IMPLEMENTACIJA RFID TEHNOLOGIJE U LOGISTIKE I SUPPLY CHAIN AKTIVNOSTI MALOPRODAJE IMPLEMENTATION OF RFID TECHNOLOGY IN LOGISTICS AND SUPPLY CHAIN

ACTIVITIES OF RETAIL TRADE

Mr. sc. Davor Dujak Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7, 31 000 Osijek, Republika Hrvatska Telefon: 00385 31 224 443 Fax: 00385 31 211 604 E-mail: ddujak@efos.hr Ivan antori, dipl. ing. prometa Konzum d.d. Zagreb Marijana avia 1a, 10.000 Zagreb, Republika Hrvatska Telefon: 00385 1 2482 222 Fax: 00385 1 2482 819 E-mail: ivan.santoric@konzum.hr Vedrana Tomaevi , dipl. oec. Konzum d.d. Zagreb Ulica Jablanova 41, 31 000 Osijek, Republika Hrvatska Telefon: 00385 31 297 001 Fax: 00385 31 297 505 E-mail: vedrana.tomasevic@konzum.hr

Saetak Suvremeno maloprodajno poslovanje nezamislivo je bez implementacije informacijske i komunikacijske tehnologije. Izuzev znaajnog rasta p rimjene razliitih softvera za analizu i komunikaciju, jedna tehnologija se posebno istie na podruju oznaavanja proizvoda i prikupljanja razliitih podataka o proizvodima, prvenstveno o njihovom toku. To je tehnologija radijskofrekvencijske identifikacije ili skraeno RFID. Iako RFID oito ima velik potencijal za optimalizaciju logistikih operacija, opseg i brzina njezine implementacije jo uvijek nisu na oekivanoj razini. U radu se prikazuju osnove RFID tehnologije u logistici kao dijelu opskrbn og lanca, navodei potencijalne prednosti i eventualne nedostatke primjene ove tehnologije, kroz prikaz dosadanjih teoretskih spoznaja i primjera implementacije RFID tehnologije u vodeoj europskoj i svjetskoj maloprodajnoj praksi. Metodom studije s luaja u radu je prikazan poetni stadij implementacije RFID tehnologije u hrvatski maloprodajni lanac. Navodei plan implementacije, oekivane pozitivne rezultate kao i potekoe koje se javljaju, cilj rada je dati bolji uvid u stvarni potencijal RFID teh nologije. Kljune rijei : maloprodaja, RFID tehnologija, logistika, SCM, optimizacija.

259

Abstract Modern retail business would be inconceivable without the deployment of information and communication technology. Except for significant growth in the application of various software for analysis and communication, one technology is particularly evident in the product labeling and collecting various data about products, primarily about their flows. This technology is radio frequency identification, or RFID for short. Although RFID clearly has great potential for optimization of logistics operations, the scope and speed of its implementation are still not up to scratch. In this paper we present the basics of RFID technology in logistics as part of t he supply chain, citing the potential benefits and possible drawbacks of this technology, through the display of the current theoretical concepts and examples of implementation of RFID technology in the leading European and global retail practice. Through method of case study paper has shown the initial stage of implementation of RFID technology in the Croatian retail chain. Citing an implementation plan, the expected positive results and the difficulties that arise, goal of a paper is to give a bet ter insight into the real potential of RFID technology. Keywords: retailing, RFID technology, logistics, SCM, optimization 1. UVOD Suvremeno maloprodajno poslovanje nezamislivo je bez implementacije informacijske i komunikacijske tehnologije. Izuzev znaajnog rasta primjene razliitih softvera za analizu i komunikaciju, jedna tehnologija se posebno istie na podruju oznaavanja proizvoda i prikupljanja razliitih podataka o proizvodima, prvenstveno o njihovom toku. To je tehnologija radijsko frekv encijske identifikacije ili skraeno RFID. Iako RFID oito ima velik potencijal za optimalizaciju logistikih operacija, opseg i brzina njezine implementacije jo uvijek nisu na oekivanoj razini. U radu se naglaava nunost sagledavanja logistikih operacija kroz prizmu upravljanja opskrbnim lancem, pa tako i pri uvoenju novih tehnologija koje pospjeuju logistiko poslovanje. Prvenstveno se analizira primjena informacijske tehnologije u upravljanju opskrbnim lancem, s posebnim osvrtom na RFID tehnologiju. Metodom studije sluaja u radu je prikazan poetni stadij implementacije RFID tehnologije u hrvatski maloprodajni lanac Konzum d.d.. Navodei plan implementacije, oekivane pozitivne rezultate kao i potekoe koje se javljaju, cilj rada je ispitati stvarni potencijal RFID tehnologije u logistici maloprodaje. Na kraju rada izvodi se zakljuak o daljnjim tendencijama razvoja RFID tehnologije u hrvatskoj maloprodaji i nunosti ukljuenja svih lanova opskrbnog lanca u ostvarenje punog potencijala ove tehnologije. 2. RFID TEHNOLOGIJ A U UPRAVLJANJ U OPSKRBNIM LANCEM 2.1. Upravljanje opskrbnim lancem i informacijska tehnologija Uspjeh na dananjem dinaminom maloprodajnom tritu znaajno ovisi o smanjivanju trokova uz zadravanje postojee (ili ako je mogue i poveanje) razine usluge. Kako bi to ostvarile, tvrtke se sve vie oslanjaju na onaj dio poslovanja koji se brine o optimalizaciji svih vrsta tokova, odnosno na logistiku. Takoer, nerijetko ni to nije dovoljno za ostvarivanje odri ve konkurentske prednosti, nego tvrtke uviaju kako napredovanje nuno zahtijeva unapreenje kroz

260

suradnju s partnerima u opskrbnom lancu 1 kao klju za dodatne utede u procesima vezanim uz tokove i poveanje razine usluge. Tada tvrtke ire djelokrug trad icionalne funkcije logistike i poinju se baviti upravljanjem opskrbnim lancem (engl. supply chain management- SCM). Brojne su definicije upravljanja opskrbnim lancem, a ovdje izdvajamo ameriku skupinu autora prema kojima je SCM sustavna, strateka koordi nacija tradicionalnih poslovnih funkcija unutar odreene tvrtke i kroz ostale tvrtke u opskrbnom lancu, s ciljem unapreivanja dugoronih performansi individualne tvrtke kao i opskrbnog lanca u cjelini (Mentzer, i dr., 2001., str. 22). Bez obzira na nunost koordinacije, napori svih lanova opskrbnog lanca su uvijek usmjereni na zadovoljenje kupca - Upravljanje opskrbnim lancem je integracija kljunih poslovnih procesa od krajnjeg korisnika do izvornih (originalnih/prvih) dobavljaa koji osiguravaju proizv ode, usluge i informacije koje dodaju vrijednost za kupce i ostale interesne grupe 2 . Takoer, navodimo i jednostavnu definiciju koja naglaava znaaj tokova u opskrbnom lancu - aktivnosti potrebne za upravljanje tokom materijala, informacija, ljudi i novca od dobavljaevih dobavljaa do kupevih kupaca (Hill, 2010., str. 314). Optimalno iskoritavanje mogunosti suradnje meu partnerima u opskrbnom lancu nije mogue bez ispunjavanja dvije osnovne pretpostavke: x razvoj meusobnog povjerenja kako bi moglo doi do razmjene informacija u opskrbnom lancu, i x upotreba informacijske tehnologije kako bi se maksimalno iskoristile informacije. Povjerenje je od izuzetne vanosti u upravljanju opskrbnim lancem. Tvrtke u opskrbnom lancu svakodnevno ostvaruju od reene meusobne odnose. Svaka tvrtka procjenjuje s kojim dobavljaima i/ili kupcima e razviti bolje i blie odnose (obino su to kljuni dobavljai ili po kriteriju obima meusobnog prometa, ili po kriteriju kritinosti proizvoda i usluga koje nude). Razvojem odnosa izmeu tvrtki, obino se razvija i povjerenje. Lambert navodi kako je upravljanje opskrbnim lancem zapravo upravljanje odnosima i suradnjom (engl. realtionship management ). Opskrbni lanac je upravljan, vezu po vezu, odnos po odnos, i organiza cije koje najbolje upravljaju tim odnosima e pobijediti (Lambert, 2008., str. 6). Ipak, glavna tema ovog rada je informacijska tehnologija. U radu dajemo prednost terminu "informacijska tehnologija" (engl. information technology - IT) pred terminom "infromacijska i komunikacijska tehnologija" (engl. information and communication technology - ICT). Naime, dok neki autori (Fallows & Bhanot, 2005., str. 1) navode kako ICT predstavlja ujedinjavanje raunala i komunikacijskih tehnologija, drugi (Tansey, Damton, & Wateridge, 2003., str. 3-9) tvrde kako je IT iri pojam koji ukljuuje ne samo raunala, a ujedno je i uobiajniji i rasprostranjeniji termin. Vano je istaknuti kako partnerstvo u opskrbnom lancu uvelike ovisi o informacijskoj tehnologiji, budui da ona u opskrbnom lancu (ili kanalu) zamjenjuje zalihe s informacijama (s ciljem smanjenja trokova uz istovremeno poboljanje produktivnosti) , te predstavlja snanu kraljenicu SCM-a (Rajan, 2007, str. 85). Informacijske su tehnologije pretpos tavka za izgradnju informacijskih sustava, pa tako i informacijskog sustava u opskrbnom lancu, odnosno u distribucijskom ili marketinkom kanalu. Informacijske tehnologije mogu ispunjavati razliite uloge u opskrbnom lancu (Rushton, Croucher, & Baker, 2006., str. 529; Bowersox, Closs, & Cooper, 2010., str. 95; Shi & Chan, 2007., str. 177; Sabansua & Alabay, 2010., str. 7): x pomau u donoenju menaderskih odluka, x pomau u praenju i kontroli operacija, x omoguuju iniciranje aktivnosti i praenje informacija vezanih uz procese,
Opskrbni lanac se sastoji od svih strana uklju enih, izravno ili neizravno, u ispunjavanje zahtjeva kupca (Chopra & Meindl, 2010., str. 2). 2 Definicija koju su razvili i koriste lanovi T he Global Supply Chain Foruma, s Fisher College of Business, The Ohio State University prema Lambert, M.D.: Supply Chain Management, u Supply Chain Manangement: Processes, Partnerships, Performance, urednik Douglas M. Lambert, Supply Chain Management Institute, 2008., str. 2.
1

261

x x x x x x x x x x x x

omoguuju kreiranje sustava za simulaciju, omoguuju uskladitenje i procesiranje podataka, omoguuju analizu podataka za stvaranje korisnih informacija, olakavaju komunikaciju izmeu individualaca, tvrtki i strojeva, omoguuju razvoj informacijskih sustava. ompguuju poveanje osjetljivosti prema tritu ompguuju pojednostavljivanje distribucijskog sustava ompguuju poveanje broja tipova kanala, ompguuju poveanje veliine trita, ompguuju iroku upotrebu e-trgovine, ompguuju internacionalizaciju i laki ulaz na globalna trita, ompguuju promjenu distribucijskih kanala.

Informacijske tehnologije u logistici i opskrbnom lancu se mogu podijeliti na razliite naine s obzirom na hijerarhijsku kompleksnost (Ross, 2011., str. 31), s obzirom na stupanj razvoja i aplikacije (Shi & Chan, 2007., str. 179), ili s obzirom na osnovnu zadau (Shapiro, 2007., str. 36). Za potrebe ovog rada autori se odluuju za podjelu prema namjeni, te sve informacijske tehnologije u opskrbnom lancu dijele kako je prikazano na slici 1. Slika 1. Informacijske tehnologije u opskrbnom lancu
Informacijske tehnologije u opskrbnom lancu

IT za prikupljanje i grubu obradu podataka

IT za analizu podataka s ciljem donoenja menaderskih odluka

IT za razmjenu podataka i integraciju

Barkod

Sustav upravljanja bazama podataka

ERP

Skeniranje/POS blagajne

Sustav upravljanja skladitem

Sustav naprednog planiranja

RFID

Sustav upravljanja transportom

SaaS / Cloud Computing

Telematika

Sustav upravljanja zalihama

EDI

CRM

Ostali SCM moduli

Izvor: Izrada autora.

Dakle, informacijske tehnologije u opskrbnom lancu, odnosno u upravljanju opskrbnim lancem, mogu se podijeliti na:

262

a) informacijske tehnologije za prikupljanje i grubu obradu podataka, b) informacijske tehnologije za analizu podataka s ciljem donoenja menaderskih odluka, i c) informacijske tehnologije za razmjenu podataka i integraciju. Na slici 1. navedene su i svrstane u tri skupine osnovne i najee tehnologije koje se koriste u opskrbnom lancu. Nikako se ne smatra kako su to i jedine tehnologije u opskrbnom lancu. Suvremene informacijske tehnologije trebale bi biti integrativne informacijske tehnologije, odnosno one bi uz mogunosti automatizacije i informiranja, morale omoguiti raunalnu povezanost koje e u stvarnom vremenu aktivirati mree ravnopravnih subjekata koje omoguuju ljudima da prebrode funkcionalne barijere i isprepletu zajedniko i specijalizirano znanje, te istrae nove poslovne mogunosti (Ross, 2011., str. 41). Upravo zbog toga je ponekad teko svrstati odreenu tehnologiju u samo jednu skupinu. Ipak, u ovom radu se obrauje tehnologija koja prvenstveno slui za prikupljanje i grubu obradu podataka i n aziva se RFID tehnologija. 2.2. Osnove RFID-a Posljednjih godina dolo je do znaajne popularizacije razliitih oblika tehnologije zasnovane na radijskoj frekvenciji. Takoer, brojna su i svakim danom se javljaju nova podruja i naini upotrebe o vih tehnologija. Neki od najpoznatijih su svakako naplata cestarina, praenje proizvoda u proizvodnji, umetanje "ipova" u kune ljubimce, praenje prtljage na aerodromima, razvrstavanje knjiga u knjinicama, zatita lijekova i drugih vrijednih proizvoda o d ilegalnog kopiranja, zatita putovnica, u vojnoj industriji i sl. U logistici se koriste dvije vrste tehnologija zasnovane na radijskoj frekvenciji. S jedne strane tu je tehnologija radijsko frekvencijske podatkovne komunikacije ili radio-frequency data communication (RFDC) koja se koristi za osiguravanje dvosmjerne razmjene informacija veinom u skladitima, odnosno distribucijskim centrima. RFDC se najee koristi pri komunikaciji s vozaima viljukara ili drugim mobilnim sastavljaima poiljki, pri emu oni imaju informacije potrebne za npr. sastavljanje poiljke u stvarnom vremenu pri emu se izbjegava odlazak po pisane naloge, to ubrzava radni tok, poveava fleksibilnost i brzinu reakcije, te tedi resurse. Moe se koristiti i kod drugih oblika izu zimanja robe iz skladita, kod krune inventure, kao i kod i lijepljenja naljepnica s cijenom i drugim informacijama, pri emu se koriste runi itai (Bowersox, Closs, & Cooper, 2010., str. 124). Puno raireniji i uinkovitiji je drugi oblik radijs ko frekvencijske tehnologije, tzv. RFID tehnologija. Prema veini izvora skraenica RFID je skraenica engleskog naziva Radio Frequency Identification , odnosno radijsko frekvencijska identifikacija. Ipak u novije vrijeme se sve ee ova skraenica sagleda va kao Radio Frequency Identification Devices (Sparks, 2009., str. 234), odnosno ureaji za radijsko frekvencijsku identifikaciju. RFID se svrstava u tehnologije za automatsku identifikaciju (tzv. Auto-ID tehnologije) u koje se ubrajaju: barkod, OCR ( Optical Character Recognition ili tehnologija optikog prepoznavanja znakova), ip kartice, biometrijske tehnologije (otisci prstiju i ruke, prepoznavanje glasa i ona identifikacija) i RFID. Automatska identifikacija je irok pojam koji se odnosi na metode prikupljanja podataka i njihovog izravnog unoenja u raunalni sustav bez ljudskog sudjelovanja 3 . Sustav RFID tehnologije se sastoji od tri glavne komponente: RFID tag , ita i RFID-raunalo (vidi sliku 2.). Kljuni element sustava predstavlja RFID tag (engl. tag etiketa, oznaka; privjesak; metalni vrak). Tag je skraenica od rijei transponder4 , ali u praksi je za ovaj ureaj zadran engleski naziv tag pa e isti biti koriten i u ovom radu. Osnovna funkcija koja se pripisuje tag-u jest nositelj informacija. Tag -ovi mogu nositi cijeli niz informacija o proizvodu (npr. vezanih uz porijeklo, sastav, koliinu proizvoda i sl.) koje taj isti proizvod jedinstveno
prema http://www.rfidjournal.com/ od 30.09.2006. godine. Slo enica nastala od engleskih rijei transmitter i responder - ureaj koji na transmisiju ( transmit) itaa odgovara podatkom ( respond ).
4 3

263

identificiraju i razlikuju od ostalih. Tagovi se koriste pri oznaavanju odreenih objekata i tada se javljaju u obliku naljepnica (vrlo esto na tim naljepnicama se ujedno nalazi i barkod oznaka), identifikacijskih kartica ili vrih i izdrljivijih kuita koja se privruju na proizvode, kutije, palete, kontejnere, vozila ili alate. Ureaj koji je u RFID sustavu zaduen za komunikaciju s tag om ili transponderom naziva se RFID-ita (engl. reader ili interogator). Takoer, itai mogu sluiti i za zapisivanje podataka na tag -ove. itai mogu biti samostalno stojei ureaji (npr. ureaji za praenje ulaznih rampi u distributivnom centru ili na pokretnoj liniji), a mogu biti i integrirani s mobilnim raunalima na runim itaima ili za upotrebu na razliitim oblicima viljukara. Neophodan dio svakog RFID sustava je i RFID raunalo ili tonije raunalni sustav. Sastoji se od raunalnog hardvera, i od softvera za procesiranje podataka koji povezuje ita s raunalnim sustavom. Slika 2. Funkcioniranje RFID-sustava

Izvor: Prema 1 (pristup 08.09.2009.).

Kao to je prikazano u prvom stupcu na slici 2, RFID -tag , koji se nalazi na ili u proizvodu (kutiji, paleti, prijevoznom sredstvu), biva ozraen radio valovima koje emitira ita i njegova antena (drugi stupac). Pomou vla stite antene, tag primljeni signal pretvara u elektrinu energiju koja mu omoguava funkcioniranje. Istovremeno alje prema itau sadraj svoje memorije (informacije o proizvodu). ita moe istovremeno oitati veliki broj tag -ova, a broj i brzina oitavanja ovise o mogunostima itaa i vrsti tag -ova, te naravno o veliini polja obuhvata itaa. Primljene informacije ita konvertira u digitalni oblik i prosljeuje ih prema raunalu, tj. raunalnom sustavu (obino je to lokalni server kao u treem stupcu) . Svi primljeni podaci (integracija) se obrauju i prilagoavaju potrebama gospodarskog subjekta u aktivnostima unutar gospodarskog subjekta (kroz - ERP5 ), ali i u odnosu i poslovanju s ostalim lanovima opskrbnog lanca (upravljanje opskrbnim lancem). Potrebno je napomenuti kako je razina "zraenja" koju emitiraju radijsko frekvencijski valovi pri funkcioniranju RFID tehnologije potpuno zanemariva i bez ikakvog utjecaja na ovjekovo zdravlje. Ta razina je otprilike na razini kojom zrae radio prijemnici koji se svakodnevno koriste u kuanstvu il i automobilima. Osnovna karakteristika odreenog oblika RFID tehnologije ogleda se u vrsti taga kojeg koristi. No, osim noenja informacija dvije su glavne karakteristike po kojima razlikujemo upotrebnu vrijednost tagova: mogunost dodatnog zapisa, te oblik napajanja za rad. RFID tag -ovi ili transponderi mogu imati funkciju itanja postojeih podataka, zapisivanja novih, te istovremeno itanja i zapisivanja novih podataka. Tagovi na koje se mogu zapis ivati
5

Enterprise resource planing sustav ili sustav planiranja resursa poduzea je prema Beheshtiju set poslovnih aplikacija ili modula, koji povezuje razliite poslovne jedinice organizacije kao to su financije, raunovodstvo, proizvodnja i ljudski resursi u usko integriran jedinstven sustav s zajednikom platformom za tok informacija kroz cjelokupno poslovanje. (Behesheti, 2006, str. 184).

264

podaci (tzv. read/write tags) imaju dio memorije na koji se neogranieno puta mogu zapisivati i brisati podaci, te dio koji je "zakljuan" - odnosno kojemu moe prii samo vlasnik taga i proizvoda. S obzirom na oblik napajanja tagovi se naje e dijele na pasivne i aktivne. Pasivni tagovi ne sadre interno napajanje energijom, nego energiju dobivaju trenutnim elektronskim podraajem u anteni koji stie ulaznim radijsko frekvencijskim signalom poslanim od strane itaa. Manji su, laganiji, jeftiniji od aktivnog tag -a i imaju praktiki neogranien ivotni vijek. Domet njihove komunikacije varira od nekoliko milimetara pa do 5 metara, a imaju i relativno malen kapacitet pohrane podataka. S druge strane, aktivni tagovi sadre bateriju koja slu i za vlastito napajanje, odnosno baterija osigurava elektrinu struju koja kontinuirano generira i odailje radijsko frekvencijske signale (to rezultira ogranienim vijekom trajanja od najvie nekoliko godina). Ujedno, zbog baterije, aktivni tagovi imaju i znatno vei domet (postoje razliiti podaci, ali domet se kree od nekoliko desetaka metara nadalje). Kapacitet memorije viestruko je vei, kao i jaina radijsko frekvencijskog signala to omoguuje poboljanu iskoristivost u okruenju elektromagnetske buke ili drugih ometajuih faktora (vlanost, metal). Kao glavni nedostatak u odnosu na pasivne, istie se i do desetak puta vea cijena 6 . Kako se aktivni tagovi kontinuirano emitiraju radio valove, pa se pomou itaa lako moe pronai njihova lokacija (o dnosno lokacija proizvoda na kojima se aktivni tagovi nalaze) oni se koriste i u situacijama kada je vano locirati neki predmet, dok se pasivni tagovi aktiviraju tek prolaskom kroz polje itaa (obino je to ita na ulazu/izlazu iz postrojenja - tzv. RFID gate), pa ih se koriste za identifikaciju proizvoda koji ulaze, izlaze ili se kreu oko postrojenja (Bowersox, Closs, & Cooper, 2010., str. 124). 3. GLAVNE TOKE/PODRUJA UPOTREB E U OPSKRBNOM LANCU Tri su kljune karakteristike RFID tehnologije koje su joj osigurale iroku primjenu u opskrbnom lancu (Jones & Chung, 2008., str. 120): x automatsko prikupljanje podataka, x informacija u realnom vremenu, x lokacijski sustav u realnom vremenu. Kao to je i vidljivo iz slike 2, a ve jednom i naglaeno u ovom radu, primarna korist od RFID tehnologije proizlazi iz omoguenog automatskog prikupljanja podataka s razliitih objekata u opskrbnom lancu. Nakon prebacivanja informacije u digitalni oblik, te uz njezinu odreenu obradu, ona putem Interneta moe biti gotovo istovremeno dostupna bilo kojem korisniku, bilo gdje. Na taj nain se vri praenje proizvoda i prijevoznih sredstava u realnom vremenu, odnosno to je temelj za kreiranje Interneta materijalnih stvari (engl. The Internet of Things). Internet materijalnih stvari je koncept u kojem se virtualni svijet informacijske tehnologije neprimjetno integrira sa stvarima iz stvarnog svijeta, inei stvarni svijet znatno pristupanijim kroz raunala i mrene ureaje (Uckelmann, Harrison, & Michahelles, 2011., str. 2). Znaajna prednost RFID tehnologije ostvaruje se i na podruju identificiranja lokacije (lociranja) pojedinih objekata unutar nekog postrojenja ili skladita, ili pak izvan - negdje u opskrbnom lancu (npr. na putu izmeu dva lana opskrbn og lanca). I ovdje se ostvaruje Internet materijalnih stvari, te se uz kombinaciju RFID, GPRS (skraenica engleskog naziva Global Positioning System, odnosno globalni sustav za pozicioniranje) i Internet tehnologija ostvaruje geografsko lociranje objekta u realnom vremenu. Potrebno je naglasiti kako karakteristika RFID-a koja se odnosi na mogunost prikupljanja podataka u realnom vremenu predstavlja ne samo korist,
Vie o RFID-u u maloprodaji vidi Dujak, D. (2006) : RFID tehnologija u logistici s posebnim osvrtom na upotrebu u maloprodaji, VII. znanstveni kolokvij Poslovna logistika u suvremenom menadmentu Knjiga II., Ekonomski fakultet u Osijeku, str. 93. 108.
6

265

ve i izazov za tvrtke. Korist zbog mogunosti donoenja odluka na temelju najnovijih informacija moe se tijekom vremena pretvoriti i oteavajuu okolnost s obzirom na problem skladitenja ogromne koliine podataka o operativnom sustavu tvrtke (Jones & Chung, 2008., str. 119). Potrebno je napomenuti kako se uz ove karakteristike RFID tehnologije veu i pojmovi visibility i traceability . Visibility je pojam koji opisuje svojstvo proizvoda i/ili pakiranja oznaenih s RFID tagom koje ih ini vidljivim kroz opskrbni lanac, to ponajvie omoguuje tvrtki da ispravno reagira na mogue probleme u ponudi i potranji (npr. proizvodna uska grla, kanjenja u realizaciji proizvodnje ili dobavljakim aktivnostima, vee narudbe kupaca od prognoziranih ili promjene u narudbama koje su ve izvrene 7 ). Traceability je gotovo jednaka osobina proizvoda oznaenih RFID tagom, ali se njezina upotreba najee usmjerava na omoguavanje sljedivosti odnosno praenja porijekla proizvoda u opskrbnom lancu (to se ponajvie odnosi na prehrambene proizvode, kao i na farmaceutske proizvode)8 Slika 3. Mogunosti RFID tehnologi lancu og gi je u opskrbnom ps

Izvor: Prema (Jones & Chung, 2008, str. 120)

U nastavku se ukratko navode toke u opskrbnom lancu u kojima se koristi RFID, te svrhu koja se time ostvaruje. Tijekom proizvodnje, na odreenom dijelu proizvodne linije, u budui proizvod se ugrauje i RFID tag s jedinstvenim identifikacijskim kodom9 koji se automatski povezuje s odreenom narudbom kako bi se kasnije mogao razvrstavati i pratiti kroz opskrbni lanac. Brojni podaci koji se mogu upisati na tag u proizvodnji (npr. detalji sastava proizvoda, rok trajanja, mjesto sastavljanja, metoda i odgovorna osoba, i sl.) kasnije e biti dostupni za oitavanje na nekoliko mjesta u opskrbnom lancu. Dodatnim tagovima opremaju se i kutije, palete ili druge logistike jedinice za pakovanje. Pri izlazu iz tvornice ili utovaru na prijevozno sredstva kako bi se ostvario transport, mogue je pomou RFID itaa izvriti kvantitativnu i kvalitativnu kontrolu tereta, ali i kontrolu prijevoznog sredstva (da li je ono ovlateno za transport navedenog tereta). Takoer, tijekom transporta mogue je npr. pratiti temperaturu u trasnportnom sredstvu i ukazivati na promjene temperature koje izlaze iz ogranienih za proizvode koji se prevoze u tom transportnom sredstvu. Kao to je
7 8

Prema http://www.i2.com/solution_library/ng_v_Supply_Chain_Visibility.cfm (pristup 2.10.2006.) Vidi vie Dujak, D.(2006): RFID u logistici - s posebnim osvrtom na upotrebu u maloprodaji , VII. znanstveni kolokvij Poslovna logistika u suvremenom menadmentu Knjiga II., Ekonomski fakultet u Osijeku, str. 93-108 9 Vie o RFID sustavu ifriranja (kodiranja) i kodovima koji se koriste vidi (Jones & Chung, 2008., str. 16).

266

ve navedeno, mogue je i locirati prijevozno sredstvo i/ili proizvode koje prevozi, i to u realnom vremenu. Sve ove informacije prosljeuju se preko EDI (sustav za elektronsku razmjenu podataka, engl. electronic data interchange ) ili ERP (planiranje resursa poduzea, engl. enterprise resource planning ) sustava kao temelj za izdavanja rauna, otpremnice ili nekog drugog prateeg dokumenta. Takoer omoguena je i razmjena ovih informacija s ostalim zainteresiranim stranama. U distribucijskom centru, pomou itaa i raunalnog sustava prepoznaju se dolazne palete, te se ubrzava postupak komisioniranja i kontrole pripremljene poiljke za utovar u vozilo za otpremu. Potvrda svih ovih aktivnosti javlja se u ERP sustavu u realnom vremenu. Pri transportu do malopro dajnog objekta opet se ponavlja postupak. Pri istovaru u skladite prodavaonice ili izravno u samu prodavaonicu maloprodavaa, uz pomo itaa se automatski, brzo i tono saznaje novo stanje zaliha kao glavni preduvjet za uspjeno upravljanje zalihama. Primjena RFID-tehnologije u prodavaonici moe se podijeliti na primjenu u pozadinskom skladitu i u samom prodajnom prostoru prodavaonice. Prijelazom na oznaavanje pojedinanih proizvoda RFID tag -ovima u budunosti se oekuje smanjivanje i postupno nestajanje skladinog prostora u prodavaonicama, te prelazak na potpuni oblik JIT (od engl. Just-in-Time) poslovanja. Osim smanjivanja trokova skladitenja, i maloprodavai i dobavljai profitirat e od poveanja prodajne povrine koju je do sada zauzimalo skladite. U samom prodajnom prostoru promjene su jo uvijek u eksperimentalnoj fazi. Oznaavanje pojedinanih proizvoda s RFID-tagovima gotov se i ne provodi u maloprodaji robe iroke potronje, odnosno prehrambene robe (najee se javlja kod oznaavanja proizvoda tehnoloki razvijenih proizvoda visoke vrijednosti i u zadnje vrijeme kod oznaavanja odjee). Iskustva o prednostima koje ova razine implementacije u maloprodaji robe iroke potronje donosi mogu se uoiti tek iz Extra Future Storea i nekih modernih prodavaonica elektronikom robom (oznaavanje pojedinanih proizvoda potroake elektronike isplativije je zbog relativno malog udjela RFID-tag-a u visokoj cijeni kotanja proizvoda). Tako u Metro-ovoj trgovini budunosti (Extra Future Store ) nailazimo na brojna tehnoloka rjeenja koja se testiraju kako bi donijela to vie prednosti u prvom redu za kupca, ali isto tako i za maloprodavaa i dobavljaa 10 . 3.1. RFID u logistici i SCM-u maloprodaje - trenutna situacija Danas u svojim logistikim i supply chain operacijama RFID tehnologiju koriste koriste gotovo svi lanovi opskrbnog lanca - proizvoai i veletrgovci i maloprodavai, ali i specijalizirane tvrtke za pruanje logistikih usluga (tzv. 3PL11 tvrtke). Ipak, smatra se kako implementacija RFID tehnologije stvara najvie dodane vrijednosti u poslovanju maloprodavaa. To je iz razloga najboljeg omjera troka za implementaciju, i uteda koje se od nje dobivaju. Vrijednost je najvea kada implementaciju RFID taga na proizvod, pakiranje ili prijevozno sredstvo izvri proizvoa. Ukoliko je oblik RFID tehnologije implementiran kod proizvoaa komplementaran s RFID tehnologijom (itaima i antenama) koju koristi maloprodava, trokovi za maloprodavaa su jo manji, a pri tome moe i dalje ostv arivati sve oekivane utede. Koritenje ove tehnologije moe inicirati bilo koja strana u opskrbnom lancu, ali s obzirom na prethodno navedenu injenicu najee inicijativa dolazi upravo od proizvoaa. Kao i kod svih procesa SCM-a, i kod implementacije ove tehnologije u cjelokupni opskrbni lanac mora se voditi rauna ne samo o postizanju maksimalne produktivnosti ukupnog opskrbnog lanca, nego i o stvaranju vika vrijednosti za sve lanove opskrbnog lanca 12 . To znai kako je za dugorono
10 11

Vidi MET RO Future Store Initiative http://www.future-store.org/ (pristup 09.09.2009.)3PL je skraenica od engleskog naziva "Third Party Logistics". Doslovni prevod je "logistika tree strane", a odnosi se na specijalizirane tvrtke za pruanje logistikih usluga koje predstavljaju "treu stranu" u odn osima u opskrbnom lancu dakle, one ne preuzimaju vlasnitvo nad robom, nego samo pruaju uslugu (npr. transport, skladitenje, komisioniranje i sl.) izmeu dva lana opskrbnog lanca . 12 o konceptu vika vrijednosti u opskrbno m lancu (engl. supply chain surplus) vidi vie (Chopra & Meindl, 2010., str. 4).

267

uspjeno implementiranje RFID tehnologije nuno da svi lanovi opskrbnog lanca imaju vie koristi nego tete od njezine implementacije. Kako e se u ovom radu prikazati studija sluaja poetnog stadija implementacije RFID tehnologije kod maloprodavaa, s planovima za implementaciju uzvodno uz opskrbni lanac (prema njegovim dobavljaima) u nastavku se navode i osnovne prednosti RFID tehnologije u maloprodajnom opskrbnom lancu (Devi, 2007., str. 111113; Sparks, 2009., str. 239): x smanjene out-of-stock situacije i unaprijeeno upravljanje policom, x znaajno smanjene krae i prevare, x unaprijeena produktivnost i ubrzani procesi x poveana uinkovitost POS izlaza (brzina prolaza kroz blagajne) x obavijest o poiljci unaprijed x smanjivanje gubitaka zaliha od 2 do 5 % (zbog krivo isporuenih narudbi, kraa od strane zaposlenika i klijenata, neuinkovitog upravljanja zalihama, ili nejasne komunikacije meu partnerima) x omoguuje borbu protiv krivotvorenja i piratstva x smanjuje greke i prevare u dokumentima (prema dobavljau i/ili kupcu) x unapreuje upravljanje zalihama x smanjenje potrebe za radnom snagom (do 70% trokova distributivnog centra moe se zamijeniti uvoenjem RFID tehnologije). RIFD tehnologija u maloprodajnim logistikim aktivnostima posebno moe doi do izraaja ukoliko maloprodava provodi cros -docking sustav. Cross-docking je aktivnost u kojoj se roba prima u skladite i alje (distribuira) dalje bez stavljanje na stranu kako bi se uskladitila (Rushton, Croucher, & Baker, 2010., str. 292). Najee se vee upravo uz malop rodaju (primanje proizvoda od vie razliitih dobavljaa, slaganje prema narudbi prodavaonice za odlazne poiljke prema prodavaonicama), ali ova aktivnost se moe odvijati i u proizvodnji (kod konsolidacije dolaznih poiljki za npr. just-in-time sustav), u transportu (kod konsolidacije vie manjih poiljki kako bi se iskoristili uinci ekonomije obujma). Pri cross -dockingu u maloprodajnoj distribuciji RFID tehnologija omoguuje lake formiranje narudbe u procesu komisioniranja, utedom vremena u traenju, prebrojavanju i kontroli narudbe. Cross -docking se moe provoditi u specijaliziranim cross-docking skladitima, ili u dijelu "obinog" skladita koje je prilagoeno cross -docking zahtjevima. Najvei svjetski maloprodava Walmart dostavlja preko 85% svoje robe preko crossdocking sustava 13 . Znaajan val implementacije RFID tehnologije u maloprodaji zapoeo je Walmart svojim "zahtjevom prema najveih 100 dobavljaa" jo 2003. do 2005. godine, i prvom velikom implementacijom RFID-a u svijetu maloprodaje. Tada je Wal-Mart imao izuzetno ambiciozne planove za irenje RFID tehnologije koji su ipak pod pritiskom dobavljaa korigirani 14 . No, iako sporijom brzinom nego to se oekivalo, RFID se poeo znaajno iriti, to se i danas nastavlja. ak devet od deset najveih svjetskih maloprodavaa u 2009. godini (meu kojima i Walmart, Carrefour, Home Depot, Metro, TESCO, Kroger i Costco) koriste RFID tehnolgiju u svom poslovanju (Wen et al, 2010., str. 57). Brojni maloprodavai u cijelom svijetu provode pokusne periode RFID implementacije (Hellstrm, 2009), te se veinom i odluuju za trajnu implementaciju (na razliitim razinama i podrujima logistikog poslovanja) RFID tehnologije. Trenutno najvei rast primjene RFID tehnologije, i to ne samo na razini kutija i ko ntejnera nego i na razini pojedinanih proizvoda, biljee uspjeni maloprodavai odjeom i obuom. Meu njima
13 14

Prema http://people.hofstra.edu/geotrans/eng/ch5en/conc5en/crossdocking. html (pristup 10.09.2011.) vie o RFID-u u Wal-Martu vidi Dujak, D.(2006): RFID u logistici - s posebnim osvrtom na upotrebu u maloprodaji, VI. znanstveni kolokvij Poslovna logistika u suvremenom menadmentu Knjiga II., Ekonomski fakultet u Osijeku, str. 93108, i Mesari, J.; Dujak, D. (2009): SCM u trgovini na malo - poslovni procesi i ICT rjeenja, IX. meunarodni znanstveni skup Poslovna logistika u suvremenom menad mentu / Business Logistics in Modern Management, Segetlija, Z.; Kari, M. (ur.), Osijek : Ekonomski fakultet u Osijeku, str. 107-132.

268

se posebno istiu GAP, Marks & Spencer, Benetton i Levis (Wen et al, 2010 ., str. 57). Po nekim istraivanjima oekuje se utrostruenje RFID trita na podruju industrije odjee i obue u razdoblju od 2009. do 2014.15 Nekoliko je razloga zato maloprodavai u industriji odjee i obue imaju prednost u koritenju RFID-a u odnosu na maloprodavae preteito prehrambene robe (Roberti, 2010.): x odjea i obua su skuplji proizvodi i lake "podnose" troak RFID taga, x odjea i obua se ee krade nego prehrambeni proizvodi, x puno je ei outsourcing proizvoda odjee i obue (i to u prekomorske zemlje), pa je potreba za vidljivou proizvoda odjee i obue u o pskrbnom lancu vea, x kod odjee i obue javlja se problem razlikovanja veliina pojedinih proizvoda (svaka veliina je drugi artikal koji se teko prepoznaje, odnosno za to je potrebno puno vremena). Dakle, oekuje se i daljnji rast implementacije RF ID-a u industriji obue i odjee, ali zanimljivo je kako ovaj trend prate i odreeni maloprodavai preteito prehrambene robe, koji nerijetko svoju implementaciju RFID tehnologije zapoinju upravo na dijelu asortimana odjee i obue. Ipak, u Europi je s primjenom RFID tehnologije najdalje otiao jedan trgovac preteito prehrambenom robom, odnosno robom irok potronje - Metro. Takoer je zapoeo meu prvima s RFID-om (2004. godine), i to s oznaavanjem paleta pomou RFID tagova. Od 2006. zapoinje suradnju s odabranim dobavljaima koji poinju oznaavati kutije, a danas ak 180 kljunih dobavljaa Metro -a oznaava palete i kutije s RFID tagovima. Kako bi u potpunosti iskoristili logistiki potencijal RFID-a, Metro grupa se odluila i za implementacije u maloprodajnim i veleprodajnim objektima od kojih su gotovo svi veliki formati u Njemakoj opremljeni s RFID portalima16 . Osim toga 2003. otili su i korak dalje u odnosu na konkurenciju otvaranjem Future Store prodavaonice (hipermarketa) u kojoj Metro tes tira napredne tehnologije a ponajvie mogunosti i prednosti RFID tehnologije u prodavaonici - kako za Metro, tako jo i vie za konanog kupca 17 . Pri tome ni Metro ne bi bio uspjean bez potpore svojih glavnih dobavljaa. Ali i sami dobavljai trae naine dodatnog iskoritavanja mogunosti ove tehnologije, pa tako u suradnji s Metroom, Gillete eksperimentira s RFID tagovima za zatitu od krae, Kraft Foods pokuava pronai dodatne mogunosti na podruju isteka roka trajanja i upravljanja out-of-stock situacijama, a Procter & Gamble (P&G) provodi testiranja inovativnih marketinkih koncepata (Loebbecke, 2005, str.7) 4. IMPLEMENTACIJ A RFID TEHNOLGIJ E U MALOPRODAJ NI TRGOVAKI LANAC - CASE STUDY

Za potrebe ovog rada provedena je kvalitativna analiza imp lementacije RFID tehnologije u najvei hrvatski maloprodajni lanac Konzum d.d. iz Zagreba. Pratei svjetske trendove o logistikim aktivnostima unutar maloprodajne tvrtke, ali i supply chain aktivnosti u sklopu suradnje s ostalim lanovima opskrbnog lanca, Konzum je uoio odreene mogunosti daljnje optimizacije kroz implementaciju RFID tehnologije prvenstveno u svoje poslovanje, a onda i s eljom daljnjeg povezivanja s dobavljaima koji takoer koriste RFID kako bi se maksimalno iskoristile mogunosti ove tehnologije.

Prema: http://www.smbworldasia.com/en/content/market-rfid-apparel-industry-will-triple-2014-says-study (10.09.2011.). 16 prema http://www.future-store.org/fsi-internet/html/en/1564/index.html (pristup 10.09.2011.) 17 vidi vie na http://www.future-store.org/fsi-internet/html/de/375/index.html (pristup 10.09.2011.)

15

269

4.1. Materijalni tokovi u Konzumu d.d. Kako bi se prikazale pozicije i naini upotrebe RFID tehnologije u poslovanju Konzuma, prvenstveno je potrebno dati okvirni prikaz materijalnih tokova unutar Konzuma, odnosno Konzumovog sustava distribucije. Svoju mreu prodavaonica Konzum je rairio po cijeloj Hrvatskoj, te danas posluje kroz oko 700 prodavaonica, koje su podijeljene u tri osnovna formata: Konzum (najmanji format prodavaonica), Konzum Maxi (srednji format prodavaonica veliine supermarketa) i Super Konzum (najvei Konzumov format veliine hipermarketa). Trenutno Konzum distribuira svoju robu na dva naina: kroz centralnu distribuciju i kroz ambulantnu (direktnu) dostavu od strane dobavljaa. Ambulantna distribucija predstavlja do stavu robe od strane dobavljaa direktno u pojedine prodavaonice Konzuma. Ovaj oblik distribucije se dosta intenzivno koristio, no u skladu s promjenama na tritu, ali i uz elju za to tonijom i sigurnijom opskrbom svojih prodavaonica, Konzum se u posljednje dvije godine sve vie okree centralnoj distribuciji. Kao to je prikazano na slici ... centralna distribucija se odvija na nain da dobavljai svoj robu dovoze u dva glavna (i najvea) logistiko distributivna centra (LDC) koji se nalaze u Zagrebu i Dugopolju kraj Splita, a u kojima se vri skladitenje i komisioniranje robe za daljnji put. Put robe se moe nastavljati ili transportom izravno prema prodavaonicama (obino je to sluaj kada se roba isporuuje u Super Konzum tip prodavaonica, s obzirom da ove prodavaonice imaju najvei obrtaj pa se potrebnom robom moe napuniti kamion, odnosno optimizirati troak transporta), ili prema manjim skladitima Konzuma koji su strateki rasporeeni po Republici Hrvatskoj. LDC Zagreb pokriva skladita u Osijeku, Rijeci i Poreu, a LDC Suhopolje skladita u Zadru, Koruli i Dubrovniku. Iz tih skladita koja se jo nazivaju i cross-docking skladita (XDOCK), roba se dalje transportira prema manjim formatima Konzumovih prodavaonica. Slika 4. Sustav centralne distribucije u Konzumu d.d.

Izvor: Autori.

Iako je svaka karika u ovom lancu od izuzetne i jednake vanosti za uinkovitu opskrbu prodavaonica, najvee dodavanje vrijednosti se odvija upravo u dva glavna LDC -a preko kojih prolazi sva roba u sustavu centralne distribucije. Ovi suvremeni logistiki centri sastoje se od nekoliko povezanih skladita, koja se razlikuju prvenstveno prema vrsti robe koja se u njima skladiti i komisionira (ili se pak na njoj obavljaju neki drugi skladini procesi) te su izg ledom, opremom, ureenjem i organizacijom prilagoeni upravo toj vrsti ili grupi robe. Osim uvanja robe (tzv. depozitni dio skladita) u nekim od njih se odvijaju i cro ss-docking aktivnosti. S obzirom da je u XDOCK skladitima Konzumovih LDC-a glavni cilj svu robu koja taj dan ue komisionirati za prodavaonice, te utovariti u kamione i proslijediti prema prodavaonicama ili

270

regionalnim XDOCK skladitima, ova skladita se jo nazivaju i zero stock skladita, s obzirom da su na kraju dana zalihe u njima nula, odnosno nema ih. Roba u XDOCK skladita dolazi homogeno sloena od strane dobavljaa na paletama, a za daljnji transport se komisionira na palete, rol-kontejnere ili na tzv. RPC ambalau 18 . 4.2. Pilot projekt implementacije RFID tehnologije u Konzum Tvrtke obino kreu u implementaciju RFID tehnologije zbog dva razloga (Jones & Chung, 2008., str. 157): x ili ispunjavaju neiji zahtjev (obino je to zahtjev nekog drugog lana njihovog opskrbnog lanca koji ima veu pregovaraku mo u lancu) x ili se odluuju na provedbu pilot projekta kako bi stekli odreeno iskustvo s tehnologijom i na temelju uspjeha projekta odluuju o prihvaanju i proirenju tehnologije na ostala podruja Konzum se moe svrstati u drugu skupinu tvrtki, kao tvrtka koja ve ima tradicij u testiranja, dorade i koritenja suvremenih informacijskih tehnologija, te koja je pratei trendove najuspjenijih europskih i svjetskih maloprodavaa odluila testirati i RFID tehnologiju. Sukladno fazama ivotnog ciklusa implementacije RFID-a (Jones & Chung, 2008., str. 164) ovaj projekt u Konzumu se moe podijeliti na sljedei nain: 1. konceptualna faza u ovoj fazi Konzum je postavio osnovne ciljeve ovog projekta: o kroz ogranienu impelementaciju odrediti kolike su utede upotrebom RFID tehnologije u s kladinim aktivnostima (zaprimanje i odprema robe, komisioniranje, kontrola poiljke), praenju ambalae i zatiti od gubljenja, brzini odvijanja procesa, smanjenju krivo isporuenih narudbi ili greaka u dokumentaciji, i potencijalne utede u drugim podrujima logistikih aktivnosti o ispitati obuhvat, izvedivost i zahtjeve implementacije RFID tehnologije uz maksimalnu utedu, o ispitati mogunost implementacije RFID tehnologije kod kljunih dobavljaa, i uinke za Konzum i razvoj meusobne suradnje, o ispitati vrijeme povrata na investiciju. Vrijeme povrata investicije izraunava se kao omjer uloenih investicija kroz utede koje e ova tehnologija donijeti tijekom jedne godine, a izraava se u godinama. 2. faza planiranja u ovoj fazi se Konzum trenutno nalazi. U njoj se provodi analiza radnih zadataka, delegiranje ovlasti za provoenje istih, kao i vremenskih raspored odvijanja pojedinih radnih zadtaka (ili grupa zadataka) u projektu. 3. faza instalacije, odnosno implementacije u uem smislu ovo je faza s kojom je Konzum takoer zapoeo te koju je podijelio u nekoliko koraka. S obzirom na izuzetan znaaj i zahtjevnost ove faze, posebno e biti objanjena u nastavku. 4. faza sveobuhvatnog odpoinjanja ili zavretka projekta u ovoj fazi e Konzum odluiti o svrsish odnosti RFID tehnologije, odnosno hoe li nastaviti koristiti ovu tehnologiju te u kojem obuhvatu (na kojim sve poslovnim i geografskim podrujima)

18

Rol-kontejner (engl. roll-container) je metalna kolica/kontejner s kotaima koji se koristi za sastavljanje narudbe i utovar na prijevozna sredstva, ali i za istovar u prodavaonicu ili slaganje robe na polici. Mogue ga je slo iti za pogodnije skladitenje. RPC ili Reusable Plastic Containers, odnosno viestruko iskoristive plastine posude koje su napravljene od otporne plastike te oblikom (glatkih stranica iznutra, omogueno slaganje i manipulacija viliarom ili drugim automatiziranim sustavima) i dimenzijama (kompatibiln e sa standardnim paletama i meusobno) prilagoene zahtjevima logistikih procesa.

271

Implementacija ili instalacija RFID tehnologije u Konzumu kree upravo iz LDC -a u Zagrebu i Dugopolju , te se planira koristiti u skladinim i transportnim procesima, i to na razini oznaavanja rol-kontejnera 19 . Implementacija u uem smislu se planira provesti u sljedeim koracima: 1. poetna implementacija i testiranje opreme na skladitima i rol-kontejnerima, 2. testiranje evidencije ulaska i izlaska rol-kontejnera u ciklusu skladite -prodavaonicaskladite, 3. oznaavanje kutija i unoenje sadraja rol-kontejnera na RFID tag, 4. implementacija RFID tehnologije od strane ogranienog broja dobavljaa na njihovoj dostav noj ambalai. Prvu fazu implementacije karakterizira nabave potrebne opreme i testiranje iste u LDC-u Zagreb i LDC-u Dugopolje. Konzum je ve kupio i postavio odreen broj pasivinih tagova s mogunou kako itanja tako i zapisivanja podataka (ovisno o mod elu imaju do 752 bita memorije). Ovi tagovi su montirani na sve Konzumove rol-kontejnere koji se koriste u transportu od LDC-a do prodavaonica, te pri istovaru, pa ak i slaganju robe u samim prodavaonicama (vidi slika 5). Zbog uvjeta koje prolaze rol-kont ejneri izabrani su otporni plastini tagovi (nije se ilo na osjetljive naljepnice) koji imaju domet oitavanja od 3 do 7 metara od antene (ovisno o modelu). Takoer, za razliku od naljepnica koje su obino jednokratne (kao barkod naljepnice), ovaj oblik tagova moe se viestruko koristiti. Navedeni tagovi podravaju EPC GEN2 sustav oznaavanja kao i sve ostale relevantne svjetske sustave to ih ini kompatibilnima za buduu suradnju kroz RFID tehnologiju s potencijalnim dobavljaima irom svijeta. Njihova radna frekvencija je od 865 do 869 MHz, a radna temperatura od -40 do +125 stupnjeva celzijusa (ovisno o modelu). Slika 5. RFID tagovi na kontejnerima

Izvor: Autori.

Takoer, nabavljene su i postavljene na odreen broj ulazno -izlaznih rampi (tzv. dokovi) RFID itai s antenama. To su fiksni itai sa senzorima pokreta i antenama koji zajedno tvore RFID vrata. Prilaskom u polje oitavanja senzori pale antene koje odailju radijsko frekvencijske signale i oitavaju ili zapisuju podatke na RFID tagove na rol-kontejnerima (vidi sliku 6) itai su spojeni s raunalnim sustavom beinom ili inom vezom, te se po potrebi mogu nadograditi razliitim drugim ureajima (npr. senzorima za pokret, temperaturu ili vlagu). Takoer imaju funkciju filtriranja informacija, odnosno upozoravanja po potrebi (npr. mogu se podesiti za oitavanje samo polja destinacija - pa ako kroz polje oitavanja proe neki kontejner koji nije predvien za tu destinaciju upalit e se crveno svijetlo upozorenja za pogrean utovar/istovar).

Slino probno testiranje provela je IKEA na svojim rol-kontejnerima iz razloga to je u sustavu distribucije godinje gubila 10% kontejnera. Probna ili pilot implementacija RFID-a je pokazala da bi se investicija u RFID tehnologiju vratila za 15 do 23 mjeseca, ovisno o stupnju ulaganja (Hellstr m, 2009., str. 8).

19

272

Slika 6. Prolaz rol-kontjenera kroz RFID antene /RFID vrata

Izvor: Autori.

Pripadajuu antene postavljene su u parovima i oitavaju signal svakog taga u njemu prilagoenom polju oitavanja. Ovu prvu fazu karakteriziraju brojne prilagodbe, ispitivan ja i dorade. Naime, potrebno je pronai optimalan poloaj antena i itaa u odnosu na rol -kontejnere s tagovima, te pripaziti na nain prolaenja kroz polje oitavanja s rol -kontejnerima, a sve kako bi se ostvario najvei mogui stupanj uspjenog oitavanja podataka. Vrlo je vano pravilno postaviti i senzor pokreta koji ukljuuje antenu i ita kako se ne bi dogodilo da neto "promakne" itau, ali i kako ureaji ne bi nepotrebno odailjali radijsko -frekvencijske signale. Svu spomenutu opremu, ali i cjelokupne nove procese uvjetovane RFID tehnologijom potrebno je uskladiti s postojeim prvenstveno skladinim procesima, uvaavajui postavke lean filozofije - izbjegavanje svih vike pokreta, pronalazak najkraih puteva, izbjegavanje viestrukih pokreta, kontr ole, mjerenja i sl. U sljedeoj fazi Konzum planira opremiti i odreen broj testnih prodavaonica s RFID infrastrukturom (itaima, antenama i senzorima pokreta). Na taj nain bi se omoguilo praenje i kontrola puta rol-kontejnera od LDC-a, preko X-DOCK regionalnih skladita, i sve do prodavaonica, te nazad prema LDC-u. Pri uvoenju nove destinacije na kojoj se vri oitavanje, javljaju se slini problemi kao i u skladinom procesu LDC-a, a koji ipak zahtijevaju specifinu dodatnu panju zbog prostornih i graevinskih ogranienja u prodavaonicama koje ne postoje (ili postoje u znatno manjoj mjeri) u LDC-u. Slika 7. Par RFID antena

Izvor:Autori.

273

Trea faza iziskuje oznaavanje kutija kao manjih pakovanja koja se slau na rol -kontejnere ili palete s RFID tagovima. Konzum e se vjerojatno odluiti za koritenje naljepnica s pasivnim tagovima koje mogu na sebi imati i barkod oznaku. I ova faza e takoer biti testna faza te se oznaavati samo pakiranja odreenog broja proizvoda koja ne iziskuju p revelik troak (moda dio voa ili povra koji je due u opskrbnom lancu pod kontrolom Konzuma). Za iskoritavanje potpunih prednosti ovakvog naina poslovanja potrebno je osigurati pristizanje robe u Konzum koja je ve oznaena s RFID tagovima kompatibiln im s Konzumovom RFID infrastrukturom. Dakle, potrebno je pridobiti dobavljae da implementiraju RFID tehnologiju u svoje proizvode, odnosno njihovu ambalau barem jednu fazu prije u opskrbnom lancu (ili u proizvodnji ili u distribuciji, ali prije dolaska u Konzum). Postupak koji slijedi je sljedei: x u tag na rol-kontejneru se pomou itaa upisuju podaci o robi koja se treba sloiti na kontejner, odnosno o robi za odreenu poiljku; x nakon slaganja se (opet pomou itaa) oitavaju podaci s tagova s kutija koje su sloene (dakle oitavaju se RFID naljepnice); x raunala provjerava usklaenost stvarnog stanja na rol -kontejneru i podataka o proizvodima koji trebaju biti u poiljci, a koji se nalaze na rol-kontejneru; x ukoliko neto nedostaje ili je tu neto to ne treba biti - javlja se upozorenje na ekranu raunala. Ovim postupkom tag na rol-kontejneru postaje nositelj informacije o stvarnom sadraju rolkontejnera. Tu informaciju "nosi sa sobom" i do regionalnih X-DOCK skladita i/ili do samih prodavaonica (poput dokumenta otpremnice). Pri ulasku u prodavaonice, rol-kontejner e opet proi kroz RFID vrata i bit e oitan njegov sadraj, te ispitana usklaenost s podacima na tagu na rol-kontejneru - sve u iznimno kratkom vremenu od djelia sekunde. U ovoj fazi p osebno do izraaja dolazi karakteristika RFID tehnologije istovremeno viestruko oitavanje, odnosno mogunost RFID itaa da odjednom oita veliku koliinu RFID tagova na proizvodima/kutijama. Druga opcija je usklaivanje barkod tehnologije s RFID tehnolo gijom i prebacivanje informacija s barkodova na kutijama, na RFID tag na rol-kontejneru. Ova opcija zahtjeva dodatnu razradu, ali je i vremenski i radno zahtjevnija. etvrta faza predstavlja pregovore s odreenim brojem dobavljaa oko njihovog uvoenja RFID tehnologije u svoje poslovanje. Vjerojatno bi se prvo krenulo u suradnju s nekim dobavljaima iz Agrokor grupe kao matine grupe, ili sa stranim multinacionalnim kompanijama s kojima Konzum posluje, a koje su ve imale iskustvo s RFID tehnologijom u posl ovanju s drugim europskim ili svjetskim maloprodavaima koji koriste RFID (npr. s Metroom, Tescom i sl.). U ovoj fazi tek je prvi dio posla privoliti dobavljaa da ugrauje RFID tagove koji su kompatibilni s Konzumovima itaima i antenama na svoje kutije, palete ili drugu ambalau. Nakon toga slijedi sinkronizacija napora dobavljaa i Konzuma kako bi se proces dostave uskladio s RFID zahtjevima, s cross-docking zahtjevima i sl., ali i kako bi dolo do pravedne raspodjele uteda koje RFID tehnologija prua na obostrano zadovoljstvo lanova opskrbnog lanca. 4.3. Aktivnosti nakon pilot projekta Ukoliko se ova tehnologija pokae uinkovita u oekivanoj mjeri, Konzum e se okrenuti pregovorima s dobavljaima o njihovoj implementaciji RFID tehnologije na nain da ugrade RFID tagove (kompatibilne s Konzumovom RFID tehnologijom, odnosno itaima) te omogue praenje robe od izlaska iz njihovih postrojenja (tvornica ili skladita), preko distributivnih centara dobavljaa i Konzuma, pa sve do Konzumovih prodavaonic a, uz ostovremenom izbjegavanje dupliranja odreenih aktivnosti, ubrzanje procesa kontrole i komisioniranja, te uz toniju i bru razmjenu informacija u opskrbnom lancu. Na taj nain se oekuje ostvarenje veih ukupnih uteda u ospkrbnom lancu (poveanje vike vrijednosti u opskrbnom lancu) uz istovremeno poveanje

274

zadovoljstva svih lanova, te to je najvanije uz poveanje dostupnosti proizvoda za krajnjeg kupca kroz pouzdaniju i uinkovitiju opskrbu prodavaonica. Takoer, planira se i proirenje mogunos ti implementiranog RFID sustava uvoenjem: x senzora u tagovima koji slue za praenje temperature i alarmiranje pri odstupanju od zadanih temperaturnih reima (za proizvode koji moraju biti skladiteni i transportirani u temperaturno kontroliranim opskrbnim lancima), x aktivnih tagova na odreeni asortiman proizvoda radi bolje kontrole zaliha i odreivanja njihove lokacije, x proirenog oznaavanja na RPC ambalau, palete i ostala pakiranja x oznaavanje pojedinanih proizvoda RFID tagovima te iskoritavanje predn osti RFID tehnologije na razini prodavaonice (brojne su mogunosti unapreenje upravljanja zalihama u prodavaonici, provoenja uinkovitijeg VMI -a20 , uinkovitije promocije prilagoene pojedinanom kupcu, ubrzavanja naplate koritenjem beskontaktne naplate, i sl.) Oznaavanje pojedinanih proizvoda danas je jo uvijek veliki izazov u svijet, kako u logistici proizvodnje, tako i u logistici maloprodaje. Ovom izazovu teko je pristupiti sam ak i velikim maloprodajnim lancima. Pravovremenim ukljuivanjem dobavljaa u ovaj proces, moe se dodatno iskoristiti potencijal koji prua RFID. Konzum smatra kako je potrebno poeti kod dobavljaa sa skupim artiklima, ali koji imaju vei obrtaj. Zatim slijede oni iji su proizvodi u podjednako skupom razredu, ali ko ji imaju manji obrtaj. Nakon toga moemo koristiti stvarne informacije koje emo skupiti iz prakse koritenja RFID tehnologije na gore spomenutim proizvodima kako bi dokazali da postoji potencijal koritenja i na proizvodima koji spadaju u srednji razred s kupoe. Primjenom RFID tehnologije kod dobavljaa, na skladitima i u prodavaonicama biti emo u mogunosti objediniti kompletan proces u informacijama koje bi bile dostupne svim ukljuenim stranama, na jednom mjestu i u pravo vrijeme. Posjedovanje informacije o stvarnoj potranji na tritu, dobavljau bi bilo kljuan i nadasve koristan podatak. Prognoze o potrebnim koliinama proizvoda i period kada su potrebni omoguava dobavljau pravilno i puno tonije pripremanje koliina zalihe. Jasno je da e samim time utjecati pozitivno na out-of-stock situacije, odnosno da e se smanjiti broj situacija u kojima isporuena koliina proizvoda nije dostatna da ispuni potranju i u konanici utjecati na profit. Suradnja izmeu maloprodavaa i dobavljaa ima viestruki pozitivan utjecaj - ve samim time to e se rairiti uporaba RFID-a, utjecat e se i na sputanje cijene te tehnologije, uinivi je tako prihvatljivijom irem krugu dobavljaa. 5. ZAKLJUAK Brzina kojom prosjeni potroa danas skuplja informac ije determinira ritam kojim bi se mi trebali voditi lanovi opskrbnog lanca u svim svojim aktivnostima, a pogotovo u upravljanu opskrbnim lancem. S obzirom da su maloprodavai najblie potroaima, prirodno je da oni i kreiraju trendove i nune promjene u opskrbnom lancu koje osiguravaju stalno unapreenje konkurentnosti. RFID tehnologija je tehnologija koja poveava brzinu reakcije maloprodavaa, pruajui tonu informaciju u realnom vremenu, ali uinkovitost maloprodavaa ipak je vezana uz primjenu ove te hnologije na svim razinama opskrbnog lanca. Nuno je shvatiti prednosti RFID -a za sve lanove opskrbnog lanca. RFID e omoguiti dobavljau da posjeduje informaciju o stvarnoj i krajnjoj potranji od strane potroaa istovremeno kada i maloprodava, tako d a e svi lanovi objedinjavanjem tih kljunih informacija imati jasnu sliku i zatvoren krug od ponude do
20

VMI je skraenica od engleskog naziva Vendor Managed Inventory kojim se oznaava strategija upravljanja zalihama od strane dobavljaa - prednosti za trgovca na malo su smanjivanje out-of-stock situacija, smanjivanje trokova odravanja police, nadopunjavanja zaliha i sl., dok proizvoa/dobavlja dobiva bru informaciju o varijabilnosti potranje i moe bolje reagirati, odnosno prilagoditi proizvodnju i dostavu.

275

potranje. Automatsko prikupljanje podataka o proizvodima omoguava iznimno brzu reakciju i poveati e produktivnost i maloprodavaa, to dovodi do bo lje uinkovitosti kompletnog opskrbnog lanca koja se odraava kroz viu razinu usluge za krajnjeg kupca/potroaa. RFID omoguava bolje praenje i smanjuje odstupanje izmeu koliina koje dobavlja alje, skladite i prodavaonica naruuje, prima, komisionira i koje krajnji potroa kupuje i uope treba. Iako se na prvi pogled ini kako je hrvatsko maloprodajno trite premalo za opravdanje trokova implementacije RFID tehnologije, izuzetno je dobro to se bar jedan hrvatski maloprodajni lanac odluio upustiti u ovaj pothvat. Zasigurno e naii na prepreke (kako u operativnom dijelu, tako i dijelu upravljanja odnosima i suradnjom s dobavljaima) ali smatramo da e ova tehnologija, nakon to bude uspjeno primijenjena, olakati proces zadovoljavanja potreba krajnjeg potroaa. RFID tehnologija omoguuje uvid u potrebne informacije za osiguravanje konkretne i ispravne ponude, te na taj nain kompaniju gura stepenicu iznad ostalih, kako bi zaista postali prepoznatljivi kao vodei u brizi oko kupca. Os im toga, upotrebom RFID tehnologije hrvatska maloprodaja jaa svoju poziciju u regiji, te osigurava bolju startnu poziciju za eventualna daljnja irenja poslovanja u druge zemlje u kojima e optimizacija upravljanja opskrbnim lancem biti neophodan imbenik konkurentske prednosti. Budua istraivanja trebala bi se kretati prvenstveno u smjeru razvijanja mogunosti implementacije RFID tehnologije i u manje maloprodajne subjekte koja bi bila isplativa u razumnom i odrivom roku. Takoer, posebnu panju je potrebno posvetiti nainima pregovaranja s dobavljaima oko njihovog uvoenja RFID-a prema maloprodavaima, te pronalasku obostrano zadovoljavajuih rjeenja. Potrebno je ispitati i prilagoditi dostignua iz svjetske prakse kako bi se i na taj nain pomoglo ra zvoj hrvatske maloprodaje. I to ne samo s ciljem pomaganja velikim hrvatskim maloprodavaima (koji su relativno mali u svjetskim okvirima), nego i zbog pomoi srednjim i malim hrvatskim maloprodavaima kako bi pronali dodatne nain optimizacije logistikih trokova. LITERATURA Behesheti, H. M. (2006): What managers should know about ERP/ERP II, Manegement Research News, 29, (4), str. 184-193. Bowersox, D., Closs, D., & Cooper, B. (2010): Supply Chain Logistics Management (Third Edition izd.). New York: McGraw-Hill Irwin. Chopra, S., & Meindl, P. (2010): Supply Chain Management : Strategy, Planning, and Operation (4th Edition izd.). Upper Sadle River, New Jersey, USA: Pearson Education, Inc., Prentice Hall. Devi, M. (2007): RFID Use in Collaborative Plannin, Forecasting and Replenishment. U D. Alagiri, & N. Selvan (Ur.), Retail Supply Chain Management : An Introduction (str. 104-116). Icfai Books, The Icfai University Press. Fallows, S., & Bhanot, R. (2005): Quality Issues in ICT-based Higher Education. (S. Fallows, & R. Bhanot, Ur.) Routledge Falmer & SEDA. Hellstrm, D. (2009): The cost and process of implementing RFID technology to manage and control returnable transport items, International Journal of Logistics: Research and Applications,Vol. 12, No. 1, str. 1 21. Hill, A. V. (2010): The Encyclopedia of Operations Management - 2010 Edition : A field manual and encyclopedic glossary of operations management terms and concepts, Clamshell Beach Press. Jones, E. C., & Chung, C. A. (2008): RFID in Logistics : A Practical Introduction, CRC Press Taylor & Francis Group. Lambert, D. M., Garcia-Dastugue, S. J., Croxton, K. L., Knemeyer, M. A., Rogers, D. S., Goldsby, T. J., i dr. (2008): Supply Chain Management. U D. M. Lambert, S. J. Garcia-Dastugue, K. L. Croxton, M. A. Knemeyer, D. S. Rogers, T. J. Goldsby, i dr., & D. M. Lambert (Ur.), Supply Chain Management : Processes, Partnerships, Performance. Sarasota, Florida: Supply Chain Management Institute.

276

Loebbecke, C. (2005): RFID Technology and Applications in the Retail Supply Chain : The Early Metro Group Pilot, 18th Bled eConference "eIntegration in Action", Bled, Slovenia prema HYPERLINK "https://domino.fov.unimb.si/proceedings.nsf/0/a66cb9d0ff2a357ec1257014004bde9a/$FILE/ 47Loebbecke.pdf%20" https://domino.fov.unimb.si/proceedings.nsf/0/a66cb9d0ff2a357ec1257014004bde9a/$FILE/ 47Loebbecke.pdf (pristup 15.09.2011.) Mentzer, J. T., DeWitt, W., Keebler, J. S., Min, S., Nix, N. W., Smith, C. D., i dr. (2001): Defining Supply Chain Management. Journal of Business Logistics , 22 (2), 1-25. Mesari, J.; Dujak, D. (2009): SCM u trgovini na malo - poslovni procesi i ICT rjeenja, IX. meunarodni znanstveni skup Poslovna logistika u suvremenom menadmentu / Business Logistics in Modern Management , Segetlija, Z.; Kari, M . (ur.), Osijek : Ekonomski fakultet u Osijeku, str. 107-132. Rajan, S. (2007): SCM through Information Technology in Retailing. U D. Alagiri, & N. K. Selvan (Ur.), Retail Supply Chain Management - An Introduction (str. 84-96). Icfai Books, The Icfai University Press. Roberti, M. (2010): RFID Will Benefit Apparel Suppliers, RFID Journal, prema HYPERLINK "http://www.rfidjournal.com/article/view/7909%20" http://www.rfidjournal.com/article/view/ 7909 (pristup 10.09.2011.) Ross, D. F. (2011): The Introduction to Supply Chain Management Technologies (2nd Edition izd.). Boca Raton, FL, United States of America: CRC Press, Taylor & Francis Group. Rushton, A., Croucher, P., & Baker, P. (2010): The Handbook of Logistics and Distribution Management (4th Edition izd.). London: The Chartered Institute of Logistics and Transport UK, Kogan Page. Shapiro, J. F. (2007): Modeling the Supply Chain (2nd Edition izd.). Duxbuty: Thompson Brooks/Cole. Shi, X., & Chan, S. (2007): Information Systems and Information Technologies fo r Supply Chain Management. U D. Waters, & D. Waters (Ur.), Global Logistics - New Directions in Supply Chain Management (5th Edition izd., str. 177-196). The Chartered Institute of Logistics and Transport, Kogan Page Limited. Sparks, L. (2009): RFID: transforming technology? U J. Fernie, & L. Sparks (Ur.), Logistics & Retail Management : Emerging issues and new challenges in the retail supply chain (3. izdanje izd., str. 233-252). Kogan Page & The Chartered Institute of Logistics and Transport. Tansey, S. D., Damton, G., & Wateridge, J. (2003): Business, Information Technology and Society. Routledge. Uckelmann, D., Harrison, M., & Michahelles, F. (2011): An Architectural Approach Towards the Future of Internet of Things. U D. Uckelmann, M. Harrison, & F. Michahelles (Ur.), Architecting the Internet of Things (str. 1-24). Springer Verlag. Wen, T-C., Chang, Y-C., Chang, K-H. (2010): Cost-Benefit Analysis of RFID Application in Apparel Retailing for SME: A Case from Taiwan, Transportation Journal, Vol. 49 Issue 3, p. 5766. http://www.rfid.com.pk/solutions_services.html (pristup 08.09.2009.). http://www.i2.com/solution_library/ng_v_Supply_Chain_Visibility.cfm (pristup 2.10.2006.). http://www.future-store.org/ (pristup 09.09.2009.). http://people.hofstra.edu/geotrans/eng/ch5en/conc5en/crossdocking.html (pristup 10.09.2011.). http://www.future-store.org/fsi-internet/html/en/1564/index.ht ml (pristup 10.09.2011.). http://www.smbworldasia.com/en/content/market-rfid-apparel-industry-will-triple-2014-saysstudy (pristup 10.09.2011.). http://www.future-store.org/fsi-internet/html/de/375/index.html (pristup 10.09.2011.).

277