir 3 scenarija, to e se bazirati na rezultatima Modula
2 ( prognoza potranje za energijom).
Tehniko-tehnoloka analiza
Kritiki sagledati funkcionisanje tehnolokih cjelina u okviru proizvodnih objekata sa
posebnim teitima na:
ostvarena proizvodnja uglja i otkrivke u 1990.godini, u periodu 2000. - 2005. godine i
planske veliine u periodu do 2020. godine,
POETNI IZVJETAJ
92
stanje opreme pojedinih faza rada rudnika

primjenjene metode eksploatacije uglja
pregled postrojenja za pripremu/preradu uglja
pregled planova za zatvaranje rudnika/pogona dobijenih od rudnika uglja
potencijalno novi objekti
investiciona ulaganja u objekte i opremu
poslove odravanja opreme i sistema
stanje uposlenika na dan 31.12. 2005. godine i godinje planove zapoljavanja do
2020. godine
Ekonomska analiza
- Postojee stanje
Trite i plasman uglja
Visina i struktura kapitala
Kreditna zaduenost i neizmirene obaveze
Investiciona problematika
Trokovi osnovnih repromaterijala
Ostali trokovi poslovanja
Analiza bilansa stanja i bilansa uspjeha u periodu 2000 -2005.godina
- Mjere i aktivnosti
Konsolidacija u oblasti proizvodnje i zaposlenosti
Trina konsolidacija (prodaja uglja i drugih resursa, nabavka sirovina i energenata)
Mjere aktivnosti u oblasti trokova
Optimalizacija investicija
Finansijska konsolidacija na krai rok
Dugorona ekonomska konsolidacija drutva i oekivani efekti
Planirani pristup i metodologija

Predloeni pristup izrade plana u poetnom izvjetaju je slijedei:
-
Prikupljanje ulaznih podataka (iz rudnika uglja i termoelektrana, te iz sopstvene

baze podataka)
Proizvodnja uglja po rudnicima u skladu sa planiranim scenarijima
Prognoza potranje za ugljem izvedena iz analiza trita (elektrine energije,
industrije, iroke potronje...)
Tehnika-tehnoloka analiza (postojee stanje i mogunosti Rudnika)
Ekonomska analiza
Izvoenje zakljuaka na osnovu rezultata tehniko-tehnoloke i ekonomske analize
Primjenjeni pristup i metodologija e dijelom takoe biti bazirani i na iskustvima prethodno

izraenih studija i petogodinjih planova poslovanja rudnika koje su po zakonu bili obavezni
da izrade, kao i preporukama i sugestijama dobijenih od relevatnih kontakata.
POETNI IZVJETAJ
93
3.8.5. Komentar na primjedbe Svjetske banke i Komisije za implementaciju Studije

Kao to se zahtjeva projektnim zadatkom, Modul 8 e ukljuiti osvrt koji e se rudnici odrati
a koji zatvoriti i koliko e radnika biti viak i to na bazi nalaza dosada uraenih Studija o
rudnicima BiH. Pored toga kod analize oekivanog nivoa proizvodnje za period do 2020
godine e biti dat i optimalan broj radnika potreban da se ostvari taj nivo proizvodnje.
Na bazi dosad uraenih istraivanja i Studijskih rjeenja dat emo pregled potencijalnih
leita i novih rudnika uglja u cilju snabdjevanja novih i postojeih Termoelektrana (kao npr.
Rudnik i Termoelektrana Ugljevik II, Rudnik i Termoelektrana Gacko II, Termoelektrana
Stanari sa postojeim leitem, Rudnik i Termoelektrana Bugojno). Za potencijalna
leita i Rudnike dat emo slijedee podatke:
-
Rezerve uglja na dotinoj lokaciji

Toplotnu vrijednost uglja
Oekivanu godinju proizvodnju
Kroz tehniko tehnoloku obradu podataka vezanih za svaki proizvodni objekat (Rudnik) dat
emo cijenu kotanja tone uglja na mjestu potronje, a usporedba sa cijenom uvoznog uglja
vrit e se u ekonomskom dijelu ovog Modula.
Primjedbe iznesene od Komisije za implementaciju Studije sektora energetike u BiH, su
usvojene i otklonjene u tekstu Modula 8.
POETNI IZVJETAJ
94
3.9 Modul 9: Centralno grijanje

U ovom modulu konzultant e analizirati ope stanje u sektoru toplinarstva (sistemi
daljinskog grijanja - DG), te razmotriti okvire i izazove za budui razvoj sistema daljinskog
grijanja. Ovaj modul bi trebao posebno ispuniti sljedee ciljeve:
Prikupiti i analizirati raspoloive podatke o postojeim sustavima daljinskog grijanja i

njihovoj konkurentnosti (ocijeniti stvarno stanje DG-a, dati pregled proizvodnih
postrojenja)
Analizirati organizacijske i financijske uinke toplinarskih poduzea (analizirati stvarno

poslovno stanje u toplinarskim poduzeima)
Prikupiti i analizirati postojee podatke o potronji i proizvodnji toplinske energije
Identificirati osnovne pokretae razvoja potranje za energijom, ali takoer prepoznati

relevantnu legislativu, regulativu i infrastrukturalna pitanja vezana uz razvoj sektora
toplinarstva, razmotriti konkurentnost proizvodnje toplinske energije iz alternativnih
izvora
Napraviti zbirne projekcije potranje toplinske energije iz DG-a u narednih 15 godina.
Predloiti mjere za revitalizaciju i poboljanja u smislu energetske efikasnosti i poslovnog

razvitka (razvoj trita)
Tijekom Poetne faze (Inception Phase - IP) planirano je izvriti uvid u stanje (screening)
sektora toplinarstva (prepoznati relevantna geografska podruja i toplinarska poduzea koja u
njima posluju), razviti prikladan upitnik za sam proces te ga dostaviti toplinarskim
poduzeima, i procijeniti da li su dostupni podaci dostatni i relevantni za pripremu i
realizaciju Modula.
3.9.2 Opi pregled sustava toplinarstva

U Sarajevu su dostupni razliiti izvori toplinske energije: stambene zgrade su obino spojene
na DG, pri emu se toplinska energija proizvodi iz plina, tekog loivog ulja, ugljena i dr.
Javna poduzea BH Gas (uvoznik) i Sarajevo Gas (lokalni distributer) upravljaju plinskim
sistemom, no osim u gradu Sarajevu, plin nije dostupan kao energent za grijanje pa se u veini
sluajeva koristi drvo za ogrjev (u pojedinanim domainstvima) ili teko loivo ulje (u veim
sustavima). Vei urbani centri, posebno oni smjeteni u blizini znaajnih industrijskih
kapaciteta ili termoelektrana, koriste DG u znaajnom opsegu (Zenica, Tuzla, ). Ostala
domainstva kao energent za grijanje koriste ugljen, drvo ili loivo ulje, a neka domainstva
koriste elektrinu energiju kao dodatan izvor grijanja. U veini sluajeva, ukoliko nije
raspoloivo daljinsko grijanje, a s obzirom na nisku razinu prihoda po stanovniku, koristi se
najjeftiniji energent za grijanje drvo. Komercijalni objekti, kole, bolnice i druge sline
institucije obino imaju vlastite kapaciteta za proizvodnju toplinske energije (osim ako su
spojene na sistem DG), koje u sarajevskom kantonu preteito koriste plin kao gorivo, dok se u
drugim dijelovima regije koristi teko loivo ulje ili ugljen.
POETNI IZVJETAJ
95
U veem dijelu Republike Srpske dostupni energenti za grijanje su veinom kruta goriva i
loivo ulje, te elektrina energije. Dio domainstava u gradovima koristi sisteme daljinskog
grijanja, no javna usluga daljinskog grijanja je dostupna u urbanim podrujima ili ak samo
blokovima u urbanim centrima (Banja Luka, Biha, Prijedor, ). Toplinska energija se prije
rata esto proizvodila u toplanama na mazut ili kruto gorivo, no nakon rata broj takvih
potroaa se smanjuje.
Stanovnitvo Hercegovine uglavnom koristi elektrinu energiju ili ugljen/drvo za grijanje.
Manji broj kuanstva dobiva toplinsku energiju iz toplana ili koristi neki drugi izvor toplinske
energije (plinske boce ili sl.). Iako postoje vikovi proizvodnje elektrine energije, problemi s
opskrbom elektrinom energijom postoje, te su u ovoj regiji este redukcije. Posebno treba
naglasiti da se solarna energija ne koristi za grijanje, iako u ovom podruju broj sunanih
dana godinji iznosi priblino 230. Siromatvo, tj. nizak ivotni standard i niska kupovna mo
su osnovni razlog zato se solarna energija ne iskoritava. U prijeratnom razdoblju su
postojale energane na ugljen i loivo ulje u nekim dijelovima veih gradova (veina ih je bila
u Mostaru). Ove su elektrane unitene u toku rata pa se u ovom trenutku razmatra investiranje
u njihovu obnovu.
3.9.3 Pregled sektora toplinarstva

Kako je prethodno navedeno, sistemi daljinskog grijanja su postojali i jo uvijek postoje u
veim gradovima. Stoga je prije posljednjeg rata veina urbane populacije bila zavisna o
toplinskoj energiji iz DG-a. Danas je veina tih sustava u dosta loem stanju, neodravana i
zastarjela, te je potrebna njihova znaajna modernizacija.
Prema prethodnim, javno dostupnim studijama (Bosnia and Herzegovina 1996-1998 Lessons
and Accomplishments: Review of the Priority Reconstruction Program and Looking Ahead
Towards Sustainable Economic Development, The World Bank), instalacije daljinskog
grijanja su u derutnom stanju uslijed loeg odravanja, te se do poetka 1996. godine broj
mrea toplinarstva koje su u pogonu smanjio za dvije treine. U meuvremenu su neki od
ovih sistema rekonstruirani kroz neki od programa obnove, ali od otprilike dvadeset sistema u
cijeloj BiH, samo su u Sarajevu napravljene znaajnije rekonstrukcije. Moe se zakljuiti da
su u veini drugih sistema napravljene samo nune i privremene rekonstrukcije, te je jasno da
se u veini sistema, osim u Sarajevu, postoje znaajni gubici koji dostiu i do 60 posto.
Zadnji podaci objavljeni kroz program The Minicipal Network for Energy Efficiency
(MUNEE), financiran od strane USAID-a, pokazuju da se toplinarska poduzea u BiH
susreu s problemima pri naplati rauna za isporuenu toplinsku energiju. Niski nivo naplate
onemoguava zadovoljavajue odravanje postojeih sistema, a posebno onemoguava
investicije u nadogradnju sustava. Osim toga, nedavno prihvaen Zakon o zatiti potroaa
govori kako se energija isporuena potroau treba mjeriti, a ne alocirati prema zauzetoj
povrini (kvadraturi) to je trenutan sluaj.
Stoga se moe pretpostaviti da su postojee toplane i pripadajua oprema, posebno
kotlovnice, stare izmeu 20 i 25 godina, tj. na rubu svoga ivotnog vijeka, to rezultira
niskom efikasnou sustava. S obzirom da veina toplinarskih poduzea posluje s gubitkom,
POETNI IZVJETAJ
96
ne postoji nain na koji bi se investiralo u odravanje, a posebno se ne vidi nain kako bi se

investiralo u daljnji razvoj poslovanja.
3.9.4 Kljune informacije o postojeim toplinarskim poduzeima

Za vrijeme IP-a, izdvojena su poduzea kojima je osnovno djelovanje isporuka toplinske
energije krajnjim potroaima. Osim toga, sakupljeni su i neki osnovi podaci o gradovima,
lokalnoj zajednici i regiji u kojoj ta poduzea posluju. Tablica 3.9.1 daje popis ovih poduzea
i osnovne informacije o lokalnom okruenju u kojoj posluju, dok slika 3.9.1 daje geografski
raspored pojedinih poduzea (sistema DG) unutar BiH.
Bosanski Brod
elinac
Teanj
Lukavac
Kakanj
Toplifikacijski sustavi
Ugljenokopi
Slika 3.9.1: Lokacije postojeih sistema daljinskog grijanja
POETNI IZVJETAJ
97
Tablica 3.9.1: Toplinarska poduzea i osnovni podaci o podruju na kojem djeluju

ID
Naziv poduzea
Grad
Entitet
Br. stan. opine Br. stan. grada
JP KOMUNALAC
Banovii
FBiH
26.344
JP "RAD"
Lukavac
FBiH
57.070
12.607
CENTRALNO GRIJANJE d.d.
Tuzla
FBiH
130.402
88.521
JP TOPLANE
Breza
FBiH
14.618
JP GRIJANJE KAKANJ
Kakanj
FBiH
47.230
12.406
J.P. TOPLANA d.o.o.
Teanj
FBiH
40.924
JP GRIJANJE
Zenica
FBiH
122.838
85.649
GEOTERM ILIDA d.o.o. Sarajevo
Ilida
FBiH
403.028
51.951
KJKP TOPLANE SARAJEVO
Sarajevo
FBiH
403.028
10
JKP "VIK"
Konjic
FBiH
43.878
15.950
11
JKP SANA
Sanski Most
FBiH
46.446
13.551
12
TOPLANA AD BANJA LUKA
Banja Luka
RS
176.948
173.748
13
JP GRADSKA TOPLANA
Bijeljina
RS
87.698
27.692
14
OJDP GRADSKO GRIJANJE
elinac
RS
16.921
15
AD TOPLANA
Derventa
RS
51.078
16
JP GRADSKA TOPLANA
Doboj
RS
92.726
27.235
17
JKP TOPLANA
Gradika (Bosanska Gradika)
RS
54.229
13.346
18
JODP TOPLANA
Istono Sarajevo
RS
8.807
19
JP GRADSKA TOPLANA
Pale
RS
26.046
20
JKP CENTRALNA TOPLANA
Prijedor
RS
101.763
36.347
21
JP TOPLANE
Sokolac
RS
13.457
22
ODJP "GRADSKA TOPLANA"
Srbac
RS
19.748
23
ODP "TOPLANA"
amac
RS
26.000
24
JPIO ZVORNIK STAN
Zvornik
RS
73.508
25
AD GRIJANJE
Bosanski Brod
RS
30.868
Klimatska obiljeja
Sjeverozapad zemlje karakteriziraju tri klimatske zone: umjerena kontinentalna klima,
subplaninska klima i planinska klima. U ovom podruju najvia godinja temperatura iznosi
35,3C dok je najtopliji mjesec Jul. Najnia godinja temperatura regije je -17,68C, a
prosjena godinja temperatura je 13,01C. Prosjean broj sunanih dana godinje je 186,4.
POETNI IZVJETAJ
98
Sjeveroistok zemlje karakterizira taoer kontinentalna klima sa znaajnim godinjim

promjenama temperature i koliine padalina.
U centralnim dijelovima BiH karakteristina je izrazito kontinentalna klima, tj. blaga
kontinentalna klima u niim predjelima i planinska klima u viim predjelima (preko 1000
metara nadmorske visine). Karakteristina su topla ljeta i hladne zime, s jasnim prijelazima
izmeu sva etiri godinja doba. Temperatura varira od -28C do +39C, s godinjim
prosjekom od 11C.
Klima u podruju grada Sarajeva je takoer klima kontinentalna, s karakteristinim godinjim
dobima, vruim ljetima i hladnim zimama. Via podruja imaju kratka i hladna ljeta, te dugo i
otre zime. Prosjene ljetne temperature se kreu izmeu 30C i 35C u gradovima i
podrujima u blizina dolina rijeka, dok ljetne temperature u planinskim podrujima naelno
ne prelaze 25C. Zimske temperature se kreu izmeu 0C i 20C u dolinama, a u planinskom
djelu se sputaju do -28C.
Dostupni tehniki podaci
Prije rata, veina gradova u BiH s vie od 25.000 i vie stanovnika je imala mreu daljinskog
grijanja. Osim vezane proizvodnje elektrine i toplinske energije u Tuzli i Kaknju, manja
kotlovska postrojenja su proizvodila toplinsku energiju za lokalne sustave daljinskog grijanja.
Sistemi DG-a u BiH su opskrbljivali 120.000 stanova, to je ekvivalent cca 450.000
stanovnika ili 10 posto ukupnog stanovnitva u BiH.
Toplinarsko poduzee Toplane Sarajevo posjeduje najvei sistem daljinskog grijanja u BiH.
Unato znaajnim oteenim sustava, tokom posljednje etiri godinu spomenuto poduzee je
uspjelo prikljuiti i dosei broj potroaa kojima je dostavljalo toplinsku energiju u 1992.
godini. U 2003. Toplane Sarajevo griju gotovo 50.000 stanova. Osnovni podaci o sistemu
DG-a su:
Ukupan broj individualnih kotlovnica: 129
- Srednje i velike kotlovnice: 44
- Krovne kotlovnice: 85
Instalirani kapacitet: 485 MW
Zakupljena snaga: 346 MW
Duljina distributivne mree: 62 km
Toplinske stanice: 140
Broj grijanih stanova (potroaa): 45.544
Broj zaposlenika: 35
Toplinarsko poduzee Toplana AD Banja Luka upravlja velikim sistemom daljinskog grijanja
u gradu Banja Lula. Od poetaka rada ovog sistema 1970. god., oko 23.000 stanova i 620
drugih potroaa je prikljueno na sistem. Osnovni podaci o sistemu DG-a su:
Ukupan broj individualnih kotlovnica: 6
Instalirani kapacitet: 232 MW
Broj grijanih stanova (potroaa): 23.000
POETNI IZVJETAJ
99

Ukupna grijana povrina domainstava: >1.000.000 m2

Toplinarsko poduzee JP Grijanje Kakanj upravlja sistemom daljinskog grijanja srednje

veliine, distribuirajui toplinsku energiju proizvedenu u TPP Kakanj. Od poetka pogona,
1986. god., oko 24 male kotlovnice su bile zamijenjene sistemom DG-a. Danas Grijanje
Kakanj osigurava toplinu za oko 15.000 ljudi i 3000 adimistrativnih ili uslunih objekata.
Osnovni podaci o sistemu DG-a su:
Proizvodnja: TPP Kakanj
Instalirani kapa: 36 MW, planirani budui kapacitet 100 MW
Zakupljena snaga: 58 MW (planirani novi kapaciteti 82,6 MW)
Grijanja povrina: oko 206.251 m2
- domainstva: 156.070 m2
- usluni i gospodarski potroai: 49.780 m2
Toplinarsko poduzee Centralno grijanje Tuzla upravlja velikim sistemom daljinskog grijanja
u gradu Tuzli. Od poetka pogona, 1983. god., oko 68 malih kotlovnica je bilo zamijenjeno
sistemom daljinskog grijanja (oko 45 i danas postoji), i oko 14.000 stanova i 2.000 drugih
potroaa je prikljueno na sistem. Osnovni podaci o sistemu DG-a su:
Proizvodnja: TPP Tuzla
Zakupljena snaga: 185 MW
Broj grijanih stanova: 14.000
Vlasnitvo i konkurentnost
Prema dostupnim podacima, gotovo sva poduzea su javna poduzea u vlasnitvu vlade
pojedinog entiteta i upravljana od strane lokalne zajednice. Nadlenost i odgovornosti lokalne
zajednice prema javnim i komunalnim poduzeima su regulirane lokalnim zakonima na razini
entiteta (Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine).
Sustav naplate DG-a
Sustav naplate je uvjetovan politikom vlade entiteta ili lokalne zajednice i cijene esto ne
osiguravaju gospodarsku odrivost same usluge. Osim toga, naplata rauna je vrlo niska,
manja od 50 posto, te ne postoji poseban sustav naplate za socijalno ugroene skupine.
Restrikcije u dobavi su este, te se troak rada sustava financijski potie od strane lokalnih i
entitetskih vlada na principu pokrivanja dugova (spaavanja) u posljednji tren.
Primarni problemi
Stvari primarni problemi koji su prepoznati od strane Svjetske banke u okviru studije Bosnia
and Herzegovina - Infrastructure and Energy Strategy (Report No. 29023-BA, June 15, 2004)
su sljedei:
POETNI IZVJETAJ
100

od 25 toplinarskih sustava u BiH, jedino u oko 4 od njoh su napravljane ikakva

poboljanja, nadogradnje ili sanacije u posljednjem desetljeu. Sustav daljinskog
grijanja je openito u izrazito loem tehnikom stanju to dovodi do znaajnih
gubitaka i visokih trokova unato njihovoj vanosti za lokalne i komunalne usluge.
Moe se rei je sektor toplinarstva generalno zanemaren te mu se ne pridaju dovoljni
znaaj od strane lokalne ili entitetske uprave.
ne postoje sistematizirani podaci o sistemima daljinskog grijanja izvan dva najvea
centra (Sarajevo i Banja Luka).
ne postoji regulatorni nadzor sektora. Uz ostale komunalne usluge, toplinarske usluge
su pod nadzorom lokalnih zajednica koje su sklone odreivanju cijena usluge ispod
razine koja bi osigurala izbjegavanje dugoronog degradiranja infrastrukture.
veini sustava nedostaje kapaciteta kako bi se provelo individualno mjerenje potronje
ili da bi se omoguilo potroaima da sami mjere vlastitu potronju.
regulirana cijena primarnog energenta, posebno plina, stavlja toplinarska poduzea u
nepovoljan poloaj (npr. u Sarajevu) to bi moglo ugroziti budue poslovanje.
Ista studija je predloila strateke ciljeve za 2007.:

implementaciju programa za poboljanje tehnike efikasnosti provesti potpunu
sanaciju i instalaciju kontrolnih elemenata.
uspostaviti regulatorni nadzor nad toplinarskom djelatnou.
proiriti sustav na novoizgraena podruja/zgrade u gradovima sa saniranim sustavima
prijei na proizvodnju toplinske energije iz prirodnog plina kao primarnog energenta u
gradovima koji e biti spojeni na plinovod.
U veini tranzicijskih zemalja pa tako i BiH, kljuan problem poslovanja DG kao djelatnosti
obiljeava odnos cijena energenata za proizvodnju toplinske energije i prodajnih cijena
proizvedene toplinske energije. Nabavne cijene energenata se trino formiraju (ili se nabavna
cijena toplinske energije odreuje u srazmjeru cijeni goriva), dok su prodajne cijene pod
kontrolom jedinica lokalne samouprave te su esto pod pritiskom socijalne politike, ali bez
ikakvih financijskih poticaja iz prorauna ili nekog drugog fonda. Tako se dolazi u situaciju
da prodajna cijena toplinske energije ne pokriva stvarne proizvodne ili nabavne trokove, to
upuuje da rjeenje DG-a nije samo u podizanju cijena toplinske energije, ve i u adekvatnoj
politici cijena goriva, odnosno potrebi da se kroz odgovarajuu energetsku politiku stave u
ravnoteu cijena goriva i prodana toplinska energija. U tom smislu je naelna preporuka da se
donoenjem odgovarajueg zakonodavnog i regulatornog okruenja uredi djelatnost
toplinarstva na cjelovit nain, to e biti predmet preporuka ovog Modula 9.
POETNI IZVJETAJ
101
3.9.5 Smjernice za razvoj sektora toplinarstva

S obzirom na utjecaj trinih mehanizama i utjecajem izbora potroaa, osnovno pitanje kad
se razmilja o razvoju sektora toplinarstva je kako prilagoditi promjene i trendove u trinom
okruenju, te kako optimalno iskoristiti postojei potencijal a istovremeno minimalizirati
slabosti koje proizlaze iz prijetnja i rizika. Postoje dva kritina pokretaa koja treba imati u
vidu pri sagledavanju razvoja sistema daljinskog grijanja: (1) poveanje energetske
efikasnosti postojeih sustava kroz zamjenu ili sanaciju zastarjelih proizvodnih sustava i (2)
poveanje ukupne potranje za toplinskom energijom. Prvi zahtjev je logina posljedica
svakog razvoja i svake mjere smanjenja trokova, ali s obzirom na drugi pokreta, smanjenje
potronje energije u zgradama koje bi trebalo biti jedan od glavnih ciljeva svake energetske
strategije (kao i uvoenje EU Direktive 2002/91/EC o energetskim performansama zgrada) je
naizgled u kontradikciji s ekonomski opravdanim proirenjem mree daljinskog grijanja pri
emu je energetska potronja bitna stavka razvoja. Stoga potencijal razvoja sistema daljinskog
grijanja lei u pruanju dodatne usluge, poboljanju kvalitete usluge i poveanju efikasnosti
sustava. Razvoj sistema daljinskog grijanja treba usmjeriti k onim sustavima koju nude
najvie utede u energiji goriva, s pozitivnim uincima na konanu cijenu topline i ouvanje
okolia.
Kljuno pitanje pri razmatranju razvoja sistema daljinskog grijanja je kako se toplinarska
poduzea trebaju prilagoditi promjenama koje e nastati uslijed novog trinog okruenja i
kako optimalno iskoristiti postojee potencijale i minimalizirati slabosti koje bi mogle nastati
uslijed razvoja trita, kao i pripadajue rizike. Slika 3.9.2 prikazuje osnovne komponentne
makro okruenja toplinarstva koje utjeu na openiti razvoj sektora, ali su istovremeno
relevantne i na lokalnoj razini za svako toplinarsko poduzee s obzirom na lokalni karakter
toplinarskog poslovanja.
Macroeconomics Environment
National Economic
Conditions
Le
ie s
g
o
l
no
ch
e
T
Alternative
Heating Systems
Fuel Suppliers
Local
Community
Soc
ia l
S
Life tanda
sty rd &
le
District Heating
Company
Possible
New Entries

Direct Business / Market
Environment
gis
l
ati
o
Consumers
Buyers
tion
ula phic
p
o
P ogra
Dem
Slika 3.9.2: Razvoj toplinarskih poduzea makro okruenje i poslovanje na lokalnoj

razini
POETNI IZVJETAJ
102
Djelomini odgovor na postavljena pitanja se moe nai ako se sagledaju pozitivna iskustva
poslovanja i razvoja ovog sektora u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama koje su se
susretale s strukturalnim reformama, osnaivanjem trita i poveanjem konkurencije. Stoga
je potrebno sagledati EU zakonodavni okvir, npr. smjernice relevantne za zakonodavstvo u
sektoru toplinarstvo. Potrebno je istraiti iskustva zemalja lanica u sektoru toplinarstva,
ukljuujui i kogeneraciju. S druge strane, sadanji nacionalni zakonodavni okviri relevantni
za sektor toplinarstvo i oekivani razvoj takoer treba analizirati: zakonodavni i regulativni
okvir koji ukljuuje energiju i/ili toplinarski zakon i sekundarnu legislativu, regulativu s
obzirom na mjerenje potronje i naplatu rauna, tarifnu strukturu koja ukljuuje i eventualne
subvencije (ili meu sektorne poticaje).
Imajui na umu potrebu za kvalitetno pripremom dokumentacije i evaluacijom situacije u
ovom sektoru s obzirom na donoenje stratekih odluka vezane za istu, potrebno je napraviti
analizu uvjeta i poslovnih uinaka poduzea koje se bave proizvodnjom, distribucijom i
opskrbom toplinskom energijom, kao i utjecaja trinog i regulatornog okruenja na sektor
toplinarstva.
Analizirajuu bitne tehnike, tehnoloke i poslovne karakteristike toplinarskih poduzea
potrebno je napraviti neovisnu pretpostavku o uvjetima i relacijama unutar sektora kao
industrijske grane, trinog potencijala, uvjeta i moguih trendova potronje toplinske
energije. Analiza potencijala je referenca pri evaluaciji i razumijevanju sadanjeg stanja i
potencijalnih uspjeha u budunosti, bitna je za dugoronu stabilnost poslovnih aktivnosti i
odreivanja trajne dinamike bilance izmeu poduzea i okruenja.
Relacija izmeu cijene goriva i cijene energije je od iznimnog znaaja za poslovne aktivnosti
i, nadalje, sam razvoje toplinarskog sektora. Postojanje tarifnih sustava za elektrinu energiju,
prirodni plin ili druga goriva, ima velikog utjecaja na poslovno okruenje u sektoru
toplinarstva s obzirom da regulirana cijena goriva odreuje budunost i osigurava odrivost
poslovanja, dok eventualno odsustvo harmonizacije razliitih tarifnih sustava moe rezultirati
odreenim ogranienjima s posljedicama koje bi trebalo dodatno istraiti.
Osim navedenog, uslijed odreenih povoljnih poslovnih situacija razvoj i razvoj toplinarskih
djelatnosti se moe pretpostaviti kroz projekte kao to su izgradnja kotlovnica, bilo kunih,
blokovskih ili industrijskih, izgradnja industrijskih kogeneracijskih jedinica, kao i kroz druge
razvojne projekte kao to su ESCO modeli, daljinsko hlaenje, itd.
Na posljetku, slika 3.9.2 daje shematski pregled kljunih izazova pri razvoju bilo kojeg
toplinarskog poduzea, a koji bi se trebali razmotriti kako bi se prepoznali potencijalni budui
razvojni pravci.
POETNI IZVJETAJ
103
Slika 3.9.3: Kljuni izazovi pri razvoju toplinarskih poduzea

Unutar ovog modula konzultant treba pripremiti projekcije opskrbe i potranje za toplinskom
energijom iz sistema daljinskog grijanja (DG) za tri scenarija odreena u Modulu 1 za 15godinje razdoblje (2005.-2020.), dajui pregled trenutanog stanja u sektoru i prijedloge
potencijalnih razvojnih pravaca.
Pratei prethodno razmatrane pravce razvoja sustava toplinarstva, slika 3.9.4 daje prikaz
pristupa i predloenu metodologiju kako bi se dobili glavni zakljuci ovog modula.
Aktivnosti koje e trebati poduzeti kako bi se dobili navedeni rezultati opisani su u tablici
3.9.2.
POETNI IZVJETAJ
104
Slika 3.9.4: Pristup i metodologija strategije razvoja toplinarstva

POETNI IZVJETAJ
105
Tablica 3.9.2: Aktivnosti koje treba poduzeti kako bi se dobili glavni zakljuci Modula 9
Aktivnosti
1 Sakupiti i analizirati dostupne podatke o postojeim toplinarskim poduzeima i njihovoj
konkurentnosti
Razmotriti do sada izraene studije (ako postoje) i druge izvore vezane za sektor toplinarstva. Sagledati tehnike i tehnoloke
mogunosti za proizvodnju, distribuciju i opskrbu toplinskom energijom u lokalnim zajednicama u kojima postoji DG. Poslovna
aktivnost i vlasnika struktura toplinarskih poduzea. Broj potroaa. Indikatori apsolutne veliine odreenog DG-a, proizvodni
kapaciteti, distribucijski sustavi. Sakupiti i analizirati cijene i naine naplate u odreenom DG-u- Sagledati cijene goriva za sektor
toplinarstva i usporediti ovu cijenu s konkurencijom (cijena konkurentnih energenata).
2 Analizirati organizacijske i financijske performanse poduzea iz sektora toplinarstva

Analizirati poslovne indikatore i indikatore efikasnosti poslovanja toplinarskih poduzea. Analizirati organizacijske karakteristike,
strukturu i vanost postojeeg DG-a u lokalnoj zajednici. Financijski indikatori poslovnih performansi u sektoru toplinarstva:
zaduenost, likvidnost, indikatori ekonomske aktivnosti, indikatori profitabilnosti, indikatori efikasnosti.
3 Sakupljanje i analiziranje postojeih podataka o potronji i proizvodnji toplinske energije

Sakupiti podatke i analizirati postojeu proizvodnju i potronju toplinske energije. Sakupiti i analizirati podatke o uporabi razliitih
vrsta goriva za proizvodnju toplinske energije u lokalnim zajednicama s postojeim kapacitetima. Napraviti pregled ukupne grijane
povrine i proizvodnje potrone tople vode. Komentirati ukupnu efikasnost sustava.
4 Identificirati kljune pokretae razvoja potranje za toplinskom energijom

Komentirati karakteristike topline (toplinske energije) kao proizvoda (usluge), razmotriti strukturu potroaa. Odrediti karakteristike
trinog natjecanja: konkurencija u sektoru toplinarstva, potencijalni novi ulasci na trite, konkurencija izmeu topline iz DG-a i
drugih izvora (alternativne usluge), mogunosti i pregovaraka mo prema dobavljaima, mogunosti i pregovaraka mo prema
kupcima, opa razvojna strategija. Analizirati utjecaj regulatornog okruenja na razvoj trita i poslovnu aktivnost toplinarskih
poduzea: dati pregled relevantnih zakonskih acquis EU, pregled iskustava nekih zemalja lanica EU. Kratak pregled relevantnih
nacionalnih zakona i regulativa.
5 Napraviti zbirne projekcije potranje i opskrbe toplinskom energijom iz DG-a u narednih 15 g.

Situacija i pregled razvoja u posljednjih 5 godina, oekivanja i razvojni planovi razmatranih poduzea. Istraiti karakter, dinamiku i
potencijalne uinke razvoja tehnologija. Pretpostaviti budui razvoj toplinarskog sektora s pretpostavkama o veliini trita za
toplinsku energiju iz sustava toplinarstva i perspektiva veliina trita kroz izgradnju novih objekata i prelaska postojeih na DG
(stambene zgrade, nestambene zgrade, poslovne zgrade). Vremensko razdoblje za projekcije je od 2005 do 2020. Komentirati
projekcije s obzirom na normalnu potranju (prosjean broj stupanj dana godinje), utjecaj ekstremnih godina (statistiki minimum i
maksimum godinjeg broja stupanj dana) i potranju za potronom toplom vodom.
6 Predloiti rjeenja za sanaciju i poboljanje energetske efikasnosti, te razvoj poslovanja

Komentirati kljune faktore uspjeha u poslovnim aktivnosti toplinarskih poduzea u okviru oekivanog razvoja i trinih karakteristika.
Analizirati prednosti i mane toplinarstva u smislu trinih karakteristika. SWOT matrica unutranje snage i slabosti i vanjske prilike i
opasnosti. Razmotriti karakteristike okruenja i doprinos proizvodnju u toplinarstvu. Pregled mogunosti razvoja centralizirani
sustavi, kotlovnice, industrijske kogeneracijske jedinice i ESCO programi..
3.9.7 Upitnik - uvid u stanje (screening) postojeih toplinarskih poduzea

Kako bi se prikupili relevantni podaci o sadanjem stanju u sektoru toplinarstva i razvojnim
mogunostima, kao i pogonskim i poslovnim karakteristikama poduzea iz ovog sektora,
razvijen je upitnik o postojeim toplinarskih sustavima i poduzeima kako bi bio ispunjen od
strane svakog toplinarskog poduzea. Upitnik o postojeem sustavu daljinskog grijanja
podijeljen je u pet tematskih cjelina. U prvoj cjelini se trae osnovni podaci o poduzeu, s
posebnim naglaskom na vlasniku strukturu, detaljniji opis djelatnosti poduzea i kratki opis
organizacijske strukture. Drugi dio upitnika se bavi tehniko-tehnolokim karakteristika
sustava daljinskog grijanja. U ovom dijelu su postavljeni upiti od broju proizvodnih jedinica
(kogeneracijskih, vrelovodnih/toplovodnih, parnih), instaliranim toplinskim kapacitetima,
POETNI IZVJETAJ
106
koritenom gorivu, kao i karakteristikama vrelovodnih ili parovodnih sustava, te broju i

karakteristikama toplinskih stanica. U treem dijelu upitnika postavljena su pitanja vezana za
proizvodnju i prodaju toplinske energije. Razmatraju se klimatske karakteristike razmatranog
podruja, broja potroaa, te proizvodnja i predaja toplinske energija, kao i potronja goriva.
U etvrtom dijelu upitnika postavljena su pitanja vezana za tarifni sustav i plaanje toplinske
energije, dok se u posljednjem dijelu upitnika razmatraju pokazatelji poslovanja, tj. trokovi i
prihodi za razmatranu godinu, rezultati poslovanja, nain naplate rauna, potencijalno
subvencioniranje ili pokrivanje eventualnih gubitaka poslovanja te struktura bilanci. Posebni
upiti su postavljeni na temu vrijednosti investicija u dugotrajnu materijalnu imovinu u
razmatranoj godini i predviene nove investicije u dugotrajnu materijalnu imovinu u
narednom etverogodinjem razdoblju.
3.9.8 Potrebna podrka odgovornosti i potrebni podaci od interesnih tijela/grupa

Kako bi se uspjeno prikupili podaci i sve potrebne informacija, ali kako bi se postiglo
razumijevanje oko prioriteta i stratekih ciljeva, biti e potrebna snana podrka glavnih
interesnih tijela/grupa. Tablica 3.9.2 daje pregled problema vezanih za sektor toplinarstva,
razinu odgovornost i potencijalno potrebnu podrku od strane glavnih interesnih tijela i grupa,
a koja je prepoznata u ovom trenutku.
Osim informacija i podataka sakupljenih upitnikom, sljedee podatke e takoer biti potrebno
prikupiti:
Relevantne studije i analize, gotove i u tijeku.
Kljune lokacije i podaci o istoj: dostupno iz statistikih podataka (demografski
podaci, socijalna pitanja, BNP, klima, itd.) i drugi mogui izvori.
Podaci o alternativama toplinarstvu: drugi energenti, cijene energenata.
Podaci o pogonskom/financijskom okruenju: cijene i naplata, cijena i dostupnost
goriva.
Ako je mogue potrebno je dobaviti indikatore poslovne aktivnosti od relevantnih
financijskih tijela.
Zakonodavno i regulativno okruenje relevantno za sektor toplinarstva.
Prema potrebi (ako e se dostaviti kroz razvoj Modula 1): analiza energetske potranje
upitnik za industriju, kuanstva i sektor usluga.
POETNI IZVJETAJ
107
Tablica 3.9.2: Pokrivanje problema od strane interesnih tijela, razina odgovornosti i

potencijalna podrka
Pokrivanje problema vezanih za CTS, razina odgovornosti i
potencijalna podrka
Tijelo
Drava - odgovorno
Ministarstvo
(MoFTER)
Nadleno Ministarstvo nema direktnu odgovornost nad sektorom toplinarstva.

Stoga, oekivana potpora je na razini informiranja. Ipak, da bi se pristupilo
prikladnim razinama odgovornosti i djelovalo neovisno od lokalnih zajednica
u pogledu neodrivih cijena usluge, regulator na dravnoj razini treba biti
dostupan.
Entitet odgovorno
Ministarstvo
Veina svih toplinarskih poduzea je u vlasnitvu entitetske vlade i pod

upravom lokalnih zajednica. Ipak, prema podacima dobivenim od
ministarstava entiteta, niti oni nemaju direktnu kontrolu nad sektorom
toplinarstva, jer su javne i komunalne usluge regulirane od strane lokalnih
vlasti. Stoga, zateeno stanje, prioriteti i strateki ciljevi trebaju biti
razmotreni s odgovornim Ministarstvom entiteta. Osim toga, podrka pri
razumijevanju relevantnog zakonodavnog okvira i moguih mjera je
potrebna.
Kanton (Federacija)
Prema preliminarno dostupnim podacima, kantonalna ministarstva u FBiH

imaju utjecaj na energetski sektor toplinarstva te ih je potrebno ukljuiti u
proces.
Lokalne zajednice
(lokalna samouprava)
Sposobnosti i odgovornosti lokalne zajednice s obzirom da su javne i

komunalne usluge regulirane Zakonom o lokalnim zajednicama na razini
entiteta. Stoga, stvarna situacija i budui razvoj e biti razmotreni u uskoj
suradnji s lokalnim zajednicama. Direktna potpora i podrka od strane
lokalnih zajednica e biti potrebna kako bi se prikupili potrebni podaci i
ispunili upitnici.
Toplinarska poduzea
Toplinarska poduzea bi trebala imati izravne koristi i poslovati pod

utjecajem preporuenih prioriteta i stratekih ciljeva. Toplinarska poduzea
su glavnih izvor svih vanih informacija o sektoru, o kljunim pitanjima
(barijerama) te potrebama i mogunostima razvoja. Stoga je potrebna bliska
suradnja s toplinarskim poduzeima kako bi se pripremio Modul 9.
POETNI IZVJETAJ
108
3.10 Modul 10: Prirodni plin

Glavni cilj projekta je ispitati unutarnje trite energije u BiH, te donijeti prijedloge za
reformu sektora kako bi se pomoglo BiH da uspostavi energetsku strategiju.
Upotreba prirodnog plina u Bosni i Hercegovini zapoela je 1979. godine. Bosna i
Hercegovina nema vlastitih rezervi prirodnog plina tako da je prisiljena uvoziti ovaj energent.
Put dobave iz velikih rezervara prirodnog plina u dalekom Sibiru i na sjeveru Rusije do
krajnjih potroaa dugaak je otprilike 5000 km i protee se preko Ukrajine, Maarske i bive
Jugoslavije, te ulazi u Bosnu i Hercegovinu kod Sepaka blizu Zvornika.
U 1990. potronja prirodnog plina u Bosni i Hercegovini dosegla je razinu od oko 610
milijuna m3 s trendom daljnjeg porasta. U poslijeratnom periodu potronja iznosi izmeu 150
i 200 milijuna m3, a glavni razlog tome je nemogunost pokretanja ratom unitene industrije.
U prijeratnom periodu je industrija BiH kao stalni potroa, koristila otprilike 85% od ukupne
potronje prirodnog plina. Nakon rata struktura potronje se znaajno promijenila, s glavnom i
vrnom potronjom u sektoru kuanstava i kotlovnicama, dok je industrijska potronja vrlo
nestabilna uslijed estih zastoja proizvodnih procesa. Promjena u strukturi potronje odraava
se kroz smanjenje industrijske potronje i poveanje potronje u stambenom sektoru, to
dovodi do znaajnih sezonskih nejednakosti. Iz tog razloga je nuno kompenzirati sezonske
fluktuacije bilo plaajui trokove za neiskoriten, zatraen kapacitet tijekom ljetnih mjeseci
ili kupovinom dodatnih koliina tijekom zimskih mjeseci.
POETNI IZVJETAJ
109
BH-Gas Sarajevo, drutvo s ogranienom odgovornou za proizvodnju i prijenos plina,

osnovano je 30. rujna 1997. godine, a zapoelo je s radom 1. sijenja 1998. Osniva BH-Gasa je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.
Temeljne djelatnosti tvrtke su:
Uvoz prirodnog plina u BiH
Transport prirodnog plina u BiH
Prodaja prirodnog plina velikim potroaima
Istraivanje i razvoj visokotlanih plinovoda
Sarajevo Gas Sarajevo je tvrtka s mjeovitim vlasnitvom (97,75% dravni kapital i 2,25%
dioniki kapital). Osnovna djelatnost poduzea je distribucija prirodnog plina, upravljanje,
odravanje i izgradnja plinskog sustava Kantona Sarajevo. Ostale uslune aktivnosti su:
pruanje usluga iz podruja prenesenih javnih ovlatenja, projektiranje plinskih mrea,
odravanje i ugradnja mjerno-regulacijskih ureaja i servisnih prikljuaka.
Sarajevo gas Lukavica je transporter plina (priblino 40 km) i distributer plina na dijelu grada
Sarajeva. Imaju ugovor s BH Gas-om o transportu plina i kupuju plin za distribuciju plina u
istonom dijelu Sarajeva.
Gas Promet Pale operater je na djelu plinskog transportnog sustava od granice sa Srbijom.
Obavljaju djelatnost transporta plina od granice do transportnog sustava Sarajevo gas
Lukavica (priblino 23 km).
Polazne toke za dugoronu prognozu potreba za prirodnim plinom u Bosni i Hercegovini, za
restrukturiranje plinskog sektora i za razvojni plan bazirani su na:
Dostizanju maksimalnog iskoritenja kapaciteta postojeeg prijenosnog sustava.
Podruju, veliini i lokaciji potencijalnog trita prirodnog plina (razvoj buduih

potreba trebao bi biti potpomognut s porastom industrijskih potreba ili upotrebom
prirodnog plina u kombiniranim plinskim elektranama).
Kapacitetu skladita prirodnog plina u uvjetima operativne i strateke sigurnosti

sustava
POETNI IZVJETAJ
110
Ciljevi modula 10 u skladu su s glavnim ciljevima, pogotovo ako se uzme u obzir njihova
zajednika interakcija:
S posebnom panjom na smjernice EU i obveze prema ECSEE (Energy Community of

South Eastern Europe) razmotriti i dopuniti preporuke i nalaze u dvije postojee studije
koje se odnose na program restrukturiranja sektora i investicijski plan:
Studija restrukturiranja plinskog sektora u BiH (BiH Gas Restructuring Study,

NERA, UK, 2000)
Studija razvoja plinskog sektora u BiH (BiH Gas Development Study /Ramboll,
Denmark ,2001)
Istaknuti preporuke o strukturi cijene plina tako da ona odraava trokove, i u usporednim
odnosima s cijenama u susjednim zemljama.
Pripremiti za tri razliita scenarija (na temelju razliitih trendova rasta BDP-a, razliite
penetracije proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, razliitih nivoa energetske
uinkovitosti i razliitih ekolokih utjecaja) prognozu potreba za prirodnim plinom do
2020. godine.
Procijeniti potrebne investicije za razvoj sektora prirodnog plina.
Dati preporuke za opskrbu plinom: kvantitetu (koliine) i sigurnost opskrbe
POETNI IZVJETAJ
111
3.10.2 Aktivnosti modula i vremenski raspored

Aktivnosti Modula
Aktivnosti koje treba provesti da bi se postigao planirani cilj za Modul 10 su sljedee:
1) Razmotriti provedene studije, strategiju i projekte: ovaj dio ukljuuje analize svih
podataka i preporuka koje su date u tim studijama, strategijama i projektima.
2) Dati preporuke za strukturu sektora: u funkciji prethodnih studija, revidiranih u skladu s
razvojem plinskog sektora i preuzetih meunarodnih obveza:
Potrebe nisu u skladu s predvienim porastom
Zadovoljavajue rjeenje problema regulacije nije pronaeno
Direktiva EU 2003/55
Novi regulator za trite elektrine energije

Regulator prirodnog plina ne postoji. S Novi regulator trita elektrine energije
mislimo istaknuti mogunost koritenja steenog iskustva
3) Prikupljanje podataka i analiza informacija o strukturi cijene plina: ovo ukljuuje analizu:
Veleprodajnog kupovnog ugovora s Rusijom.
Infrastrukturne trokove, ukljuujui distribuciju i transport.
Sadanju strukturu tarifa: kategorije, troarine: fiksne elemente, promjenjive

elemente, tarifu za potroae kojima se moe uskratiti opskrba.
Prikupljanje informacija o cijeni plina za krajnje potroae u susjednim zemljama.

Ako postoji znaajna razlika, pokuati objasniti razloge.
3) Prognoza potreba za prirodnim plinom do 2020. godine: bit e obraena tri scenarija koji
e biti usklaeni sa zakljucima i preporukama proizalih iz ostalih modula.
Raspored aktivnosti
A) 15. studenog do 20. prosinca 2006. Poetna faza:
Put u BiH za poetne razgovore s relevantnim predstavnicima za plinski sektor
Predstavljanje projekta bosanskim institucijama i kompanijama
Traiti neophodne podatke, informacije i prethodne izvjetaje od razliitih

izvoaa.
Izdavanje poetnog izvjea
B) 21. prosinca 2006. do 31. sijenja 2007.
Oekuje se zaprimanje i analiza svih podataka zatraenih od institucija i kompanija

iz plinskog sektora, koje su posjeene tijekom puta u BiH
POETNI IZVJETAJ
112
C) 1. veljae do 15. lipnja 2007.
Priprema prijedloga i preporuka o regulaciji i tritu.
Prikupljanje podataka dobivenih iz Modula 9 (centralno grijanje)
Provoenje radnih sastanaka i susreta s drugim modulima (posebno 1, 3 i 9) radi

rasprave o rezultatima optimiranja i zakljucima.
D) 15. lipnja do 31. srpnja 2007.
Razrada predvienih potreba za prirodnim plinom
Razrada konanih prijedloga za strukturu cijene plina
Prikupljanje zakljuaka Modula 1 (Energetske rezerve, proizvodnja, potronja i

trgovina)
E) 15. lipnja do 15. kolovoza 2007.
Razrada potrebnih investicija
Prikupljanje zakljuaka Modula 3 (proizvodnja energije)
Prikupljanje zakljuaka Modula 9 (centralno grijanje)
F) 15. kolovoza 2007.
Izdavanje konanog izvjea za Modul 10
3.10.3 Prikupljanje podataka i institucije BiH

Osjetljivost i vanost analiza koje e biti provedene ovim modulom zahtijevaju najnovije i
precizne ulazne informacije kako bi se svako istraivanje prilagodilo stvarnoj situaciji i
proizvelo odgovarajue direktne smjernice. Uzimajui u obzir da lokalne agencije i kompanije
imaju bolji pristup informacijama, imaju iscrpnije baze podataka i bolje poznaju meusobne
odnose i prilika u BiH, nuno je ostvariti dobru komunikaciju i suradnju izmeu konzultanata
i relevantnih institucija i kompanija u BiH. U tijeku poetne faze, sljedee institucije i
kompanije odreene su kao relevantne u plinskom sektoru i razgovori s njima odrani su kako
bi se dobilo njihovo miljenje i vienje sadanje situacije:
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO)
Federacija Bosne i Hercegovine, Ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Republika Srpska, Ministarstvo privrede, energetike i razvoja
Sarajevo Gas (Sarajevo), poduzee za distribuciju prirodnog plina
Sarajevo Gas (Lukavica), poduzee za transport i distribuciju prirodnog plina
Gas Promet, poduzee za uvoz i opskrbu prirodnim plinom
BH Gas, poduzee za proizvodnju i transport plina
Energoinvest (uvoznik plina) i Inter Slavija (Laktai) su takoer bez sumnje vani. Meutim
kompanije nisu posjeene niti su s njima provedeni razgovori.
POETNI IZVJETAJ
113
Preduvjet za uspjean rad je prikupljanje podataka od institucija i kompanija, te prikupljanje

informacija o trenutnom stanju na tritu prirodnog plina i infrastrukturi, na nain kako ih
vide relevantne BiH institucije i organi vlasti. Tijekom poetne faze, konzultanti su pregledali
postojea izvjea i odredili sljedee informacije kao nune za provedbu Modula 10:
1.
Infrastruktura
-
2.
Primarne i sekundarne transportne mree
Glavne karakteristike: promjer, tlak, kompresijske stanice
Status ouvanja
Distribucijska mrea
Glavne karakteristike
Duljina
Nove meunarodne veze
Ukapljeni prirodni plin (LNG)
Potronja
-
Postojea potronja moe se podijeliti na:
Djelatnosti (kuanstva, industrija, proizvodnja energije, CTS, sirovine (umjetna

goriva i sl.), automobilska industrija)
Vrsta potroaa: tarifni kupci, kupci s mogunou izbora i ostali
Prognoza potreba (optimizacija s prethodnim modulima: kogeneracija, daljinsko

grijanje, itd.):
Ukapljeni naftni plin
3. Struktura trita
4.
Postojea struktura sektora prirodnog plina u Bosni i Hercegovini
Ogranienja pri pristupu mrei
Liberalizirana ili monopolna
Operatori sustava
Izdvajanje djelatnosti: transport distribucija maloprodaja
Tarifni kupci kupci s mogunou izbora
Struktura cijena
-
Kupnja za strane drave
Upotreba sustava: primarna mrea
Osnovni kriterij koriteni pri izradu tarifa
Vrste postojeih tarifa
Prekid isporuke
POETNI IZVJETAJ
114
Konzultantski je tim identificirao slijedee dokumente i smatra da mogu imati relevantne

informacije za Modul 10 projekta.
Studija energetkog sektora BiH - Posjet Bosni i Hercegovini u prosincu 2006.

Modul 10: Prirodni plin dokumenti
Institucija/ Kompanija/
Dokument
Osoba
Fed. ministarstvo
energije, rudarstva i
Karta bosanskih plinovoda i pravo svojine
industrije
Zaprimljeno?
Da
Fed. ministarstvo
industrije
BiH Studija restrukturiranja sektora prirodnog

plina (NERA UK, 2000)
Da
Fed. ministarstvo
industrije
BiH Studija razvoja sektora prirodnog plina

(RAMBOLL Danska, 2001)
Da
Soluziona
Direktiva o plinu 2003/ 55
Da
MoFTER
SEE Regional Gasification Study

- u izradi
Ne
Fed. ministarstvo
industrije
Gas Sector Policy Note by World Bank
Ne
MoFTER
Skica zakona o plinu izdano od MoFTER-a
Da
BH Gas
Cijena otkupa plina iz Rusije
Ne
Sarajevo Gas
Profil Sarajevogas 1975 2005

(fiziki document)
Da
Sarajevo Gas
Studija europske banke o tarifama
Ne
RS i FBiH
Slubene prijenosne i distribucijske tarife
Ne
Ministarstvo privrede,
energetike i razvoja
Republike Srpske
Nacrt plinskog zakona Republike Srpske izdane

od Ministarstva energije Republike Srpske
Ne
Ministarstvo privrede,
energetike i razvoja
Republike Srpske
Studija plinskih prijenosnih sustava
Ne
Gas Promet
Prijenosne tarife (sline onima u Srbiji i

Maarskoj)
Ne
POETNI IZVJETAJ
115

Analiza i restrukturiranje sektora prirodnog plina u Bosni i Hercegovini obuhvaa skup
iscrpnih analiza politikih i tehnikih pitanja koja e na kraju dovesti do potpunog
razumijevanja postojeeg stanja, te e odrediti specifinosti i ogranienja u plinskom sektora
u BiH.
Prema tome, zbog razliite prirode podruja rada koja e biti razmatrana, metodologija koja
e se koristiti pri analizama u ovom Modulu podijeljena je u slijedee blokove:
1. Regulatorni okvir i struktura trita
2. Analiza potronje i prognoza potreba
3. Investicijski zahtjevi
Regulatorni okvir i struktura trita

Tijekom zadnja dva destljea, osnovni trend prihvaene politike razvoja plinskog trita u
razvijenim i zemljama u razvoju je usmjeren prema razvoju liberaliziranog plinskog trita.
Taj proces, esto nazivan deregulacija, ne samo da ne znai nepostojanje regulacije, ve za
cilj ima izradu pravnog okvira potrebnog za uspostavu otvorenog plinskog trita.
U osnovi vlade prepoznaju energetski sektor kao strateki sektor, isuvie znaajnim za suto
preputanje trinim silama. Trite plina je funkcioniralo u uvjetima prirodnog monopola te
su uglavnom dravne kompanije vodile industriju. Nakon energetske krize u sedamdesetima,
provode se strukturne reforme prema otvaranju trita s krajnjim ciljem smanjenja trokova i
poboljanja ekonomskih performansi i uinkovitosti.
Politika i procesi liberalizacije u razliitim dravama se provodi na razliite naine i
razliitom dinamikom.
Meutim, slijedei koraci se uglavnom provede:

Smanjenje vladinih direktnih intervencija na tritu

Reforma regulative
Demonopolizacija i privatizacija
Uvoenje trinog sustava zasnovanog na pristupu tree strane sustavima za opskrbu
plinom
Cilj je slijedei:
Uspostava trinog okvira u svrhu poveanja uinkovitosti i transparentnosti
Stvoriti okruenje koje privlai domae i strane investiture, koji e na poslijetku
dovesti do:
Smanjenja cijena za krajnje potroae
Osigurati sigurnu dugoronu opskrbu
POETNI IZVJETAJ
116
Uzimajui u obzir prethodno spomenute injenice, konzultatski tim vjeruje da e isparavan

pristup ovom dijelu studija sadravati slijedee korake:
1. Pregled, auriranje i preporuke o podacima i zakljucima iz izvjetaja BiH Gas
Restructuring Study (NERA, UK, 2000) i RAMBOLL. Pri analizi izvjetaja uzet e u obzir
slijedee postavke:
-
Bosna i Hercegovina je potpisala Ugovor o uspostavi energetske zajednice, 25.

listopada 2005. godine u Ateni. Energetska zajednica je proces s ciljem irenja
internog energetskog trita EU na jugoistonu europsku regiju.
Direktiva europskog parlamenta i Komisije 2003/55/EC od 26. lipnja 2003. godine o

zajednikim pravilima na unutarnjem tritu prirodnog plina i opoziv direktive
98/30/EC
Osnovana je Dravna regulatorna komisija za elektrinu energiju (DERK). DERK je

osnovala Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine donoenjem Zakona o
prijenosu, regulatoru i operateru sistema elektrine energije u BiH i imenovanjem
lanova Komisije (1. srpnja 2003.)
Direktiva Komisije 2004/67/EC od 26. travnja 2004. Odnosi se na sigurnost opskrbe

prirodnim plinom.
2. Izrada draft verzije smjernica i osnovnih principa prema kojima bi se mogla izraivati
budua regulativa plinskog sektora u BiH. Ako se razmotri i uzme u obzir, draft verzija bi
se mogla dostaviti glavnim sudionicima plinskog trita s ciljem prikupljanja komentara i
sugestija.
3. Izrada konanog dokumenta sa zakljucima i sugestijama prikupljenima tijekom provedbe
projekta.
Analiza potronje i prognoza potreba

Kod analize potronje prirodnog plina u Bosni i Hercegovini nuno je voditi rauna o
znaajnom utjecaju rata na strukturu i ukupnu potronju prirodnog plina. Tjekom ratnog
perioda (1991-1995) potronja plina ne samo da se znaajno smanjila, i jo nije dosegnula
prijeratne vrijednosti, nego su se dogodile i kvalitativne promjene u strukturi potronje. Ove
promjene oituju se u promjeni strukturi potronje (industrija/kuanstva) i rezultiraju
promjenama u sezonskoj raspodjeli potronje. Slijedee slike pokazuju kvantitativne i
kvalitativne promjene koje su opisane.
POETNI IZVJETAJ
117
SLIKA 1
SLIKA 2
POETNI IZVJETAJ
118
SLIKA 3
Uzimajui u obzir smanjenu ukupnu potronju, nizak udio industrijsko sektora u ukupnoj
potronji i da nema potronje plina u elektranama, preporuuje se sagledavanje buduih
potreba za svaki sektor zasebno, prema bottom-up pristupu. Konzultatnt predlae analizu
potronje u slijedeim sektorima:
-
Kuanstva: prognozu potreba e se temeljiti na makroekonomskim pokazateljima

bruto domai proizvod po stanovniku, koji e biti korigiran za faktor koji je definiran
mogunou da se transportna plinska mrea razvije do ostalih gradova u BiH.
Centralno grijanje: povezano je sa sektorom kuanstava, ali uzimajui u obzir

mogunost obnove postojeih sustava i u specifinim sluajevima uzimajui u obzir
mogunost razvoja kogeneracije. Zadatak e se provesti na temelju rezultata iz
Modula 9.
Industrija: Konzultant razumije da se ovaj sektor mora analizirati zajedno sa sektorom

kuanstva (makroekonomski pokazatelji), ali korigiran prema oekivanom
industrijskom razvoju. Razmotrit e se mogunost razvoja industrije umjetnih gnojiva.
Rafinerija nafte: moderne rafinerije su znaajni potroai prirodnog plina.

Najznaajnija potronja se ostvaruje kod proizvodnju goriva s malim udjelom
sumpora, proizvodnje vodika i u kogeneraciji. Ovaj zadatak e se provesti na temelju
rezultata iz Modula 11.
Proizvodnja elektrine energije: ovaj sektor e vrlo vjerojatno imati najvei utjecaj na
budui razvoj plinskog transportnog sustava. Na primjer, plinska elektrana
kombiniranog ciklusa snage 400 MW, troi 70000 m3/h plina; uz rad od 7000 h
godinje, elektrana bi potroila 500 Mm3 plina (vie od cjelokupne sadanje
potronje). Rezultati Modula 3 e se razmatrati u ovom dijelu projekta.
POETNI IZVJETAJ
119
U ovom poglavlju izradit e se prognoza potronje prirodnog plina do 2020. godine, prema tri
scenarija opisana u Modulu 1.
Na kraju, na temelju prognoziranog porasta potronje prirodnog plina i prema geografskom
rasporedu potronje, Konzultant e predloiti cjeloviti plan razvoja plinske infrastrukture, koji
e sadravati prijedlog upravljanja postojeom infrastrukturom i prijedlog razvoja novih
plinovoda.
Investicijske potrebe
Kada se uz uvaavanje uvjeta sigurnosti opskrbe definira osnovni plan razvoja plinskog
sutava, Konzultant e ocjeniti potrebne investicijske trokove s ciljem stavaranja preduvjeta
za otvoreno trite i zadovoljavanje porasta potronje plina u budunosti.
Sigurnost opskrbe se definira kao: Sposobnost da se uz mogue prekide izazvane prirodnim,
tehnikim, financijskim i politikim razlozima osiguraju dovoljne koliine prirodnog plina uz
razumne cijene.
Zelena knjiga o sigurnosti opskrbe energijom upozorila je na zabrinjavajuu razinu
ovisnosti Europske unije o uvoznom prirodnom plinu.
U kontekstu Europskog trita prirodnog plina koje je u procesu restrukturiranja, sigurnost
opskrbe plinom ne moe se povjeriti samo jednom subjektu na tritu. Uzimajui ovo u obzir
Zemlje lanice imaju obvezu definirati pravila i obveze svih subjekata na tritu plina kako bi
se osigurala sigurnost opskrbe.
U Plinskoj direktivi (2003/55/EC) prepoznato je pravo Zemalja lanica da na odgovarajue
naine osiguraju sigurnost opskrbe, kao obvezu javne usluge.
Direktiva 2004/67/EC posebno obrauje problem sigurnosti opskrbe. Osnovni faktori, gdje je
to mogue, koji trebaju osigurati sigurnost opskrbe zemlje ili regije su:
Temeljni instrumenti kojima se treba osigurati sigurnost opskrbe plinom su:
Radni kapacitet skladita plina i ukupni satni kapacitet skladita plina
Mogunost plinskog sustava da preusmjeri plin na nedostatkom plina pogoena

podruja
Likvidna trita prirodnog plina,
Fleksibilnost sustava,
Razvoj (potroaa) potronje kojok je mogue uskratiti opskrbu
Koritenje alternativnih back-up goriva u industriji i elektranama
Prekogranini kapaciteti
POETNI IZVJETAJ
120
Suradnja operatora sustava susjednih zemalja s ciljem ostvarenja koordinirane opskrba
Koordinacija meu upravljaima sustava na distributivnoj i transportnoj razini
Domaa proizvodnja plina,
Uvozna i proizvodna fleksibilnost
Diverzifikacija izvora opskrbe plina
Dugoroni ugovori,
Investicije u infrastrukturu za uvoz plina preko LNG terminala i plinovoda
Prema slici 1, nedovoljna je sigurnost opskrbe plinom Jugoistone Europe. Ovisnost o

Ruskom plinu je gotovo potpuna. Zbog svog poloaja na zapadnoj granici regije s oteanim
pristupom otvorenom moru, BiH ima veih potekoa u osiguranju sigurne opskrbe.
Uzimajui u obzir sve prije navedeno, rezultat ovog Modula e biti projekcija potrebnih
investicijskih potreba koje e initi investicijske smjernice koje BiH mora razmatrati kako bi
razvila sigurno budue trite prirodnog plina. Trite koje e zadovoljiti buduu potronju
prirodnog plina na otvorenom tritu.
POETNI IZVJETAJ
121
3.11 Modul 11: Nafta

3.11.1. Postavljeni zadaci i ciljevi
Unutar ovog modula, bit e provedena detaljna analiza sektora nafte i naftnih derivata u Bosni
i Hercegovini, te izraene preporuka za njegovo unaprjeivanje. Preciznije, svrha i ciljevi
ovog modula su:
Izraditi pregled sektora nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini, naroito vezano uz
razinu s kojom postojei sustav opskrbe udovoljava potrebama, odnosno potranji.
Takoer, provest e se pregled stanja i oekivanog razvoja i dovretka modernizacije
rafinerijskih kapaciteta s ciljem usklaivanja standarda kvalitete sukladno EU normama i
vikova dostupnih za izvoz u neposrednom okruenju (Srbija, Hrvatska ...) obzirom da e
na eventualnu obnovu i modernizaciju Rafinerije nafte A.D. Bosanski Brod djelomino
utjecati i modernizacija rafinerijskih kapaciteta u okruenju. Nadalje, intervjuirat e se 20
do 25 velikih trgovaca naftnim derivatima (od ukupno priblino 500 trgovaca, od kojih
ostatak ine mali trgovci). Potrebni podaci (kontakt osobe i slino) potrebne za
provoenje intervjua su ve prikupljeni. Takoer, u sluaju provoenja ankete putem
upitnika, bit e prikupljeni i obraeni podaci vezani i uz sektor naftnih derivata (npr. broj
vozila i potronja po vozilu po domainstvu).
Izraditi pregled postojeeg reima cijena naftnih derivata, uz usporedbu sa reimom u

zemljama EU i izraditi prijedlog njegovih izmjena i poboljanja (ukoliko se za tim ukae
potreba).
Izraditi prognozu potronje naftnih derivata u razdoblju do 2020. godine.
Dati ocjenu rezultata, zakljuaka i preporuka Studije o uvozu nafte (Oil Import Study)
izraene od strane Svjetske banke 1999. godine.
Analizirati regulatorni okvir unutar kojeg bi kompanije iz ovog sektora u normalnim

uvjetima poslovanja trebale udovoljiti zahtijevanim preduvjetima vezanim uz minimalno
potreban kapital, sigurnost i zatitu okolia, kvalitetu proizvoda i minimalnu razinu
potrebnih zaliha na skladitu.
Analizirati relevantne aspekte vezane uz strateke zalihe sirove nafte i naftnih derivata
sukladno zahtjevima EU i IEA.
3.11.2. Aktivnosti unutar modula i hodogram aktivnosti

Aktivnosti koje e konzultanti provesti su opisane u nastavku:
1. Prikupljanje i pregled relevantnih studija, projekata, analiza i dostupnih podataka
2. Pregled naftnog sektora u Bosni i Hercegovini
3. Pregled postojeih cjenovnih reima i usporedba sa zemljama EU
4. Prognoza potronje naftnih derivata u razdoblju do 2020. godine
POETNI IZVJETAJ
122
5. Pregled rezultata i preporuka Studije o uvozu nafte (Oil Import Study) koju je priredila
Svjetska banka 1999. godine
6. Regulatorni okvir
7. Analiza stratekih zaliha nafte i naftnih derivata (analiza relevantnih aspekata vezanih uz
strateke zalihe sirove nafte i naftnih derivata sukladno zahtjevima EU i IEA)
Konzultanti e prikupiti i pregledati relevantne podatke ukljuujui ope i specifine podatke
o sektoru nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini, podatke o razini opskrbe svakog od
trita pojedinim vrstama derivata, kvantiteti i kvaliteti, uvozu, potronji i razini zaliha.
Takoer, prikupit e se relevantne studije, analize i podaci vezani uz postojee i oekivane
reime cijena. Nadalje, prikupit e se i pregledati postojea primarna i sekundarna legislativa
iz sektora naftnih derivata u Bosni i Hercegovini.
Na temelju relevantnih studija, analiza i ostalih prikupljenih podataka, izradit e se pregled
stanja naftnog sektora u Bosni i Hercegovini. Cilj je utvrditi u kojoj mjeri postojei sustav
opskrbe uspijeva udovoljiti potranji irom zemlje, a s proizvodima koji udovoljavaju
traenim zahtjevima kvalitete. U okviru ovih aktivnosti, prikupit e se podaci o postojeoj i
oekivanoj kvaliteti naftnih derivata, zajedno s podacima o opskrbi pojedinih trita
(kvantiteta i kvaliteta). Kod provedbe ovog zadatka, potrebna je i apsolutno nuna suradnja s
relevantnim institucijama (Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije, Federalno
ministarstvo trgovine, Ministarstvo komunikacija i prometa pri Vijeu ministara BiH,
Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske ). Nadalje, prikupit e se i analizirati podaci
vezani uz obnovu Rafinerije nafte A.D. Bosanski Brod. Konano, intervjuirat e se 20 do 25
velikih trgovaca naftnim derivatima (od ukupno priblino 500 trgovaca, od kojih ostatak ine
mali trgovci). Potrebni podaci (kontakt osobe i slino) potrebne za provoenje intervjua su
ve prikupljeni.
Na temelju relevantnih studija, analiza i ostalih prikupljenih podataka, izradit e se analiza
postojeih reima cijena naftnih derivata u Bosni i Hercegovini. Provest e se usporedba
(ukljuujui i poreze) s zemljama EU i susjednim zemljama radi utvrivanja da li cijene
naftnih derivata odraavaju realne ekonomske i financijske trokove. Nadalje, provest e se
usporedba poreza na naftne derivate u Bosni i Hercegovini s zemljama EU i zemljama u
okruenju. Na temelju rezultata istraivanja, i u sluaju da se za tim ukae potreba, izradit e
se potrebne preporuke.
Konzultanti e izraditi pognozu porasta potronje naftnih derivata u razdoblju do 2020.
godine, s pregledom po petogoditima (2010., 2015. i 2020. godina) za tri scenarija
prezentirana u Modulu 1 i u interaktivnom procesu s pripremom projekcija energetskih bilanci
(radi osiguravanja konzistentnosti ovih projekcija s projekcijama razvoja potronje ostalih
energenata). Interaktivni proces s Modulom 1 ukljuuje i pripremu scenarija temeljenog na
niem rastu gospodarskog drutvenog proizvoda, kap i scenarija s pretpostavljenim rastom
gospodarskog drutvenog proizvoda kao u osnovnom sluaju, ali uz primjenu mjera
energetske efikasnosti, poveanja uporabe obnovljivih izvora energije i poveane brige o
okoliu.
Kao to je navedeno, misija Svjetske banke priredila je preporuke u cilju uklanjanja uoenih
slabosti unutar postojeeg sustava opskrbe naftnim derivatima. Jedna od kljunih preporuka je
POETNI IZVJETAJ
123
kupovina veih koliina naftnih derivata na tritu Mediterana koritenjem postojee

infrastrukture (naroito postojeih skladinih kapaciteta) terminala Ploe uz eljezniki
transport do terminala bliih centrima potronje. Veina predvienog uvoza trebala bi se
odvijati tim putem, a preostali uvoz putem cestovnih koridora prema Hrvatskoj i rafineriji
Bosanski Brod. Konzultanti e pregledati i komentirati rezultate i preporuke Studije o uvozu
nafte, s ciljem ocjene moe li uspostava jedinstvene logistike za uvoz naftnih derivata putem
luke Ploe znaajno smanjiti trokove opskrbe, poveati kvalitetu naftnih derivata i smanjiti
razinu izbjegavanja poreza.
Konzultanti e prikupiti i pregledati postojeu primarnu i sekundarnu legislativu koja ini
regulatorni okvir sektora nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini. Na temelju EU
legislative i iskustava ostalih zemalja u tranziciji vezanih uz proces usvajanja EU legislative
(prije svega iskustava Hrvatske), konzultanti e utvrditi mogu regulatorni okvir unutar kojeg
bi kompanije trebali udovoljiti minimalnim specifinim zahtjevima vezanim uz minimalnu
potrebnu razinu kapitala, sigurnost i zatitu okolia, kvalitetu proizvoda i minimalnu potrebnu
razinu zaliha.
Konzultanti e izraditi preporuke o tome treba li Bosna i Hercegovina uspostaviti sustav
obaveznih zaliha nafte i naftnih derivata sukladno zahtjevima EU i IEA). Na temelju
prikupljenih informacija iz Modula 1 o zalihama energije i potencijalnim zalihama sirove
nafte (ukoliko postoje) i povijesnih energetskih bilanci koje pokrivaju proizvodnju, uvoz,
izvoz, preradu, transport, gubitke prerade, i potronju (u sluaju naftnih derivata) i na temelju
projekcija energetskih bilanci do 2020. godine, konzultanti e utvrditi potrebnu razinu
stratekih zaliha nafte i naftnih derivata. Razina potrebnih stratekih zaliha e se izraunati
sukladno metodologiji EU (90 dana prosjene potronje na domaem tritu), odnosno
metodologiji IEA (koja se temelji na neto uvozu). Po utvrivanju potrebne visine zaliha, za
svaki promatrani scenarij e se utvrditi razina potrebnih skladinih kapaciteta, zajedno s
procjenom investicija za razvoj potrebnih dodatnih skladinih kapaciteta. Razliiti modeli
organizacije sustava stratekih zaliha nafte i naftnih derivata na snazi u zemljama u okruenju
(formiranje zasebne Agencije odgovorne za nabavku potrebnih koliina nafte i naftnih
derivata i razvoj skladinih kapaciteta, razvoj zaliha i organizacija njihova uvanja od strane
uvoznika, organizacija skladinih kapaciteta od strane zasebnih kompanija skladitara koji
daju skladine kapacitete u najam itd...). Dodatno, izradit e se pregled razliitih postojeih
modela financiranja stratekih zaliha nafte i naftnih derivata (u zemljama u okruenju i
zemljama EU). Konano, izradit e se prognoza mogueg porasta maloprodajnih cijena
naftnih derivata koje odraavaju trokove razvoja i skladitenja stratekih zaliha nafte i
naftnih derivata. Na temelju rezultata svih provedenih analiza, utvrdit e se da li je nuna
potpora drave u razvoju sustava stratekih zaliha.
Hodogram aktivnosti
Izrada Modula 11 zapoet e paralelno s izradom Modula 1 u cilju osiguravanja
konzistentnosti izmeu projekcija unutar razvijenih scenarija porasta potronje naftnih
derivata. Ovaj e modul biti izvren u 2. mjesecu izvedbe projekta, nakon ega slijedi
odreeni diskontinuitet obzirom da se kao ulazni podaci u modulu 11 pojavljuju izlazni
podaci iz Modula 1,3 i 9, te se dovretak izrade ovog modula oekuje u devetom mjesecu
projekta (vidi 3H).
POETNI IZVJETAJ
124
3.11.3. Stanje u sektoru nafte i naftnih derivata, prikupljanje podataka i relevantne

institucije u Bosni i Hercegovini
U nastavku je iznesen i pregled postojeeg stanja u sektoru nafte i naftnih derivata u Bosni i
Hercegovini s ciljem, izmeu ostalog, prepoznavanja i organizacija, institucija i tvrtki
znaajnih izmeu ostalog i sa stanovita suradnje i prikupljanja potrebnih podataka.
U Bosni i Hercegovini je prisutna znaajna potranja za naftnim derivatima, posebno za
motornim gorivima i mazivima te industrijskim mazivima, uz istovremeni nizak stupanj
iskoritenja vlastitih rafinerijskih kapaciteta.
Bosna i Hercegovina raspolae rafinerijom nafte u Bosanskom (Srpskom) Brodu, kapaciteta 2
milijuna tona godinje (stara linija), i s novom linijom od 3 milijuna tona godinje koja je
izgraena neposredno pred raspad SFRJ. Bosna i Hercegovina jo ne raspolae vlastitim
izvorima nafte, iako je utvreno postojanje odreenih rezervi.
Raspoloivi kapacitet prerade sirove nafte u staroj liniji u rafineriji Bosanski (Srpski) Brod
iznosi 1,3 milijuna tona godinje. Raspon proizvedenih naftnih derivata se svodi na super i
obini motorni benzin, dizelsko gorivo, ukapljeni naftni plin i bitumen, uz vlastitu potronju,
gubitke i evaporizaciju od priblino 10%, to je dvostruko iznad prosjenih vrijednosti
europskih rafinerija. Rekonstrukcija i osposobljavanje nove linije najavljeno je za kraj 2003.
godine, ali nisu dostupne informacije o napretku na ovom podruju. S rekonstrukcijom nove
linije, asortiman e se proiriti i na bezolovne benzine, ostale bijele produkte, eurodizel itd.
Eventualna obnova i modernizacija rafinerije u Bosanskom (Srpskom) Brodu djelomino je u
funkciji i modernizacije rafinerijskih kapaciteta u okruenju. S te je strane mogue izvriti
pregled stanja i oekivanog razvoja i dovretka modernizacije rafinerijskih kapaciteta s ciljem
usklaivanja standarda kvalitete sukladno EU normama i vikova dostupnih za izvoz u
neposrednom okruenju (Srbija, Hrvatska ...).
Sirova nafta se nabavlja iz Rusije cjevovodom preko Siska do Bosanskog (Srpskog) Broda, te
sa Mediterana putem naftovoda JANAF od Omilja, preko Siska do Bosanskog (Srpskog)
Broda.
Uz to u Modrii je 80-tih godina prolog stoljea modernizirana rafinerija motornih ulja i
maziva kapaciteta 120.000 tona godinje sa vrlo visokim standardima kvaliteta proizvoda.
Sirovine je ova rafinerija dobivala iz procesnih ostataka rafinerije nafte u Bosanskom Brodu.
Nakon 2000. godine dolo je do naglog pada domae proizvodnje naftnih derivata, kao
izravne posljedice stanja na tritu, neujednaenosti poreznih reima izmeu entiteta i
distrikta Brko.
Prema dostupnim podacima, potrebe za naftnim derivatima u Bosni i Hercegovini (podatak za
Federaciju u 2002. godini) su u potpunosti zadovoljeni uvozom iz slijedeih izvora: Hrvatska
(priblino 60 posto), Slovenija (13 posto), Maarska (priblino 10 posto), Srbija i Crna Gora
(5,5 posto) i ostali (Austrija, Italija, Rusija, Bugarska itd...) s udjelom od 4%.
POETNI IZVJETAJ
125
Prema dostupnim podacima, udio naftnih derivata u ukupnoj potronji primarne energije u
Bosni i Hercegovini u razdoblju od 1998. do 2001. godine iznosio je priblino 30 posto.
Prema bilanci naftnih derivata za Federaciju Bosne i Hercegovine za 2005. godinu, ukupna
razina predvienog uvoza iznosila je 680.000 tona, uz slijedeu raspodjelu (strukturu):
motorni benzin i mlazno gorivo (27,9 posto), dizelsko gorivo (45,6 posto), ekstra-lako loivo
ulje (12,5 posto), ostala loiva ulja (5,9 posto), teka loiva ulja (5,4 posto) i ostali specijalni
proizvodi (2,7 posto).
U istom razdoblju, predviena struktura finalne potronje naftnih derivata po kategorijama
potroaa je bila: objekti za iskop ugljena (2,1 posto), termoelektrane (0,7 posto), ostali
industrijski potroai (7,5 posto) i ostali (distribucija 89,7 posto).
Ostvarena potronja naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2004. godini iznosila
je 660.790 tona.
Obavljanje uvoza naftnih derivata obavlja se preko velikog broja kompanija registriranih za
ovu djelatnost. Stoga ova usitnjenost bitno utjee na cijenu snabdijevanja krajnjih potroaa.
Najvei udio zadrali su Energopetrol Sarajevo, Zovko - epe, Holdina BiH, Croherc, Circle,
Petrol Oil i drugi.
Tijekom i nakon rata, dolazi do znaajnog porasta broja benzinskih pumpi, koji je 2002.
godine dostigao brojku od preko 600 pumpi (od ega 394 smjetene na podruju Federacije)
uz istovremeni pad potronje naftnih derivata u odnosu na predratno razdoblje. Usporedbe
radi, 1992. godine na podruju Bosne i Hercegovine u cjelini postojala je 221 benzinska
pumpa.
Obzirom da se veina naftnih derivata troi u sektoru transporta, postoji namjera za zamjenom
dijela skupe uvozne sirove nafte (odnosno finalnih proizvoda) prebacivanjem dijela cestovnog
transporta na transport eljeznicom (uz istovremeno poveanje udjela energije iz domae
proizvodnje).
Na temelju Zakona o kontroli cijena ( Slubene novine Federacije BiH, broj 2/95 ), Vlada
Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Odluku o mjerama neposredne kontrole cijena
odreenih proizvoda i usluga od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine (Slubene
novine Federacije BiH broj 8/96), meu koje su bili svrstani i derivati nafte ( motorni
benzini, dizel gorivo i lo ulje ). Ovom Odlukom je bilo utvreno da Vlada Federacije Bosne i
Hercegovine propisuje, posebnom odlukom, najvie maloprodajne cijene motornih benzina,
dizelskih goriva i lo ulja.
Uvjeti veleprodaje velikim i specijalnim potroaima nisu bili posebno limitirani. Upravo
suprotno, zahvaljujui mjerama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine postizali povoljniji
uvjeti prodaje ukidanjem pojedinih poreznih obaveza, prije svega za rudnike i termoelektrane.
Na ovaj nain Vlada je praktino bila regulator u dijelu cijena za pojedine proizvode i usluge.
Dui vremenski period bila je prisutna problematika cijena naftnih derivata, uzrokovana
nabavnim cijenama na svjetskom tritu, to izravno utie na veleprodajne i maloprodajne
POETNI IZVJETAJ
126
cijene naftnih derivata, a takoer utjee na normalno funkcioniranje trita energentima u

Federaciji Bosne i Hercegovine i poslovanje kompanija koja se bave uvozom i distribucijom
naftnih derivata. Kako je politika i regulacija cijena u nadlenosti Vlade Federacije Bosne i
Hercegovine (osim za cijene prirodnog plina koje su u nadlenosti Vlada Kantona) resorna
Ministarstva prate promjene cijena na tritu, u sklopu aktivnosti i njihov utjecaj na
energetsku bilancu.
Zagovarana strategija za Federaciju Bosne i Hercegovine (prije stvarne liberalizacije cijena)
bilo je uvoenje mehanizma indeksiranja maloprodajnih cijena naftnih derivataa prema
promjenama meunarodnih cijena nabavke naftnih derivata na svjetskom tritu, promjenama
teaja dolara i poreza. Primjenom ove metodologije, izbjeglo bi se propisivanje gornje razine
cijena i esto administriranje. Nakon ovoga bi se uvela potpuna liberalizacija maloprodajnih
cijena naftnih derivata.
Indeksiranje cijena kao prijelazna faza do liberalizacije, nije uvedeno, ve je zbog pritisaka
distributera naftnih derivata Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela Odluku o
prestanku vaenja Odluke o najviim maloprodajnim cijenama motornih benzina, dizel goriva
i lo ulja ( Slubene novine Federacije BiH, broj 52/00 ), a donesena je i Odluka o
slobodnom formiranju cijena naftnih derivata ( iste Slubene novine Federacije BiH, broj
52/00 od 12.12.2000. godine).
Ova je odluka proizvela donekle suprotne efekte, jer cijene nisu u pravom smislu dostigle
efekte konkurencije, jer se trokovi nabavke nisu smanjili, kvaliteta naftnih derivata i dalje
nije bila zadovoljavajua (sve do donoenja Odluke o kvaliteti naftnih derivata u rujnu 2002.
godine koja namee obavezu uvoza iskljuivo naftnih derivata EU kvalitete) kontrola uvoza i
provoza, te izbjegavanja plaanja obaveza nisu rijeeni na zadovoljavajui nain.
Nakon to je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prestala propisivati najvie maloprodajne
cijene naftnih derivata u uvjetima liberalizacije cijena, sagledano je stanje na tritu naftnih
derivata i izraeno u Informaciji Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (prosinac 2001.
godine) o kretanjima maloprodajnih cijena naftnih derivata na podruju Federacije, te je
istaknuta relativno visoka razina maloprodajnih cijena naftnih derivata na podruju Federacije
Bosne i Hercegovine, - povoljan poloaj naftnih subjekata u primarnoj raspodjeli i izuzetno
visoka razina mari, te kvaliteta naftnih derivata koja ne udovoljava standardima. Pored
navedenog, zapaena je visoka razina cijene uzrokovana povremenim nastupom manjih
uvoznika, koji nemaju trajne i dugorone ugovore, a kupovina derivata je u stvari iz "druge ili
tree ruke" i to u susjednim zemljama kao to su Hrvatska, odnosno Slovenija i Maarska.
Uvoenjem poreza na dodanu vrijednost, opskrba i potronja naftnih derivata porasla je za 10
posto, to je prema pretpostavci, bio dio dosad krijumarenih koliina, te je plaena razina
poreza na dodanu vrijednost trenutno moda najbolji nain za utvrivanje preciznijih
podataka o stvarnoj potronji naftnih derivata.
Transport derivata se preteno obavlja auto cisternama, bez organiziranog zajednikog
nastupa uvoznika na tritu kroz udruenje uvoznika pri Privrednoj komori Federacije Bosne i
Hercegovine.
POETNI IZVJETAJ
127
Dosad, uvjeti za obavljanje trgovine na veliko i uvoz naftnih derivata bili su utvreni
Pravilnikom o uvjetima minimalne tehnike opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje
trgovine ("Slubene novine Federacije BiH", broj 7/95, 14/99 i 42/99) koji propisuje da je za
obavljanje trgovine na veliko i poslova uvoza naftnih derivata potrebno imati u vlasnitvu ili u
najmu skladine prostore veliine najmanje 1.000 m3 za najkrai rok od jedne godine dana, za
svaku vrstu naftnog derivata (ne raunajui ukapljeni naftni plin, mazut i petrolej koji su
izuzeti iz navedenog uvjeta o potrebnom skladinom prostoru od 1.000 m3 iako je i u ovom
sluaju potrebno imati skladini prostor), izgraene po tehnikim uvjetima za izgradnju
objekata i opreme za skladitenje i pretakanje zapaljivih tekuina i raspolagati potrebnom
mjernom i drugom propisanom opremom. Skladini prostori ne mogu biti u sastavu
benzinskih pumpnih stanica.
Strateke zalihe nafte i naftnih derivata trebale bi biti dio ire Strategije za sigurnost opskrbe
energijom i predstavljati mehanizam dodatne sigurnosti za olakavanje provedbe predviene
energetske bilance .
Trenutno, ope i posebne mjere za ostvarenje bilance naftnih derivata za narednu godinu su:
Praenje ostvarenja uvoza i plasmana derivata i redovno izvjetavanje o ukupno uvezenim

koliinama, koliinama goriva koja su osloboena plaanja poreza na promet i stanju
zaliha: uvoznici i distributeri moraju izvjetavati mjeseno (do 10-og u mjesecu).
Redovno izvjetavanje o isporukama / potronji goriva specificiranom po koliini, vrsti i

kupcu: uvoznici i distributeri moraju izvjetavati mjeseno (do 10-og u mjesecu).
Redovno izvjetavanje o pregledu uvezenih goriva, specificiranih po koliini, vrsti i

uvozniku/poreskom obvezniku, a koja su evidentirana, ocarinjena i oporezovana.
Federalno ministarstvo financija i Carinska uprava podnose mjesene izvjetaje
Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije do 15. u tekuem mjesecu, a za
prethodni mjesec.
Meusobna saradnja i razmjena podataka, informacija i izvjetaj. Federalno ministarstvo

energetike, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo trgovine i Federalno ministarstvo
financija, svaki iz svojeg resora podnose Vladi Federacije BiH tromjesene izvjetaje o
rezultatima rada.
Praenje snabdjevenosti trita po koliinama, lokaciji prodaje u tranzitu, skladitenju

zaliha, veleprodajnom prostoru i kvaliteti. Stalni zadatak Federalnog ministarstva
energetike, rudarstva i industrije, Federalnog ministarstva trgovine i odgovarajuih
inspekcijskih slubi, svake u okviru svoje nadlenosti.
Kontrola tranzita, veleprodaje i maloprodaje, kao i namjenskog troenja (stalni zadatak

Federalnog ministarstva trgovine)
Kontrola potronje za korisnike koji su osloboeni plaanja poreza na promet. Federalno

ministarstvo energetike, rudarstva i industrije prati realizaciju tromjeseno, prema
utvrenim normama (lit/MWh, lit/tona uglja i drugo), a na temelju mjesenih izvjetaja
korisnika.
Kroz Plan osiguravanja stratekih rezervi, koji ukljuuje koliine derivata nafte i potrebna
sredstva, Vlade Federacije BiH e, prema budetskim mogunostima, poduzeti mjere u
smislu nabavke dodatnih koliina nafte i naftnih derivata.
POETNI IZVJETAJ
128
Instrumentom propisivanja obaveznih operativnih rezervi naftnih derivata, utvrdit e se lista

najveih uvoznika naftnih derivata po podacima iz prethodne godine koji se obavezuju da u
svojim ili zakupljenim rezervoarima na teritoriji Federacije BiH dre minimalne rezerve
naftnih derivata u koliini od 10% od ukupne koliine koju su uvezli prethodne godine. Pod
pojmom "veliki uvoznici" u okolnostima Federacije BiH se smatraju uvoznici koji su u 2002.
godini uvezli najmanje 10.000 tona naftnih derivata. Federalno ministarstvo energetike,
rudarstva i industrije zadueno je za formiranje liste velikih uvoznika.
Skladitenje naftnih derivata se provodi u vlastitim skladitima naftnih kompanija, zapremine
priblino 140.000 m3 (od ega s najveim kapacitetom od priblino 116.000 m3 sudjeluje
Energopetrol), u industrijskim skladitima (ranije za vlastite potrebe, danas za iznajmljivanje)
ukupne zapremine priblino 39.000 m3 i skladinim kapacitetima kompanije Terminali FBiH
ukupne zapremine priblino 95.000 m3. Navedeno ukupno ini priblino 275.000 m3, to
predstavlja veoma solidan zapreminu skladitenja. Ovome treba dodati prihvatni terminal u
luci Ploe, vlasnitvo Energopetrola, kapaciteta priblino 84.000 m3 raznih derivata.
Krajem 1998. i 1999. godine, misija Svjetske banke, provela je analizu postojeih aranmana
za uvoz i distribuciju naftnih derivata, pitanja regulatornog okvira, carinskih i poreznih
obaveza i kvalitete naftnih derivata.
Glavna zapaanja misije su bila: visoki trokovi naftnih derivata koji se dopremaju u
Federaciju Bosne i Hercegovine, loa kvaliteta proizvoda koje distribuiraju mnogi uvoznici,
izbjegavanje poreza od strane uvoznika i neodgovarajui regulatorni okvir i praenja
kvantitete i kvalitete.
Svjetska banka je dala odreene preporuke, s ciljem uklanjanja navedenih slabosti, te
preporuila nabavku velikih koliina naftnih derivata na Mediteranu, uskladitenje u naftni
terminal u Ploama i transport do terminala u blizini potroakih centara eljeznicom. Ovim
putem bi se odvijala glavnina potrebnog uvoza, uz upotrebu i cestovnih pravaca prema
Hrvatskoj i rafineriji u Bosanskom Brodu.
Da zakljuimo, postojee stanje u sektoru naftnih derivata u Bosni i Hercegovini oituje nizak
stupanj koritenja domaih rafinerijskih kapaciteta, uz prateu visoku razinu uvoza naftnih
derivata esto loe kvalitete, te nekonzistentnost (odnosno u pojedinim sluajevima
nedostatak primarne i sekundarne legislative) postojeeg zakonskog okvira. Stoga se ukazuje
potreba za stabilnim zakonodavnim okvirom u cilju privlaenja stranih ulaganja u
revitalizaciju postojeih rafinerijskih kapaciteta i za razvojem odgovarajuih mehanizama
zatite od turbulentnih kretanja cijena nafte na svjetskom tritu.
Privatizacija dravnog vlasnitva u kompanijama naftne privrede u oba entiteta je ve
izvrena ili je ovaj proces u zavrnoj fazi.
POETNI IZVJETAJ
129
3.11.4. Pristup i metodologija

Pristup i metodologija koji e biti primijenjeni u ovom Modulu odnose se prije svega na desk
research metodu tj. na prikupljanje i analizu dostupne dokumentacije, usporedno s
intervjuiranjem putem upitnika i uz fiziki obilazak 20 do 25 najveih distributera naftnih
derivata u Bosni i Hercegovini. Zbog ope prirode problematike koja se obrauje u ovom
Modulu i njegove povezanosti sa vie specifinim Modulom 1, u ovom sluaju nije potrebna
niti predviena primjena pojedinih specifinih programskih paketa ili matematikih modela.
POETNI IZVJETAJ
130
3.12 Modul 12: Upravljanje potronjom, skladitenje energije i obnovljivi izvori

Ogranieni kapaciteti za zadovoljavanje sve veeg rasta potranje za energijom, doveli su do
nunosti revizije trenutnog naina opskrbe energijom u Bosni i Hercegovini. Nadalje, procesi
integracije u Europske asocijacije kroz koje ova zemlja prolazi i njene obveze da slijedi EU
norme o ouvanju okolia, primoravaju BiH da zadovolji europske standarde za proizvodnju
energije u ogranienom roku.
Ovaj novi pristup fokusirat e se na implementaciju i pojanjenje strategija o energetskim
utedama u industriji i meu graanima, kako bi se promijenilo trenutno ponaanje potroaa
u odgovornije i efikasnije koritenje energije. Nadalje, ovaj modul e na temelju nacionalnih
potencijala i rezervi analizirati mogunost uvoenja tehnologija obnovljivih izvora energije,
kao ostvarivu alternativu tradicionalnim gorivima, u cilju smanjenja utjecaja na okoli koji
potjeu iz djelatnosti proizvodnje energije i u cilju diversifikacije energenata za proizvodnju
elektrine energije na nacionalnoj razini.
U tu svrhu e ovaj modul obuhvatiti osnovne elemente i tendencije relevantne za izradu
strategije koja e BiH omoguiti potronju energije na efikasan i odrivi nain, kao i opskrbu
energijom iz obnovljivih izvora, u najveoj moguoj mjeri. Stoga su specifini ciljevi ovog
modula sljedei:
Identificirati mjere koje pridonose energetskoj efikasnosti i odgovornom ponaanju

potroaa
Identificirati i kvantificirati obnovljive izvore energije za industriju i kuanstva
Identificirati i kvantificirati obnovljive izvore energije za proizvodnju elektrine energije
Opisati utjecaje na okoli i koristi od ovih mjera
Identificirati trokove i mogue izvore financiranja za implementaciju svake mjere
Identificirati zapreke za razvoj ovih tehnologija
Predvidjeti implementaciju za svaku od tehnologija/mjera u vremenskom okviru do 2020
Pripremiti Izvjetaj o energiji iz obnovljivih izvora za informiranje javnosti
Pripremiti Prirunik o najboljim energetskim primjerima iz prakse za informiranje
javnosti
Prirunik o najboljim energetskim primjerima iz prakse i Izvjetaj o energiji iz obnovljivih

izvora e obuhvatiti sveukupnu analizu nacionalnog potencijala za implementaciju
obnovljivih izvora energije i efikasnog koritenja energije u Bosni i Hercegovini. Oni e
sluiti kao informacijski kanal za podizanje svijesti graana i lanova vlade o koristima i
vanosti ovakve prakse, bit e razmotrene mogue akcije koje e omoguiti stranim
investitorima da saznaju o mogunostima u Bosni i Hercegovini.
Izrada modula Upravljanje potronjom, energetske utede i obnovljivi izvori energije mora
poeti paralelno s analizom energetskih rezervi, proizvodnjom, potronjom i trgovinom
(Modul 1) kako bi se osigurala konzistentnost unutar scenarija razvoja.
POETNI IZVJETAJ
131
Podaci iz predvianja potronje za razliite razmatrane scenarije, izraene unutar Modula

potronja elektrine energije (Modul 2) bit e neophodni za izradu realistinih predvianja
razvoja pojedine tehnologije obnovljivih izvora energije. Rezultati dobiveni iz Modula
Prijenos i dispeiranje (Modul 4) omoguit e procjenu prikladnosti nekih lokacija za
izgradnju elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, u smislu blizine prijenosnog
sustava koji ima dovoljne kapacitete za preuzimanje proizvedene energije.
3.12.2 Aktivnosti unutar modula i raspored aktivnosti

Obzirom na razliitu prirodu mjesta implementacije pojedinih mjera, modul i aktivnosti
strukturirani su u tri dijela:
1. Energetska efikasnost i upravljanje potronjom
2. Obnovljivi izvori energije za kuanstva i industriju
3. Obnovljivi izvori energije za proizvodnju elektrine energije
Svaki dio ukljuivat e niz aktivnosti koje e omoguiti izradu okvira obnovljivih izvora
energije i efikasnosti u Bosni i Hercegovini:
1. ENERGETSKA EFIKASNOST I UPRAVLJANJE POTRONJOM

Prikupljanje podataka
Identifikacija primjene
Preporuke
2. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE ZA KUANSTVA I INDUSTRIJU

Prikupljanje podataka i resursi po regijama
Identifikacija primjene
Investicijski trokovi
Financijske pomoi i poticaji
3. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE ZA PROIZVODNJU ELEKTRINE ENERGIJE

Detaljno planiranje i resursi
Analiza trenutne situacije
Procjena utjecaja na okoli i procjena izbjegnute emisije CO2
Identifikacija zapreka
Investicijski trokovi
Mjere i poticaji
Predvianje tehnologije
Financijski izvori/pomoi i poticaji
Zakljuak i predvianje doprinosa obnovljivih izvora energije
Prema tome, aktivnosti koje e se poduzeti kako bi se zavrio svaki od dijelova su:
1) Prikupljanje podataka o postojeim obnovljivim izvorima energije i zabiljeenim
potencijalima.
POETNI IZVJETAJ
132
2) Izrada popisa neophodnih podataka koji e biti zatraeni i zahtjev za podacima.
Enegetska efikasnost i upravljanje potronjom

1) Identifikacija mjera energetske efikasnosti i upravljanja potronjom koje su
primjenjive u BiH i potencijalne koristi od njihove implementacije.
2) Preporuke o najboljim praktinim mjerama za poveanje energetske efikasnosti i
odgovornom ponaanju potroaa.
Obnovljivi izvori energije za kuanstva i industriju

1) Identifikacija, opis i osnove tehnologija za iskoritavanje obnovljivih izvora energije
primjenjivih u kuanstvima i industriji u BiH.
2) Identifikacija potencijalnih mjera.
3) Procjena investicijskih trokova.
4) Identifikacija moguih izvora financiranja za razvoj ovih projekata.
5) Izdavanje Prirunika o najboljim energetskim primjerima iz prakse koji e sadravati
rezultate analiza provedenih unutar dijelova Energetska efikasnost i upravljanje
potronjom i Obnovljivi izvori energije za kuanstva i industriju.
Obnovljivi izvori energije za proizvodnju elektrine energije

1) Identifikacija dostupnih obnovljivih izvora energije u BiH za proizvodnju elektrine
energije.
2) Evaluacija potencijalnih lokacija za elektrane, koje koriste obnovljive izvore energije.
3) Procjena utjecaja na okoli, koristi i izbjegnutih emisija CO2 za svaku tehnologiju
uporabe obnovljivih izvora energije.
4) Identifikacija potencijalnih zapreka za svaku tehnologiju obnovljivih izvora energije.
5) Procjena industrijske infrastrukture vezane za pojedinu tehnologiju uporabe
obnovljivih izvora energije.
6) Procjena investicijskih trokova za projekte pojedinih obnovljivih izvora energije.
POETNI IZVJETAJ
133
7) Identifikacija mjera i poticaja koji bi pridonijeli odrivosti projekata.

8) Procjena fizikih i ekonomskih potencijala svake tehnologije.
9) Identifikacija financijskih izvora i dostupnih poticaja za projekte.
10) Doprinos obnovljivih izvora energije raznovrsnosti energenata za razdoblje 20072030.
11) Izdavanje Izvjea o obnovljivim izvorima energije.
3.12.3 Prikupljanje podataka i BiH institucije

Osjetljivost analiza koje e se provesti u okviru ovog modula zahtjeva to aktualnije i tonije
ulazne dostupne podatke, kako bi se svaka studija povezala s realnom situacijom i proizvele
smjernice za usmjerene akcije. Stoga je, uzimajui u obzir bolji pristup informacijama koje
imaju lokalne agencije i poduzea, te njihovo bolje razumijevanje prilika u BiH, uspostava
bliske suradnje izmeu konzultanta i relevantnih BiH institucija kljuna. Za izradu ovog
modula identificirane su slijedee relevantne institucije u BiH:
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MOFTER)

Federacija Bosne i Hercegovine, Ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Federalni hidrometeoroloki zavod Bosne i Hercegovine
Energija 3, Mostar
Impro-Impex d.o.o., Mostar
Ekonomski i komercijalni ured panjolskog veleposlanstva u Zagrebu
Elektroprenos BiH (sjedite Banja Luka)
Dravna regulatorna komisija za elektrinu energiju (SERC) (sjedite Sarajevo)
Elektroprivreda BiH
Elektroprivreda HZ HB
Elektroprivreda RS
Regulatorna komisija za elektrinu energiju Republike Srpske
Regulatorna komisija za elektrinu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine FERK
Preduvjet za uspjean rad je prikupljanje podataka i informacija o trenutnom stanju

obnovljivih izvora energije i dravni proraun s gledita relevantnih institucija i dravnih
slubi Bosne i Hercegovine. Tijekom poetne faze konzultanti su pregledali postojea
izvjea i identificirali slijedee podatke kao neophodne za izradu modula 12:
1. Energija vjetra
Procjena vjetropotencijala po regijama [MW].
Podaci o brzini i uestalosti vjetra na lokacijama, ocjenjenim kao optimalnim.
2. Hidroelektrane
Trokovi implementacije do sada provedenih projekata izgradnje hidroelektrana.
POETNI IZVJETAJ
134
Opis potencijala hidroenergetskih resursa po regijama.

Procjena mogue integracije lokacija na kojima se moe koristiti energije vjetra i energija
iz hidroelektrana.
3. Suneva energija (termalna i fotonaponska primjena )
Procjena prosjenog sunevog ozraenja po regiji i sezoni [W/m2].
4. Geotermalna energija
Identifikacija moguih lokacija za koritenje geotermalne energije s izmjerenim
temperaturama na izvorima.
5. Biomasa
Identifikacija prirode, lokacije i volumena NEISKORITENOG3 drvnog ostatka.
Identifikacija prirode, lokacije i volumena NEISKORITENOG umskog otpada.
Identifikacija prirode, lokacije i volumena NEISKORITENOG drvenastog
poljoprivrednog otpada (vinogradi, maslinici, itarice, itd.).
Identifikacija prirode, lokacije i volumena NEISKORITENIH itarica (penica, jeam,
kukuruz, zob, ra).
6. Bioplin
Identifikacija lokacije i volumena biorazgradive tvari koja potjee od otpada s farma.
Identifikacija lokacije i volumena biorazgradive tvari koja potjee iz procesa obrade
otpadnih voda.
Identifikacija lokacije i volumena biorazgradive tvari koja potjee iz industrijskih procesa.
Identifikacija lokacije i volumena biorazgradive tvari koja potjee od gradskog krupnog
otpada.
7. Suspaljivanje
Popis elektrana koja koriste razna goriva.
Identifikacija resursa biomase u blizini.
8. Recikliranje
Informacije o iskustvima BiH u recikliranju.
Evaluacija otpada iz kuanstava.
9. Financijski podaci
Nacionalni budet za obnovljive izvore energije u milijunima eura.
Trenutno dostupni izvori meunarodnog financiranja.
10. Trite elektrine energije

Organizacija trita elektrine energije, cijene elektrine energije i tarifne stavke.
Termin NEISKORITEN otpad podrazumijeva otpad koje se trenutno ne koristi za proizvodnju energije ili
ekonomski neisplativim za druge svrhe kao na primjer centralno grijanje.
POETNI IZVJETAJ
135

Kao to je gore navedeno, zbog razliite prirode entiteta na koji se svaka mjera odnosi,
razumljivo je da e ispravan pristup ovom modulu trebati nezavisno analizirati i usredotoiti
se na sljedee epigrafe:
1. energetska efikasnost te upravljanje potronjom
2. obnovljivi izvori energije za kuanstva te industriju
3. obnovljivi izvori energije za proizvodnju elektrine energije
Energetska efikasnost te upravljanje potronjom

Poglavlje o energetskoj efikasnosti i upravljanju potronjom usredotoit e se na postupke
koji imaju za cilj smanjenje potronje energije te koritenje energije na efikasniji i mudriji
nain. Konzultanti imaju veliko iskustvo s obzirom da su ve razvili best-practice prirunike
koji su naili na iroko odobravanje te postigli znaajan utjecaj meu europskim potroaima.
Glavne mjere koje e se pokriti u okviru ovog dijela modula su sljedee:
-
poticanje odrivog prijevoza

recikliranje otpada
poticanje razvijanja navika odgovornog koritenja energije
tehnike smjernice za izgradnju novih objekata:
- termika izolacija
- orijentacija zgrada (pasivni solar)
- koritenje zaklona od sunca te tehnike smjetaj u prostoru
poticanje koritenja ispravne temperatura kod grijanja i klima ureaja
promocija plinskih kuhala
Openita procedura analize gore navedenih tehnika bit e primarni opis svake mjere, koji e
slijediti procjena potencijalnih dobiti njene primjene. Nakon toga razmotrit e se postoji li ve
iskustvo ovog tipa u zemlji te e se razmotriti najbolji pristup implementacije specifinih
tehnika tednje energije u Bosni i Hercegovini.
Konano, rezultati ove sekcije dovest e do razvoja dokumenta za javnu upotrebu koji e
sadravati najznaajnije zakljuke ove studije. Navedeni dokument bit e osmiljen kao
razumni vodi koji e informirati i potaknuti graane da promijene svoje navike koritenja
energije, na nain da e opisati kako primijeniti svaku od tehnika te prikazati proizlazee
koristi na direktan, jasan i prijateljski nain.
Konzultantski tim vjeruje da je ovaj stupanj od presudne vanosti zbog toga to potroai nee
promijeniti svoje navike ukoliko se ne provede efikasna komunikacijska kampanja.
Obnovljivi izvori energije za kuanstva i industriju

Ovaj dio e se usredotoiti na identifikaciju obnovljivih izvora energije i izvodivost u malim
snagama. U tom smislu, ciljana skupina u okviru ove studije bit e ona domainstva i
industrijski potroai koji imaju pristup tim resursima i koji su kvalificirani za instalaciju
sustava koji koriste obnovljive izvore energije koji e zadovoljiti dio ili cjelokupnu njihovu
POETNI IZVJETAJ
136
potronju energije. U cilju pruanja valjanog argumenta, kljuna komponenta studije bit e
paljiva procjena koristi, pouzdanosti te jedininih trokova za svaku instalaciju te
identifikacija moguih financijskih alata za osiguranje sredstava.
Poetno, kao rezultat prijanjih studija, za Bosnu i Hercegovinu identificirane su sljedee
tehnologije kao vjerojatno izvodljive:
-
Ogrjevno drvo za upotrebu u domainstvima

Postrojenje za proizvodnju goriva iz biomase
Izolirane vjetroelektrane
Mikro hidroelektrane
Termalni solarni sustavi
Izolirani fotonaponski sustavi
Geotermalne toplinske pumpe
Biodizel za grijanje kuanstava.
Openita metodologija koja e se primijeniti na svaku tehnologiju za koritenje obnovljivih

izvora energije zapoet e s kratkim opisom temeljnih elemenata, najznaajnijim primjenama,
potencijalnim dobrobitima za industrijski sektor i domainstva te dobrobitima koje su
identificirane u sklopu iskustava u drugim zemljama. Informacije prikupljene za procjenu
resursa u sljedeoj sekciji bit e uzete u obzir prilikom razmatranja pojedinih tehnologija kako
bi se utvrdila dostupnost pojedinog resursa na odreenim lokacijama.
Nakon navoenja moguih aplikacija, detaljno e se razmotriti investicijski trokovi za
pojedine instalacije, uzevi u obzir lokalne uvjete u BiH kao to su cijena zemljita, trokovi
prijevoza i sl.
Konano, konzultanti e identificirati financijske izvore te pomo koja je trenutno dostupna u
Bosni i Hercegovini za provedbu ovih projekata te e pruiti smjernice prema znaajnim
financijskim ili politikim aktivnostima za koje e se utvrditi kao nune za osiguranje
provedbe projekta.
Obnovljivi izvori energije za proizvodnju elektrine energije

Cilj ovog dijela je definiranje strategije za integraciju obnovljivih izvora energije u energetski
sektor Bosne i Hercegovine. U tom smislu, osnovni pristup temeljit e se na procijeni
dostupnih resursa, tehnikoj, ekonomskoj i financijskoj studiji dostupnosti za svaku
tehnologiju te openitom planu integracije i predvianjima, uzevi u obzir nacionalna
predvianja potronje dobivena u Modulu 2.
Tehnologije koje e se razmotriti u ovom dijelu su sljedee:
-
Vjetroelektrane
Hidroelektrane
Fotonaponski sustavi
Elektrane na geotermalnu energiju
Elektrane na biomasu
POETNI IZVJETAJ
137
Elektrane na bioplin
Suspaljivanje
Koraci koji e se provesti za svaku tehnologiju, u cilju utvrivanja izvodljivosti, ukljuuju:
1. Detaljno planiranje i resursi

Studija za svaku tehnologiju zapoet e kratkim opisom postojeih kapaciteta u Bosni i
Hercegovini te sektora koji bi mogli ostvarivati dobrobit od primjene svake od tehnologija.
Dostupni izvori bit e prikupljeni u cilju stvaranja poetnog okvira te odreivanja prve
procjene mogunosti svakog specifinog resursa.
Ove informacije bit e procijenjene od strane konzultantskog tima, s ciljem utvrivanja
valjanosti te odreivanja potrebe za dodatnim studijama koje bi pruile detaljnije i pouzdanije
podatke.
2. Analiza postojeeg stanja

Nakon poetne procjene dostupnih resursa, konzultanti e prikupiti preostale informacije koje
e omoguiti procjenu s odreenom tonou nacionalnih resursa za svaki pojedini izvor
energije. Za tu svrhu, oni e kontaktirati prikladne lokalne tvrtke ili institucije utvrujui
tono informacije koje su zahtijevane. Ulazni podaci sadravat e kako lokaciju tako i
procijenjeni iznos zaliha. Konzultantski tim smatra dio koji se odnosi na industrijalizaciju
energije vjetra vrlo vanim. Meutim, iako su uloeni znaajni napori u prikupljanje podataka
o potencijalu energije vjetra u BiH, konzultantski tim nije do sada dobio nikakvu
dokumentaciju. Izrada daljnjih analiza i studija bit e usko povezana s dostupnou
traenih ulaznih podataka.
Zbog ogranienog vremena i budeta, detaljna analiza potencijala obnovljivih izvora energije
po lokacijama nije predviena. Ipak, konzultantski tim e u finalnom izvjeu objaviti
podatke o potencijalima obnovljivih izvora energije i njihovim lokacijama, ukoliko ti podaci
budu dostavljeni te ukoliko se dobije odobrenje za njihovo objavljivanje od strane pojedinih
izvora informacija.
Tek nakon to konzultanski tim dobije traene podatke, mogue je procijeniti regionalni
potencijal obnovljivih izvora energije.
Tehniki aspekti koji se odnose na pojedinu tehnologiju i primjene bit e takoer razmotreni u
ovom dijelu.
3. Utjecaj na okoli i procjena smanjenja emisije CO2

Za svaku tehnologiju koritenja obnovljivih izvora energije provest e se procjena utjecaja na
okoli kako bi se utvrdio utjecaj generike elektrane koja se bazira na pojedinoj tehnologiji.
Takoer e se navesti i podaci o emisiji tetnih tvari tijekom izrade opreme te fiziki, bioloki
i vizualni utjecaj pojedinog postrojenja na okoli.
POETNI IZVJETAJ
138
Jo jedan fundamentalni aspekt koji je potrebno razmotriti odnosi se na kvantificiranje

smanjenja emisije staklenikih plinova. U tu svrhu navest e se procjena smanjenja emisije
staklenikih plinova koja e se ostvariti te usporedba s prosjeno-zagaujuom tehnologijom
kao to je kombinirani ciklus te usporedba s vrlo zagaujuom tehnologijom kao to su
elektrane na ugljen. Nakon analize prikupljenih podataka, procijenit e se i mogua upotreba
odrivih fosilnih goriva.
4. Identifikacija potencijalnih barijera

U ovisnosti o prirodi svake tehnologije, bit e potrebno ukloniti i zaobii razliite barijere i
tekoe koje koe njihov razvoj u Bosni i Hercegovini. Porijeklo tih prepreka mogue je
traiti u nedostatku sredstava, informacija, neprikladnom regulatornom sustavu, dogovoru
izmeu institucija centralne vlade i regionalnih uprava, itd. U ovom dijelu identificirat e se
barijere te navesti mogua rjeenja za omoguavanje razvitka obnovljivih izvora energije.
5. Industrijska infrastruktura
Temeljno razmatranje koje je potrebno provesti prije razvitka svake tehnologije u pojedinoj
zemlji jest procjena da li postoji dovoljno industrijskog kapaciteta koji e zadovoljiti
potranju za ljudskim resursima za izgradnju te industrije. Iz tog razloga bit e potrebno
pruiti sveukupnu procjenu lokalne radne snage potrebne za svaki kilovat instalirane snage.
Konzultantski tim e dati prioritet razvoju nacionalne industrije te transferu tehnologije,
koliko god je to mogue.
6. Investicijski trokovi
Jedna od karakteristika obnovljivih izvora energije je generalizirana upotreba novih
tehnologija, koje zahtijevaju znaajne investicije u vrlo skupu opremu. Ti trokovi trebaju biti
precizno odreeni kako bi se utvrdila profitabilnost sa to veim stupnjem tonosti. Iz tog
razloga, u ovom dijelu navest e se rang jedininih cijena za instalirane kapacitete (u $/kW)
uzevi u obzir da se koristi trenutno dostupna tehnologija te e se dati procjena proizlazeih
trokova izgradnje postrojenja.
7. Mjere i poticaji
Specifine karakteristike svake tehnologije zahtijevaju utvrivanje kljunih aspekata za razvoj
u smislu vladine potpore, razvoja instalacijskih propisa, prihvaanja meu graanstvom,
specijalne financijske mjere, itd. U ovom dijelu utvrdit e se i ukratko komentirati specifine
potrebe i poticaji koji su potrebni za razvoj pojedinih tehnologija u Bosni i Hercegovini.
Modul e ukljuivati i nacrt energetske politike koju je potrebno postaviti kako bi se poticao
razvoj obnovljivih izvora energije.
POETNI IZVJETAJ
139
8. Tehnoloka predvianja
Uzevi u obzir sve gore navedeno, utvrdit e se mogui razvoj pojedine tehnologije u okviru
predloenih ciljeva. Pri izradi predvianja utvrdit e se fizika ogranienja te ekonomski
potencijal i ogranienja za svaki pojedini izvor.
Nakon zasebne analize svih razmatranih tehnologija po svakom od prethodnih koncepata (1
do 8), konzultanti e opisati financijske mjere koje Bosna i Hercegovina moe koristiti te
utvrditi ostvarljive ciljeve za svaku tehnologiju unutar predloenog vremenskog okvira.
9. Financijski resursi i poticaji za projekte

Kako bi se financirali potencijalni projekti, s obzirom na njihove visoke trokove, nuno je
pridati posebnu pozornost dostupnim nacionalnim i meunarodnim izvorima financiranja i
moguim poticajima. Tipino, tri najee koritena financijska alata na nacionalnom nivou u
zemljama lanicama Europske unije su sljedea:
-
Subvencije: uobiajeno se koriste u samom zaetku promocije pojedine tehnologije u

zemlji te se obino zamjenjuju drugim alatima nakon konsolidacije tehnologije.
Posebne tarife: predstavljaju jo jednu stimulativnu mjeru iroko rasprostranjenu u

zemljama lanicama EU, gdje se za proizvedenu elektrinu energiju iz obnovljivih
izvora energije osigurava fiksna i stabilna cijena koja je dovoljno visoka da osigura
profitabilnost projekta u okviru njegovog ivotnog vijeka.
Porezna rastereenja: smanjenje poreza za projekte koritenja obnovljivih izvora

energije.
Takoer je potrebno razmotriti mogunosti financiranja projekata kroz meunarodna sredstva

kao to su primjerice UNs Framework Convention for Climate Change (UNFCCC) Clean
Development Mechanism. Osim toga, postoje i sljedee mogunosti:
-
Europski regionalni razvojni fondovi (European Regional Development Funds,

ERDF): imaju za cilj poticanje gospodarske i socijalne kohezije kroz uravnoteenje
regionalnih razlika te sudjelovanje u razvoju i konverziji regija.
Program Svjetske banke mali zajmovi (World Banks Small Grants Program,
SmGP): predstavlja jedan od nekoliko programa podranih od strane Svjetske banke
koji pruaju zajmove nevladinim udrugama i drugim organizacijama graanskog
drutva. Program ima za cilj poticanje i uravnoteenje razvoja kroz pruanje sredstava
za aktivnosti koje podravaju ukljuivanje marginaliziranih i ugroenih grupa u
civilno drutvo.
Mehanizam istog razvoja (Clean Development Mechanism projects, CDM): kroz koji
zemlje koje su ratificirale Kyoto protokol imaju mogunost smanjiti nacionalnu
bilancu emisija kroz dodavanje redukcijskih kredita koji dolaze iz razvijanja projekata
u zemljama ne-potpisnicama Protokola. U tom smislu, industrijalizirane zemlje imaju
mogunost smanjiti svoje emisije kroz razvijanje jeftinijih projekata u drugim
POETNI IZVJETAJ
140
zemljama, to u isto vrijeme podrava odrivi razvoj u zemlji u kojoj je projekt

razvijen.
Sve navedene mjere te druge (primjerice, financijski mehanizmi bazirani na Kyoto Protokolu)
koje se mogu pojaviti bit e razmotrene kako bi se to bolje uskladile s mogunou
financiranja i ekonomske promocije obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini.
10. Zakljuci i predvianje razvoja trita obnovljivih izvora energije

Nakon provedene analize za svaku razmatranu tehnologiju (s ukljuenim fizikim i
ekonomskim potencijalom) te uz uvaavanje moguih financijskih resursa, predloit e se
kako bi se analizirane tehnologije trebale kombinirati s ve postojeima u cilju pridonoenja
elektroenergetskom sektoru BIH. Za ovu zadau, koristit e se podaci dobiveni u Modulu 2
kako bi se osiguralo dobivanje razumnog rezultata u skladu s projekcijama potronje.
Rezultati dobiveni u ovom predvianju se mogu koristiti za odreivanje nacionalnog cilja
integriranja obnovljivih izvora energije u predloenom vremenskom okviru. Ovi zakljuci bit
e objavljeni u Izvjetaju o obnovljivim izvorima energije (Renewable Energy Report).
POETNI IZVJETAJ
141
Slika: Shema metodologije

POETNI IZVJETAJ
142
3.13 Modul 13: Okoli

Unutar ovog modula konzultant e istraiti mogue i najznaajnije utjecaje na okoli svih
izvora energije i preporuiti mjere za smanjenje utjecaja na okoli. Istraivanjem e biti
obuhvaeni svi znaajni oblici utjecaja na okoli (utjecaji na zrak, vode, tlo, otpad i uporabu
zemljita), s posebnim naglaskom na emisije u zrak. Konkretno, ciljevi ovog modula su:
analizirati okoline zakone i obveze Bosne i Hercegovine prema meunarodnom

okolinom pravu
istraiti povijesne utjecaje energetskog sektora na okoli, za sve energetske oblike
izraditi detaljnu listu dostupnih tehnologija za smanjenje emisija u zrak
preporuiti mjere za poveanje razine zatite okolia
izraditi plan financiranja za implementaciju tehnologija za smanjenje emisija u zrak
izraditi projekcije emisija u zrak i identificirati najznaajnije utjecaje na okoli svih oblika
energije
Analiza o okoliu biti e bazirana na podacima iz energetskih bilanci (Modul 1), kao i
podacima o proizvodnji elektrine energije (Modul 3), ugljenu (Modul 8), centralnom grijanju
(Modul 9), plinskom i naftnom sektoru (Moduli 10 i 11), upravljanju potronjom, skladitenju
energije i obnovljivim izvorima (Modul 12).
U okviru ovog modula analizirat e se okolino zakonodavstvo BiH kao i obveze koje BiH
ima u okviru meunarodnog okolinog zakonodavstva. BiH ima obveze prema Okvirnoj
konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), kao i Konvenciji o
prekograninom oneienju zraka na velikim udaljenostima (CLRTAP). Bosna i
Hercegovina je lanica Protokola o dugoronom financiranju programa suradnje za praenje i
procjene prekograninog prijenosa oneiujuih tvari u zraku na velike udaljenosti u Europi
(EMEP), no nije i ostalih protokola LTRAP konvencije te Protokola iz Kyota. Usprkos tome
to BiH nema obveze u okviru tih protokola, oni e biti uzeti u obzir pri izradi ove studije,
budui da je razumno oekivati da e BiH implementirati zahtjeve definirane tim protokolima
tijekom procesa prikljuenja Europskoj Uniji. Nadalje, utjecaj triju europskih direktiva koje
se odnose na energetski sektor: IPPC4 Direktiva (96/61/EC), LCP5 Direktiva (2001/80/EC) i
NEC6 Direktiva (2001/81/EC) biti e sagledan. Namjena IPPC Direktive je postii integrirano
spreavanje i nadzor zagaenja uzrokovan razliitim aktivnostima (ukljuujui i cijeli
energetski sektor). IPPC Direktiva propisuje mjere za spreavanje ili smanjenje emisija u
zrak, vodu i tlo, ukljuujui mjere koje se odnose na otpad, u cilju ostvarivanja visokog
stupnja zatite okolia. LCP Direktiva se odnosi na velika postrojenja za loenje, termike
snage vee od 50 MW. LCP Direktiva propisuje granine vrijednosti emisija u zrak za nove i
4
IPPC Direktiva Direktiva Vijea 96/61/EZ od 24. rujna 1996. u vezi s integriranim spreavanjem i nadzorom zagaenja
LCP Direktiva - Direktiva 2001/80/EZ Europskog Parlamenta i Vijea od 23. listopada 2001. o ogranienjima isputanja
odreenih oneiujuih tvari u zrak iz velikih postrojenja za loenje
6
Direktiva 2001/81/EZ Europskog Parlamenta i Vijea od 23. listopada 2001. o nacionalnim gornjim granicama emisije za
pojedine oneiujue tvari
5
POETNI IZVJETAJ
143
postojee elektrane. NEC Direktiva propisuje gornje granice ukupnih emisija za svaku lanicu
u 2010. za etiri oneiujue tvari odgovorne za zakiseljavanje, eutrofikaciju i prizemni ozon
(SO2, NOx, VOC i amonijak), dok lanicama ostavlja slobodu izbora mjera kojima e postii
postavljene ciljeve. Gornje granice su odreene tako da se postignu zajedniki cijevi obzirom
na zakiseljavanje koji su dogovoreni od strane Vijea i Parlamenta Europske unije, te su
dodani novi ciljevi za ozon, koji su financijski ostvarivi za cijelu Europsku zajednicu.
Utjecaji na okoli bit e procijenjeni za povijesne godine (1990. ako se izradi energetska
bilanca, 2000. i 2005.), na temelju podataka iz energetskih bilanci za te godine. Najznaajniji
utjecaji na okoli iz energetskog sektora su emisije u zrak. Stoga e biti proveden proraun
emisija staklenikih plinova (CO2, CH4 i N2O) u zrak, kao i ostalih znaajnih oneiujuih
tvari (SO2, NOx, CO, estice) u skladu s preporuenom IPCC i CORNAIR metodologijom. Za
staklenike plinove koristit e se IPPC software, dok e se AE-DEM (Air Emission - Data
Exchange Module) programski paket koristiti za ostale oneiujue tvari. AE-DEM je
razvila Europska agencija za zatitu okolia, u cilju podrke izrauna emisija u zrak na
nacionalnoj razini. Glavni modul AE-DEM paketa je CollectER, koji prua mogunost
koritenja dva tipa prorauna emisija: (1) izraun emisija u zrak iz plonih izvora na temelju
podataka iz energetskih bilanci (pristup od vrha prema dnu), (2) izraun emisija u zrak iz
velikih tokastih izvora (npr. termoelektrane), na temelju detaljnih podataka o stacionarnim
izvorima emisija (pristup od dna prema vrhu). Osim emisija u zrak, energetski sektor utjee
na vode, tlo, uporabu zemljita i ekosustave. U okviru ove studije utjecaji koji su uzrokovani
emisijom otpadnih voda (koja obino dolazi iz ureaja za smanjenje emisija u zrak, rudarskih
radova i odlaganja ostataka izgaranja goriva) i proizvodnja otpada biti e kvalitativno
procijenjeni, obzirom na postojee nacionalne standarde i preporuene standarde Europske
unije. Nadalje, mogue implikacije koje se odnose na uporabu zemljita i utjecaje na
stabilnost ekosustava e biti takoer proueni.
Razvoj energetskog sektora i poveana potronja energije naalost moe uzrokovati negativne
utjecaje na okoli. Stoga je glavni cilj ovog modula preporuiti tehnologije i mjere za
smanjenje utjecaja na okoli, kako bi se postigao odrivi razvitak i izbjegle ili smanjile tete u
okoliu. Analize postojeih termoenergetskih postrojenja te vaenje, procesiranje, transport i
uporaba fosilnih goriva, na temelju ve spomenutih IPPC i LCP direktiva biti e dobra osnova
za preporuke kako poveati razinu zatite okolia. Nadalje, uzimajui u obzir nacionalne
ciljeve zatite okolia BiH, bit e preporuene mjere i najbolje tehnologije za smanjenje
utjecaja na okoli, osobito emisija u zrak.
Projekcije emisija u zrak bit e izraene za stakleniki plin CO2 i za ostale znaajne
oneiujue tvari (SO2, NOX i estice), te e biti analizirane u skladu s meunarodnim
obvezama. Za projekcijski period (2010., 2015. i 2020.) najznaajniji utjecaji na okoli bit e
identificirani i evaluirani na temelju energetskih bilanci, koje e biti izraene u okviru modula
1. U projekcije emisija bit e ukljuene i mjere smanjenja emisija. Stoga e za svaku
oneiujuu tvar biti izraena barem dva scenarija projekcija (scenarij Bez mjera i scenarij
S mjerama). Budui da utjecaji na vodu, tlo, koritenje zemljita i ekosustave ovise o
lokaciji energetskog postrojenja i stanju okolia u okolici, na temelju identificiranih
najznaajnijih utjecaja na te elemente okolia, bit e dane preporuke za scoping i
metodologije procjene utjecaja pri izradi studija procjena utjecaja na okoli.
POETNI IZVJETAJ
144
3.13.2 Aktivnosti modula i raspored aktivnosti

Unutar modula aktivnosti e ukljuivati:
1) Prikupljanje informacija o okolinom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, te
meunarodnim obvezama obzirom na okoli
2) Pregled relevantnih studija koje se odnose na utjecaje energetskog sektora na okoli u
BiH
3) Pregled tehnikih i financijskih aspekata dostupnih najboljih tehnologija za smanjenje
emisija u zrak
4) Uspostava kontakta s predstavnicima BiH u cilju dobivanja svih relevantnih informacija i
podataka
5) Analiza okolinih standarda prihvaenih u BiH
6) Analiza meunarodnih obveza BiH i vanih direktiva EU
7) Prikupljanje i implementacija podataka neophodnih za proraun emisija u zrak i
identifikaciju ostalih utjecaja na okoli
8) Proraun emisija u zrak i procjena ostalih utjecaja na okoli
9) Prikupljanje podataka specifinih za pojedine elektrane o postojeim emisijama u zrak,
stvaranju otpada, isputanju otpadnih voda i implementiranim mjerama za smanjenje
utjecaja na okoli
10) Priprema sveobuhvatne liste tehnologija za smanjenje emisija u zrak s tehnoekonomskom analizom
11) Priprema liste koja e ukljuivati mogue mjere zatite za ostale utjecaje na okoli
12) Preporuke za poboljanje sustava zatite okolia
13) Izraun potencijala smanjenja emisija u zrak analiziranih mjera
14) Izrada projekcija emisija u zrak
15) Izrada pregleda ostalih utjecaja na okoli, za koje je neophodna implementacija mjera
zatite i koje bi trebale biti detaljno obraene u studijama procjena utjecaja na okoli za
nova energetska postrojenja
16) Priprema nacrta izvjetaja o okolinom zakonodavstvu BiH, povijesnim utjecajima na
okoli, tehno-ekonomskoj analizi mjera za smanjenje utjecaja na okoli i projekcijama
utjecaja na okoli
17) Primanje komentara i sugestija od strane klijenta na nacrt izvjetaja
18) Priprema zavrnog izvjetaja o utjecajima na okoli iz energetskog sektora BiH.
Za poetnu fazu bila je predviena provedba aktivnosti 1-4.
Aktivnost 1. Aktualne informacije o BiH okolinom zakonodavstvu su prikupljene sa

slubenih web stranica Federalnog Ministarstva prostornog ureenja i okolia
POETNI IZVJETAJ
145
(http://www.fmpuio.gov.ba/FMPUiO/federalni_ propisi.htm) i Ministarstva za prostorno

ureenje, graevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (http://www.vladars.net/lt/zakoni/).
Informacije o okolinim zakonima Distrikta Brko su takoer prikupljene. Osim toga
prouene su obveze BiH u okviru UNFCC i LRTAP konvencija i relevantnih protokola. Lista
relevantnih okolinih zakona BiH i status BiH prema konvencijama i protokolima je dana u
tablicama 3.13-1 i 3.13-2.
Aktivnost 2. Razmotreno je nekoliko relevantnih dokumenata koji se odnose na utjecaj

energetskog sektora na okoli. Strateki dokument Akcioni plan za zatitu okolia BiH7 sadri
mnogo korisnih informacija o stanju okolia i sveobuhvatnu listu prioritetnih mjera zatite za
sve aspekte okolia. S druge strane, studija Razvoj elektroenergetskog sektora u jugoistonoj
Europi, investicijske implikacije za zatitu okolia8 analizira regulativu o zatiti zraka,
trenutno stanje oneienja zraka, zahtjeve za kontrolu stanja okolia i tehno-ekonomske
karakteristike dostupnih najboljih tehnologija za proizvodnju elektrine energije u
jugoistonoj Europi, ukljuujui Bosnu i Hercegovinu. Dodatno, Plan zatite okolia i
Dokument o procjeni projekta izraeni za elektroenergetski sektor, u okviru
elektroenergetskog projekta (Power IV) financiranog od strane Svjetske Banke i EBRD, bit
e takoer koriten u najveoj mjeri, kao i ostali raspoloivi podaci vezani uz zatitu okolia
u energetici.
Aktivnost 3. Tehniki i financijski aspekti dostupnih najboljih tehnologija za smanjenje
emisija u zrak su pregledani. Analiziran je dokument Integrirano spreavanje i nadzor
zagaenja, referentni dokument o dostupnim najboljim tehnologijama za velika postrojenja
za loenje9, koji obuhvaa termoenergetska postrojenja s termikom snagom iznad 50 MW,
to ukljuuje termoelektrane na ugljen, kao i na lignit, biomasu, treset, tekua i plinovita
goriva.
Aktivnost 4. Prvi kontakt s predstavnicima iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa BiH je uspostavljen kako bi se dobile sve relevantne informacije o okolinom
zakonodavstvu BiH te meunarodnim obvezama koje je BiH preuzela.
Provedba Modula 13 e poeti odmah nakon pripreme energetskih bilanci za povijesno i
budue razdoblje u okviru Modula 1. Modul 13 e se izraivati u periodu od 7 do 10 mjeseca
provedbe projekta (lipanj 2007 rujan 2007) vidi prilog 1. Provedba ukljuuje aktivnosti 5
18.

Priprema detaljne analize povijesnih i buduih utjecaja na okoli iz energetskog sektora,
ukljuujui plan investiranja za mjere zatite, je nemogua bez bliske suradnje izmeu
Akcioni plan za zatitu okolia BiH, Bosne i Hercegovine, 2003.

Development of Power Generation in South East Europe, Implications for Investments in Environmental Protection, World
Bank, Sauth East European Consultants, 2005
9
Integrated Pollution Prevention and Control (IPPC), Reference Document on Best Available Techniques for Large
Combustion Plants, European Commission, 2005
POETNI IZVJETAJ
146
konzultanta i relevantnih institucija u BiH. Tijekom poetne faze identificirane su relevantne

institucije. Institucije u BiH, relevantne za provedbu ovog modula su slijedee:
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Odsjek za zatitu okoline

Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju Republike Srpske
(lokacija: Banja Luka)
Federalno Ministarstvo prostornog ureenja i okolia
Elektroprivreda BiH
Elektroprivreda RS
Zavod za statistiku BiH
Republiki zavod za statistiku Republike Srpske
Prema informacijama iz Akcionog plana za zatitu okolia institucije odgovorne za

upravljanje okoliem su Federalno Ministarstvo prostornog ureenja i okolia (FBiH) i
Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (RS). U
Distriktu Brko politika zatite okolia spada direktno pod ingerenciju vlade. Na dravnoj
razini odgovoran je Odsjek za zatitu okoline koji djeluje u okviru Ministarstva vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa. Vano je istaknuti da je Ministarstvo prostornog ureenja,
graevinarstva i ekologije (RS) odgovorno za provedbu Konvencije Ujedinjenih naroda o
promjeni klime. Shodno tome, predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa (Odsjek za zatitu okoline), Ministarstva prostornog ureenja, graevinarstva i
ekologije (RS) i Federalnog Ministarstva prostornog ureenja i okolia (FBiH) sudjelovat e u
prikupljanju relevantnih informacija o BiH okolinom zakonodavstvu i meunarodnim
obvezama.
S druge strane, predstavnici triju bosansko-hercegovakih elektroprivreda trebali bi pripremiti
aktualne podatke o kvaliteti i karakteristikama goriva (donja ogrjevna vrijednost, sadraj
sumpora u gorivu), podatke o potronji goriva za svaku jedinicu u termoelektranama,
proizvodnji elektrine energije i topline, koncentracijama oneiujuih tvari u dimnim
plinovima (kontinuirana ili ad-hoc mjerenja emisija), specifinom volumenu suhih dimnih
plinova, tehnikim karakteristikama implementiranih tehnologija za smanjenje emisija (npr.
uinkovitost elektrostatskog talonika). Ti podaci, zajedno s podacima iz energetskih bilanci,
kao i podacima o ugljenokopima, plinskom i naftnom sektoru, potrebni su za pripremu
povijesnih i projiciranih trendova emisija u zrak. Nadalje, informacije o praksi upravljanja i
koliini otpada koji nastaje i koji se zbrinjava te podaci o karakteristikama otpadnih voda i
njihovom isputanju iz energetskih postrojenja, kao i iz rudnika ugljena i ostalih energetskih
objekata biti e neophodni za procjenu utjecaja na vode, tlo, uporabu zemljita i ekosustave.
Proraun emisija u zrak iz cestovnog prometa provest e se pomou COPERT III software-a,
koji je dio integriranog AE-DEM programskog paketa. Kljuni ulazni podaci za upotrebu
COPERT software-a su ukupan broj vozila prema: tipu vozila (osobna vozila, laka teretna
vozila, teka teretna vozila, autobusi, motocikli i mopedi), tipu motora (benzinski
etverotaktni, benzinski dvotaktni, dizelski), volumenu cilindra (<1.4 lit, 1.4-2.0 lit, >2.0 lit),
nosivosti za teka teretna vozila (<3.5 t, 3.5-7.5 t, 7.5-16 t, 16-32 t, >32 t), starosti vozila;
zatim prosjena godinja kilometraa, potronja goriva (dizel, olovni benzin, bezolovni
benzin i UNP), karakteristike goriva (sadraj sumpora i olova) te minimalne i maksimalne
POETNI IZVJETAJ
147
mjesene temperature. Ostali neophodni podaci kao to je udio autoputova, ruralnih i gradskih
cesta, srednja brzina za razliita vozila i razliiti tip cesta bit e procijenjeni, prema
statistikim podacima. Nesigurnost prorauna emisija u zrak ovisit e o dostupnosti ulaznih
podataka. Minimum neophodnih podataka je ukupan broj vozila (osobna vozila, laka teretna
vozila, teka teretna vozila, autobusi, motocikli i mopedi) i ti podaci trebali bi biti prikupljeni
od zavoda za statistiku FBiH i RS.
Za procjenu emisija iz ugljenokopa bit e potrebni podaci o vrsti ugljenokopa (povrinski ili
podzemni kop), o koliini i vrsti izvaenog ugljena, ogrjevnoj vrijednosti i sadraju sumpora
u ugljenu.
Pokrenuta je inicijativa za izradu Nacionalnog izvjea o emisiji staklenikih plinova i tu
aktivnost provodi Ministarstvo prostornog ureenja, graevinarstva i ekologije RS. Poeljno
je uspostaviti kontakt s timom za izradu inventara u cilju dobivanja podataka i razmjene
iskustava.
Tijekom poetne faze identificirani su slijedei podaci neophodni za provedbu modula 13:
1. Okolino zakonodavstvo BiH i meunarodne obveze
U okviru okolinog zakonodavstva BiH postoje okvirni zakoni uz koje postoje uredbe kojima
se osigurava praktina provedba okvirnih zakona. Slijedei zakoni su identificirani kao
relevantni za ovu studiju (tablica 3.13-1).
Tablica 3.13-1: Relevantni BiH zakoni
Federacija Bosne and Hercegovine
Zakon o zatiti okolia (Slubene novine br. 33/03)
Zakon o zatiti zraka (Slubene novine br. 33/03)
Zakon o vodama (Slubene novine br. 70/06)
Zakon o upravljanju otpadom (Slubene novine br. 33/03)
Zakon o zatiti prirode (Slubene novine br. 33/03)
Republika Srpska
Zakon o zatiti okolia (Slubeni glasnik br. 53/02)
Zakon o zatiti zraka (Slubeni glasnik br. 53/02)
Zakon o vodama (Slubeni glasnik RS br. 50/06)
Zakon o upravljanju otpadom (Slubeni glasnik br. 53/02)
Zakon o zatiti prirode (Slubeni glasnik br. 50/02)
Uz obvezu potivanja uvjeta propisanih nacionalnim zakonodavstvom, Bosna i Hercegovina

ima obvezu ispuniti obveze propisane meunarodnim okolinim konvencijama i protokolima
koje je BiH ratificirala ili potpisala. Slijedea lista ukljuuje meunarodne konvencije i
protokole kojih je BiH potpisnica ili lanica i broj slubenih novina u kojima je ratifikacija
objavljena (tablica 3.13-2).
POETNI IZVJETAJ
148
Tablica 3.13-2: Meunarodne obveze BiH

Konvencija/Protokol
Broj slubenih novina u kojima

je ratifikacija objavljena
Zrak
Konvencija o prekograninom oneienju zraka na velikim
udaljenostima (CLRTAP)
Protokol o dugoronom financiranju Programa suradnje za
praenje i procjenu prekograninog prijenosa oneiujuih tvari
u zraku na velike udaljenosti u Europi (EMEP)
Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime (UNFCCC)
Otpad
Konvencija o nadzoru preko graninog prometa opasnog otpada i
njegovu odlaganju
Priroda
Konvencija o biolokoj raznolikosti
Konvencija o zatiti rijeke Dunav
SN BiH 13/94
SN BiH 13/94
SN BiH 19/00
SN BiH 31/00
MU 13/02
SN BiH 01/05
Uz navedene meunarodne konvencije i protokole, tijekom izrade ove studije bit e sagledani
i ostali relevantni protokoli, kao to su protokoli LRTAP konvencije i Protokol iz Kyota,
budui da je razumno za pretpostaviti da e BiH pristupiti pojedinim protokolima tijekom
procesa pridruivanja Europskoj uniji.
2. Tehniki podaci za procjenu moguih utjecaja na okoli
Ovdje su navedeni podaci neophodni za odreivanje emisija u zrak i identifikaciju
najznaajnijih utjecaja energetskog sektora na vode, tlo, uporabu zemljita i ekosustave.
Termoelektrane:
- podaci o kvaliteti i karakteristikama goriva za svaku jedinicu:
o donja ogrjevna vrijednost goriva
o sadraj sumpora u gorivu
o koliina utroenog goriva
o proizvodnja elektrine energije i topline
- podaci o mjerenjima (kontinuiranim ili ad-hoc) po dimnjaku u termoelektranama:
o koncentracijama oneiujuih tvari u dimnim plinovima
o specifini volumen dimnih plinova
- tehniki podaci o implementiranim tehnologijama za smanjenje emisija
o efikasnost tehnike za smanjenje emisije
Cestovni promet:
- ukupan broj vozila prema:
o tipu vozila (osobna vozila, laka teretna vozila, teka teretna vozila, autobusi,
motocikli i mopedi)
o tipu motora (benzinski etverotaktni, benzinski dvotaktni, dizelski)
o volumenu cilindra (<1.4 lit, 1.4-2.0 lit, >2.0 lit)
o nosivosti za teka teretna vozila (<3.5 t, 3.5-7.5 t, 7.5-16 t, 16-32 t, >32 t)
o starosti vozila
- prosjena godinja kilometraa
POETNI IZVJETAJ
149
- potronja goriva (dizel, olovni benzin, bezolovni benzin i UNP)

- karakteristike goriva (sadraj sumpora i olova)
- minimalne i maksimalne mjesene temperature
Ugljenokopi:
- vrsta ugljenokopa (povrinski ili podzemni)
- koliina i vrsta izvaenog ugljena
- sadraj sumpora i pepela u ugljenu
- donja ogrjevna vrijednost ugljena
Otpad:
- podaci o praksi upravljanja
- koliina generiranog otpada
- mjesto odlaganja
Otpadne vode:
- koncentracija oneiujuih tvari u ispusnim vodama
- mjesto ispusta
- tehniki podaci o tehnologijama za smanjenje oneienja

Za energetiku je najznaajnije pratiti emisije SO2, NOx CO i estica te staklenikog plina
CO2. Plinovi SO2 i NOx, osim njihovog potencijalno tetnog djelovanja na zdravlje, poznati su
kao kiseli plinovi jer njihovom transformacijom prilikom daljinskog transporta nastaju kiseli
sastojci koji se taloe iz atmosfere u obliku mokrog (kisele kie) i suhog taloenja. NOx
takoer sudjeluje u eutrofikaciji i stvaranju prizemnog ozona. Negativni utjecaj emisije CO i
estica na zdravlje i ekosustav uglavnom je lokalnog karaktera. S druge strane, stakleniki
plin CO2 je uzronik globalnog zatopljenja.
Osim direktnog i indirektnog utjecaja emisija u zrak na okoli, emisije otpadnih voda u
prirodne recipijente, odlaganje otpada i uporaba zemljita za energetska postrojenja uzrokuju
dodatni pritisak na okoli, na primjer tlo, vodu i stabilnost ekosustava/ bioloku raznolikost.
Za razliku od utjecaja emisija staklenikih plinova koji ima globalni znaaj, utjecaji na tlo,
vode, uporabu zemljita i ekosustav imaju uglavnom lokalni i/ili regionalni karakter.
Mogui utjecaj ugljenokopa na okoli, kao to su skladitenje ugljena i oporaba zemljita
naputenih lokacija bit e razmatrani kao utjecaji na uporabu zemljita. Najvaniji utjecaj
transporta ugljena, bilo eljeznicom ili kamionima, su emisije u zrak i procijenit e se u
okviru prorauna emisija u zrak. S druge strane, oekuje se da e se tehniki aspekti
transporta i skladitenja ugljena obraditi u okviru modula 8 (Ugljen).
U nastavku se navodi metodologija koja e se koristiti za ocjenjivanje utjecaja na okoli u
okviru ovog modula.
POETNI IZVJETAJ
150
Metodologije prorauna emisija u zrak

CORINAIR metodologija
Proraun emisija SO2, NOx, CO, estica u zrak iz energetskog sektora bit e proveden
primjenom CORINAIR metodologije, razvijene od strane Europske agencije za okoli u
okviru CLRTAP konvencije. Za proraun e se koristiti programski alat CollectER, glavni
modul AE-DEM programskog paketa, dok se emisija cestovnog prometa odreuje primjenom
COPERT III programa (dio AE-DEM programskog paketa). Shema AE-DEM programskog
paketa je prikazana na slici 3.13-1.
CLRTAP (NFR)
izvor emisije
EstimatER
izvor emisije
Nacionalni
inventar
emisija
sakupljanje
proraun
arhiviranje
izvor emisije
UNFCCC (CRF)
selektiranje
agregiranje
preraspodjela
CollectER
EU direktive
ReportER
izvor emisije
itd.
Slika 3.13-1: Shema AE-DEM programskog paketa
Pri proraunu emisija u zrak koristit e se dva pristupa od dna prema vrhu" i od vrha
prema dnu". Pristup od dna prema vrhu" koristi se za izraun emisije iz tokastih izvora i bit
e primijenjen za proraun emisija iz termoelektrana, dok je pristup od vrha prema dnu"
zasnovan na agregiranim podacima (energetska bilanca i statistiki podaci) i provodi se za
ostale energetske izvore. Openito, samo za velike tokaste izvore mogu se dobiti
zadovoljavajui ulazni podaci, i zbog toga je opravdana primjena oba pristupa.
AE-DEM programski paket omoguava proraun emisije za 11 glavnih sektora, sukladno
SNAP 97 nomenklaturi CORINAIR metodologije, i to:
1. Izgaranje u postrojenjima za proizvodnju i transformaciju energije
2. Izgaranje u ne-industrijskim loitima
3. Izgaranje u industriji
4. Proizvodni procesi
5. Pridobivanje i distribucija fosilnih goriva i geotermalne energije
6. Koritenje otapala i ostalih proizvoda
7. Cestovni promet
8. Ostali pokretni izvori i strojevi
9. Obrada i odlaganje otpada
10. Poljoprivreda
POETNI IZVJETAJ
151
11. Ostali izvori i ponori

Sektori 1, 2, 3, 5, 7 i 8 spadaju u grupu energetskih sektora (stacionarni i mobilni) i
odreivanje emisija u zrak za navedene sektore je zadatak ovog modula. Izgaranje u
termoelektranama je dio sektora 1 (Izgaranje u postrojenjima za proizvodnju i transformaciju
energije), zajedno s izgaranjem u javnim kotlovnicama, rafinerijama, kao i izgaranje na
plinskim i naftnim poljima te ugljenokopima.
Za odreivanje emisija u zrak uslijed izgaranja goriva u stacionarnim energetskim objektima
potrebno je poznavati odgovarajue faktore emisija, koliinu potroenog goriva i ogrjevnu
vrijednost, odnosno primijeniti sljedeu formulu:
EM OT = FEOT B Hd
EMOT
FEOT
B
Hd
emisija oneiujue tvari (kg)

faktor emisije oneiujue tvari (g/GJ)
koliina izgaranog goriva (103 t ili 106 m3)
donja ogrjevna vrijednost (MJ/kg ili MJ/m3)
Faktori emisije odreuju se na temelju rezultata kontinuiranih ili povremenih mjerenja

emisije, ako se mjerenja provode i ako su podaci dostupni. U protivnom, potrebno je odabrati
odgovarajui faktor emisije iz literature (npr. CORINAIR prirunici). Ukoliko su raspoloivi
rezultati kontinuiranih mjerenja emisije - koncentracije oneiujuih tvari (SO2, NOx, CO i
estice) u dimnim plinovima [mg/m3] i podaci o koliini suhih dimnih plinova [m3], faktor
emisije pojedine oneiujue tvari (OT) se odreuje primjenom slijedee formule:
EFOT =
EFOT
COT
VFG
Hd
C OT V FG
Hd
faktor emisije oneiujue tvari [g_OT/GJ]

koncentracija oneiujue tvari u dimnim plinovima [mg/m3.]
specifini volumen suhih dimnih plinova [m3/kg ili m3/m3]
donja ogrjevna vrijednost goriva [MJ/kg ili MJ/m3]
Prirodni plin obino ne sadri sumpor (mogue su male koliine H2S) i emisija SO2 se moe
zanemariti. Slino je i s emisijom estica.
Faktor emisije SO2 obino se odreuje stehiometrijski. Za primjenu stehiometrijske metode,
potrebno je poznavanje sadraja sumpora u gorivu (CS,g), udjela samoodsumporavanja (S) i
donje ogrjevne vrijednosti goriva (Hd), a prema formuli:
EFSO 2 =
FESO2
CS,g
2 C S , g (1 S ) 10 6
Hd
faktor emisije SO2 [g/GJ]

sadraj sumpora u gorivu [kg_S/kg_g]
POETNI IZVJETAJ
152
S
Hd
samoodsumporavanje [ ]
donja ogrjevna vrijednost goriva [MJ/kg]
Pri izgaranju ugljena udio neizgorenog sumpora, koji se vee za ljaku i pepeo, moe biti
znaajan, dok je kod izgaranja loivog ulja gotovo zanemariv.
IPCC metodologija
Za potrebe prorauna emisija staklenikih plinova razvijena je IPCC metodologija u okviru
Konvencije o promjeni klime (UNFCCC). IPCC metodologijom i odgovarajuim software-om
(tzv. IPCC software) odreuju se antropogene emisije iz izvora i uklanjanje u ponorima. IPCC
metodologija prorauna zahtjeva razvrstavanje ukupnih nacionalnih emisija staklenikih
plinova u 6 glavnih sektora, i to:
1. Energetika
2. Proizvodni procesi
3. Uporaba otapala
4. Poljoprivreda
5. Promjene u koritenju zemljita i umarstvo
6. Otpad
Za potrebe ovog modula odredit e se emisija CO2, CH4 i N2O iz Energetike. Energetski
sektor pokriva izgaranje goriva u stacionarnim i mobilnim energetskim izvorima, neenergetsku potronju goriva i tzv. fugitivnu emisiju koja nastaje pri pridobivanju i distribuciji
fosilnih goriva. Energetski sektor prema IPCC-u obuhvaa prethodno opisane CORINAIR
sektore 1, 2, 3, 5, 7 i 8.
Tijekom izgaranja veina ugljika iz goriva oksidira i emitira se u atmosferu u obliku CO2. Dio
ugljika koji se oslobaa kao CO, CH4 ili NMVOC, takoer oksidira u CO2 u atmosferi u
razdoblju od nekoliko dana do oko 12 godina. Ugljik iz goriva koji ne oksidira, ve se vezuje
u esticama, ljaci ili pepelu se iskljuuje iz prorauna. Udio oksidirajueg ugljika za tekua
fosilna goriva i prirodni plin je poznat i iznosi 99 posto za tekue gorivo, a 99,5 posto za
prirodni plin. Meutim, oksidacijski faktor za ugljen ovisi o uvjetima izgaranja i moe varirati
nekoliko postotaka. Ukoliko nacionalni oksidacijski faktor za ugljen nije mogue odrediti i
elaborirati, koristi se u IPCC priruniku predloeni faktor (98 posto). Openito, za proraun
emisije CO2 zbog izgaranja fosilnih goriva primjenjuje se slijedea formula:
EM = FEC Hd OC
EM
FEC
Hd
OC
44/12
B
44
B
12
emisija CO2 [kg]
faktor emisije ugljika [kg_C/GJ]
donja ogrjevna vrijednost [MJ/kg ili MJ/m3]
udio oksidirajueg ugljika [ ]
stehiometrijski omjer CO2 i C [ ]
koliina izgaranog goriva [t ili 103 m3]
POETNI IZVJETAJ
153
Emisija CO2 ovisi o koliini i vrsti izgaranog goriva. Specifina emisija po TJ goriva je
najvea uslijed izgaranja ugljena, zatim tekuih goriva i prirodnog plina. Grubi omjer
specifinih emisija pri izgaranju fosilnih goriva je 1 : 0,75 : 0,55 (ugljen : tekua goriva :
prirodni plin).
CO2 je najznaajniji stakleniki plin iz stacionarnih i mobilnih energetskih izvora. Ukoliko
svedemo sve emisije staklenikih plinova na ekvivalentnu emisiju CO2, pomou staklenikog
potencijala, CO2 predstavlja vie od 99 posto emisija uslijed izgaranja goriva.
U okviru IPCC prirunika dane su smjernice za odreivanje emisije CO2. Emisija CO2 e se
odrediti primjenom 2 pristupa: Referentnog i Sektorskog. Sektorski pristup se temelji na
podacima o koliini izgaranog goriva u pojedinim energetskim podsektorima. U Referentnom
pristupu ulazni podaci su proizvodnja, uvoz, izvoz, meunarodni bunkeri (gorivo za
meunarodni vodeni i zrani promet) i saldo skladita za primarna i sekundarna goriva.
Nadalje, u okviru stacionarne energetike odreuje se i emisija CO2 uslijed ne-energetske
potronje goriva. Kada fosilna goriva ne izgaraju jedan dio ili ak sav ugljik sadran u gorivu
se ugrauje u proizvod na dui vremenski period, a preostali dio ugljika oksidira i odlazi u
atmosferu. Udio ugljika sadranog u proizvodu preuzima se iz IPCC prirunika u sluaju da
ne postoje dobro elaborirane nacionalne vrijednosti.
Do emisije CO2 dolazi i izgaranjem biomase i biogoriva. Emisija CO2 iz biomase i biogoriva,
po preporukama IPCC prirunika, ne ulazi u ukupnu nacionalnu bilancu jer je emitirani CO2
prethodno apsorbiran za rast i razvoj biomase. Uklanjanje ili emisija CO2 uslijed promjene u
biomasi ume proraunavaju se izvan energetike.
Emisija ostalih staklenikih plinova (CH4 i N2O) odredit e se primjenom jednostavnijeg
pristupa, temeljenog na agregiranoj koliini izgaranog goriva te odgovarajuim faktorima
emisije.
Metodologija procjene ostalih utjecaja na okoli

U okviru modula identificirat e se mogui utjecaji energetskog sektora na vode, tlo,
koritenje zemljita i ekosustav i njihov znaaj ocijeniti. Potrebno je naglasiti da ovi utjecaji
znatno ovise o lokaciji energetskog postrojenja i stanju okolia (geomorfolokim,
hidrogeolokim, hidrolokim, klimatskim i biolokim karakteristikama), u njihovoj blioj i
daljoj okolini. Prema tome, kako cilj istraivanja u okviru modula 13 nije odreivanje
strateke procjene utjecaja na okoli energetskog sektora niti e raspoloivi podaci biti
dovoljno detaljni za kvantitativnu analizu moguih utjecaja na okoli, provest e se
kvalitativna analiza.
Mogui utjecaji e se identificirati primjenom ek-lista, koje e biti izraene prema eklistama preporuenim u literaturi (Prirunik Svjetske banke: Procjena utjecaja na okoli
Energetski sektor10, Smjernicama Europske komisije za procjenu utjecaja na okoli11,
10
World Banks Environmental Impact Assessment Sourcebook Energy Sector, 1999

POETNI IZVJETAJ
154
Procjena utjecaja na okoli za zemlje u razvoju Metodologija za procjenu utjecaja na

okoli12, itd), uzimajui u obzir specifine karakteristike energetskog sektora i stanja okolia u
BiH.
Nakon identifikacije moguih utjecaja, njihov znaaj e se ocijeniti koritenjem matrica (npr.
modificirana Leopoldova matrica). Definiranje matrica bit e temeljeno na nacionalnim
standardima zatite okolia BiH, ciljevima postavljenim u Akcionom planu za zatitu okolia
BiH i stanju okolia. Nadalje, bit e uspostavljena veza sa zahtjevima iz relevantnih EU
direktiva na podruju zatite okolia i meunarodnih konvencija i protokola.
Pitanja vezana za opasne tvari i njihovo odlaganje, ukljuujui odgovarajue odlaganje
polikloriranih bifenila (PCB) i ostalih postojanih tvari bit e razmatrana u okviru odlaganja
otpada i mogueg utjecaja na tlo. Nadalje, bit e predloene preporuke za gospodarenje
opasnim i neopasnim otpadom.
Na kraju, temeljem rezultata procjene, predloit e se mjere za smanjenje negativnog utjecaja.
Takoer e se dati preporuke scoping i predloiti metodologija za procjenu utjecaja koja bi
mogla biti primijenjena u specifinim studijama utjecaja na okoli.
Pristup za tehniko-ekonomsku analizu mjera za smanjenje emisije

Tehnoloki postupak koji se smatra najboljom raspoloivom tehnologijom (BAT) udovoljava
sljedeim zahtjevima:
- ostvarivanje niske razine emisija,
- prikladnost u barem jednoj od kategorija obzirom na veliinu postrojenja za loenje i
vrstu goriva,
- niska potronja energije,
- stvaranje uporabljivih nusproizvoda,
- izostanak znaajnijih problema s otpadnim tekuinama, zbrinjavanjem otpada i
isputanjem drugih tvari u zrak,
- komercijalna dostupnost i potvrenost.
Najbolje raspoloive tehnologije za smanjenje emisija u zrak bit e analizirane, temeljem
prikupljenih podataka na razini postrojenja. Kljuni podaci su izmjerene koncentracije
oneiujuih tvari u dimnim plinovima, koje je potrebno usporediti s graninim
vrijednostima emisije iz LCP direktive. Kao rezultat analize bit e odreena detaljna lista
potrebnih ulaganja u mjere za smanjenje emisije, s tehnikim i trokovnim karakteristikama.
U tablici 3.13-3 dana je pregled moguih najboljih raspoloivih tehnika za velika postrojenja
za loenje.
11
12
European Commission, Guidelines for EIA, 2001 and 2005

Asian Development Bank, EIA for Developing Countries Methods for EIA, 1997
POETNI IZVJETAJ
155
Temeljem analiza trokova i koristi tehnika za smanjenje emisije te potreba za smanjenje

emisija u skladu s graninim vrijednostima, realne i trokovno-uinkovite mjere bit e
preporuene za svaku jedinicu termoelektrana. Nadalje, trokovi smanjenja oneienja
ovisno o tipu elektrane bit e ukljueni u ukupne trokove opskrbe, kako za nove elektrane
tako i za obnovu postojeih elektrana i obnovu/proirenje opskrbe energijom.
Tablica 3.13-3: Pregled moguih najboljih raspoloivih tehnika za smanjenje emisije u zrak
Stupanj odvajanja (%)
Oneiujua
tvar
Sumpor
dioksid (SO2)
Razmatrane tehnike
Mokri postupak s vapnom/vapnencem

Mokri postupak s amonijakom
Ispiranje morskom vodom
Dvo-alkalni mokri postupak
Mokri postupak s karbonatnom sodom
Suho ispiranje rasprivanjem
Suho ubrizgavanje u loite
Wellman Lord postupak
Mokri postupak s MgO
Duikovi
oksidi (NOx)
Selektivna katalitika redukcija

Selektivna nekatalitika redukcija
Primarne mjere
estice
Mehaniki odvaja
Elektrostatski talonik
Vreasti filtar
Mokro ispiranje
SO2 i NOx
(kombinirane
tehnike)
Postupak s aktivnim ugljenom

WSA-SNOX postupak
DESONOX postupak
SOx-NOx-Rox-Box postupak
Postupak s elektronskim snopom
Ubrizgavanje alkala
Izgaranje u atmosferskom fluidiziranom sloju
Izgaranje u pretlanom fluidiziranom sloju
Kombi proces s integriranim rasplinjavanjem
SO2
NOx
est.
> 50
< 98
90
< 99
85-95
70-90
70-98
50-70
90-98
90-98
10-80
< 95
< 80
oko 40
45-87
> 97
> 97
> 90
95
95
95
90
90
60-98
90-97
> 99
99
* - koncentracija u dimnim plinovima (mg/m3)
POETNI IZVJETAJ
156
60-80
95
95
90
80
64-90
200-400*
135-250*
90
99
-
3.14 Modul 14: Plan investicija i opcije financiranja

3.14.1 Cilj modula
Kako bi se stvorili uvjeti za razvoj energetskog sektora u Bosni i Hercegovini, od neizmjerne
je vanosti osigurati odgovarajui odnosno pravilan razvoj i funkcioniranje gospodarskih
subjekata u gospodarenju oblicima energije. Potrebno je posebno naglasiti one aspekte
poslovanja koji su kritini za sigurnost i efikasnost poslovanja za svaki oblik energije i
energetsku efikasnost kao to su:
postojee stanje imovine

postojea struktura kapitala
stupanj zaduenosti
stupanj i dinamika razvitka
analiza proizvodnje energije prema obliku energije
uvjeti financiranja razvitka
politika cijena oblika energije
stupanj sigurnosti opskrbe potroaa
struktura proizvodnje oblika energije
nain i uvjeti nabave primarnih oblika energije
nabavne cijene primarnih oblika energije
Nadalje, potrebno je ocijeniti razvojni put energetskog sektora Bosne i Hercegovine u

prolosti, njegov sadanji poloaj te odrediti razvojni put za sve oblike energije i energetsku
efikasnost u budunosti i to ne samo s aspekta najvjerojatnijeg slijeda dogaaja, nego i s
aspekta odstupanja od najvjerojatnijeg ishoda. Drugim rijeima, u obzir valja uzeti ne samo
najvjerojatnije scenarije razvoja ve i sve mogue scenarije razvoja. Znai potrebno je
analizirati financijske tokove energetskog sektora to podrazumijeva prognoziranje posljedica
razliitih investicijskih i financijskih odluka, kao i procjenu efekata razliitih alternativa.
Navedeno vodi k strategiji koja ukljuuje investicijske odluke, financijske odluke, a nakon
procesa privatizacije i odluke vezane uz politiku dividendi.
Odluke o investiranju u energetiku najvanije su odluke prilikom stvaranja vrijednosti. One
odreuju veliinu energetskog sektora Bosne i Hercegovine, ukupni iznos efektive imovine
energetskih subjekata, strukturu te imovine, karakteristike poslovnog rizika, dobit od
poslovanja te njihovu likvidnost.
Za sve projekte energetici vana je i dinamika izgradnje odnosno dinamika ulaganja.
Dinamika izgradnje odraava fiziki aspekt investiranja, dok dinamika ulaganja predstavlja
vremenski raspored novanih izdataka sukladan dinamici izgradnje. Za zakljuiti je da svaki
investicijski projekt fiziku te isto tako i financijsku dimenziju.
Premda je konani cilj investiranja fizika izvedba projekta, za ekonomsko financijsku
analizu vaan je element i intertemporalna komponenta alokacije financijskih sredstava.
POETNI IZVJETAJ
157
Izgradnja novih i proirenje postojeih energetskih kapaciteta uvjetovana je rastom

gospodarske aktivnosti u Bosni i Hercegovini odnosno opim drutvenim i gospodarskim
rastom i razvojem. Energetski sektor, kao takav, spada u kapitalno najintenzivnije sektore
svake privrede. Upravo zbog te injenice problem osiguranja odreenog obujma i dinamike
sredstava za financiranje razvoja energetskog sektora stalno je prisutan, pa stoga i od velikog
ekonomskog i politikog znaaja
Druga vana odluka u financijskoj analizi investicijskog projekta odnosno grupe projekata u
energetici je odreivanje najpogodnije kombinacije izvora financiranja investicija. Potrebno
je ocijeniti utjecaj i posljedice razliitih struktura kapitala na vrijednost svake tvrtke u
energetskom sektoru Bosne i Hercegovine. Pri tome treba sueliti tvrtke s tritima kapitala i
okruenjem koje se stalno mijenja i u kojem se donose odluke o financiranju, tonije u obzir
valja uzeti ogranienja nametnuta strukturom trita kapitala.
Metodoloki gledano, pri planiranju investicijskog projekta odnosno grupe projekata u
energetici, mora se voditi rauna o:
strukturi i dinamici koritenja izvora financiranja
uvjetima koritenja izvora financiranja.
Kvaliteta izbora oblika financiranja primarno je odreena sa :
raspoloivost sredstava,
cijena kapitala
oekivana rentabilnost ulaganja
Raspoloivost sredstava podrazumijeva stabilnost pojedinog izvora financiranja, tj. na koji
rok pojedinom gospodarskom subjektu u energetskom sektoru Bosne i Hercegovine stoje na
raspolaganju odreena sredstva, pod kojim ih uvjetima mogu koristiti te na koji ih nain
otplauju.
Cijena koritenja sredstava iz pojedinih izvora obuhvaa trokove pribavljanja i trokove
koritenja i to ne samo direktne nego i indirektne trokove. Ovisno o visini rizika kome su
izloene investicije u energetiku, cijena kapitala iz svakog od navedenih izvora bit e razliita.
Za mnoge projekte cijena koritenja izvora financiranja oznaava kljuan parametar.
Zakljuno, procjena prihvatljivosti projekata ili grupe projekata izgradnje energetskih
objekata i postrojenja te njihovoj energetskoj efikasnosti izvodi se na temelju prethodno
uspostavljenih kriterija koji se odnose na oekivanu rentabilnost ulaganja te oekivanu
likvidnost projekta.
U modelu financijske analize za cijeli energetski sektor BiH obraditi e se razvojna
komponenta i utjecaj razvoja na cijenu i trokove poslovanja.
Posebno e se obraditi elektroenergetski segment energetskog sustava, tri elektroprivrede,
prijenos i operator prijenosnog sustava. Da bi se osigurali uvjeti koji omoguavaju razvitak
elektroenergetske djelatnosti u BiH, a time i njezin doprinos razvitku gospodarstva BiH,
pretpostavlja se upravljanje poslovanjem i razvitkom elektroenergetskih tvrtki kao
komercijalno odrivih trgovakih drutava. U tom kontekstu primijenit e se model poslovne
POETNI IZVJETAJ
158
analize koji slui za ispitivanje i ocjenjivanje dosadanjeg, te prognozu i upravljanje buduim

poslovanjem, a u funkciji razvitka elektroenergetskog sustava do 2020 (ili 2030). godine.
Analiza financijskih izvjea prvenstveno e biti orijentirana na vrijednosne ili novane
podatke i informacije. Predloeni model poslovne analize naglaava one aspekte poslovanja
koji su kljuni za sigurnost i efikasnost poslovanja elektroenergetskih gospodarskih subjekata
kao to su:
postojee stanje i struktura dugotrajne imovine

postojee stanje i struktura tekue imovine
postojee stanje i struktura financijskih obveza
stupanj zaduenosti
vremenski raspored dospijea postojeih financijskih obveza
tehnoloko-tehniki aspekti poslovanja
struktura proizvodnje elektrine energije
struktura i dinamika investiranja
struktura i dinamika koritenja izvora financiranja
stupanj iskoritenja kapaciteta
prodajne cijene elektrine energije
nain i uvjeti nabave goriva
cijene primarnih oblika energije
U model su ukljueni svi osnovni aspekti kljuni za analizu:

trini
tehnoloko-tehniki i
ekonomsko-financijski.
Ocijenit e se pet elektroenergetskih subjekata u BiH u razdoblju 2000.-2005., njihov sadanji
poloaj te odrediti razvojni put u budunosti. Znai potrebno je analizirati financijske tokove
pojedinih elektroenergetskih subjekata to podrazumijeva prognoziranje posljedica razliitih
investicijskih i financijskih odluka, kao i procjenu efekata razliitih alternativa iskazanih kroz
projekciju Rauna dobiti i gubitka te projekciju Bilance stanja.
I konano projekcijom toka novanih sredstava od poslovnih aktivnosti, investicijskih
aktivnosti te financijskih aktivnosti potrebno je ocijeniti jesu li trgovaka drutva u
elektroenergetskog sustava BiH sposobna na zadovoljavajuoj razini generirati budue
pozitivne tokove novca i na taj nain ispuniti sve svoje financijske obveze u cijelom razdoblju
promatranja.
3.14.2 Aktivnosti koje treba provesti vezano uz modul

Prema ovom modulu konzultant treba pripremiti detaljan plan investicija za energiju, ugljen,
centralizirano grijanje, prirodni plin, naftu, nove i obnovljive izvore energije i energetsku
efikasnost, ukljuujui i investicije povezane uz ouvanje okolia za svaki od ovih oblika
energije i energetske efikasnosti. Konzultant takoer treba istraiti i mogunosti financiranja
te povezati to sa preporuenim projektima.
POETNI IZVJETAJ
159
Jo konkretnije, ciljevi ovog modula su:

Pripremiti plan investiranja u energiju.
Pripremiti plan investiranja u ugljen.
Pripremiti plan investiranja u centralizirano grijanje.
Pripremiti plan investiranja u prirodni plin.
Pripremiti plan investiranja u naftu.
Pripremiti plan investiranja u nove i obnovljive izvore energije.
Pripremiti plan investiranja vezan uz energetsku efikasnost.
Pripremiti plan investiranja u okoli.
Istraiti mogunosti financiranja.
Povezati investicije i mogunosti financiranja direktno sa preporuenim projektima.
Aktivnosti koje treba poduzeti opisane su kako slijedi:
1. Priprema plana investiranja
Planovi investiranja za energetski sektor bit e pripremljeni na bazi svih modula.
Domae i strane procjene trokova dat e se odvojeno za svaki projekt ili grupu
projekata.
2. Istraivanje mogunosti financiranja
Izloit e se mogunosti financiranja domaih i stranih trokova investicija,
ukljuujui generiranje neto toka gotovine od strane BiH poduzea koja se bave
opskrbom energijom, posudbe od privatnog sektora u BiH i inozemstvu, plasman
vlastitog kapitala i pomo meunarodnih agencija. Veze izmeu mogunosti
financiranja i predloenih projekata takoer e se prikazati.
3.14.3 Raspored aktivnosti

Raspored aktivnosti je naveden nie u materijalu. Izvoenje Modula 14 bi trebalo poeti na
kraju Projekta, dakle tijekom 11. i 12. mjeseca Projekta. Pripremne aktivnosti za ovaj Modul
trajati e tijekom svakog izvravanja Modula.
POETNI IZVJETAJ
160
4 INTEGRALNI PRISTUP PLANIRANJU ENERGETSKOG

SEKTORA
U prethodnim poglavljima detaljno su opisane aktivnosti u svim Modulima iji meusobna
interakcija ini metodoloki koncept integralnog planiranja razvoj energetskog sustava
uvaavanjem svih raspoloivih resursa (Integrated Resource Planning - IRP) na dravnoj i
regionalnoj razini. U ovom poglavlju detaljnije e se kroz proces integralnog planiranja
opisati meusobna povezanost pojedinih Modula.
Modul 1: Energy Reserves, Production, Consumption and Trade, temeljni je modul.
Energetska bilanca temelj je za sve dodatne analize potronje u svim ostalim tehnikim
modulima kako u baznoj godini, tako i kod osnovnih pretpostavki razvoja energetskog sektora
u budunosti. Izradom energetske bilance za promatrane godine dobit e se odgovarajui uvid
u meusobne odnose na svim razinama energetskog sustava BiH (proizvodnja primarnih
energetskih oblika, uvoz i izvoz energije, transformacije, gubici i neposredna potronja
energije u svim promatranim sektorima), odnosno na promjene meusobnih odnosa i
dinamiku tih promjena u prolosti.
Uvaavajui utjecaje dugoronih odrednica gospodarskog i drutvenog razvitka (rast i
struktura gospodarstva, posebno industrije, rast broja stanovnika, razvitak stanogradnje i
poslovnog prostora uslunog sektora, razvitak ivotnog standarda i kupovne moi stanovnika
i drugo) na budue energetske potrebe, izrauje se prognoza korisnih potreba (toplinska,
netoplinska potreba, neenergetska potronja, gorivo za transport) za sve sektore potronje.
Prognoze korisnih potreba provode se MAED metodologijom prema zadanim scenarijima
gospodarskog i drutvenog razvitka.
Za sve promatrane scenarije pristupa se razradi mogueg razvoja udjela pojedinih oblika
energije u korisnoj energiji ili u motornim gorivima i izrauje raspodjela finalnih oblika
energije za sve promatrane sektore PROGNOZA FINALNIH ENERGETSKIH POTREBA.
U prvoj iteraciji razrada e se provesti na temelju zabiljeenih trendova razvoja u prolosti,
osnovnih scenarijskih postavki, odnosno dijelom na temelju prije izraenih sektorskih studija.
Prognozirane energetske potrebe zadovoljavat e se iz domaih primarnih energetskih izvora,
koje se u objektima za energetske transformacije transformiraju u transformirane oblike i
energetskim sustavima dovode do potroaa. U sluaju nedostatka domaih energetskih
izvora nuno je predvidjeti uvoz primarnih ili transformiranih energetskih oblika, odnosno
objekte i sustav za njihovu dobavu, transformaciju i opskrbu potroaa. Optimizacija sustava
za proizvodnju ili dobavu, transformaciju i prijenos energije do krajnjih potroaa obavlja se u
takozvanim tehnikim modulima projekta.
Tehnike module moemo podijeliti u dvije skupine:
module koji razrauju proizvodnju i potronju elektrine energije u svim sektorima i
za nju povezanu energetsku infrastrukturu (proizvodne objekta, objekte prijenosa i
distribucije),
module koji istrauju raspoloivost konvencionalnih izvora energije (ugljen, nafta,
plin) i obnovljivih izvora, odnosno potronju toplinske energije i potrebnu energetsku
infrastrukturu, odnosno potronju energije u prometu.
POETNI IZVJETAJ
161
Civilizacijski dosezi i specifinosti energetskih sustava osnovni su razlog preraspodjele na

ove dvije skupine. Na podruju BiH ope je prihvaeno (civilizacijsko) pravilo da se
elektroenergetski sustav mora izgraditi i uspjeno voditi i odravati na nain da osigura
sigurnu opskrbu svih potroaa. Modeli za optimiranje elektroenergetskog sustava detaljnije
su opisani u poglavlju 3.
S druge strane, sustavi za opskrbu drugim energetskim izvorima optimiraju sprema kriteriju
ekonominosti razvoja pojedinog sustava, odnosno cjenovne prihvatljivosti za krajnjeg
potroaa. Energetski sustavi se u odreenim prilikama iskljuuju, npr. nije ekonomski
prihvatljivo izgraditi toplinski i plinski distributivni sustav na istom podruju, dok isto tako
mogu biti i komplementarni, npr. proizvodnja topline za toplinski distributivni sustav u
kotlovnicama na plin. S druge strane neki sustavi, ekonomski moda prihvatljiviji, zbog
negativnog ekolokog utjecaja nee se moi slobodno razvijati (ekoloka ogranienja, porazna
optereenja i sl.), dok e se razvoj ekolokih, ali ekonomski manje prihvatljivih sustava
poticati.
U tehnikim modulima detaljnije e se, prema specifinim potrebama svakog modula, izvriti
detaljnija razrada prognoziranih energetskih potreba, sezonska raspodjela potronje, prostorna
raspodjela i dr. Moduli predstavljaju pojedine komponente energetskog sustava, koji su u
stvarnosti povezani trinim i tehnikim odnosima, u smislu raspoloivosti, lokacija, cijena
energenata, trinih i tehnikih odnosa i sl. Postupkom integralnog planiranja optimiraju se
meuodnosi promatranih modula (energetskih sustava) i izrauje integralni Plan razvoja
energetskog sustava u prvoj iteraciji.
Ako se provede anketa energetske potronje u kuanstvima, uslunom sektoru i industriji,
izvrit e se korekcija energetske bilance u baznoj godini, prognoza energetskih potreba i
provesti dodatno optimiranje energetskog sustava - PLAN RAZVOJA ENERGETSKOG
SUSTAVA druga iteracija.
Planom razvoja energetskog sustava odredit e se detaljne potrebe svakog energetskog oblika
i u treoj iteraciji izraditi energetska bilanca za promatrane godine u budunosti.
Naravno, razvoj bilo kojeg sustava, pa tako i energetskog, nije definiran samo tehnikim
odnosima meu komponentama sustava, nego i skupom pravila (zakona i propisa) i
socijalnim obvezama odgovornog drutva. U energetskom sustavu BiH ta pravila su danas
definirana postojeim zakonskim okvirom, postojeim obvezama u smislu zatite okolia,
odnosno u budunosti novim zakonskim obvezama koje proizlaze iz procesa Europskih
integracija, odnosno lokalnih i globalnih obveza u cilju ouvanja okolia i smanjenja emisije
tetnih plinova. Moduli 6, 7 i 13 razrauju zakonske i organizacijske okvire razvoja budueg
energetskog sustava, razvoj odrivog socijalnog modela odnosno mogui utjecaj na okoli.
Ova tri modula, s postojeim i buduim zakonskim i organizacijskim ogranienjima i
preporukama sudjeluju u procesu optimiranja svakog pojedinog modula (energetskog
sustava), meusobnih interakcija meu modulima i na kraju u razvitku energetskog sustava u
cjelini.
Osnovni meusobni odnosi pojedinih modula, odnosno procesa i energetskih sustava
prikazani su na slici u nastavku.
POETNI IZVJETAJ
162
ENERGETSKA BILANCA I PROGNOZA

POTREBA
RASPOLOIVI PODACI
GOSPODARSKI RAZVOJ
- demografija
- zaposlenost
- stambeni standard
- prometna politika
- IEA bilance
- statistiki podaci
- anketa en. izvora i dr.
MODUL 1 bilanca, prognoza
- izrada energetske bilance
ANKETA
MODUL 13 Okoli
- prognoza kor. energetskih potreba

- obveze za zatitu okolia
- mjere za smanjenje emisije
- oekivani utjecaj za okoli
- razvoj en. oblika prema povj. trendovima
- kuanstva
- industrija
- usluni sektor
- razvoj en. oblika na temelju en. optimiranja

- energetske bilance za budunost
proizvodnja energije
optimirana finalna potronja
proizvodnja energije
finalna potronja, specifina potronja po sektorima
optimirana finalna potronja
OSTALI ENERGETSKI
IZVORI
ELEKTRINA
ENERGIJA
MODUL 8 - ugljen
- proizvodni kapaciteti
raspoloivost - potencijalna trita
cijena
- prognoza potronje ugljena
- investicijski trokovi
MODUL 2 potronja el.en.,

krivulje trajanja optereenja
- potronje el. energije
ukupna GWh i snaga MW
- regionalna raspodjela
- krivulje trajanja optereenja
MODUL 9 centralno grijanje
MODUL 3 proizvodnja el.en.
potronja
lokacije
potronja
lokacije - razvojni plan
- razvoj potronje
- obnova i efikasnost sustava
MODUL 14 investicijski plan
- optimiranje proizvodnih sustava
- investicijski plan
- financijske mogunosti
MODUL 4 prijenos el.en. i
voenje sustava
- plan prijenosnog sustava i investicije
MODUL 10 prirodni plin

raspoloivost
- prognoza potronje
cijena
- investicijski plan
MODUL 5 distribucija el.en.

MODUL 11 nafta
- plan distributivnog sustava i investicije
raspoloivost - prognoza potronje

cijena
- zakonsko okruenje
- analize stratekih rezervi
MODUL 12 DSM, efikasnost,

obnovljivi izvori energije
raspoloivost
- DSM i mogunosti utede
lokacija
- obnovljivi izvori energije
cijena
- prognoza razvoja
RAZVOJ ENERGETSKIH SUSTAVA
MODUL 6 regulacija i
restrukturiranje
- restrukturiranje sektora
- regulacijski okvir
- preporuke
MODUL 7 elektrina energija

socijalni program
- ocjena socijalnog stanja potroaa
- socijalni program
ZAKONODAVNI OKVIR I ORGANIZACIJA SEKTORA

PRVA ITERACIJA PROGNOZA FINALNIH POTREBA I OPTIMIRANJE EN. SUSTAVA
DRUGA ITERACIJA KOREKCIJA FINALNIH POTREBA I OPTIMIRANJE EN. SUSTAVA
TREA ITERACIJA OPTIMIRAN EN. SUSTAV I ZATVARANJE PROGNOZIRANE EN. BILANCE
Integralni pristup planiranju energetskog sektora

POETNI IZVJETAJ
163
5 KOMENTARI I SUGESTIJE
Za vrijeme poetne faze izvrenja projekta, detaljnim uvidom u stanje na terenu, te kroz niz
razgovora i konzultacija u razliitim institucijama BiH, konzultanti su doli do slijedeih
komentara i sugestija vezanih za uspjenije obavljanje posla, koje bi oekivano dovele do
boljih rezultata projekta u odnosu na zadani projektni zadatak i pripremljenu natjeajnu
dokumentaciju:
1) Prema projektnom zadatku konzultant je duan obaviti analize, prvenstveno rekonstruirati
povijesne energetske bilance za godinu 1990., te za razdoblje 1999. 2004. Za izradu
elementarne energetske bilance potrebni su podaci o proizvodnji svih primarnih oblika
energije, o uvozu i izvozu svih primarnih i svih transformiranih oblika energije, podaci o
strukturi energenata za sva postrojenja za energetske transformacije (termoelektrane,
rafinerije, koksara), podaci o strukturi proizvodnje energenata u nabrojenim postrojenjima
za energetske transformacije, podaci o vlastitoj potronji energije u svim energetskim
postrojenjima te podaci o finalnoj potronji energije u industriji, prometu i opoj potronji.
Analizom postojeih dokumenata i studija o energetskom sektoru Bosne i Hercegovine te
obavljenim razgovorima u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i
Hercegovine, Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije, kao i u
Ministarstvu privrede, energetike i razvoja Republike Srpske, konzultant je utvrdio da
nema elemenata za izradu energetske bilance Bosne i Hercegovine za 1990. godinu. Kod
takvog miljenja i stava konzultant i dalje ostaje.
Nadalje, poznato nam je, da je za vrijeme bive Jugoslavije, Savezni zavod za statistiku
izraivao i publicirao odreenu formu energetske bilance za Jugoslaviju kao cjelinu, u
kojoj se nisu mogle prepoznati pojedine republike. Jedino su pojedine republike, i to
Hrvatska, Slovenija i Makedonija, samostalno izraivale energetske bilance za svoja
podruja. Prema tome, ni u neposrednom razdoblju nakon 1990. godine nije postojala
energetska bilanca Republike Bosne i Hercegovine.
Meutim, ako se inzistira na tome da se energetska bilanca za 1990. godinu ipak pokua
izraditi, konzultant je spreman na odgovarajue adrese, na koje su upueni upitnici za
razdoblje 2000.-2005. godina, naknadno uputiti i upitnike za 1990. godinu. Takoer
konzultant sugerira da Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine slubenim dopisom od
Republikog zavoda za statistiku Republike Srbije, koji je pravni slijednik Saveznog
zavoda za statistiku bive Jugoslavije, zatrai sve eventualno raspoloive podatke o
energetskom sustavu Bosne i Hercegovine u 1990. godini.
Ovisno o tome kakvi e se odgovori, odnosno podaci prikupiti konzultant e izraditi
pojednostavljenu energetsku bilancu ili odgovarajue energetske prikaze u skladu s
raspoloivim podacima i to tijekom trajanja izrade cjelokupne studije energetskog sektora
Bosne i Hercegovine. Konzultant predlae da proces prikupljanja podataka za 1990.
godinu i proces izrade pojednostavljene energetske bilance bude odvojen od izrade
energetskih bilanci za razdoblje 2000.-2005. godina i od tijeka ostalih poslova na Modulu
1. To predlaemo iz razloga jer bi poslovi na 1990. godini mogli potrajati kroz dulje
vremensko razdoblje te time bitno usporiti izradu energetskih bilanci za razdoblje 2000.2005. godina, a time i izvedbu cjelokupnog Modula 1, odnosno i cijelog projekta. elimo
POETNI IZVJETAJ
164
naglasiti da 1990. godina nema nikakvog utjecaja na predvianje energetskih potreba u

buduem razdoblju i planiranje razvoja budue strukture oblika energije u pojedinim
grupama potroaa, jer e se kao bazna godina iskoristiti 2005. Za planiranje svih odnosa
u energetskom sustavu koristit e se samo trendovi koji su ostvareni u razdoblju od 2000.
do 2005. godine, a jednako tako e i predloena anketa za kuanstva, sektor usluga i
industriju posluiti za kvalitetniju analizu odnosa u neposrednom proteklom razdoblju.
Kada smo u poetnoj ponudi naveli 1990. godinu, jer jo nismo znali da ne postoje
podloge za njezinu izradu, nismo ni tada namjeravali tu energetsku bilancu koristiti u
procesu planiranja. Namjera nam je bila samo pokazati kakve su se kvantitativne i
strukturne promjene u energetskom sustavu dogodile u razdoblju od 1990. do 2000.
godine.
2) U projektnom zadatku definirano je razdoblje planiranja do 2020. godine. Konzultant na
temelju iskustva na obavljanju srodnih poslova, odnosno priprema energetskih strategija
zemalja u okruenju, predlae da se vremenski horizont planiranja produi do 2030.
godine, jer vrsto vjeruje da je za donoenje stratekih odluka u energetici potrebno
sagledavati razdoblje due od zadanih 15 godina. Budui da se oekuje zavretak projekta
tek krajem 2007. godine, to znai da preostaje svega 13 godina razdoblja planiranja. Uzme
li se u obzir napr. vrijeme izgradnje pojedinih elektrana okvirno 4 do 5 godina, preostaje
svega 8 do 9 godina razdoblja u kojem bi se trebali vidjeti efekti rada pojedinih elektrana
(u tehnikom i ekonomskom smislu). To je vrlo kratko razdoblje s obzirom na ivotni
vijek elektrana. Stoga se predlae da se kao prva planska godina definira 2008., pa bi
ukupno razdoblje planiranja bilo 2008. 2030. godine. Produljenje razdoblja planiranja
povezano je s dodatnim trokovima, jer su svi moduli suoeni s dodatnim angamanom,
kako na definiranju ulaznih podataka, tako i analizom i prezentacijom rezultata. Ukoliko
Naruitelj prihvaa ovakvo obrazloenje koje bi u svakom sluaju rezultiralo
kvalitetnijom studijom, oekujemo da bi bilo prihvatljivo za Naruitelja i osiguranje
dodatnih financijskih sredstava. Naa procjena o poveanju trokova na izradi studije za
ovakvo produljeno razdoblje planiranja se kree od 10-15 % posto ukupnog ugovorenog
iznosa. Predlaemo da se, ukoliko se prihvati prijedlog o proirenju razdoblja planiranja,
osiguraju dodatna sredstva u iznosu od 85 000, 00 EUR.
3) Konzultant vrsto vjeruje da je za izradu kvalitetne strategije energetskog razvitka Bosne i
Hercegovine nuno uskladiti dva slina projekta (Energy Sector Study in BIH i Technical
Assistance to Support the Energy Department of MoFTER in Bosnia and Herzegovina), te
oba utemeljiti na istim scenarijima gospodarskog razvoja BiH. Scenariji gospodarskog
razvoja BiH definirali bi se i uskladili u roku od mjesec dana nakon isteka poetne faze
projekta u suradnji s Uredom za monitoring i implementaciju srednjorone razvojne
strategije BiH (PIMU) pri Jedinici za ekonomsko planiranje i implementaciju
srednjorone razvojne strategije Vijea ministra BiH.
4) Tijekom poetne faze projekta konzultanti su uvidjeli potekoe vezane za ulazne podatke
potrebne za kvalitetnu izvedbu projekta, prvenstveno one podatke vezane za
rekonstruiranje povijesnih energetskih bilanci. Iz razliitih razloga jedan dio podataka ili
ne postoji, ili se nalazi podijeljen izmeu velikog broja institucija i kompanija to
znaajno oteava njihovo prikupljanje. Iz tog razloga konzultanti vrsto vjeruju da bi
provoenje upitnika o energetskoj potronji za 2005. godinu znaajno doprinijelo kvaliteti
POETNI IZVJETAJ
165
rekonstruiranih energetskih bilanci, te naroito prognozi buduih energetskih bilanci, to

je od iznimnog znaaja za kvalitetnu izvedbu svih modula, te projekta u cjelini. Elementi
i nain provoenja ankete detaljno su obrazloeni u poglavlju 3.1., a potrebni trokovi za
navedene aktivnosti su 60 000,00 EUR.
POETNI IZVJETAJ
166
DODACI
Dodatak 1:
Vremenski plan
Dodatak 2:
Logina matrica projekta
Dodatak 3:
Lista sastanaka u poetnoj fazi
POETNI IZVJETAJ
167
Dodatak 1:
Vremenski plan
POETNI IZVJETAJ
168
Tablica A.1 Vremenski plan aktivnosti na projektu

Nov-Dec
Modul i aktivnosti
Energetske rezerve,
proizvodnja, potronja i
trgovina
Rezerve fosilnih goriva
Potencijal obnovljivih izvora
Analiza podataka i metodologija izrade
energetskih bilanci
Izrada energetskih bilanci
Izrada povjesnih energetskih bilanci
Prezentcija rezultata
Izraun i usporedba indikatora
Definicija i analize bazne godine
Prognoza korisne i finalne energije za tri
scenarija
Scenariji opskrbe energijom za finalnu
potronju
Analiza
sektora
energetskih
transformacija
Izrada energetskih bilanci za 2010,
2015, 2020
Prezentacija i interpretacija rezultata

Pregled relevantnih studija
Definiranje nesigurnosti prognoza
Modeliranje potronje el. energije
Alokacija potronje na grupe potroaa i
regije
Izrada projekcija potronje el. Energije
za tri scenarija
Proizvodnja elektrine
energije
Definicija tipinih krivulja optereenja i
godinjih varijacija optereenja
Pregled dosadanjih studija
Prikupljanje podataka o cijenama i
raspoloivosti goriva
Prikupljanje podataka o postojeim
06
Jan 07
Feb 07
Mar 07
Apr 07
Maj 07
Jun 07
Jul 07
Aug 07
Sep 07
Okt 07
Nov 07
Nov-Dec
Modul i aktivnosti
elektranama
Identifikacija potreba za revitalizacijom
postojeih elektrana
Pregled mogunosti izgradnje novih
elektrana
Ekonomska evaluacija kandidata
Priprema i primjena LCP modela za
optimizaciju
Proraun optimalne izgradnje elektrana
do 2020.
Projekcije budue proizvodnje
postojeih i novih elektrana
Analiza osjetljivosti predloenog plana
Prijedlog investicijskog plana za
elektrane
Priprema izvjetaja o planu izgradnje
elektrana i pripadnim trokovima
Prijenos elektrine energije i

voenje sistema
Definiranje najvanijih nesigurnosti
Definicija kriterija i metodologije
planiranja
Definiranje kriterija i metodologije
izrade plana revitalizacije
Tehniko opravdanje kandidata za
izgradnju
Ekonomsko opravdanje kandidata za
izgradnju
Izrada plana revitalizacije
Pregled
investicija
s
aspekta
regionalnog
trita
elektrinom
energijom
Proraun ukupnih trokova
Identifikacija dodatnih trokova u
system voenja
Identifikacija potrebne opreme za
pomone usluge sistemu
Izvjetaj o planu razvoja prijenosne
mree i pripadnim trokovima
Distribucija el. energije
06
Jan 07
Feb 07
Mar 07
Apr 07
Maj 07
Jun 07
Jul 07
Aug 07
Sep 07
Okt 07
Nov 07
Nov-Dec
Modul i aktivnosti
Definicija kriterija i metodologije
planiranja
Definiranje kriterija i metodologije
izrade plana revitalizacije
Analiza 35 kV mree i VN/SN i SN/NN
transformacija
Analiza 10(20) kV mree i prelazak s 10
kV na 20 kV naponsku razinu
Ekonomsko opravdanje kandidata za
izgradnju u SN mrei
Analiza SN/NN trafostanica i
niskonaponske mree
Analiza sustava upravljanja, mjerenja i
komunikacija
Procjena ukupnih investicijskih
trokova
Izvjetaj o planu razvoja distribucijske
mree i pripadnim trokovima
Regulatorni okvir i
restrukturiranje
Detaljan pregled BiH regulatornog
okvora u elektroenergetskom sektoru
Analiza studija i pravila o energetskom
sektoru BiH
Identifikacija pravnog statusa svih
energetskih subjekata
Identifikacija i analiza pravnih okvira za
trite elektrinom energijom
Identifikacija i analiza obaveza BiH
Identifikacija pravnih i administrativnih
barijera
Preporuke za pravna i administrativna
poboljanja
Preporuke o amandmanima na dravne i
entitetske zakone
Prijedlog nedostajuih mjera za
implementaciju
Pomo socijalno ugroenim

kategorijama stanovnitva
Osnovni pristup
Pregled studije
Zakljuak
Rezultati
Preporuke studije
06
Jan 07
Feb 07
Mar 07
Apr 07
Maj 07
Jun 07
Jul 07
Aug 07
Sep 07
Okt 07
Nov 07
Nov-Dec
Modul i aktivnosti
06
Dosadanji rezultati primjene studije

Aktivnosti vlada Federacije BiH i RS
nakon objavljivanja studije
Efekti studije na postojee tarife za el.
Energiju
Problemi u implementaciji rezultata
studije
Budue akcije za provedbu rezultata
studije
Razvoj zatitnih mehanizama
socijalno ugroene potroae
za
Mjere za zatitu socijalno ugroenih

potroaa trenutno primjenjivane
Primjenljivost predloenih mjera zatite
socijalno ugroenih potroaa drugih
oblika energije osim elektrine energije
Iskustva u razvojenim i zemljama u
tranziciji koja se mogu primjeniti u BiH
Preporuke daljnjeg razvoja mjera zatite
socijslno ugroenih potroaa energije
Ugljen
Pregled studija, strategija, projekata
Prikupljanje podataka iz rudnika
Analiza prikupljenih informacija
Prognoza potronje ugljena do 2020
Investicijski zahtjevi u sector ugljena
Konani zakljuci
Centralno grijanje
Postojee toplane i njihova
kompetitivnost
Poslovanje toplana
Potronja i proizvodnja topline
Osnovni pokretai razvoja sistema
daljinskog grijanja
Projekcije potronje i proizvodnje
topline u budunosti
Opcije za revitalizaciju i poboljanja
Prirodni plin
Jan 07
Feb 07
Mar 07
Apr 07
Maj 07
Jun 07
Jul 07
Aug 07
Sep 07
Okt 07
Nov 07
Nov-Dec
Modul i aktivnosti
Prikupljanje i analiza podataka o
strukturi cijene prirodnog plina
Prognoza potronje pr. Plina do 2020
Investicijski zahtjevi u sektor prirodnog
plina
Nafta
Prikupljanje i pregled relevantnih
studija, projekata, analiza i raspoloivih
podataka
Opi pregled sektora nafte u BiH
Pregled strukture cijene i usporedba s
EU zemljama
Prognoza potronje naftnih derivate
Pregled zakljuaka i preporuka Studije
uvoza nafte
Regulatorni okvir
Analiza stratekih rezervi
Priprema finalnog izvjetaja
Upravljanje potronjom,
skladitenje energije i
obnovljivi izvori
Upravljanje potronjom i skladitenje
energije
Analiza opcija upravljanja potronjom i
skladitenja energije
Preporuke i definiranje scenarija
Ogrjevno drvo u kuanstvima
Prikupljanje podatka
Analiza podataka
Priprma projekcija do 2020
Detaljno planiranje i potencijali
Analiza sadanje situacije
Analiza structure obnovljivih izvora
energije
Analiza prognoze razvoja
Zakljuci
06
Jan 07
Feb 07
Mar 07
Apr 07
Maj 07
Jun 07
Jul 07
Aug 07
Sep 07
Okt 07
Nov 07
Nov-Dec
Modul i aktivnosti
Grijanje kuanstava, priprema tople
vode i kuhanje
Procjena ukupnih trokova energije za
grijanje kuanstava, pripremu tople
vode i kuhanje
Procjena ukupne energije za grijanje
kuanstava, pripremu tople vode i
kuhanje, struktura cijene i postojei
porezi
Okoli
Zakonodavstvo vezano za okoli
Standardi zatite okolia primjenjeni u
BiH
BiH meunarodne obaveze i EU
zakonodavstvo
Povjesni utjecaj na okoli
Proraun emisija
Ostali utjecaj na okoli
Tehno-ekonomska analiza mjera za
smanjenje utjecaja na okoli
Lista tehnika smanjenja utjecaja na
okoli
Preporuke za poboljanje utjecaja na
okoli
Projicirani utjecaj na okoli
Projekcije emisija
Projekcije ostalih vrsta utjecaja na
okoli
Investicijski plan i
mogunosti financiranja
Investicijski planovi, procjena trokova,
raspored izdataka
Opcije financiranja, veza izmeu opcija
financiranja i projekata
06
Jan 07
Feb 07
Mar 07
Apr 07
Maj 07
Jun 07
Jul 07
Aug 07
Sep 07
Okt 07
Nov 07
Tablica A.2 Vremenski plan predaje izvjetaja

Izvjetaj
Poetni izvjetaj
Izvjetaj o prikupljanju
informacija o rezervama
fosilnih goriva i moguoj
proizvodnji iz obnovljivih
izvora
Energetske balance za
razdoblje 1990., 1999. 2004.
prema IEA definicijama i
formatu
Izvjetaj o usporedbi
relevantnih indikatora sa istima
u susjednim zemljama i
zemljama EU
Izvjetaj o napretku na
projektu
Energetske balance za 2010.,
2015. i 2020. u tri scenarija
(bazni, niski, specijalni)
Izvjetaj o projekcijama
potronje energije za tri
scenarija
Izvjetaj o pregledu postojeih
hidroelektrana i termoelektrana
Izvjetaj o potrebama za
revitalizacijom trino
orjentiranih proizvodnih
jedinica i investicijskim
potrebama
Izvjetaj o prognozi
proizvodnje elektrine energije
iz postojeih elektrana do
2020. za tri scenarija
Izvjetaj o pregledu tehniki
izvedivih opcija za budue
elektrane, investicijskih i
pogonskih trokova i
kompetitivnosti na tritu
Izvjetaj o prognozi
Nov-Dec
06
Jan 07
Feb 07
Mar 07
Apr 07
May 07
Jun 07
Jul 07
Aug 07
Sep 07
Oct 07
Nov 07
Izvjetaj
proizvodnje elektrine energije
iz novih elektrana do 2020. za
tri scenarija
Izvjetaj o razvoju prijenosne
mree
Izvjetaj o investicijama
potrebnim za sistem voenja
Izvjetaj o razvoju
distribucijske mree i
investicijskom programu
Izvjetaj o reformama
elektroenergetskog sektora i
preporuke za budue korake
Izvjetaj o pregledu izvjetaja
Socijalna procjena potroaa
elektrine energije i evaluacija
pripadnih programa socijalne
zatite i druge aktivnosti, i
preporuke za budue aktivnosti
Izvjetaj o pregledu zakljuaka
i preporuka studija i strategije
o sektoru eksploatacije ugljena
i dodatne preporuke
Izvjetaj o novim prognozama
potronje ugljena do 2020.
godine za tri scenarija
Izvjetaj o investicijskim
potrebama za sektor
eksploatacije ugljena
Izvjetaj o pregledu postojeih
toplana, njihovoj
kompetitivnosti, i opcijama za
revitalizaciju i poboljanja
Izvjetaj o prognoziranoj
proizvodnji i potronji topline
iz centraliziranih sistema za tri
scenarija
Izvjetaj o organizacijskim i
financijskim pokazateljima
toplana i preporuke za
poboljanja
Nov-Dec
06
Jan 07
Feb 07
Mar 07
Apr 07
May 07
Jun 07
Jul 07
Aug 07
Sep 07
Oct 07
Nov 07
Izvjetaj
Izvjetaj o pregledu studije
restruikturiranja sektora
prirodnog plina BiH i studije
razvoja sektora prirodnog plina
BiH
Izvjetaj o strukturi cijene,
usporedbi cijena i preporuke i
poboljanja
Izvjetaj o progonozi potronje
prirodnog plina do 2020. za tri
scenarija i investicijske potrebe
Izvjetaj o pregledu sektora
nafte i naftnih derivata
Izvjetaj o prognozi potronje
nafte i neftnih derivata do
2020. za tri scenarija
Izvjetaj o pregledu studije
uvoza nafte
Izvjetaj o regulatornom
okviru, preporukama i
investicijskim potrebama
Izvjetaj o opcijama
upravljanja potronjom i
skladitenja energije
Izvjetaj o preporukama
aktivnosti za postizanje uteda
energije i procjena uteda u tri
scenarija
Izvjetaj o koliini ogrjevnog
drveta i projekcije do 2020. za
tri scenarija
Izvjetaj o potencijalima za
izvodivu proizvodnju iz
obnovljivih izvora energije i
preporukama mjera za njihovo
koritenje
Izvjetaj o prognozi opskrbe i
potronje za obnovljive izvore
energije do 2020. za trei
scenarij energetske bilance i
investicijske potrebe
Nov-Dec
06
Jan 07
Feb 07
Mar 07
Apr 07
May 07
Jun 07
Jul 07
Aug 07
Sep 07
Oct 07
Nov 07
Izvjetaj
Nov-Dec
06
Jan 07
Izvjetaj o procjenama
financijskih trokova opskrbe
iz razliitih izvora energije u
grijanju kuanstava, pripremi
tople vode i kuhanju
Izvjetaj o prognoziranoj
potronji iz razliitih izvora
energije u grijanju kuanstava,
pripremi tople vode i kuhanju,
te evaluacija strukture cijene i
postojeih poreza
Izvjetaj o utjecaju na okoli
svih oblika energije i izvjetaj
o preporukama poboljanja
zatite okolia i lista investicija
u mjere za ograniavanje
zagaenja
Izvjetaj o investicijskim
planovima za elektroenergetski
sistem, sektor eksploatacije
ugljena, toplinarstvo, sektor
prirodnog plina, nafte, novih i
obnovljivih izvora energije,
energetskoj efikasnosti i
investicijama u zatitu okolia
Izvjetaj o opcijama
financiranja investicijskih
trokova
Izvjetaj o preporukama za
sudjelovanje javnosti u procesu
donoenja odluka vezanih za
energetski sektor i
edukacijskim programima
vezanim za energetski sektor
Draft konanog saetog
izvjetaja
Konani saeti izvjetaj
slubeni izvjetaji za Klijenta

neslubeni izvjetaji za Project Managera
Feb 07
Mar 07
Apr 07
May 07
Jun 07
Jul 07
Aug 07
Sep 07
Oct 07
Nov 07
Dodatak 2:
Logina matrica projekta
POETNI IZVJETAJ
179
Opis projekta
Ukupan cilj
Ukupan cilj tehnike pomoi je pregled i sinteza prethodnih energetskih studija,
provoenje novih istraivanja, izvjetavanje o zakljucima i preporuke za reformu i
ojaavanje energetskog sektora radi pomoi BiH da definira nacionalnu energetsku
strategiju.
Svrha
Sigurna i pouzdana opskrba svih oblika energije u BiH;
Osiguranje pristupa energiji do svih potroaa;
Prihvatljiva kvaliteta energije u skladu s Bi Hi EU standardima;
Poveana ekonomska efikasnost u cilju smanjenja trokova energije;
Cijene energije koje odraavaju ekonomske i financijske trokove;
Poveana energetska efikasnost u svim segmentima opskrbnog sistema,

transformacijama, tranportu i koritenju energije;
Optimalno koritenje lokalnih energetskih izvora u cilju postizanja ekonomskog rasta

i socijalne stabilnosti;
Integrirana nacionalna trita el. energije, ugljena, prirodnog plina i derivate nafte;
Pruzimanje svih prednosti regionalnog energetskog trita i ostalih regionalnih

inicijativa radi minimiziranja trokova za domae potroae i postizanja benefita od
izvoza energije;
Upravljanje energijom u skladu s zahtjevima zatite okolia;
Zatita interesa potroaa;
Adekvatna zatita ekonomski i socijalno ugroenim potroaima;
Reforma energetskog sektora u skladu s zahtjevima Energetske zajednice i pravilima

EU energetskog zakonodavstva; i
Stabilno, transparentno, trokovno minimalno i prijateljsko regulatorno,

zakonodavno i institucionalno okruenje radi poticanja privatnih ulaganja u
energetski sektor.
Rezultati
Izvjetaj o prikupljanju informacija o rezervama fosilnih goriva i moguoj proizvodnji

iz obnovljivih izvora.
Energetske balance za razdoblje 1990., 1999. 2004. prema IEA definicijama i
formatu.
Izvjetaj o usporedbi relevantnih indikatora sa istima u susjednim zemljama i zemljama
EU.
Energetske balance za 2010., 2015. i 2020. u tri scenarija (bazni, niski, specijalni).
Indikatori
Izvor potvrde
Svi relevantni dokumenti nuni za izradu

nacionalne energetske strategije su
pripremljeni.
Nacionalna energetska
strategija je odobrena u
parlamentu.
Obaveze BiH prema Energetskoj zajednici

su ispotovane.
Slubeni dokumenti i
odluke Energetske
zajednice.
BiH energetski sector je organiziran slino

onome u EU. Energetski sektor BiH
zadovoljava obaveze drave vezane za
budue integracije u EU:
EU slubeni izvjetaji.
Opskba energijom nije ugroena.

Energija je dostupna svim potroaima.
Potroai su zadovoljni s kvalitetom
energije.
Cijena energije je prihvatljiva.
Energetski system je financijski odriv.
Cijene energije su minimizirane.
Lokalni energetski izvori su iskoriteni,
lokalna radna snaga je optimalno
angairana.
Kompetitivnost u energetskom sektoru.
Efikasnost je poveana, trokovi su
minimizirani, energetske tvrtke posluju s
profitom.
Meunarodne obaveze u zatiti okolia se
potuju.
Potroai su zadovoljni s energetskim
sistemom.
Energija je dostupna svim potroaima.
Meunarodne obaveze su zadovoljene.
Privatne investicije u energetski sector su
znaajne.
Izvjetaji i miljenja
Dravne komisije za
elektrinu energiju.
Pretpostavke
Zadovoljavajua podrka lokalnih strunjaka na

pruanju tehnikih ulaznih podataka i informacija.
Tehnoloki zaostatak je smanjen.
Izvjetaji vlade.
Pouzdani statistiki podaci su raspoloivi.
Izvjetaji Energetske
zajednice.
Energetske kompanije su financijski u mogunosti

provesti predloene investicije.
Izvjetaji EU.
Izvjetaji i miljenja
nevladinih organizacija.
Cjelokupno gospodarstvo BiH napreduje a potroai

mogu plaati stvarne trokove energije.
Cijene su ekonomski definirane i van utjecaja
Vlade.
Budue nesigurnosti i pridrueni rizik su
prihvatljivi.
Zakonodavni okvir je jasan i razumljiv za sve
sudionike na tritu energije.
Opis projekta
Izvjetaj o projekcijama potronje energije za tri scenarija.

Izvjetaj o pregledu postojeih hidroelektrana i termoelektrana.
Izvjetaj o potrebama za revitalizacijom trino orjentiranih proizvodnih jedinica i
investicijskim potrebama.
Izvjetaj o prognozi proizvodnje elektrine energije iz postojeih elektrana do 2020. za
tri scenarija.
Izvjetaj o pregledu tehniki izvedivih opcija za budue elektrane, investicijskih i
pogonskih trokova i kompetitivnosti na tritu.
Izvjetaj o prognozi proizvodnje elektrine energije iz novih elektrana do 2020. za tri
scenarija.
Izvjetaj o razvoju prijenosne mree.
Izvjetaj o investicijama potrebnim za sistem voenja.
Izvjetaj o razvoju distribucijske mree i investicijskom programu.
Izvjetaj o reformama elektroenergetskog sektora i preporuke za budue korake.
Izvjetaj o pregledu izvjetaja Socijalna procjena potroaa elektrine energije i
evaluacija pripadnih programa socijalne zatite i druge aktivnosti, i preporuke za
budue aktivnosti.
Izvjetaj o pregledu zakljuaka i preporuka studija i strategije o sektoru eksploatacije
ugljena i dodatne preporuke.
Izvjetaj o novim prognozama potronje ugljena do 2020. godine za tri scenarija.
Izvjetaj o investicijskim potrebama za sektor eksploatacije ugljena.
Izvjetaj o pregledu postojeih toplana, njihovoj kompetitivnosti, i opcijama za
revitalizaciju i poboljanja.
Izvjetaj o prognoziranoj proizvodnji i potronji topline iz centraliziranih sistema za tri
scenarija.
Izvjetaj o organizacijskim i financijskim pokazateljima toplana i preporuke za
poboljanja.
Izvjetaj o pregledu studije restruikturiranja sektora prirodnog plina BiH i studije
razvoja sektora prirodnog plina BiH.
Izvjetaj o strukturi cijene, usporedbi cijena i preporuke i poboljanja.
Izvjetaj o progonozi potronje prirodnog plina do 2020. za tri scenarija i investicijske
potrebe.
Izvjetaj o pregledu sektora nafte i naftnih derivata.
Izvjetaj o prognozi potronje nafte i neftnih derivata do 2020. za tri scenarija.
Izvjetaj o pregledu studije uvoza nafte.
Izvjetaj o regulatornom okviru, preporukama i investicijskim potrebama.
Izvjetaj o opcijama upravljanja potronjom i skladitenja energije.
Indikatori
Izvor potvrde
Pretpostavke
Opis projekta
Indikatori
Izvjetaj o preporukama aktivnosti za postizanje uteda energije i procjena uteda u tri

scenarija.
Izvjetaj o koliini ogrjevnog drveta i projekcije do 2020. za tri scenarija.
Izvjetaj o potencijalima za izvodivu proizvodnju iz obnovljivih izvora energije i
preporukama mjera za njihovo koritenje.
Izvjetaj o prognozi opskrbe i potronje za obnovljive izvore energije do 2020. za trei
scenarij energetske bilance i investicijske potrebe.
Izvjetaj o procjenama financijskih trokova opskrbe iz razliitih izvora energije u
grijanju kuanstava, pripremi tople vode i kuhanju.
Izvjetaj o prognoziranoj potronji iz razliitih izvora energije u grijanju kuanstava,
pripremi tople vode i kuhanju, te evaluacija strukture cijene i postojeih poreza.
Izvjetaj o utjecaju na okoli svih oblika energije.
Izvjetaj o preporukama poboljanja zatite okolia i lista investicija u mjere za
ograniavanje zagaenja.
Izvjetaj o investicijskim planovima za elektroenergetski sistem, sektor eksploatacije
ugljena, toplinarstvo, sektor prirodnog plina, nafte, novih i obnovljivih izvora energije,
energetskoj efikasnosti i investicijama u zatitu okolia.
Izvjetaj o opcijama financiranja investicijskih trokova.
Izvjetaj o preporukama za sudjelovanje javnosti u procesu donoenja odluka vezanih
za energetski sektor i edukacijskim programima vezanim za energetski sektor.
Aktivnosti
Aktivnosti na modulu 1
Rezerve fosilnih goriva
Potencijal obnovljivih izvora
Analiza podataka i metodologija izrade energetskih bilanci
Izrada energetskih bilanci
Izrada povjesnih energetskih bilanci
Prezentcija rezultata
Izraun i usporedba indikatora
Definicija i analize bazne godine
Prognoza korisne i finalne energije za tri scenarija
Scenariji opskrbe energijom za finalnu potronju
Analiza sektora energetskih transformacija
Izrada energetskih bilanci za 2010, 2015, 2020
Prezentacija i interpretacija rezultata
Angaman
115 ovjek-dana
Definiranje nesigurnosti prognoza
Modeliranje potronje el. energije
50 ovjek-dana
Izvor potvrde
Pretpostavke
Opis projekta
Alokacija potronje na grupe potroaa i regije
Izrada projekcija potronje el. Energije za tri scenarija
Indikatori
Definicija tipinih krivulja optereenja i godinjih varijacija optereenja
Pregled dosadanjih studija
Prikupljanje podataka o cijenama i raspoloivosti goriva
Prikupljanje podataka o postojeim elektranama
Identifikacija potreba za revitalizacijom postojeih elektrana
Pregled mogunosti izgradnje novih elektrana
Ekonomska evaluacija kandidata
Priprema i primjena LCP modela za optimizaciju
Proraun optimalne izgradnje elektrana do 2020.
Projekcije budue proizvodnje postojeih i novih elektrana
Analiza osjetljivosti predloenog plana
Prijedlog investicijskog plana za elektrane
Priprema izvjetaja o planu izgradnje elektrana i pripadnim trokovima
80 ovjek-dana
Definiranje najvanijih nesigurnosti
Definicija kriterija i metodologije planiranja
Definiranje kriterija i metodologije izrade plana revitalizacije
Tehniko opravdanje kandidata za izgradnju
Ekonomsko opravdanje kandidata za izgradnju
Izrada plana revitalizacije
Pregled investicija s aspekta regionalnog trita elektrinom energijom
Proraun ukupnih trokova
Identifikacija dodatnih trokova u system voenja
Identifikacija potrebne opreme za pomone usluge sistemu
Izvjetaj o planu razvoja prijenosne mree i pripadnim trokovima
70 ovjek-dana
Definicija kriterija i metodologije planiranja
Definiranje kriterija i metodologije izrade plana revitalizacije
Analiza 35 kV mree i VN/SN i SN/NN transformacija
Analiza 10(20) kV mree i prelazak s 10 kV na 20 kV naponsku razinu
Analiza sustava upravnjanja, mjerenja i komunikacija
Ekonomsko opravdanje kandidata za izgradnju u SN mrei
Analiza SN/NN trafostanica i niskonaponske mree
Procjena ukupnih investicijskih trokova
Izvjetaj o planu razvoja distribucijske mree i pripadnim trokovima
65 ovjek-dana
27 ovjek-dana
Detaljan pregled BiH regulatornog okvora u elektroenergetskom sektoru
Izvor potvrde
Pretpostavke
Opis projekta
Analiza studija i pravila o energetskom sektoru BiH
Identifikacija pravnog statusa svih energetskih subjekata
Identifikacija i analiza pravnih okvira za trite elektrinom energijom
Identifikacija i analiza obaveza BiH
Identifikacija pravnih i administrativnih barijera
Preporuke za pravna i administrativna poboljanja
Preporuke o amandmanima na dravne i entitetske zakone
Prijedlog nedostajuih mjera za implementaciju
Indikatori
15 ovjek-dana
Osnovni pristup
Pregled studije
Primjenljivost predloenih mjera zatite socijalno ugroenih potroaa drugih oblika
energije osim elektrine energije
Iskustva u razvojenim i zemljama u tranziciji koja se mogu primjeniti u BiH
Preporuke daljnjeg razvoja mjera zatite socijslno ugroenih potroaa energije
44 ovjek-dana
Prikupljanje podataka iz rudnika
Analiza prikupljenih informacija
Prognoza potronje ugljena do 2020
Investicijski zahtjevi u sector ugljena
Konani zakljuci
75 ovjek-dana
Postojee toplane i njihova kompetitivnost
Poslovanje toplana
Potronja i proizvodnja topline
Osnovni pokretai razvoja sistema daljinskog grijanja
Projekcije potronje i proizvodnje topline u budunosti
Opcije za revitalizaciju i poboljanja
55 ovjek-dana
Prikupljanje i analiza podataka o strukturi cijene prirodnog plina
Prognoza potronje pr. Plina do 2020
Investicijski zahtjevi u sektor prirodnog plina
75 ovjek-dana
Prikupljanje i pregled relevantnih studija, projekata, analiza i raspoloivih podataka
Opi pregled sektora nafte u BiH
Pregled strukture cijene i usporedba s EU zemljama
Prognoza potronje naftnih derivate
Pregled zakljuaka i preporuka Studije uvoza nafte
Regulatorni okvir
Analiza stratekih rezervi
Izvor potvrde
Pretpostavke
Opis projekta
Indikatori
Priprema finalnog izvjetaja

65 ovjek-dana
Upravljanje potronjom i skladitenje energije
Analiza opcija upravljanja potronjom i skladitenja energije
Preporuke i definiranje scenarija
Ogrjevno drvo u kuanstvima
Prikupljanje podatka
Analiza podataka
Priprma projekcija do 2020
Detaljno planiranje i potencijali
Analiza sadanje situacije
Analiza structure obnovljivih izvora energije
Analiza prognoze razvoja
Zakljuci
Grijanje kuanstava, priprema tople vode i kuhanje
Procjena ukupnih trokova energije za grijanje kuanstava, pripremu tople vode i kuhanje
Procjena ukupne energije za grijanje kuanstava, pripremu tople vode i kuhanje, struktura
cijene i postojei porezi
75 ovjek-dana
Zakonodavstvo vezano za okoli
Standardi zatite okolia primjenjeni u BiH
BiH meunarodne obaveze i EU zakonodavstvo
Povjesni utjecaj na okoli
Proraun emisija
Ostali utjecaj na okoli
Tehno-ekonomska analiza mjera za smanjenje utjecaja na okoli
Lista tehnika smanjenja utjecaja na okoli
Preporuke za poboljanje utjecaja na okoli
Projicirani utjecaj na okoli
Projekcije emisija
Projekcije ostalih vrsta utjecaja na okoli
Investicijski planovi, procjena trokova, raspored izdataka
Opcije financiranja, veza izmeu opcija financiranja i projekata
20 ovjek-dana
Izvor potvrde
Pretpostavke
Dodatak 3:
Lista sastanaka u poetnoj fazi
(do 21. 12. 2006.)
POETNI IZVJETAJ
186
Datum
Sastanak sa
Lokacija
30. 10. 2006. -
MoFTER, Svjetska banka, NOS
Sarajevo
08. 11. 2006. -
MoFTER
Sarajevo
08. 11. 2006. -
Federalno ministarstvo
Sarajevo
08. 11. 2006. -
Exergia
Sarajevo
08. 11. 2006. -
Elektroprivreda BiH
Sarajevo
09. 11. 2006. -
Mostar
09. 11. 2006. -
FERK
Mostar
10. 11. 2006. -
Ministarstvo RS
Banja Luka
10. 11. 2006. -
Elektroprenos
Banja Luka
10. 11. 2006. -
Ekonomski institut Banja Luka
Banja Luka
16. 11. 2006. -
Energetski institut Hrvoje Poar, Ekonomski

institut Banja Luka, Rudarski institut Tuzla,
Soluziona
Zagreb
29. 11. 2006. -
MoFTER, Ured za statistiku, entitetska

ministarstva zaduena za energetska pitanja,
NOS, Elektroprenos, DERK
Sarajevo
04. 12. 2006. -
Elektroprivreda BiH
Sarajevo
05. 12. 2006. -
Mostar
06. 12. 2006. -
Elektroprivreda Republike Srpske
Trebinje
11. 12. 2006. -
MoFTER
Sarajevo
11. 12. 2006. -
BH Gas
12. 12. 2006. -
Sarajevo gas Lukavica, Ministarstvo RS
Lukavica
12. 12. 2006. -
Gas promet Pale
Pale
13. 12. 2006. -
Centar za obnovljive izvore
Mostar
POETNI IZVJETAJ
187

Studija Energetskog Sektora U Bih

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Studija Energetskog Sektora U Bih

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Trei project obnove EES

Projekt izvodi konzorcij kojeg ine:

21. 12. 2006. (Draft verzija)

Studija energetskog sektora u BiH

++ 385 1 6326 165

++385 1 6326 102

++ 385 1 6040 599

++ 385 1 6040 599

21. 12. 2006.

1. 11. 21. 12. 2006.

TREI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskog sektora u BiH

REZULTATI POETNE FAZE I OPIS PRISTUPA I METODOLOGIJE

Energetske rezerve, proizvodnja, potronja i trgovina

Potronja elektrine energije

Proizvodnja elektrine energije

Prijenos elektrine energije i voenje sistema

Distribucija elektrine energije

Okvir za regulaciju i restrukturiranje elektroenergetskog sektora

Pomo socijalno ugroenim potroaima elektrine energije

Upravljanje potronjom, skladitenje energije i obnovljivi izvori 131

Plan investicija i opcije financiranja

INTEGRIRANI PRISTUP PLANIRANJU ENERGETSKOG SEKTORA 161

TREI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskog sektora u BiH

Dravna regulatorna komisija za elektrinu energiju

Energetski institut Hrvoje Poar, Zagreb, Hrvatska

Ekonomski Institut Banja Luka, BiH

Regulatorna komisija za elektrinu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine

Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije

Federalno ministarstvo financija

Federalno ministarstvo trgovine

Visoki napon (110 kV i vie)

Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne

Elektroprivreda Republike Srpske

Internacionalna energetska agencija

Niski napon (1 kV and nie)

Ministarstvo privrede, energetike i razvoja Republike Srpske

Srednji napon (vei od 1 kV i manji od 110 kV)

Neovisni Operator Sistema

Regulatorna komisija za elektrinu energiju Republike Srpske

Rudarski Institut Tuzla, BiH

Soluziona, Madrid, panjolska

Dravna regulatorna komisija za elektrinu energiju (eng.)

TREI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskog sektora u BiH

pregled i sinteza dosadanjih studija o energetskom sektoru,

provoenje novih istraivanja energetskog sektora,

izvjetavanje o rezultatima analiza,

preporuke za reformu i ojaanje energetskog sektora,

a sve s konanim ciljem pomoi BiH u definiranju nacionalne energetske strategije.

Izvjetaj o prikupljanju informacija o rezervama fosilnih goriva i moguoj proizvodnji iz

Izvjetaj o usporedbi relevantnih indikatora sa istima u susjednim zemljama i zemljama

Izvjetaj o projekcijama potronje energije za tri scenarija.

Izvjetaj o pregledu postojeih hidroelektrana i termoelektrana.

Izvjetaj o potrebama za revitalizacijom trino orjentiranih proizvodnih jedinica i

Izvjetaj o prognozi proizvodnje elektrine energije iz postojeih elektrana do 2020. za tri

Izvjetaj o pregledu tehniki izvedivih opcija za budue elektrane, investicijskih i

Izvjetaj o prognozi proizvodnje elektrine energije iz novih elektrana do 2020. za tri

Izvjetaj o investicijama potrebnim za rehabilitaciju, ojaanje i/ili proirenje postojeih

Izvjetaj o investicijama potrebnim za sistem voenja.

Izvjetaj o razvoju distribucijske mree i investicijskom programu.

Izvjetaj o reformama elektroenergetskog sektora i preporuke za budue korake.

Izvjetaj o pregledu izvjetaja Socijalna procjena potroaa elektrine energije i

Izvjetaj o pregledu zakljuaka i preporuka studija i strategije o sektoru eksploatacije

Izvjetaj o novim prognozama potronje ugljena do 2020. godine za tri scenarija.