Studija Krava Tele

SVEUILITE U ZAGREBU
AGRONOMSKI FAKULTET
CENTAR ZA TRAVNJATVO
STUDIJA IZVODLJIVOSTI SUSTAVA "KRAVA-TELE"

U SISAKO-MOSLAVAKOJ UPANIJI
Autori:
prof.dr.sc. Mladen Kneevi
mr.sc. Goran Perulija
doc.dr.sc. Josip Leto
mr.sc. Kreimir Bonjak
dr.sc. Marina Vrani
Hrvoje Kutnjak, prof. biologije
prof.dr.sc. Zoran Grgi
ZAGREB, travanj 2007.
2
1. Uvod i kratki prikaz stanja potreba i proizvodnje goveeg mesa u Republici Hrvatskoj
2. Analiza prirodnih agroekolokih uvjeta Sisako-moslavake upanije za proizvodnju
teladi za tov u sustavu "krava tele
2.1. Klimatske prilike
2.2. Tlo kao imbenik proizvodnje krme
2.3. Prirodni travnjaki resursi Sisako-moslavake upanije
2.4. Opis floristikog sastava prirodnih travnjakih povrina
3. Saetak tehnolokog procesa sustava "krava-tele"
3.1. Uvod
3.2. Saetak tehnolokog procesa
3.2.1. Veliina stada i veliina farme.
3.2.2. Tehniki zahvati u sustavu "krava-tele"
3.3. Hranidba krava
3.4. Bilanca godinjih potreba na hrani i cijena kotanja hrane (c.k.)
3.5. Smjetaj
3.6. Radna snaga
3.7. Mehanizacija
3.8. Materijalni pokazatelji proizvodnje
4. Tehnologija proizvodnje teladi za tov u sustavu "krava tele"
4.1. Izbor i formiranje proizvodnog stada
4.2. Pripust krava
4.3. Teljenje
4.4. Laktacija
4.5. Odbie teladi
4.6. Zasuenje krava
4.7. Nain dranja proizvodnog stada management
3
5. Tehnologija proizvodnje krme
5.1. Agrotehniki zahvati
5.1.1. Sjetva djetelinsko-travnih smjesa
5.1.2. Mjere popravljanja floristikog sastava postojeih travnjaka
5.1.3. Gnojidba travnjaka
5.2. Proizvodnja sijena i travne silae
6. Ureenje panjaka
7. Analiza isplativosti ulaganja za farmu veliine 30, 60 i 100 proizvodnih krava
8. Organizacija proizvodnje, poticaji koje je potrebno uvesti te organizacija trita
PRILOZI
9. Idejna rjeenja za staje kapaciteta 30, 60, i 100 proizvodnih krava
10. Digitalna karta travnjaka Sisako-moslavake upanije s naznakom posebno
interesantnih podruja za uspostavu i razvitak proizvodnog sustava "krava-tele"
1. Uvod i kratki prikaz stanja potreba i proizvodnje goveeg mesa u Republici Hrvatskoj
UVOD
U Republici Hrvatskoj govee meso se tradicionalno proizvodi od teladi krava koje slue
prvenstveno za proizvodnju mlijeka (dominantno krave Simentalske pasmine i Holstein pasmine).
Smanjenjem broja krava kao posljedice rata i negativnih trendova u govedarstvu Hrvatske, te u
posljednje vrijeme sve naglaenijom specijalizacijom u proizvodnji kravljega mlijeka, dovedene su
u pitanje tovne karakteristike i kvaliteta teladi za tov, ali isto tako i dostatan broj teladi za
proizvodnju potrebnih koliina goveeg mesa. Za oekivati je da e se poveanjem proizvodnje
mlijeka po kravi broj krava (a time i broj teladi) i dalje smanjivati. Deficit u broju teladi za tov u ovom
se trenutku rjeava uvozom teladi upitne kvalitete.
Republika Hrvatska zadovoljava svega 76,5% svojih potreba na goveem mesu. Ukoliko
Republika Hrvatska do ulaska u Europsku Uniju ne sredi vlastitu proizvodnju goveeg mesa
najmanje do razine samodostatnosti, biti e prisiljena na trajni uvoz, unato izuzetno povoljnim
agroekolokim uvjetima i raspoloivim sirovinskim resursima.
Ope poznati i usvojeni princip proizvodnje goveeg mesa sadran je u tri sukcesivne
faze: (i) faza proizvodnje teladi za tov; (ii) faza uzgoja i (iii) faza tova, kao zavrna faza ove
proizvodnje.
Prva faza proizvodnje goveeg mesa (faza proizvodnje teladi za tov) svugdje u svijetu
rjeava se tehnologijom tzv. "sisajuih krava", tj. sustavom u kojem krave slue za namjensku
proizvodnju teladi za tov, pa je logino da se i u Hrvatskoj ova faza proizvodnje goveeg mesa
rjeava istom tehnologijom. Pojam "sisajuih krava" u tehnolokom smislu dijeli se na dva razliita
5
tehnoloka sustava: sustav "krava-tele" i sustav "krava dojilja", a zajedniko im je proizvodnja teladi
za tov.
Sustav "krava-tele" zasniva se na kravama mesnih pasmina ili kriancima mesnih pasmina
s pasminama kombiniranih svojstava. Sirovinsku osnovicu ovog sustava ine travnjaki resursi, uz
odgovarajue uee namjenski proizvedene krme na oraninim povrinama.
Proizvodnja i potronja goveeg mesa u Europskoj uniji
Proizvodnja goveeg mesa u EU stabilizirala se nakon prevladavanja krize, izazvane tzv.
kravljim ludilom (BSE) 2000. god. i slinavkom i apom (FMD) 2001. god. i u 2002. god. iznosila je
7,5 mil. tona.
Najvei proizvoa goveeg mesa u EU je Francuska (22%), slijede Njemaka (19%),
Italija (15%), Velika Britanija (8%) i panjolska (8%), dok preostale lanice zajedno proizvode 28%.
Grafikon 1. Proizvodnja goveeg mesa u EU
Italija
15%
Francuska
22%
V.Britanija
8%
Njemaka
19%
Ostali 28%
panjolska
8%
Izvor: 1) Statistcal Office of tha European Communities (EUROSTAT); 2) MHR VIANDES The Online Research For Meat Business; 3) Statistics
Finland; 4) Food and Agriculture Organisation (FAO) of the United Nations Statistical Databases (FAOSTAT)
Isto tako stabilizirala se i potronja goveeg mesa u EU. Pet najveih potroaa goveeg
mesa po stanovniku su Francuska (26,9 kg/stanovniku), Danska (26,0 kg/stanovniku), Italija (25,5
kg/stanovniku), vedska (20,8 kg/stanovniku) i Belgija/Luxemburg (20,1 kg/stanovniku), dok
najmanju potronju goveeg mesa ima Njemaka (15,2 kg/stanovnik). Prosjena potronja
goveeg mesa u EU je 19,7 kg/stanovniku i prema projekcijama Europske Komisije (EC) potronja
goveeg mesa u EU nee rasti u narednih 7 godina.
6
U razdoblju od 15 godina (1997 2002) proizvodnja goveeg mesa u EU je bila iznad
potronje (grafikon 2).
Grafikon 2. Razina ukupne proizvodnje i potronje goveeg mesa ( u 1000 tona)
8000
7500
7000
6500
1996
1997
1998
1999
PROIZVODNJA
2000
2001
2002
2003
POTRONJA
Izvor: 1) Food and Agriculture Organization (FAO) of the United Nations Statistical Databases (FAOSTAT); 2) US Meat Export Federation; 3) USDA,
Foreign Agricultural Service (FAS)
Tadanje projekcije da e se i nadalje odrati ovakav odnos izmeu proizvodnje i potronje

goveeg mesa pokazale su se pogrenima jer je proirenjem Unije 2005. godine za novih 10
lanica, EU prvi puta, nakon dueg vremena, dola u situaciju da ima veu potronju od
proizvodnje za nekoliko postotnih jedinica. Ulaskom Rumunjske i Bugarske 2007. godine, stanje se
nee znaajno popraviti obzirom na sadanje stanje govedarstva u tim zemljama. Eventualne
vikove teladi za tov iz te dvije zemlje, do juer dostupnih hrvatskim tovljaima, konzumirati e
tovilita EU-a, pa je malo vjerojatno da e ova telad biti dostupna za popunu hrvatskih tovilinih
kapaciteta u budunosti.
Struktura populacije krava u Europskoj uniji
Proizvodnja goveeg mesa u Europskoj uniji bazira se na teladi koja potjee iz stada
mlijenih krava i stada "sisajuih krava". U Europskoj uniji je 2002. godine bilo ukupno 31,211.000
krava, od ega je bilo 19,514.000 mlijenih krava i 11,697.000 tzv. "sisajuih krava". U ovom
trenutku svaka trea krava (i vie od toga) u EU je u sustavu "sisajuih krava" i koriste se za
proizvodnju teladi za tov. U narednoj tablici prikazan je ukupan broj krava, te broj mlijenih i
"sisajuih krava" s projekcijom do 2008. godine.
7
Tablica 1. Broj krava u EU
u 1000 grla
2002.
2006.
2008.
Krave
Mlijene krave
Sisajue krave
31211
19514
11697
29000
18100
11800
29500
17700
11800
2008/2002
%
- 5,5
-9
+1
Izvor: Beef in the EU, EEAP, Paris, 04. 03. 2004.
Iz podataka navedenih u tablici 1, razvidno je da e se ukupan broj krava u EU do 2008.

godine smanjiti za 5,5%, i to zbog smanjenja broja mlijenih krava, dok e broj sisajuih krava imati
ak i lagani porast u odnosu na 2002. godinu.
Ovakav trend opadanja broja mlijenih krava i poveanje broja "sisajuih krava" EU biljei
od 1980/1985. godine i taj trend se zadrava bez obzira na proirenje Unije, kao to je to prikazano
u grafikonu 1. Glavni razlozi smanjenja broja mlijenih krava su poveanje proizvodnje mlijeka po
kravi i uvoenje kvota za proizvodnju mlijeka.
Gragikon 3. Kretanje broja sisajuih i mlijenih krava

30
Mljene krave
25
20
15
Sisajue krave
10
5
EU-10
0
1980
EU-12
1985
Izvor: Eurostat
1990
EU-15
1995
2000
2005
Tablica 2. Broj sisajuih i mlijenih krava u nekim zemljama Europske Unije

Zemlje lanice
EU
Francuska
Velika Britanija
panjolska
Irska
Broj mlijenih
krava (1000)
Broj sisajuih
krava (1000) (*)
3.780
(3.779.866*)
1.670
(1.699.511*)
1.442
(1.441.539*)
1.103
(1.102.620*)
(**)
Sisajue/mlijene
krave
Uee sisajuih
krava u EU (%)
4.133
48 : 52
34
2.239
43 : 57
16
1.102
57 : 43
15
1.129
49 : 51
10
(*) Izvor: Regulations (EC) No 1254/99; European Commission, Directorate-General for Agriculture
** Izvor: EUROSTAT
Od ukupnog broja sisajuih krava u EU, 34% ima Francuska, 16% Velika Britanija, 15%
panjolska, 10% Irska, 6% Njemaka i 6% Italija, dok preostale lanice imaju zajedno 13%. Od
ukupnog broja krava u Europskoj Uniji tzv. "sisajue krave" uestvuju 36%.
Proizvodnja i potronja goveeg mesa u Republici Hrvatskoj

Proizvodnja goveeg mesa u Republici Hrvatskoj ne zadovoljava njezine potrebe. Prema
nekim autorima RH zadovoljava svega 76,5% svojih potreba na goveem mesu. Prema podacima
Dravnog zavoda za statistiku RH neto masa zaklanih goveda je u neprekidnom opadanju ve
due vremensko razdoblje. U tablici 3 prikazane su koliine neto mase zaklanih goveda u
posljednjih 10 godina (od 1994-2003. god.) kao i potronja goveeg mesa po stanovniku (od 1998
2003. god).
Tablica 3. Neto masa zaklanih goveda i potronja goveeg mesa po stanovniku

Godina
Neto masa zaklanih
goveda
(t)
Godinja potronja
kg/stanovnik
Izvor: DZS RH
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
28.346
25.838
21.517
26.276
25.691
23.492
25.234
23.062
23.993
24.635
11,59
11,43
12,13
11,60
10,89
10,63
9
Iz tablice 2 razvidno je da proizvodnja goveeg mesa ne zadovoljava domau potronju.
Prema projekcijama "Programa razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj" (MPVG,
2004), po njegovom zavretku 2009/2010 godine, godinja potronja goveeg mesa po stanovniku
trebala bi porasti na 14 kg, to znai da e se disproporcija izmeu proizvodnje i potronje jo vie
poveati. Ovu potronju morala bi zadovoljiti godinja proizvodnja od 68.150 tona, raunajui i
potrebe u turizmu.
Glavni uzrok deficita proizvodnje goveeg mesa je nedostatak dovoljnog broja teladi za
tov, kao i nia tjelesna masa ivotinja za klanje. Nedostatak teladi za tov u Republici Hrvatskoj
rjeava se uvozom teladi upitne kakvoe, dok se poveanje tjelesne mase ivotinja za klanje mora
rijeiti uvoenjem u proizvodnju drugaijih tehnolokih sustava od postojeeg u praksi.
Problem nedovoljnog broja teladi za tov Hrvatska mora rijeiti po uzoru na druge zemlje
lanice EU.
Osnovicu proizvodnje goveeg mesa u Republici Hrvatskoj ini telad porijeklom od krava
koje slue prvenstveno za proizvodnju mlijeka (dominantno krave Simentalske pasmine i Holstein
pasmine) i telad iz uvoza. Smanjenjem broja krava kao posljedice rata i negativnih trendova u
govedarstvu Hrvatske doveden je u pitanje dostatan broj teladi za proizvodnju potrebnih koliina
goveeg mesa, a s druge strane sve naglaenija specijalizacija u proizvodnji kravljega mlijeka,
dovodi u pitanje i tovne karakteristike i kvalitetu teladi za tov. Za oekivati je da e se poveanjem
proizvodnje mlijeka po kravi broj krava (a time i broj teladi) i dalje smanjivati. Deficit u broju teladi
za tov u ovom se trenutku, rjeava uvozom teladi upitne kakvoe. Godinje se u Republiku
Hrvatsku uvozi od 100.000 120.000 teladi za tov. Sadanja proizvodnja goveeg mesa je na
razini 75% dostatnosti i ukoliko Republika Hrvatska do ulaska u Europsku uniju ne podigne vlastitu
proizvodnju goveeg mesa najmanje do razine samodostatnosti, biti e prisiljena na uvoz goveeg
mesa unato izuzetno povoljnim agroekolokim uvjetima i raspoloivim sirovinskim resursima.
Zbog dominantne orijentacije u prolosti na vrlo izbirljivo talijansko trite, proizvodnja
goveeg mesa bila je obiljeena "baby beef" tehnologijom na bazi hrvatskog simentalca. To je
danas vrlo skupa tehnologija koja se zasniva na intenzivnoj hranidbi teladi od roenja, koristei u
10
hranidbi maksimalne koliine koncentrata i minimalne koliine voluminozne krme (tzv. PIZtehnologija). Zahvaljujui ovakvoj tehnologiji u praksi je proizvodnja goveeg mesa poistovjeena s
tovom.
Proizvodnja kravljeg mlijeka i goveeg mesa, kao temelji govedarske proizvodnje, poivaju
na kravi kao osnovnom sredstvu za proizvodnju. Uinkovitost i profitabilnost proizvodnje zavisi o
pravilnom izboru genotipa, pasmine i tehnologije. Uzgojni programi u govedarstvu u svjetskim
okvirima modulirani su za genetsku izgradnju u dva smjera za proizvodnju mlijeka i za
proizvodnju mesa. Krave mlijenih pasmina proizvode velike koliine mlijeka i u apsolutnim
iznosima, ali i u odnosu na svoju tjelesnu masu i utroenu energiju. Krave mesnih pasmina
proizvode telad koja postiu velike zavrne mase, uz visoke dnevne priraste i visok sadraj mesa u
trupu.
Specijalizacija pasmina goveda na mlijeko i meso proizala je iz potrebe proizvoaa da u
svojim proizvodnim uvjetima postignu to veu profitabilnost. U okolnostima kad nisu osobito
opravdani razlozi stroge specijalizacije, proizvoai nastoje sustavnim uzgojem zadovoljiti
proizvodnju i mlijeka i mesa kombiniranim pasminama.
U Hrvatskoj, sve do pedesetih godina XX. stoljea govedarska proizvodnja temeljila se
uglavnom na simentalskoj pasmini, koja slovi kao pasmina kombiniranih svojstava (mlijeko-mesorad). U posljednjih pet desetljea u hrvatsko govedarstvo se postupno uvode mlijene
(Holstein,Friesian, Brown Swiss) i u manjoj mjeri mesne pasmine (Charolais, Limousin, Hereford,
Angus i druge).
U zadnjem desetljeu, razvojem trinog gospodarstva i slobodne trgovine, u Hrvatskoj je
poput drugih europskih zemalja prisutna konkurencija pasmina i sloboda izbora od strane
uzgajivaa odnosno farmera. Izbor se temelji na poznavanju osobinama svake pasmine, njihovim
proizvodnim uincima, primjerenosti za specifine proizvodne uvjete i tehnoloke sustave
proizvodnje.
11
Za razvitak govedarstva i uspjenu proizvodnju svakog farmera je prva i osnovna
pretpostavka pravilan izbor odgovarajue pasmine, odnosno genoma koji e u zadanom ekosustavu osigurati maksimalno mogui obim proizvodnje i njezinu profitabilnost. Izbor pasmine mora
se temeljiti na znanstveno provjerenim spoznajama, vlastitim iskustvima i iskustvima drugih iz
slinih agro-ekolokih podruja.
Proizvodnja goveeg mesa u svijetu ostvaruje se vrlo irokim izborom pasmina i
genotipova mesnih karakteristika i kombiniranim mogunostima. Variraju od rano do kasno zrelih,
kako u pogledu reprodukcije, tako i u rastu tjelesnih tkiva. Neke su podesne za intenzivne sustave
proizvodnje i velike zavrne mase, a druge na ekstenzivnim travnjacima uinkovito ostvaruju
priraste. Uvaavajui karakteristike pojedinih pasmina i proizvodne uvjete za mesna goveda u
Hrvatskoj, izbor pasmina prema uzgojnom programu RH dijeli se u dvije skupine:
-
pasmine kojima se zasnivaju mesna stada i koja su trajno naseljena u Hrvatskoj
pasmine koje se koriste u razliitim sustavima krianja putem uvoza bikova iz domicilnih
zemalja i uzgoja.
Najvanija pasmina u proizvodnji goveeg mesa u Hrvatskoj je Simentalac. Tradicionalan
uzgoj traje vie od sto godina. Svojim proizvodnim osobinama, iako je pasmina dvojnih proizvodnih
karakteristika, izrazito je superiorna u proizvodnji kvalitetnog mesa (mramoriranost) i
zadovoljavajuih koliina miinog tkiva u trupu. U intenzivnom tovu moe postii bruto dnevne
priraste iznad 1.500 g, randman vei od 60 %, a udio miinog tkiva u polovicama vei od 65 %. U
uzgojnom programu valja i nadalje razvijati i poboljavati proizvodne i funkcionalne osobine unutar
pasmine nadogradnjom i unapreenjem uzgojnog programa. Obzirom na sve jau specijalizaciju
hrvatskog govedarstva na mlijeko i meso, u Hrvatskoj e se simentalac s vremenom u jednom
veem dijelu koristiti samo za meso, posebice kao glavna pasmina za uporabna krianja. U takvim
ekstenzivnijim sustavima na pai i slobodnom dranju poeljan je simentalac mesnog tipa, pa e
se selekcija hrvatskog simentalca kretati u tom smjeru. Prekomorske zemlje i zemlje sjeverne
Europe simentalca koriste iskljuivo kao dobru mesnu pasminu. Uspjeli su stvoriti bezrone linije
bikova (homozigotne i heterozigotne), iji e genom ui u Hrvatsku kroz moguu suradnju s
12
Njemakom, V. Britanijom, Danskom, Kanadom i SAD-om u okviru Svjetskog udruenja
simentalske pasmine.
Razvoj mesnog govedarstva u Hrvatskoj mora ii putem uvoenja sustava "krava-tele"
postupnim irenjem uzgoja rano i srednje zrelih mesnih pasmina ili krianaca sa simentalskom
pasminom. U podrujima obilnije krmne baze uputno je zasnivati stada Charolais pasmine ili
krianaca sa simentalskom pasminom. Ova francuska pasmina afirmirana je u svijetu, bilo uzgojem
u istoj krvi, ili krianjem. Prednosti ove pasmine su visoki prirasti i velike zavrne mase. Ovom
pasminom ili njezinim kriancima ostvaruje se vei profit, ako se na tritu vrednuju zavrne
tjelesne mase i randman. U proizvodnim uvjetima oskudnije krmne baze mogu se uspjeno koristiti
izrazito rano zrele britanske mesne pasmine Angus i Hereford. Na mnogim lokalitetima izbor ovih
pasmina najbolji je izbor za iskoritavanje marginalnih travnjaka i razliitih oblika nie vrijedne
krme. Ali treba imati na umu da se ovim pasminama postiu nie zavrne tjelesne mase i/ili
nepovoljan odnos loja i mesa u zaklanim polovicama.
Imajui na umu injenicu da je simentalska pasmina najbrojnija pasmina u Hrvatskoj,
glavna uzgojna mjera za stvaranje mesnih stada jo dugo e biti izbor natprosjenih bikova mesnih
pasmina za krianje sa simentalskom pasminom i selekcija simentalca u istoj krvi na meso
(stvaranje mesnog simentalca).
U Europi ima jo nekoliko mesnih pasmina koje su interesantne za mesno govedarstvo u
naoj zemlji (Limousin, Belgian Blue, Piemontese i druge).
Znaajke suvremenog uzgojnog programa u govedarstvu Republike Hrvatske
Republika Hrvatska ima u provedbi Program razvitka govedarske proizvodnje. U tom
programu su definirani nacionalni proizvodni ciljevi i modeli proizvodnje. Program se zasniva na
definiranim proizvodnim kapacitetima krava i planiranom fondu goveda.
13
Pored primarnih ciljeva, uzgojni program ima i svoje sekundarna ciljeve, kao to su
odravanje bioloke raznolikosti, kultiviranje i poboljanje plodnosti poljoprivrednog zemljita,
travnjaka i okolia u cjelini.
Uzgojni program goveda prema svojoj strukturi je otvorenog karaktera. Njegov uspjeh
sudbinski je vezan na inozemne uzgoje, pa je na program internacionalnog karaktera.
Funkcionalne veze su viestruke metode kontrole proizvodnosti (ICAR), testiranje bikova
(INTER- BULL), integracija i reafirmacija nekih pasmina na europskom regionalnom nivou,
razmjena genetskog materijala i rasplodnih grla i druge.
Struktura sadanje populacije goveda u Republici Hrvatskoj rezultat je dugogodinje
provedbe uzgojno selekcijskog rada u uvjetima u kojima se govedarska proizvodnja odvijala.
U Republici Hrvatskoj je nakon dueg razdoblja opadanja broja goveda, zadnjih godina
dolo do promjene trenda. Pad broja goveda je zaustavljen, a u zadnjim godinama broj goveda i
krava raste.
Tablica 4: Kretanje brojnog stanja goveda i struktura matinog dijela populacije
Ukupno
Matina populacija
Godina
Goveda*
Krave
Simentalska
Holstein
Smea
Ostale
Ukupno
1999.
2001.
2003.
2005.
426,570
438.423
465.935
485,268
228.014
219.782
223.954
231.633
64.814
72.915
108.523
129.921
10.294
13.378
19.966
29.724
4.839
4.703
4.147
6.472
251
239
7.323
9.918
80.198
91.235
139.959
176.035
Udio
matine
populacije
%
35,17
41,51
62,49
76,00
Izvor: HSC; * DZSH
Meutim treba naglasiti da je i nadalje nazona nepovoljna struktura farmi posebice kada
se promatra njihova veliina.
14
Tablica 5: Veliina farmi matinog dijela populacije goveda u Republici Hrvatskoj
Godina
1999.
2001.
2003.
2005.
1 3 krave
Broj
%
farmi
14.106 61,91
13.321 57,33
11.293 42,21
7.570
28,57
Veliina farme broj krava

4 9 krava
10 15 krava
Broj
Broj
%
%
farmi
farmi
7.603
33.37
828
3,63
8.475
36,48
1.124
4,84
13.166 49,21
1.690
6,32
15.670 59,13
1.886
7,12
vie od 15 krava
Broj
%
farmi
247
1,08
314
1,35
604
2,26
1.372
5,18
Ukupan
broj
farmi
22.784
23.234
26.753
26.498
Izvor: HSC
Iz tablice je razvidno da dolazi do znaajnijih promjena u veliini farmi. Smanjuje se udio

manjih a raste udio farmi koje dre vei broj krava. Za oekivati je da e ovaj trend biti jo
naglaeniji daljnjim porastom udjela veih farmi u iduem razdoblju.
15
2. Analiza uvjeta Sisako-moslavake upanije za proizvodnju teladi za tov u sustavu
"krava-tele"
2.1. Klimatske prilike
Kao relevantni pokazatelji za razumijevanje klimatskih prilika koriteni su klimatski
pokazatelji prikupljeni u meteorolokim postajama Sisak, Petrinja i
Topusko (Dravni
hidrometeoroloki zavod). Pri tome treba napomenuti da meteoroloki podaci ne moraju biti u
potpunosti relevantni za generalnu ocjenu klimatskih prilika jednog agroekoloki raznolikog
uzgojnog podruja. Stoga, na nekim mikro-lokacijama klimatski pokazatelji mogu djelomino
odstupati od navedenih.
Od klimatskih imbenika za proizvodnju krme svakako su najvaniji temperatura zraka i
oborine, osobito raspored oborina u vegetacijskom razdoblju. Na osnovu viegodinjih klimatskih
podataka (1994-2005) o oborinama i temperaturi zraka moe se zakljuiti da prosjena godinja
koliina oborina utvrena na navedenim meteorolokim postajama iznosi 990,4 mm.
Prosjena koliina oborina u vegetacijskom razdoblju (travanj-listopad) iznosi 633,6 mm.
Viegodinje prosjene mjesene koliine oborine i srednje mjesene temperature zraka
za podrule Sisako-moslavake upanije prikazani su u grafikonu.
Godinji oborinski maksimum, te ujedno i oborinski maksimum vegetacijskog razdoblja
biljei se u rujnu (126,1 mm), dok se najmanja koliina oborina u razdoblju travanj-listopad biljei u
svibnju (71,5 mm).
Srednja godinja temperatura zraka iznosi 11,2 C, s prosjenom temperaturom zraka
vegetacijskog razdoblja 16,8 C.
Godinji temperaturni minimumi biljee se u sijenju i prosincu sa prosjenim mjesenim
temperaturama 0,6 i 1 C.
16
Maksimalne srednje mjesene temperature zraka vezane su uz vegetacijsko razdoblje.
Najvea srednja mjesena temperatura vegetacijskog razdoblja biljei se u srpnju (21,5 C) i
kolovozu (20,9 C).
Visoke temperature u tijekom vegetacijskog razdoblja mogu izazvati zastoj u porastu biljne
mase i regeneraciji tratine, naroito ako su popraene nedostatkom oborina. Travnjak u takvim
uvjetima reagira smanjenom produkcijom, to treba ima imati u vidu planirajui dodatne izvore
hrane za stoku, a moe ukljuivati i dodatnu hranidbu goveda na pai.
50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
140
120
100
80
60
40
20
0
I
Mjesena koliina oborina

(mm)
Srednja mjesena
temperatura (C)
Grafikon 4: Klima dijagram po Walteru, (1998-2005)
II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Mjesec
TEMPERATURA (C)
OBORINE (mm)
Karakter klimatskih prilika znaajno je oslikan odnosom mjesenih koliina oborina i

srednjih mjesenih temperatura zraka (mjeseni kini faktor po Graaninu).
Razni autori predlau granine vrijednosti mjesenog kinog faktora (KF mj) koje se
donekle meusobno razlikuju. Prema Striiu za pregonske panjake nema uvjeta ako je vrijednost
mjesenog kinog faktora nia od 3.0 u bilo kojem mjesecu vegetacije. Isti autor smatra da
vrijednost KF=3.5 predstavlja vjerojatno najniu granicu za dobro uspijevanje panjaka, uz
pretpostavku da susjedni koeficijenti iznose najmanje 4.0, a oni do njih najmanje 5.0. otriPisai i Kovaevi uzimaju u obzir i uinak podzemnog vlaenja, pa za postizanje visokih i
17
sigurnih prinosa travnjaka i djetelita u odreenom mjesecu, KF bi morao prelaziti vrijednost 4.5 u
uvjetima umjerenog podzemnog vlaenja, odnosno 5.0 ako je podzemna voda isuvie duboko.
Kini faktor je doista pouzdan pokazatelj za sigurnu proizvodnju na travnjacima. Ako
njegova vrijednost u jednom mjesecu padne ispod dozvoljenih granica, ne znai da je travnjaka
proizvodnja dovedena u pitanje, posebice ako je vrijednost KF u prethodnom mjesecu bila znatno
via od granine. Treba napomenuti da se u tom sluaju ipak ne moe postii maksimalni prinos,
iako su zadovoljeni ostali imbenici (opskrbljenost tla hranjivima i dr.).
Na osnovu klimatskih pokazatelja za ovo podruje, viegodinji prosjek vrijednosti kinog
faktora pokazuje da se niti u jednom mjesecu vegetacijske sezone ne biljei vrijednost kinog
faktora manja od 4, dok se u svibnju, lipnju, srpnju i kolovozu moe oekivati vrijednost kinog
faktora nia od 5 (podaci prikazani u tablici).
Tablica 6: Vrijednosti mjesenog kinog faktora za pojedine mjesece vegetacijskog
razdoblja, viegodinji prosjek
Mjeseci
KF
IV
VI
VII
VIII
IX
7,4
4,3
4,8
4,3
4,3
8,0
6,4
2.2. Tlo kao imbenik proizvodnje krme

Na osnovu pedoloke analize tala podruja moe se zakljuiti da su na podruju Sisakomoslavake upanije dominantni sljedei tipovi tala (s podklasama pogodnosti za obradu):
1. aluvijalno (fluvisol) obranjeno od poplava (klasa pogodnosti P-1)
podklase pogodnosti:
p1 slaba osjetljivost prema polutantima
2. eutrino smee (klasa pogodnosti P-1)
18
3. lesivirano pseudoglejno na laporu (klasa pogodnosti P-2)
dr0 slaba dreniranost
4. pseudoglej obronani (klasa pogodnosti P-3)
v stagnirajue povrinske vode
n nagib terena vei od 15 i/ili 30%
p3 jaka osjetljivost prema polutantima
5. pseudoglej na zaravni (klasa pogodnosti P-3)
6. rendzina na laporu (fliu) ili mekim vapnencima (klasa pogodnosti P-3)
du2 dubina tla <60 cm
p1slaba osjetljivost prema polutantima
7. kiselo- smee na praporu i holocenskim nanosima (klasa pogodnosti P-3)
k kiselost (<5,5 u H2O)
8. eutrino smee na fliu ili mekanom vapnencu (klasa pogodnosti P-3)
vt - vertinost
9. sirozem na praporu (klasa pogodnosti P-3)
e erozija
Drugu skupinu tala definiranog podruja ine tla koje se prema pogodnosti za obradu
svrstavaju u klase privremeno nepogodnih tala za obradu (N-1) ili trajno nepogodnih tala za obradu
(N-2). To su:
19
10. movarno glejno djelomino hidromeliorirano
(klasa pogodnosti N-1)
V visoka razina podzemne vode
dr1 vrlo slaba dreniranost
11. pseudoglej-glej, djelomino hidromeliorirani (klasa pogodnosti N-1)
12. movarno glejno vertino (klasa pogodnosti N-2)
dr1 vrlo slaba dreniranost
vt vertinost, >30% gline
13. kiselo smee na klastitima (klasa pogodnosti N-2)
k kiselost (<5,5 u H2O)
sk2 skeletnost <50%
14. eutrino smee na eruptivima i drugim bazama bogatim nanosima (klasa
pogodnosti N-2)
st2 stjenovitost <50%
du2 dubina tla <60 cm
Proizvodnja krme mogua je na gotovo svim tipovima tala koja prevladavaju na podruju
Sisako-moslavake upanije. Pri tom treba naglasiti da su tla pogodna za zasnivanje djetelita,
djetelinsko-travnih smjesa (na bazi crvene i bijele djeteline, te lucerne), ozimih smjesa itarica i
mahunarki (stoni graak i grahorica), te proizvodnju itarica i kukuruza, koji e posluiti kao
stona hrana u zimskim mjesecima ili ljetnim mjesecima u kojima se javlja zastoj u produkciji
travnjaka zbog sue i visokih temperatura.
20
Osnovne znaajke tipova tala
Rendzina
Rendzina (sistematska jedinica 6) je tlo humusno akumulativne klase koja dolazi na vrlo
razliitim matinim supstratima. Javlja se na dolomitu, laporu, mekim vapnencima, te na
aluvijalnom ljunku i pjesku. Plodonosna vrijednost ovih podtipova je heterogena, a najvea
ogranienja imaju rendzine na mekim vapnencima. Rendzine su plitko do srednje duboka tla,
dobre prirodne dreniranosti, s izrazitim automorfnim nainom vlaenja, ilovaste do glinaste
teksture, vrlo povoljne mrviaste i stabilne strukture. Povoljnih su vodozranih odnosa s izrazito
dobrom vododrnou. Rendzine su karbonatna tla, humusna s 5 - 10 - 20% blagog humusa
(ovisno o uvjetima humifikacije i o intenzitetu humizacije). Reakcija tla je neutralna do slabo
bazina, pH vrijednosti su najee 7-8. To su biljnim hranjivima dobro opskrbljena tla. Zbog
ekolokih razlika rendzine e samo djelomino posluiti za intenzivnu poljoprivredu, a dijelom e
sluiti za prirodnu vegetaciju.
Distrino smee tlo
Distrino smee tlo (kiselo smee tlo; sistematske jedinice 7 i 13) javlja se na razliitim
supstratima, kao to su pjeenjaci, pijesak, klastiti, metamorfiti, eruptivi, te prapor. Heterogene su
plodnosti, to prvenstveno ovisi o matinom supstratu., dubini, nagibu terena. Reakcija ovih tala je
kisela (pH u vodi <5,5). Prirodna vegetacija ovog tipa tla je uma, a manjim dijelom su to travnjaci.
Fizikalna svojstva su dobra. To su propusna tla, lakeg mehanikog sastava, rahla i dobre
strukture. Sadraj humusa varira od 3-5-10 %. Opskrbljenost hranjivima, posebno fizioloki
aktivnim, je mala. Ova tla ne zahtjevaju melioracijske zahvate u svrhu popravljanja fizikalnih
svojstava, a glavna mjera za poveanje plodnosti ovih tala je gnojidba.
Eutrino smee tlo (Eutrini kambisol)
Eutrina smea tla (sistematske jedinice 2, 8 i 14) se formiraju na vrlo razliitim stijenama,
karbonatnim ili bazama bogatima, jedino se ne razvijaju na vapnencu, kao ni na kiselim stijenama.
21
Kemijska svojstva tipinog eutrino smeeg tla su vrlo dobra, ima visoku plodnost, ako nisu
ograniena reljefom odnosno nagibom. To je nekarbonatno tlo, bazama bogato po cijeloj dubini,
neutralne do slabo kisele reakcije, humusa sadre 2-6%. Koliine duika variraju s koliinom
humusa (0,1-0,3%), ukupnog fosfora ima vie, ali fizioloki aktivnog fosfora sadre malo, a kalija
osrednje. Bioloka akrivnost je velika. To su ilovasta do glinasto ilovasta tla stabilne grakaste do
oraaste strukture, dobrih vodozranih odnosa i propusnosti. Imaju povoljnu prirodnu dreniranost.
Vrlo su porozna s visokim kapacitetom za vodu. Eutrina smea tla su odlina umska i vrlo dobra
poljoprivredna tla. Na bregovitim i brdskim terenima preteno su plii ponekad i skeletniji podtipovi
eutrinog smeeg tla na bazinim i eruptivnim stijenama, koji su manje prikladni za poljoprivrednu
proizvodnju, pa su uglavnom umska tla.
Lesivirano tlo (Luvisol)
Luvisol (sistematska jedinica 3) je slabo do umjereno kiselo tlo, srednje duboko do duboko.
Imaju ilovastu teksturu u povrinskom i glinasto ilovastu do ilovasto glinastu u argiluvinom
horizontu. Oranini sloj ima prakastu do sitno mrviastu nestabilnu strukturu, a argiluvini sloj ima
umjereno koherentnu strukturu koja se drobi u grakasto grudaste agregate. U poetnom stadiju
pseudooglejavanja ovo tlo je ogranieno nepropusnou tla za vodu, to je ograniavajue
svojstvo za uzgoj poljoprivrednih kultura. Propusnost tla za zrak je esto kod pseudoglejnog
varijeteta ograniena s umjereno malom do malom provodljivou. To su slabo do srednje
plastina tla, koja se vrlo esto dobro oru. Vodo-zrani odnosi su im donekle nepovoljni, jer je tlo
sklono zbijanju, a zbog sklonosti pokorici ova tla su nepovoljna za nicanje osjetljivih kultura (repa i
dr.). Kemijska svojstva su slabo do srednje povoljna. Imaju slabo kiselu do jako kiselu reakciju u
ovisnosti od materijala na kojem su nastala. To su slabo humozna do dosta humozna tla s dobrim
do vrlo bogatim sadrajem duika. Sadraj fizioloki aktivnog fosfora je vrlo nizak, a kalijem
umjereno do dobro opskrbljen. Ova tla zahtijevaju umjerene mjere kalcifikacije i mineralne gnojidbe
fosfornim i kalijevim gnojivima.
22
Sirozem na rastresitim stijenama (Regosol)
Sirozemi (sistematska jedinica 9) su nerazvijena ili slabo razvijena tla na rastresitim
supstratima (osim aluvijalnih, deluvijalnih i eolskih recentnih nanosa), koja u pravilu nisu skeletna.
Openito su sirozemi na rastresitom supstratu izrazito vee plodnosti od litosola (kamenjara). Po
svom teksturnom sastavu po cijeloj dubini je prakasto ilovast, a ponegdje prakasto glinasto
ilovast. To su karbonatna do izluena tla, s vrlo niskom koliinom humusa (<1%) i vrlo siromana
duikom. Sadraj fizioloki aktivnog fosfora i kalija je takoer nizak. Najprikladniji za biljnu
proizvodnju su silikatno karbonatni regosoli, posebno varijetet na lesu i nekim laporima.
Pseudoglej
Pseudoglej (sistematske jedinice 4 i 5) je jedino tlo breuljkastih terena i pleistocenskih
zaravni, van domaaja poplavnih voda, s hidromorfnim karakteristikama, koje ga svrstavaju u
pseudoglejnu klasu hidromorfnog odjela tala. Polovino su to umska tla, priblino pola tala spada
preteno u oranice, a manji dio u vonjake i livade. Javljaju se na blagim breuljkastim obroncima
do 10% nagiba, te pleistocenskim (prapornim) zaravnima ili priterasnim dijelovima rijenih i
potonih dolina. Pedofizikalna svojstva ovih tala najizrazitije su obiljeena tee propusnim
horizontom, odnosno slabom do nepotpunom drenaom, pa su stagnirajue oborinske vode glavni
agens procesa pseudooglejavanja. To su prakasta tla, sklona zbijanju i pokorici. Strukturno su
nestabilna, prakasta do sitno mrviasta, a propusnost tla za vodu je mala. Kapacitet za zrak u
prirodnim horizontima je daleko ispod 10% to je nespojivo s intenzivnom biljnom proizvodnjom.
Pseudoglej je slabo kiselo do kiselo tlo, a kiselost mu se poveava s dubinom. Prema koliini
humusa obino su slabo humozna tla s dobrim sadrajem duika. Vrlo su slabo opskrbljena
fizioloki aktivnim fosforom, a slabo do dobro opskrbljena kalijem. Ova tla zbog poveanja
plodnosti zahtijevaju hidromelioracijske mjere, a od agromelioracijskih mjera potrebno je
eventualno duboka obrada ili dubinsko rahljenje, kalcifikacija, humizacija i gnojidba mineralnim
gnojivima.
23
Aluvijalno tlo (Fluvisol)
Ova tla (sistematska jedinica 1) predstavljaju najrecentnije rijene nanose, a dolaze uz
rijeke, kao i poljima koja su plavljena ili sada ili do skore prolosti. Aluvijalna tla se meusobno jako
razlikuju po sposobnosti da gospodare vodom, zrakom, toplinom i hranjivima. Od skeletnih,
ljunkovitih, siromanih hranjivima i vrlo razliitog i kolebljivog vodnog reima
do glinastih,
zaglejenih ili zaslanjenih mogue su vrlo razliite kombinacije i prelazi. Fluvisoli obranjeni od
poplava su tla najboljih boniteta i pogodni su za intenzivnu poljoprivredu, jer ova tla imaju dobru
dreniranost i povoljnu teksturu, duboka su, imaju malo humusa, ali dobru zasienost bazama.
Pseudoglej glej
Pseudoglej glej (sistematska jedinica 11) je kombinacija pseudoglejnog (u gornjem dijelu
profila) i hipoglejnog naina vlaenje u donjem dijelu profila. Ilovaste do prakasto-glinasto-ilovaste
teksture, sa tee propusnim horizontom na dubini 30-70 cm.
Movarno glejno tlo (euglej)
Kao tip iz klase glejnih tala (sistematske jedinice 10 i 12) euglej je u cijelom profilu, dakle
do povrine, krae ili dulje prekomjerno vlaen dopunskom vodom. Za ovaj tip tla karakteristino je
zadravanje podzemne ili poplavne vode visoko u profilu, pa se zato unutar dubine od 1 m
konstantno nalazi mokra zona prekomjernog navlaivanja. Terene s takvim tlima obrastaju razne
livadsko-barske biljne zajednice, koje se koriste kao loe livade i slabi panjaci, a to je voda blie
povrini sve je vie trske, aa, rogoza i ostalih hidrofita. Veina eugleja je teeg mehanikog
sastava. Porastom glinovite frakcije raste zbijenost, ljepljivost plastinost, kontrakcija tla i stvaranje
dombi, dakle nepovoljna fizikalna svojstva. Melioracije ovih tala su skupe, dugorone i
predstavljaju teke zahvate.
Proizvodnja krme mogua je na gotovo svim tipovima tala koja prevladavaju na podruju
Sisako moslavake upanije. Pri tom treba naglasiti da su tla pogodna za zasnivanje djetelita,
24
djetelinsko-travnih smjesa (na bazi crvene i bijele djeteline, te lucerne), ozimih smjesa itarica i
mahunarki (stoni graak i grahorica), te proizvodnju itarica i kukuruza, koji e posluiti kao
stona hrana u zimskim mjesecima ili ljetnim mjesecima u kojima se javlja zastoj u produkciji
travnjaka zbog sue i visokih temperatura.
2.3. Prirodni travnjaki resursi Sisako-moslavake upanije
Livade i panjaci
Prema priloenoj karti travnjakih povrina razvidno je da je podruje Sisako-moslavake
upanije pokriveno sa 23 travnjake biljne zajednice. Na priloenoj karti travnjake povrine
(livade, panjaci) zauzimaju 95.535 ha.
Najzastupljenije travnjake biljne zajednice definiranog podruja prikazane su u tablici 7.
Tablica 7: Travnjake biljne zajednice, povrina i zastupljenost u odnosu na ukupnu
povrinu travnjaka na podruju Sisako-moslavake upanije
% od ukupnih travnjakih
Biljna zajednica
Povrina (ha)
povrina
Bromo-Cynosuretum cristati
64.970
68,01
Arrhenatheretum elatioris
14.236
14,90
Deschampsietum caespitosae
4.191
4,39
Trifolio-Agrostidetum stoloniferae
3.152
3,30
Junco-Menthetum longifoliae
2.897
3,03
Festuco-Agrostetum nardetosum
721
0,75
Agrostido-Juncetum conglomerati
210
0,22
U poglavlju 2.4. daje se njihov opis, s najznaajnijim karakteristikama.
25
2.4. Opis floristikog sastava prirodnih travnjakih povrina
(Livadna zajednica grozdastog ovsika i krestaca)
Ova zajednica prekriva livade koje se kose najmanje 2-3 puta godinje. Zajednica BromoCynosuretum cristati vrlo je heterogena. Pripada razredu Molinio-Arrhenetheretea, u koji pripada
veina naih najboljih prirodnih travnjakih zajednica.
Na terenu je nalazimo u irokom rasponu stanita i u razliitim botanikim sastavima, u
rasponu od vlanih stanita zajednice Caricetum tricostato-vulpinae s jedne strane i izdignutijih
terena sa zajednicom Arrhenatheretum elatioris s druge.
Ipak, travnjaci ove zajednice, zbog velikih povrina koje zauzimaju i dobre proizvodnosti
predstavljaju veliki potencijal u stoarskoj proizvodnji, posebno u nizinskom i priplaninskom dijelu
Republike Hrvatske.
Uobiajeno je da se ovi travnjaci kose 2 puta godinje, a potom se napasuju.
Adekvatnim agrotehnikim zahvatima gnojidbe i pravovremene konje mogu se postii vrlo
dobri rezultati u proizvodnji kvalitetne krme. Takvim nainom koritenja, u 3-4 otkosa godinje,
mogue je uz minimalna ulaganja, jeftinim nainom, postii prinose od 5-6 t/ha sijena.
U pogledu botanikog sastava, sadri ak 30-80(45)% trava i 5-40(30)% mahunarki.
Karakteristine vrste:
Cynosurus cristatus, Poa trivialis, Bromus racemosus ,Arrhenetherum elatius, Ophioglossum
vulgatum, Stachys officinalis, Lotus corniculatus, Trisetum flavescens, Crepis setosa,
Chrysanthemum leucanthemum, Alopecurus utricolatus, Trifolium patens, Carex distans, Festuca
pratensis,
26
(Zajednica crvene vlasulje i obine rosulje s tvrdaom).
Zajednica Festuco-Agrostetum nardetosum ima slina obiljeja kao i zajednica FestucoAgrostetum typicum.
Dolazi na neto viim i kiselijim stanitima. Ima iroku ekoloku amplitudu, a dolazi na
brdskim zaravnima, padinama i nizinskim terasama na kiselim tlima i pseudogleju.
Veinom nastaje gnojidbom vritine i livade tvrdae, te zatravnjivanjem oranica s kiselim
tlima. Smatra se polu kulturnom livadom sa veim udjelom dobrih trava.
Tla su openito pod ovom zajednicom acidofilna, svjea, a reljef ravan ili blago nakoen.
Zajednica se razvija na siromanijim i ispranim, umjereno kiselim tlima. Livade ove zajednice daju
do 2 otkosa godinje, jeftine i kvalitetne krme. Pravilnim gospodarenjem najee je mogue i
poveati prinose sijena uz ne prevelika ulaganja.
(Livada busike)
Iako zajednica Deschampsietum caespitosae spada u razred Molinio-Arrhenatheretea,
sastojine busike jedne su od najslabijih panjaka.
To je movarna, jednokosna livada na tekim tlima sa 70-80% estica gline, sa
karakteristinim "dombama", izdignutim busevima trave busike Deschampsia caespitosae.
Povrine koje prekriva ova biljna zajednica najvei dio godine su pod utjecajem poplava.
Zajednica Deschampsietum caespitosae se razvija na niskim, poplavnim i dombastim
tlima srednjeg dijela sjeverne Hrvatske. Njezine povrine se iskoritavaju kao livade koanice koje
se kose dosta kasno i samo jedamput godinje, ali se koriste i kao panjak.
27
Ova zajednica se najee izmjenjuje sa zajednicama Bromo-Cynosuretum cristati,
Arrhenatheretum elatioris i Caricetum tricostato-vulpinae.
Zadravanje vode na njenim povrinama je razliito, pa je s tim u svezi razliit i florni
sastav. U botanikom sastavu najvei udio zauzimaju zeljanice i loe trave.
Karakteristine vrste :
Deschampsia caespitosa, Inula salicina, Gratiola officinalis,Succisela inflexa, Poa palustris,
Euphorbia palustris, Roripa silvestris, Carex vulpina, Ranunculus repens, Leucoium aestivum,
Cardamine pratensis, Galium palustre, Carex hirta, Lythrum salicaria, Mentha verticillata,
Euphorbia palustris, Carex vulpina, Prunella vulgaris, Agrostis alba.
(Zajednica bijele rosulje i sitinca)
Pojavljuje se na vrlo vlanim stanitima, udaljenijim od vodotoka, gdje se za poplava taloe
najsitnije estice supstrata. Poplave uzrokuju visoke podzemne vode kao i poplavne vode. To su u
pravilu tla koja se ubrajaju u teki aluviji. U pravilu se koriste kao panjaci za goveda nakon
povlaenja povrinskih poplavnih voda.
Juncus conglomerati, Agrostis alba,
(Panjak pognute sitine i duguljaste metvice)
Zajednica Junco-Menthetum longifoliae se razvija na povremeno plavljenim mjestima uz
rijeke i kanale i u mikrodepresijama seoskih panjaka. Stanite se odlikuje vlanim ilovastim ili
pjeskovito-ilovastim tlima koja obiluju duikovim spojevima.
Odrava se kao trajni stadij samo na mjestima gdje je izloena umjerenoj pai, gnojenju i
slabom gaenju. To je poluruderalna zajednica koja se razvija na trajno vlanim i povremeno
plavljenim povrinama.
28
Zajednica se razvija na malim povrinama i fragmentarno na trajno vlanim povrinama uz

naselja, na prostorima uz seoske bunare, u jarcima i kanalima.
Zajednica Junco-Menthetum longifoliae ima malu gospodarsku vrijednost i to uglavnom
kao osrednji panjak. Glavni ograniavajui faktor je zadravanje povrinskih poplavnih voda.
Mentha longifolia, Juncus inflexus, Pulicaria dysenterica, Bidens tripartita, Mentha pulegium,
Rumex conglomeratus, Trifolium fragiferum, Lolium perenne.
(Livade rane pahovke)
Livadna zajednica Arrhenatheretum elatioris openito predstavlja najkvalitetnije livade
koanice u veem dijelu srednje Europe, koje su u pravilu povremeno ili redovito, ali krae vrijeme
plavljene, odnosno izvan dohvata redovnih poplavnih voda. Zajednica je tipini predstavnik razreda
Molinio-Arrhenatheretea.
Livade pahovke kao antropogene tvorevine razvile su se na stanitima bivih nizinskih
uma hrasta i graba Querceto-Carpinetum.
To je livadna zajednica dubokih i hranom bogatih tala, koja se razvija samo na uzdignutim i
ravnim mjestima.
Nastaju od svake vrste travnjaka u procesu antropogenizacije u pojasu uma od nizinskog,
pa sve do alpskog.
Po gospodarskoj vrijednosti livade ove zajednice pripadaju skupini najboljih livada
koanica s najboljom kvalitetom sijena, a kose se 2 do 3 puta na godinu. Prevladavaju trave i
lepirnjae vrlo dobre i odline hranidbene vrijednosti.
29
Adekvatnim agrotehnikim zahvatima redovite konje i umjerene gnojidbe mogu se na
povrinama pod ovom zajednicom postii izuzetno dobri rezultati, forsiraju se kvalitetne travne i
djetelinske vrste, a potiskuju zeljanice nie gospodarske vrijednosti.
Dobrim gospodarenjem, uz primjenu odgovarajue agrotehnike, mogue je proizvesti vrlo
kvalitetnu krmu u 3-4 otkosa godinje, a prinosi dostiu 7-8 tona/ha sijena.
Arrhenatherum elatius, Trisetum flavescens, Trofolium pratense, Trifolium repens, Ononis hircina,
Crepis biennis, Pastinaca sativa, Knautia arvensis, Tragopogon pratensis, Heracleum spondyllum,
Symphytum officinale, Dactylis glomerata, Poa trivialis, Poa pratensis, Chrysanthemum
leucanthemum, Plantago lanceolata, Leotodon hastilis, Antoxantum odoratum, Lotus corniculatus,
Ajuga reptans, Medicago lupulina, Taraxacum officinale, Achillea millefolium, Salvia pratensis.
Trifolio-Agrostidetum stoloniferae Markovi 1972
(Zajednica jagodaste djeteline i prljenaste rosulje)
Zajednica Trifolio-Agrostidetum stoloniferae obuhvaa veinu panjaka kontinentalne
Hrvatske.
Travnjaci ove zajednice podnose stalno grienje, gaenje i gnojenje.
Najrairenija je travnjaka zajednica istonog dijela Hrvatske. Nalazimo je uz svako vee
selo tog podruja, a slui za ispau stoke, svinja i peradi.
Travnjaci ove zajednice vrlo su dobri i kvalitetni panjaci bogati leguminozama, koje stoka
voli i koje pase itave godine. To su najee panjaci za goveda, ali ponegdje pasu i svinje, ovce,
guske i patke. O tome i ovisi florni sastav zajednice, pa se na panjacima gdje pasu svinje nalaze
esto i mnogi okopavinski korovi ili fragmenti ruderalnih zajednica, zbog rovanja svinja.
Dolazi na silikatima ili vapnencima, a ekspozicije su obino sjeverne s blagim nagibom.
Prisutnost rosulje je najae indikator suhog i relativno siromanog, obino acidofilnog
stanita.
Povrine pod ovom zajednicom su u stalnom smanjenju zbog pretvaranja ovih povrina u
oranice i smanjenja stoarske proizvodnje.
Pojavljuje se u 3 subasocijacije od vlanijih prema suim uvjetima; T.-A.s typicum, T.-A.s
cynodontietosum i T.-A.s hordeetosum.
30
Trifolium fragiferum, Agrostis stolonifera,ranunculus repens, Cynodon dactylon, Hordeum murinum,
Poa compressa, Plantago lanceolat, Bellis perennis, Trifolium repens,Trifolium pratense, Festuca
pratensis, Lotus corniculatus, Leotodon autumnalis, Prunella vulgaris, i dr.
31
2.1.3. Govedarstvo
Prema podacima HSC-a Sisako-moslavaka upanija sudjeluje sa 19.004 krave to

iznosi 8,204 % ukupnog broja krava u Republici Hrvatskoj (231.633 krave).
Od ukupno 19.004 krave u 2005. godini dravnu potporu za krave u proizvodnji mlijeka
ostvarilo je 14.417 krava ili 75,86 %. Prema nainu isplate dravnih potpora pravo na isplatu su
imale samo one krave tj. obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja su imala vie od 4
krave i isporuila vie od 6000 l mlijeka godinje. Preostali broj od 4.587 krava ili 24,14 % koje
nisu u sustavu potpore za proizvodnju mlijeka nalazi se u sustavu "krava-tele" ili se nalaze na
preteno starakim OPG koja imaju manje od 4 krave i/ili nisu isporuila vie od 6000 l mlijeka
godinje. To su u pravilu gospodarstva koja nisu u mogunosti iriti svoja stada i poveavati
proizvodnju mlijeka ili ne mogu zadovoljiti visoke higijenske i kvalitativne zahtjeve. Ove krave su
svrstane u kategoriju tzv. "krava dojilja" koje e Pravilnikom o nainu i uvjetima provedbe modela
poticanja proizvodnje od 2006 dobivati potporu u iznosu od 1000 kn po kravi. Autori studije su
miljenja da bi krave iz tih stada trebalo osjemenjivati s bikovima mesnih pasmina ili kombiniranih
pasmina s izraenim karakteristikama mesnatosti.
enska telad iz tih stada trebala bi zavravati u organiziranom uzgoju rasplodnog
materijala te kao bree junice ili junice pred pripust biti ponuena na trite za remont stada u
sustavu "krava-tele", vlasti remont "krava dojilja" ili za potrebe irenja proizvodnje teladi u sustavu
"sisajuih stada", jer je potranja za takvom kategorijom velika.
Muka telad zbog svojih mesnih karakteristika trebala bi predstavljati osnovicu tovnog
materijala u proizvodnji domae junadi.
Proizvodnja u sustavu krava-tele u Sisako moslavakoj upaniji zastupljena je s 1248
krava na 38 OPG-a to iznosi 35,16 % ukupnog broja krava u sustavu krava-tele u RH (3550) i
45,24 % ukupnog broja OPG-a koja se bave uzgojem krava u sustavu krava-tele u RH.
32
Grafikon 5
Struktura OPG u sustavu krava-tele u SM
25
25-34
35-44
45-54
2
>55
Broj krava po OPG-u
upanija
Ukupan broj
krava
Krave koje su ostvarile

poticaj za mlijeko
% krava koje su
ostvarile poticaj
za mlijeko
Sisako moslavaka
19.004
14.417
75,86
33
3. Saetak tehnolokog procesa sustava "krava-tele"
3.1. Uvod
Ope poznati i usvojeni princip proizvodnje goveeg mesa sadran je u tri sukcesivne
faze: (i) faze proizvodnje teladi za tov; (ii) faze uzgoja i (iii) faze tova, kao zavrne faze ove
proizvodnje.
U Europskoj uniji telad za proizvodnju goveeg mesa potjee iz mlijenih stada (dairy
herds) i tzv. sisajuih stada (suckler herds). U strunoj terminologiji pojam sisajuih krava
(suckler cows) odnosi se na krave koje nisu u sustavu proizvodnje mlijeka, nego slue za
proizvodnju i othranu teladi za tov. Telad namijenjena za tov porijeklom iz sisajuih stada proizvode
se u dva tehnoloka sustava: u sustavu "krava-tele" (cow-calf system) i u sustavu "krava
dojilja" (nursing cows system). U tehnolokom smislu postoje bitne razlike izmeu ova dva
sustava. U sustavu "krava-tele" krave tijekom laktacije othranjuju u pravilu vlastito tele, dok u
sustavu "krava dojilja" tijekom laktacije krave othranjuju jedno ili vie usvojene ili adoptirane teladi.
3.2. Saetak tehnolokog procesa sustava krava-tele

Sustav "krava-tele" zasniva se na kravama mesnih pasmina ili kriancima mesnih pasmina
s pasminama kombiniranih svojstava, a sirovinsku osnovicu ovog sustava ine travnjaki resursi
(prirodni i zasijani), uz odgovarajue uee namjenski proizvedene krme na oraninim
povrinama.
Krave slue za proizvodnju teladi za tov. Sve mlijeko koje krava proizvede namijenjeno je
za prehranu vlastitog teleta. Tele je uz kravu do starosti 6 7 mjeseci, kada se odbija i usmjerava
u razliite tehnoloke sustave tova, u cilju proizvodnje mlade junetine ("baby beef" tehnologija - 12
do 18 mjeseci starosti) ili starijih kategorija goveeg mesa (24 mjeseca starosti 30-mjeseci
34
starosti 36 mjeseci starosti, te razne njihove izvedenice ovisno o uvjetima trita i zahtjevima
potroaa).
3.2.1. Veliina stada i veliina farme.
Prosjena veliina stada u Europskoj uniji, na specijaliziranim farmama na kojima je sustav
"krava-tele" glavna ili jedina proizvodnja, je 80 120 proizvodnih krava s pripadajuom teladi,
podmlatkom za remont ili obnovu proizvodnog stada i odgovarajuim brojem bikova za prirodni
pripust. Veliina takvih farmi se kree od 100 160 hektara zemljita, od ega su 80% prirodni ili
zasijani travnjaci a 20% su ratarske povrine za proizvodnju koncentrirane krme, slame i silae.
Primjeri farmi krava-tele kapaciteta 30, 60 i 100 krava
a) Kapacitet farme 30 krava.

Struktura i brojno stanje takve farme je prikazani su u tablici 1.
Tablica 8: Struktura i brojno stanje farme kapaciteta 30 proizvodnih krava
KATEGORIJA
BROJ GRLA
Proizvodne krave
30
Rasplodni bikovi za pripust
Za potrebe remonta (15%)

Krave prvotelke
Bree junice
Junice
Sveukupno
46
35
Za farmu kapaciteta 30 proizvodnih krava s pripadajuim brojem teladi, bikom i
podmlatkom za obnovu osnovnog stada, potrebno je osigurati 45 ha sa slijedeom strukturom
poljoprivrednog zemljita:
prirodni i zasijani travnjaci: 36 ha (28 ha panjaka i 8 ha travnjakih povrina za proizvodnju

sijena i travne silae)
oranine povrine: 9 ha (4,5 ha za proizvodnju koncentrirane krme i slame, te 4,5 ha za

proizvodnju kukuruzne silae)
b) Kapacitet farme 60 krava.

Tablica 9: Struktura farme kapaciteta 60 proizvodnih krava
KATEGORIJA
BROJ GRLA
Proizvodne krave
60

Krave prvotelke
Bree junice
Junice
Sveukupno
89
Za farmu kapaciteta 60 proizvodnih krava s pripadajuim brojem teladi, bikova i


oranine povrine: 18 ha (9 ha za proizvodnju koncentrirane krme i slame, te 9 ha za

36
c) Kapacitet farme 100 krava.
Tablica 10: Struktura farme kapaciteta 100 proizvodnih krava

KATEGORIJA
Proizvodne krave
BROJ GRLA
100
2

Krave prvotelke
15
Bree junice
15
Junice
15
Sveukupno
148
Za farmu kapaciteta 100 proizvodnih krava s pripadajuim brojem teladi, bikova i


oranine povrine: 40 ha (20 ha za proizvodnju koncentrirane krme i slame, te 20 ha za

37
3.2.2. Tehniki zahvati u sustavu krava-tele
Proces proizvodnje teladi u sustavu krava-tele sadran je u nekoliko faza:
- teljenje
- laktacija
- suhostaj
- pripust osjemenjivanje
Teljenje Krave se, u pravilu, tele same ili uz minimalnu asistenciju ovjeka. U sustavu kravatele u pravilu se prakticiraju dva termina teljenja: jesensko/zimski termin teljenja
(studeni/prosinac) i proljetni termin teljenja (veljaa/oujak).
Laktacija Zapoinje telenjem i zavrava odbiem teleta u starosti 6 do 8 mjeseci. Tijekom
laktacije krava proizvede od 1500 1800 l, i sve proizvedeno mlijeko namijenjeno je za othranu
teleta.
Suhostaj Zapoinje odbiem teleta i traje do narednog teljenja.
Pripust-osjemenjivanje Ovisno o tome da li se radi o komercijalnoj proizvodnji teladi za tov ili
proizvodnji visoko kvalitetnih rasplodnih ivotinja, u sustavu krava-tele u pravilu se prakticira
prirodni pripust ili umjetno osjemenjivanje. U komercijalnoj proizvodnji teladi za tov prakticira se u
pravilu prirodni pripust. Za prirodni pripust koriste se licencirani bikovi mesnih pasmina, poznatog
porijekla.
3.3. Hranidba krava
Za razliku od proizvodnje mlijeka, u kojoj su trni proizvodi mlijeko i tele, u sustavu kravatele trni proizvod je samo tele za tov. Zbog toga se sustav krava-tele zasniva na jeftinijoj
38
hranidbi, niim ulaganjima u stajske objekte i infrastrukturu farme, to manjem ueu ljudskog
rada i visokoj plodnosti (8595 %).
Na ekonominost sustava krava-tele u najveoj mjeri utjee hranidba. Osnovni princip
hranidbe zasniva se na koritenju panjaka tijekom panog razdoblja i zimske hranidbe na to
jeftinijoj voluminoznoj krmi (travna silaa, sijeno osrednje kvalitete, razliite vrste slama,
nusproizvodi iz prehrambene industrije, .). Potrebno je napomenuti da su ukupni trokovi
hranidbe krava to jeftiniji to je due pano razdoblje. Zato sirovinsku osnovicu proizvodnje teladi u
sustavu krava-tele ine travnjake povrine (prirodne i zasijane) uz dodatne ratarske povrine
potrebne za proizvodnju kukuruzne silae, koncentrirane krme i slame.
Osim koritenja jeftinije krme, trokovi hranidbe dodatno se mogu smanjiti restriktivnom
hranidbom tijekom zimskog razdoblja, raunajui na troenje tjelesnih rezervi koje je krava
nakupila tijekom panog razdoblja. Ako je krava na kraju panog perioda u vrlo dobroj kondiciji,
tijekom zimskog razdoblja moe izgubiti do 10% tjelesne mase (raunajui i oteljeno tele, plodne
vode i posteljicu), vodei rauna o podmirenju mineralno vitaminskih potreba ivotinje (VAM).
Zimsko razdoblje hranidbe

U agroekolokim uvjetima Hrvatske, zimsko razdoblje hranidbe traje u prosjeku od sredine
listopada do druge dekade travnja, hranidba je ad libitum a obrok je sastavljen je od preteno

voluminozne krme (travna silaa, kukuruzna silaa, sijeno, slama, nus proizvodi prehrambene
industrije) i ogranienih koliina koncentrata uz dodatak VAM- a. Dnevne potrebe krava mogu se
zadovoljiti s 25 30 kg travne silae uz minimalnu prihranu koncentratom nakon telenja. Nain
hranidbe je grupni, a hranjenje je podno ili iz valova.
Ljetno razdoblje hranidbe

Dnevni obrok u ljetnom periodu sastavljen je od dobre pae, organiziranjem pregonske
ispae.
39
3.4. Bilanca godinjih potreba na hrani i cijena kotanja hrane (c.k.)
Potrebe na stonoj hrani ovise o kapacitetu farme. Koliine su iskazane u suhoj tvari
(s.t./kg).
Za 0braun trokova hrane i daljnju kalkulaciju uzeti e se da je:
c.k. 1 kg s.t.=0,24 kn.
U cijenu trokova hrane uraunata je i slama za stelju.
Za farmu kapaciteta 30 proizvodnih krava (plus remont, telad i bik za pripust) iskazane su
u kilogramima suhe tvari (kg s.t.) s naznakom izvora (paa, sijeno, travna/kukuruzna silaa,
koncentrirana krma).
Proraun ukupnih potreba krme za farmu kapaciteta 30 proizvodnih krava za 365 dana su
slijedee:
za zimsko razdoblje (180 dana):
105.300 kg s.t.
32 % s.t. iz sijena
51 % s.t. iz
travne/kukuruzne silae
17 % s.t.
iz koncentrata
za ljetno (pano) razdoblje (185 dana ):
108.225 kg s.t.
100 % iz pae
Ukupna potrebna godinja koliina hrane za farmu kapaciteta 30 proizvodnih krava

izraena u s.t je 213.525 kg. Cijena kotanja hrane iznosi:
231.525 kg x 0,24 kn = 55.566 kn
40
Za farmu kapaciteta 60 proizvodnih krava (plus remont, telad i bikovi za pripust) iskazane
su u kilogramima suhe tvari (kg s.t.) s naznakom izvora (paa, sijeno, travna/kukuruzna silaa,
slijedee:
210.600 kg s.t.
32 % s.t. iz sijena
51 % s.t. iz
17 % s.t.
iz koncentrata
216.450 kg s.t.
100 % iz pae

427.050 kg x 0,24 kn = 102.492 kn
41
Za farmu kapaciteta 100 proizvodnih krava (plus remont, telad i bikovi za pripust) iskazane
su u kilogramima suhe tvari (kg s.t.) s naznakom izvora (paa, sijeno, travna/kukuruzna silaa,
slijedee:
351.000 kg s.t.
32 % s.t. iz sijena
51 % s.t. iz
17 % s.t.
iz koncentrata
360.750 kg s.t.
100 % iz pae
711.750 kg x 0,22 kn = 156.585 kn
3.5. Smjetaj
U zimskom razdoblju ivotinje se dre slobodno u poluzatvorenim/poluotvorenim
nastambama s ispustima ili bez ispusta. Sadrajno se sastoji od prostora za krave, prostora za
42
telad, prostora za telenje i prostora za bikove. Dodatni sadraji su zasebni prostor za koncentrat,
prostorija za radnika, gnojite i sabirna nepropusna jama za sakupljanje gnojnice.
Postoje dva sistema zimskog dranja ivotinja:
-
na dubokoj stelji
ili leitima
Sistem dranja na dubokoj stelji moe biti rijeen na dva naina:

-
100% duboka stelja ili
kombinacija duboka stelja : prostor s betoniranim podom
Ovisno o kojem se sistemu radi, normativi su slijedei:

- Sistem duboka stelja 100% - boks za krave sastoji se samo od steljenog dijela. Za tandem
krava + tele potrebno je 10 12 m2. U ovakvom sistemu dranja dnevna potronja slame za
steljenje po jednoj kravi kree se od 7 8 kg
- Kombinacija duboka stelja : prostor s betoniranim podom boks za krave sastoji se od
steljenog dijela i dijela koji se ne stelji. Za tandem krava + tele potrebno je 7 8 m2 pod
dubokom steljom i 4 5 m2 betoniranog poda. U ovakvom sistemu dnevna potronja slame
za steljenje po jednoj kravi kree se od 4 5 kg.
Sistem "leita" - sastoji se od leita za krave, prostora za telad, prostora za teljenje i
prostora za bikove. Dimenzije jednog leita su 1,20-1,25 m () x 2,20 m (d). Prosjena dnevna
potronja slame po jednoj kravi je do 0,5 kg. Ovaj sistem preporua se za farme manjeg kapaciteta
(do 30 proizvodnih krava).
Prosjena cijena izgradnje jednog stajalita (10 12 m2/krava) ovisno o tehnikotehnolokom rjeenju, kao i o tome da li je sistem gradnje klju u ruke ili djelomino u vlastitoj
reiji, kree se od 8.000 do 15.000 kn. U cijenu stajalita ukljuena je i cijena izgradnje gnojita za
kruti stajski gnoj.
43
Cijene kotanja talskog objekta ovisno o veliini farme (30, 60 i 100 proizvodnih krava

Za ovaj kapacitet farme ukupna investicija u talski objekt iznosila bi 240.000 kn.
Za ovaj kapacitet farme ukupna investicija u talski objekt iznosila bi 750.000 kn.
Za ovaj kapacitet farme ukupna investicija u talski objekt iznosila bi 1,500.000 kn.
Idejne skice za nekoliko tipova staja ovisno o kapacitetu (30, 60 i 100 krava) nalaze se u
prilogu.
3.6. Radna snaga

Predvia se 1 stalno zaposleni radnik s ukupnim fondom od 2.002 radna sata u godini
dana. Procjenjuje se da e se godinje utroiti za tu proizvodnju cca 1.550 sati. Budui da je
iskoritenje radnog vremena nepotpuno, jer ostaje slobodno 452 sata rada, a stajski objekt je
prazan tijekom pane sezone (185 dana), na farmi je mogue organizirati i drugu proizvodnju (npr.
tov junadi, tov peradi, tov svinja i sl.).
44
Predviaju se 2 stalno zaposlena radnika s ukupnim fondom od 4.004 radna sata u godini
dana. Procjenjuje se da e se godinje utroiti za tu proizvodnju cca 3.000 sati. Budui da je
iskoritenje radnog vremena nepotpuno, jer ostaje slobodno cca 1000 sati rada, a stajski objekt je
prazan tijekom pane sezone (185 dana), na farmi je mogue organizirati i drugu proizvodnju (npr.
tov junadi, tov peradi, tov svinja i sl.).

Predviaju se 2 stalno zaposlena radnika i jedan povremeni radnik (50%) s ukupnim
fondom od 5005 radnih sati u godini dana. Procjenjuje se da e se godinje utroiti za tu
proizvodnju cca 4.315 sati. Budui da je iskoritenje radnog vremena nepotpuno, jer ostaje
slobodno 690 sati rada, a stajski objekt je prazan tijekom pane sezone (185 dana), na farmi je
mogue organizirati i druge proizvodnje (tov junadi, tov peradi, tov svinja i sl.).
3.7. Mehanizacija
Na farmi je potrebna slijedea mehanizacija:
Traktor 50 KW/68 KS
Rotaciona kosilica s gnjeilicom ili kondicionerom
Okreta i sakuplja za sijeno
Traktorske vile za manipulaciju rol balama
Traktorske vile za izgnojavanje krutog stajskog gnoja
Razbaciva mineralnog gnoja
Prikolica za razbacivanje krutog stajskog gnoja
Jednoosovinska transportna prikolica
45
Pretpostavlja se da na gospodarstvu postoji vei dio navedene mehanizacije, tako da bi za
potrebe farme bilo potrebno nadokupiti samo prikljuke u ukupnoj vrijednosti cca 75.000 kn.
Baliranje i ovijanje plastinom folijom rijeavati e se usluno, kao i siliranje kukuruzne biljke.
Traktor 50 KW/68 KS
Traktor 70 KW/95 KS
potrebe farme bilo potrebno nadokupiti jedan traktor od 70 KW u vrijednosti od 262.500 kn i
prikljuke u ukupnoj vrijednosti cca 100.000 kn. Sveukupna investicija u mehanizaciju iznosila bi
362.500 kn. Baliranje i ovijanje plastinom folijom rijeavati e se usluno, kao i siliranje kukuruzne
biljke.

Traktor 50 KW/68 KS
Traktor 70 KW/95 KS
Roto prea za valjkaste bale
Ovija za valjkaste bale
46
potrebe farme bilo potrebno nadokupiti jedan traktor od 70 KW u vrijednosti od 262.500 kn,
prikljuke u ukupnoj vrijednosti cca 100.000 kn, roto preu i ovija u vrijednosti 200.000 kn.
Sveukupna investicija u mehanizaciju iznosila bi 562.500 kn. Siliranje kukuruzne biljke rijeavati e
se usluno.
3.8. Materijalni pokazatelji proizvodnje

Telad
35 kom.
Uginue
2 kom.
Remont stada
5 kom.
Proizvodnja za trite:
Telad za trite
28 kom.
Izluene krave
5 kom.
tjelesna masa teladi kod odbia 250 kg/ grlo
tjelesna masa izluenih krava 600 kg/ grlo
Trna cijena teladi i krava:

Telad (250 kg) = 15 kn/kg
Krave (600 kg) = 10 kn/kg
47
Telad
69 kom.
Uginue
3 kom.
Remont stada
9 kom.
Telad za trite
57 kom.
Izluene krave
9 kom.

Telad (250 kg) = 15 kn/kg
Krave (600 kg) = 10 kn/kg
Telad
115 kom.
Uginue
5 kom.
Remont stada
15 kom.
Telad za trite
95 kom.
Izluene krave
15 kom.

Telad ( 250 kg) = 15 kn/kg
Krave ( 600 kg) = 10 kn/kg
48
4. Tehnologija proizvodnje teladi za tov u sustavu "krava tele"
4.1. Izbor pasmine i formiranje proizvodnog stada
Izbor pasmine uvjetovan je ekolokim prilikama i krmnim resursima podruja u kojem se

planira uspostava proizvodnje, nunim investicijskim zahtjevima u farmsku infrastrukturu,
tradicijskim navikama buduih proizvoaa i njihovim osobnim afinitetima, kao i mogunosti
nabave i cijeni proizvodnih grla na tritu.
Za proizvodnju teladi za tov u sustavu "krava-tele" u obzir dolaze mesne pasmine, te
kombinirana simentalska pasmina (kao najbrojnija pasmina goveda u Republici Hrvatskoj) kriana
s mesnim pasminama.
Osobine veine mesnih pasmina su dugovjenost u proizvodnji i efikasnost konverzije nie
vrijedne voluminozne krme u govee meso razliite kvalitete.
Od pasmina koje bi mogle doi u obzir za proizvodnju teladi za tov u sustavu "krava-tele"
navode se slijedee pasmine:
Hereford pasmina (Hereford)
Potjee od malog crvenog radnog goveda

Rimske Britanije i velikog velkog crvenog goveda,
ija je populacija u to vrijeme dominirala na granici
izmeu
Engleske
Welsa.
Matina
knjiga
uspostavljena je 1848 godine. Izvoz u SAD, Kanadu,

Meksiko i druge zemlje zapoeo je poetkom XX
stoljea. Danas ovu pasminu prezentiraju rogati hereford, uti hereford dobiven krianjem s
49
aberdin angusom (Poll Hereford) i britanski uti hereford (British Polled Hereford) dobiven
krianjem rogatog hereforda s Galloway pasminom.
Glavne odlike ove pasmine su:
- boja dlake je tamnocrvena s bijelom glavom i bijelom prugom koja ide od grudnog dijela
kraljenice, preko grebena, glave, plahtice, grudne kosti, trbuha i zavrava u predjelu prepona
- koa je srednje debela, elastina
- glava je mala, iroka u elu, kratka
- oba spola su uta
- vidljiva sluznica i papci su tamno pigmentirani
- vrat je kratak, irok i mesnat
- trup je dugaak i zaobljen
- lena linija je ravna
- trup je irok i dubok
- noge su kratke, finih kostiju
- visina grebena krava je 115 do 120 cm, a bikova 120 do 135 cm
- tjelesna masa krava je 550 do 650 kg, a bikova 750 do 850 kg
- prosjena porodna masa teladi je 30 do 35 kg
- prosjeni dnevni prirasti mukih grla u tovu kreu se od 1.150 do 1.250 grama
- zavrna tjelesna masa u tovu 500 do 550 kg u starosti od 400 do 450 dana
Aberdeen angus pasmina (Aberdin angus)
Pasmina je nastala od goveda koja su

prolih stoljea u velikom broju lutala podrujima
Aberdeena i Angusa u kotskoj. Prvi puta se ova
goveda spominju kao uta (bezrona) crna goveda
u XVI stoljeu. Matina knjiga uspostavljena je
1862. godine. Od 70-ih godina prolog stoljea
50
pasmina je doivjela velike promjene tipa, tako da
danas postoje crni angus i crveni angus. Angus
pasmina okarakterizirana je irinskim i dubinskim
mjerama,
tako
da
ima
izgled
poloenog
pravokutnika. Bikovi ove pasmine esto se koriste

u uporabnim krianjima s mesnim pasminama, ali i
s mlijenim pasminama. Telad iz tih krianja
odlikuju se dobrom tovnou i kakvoom mesa. enska telad dobivena iz krianja s mlijenim
pasminama (npr. frizijska) vrlo su pogodna za uspostavu proizvodnih stada u sustavu "krava-tele".
- boja dlake je crna ili smeecrvena
- koa je srednje debela, elastina
- glava je mala, iroka u elu, kratka
- oba spola su uta
- vidljiva sluznica i papci su tamno pigmentirani
- vrat je kratak, irok i mesnat
- trup je dugaak i zaobljen
- noge su kratke, finih kostiju
- prosjeni dnevni prirasti mukih grla u tovu kreu se od 1.150 do 1.250 grama
- zavrna tjelesna masa u tovu 500 do 550 kg u starosti od 400 do 450 dana
51
Limousin pasmina (Limuzin)
Limousin mesna pasmina goveda porijeklom je

iz Francuske, iz provincije Limousin, u centralnom
planinskom masivu Francuske. Uzgojni rad na ovoj
pasmini zapoeo je sredinom XVIII stoljea, a Matina
knjiga uspostavljena je 1886. godine. Ova pasmina se
poela iriti po svijetu krajem XIX stoljea izvozom
rasplodnih grla u Junu Ameriku (Argentina i Brazil).
Danas u Francuskoj ima oko 500.000 istokrvnih krava limuzin pasmine.
- boja dlake je crvenkasto smea u nijansama od svjetlo smee crvene do tamno smee boje,
naglaeno svijetle boje oko oiju
- koa je srednje debela, vrlo elastina
- glava je kraa, iroka u elu
- rogovi su okrugli, svijetle boje, srednje duine, vodoravni, blago usmjereni prema naprijed
- njuka je iroka, u pravilu tamno pigmentirane boje
- vrat je relativno kratak, miiav
- prsa su duboka
- kostur je vrlo dobro prekriven kvalitetnim miinim tkivom
- tjelesna masa krava je 650 do 850 kg, a bikova 1.000 do 1.300 kg
- tijekom laktacije krave proizvedu do 2.000 l mlijeka, to je dovoljno za othranu teleta
- prosjeni dnevni prirasti u tovu mukih grla od 6 do 12 mjeseci kreu se od 1.200 do 1.350 grama
- zavrna tjelesna masa u tovu 600 do 700 kg
- randman se kree od 68 do 69%
52
Charolais pasmina (arole)
Charolais mesna pasmina goveda porijeklom je

iz Francuske, iz dviju provincija: Charolais i Brionnais.
Porijeklom je od goveda koja su dola u Francusku s
rimskim legijama u vrijeme ekspanzije rimskog carstva.
Krajem XVIII stoljea, oplemenjivanjem s bikovima
Shorthorn (orthorn) pasmine udareni su temelji
Charolais pasmine, danas vodee mesne pasmine u Francuskoj. ali isto tako jedne. Prvi puta je za
ovu pasminu uspostavljena Matina knjiga 1842. godine, zatim ponovo 1864. i 1882. godine. Ove
dvije posljednje knjige su 1920. godine objedinjene u jedinstvenu Matinu knjigu "Charolais Herdbook". Nakon II svjetskog rata poinje znaajna ekspanzija Charolais pasmine po cijelom svijetu, i
danas je to jedna od vodeih mesnih pasmina u svijetu. Danas u Francuskoj ima oko 2,000.000
krava ove pasmine.
Glavna osobina ove pasmine je da izvanredno efikasno koristi voluminoznu krmu, koju
pretvara u meso vrhunske kvalitete. Randman se kree od 67 do 69%.
- boja dlake je jednolino bijela ili krem boje (boja bijele kave)
- koa je srednje debela, vrlo elastina
- glava je relativno mala u odnosu na tijelo, kraa, iroka u elu
- nosna linija je ravna ili blago konveksna
- rogovi su okrugli, bijeli i izdueni
- ui su srednje veliine, u pravilu horizontalno poloene
- eljust je snana, dobro razvijena
- njuka je iroka, u pravilu svjetlo ruiaste do slabo sivkasto pigmentirane boje
- vrat je relativno kratak, miiav
- prsa su duboka
- kostur je vrlo dobro prekriven kvalitetnim miinim tkivom
53
- noge su krae, dobro graene, ali ne previe fine
- tijekom laktacije krave proizvedu od 1.500 do 2.000 l mlijeka, to je dovoljno za othranu teleta
- prosjena porodna masa enske teladi je 46 kg, a muke 49 kg
- u prvih 210 dana ivota (dok je tele uz kravu) dnevni prirasti teladi kreu se od 800 do 950 grama
- prosjena tjelesna masa enskih grla kod odbia (210 dana starosti) je 220 do 250 kg, a mukih
grla 240 do 280 kg.
- prosjeni dnevni prirasti mukih grla u tovu kreu se od 1.650 do 1850 grama
Simentalska pasmina (Domae areno govedo)
Simentalac je u svijetu najvanija

pasmina goveda kombiniranih proizvodnih
osobina, tako da se u veini zemalja koristi
podjednako za proizvodnju mlijeka i mesa.
Izvorno je porijeklom iz vicarska, ali je
danas stvoren itav niz sojeva u pojedinim
zemljama. Simentalska se pasmina u
Velikoj Britaniji, SAD-u, Kanadi, i zemljama June Amerike iskljuivo ili dominantno koristi za
proizvodnju mesa, tako da je u tim zemljama ova pasmina deklarirana kao mesna pasmina.
Prvi uvoz simentalskog goveda u Hrvatsku zabiljeen je 1889. godine za potrebe
veleposjeda Kosnica (kod Velike Gorice), zatim 1892. godine za Krievako gospodarsko uilita,
te 1898. i 1904. za Zemaljsko dobro Bojakovina. Prva Matina knjiga za simentalsku pasminu u
Hrvatskoj uspostavljena je 1898. godine. To je ujedno i prva matina knjiga za goveda
uspostavljena u Hrvatskoj. Zbog unapreenja uzgoja u istoj krvi u Hrvatskoj se osnivaju
marvogojske udruge u Velikoj Gorici 1906. godine, u Novoj Gradiki 1907. godine, u Sv. Ivanu
abnu i Goli 1908. godine, Krievcima 1912. godine itd. Vaan napredak u unapreenju uzgoja
54
simentalske pasmine u Hrvatskoj ostvaren je uvoenjem umjetnog osjemenjivanja 1948. godine,
kada je osnovana prva stanica za umjetno osjemenjivanje u Krievcima.
Simentalska pasmina u Hrvatskoj je dominatna pasmina goveda. Od ukupno 231.000
krava selekcijom je obuhvaeno 176.000 krava ili 76%. od tog broja krava 73,8% je simentalske
pasmine ili 130.000 krava. Tom broju treba pridodati 55.000 krava koje su veinom simentalske
pasmine, porijeklom iz obiteljskih gospodarstava koja su u 2005. godini isporuila manje od 6.000 l,
i ne nalaze se u sustavu poticaja za mlijeko i svrstane su u kategoriju tzv "krava dojilja". Ovu
injenicu treba svakako imati u vidu, jer je teko za oekivati da e Republika Hrvatska moi rijeiti
problem deficita goveeg mesa uvozom mesnih pasmina. Imajui na umu da je ovo najbrojnija
pasmina u Hrvatskoj, njezine vrlo dobre karakteristike kombinirane pasmine, vrlo dobru kakvou
mesa, realno je za oekivati, u kontekstu uporabnog krianja s mesnim pasminama, da e ova
pasmina igrati nezaobilaznu ulogu u proizvodnji goveeg mesa u Republici Hrvatskoj. Dananji tip
simentalca predstavlja govedo srednjeg okvira, dobre irine i dubine, dugovjeno u proizvodnji.
- boja dlake varira od svijetlosmee (penine), crveno smee do tamno smee boje s bijelim
jasno ogranienim poljima
- glava je srednje veliine, dugakog i irokog ela
- rogovi su srednje dugi, svijetle boje
- njuka je svjetlo ruiaste boje
- vrat je srednje dug, dobro miiav, i vrlo naglaene plahtice
- prsa su razvijena, duboka i iroka
- kostur je vrlo dobro prekriven kvalitetnom miinom masom
- noge su srednje visoke i snane, s cjevanicom osrednjeg opsega i vrstim nepigmentiranim
papcima
- tjelesna masa krava je 600 do 700 kg, a bikova 1.100 do 1.300 kg
- tijekom laktacije krave proizvedu od 3.500 do 5.000 l mlijeka, to je znaajno vie nego to je
potrebno za othranu teleta
55
- prosjeni dnevni prirasti u tovu kreu se od 1.200 do 1.300 grama
Prilikom izbora ivotinja i formiranja proizvodnog stada na prvom mjestu potrebno je
odabrati zdrave ivotinje. Poeljno je da proizvodno stado bude istog pasminskog sastava,
priblino iste starosti, ujednaeno po tjelesnoj masi. Bikovi koji e se koristiti za prirodni pripust,
moraju biti tipini predstavnici pasmine kojoj pripadaju, poznatog porijekla, spolno zreli i
temperamentnog libida, zdravstveno pregledani na prenoenje spolnih zaraza. Jednom formirano
proizvodno stado redovito se zdravstveno kontrolira i preventivno odrava u dobroj zdravstvenoj
kondiciji. Potpuno isti tretman prolaze ivotinje koje se uvode u stado kao supstitucija (remont
stada) ili zbog proirenja proizvodnje.
4.2. Pripust krava

Za proizvodnju kvalitetne teladi za komercijalni tov koristiti e se prirodni pripust. Iako je
krava poliestrina ivotinja, sposobna za oplodnju tijekom cijele godine, predlau se dva glavna
termina oplodnje stada: proljetno-ljetni termin oplodnje (VI/VII mjesec), kako bi teljenje bilo u II/III
mjesecu i zimsko-proljetni termin oplodnje (II/III mjesec) kako bi teljenje bilo u XI/XII mjesecu. Bez
obzira dali se radi o zimsko-proljetnom teljenju (II/III mjesec) ili ljetno-jesenskom teljenju (XI/XII
mjesec), poeljno je da se sve krave u planiranom terminu otele unutar 30 45 dana. Zbog toga je
poeljno da jednom biku ne pripadne vie od 25 30 krava po terminu oplodnje, to znai da jedan
bik moe oploditi 50 60 krava, ako se planiraju dva termina oplodnje stada (proljetno-ljetni i
zimsko-proljetni termin). Ako se radi o farmama veim od 60 proizvodnih krava poeljno je imati
dva bika, vodei rauna da ne doe do nekontroliranog pripusta. To je mogue izbjei formiranjem
grupa krava za oplodnju.
Sa stanovita jeftinije zimske prehrane i optimalnog koritenja panjaka i jeftine pae,
prednost se daje proljetno-ljetnom terminu oplodnje, odnosno zimsko-proljetnom terminu teljenja.
56
Za pripust se koriste uzgojno valjani licencirani bikovi mesnih pasmina. U izboru bikova
potrebno je obratiti posebnu pozornost, i odabrati bikove koji pouzdano daju manju i laku telad, ali
koja e brzo napredovati nakon teljenja, postiui dnevne priraste do odbia ne manje od 800
grama.
4.3. Teljenje
U sustavu krava-tele u pravilu se prakticiraju dva termina teljenja:
jesensko-zimski termin teljenja (studeni/prosinac) i
zimsko-proljetni termin teljenja (veljaa/oujak)
Krave se, u pravilu, trebaju teliti same ili uz minimalnu asistenciju ovjeka. Da bi se to
postiglo, proizvodno stado treba formirati od krava provjerenih na lagano teljenje, ali kao to je ve
reeno potrebno je posvetiti i posebnu panju izboru bikova za prirodni pripust koji pouzdano daju
manju i laku telad. Krave koje se teko tele uputno je izluiti iz proizvodnje, osim u specifinim
sluajevima.
Uputno je kravu koja se teli izdvojiti iz skupnog boksa u zasebni boks na duboku stelju,
oprati vime, izvriti dezinfekciju pupka kod teleta i prekontrolirati dali se je krava oistila. Kada se
krava oisti, potrebno je posteljicu ukloniti iz boksa da nije dostupna kravi, kako ju ne bi pojela.
Stelja u boksu mora biti ista, zdrava i suha. Za to je najbolja penina slama. Ako je teljenje
proteklo u redu i bez komplikacija, u pravilu ve sat vremena nakon teljenja tele se samo die i
poinje sisati.
Nakon teljenja kravi se dade dobro sijeno ili travna silaa po volji i ograniena koliina
krepke krme. Kravi mora biti, u boksu za teljenje, stalno dostupna ista voda za pie.
Ako je postnatalno razdoblje proteklo u redu, krava i tele vraaju se u grupni boks ve za 3
do 5 dana.
57
4.4. Laktacija
Aktivnost mlijene lijezde zapoinje teljenjem i zavrava odbiem teleta u starosti 6 do 8
mjeseci. Dakle, laktacija traje 6 do 8 mjeseci, i tijekom toga razdoblja potrebno je da krava
proizvede od 1500 1800 l (maksimalno 2000 l), koliko je potrebno za othranu teleta. Aktivnost
mlijene lijezde usklaena je s potrebama teleta. Kako rastu potrebe teleta, tako se poveava i
aktivnost mlijene lijezde, kao rezultat eeg sisanja i agresivnijeg masiranja vimena od strane
teleta prilikom sisanja. Pri tome je jasno da je proizvodnja mlijeka u pozitivnoj korelaciji s
hranidbom. Pojava mastitisa kod krava je vrlo rijetka. Do upale vimena moe doi ako je produkcija
mlijeka znaajno vea od dnevnih potreba teleta. Ova opasnost je znatno smanjena u grupnom
dranju krava i teladi, kada eventualni viak mlijeka posie druga telad, "kradui" mlijeko za vrijeme
dok krava dozvoljava sisanje vlastitom teletu. Izvan toga, u pravilu, krava ne dozvoljava da bude
sisana od druge teladi. Poeljno je imati u stadu odreeni broj krava koje dozvoljavaju da budu
sisane od druge, "strane" teladi, jer je na taj nain osiguran ravnomjerniji napredak sve teladi u
stadu. Procjenjuje se da je dnevna potreba teleta od 8 do 10 l, to im uz pau omoguava dnevni
prirast od 850 do 950 grama.
4.5. Odbie teladi

Zapoinje odvajanjem teladi od krava i uvoenjem kontroliranog sisanja. Odbie se
provodi kroz 5 do 10 dana. Ovisno o aktivnosti mlijene lijezde i uzrastu teladi, razrauje se
tehnika odbia, postupnim smanjenjem dnevne frekvencije sisanja, uz naizmjenino preskakanje
jutarnjeg, odnosno veernjeg sisanja. Tijekom odbia uputno je krave staviti na oskudniji obrok
sastavljen od slame ili ogranienih koliina sijena ili travne silae, ili da se krave u tom razdoblju
dre na oskudnijoj pai. Nasuprotno tome, u periodu odbia telad se poinje dodatno prihranjivati
visoko proteinskim koncentratom, vrlo kvalitetnim djetelinskim sijenom ili djetelinsko-travnom
silaom, kako bi se to vie smanjio negativni utjecaj odbia na tjelesnu masu i dnevne priraste
teladi.
58
4.6. Zasuenje krava

Zapoinje odbiem teleta i traje do narednog teljenja. Ovisno o aktivnosti mlijene lijezde
uvoenje u suhostaj moe se provoditi postupno, kroz nekoliko dana potujui razraenu
proceduru, ili odjednom. Tijekom zasuenja uputno je krave staviti na oskudniji obrok sastavljen od
slame ili ogranienih koliina sijena ili travne silae. Nakon uspjeno provedenog zasuenja krave,
uputno je sise tretirati anti mastitisnim preparatima.
4.7. Nain dranja proizvodnog stada management

Proizvodno stado u sustavu "krava-tele" dri se grupno. Veliina jedne grupe je razliita u
zimskom odnosno ljetnom panom razdoblju. U zimskom razdoblju, kada se krave dre u
stajskim objektima, uputno je da veliina grupe ne bude vea od 20 do 25 krava. Za to postoji
nekoliko razloga:
i) jednostavnija kontrola teljenja
ii) pravovremeno uoavanje i preveniranje nepoeljnih dogaaja u grupi
iii) tonije usklaivanje hranidbe u odnosu na potrebe krava
iv) veliina grupe od 20 do 25 krava je optimalna veliina zbog prakticiranja prirodnog pripusta, ako
elimo da nam se krave tele u vremenskom razmaku od 30 do 45 dana (bilo da se radi o
zimsko/proljetnom ili jesensko/zimskom terminu teljenja)
Veliina grupe odreuje veliinu boksa ili obrnuto. Normativi za stajske objekte navedeni
su u toki 3.5. Smjetaj, pa se ovdje ne navode posebno. U boksovima se krave dre slobodno,
svaka ivotinja mora imati slobodan pristup hrani i vodi u svakom trenutku. Stelja na kojoj lee
ivotinje mora biti suha, a objekt mora biti dobro ventiliran ali bez propuha. ivotinje se hrane
grupno iz podnih jasli odvojenih od "blatnog" hodnika hranidbenom barijerom, s mogunou
ukljetenja glave, to uvelike olakava rukovanje ivotinjama (odvajanje pojedinih ivotinja iz grupe
59
zbog raznih razloga: pregled na breost, priprema za teljenje, korekcija papaka ili bilo koja druga
potrebna intervencija).
Krave koje se tele, izdvajaju se u posebne boksove za teljenje. U takvom boksu krava i
tele borave 3 do 5 dana, nakon ega se krava i tele vraa u grupu iz koje je krava izdvojena.
Nakon to su se otelile sve krave iz jedne grupe, u prostoru za teljenje moe se organizirati, ako je
to potrebno, dodatna prihrana teladi koncentratom za telad i kvalitetnim livadnim sijenom, uz
napomenu da u ovaj prostor ne mogu ui krave.
Bikovi za prirodni pripust putaju se u grupu oteljenih krava u II odnosno III mjesecu ako
se planira da se krave tele u jesensko/zimskom terminu (XI/XII mjesec)
U pravilu pana sezona zapoinje u I odnosno II dekadi mjeseca travnja. U toku pane
sezone krave i telad borave i danju i nou na pregonskom panjaku ("non-stop"). Ako se planira
teljenje krava u zimsko/proljetnom terminu (III/IV mjesec), veliina jedne grupe krava za
osjemenjivanje na panjaku ne bi smjela biti vea od 20 do 25 grla, jer je to optimalni broj krava
koji se preporua za jednog bika. Bikovi se putaju u tako formirana stada poetkom VI mjeseca a
odvajaju se iz stada u VII mjesecu, kako bi se ostvarilo planirano teljenje u III/IV mjesecu naredne
godine. Nakon zavrene sezone pripusta, grupe krava mogu se spajati u vea stada, ali se ne
preporua da stada prelaze veliinu od 50 do maksimalno 75 krava, radi lake kontrole stada i
preveniranja nepoeljnih dogaaja u stadu.
60
5. Tehnologija proizvodnje krme
5.1. Agrotehniki zahvati
5.1.1. Sjetva smjesa trava i djetelina (travno-djetelinske i djetelinsko-travne smjese)
Travnjaci se mogu zasnovati na slijedee naine:
Klasinom sjetvom u obraeno tlo
Primjenom herbicida i povrinske obrade tla
Primjenom herbicida i direktnom sjetvom bez obrade tla
Zasnivanje travnjaka klasinom sjetvom u obraeno tlo

Klasina sjetva travnjaka u obraeno tlo najei je nain zasnivanja travnjaka. Obradom
tla stvaraju se najpovoljniji uvjeti za sjetvu i nicanje trava i djetelina, te njihov daljnji razvoj. Ovaj
nain se najee koristi za zasnivanje travnjaka na ravnijim i manje nagnutim terenima i kad tlo
nije suvie plitko. Osnovna obrada (oranje), kojoj prethodi 2/3 osnovne gnojidbe, izvodi se na
dubinu 25-30 cm traktorskim plugom. Ako je tlo plitko, dubina osnovne obrade se smanjuje na 1015 cm primjenom plitkog oranja, tanjuranja ili frezanja. Poslije osnovne obrade slijedi predsjetvena
priprema tla, kojoj prethodi 1/3 osnovne gnojidbe. Ako je tlo poslije oranja u dobrom stanju dovoljno
je drljanje, dok se kod teih tala primjenjuju kombinacije tanjuranja, frezanja, pripreme tla
sjetvospremaem i drljanje. Naini obrade tla kod zasnivanja travnjaka moraju se prilagoditi
uvjetima terena na kome se primjenjuju. Tlo pripremljeno za sjetvu treba biti dovoljno zbijeno,
dobro poravnano, a povrinski sloj (maksimalno 2-3 cm) fino pripremljen i rastresit, jer je sjeme
trava i djetelina sitno, a klica njena i slabije moi prodiranja kroz loe obraeno tlo. Na svjee
obraenom, rastresenom, neslegnutom tlu sjeme se kod sjetve unosi na veu dubinu, pa biljke
tee i slabije niu i zasnivanje travnjaka je slabije uspjeno. Ukoliko nema dovoljno vremena za
prirodno slijeganje tla, potrebno je povrinu prije sjetve povaljati, ali po mogunosti rebrastim
valjcima. Sjetva se obavlja specijaliziranim sijaicama za sjetvu trava i djetelina, prilagoenim
itnim sijaicama ili kao najloija metoda runo (omake). Poslije sjetve, ako je potrebno povrinu
lagano podrljati da se sjeme plitko zagrne i obvezno povaljati.
61
Zasnivanje travnjaka primjenom herbicida i povrinske obrade tla
Zasnivanje travnjaka primjenom herbicida i povrinske obrade tla poeo se iriti pojavom
djelotvornijih, jeftinijih i tehniki lako primjenjivih herbicida, koritenjem pogodnih strojeva za
povrinsku obradu tla i specijaliziranih sijaica za sjetvu trava i djetelina. Ovakav nain zasnivanja
travnjaka osobito dolazi do izraaja na slabijim, erozivnim, pliim i uope loijim tlima, na veim ili
manjim nagibima, posebno u brdsko-planinskom podruju, te na tekim, glinovitim tzv. minutnim
tlima, gdje je teko osigurati dobru sjetvu u kratkom roku. Pored intenziviranja proizvodnje krme u
manje povoljnim agroekolokim uvjetima, ovim nainom zasnovan travnjak titi tlo od erozije,
poboljava svojstva tla akumuliranjem veih koliina organske tvari, a utjee povoljno i na
vodozrane odnose u tlu.
Za unitavanje postojeeg biljnog pokrova koriste se razliiti totalni kontaktni ili
translokacijski herbicidi, npr. herbicidi s aktivnom tvari glifosat (Glyphogan 480 SL 7 l/ha) ili
parakvat. Koliina herbicida i vode navedena je u uputstvima svakog preparata, kao i duina
karence. Tretiranje se najee vri ranije u proljee kad biljke zapoinju svoj vegetativni razvoj ili
kod jesenske sjetve dovoljno rano da stignemo zasijati travnjak u optimalnim rokovima (15.
kolovoza do 15 rujna). Prolaskom karence, pristupa se osnovnoj gnojidbi i povrinskoj obradi tla
(do 5 cm dubine) kombinacijama tanjuranja, frezanja i drljanja. Koji e se nain povrinske obrade
tla primijeniti poslije uporabe herbicida, ovisi o osobinama tla i njegovom opem stanju nakon
primjene herbicida, kao i o raspoloivoj mehanizaciji. Poslije primjene herbicida, gnojidbe i
povrinske obrade tla izvodi se strojna, ili u gorem sluaju, runa sjetva travnjaka i valjanje.
62
Zasnivanje travnjaka primjenom herbicida i direktnom sjetvom bez obrade tla
Zasnivanje travnjaka primjenom herbicida

bez obrade tla (direktna sjetva) se najvie primjenjuje
na slabim, plitkim, erozivnim, skeletoidnim tlima i na
nagnutim terenima. U irokoj praksi ima istu ulogu i
znaaj
kao
prethodno
navedena
metoda.
Tehnologija zasnivanja sijanih travnjaka je sljedea:

za unitavanje postojee vegetacije primjenom herbicida, kao i kod prethodnog naina, koriste se
isti herbicidi i na isti nain. Poslije primjene herbicida
u odreenom roku (ovisno o karenci) i osnovne
gnojidbe sjetva se obavlja direktnim unoenjem
sjemena u tlo pomou specijaliziranih sijaica (John
Deere, Vredo itd.) za direktnu sjetvu trava i djetelina.
Vrijeme i nain sjetve je slian kao i kod ostalih
postupaka zasnivanja sijanih travnjaka.
Slike 1 i 2. Direktna sjetva i rezultati
direktne sjetve u strnite
63
Prednosti i nedostatci direktne sjetve
Slika 3 i 4. Talijanski ljulj direktno
posijan u kukuruzite
Openito, prednost ima sjetva nakon oranja i
predsjetvene pripreme tla. Konvencionalnom sjetvom
travnjaka
(oranje+predsjetvena
priprema+sjetva)
uklanjamo postojeu vegetaciju, a time i kompeticiju s

novozasijanim vrstama, te osiguravamo dobre uvjete
za razvoj novog travnog pokrova. Meutim,
konvencionalnim nainom sjetve unitavamo i
korisne biljke na postojeem travnjaku, te stavljamo
travnjak izvan upotrebe na relativno dulje vrijeme.
Direktnom sjetvom u postojei travnjak moemo
smanjiti vrijeme u kojem travnjak nije u upotrebi.
Meutim, u ovakvoj sjetvi postoji vei rizik od
propadanja klijanaca kao rezultat kompeticije s
postojeom
vegetacijom.
Najvanije
prednosti
direktne sjetve trava i mahunarki u postojeu tratinu

ili strnite (kukuruzite) u odnosu na klasinu sjetvu su: smanjenje potronje goriva za >80%,
uteda vremena, poveanje organske tvari tla, uvanje strukture, prozranosti i propusnosti tla,
ouvanje flore tla, prevencija od erozije i dr. Nedostatci su: rizik od propadanja usjeva zbog slabije
konkurentne sposobnosti novozasijanih biljaka, potreba za jaim traktorima i novim sijaicama,
reduciran korijenov sustav novosijanih biljaka, poveanje problema bolesti i tetnika i dr. Direktna
sjetva se najee koristi kod usijavanja djetelina u travnjak dobre kvalitete, zatim kod popravljanja
teta od izmrzavanja, kao i u na tlima podlonim eroziji (brdsko-planinska podruja).
64
Vrijeme sjetve
Najpogodnije vrijeme za sjetvu travnjaka u nizinskom i niem brdskom podruju je rano u
proljee, u drugoj polovici oujka i prvoj polovici travnja, te u kasnoljetno/ranojesenskom terminu
od polovice kolovoza do polovice rujna. Ranijom sjetvom u proljee osiguravamo bolje uvjete
nicanja trava, manje se javljaju korovske biljke, a i postiu se vei prinosi krme u godini sjetve.
Nedostatak sjetve u proljee je to se trave sporo i nedovoljno razviju u prvoj godini pa su manji
prinosi u godini sjetve, a i konkurentnost korova je vea nego u jesen. Sjetva travnjaka u
jesenskom roku moe biti jako povoljna ako do zime ima dovoljno vlage za nicanje i porast trava i
djetelina. Konkurentna sposobnost korovskih biljka je manja nego u proljetnom roku, te se ve u
prvoj godini postiu znatno vei prinosi krme nego u proljetnom roku. Zasnivanje travnjaka u viem
brdskom podruju moe se obaviti tijekom travnja, u nudi i poetkom svibnja, a u humidnijem
(vlanijem) podruju kasno ljeti ili ranije u jesen. Ukoliko se travnjak sije itnim sijaicama i
posebnim sijaicama za sjetvu trava i djetelina koje nemaju odvojena spremita za trave i
mahunarke, onda treba napraviti odreene zahvate prije sjetve. itne sijaice treba podesiti za
sjetvu trava, lule i diskove namjestiti da siju plitko 1-2 cm, aparat za reguliranje koliine sjemena
namjestiti za sjetvu manjih koliina sitnog sjemena trava i djetelina. Dobro je prvo posijati trave, a
onda okomito na posijanu povrinu djeteline i maji repak koji ima okruglasto i sitno sjeme, pa lako
i brzo iscuri kroz lule kao i sjeme djetelina. Ukoliko je povrina koju sijemo duga i uska, pa okomito
sijanje ne dolazi u obzir, tada djeteline i maji repak sijemo u paralelne redove s ve posijanim
redovima trava.
Valjanje
Bez obzira na koji se nain zasniva travnjak, odmah poslije sjetve posijanu povrinu
moramo povaljati srednje tekim valjkom, najbolje u istom danu. Na povaljanoj povrini sjeme bre
klija, trave i djeteline ujednaenije i bre niu, vei je broj izniklih biljaka, formira se bolji i
produktivniji travnjak. Valjanjem se uspostavlja bolji kontakt sitnog sjemena trava i djetelina i tla,
sjeme bre i bolje prima vlagu iz tla i bubri, bre klija i nie. Valjanjem se znatne koliine sjemena
koje ostaju na povrini unose, utiskuju u tlo. Povaljana povrina je ravnija, pa je koritenje takve
povrine kasnije u eksploataciji lake i sigurnije za mehanizaciju.
65
Kontrola korovskih biljaka na zasnovanom travnjaku

Korovske biljke mogu prouzroiti velike tete na sijanim travnjacima, posebno u poetnim
fazama rasta i razvoja posijanog travnjaka. Najkritinije je razdoblje od faze nicanja do prve konje.
Korovi bolje konkuriraju sa zasijanim vrstama za prostor, hraniva, vodu, svjetlost. Takoer
umanjuju utjecaj primjenjenih agrotehnikih mjera, uzrokuju razliite bolesti kod stoke, a u cjelini
smanjuju prinos i kvalitetu travne mase i rentabilost proizvodnje krme na travnjacima.
Na zakorovljenim povrinama trave i djeteline rastu sporije, njenije su i tanje, s malom
asimilacijskom (lisnom) povrinom, slabijim korijenovim sustavom i znatno osjetljivije na suu i
bolesti. Pri jaoj i duoj zakorovljenosti travni pokriva se prorjeuje, a moe doi i do potpunog
propadanja zasijanog travnjaka na manjim ili veim povrinama.
Za uspjeno suzbijanje korovskih biljaka potrebno je dobro poznavati naine njihova
razmnaanja. Korovske biljke koje se razmnaaju samo sjemenom mogue je ukloniti konjom
prije njihova prelaska u generativnu fazu. Korove koji se razmnaaju i sjemenom i vegetativno tee
je unititi, jer se moraju unititi i njihovi podzemni organi za razmnoavanje. Protiv njih se borba
vodi u tri pravca:
preventivne mjere
stvaranje povoljnih uvjeta za rast i razvoj sijanih vrsta
neposredno unitavanje
U preventivne mjere borbe protiv korova spada: unitavanje korovskih biljaka na
neobraenim povrinama, pored puteva, kanala i svih drugih povrina s kojih bi se korovi mogli
prenijeti na travnjake, zatim upotreba istog deklariranog sjemena, pravilna agrotehnika i redovito
koritenje travnjaka itd.
Stvaranje povoljnih uvjeta za rast korisnih trava i djetelina vana je mjera u borbi protiv
korova. Ti uvjeti se stvaraju pravilnom gnojidbom i pravilnim i redovitim koritenjem
66
(pravovremenom konjom ili napasivanjem, pravilnim optereenjem travnjaka kod ispae,
kombinacijom napasivanja i konje).
Neposredno unitavanje korovskih biljaka izvodi se mehanikim mjerama ili kemijski. Od
mehanikih mjera koriste se: konja, vaenje-upanje, napasivanje i kombinacija konje i
napasivanja. Konju treba obaviti kad su trave u stadiju vlatanja, a korovi visoki 20-25 cm. Visina
konje 8-10 cm. U 1. otkosu ukloni se 50-70% korova, a ostali u kasnijim konjama. Napasivanje
se izvodi periodino, idealno je lagano napasivanje ovcama, a pri niskom panom optereenju,
prihvatljivo je i napasivanje mlaim kategorijama goveda. Visina tratine za napasivanje ne smije
prijei visinu 8-12 cm, a napasuje se do visine 4-6 cm. Ne napasivati u vlanim uvjetima.
Izbor herbicida za kemijsko suzbijanje korova ovisi o vrsti prisutnih korova, kao i vrsti
usjeva, tj. radi li se monokulturi trava, njihovoj smjesi ili DTS, TDS. U svakom sluaju potrebno je
savjetovati se sa strunjakom za zatitu bilja.
5.1.2. Mjere popravljanja floristikog sastava postojeih travnjaka
Obnavljanje postojeih travnjaka nuno je ukoliko njihova kvaliteta nije na eljenoj razini,
odnosno ukoliko dolazi do trajnog opadanja produkcije travnjaka ili kad ih ivotinje nerado pasu i
ostavljaju velike nepopasene povrine.
Promjene u botanikom sastavu travnjaka esto puta su glavni razlog njegove slabije
kvalitete. Trave slabije kvalitete i nepalatabilne korovske biljke (one koju stoka nerado pase) tada
postaju glavne komponente travnjaka.
Glavni razlog pogoranja botanikog sastava travnjaka u vlanijim klimatima je slaba
dreniranost (prozranost) travnjaka, pa se kvalitetne travne vrste, koje ne vole prevlana tla,
povlae i ustupaju mjesto vrstama kojima takva tla odgovaraju, npr. rosulje (Agrostis sp.) i lisiji
repak (Alopecurus sp.).
67
esto puta nepravilno gospodarenje moe biti glavni razlog smanjivanja kvalitete
travnjaka. Neadekvatna (nedovoljna) gnojidba mineralnim ili organskim gnojivima, prekasna
konja, preveliko/prenisko pano optereenje (prevelik ili nedovoljan broj stoke po jedinici povrine)
ili preteka mehanizacija, pogotovo u vlanim uvjetima, ubrzavaju procese sniavanja kvalitete
travnjaka.
Na nastale pljeine u travnjaku obino se naseljavaju travne vrste slabije kvalitete (obina
vlasnjaa-Poa trivialis, jednogodinja vlasnjaa-Poa annua i dr.), kao i razni korovi.
U nekim sluajevima i tete od zime mogu izazvati promjene u botanikom sastavu,
pogotovo kod vrsta nedovoljno otpornih na smrzavanje, golomrazicu ili dugotrajan snijeni
pokriva.
Kada se travnjak obnavlja?
Obnavljanje travnjaka je skupa aktivnost. Zato se obnovi travnjaka pristupa jedino kad je
botaniki sastav lo ili je travnjak potrebno poravnati ili drenirati. Obnavljanje travnjaka je
opravdano kad su trokovi obnavljanja nadoknaeni viim prinosima, kvalitetnijom krmom ili
eventualno lake izvodivim operacijama u koritenju travnjaka (ravniji teren kod konje i spremanja
krme). Travnjak s osrednje kvalitetnim botanikim sastavom (50-75% dobrih trava i manje od 25%
loih
trava)
moe
biti
poboljan
pravilnim
upravljanjem
koritenjem
(intenzivna
konja/napasivanje, pravilna gnojidba). Meutim, takav nain popravljanja travnjaka traje nekoliko
godina.
Obnavljanje (renoviranje) postojeeg travnjaka nadosijavanjem
Ova agrotehnika mjera se koristi u prvom redu zbog poveanja prinosa i poboljanja
kvalitete postojeeg travnjaka, te produavanja sezone njegova iskoritavanja. Meutim,
obnavljanje postojeeg travnjaka ima iri znaaj kod popravljanja degradiranih travnjaka, posebno
panjaka u brdskom i planinskom podruju radi zatite tla od erozije. Razlozi za ovu mjeru su:
68
Jae prorjeivanje tratine uslijed nepovoljnih agroekolokih i agrotehnikih
uvjeta
(nepovoljni klimatski uvjeti, pogrean nain iskoritavanja, slaba njega travnjaka, bolesti,
tetnici).
Potpuno propadanje dijelova travnjaka pod prirodnim utjecajima i djelovanjem ovjeka.

Manja oteenja tratine mogu nastati pri krenju grmolikih ili drvenastih biljki, vaenju
panjeva, ienju kamena,
a vea pri ravnanju tla, djelovanjem erozije, klizanjem tla, te
pretjeranim iskoritavanjem (npr. veliko optereenje panjaka u vlanim uvjetima). Prorjeivanje

travnjaka ee je u brdsko-planinskom podruju na slabijim, pliim i erozivnim tlima, te u toplijim i
sunijim klimatskim uvjetima. Prorjeivanje se pospjeuje neredovitom gnojidbom ili potpunim
izostavljanjem ove mjere. Nadosijavanjem travnjaka popravlja se njegov floristiki sastav,
potenciraju se produktivnije, kvalitetnije trave i mahunarke, a potiskuju loije i korovske biljke,
poveava se gustoa travnog pokrova, tlo se titi od erozivnih procesa. Kod nadosijavanja
travnjaka moramo smanjiti konkurentnu mo postojeeg biljnog pokrova, osobito loih trava i
korovskih biljaka, to se postie povrinskom obradom tla (tanjuranje i frezanje), primjenom
selektivnih herbicida koji zaustavljaju rast i razvoj postojee vegetacije i intenzivnom konjom,
odnosno napasivanjem prije izvoenja ove mjere. Takoer, moramo stvoriti povoljne uvjete za rast
i razvoj usijanih trava i mahunarki izborom pogodnih vrsta (sorti) i smjesa, te pravilnim
agrotehnikim zahvatima.
Nadosijavanje travnjaka izvodi se:
itnim sijaicama ili runo poslije povrinske obrade tla ili
direktnom sjetvom u postojeu tratinu sa ili bez upotrebe selektivnih herbicida koji
djelomino zaustavljaju porast postojee vegetacije (npr. 0.62, 0.8, 1.08, 3.3 kg/haglifosata ili 0.9 kg/ha parakvata, oko 200 l vode/ha) 1-7 dana prije sjetve (proitati upute
proizvoaa).
69
Kod djelominog obnavljanja inae dobrog travnjaka usijavanjem djetelina, herbicidi se
mogu prskati i u trake u koje se onda usijavaju djeteline.
Koliina sjemena za nadosijavanje ovisi o stupnju prorijeenosti travnjaka, te vrsti trava i
djetelina koje nadosijavamo, a orijentacijski se kreu od 15-30 kg kod prorijeenog travnjaka, pa do
30-40 kg/ha kod travnjaka s vie praznih mjesta.
Vrijeme sjetve
Obzirom na nae prirodne uvjete, posebno klimu, opskrbljenost vlagom i toplinom,
najpogodnije vrijeme za nadosijavanje travnjaka u nizinskom i niem brdskom podruju je rano u
proljee, u drugoj polovici oujka i prvoj polovici travnja, te u kasnoljetno/ranojesenskom terminu
od polovice kolovoza do polovice rujna. Odmah poslije sjetve posijanu povrinu moramo povaljati
srednje tekim valjkom, najbolje u istom danu. Izuzetak je sjetva specijaliziranim sijaicama za
direktnu sjetvu trava i djetelina koje imaju valjke.
5.1.3. Gnojidba travnjaka
Koritenjem travnjaka (konjom, ispaom ili kombinirano) iz tla se iznose velike koliine
biljnih hraniva, ime se tlo osiromauje, odnosno gubi plodnost. Gnojidba travnjaka je neophodna
mjera za: postizanje visokih i stabilnih prinosa, poboljavanje kvalitete krme, poveavanje
otpornosti na bolesti i klimatske stresove, promjenu floristikog sastava travnjaka itd. Ekonomski
principi nalau da se koliina gnojiva poveava sve dok je rast prinosa rentabilan. Racionalna
gnojidba je primjena doza gnojiva koja odgovara potrebama biljke, stanju usjeva, plodnosti tla, a
istovremeno vodi rauna o klimatskim uvjetima i moguem prirodu.
Mineralna hraniva u tlu se nalaze u razliitim oblicima: i) otopljena <0,2% - izravno
dostupna korijenu biljke, nalaze se u tekuoj fazi tla, ii) vezana 98% - nalaze se u organskoj tvari,
humusu, anorganskim spojevima, ugraeni u mineralima (priuva mineralnih tvari u tlu), iii)
adsorbirana 2% - povrinski vezana hraniva na estice gline i organske tvari.
70
1 t sijena iznese iz tla u prosjeku: 17 20 kg N, 8 - 20 kg P2O5, 10 22 kg K2O, 6 10 kg CaO.
Najvanija makrohraniva
Duik (N)
Osigurava brzi porast biljne mase i poveava sadraj bjelanevina, a smanjuje postotak
vlaknine u krmi. 1 kg N poveava prinos sijena za 13 40 kg, ovisno o tipu travnjaka i kvaliteti tla.
Doze N ovise o: nainu koritenja travnjaka, tipu tla (plodnosti tla), planiranom prinosu i gnojenju
ostalima hranivima. Na travnjacima sa velikim postotkom djetelina treba smanjiti koliinu
apliciranog duike na oko 40-60 kg/ha/god N jer su mahunarke fiksatori N2 iz zraka (>30% bijele
djeteline u sastavu tratine fiksira oko 200 kg/ha/godinje N). Kod ekstenzivnijeg koritenja
travnjaka (manji broj otkosa ili turnusa napasivanja) okvirne koliine N su 120-180 kg/ha/god N, a
kod intenzivnijeg koritenja potrebno je primijeniti vee koliine (200-300 kg/ha/god N). Puno N
depresivno djeluje na djeteline u tratini. Vrijeme primjene: najbolje prije poetka proljetnog porasta,
kad je tlo dobro opskrbljeno vlagom, a kia ravnomjerno rasporeuje N u zonu korijenovog sustava
(NPK 8:26:26 ili 7:20:30 i KAN), te poslije skidanja otkosa, odnosno turnusa napasivanja (KAN).
Ako gnojimo u jesen (rujan) koristimo NPK formulacije sa smanjenim sadrajem N.
Fosfor (P2O5)
Ovo makrohranivo je nezamjenljivo kod tvorbe bjelanevina. Povoljno djeluje na irenje
djetelina i time dodatno poboljava kvalitetu krme. Na kiselim tlima prisutna je inaktivacija fosfora
(vee se s Fe i Al u biljkama nepristupanom obliku). Naa tla su uglavnom srednjeg do loeg
nivoa opskrbljenosti ovim hranivom. 1 kg P2O5 poveava prinos sijena za 15 50 kg. Vrijeme
gnojenja fosfornim gnojivima: jesen ili proljee (to ranije). Koliina: teko bez analize tla, ali kod
redovitog gnojenja 50 70 kg/ha/god. Kod intenzivnih panjaka koliine znatno vee (80-120
kg/ha/god).
71
Kalij (K2O)
Sudjeluje u tvorbi ugljikohidrata i bjelanevina, poboljava otpornost na suu, a pomae i u
odravanju djetelina u tratini. 1 kg K2O poveava prinos sijena za 7 - 10 kg. Vrijeme primjene:
jesen ili rano proljee Koliina ovisi o sastavu i plodnosti tla, eljenim prinosima: orijentacijski 80
160 kg/ha/god. Treba napomenuti da biljke iz tla iznose velike koliine K, pa je gnojidba K redovita
agrotehnika mjera.
Kalcij (Ca)
Njegova glavna uloga je odravanja povoljnog pH tla (smanjuje kiselost), indirektno utjee
na raspoloivost drugih elemenata (P, B,Fe, Mn, Zn, Cu), popravlja strukturu tla itd. U biljci Ca je
sastavni dio stanine stjenke. Gubi se ispiranjem iz kiselih tala ili kod oborina veih od 600-700 mm
godinje. Kalcifikacija se vri sa gaenim vapnom, dolomitom, saturacijskim muljem. Na
travnjacima je najbolje kalcifikaciju izvriti rano u proljee, neposredno prije kretanje vegetacije,
povrinskom aplikacijom npr. FERTDOLOMITA (INA Kutina).
Poznavanje raspoloive koliine hraniva u tlu i potrebe biljaka za elementima ishrane
omoguuje dobru procjenu doze gnojiva. Vrijeme i nain primjene, te oblik gnojiva moraju biti
usklaeni sa stanjem usjeva i agroekolokim uvjetima. Kod izbora naina primjene i vrste gnojiva
(element, kemijski oblik, agregatno stanje) moraju se uvaiti agronomski i ekonomski razlozi
(uinkovitost) jer mineralna gnojiva mogu biti:
a) kruta, tekua i plinovita,
b) razliite koncentracije i formulacije hraniva,
c) naina apliciranja,
d) ponaanja u tlu (produnog efekta, iskoritenja, utjecaja na tlo obzirom na njegova fizikalnokemijska svojstva itd.) i
e) cijene po jedinici aktivne tvari.
72
Oblik gnojiva diktira nain primjene:
a) Tekua gnojiva mogu se primijeniti po cijeloj povrini prskalicama
b) Kruta gnojiva mogu se primijeniti koritenjem raspodjeljivaa po cijeloj povrini, zaorati ili
unijeti u tlo kod obrade, te bez unoenja u tlo kod prihrane usjeva.
Osnovna gnojidba
Koristi se kod zasnivanja travnjaka, kada se prilikom obrade, gnojivo unosi u oranini sloj.
Koriste se kompleksna N-P-K gnojiva s veim udjelima P i K npr. formulacije: 7-20-30, 8-26-26 i sl.
(okvirne koliine oko 500 kg/ha 8:25:26 NPK)
Gnojidba u vegetaciji
Primjenjuje se u jesen (poslije predzadnjeg otkosa) i u rano proljee. Koriste se N-P-K
gnojiva formulacije s malo N kao i kod osnovne gnojidbe, a poslije svakog otkosa ili turnusa
napasivanja koristi se najee KAN (npr. 200-250 kg/ha KAN-a).
Travnjake moemo gnojiti i organskim gnojivima, a najee se primjenjuju:
Kruti stajski gnoj
Preporua se kod zasnivanja travnjaka, DTS-a ili TDS, u koliini 20-35 t/ha, a moe se
koristiti i u proljee, prije kretanja vegetacije i u jesen. Vano je da to bude zreli stajski gnoj.
Tekui stajski gnoj
Kod tekueg stajskog gnoja razlikujemo gnojovku i gnojnicu
Gnojovka (smjesa mokrae, balege, stelje i vode) je najpovoljnije prirodno gnojivo (duino
kalijevo) naroito u brdsko-planinskim podrujima. Preporuene su doze 20 25 m3/ha. Smatra
73
se da 25 m3 gnojovke sadri 80-100 kg N, 25 kg P2O5, 200 i vie kg K2O i 48 kg CaO. Neeljene
posljedice redovite i katkada preobilne gnojidbe travnjaka gnojovkom: velike koliine K, pa dolazi
do gubitka Ca zbog antagonizma, nedostatak Ca u krmi, irenje kalifilnih korova (divlja mrkva,
maslaak), neugodan miris, oegotine po listovima i guenje biljaka. Najpogodnije vrijeme za
primjenu gnojnice je proljee i ljeto, te jesen (ne na smrznuto tlo i na snijeg zbog gubitka N
hlapljenjem amonijaka). Mirno, prohladno i oblano vrijeme (pred kiu) pogoduje primjeni gnojovke,
te umjereno vlano tlo, jako sunce i vjetar ne, kao ni suho i mokro tlo. Na livadama tjedan dana
nakon konje ili pred poetak vegetacije rano u proljee, a na panjacima prije kretanja vegetacije i
nakon zavretka sezone napasivanja.
Gnojnica (mokraa, voda od pranja staja i oborina, komadii stelje, te iscjedak s gnojita)
je slino gnojovki duino-kalijevo gnojivo. Sastav: priblino 98% vode, 0.22% N, 0.01 % P 2O5,
0.45% K2O. Koliina gnojnice za gnojenje travnjake: 10-20.000 l/ha pa do >50.000 l/ha ovisno o
sadraju N. Najpogodnije vrijeme za primjenu gnojnice - kao kod gnojovke.
5.2. Rokovi konje i kvaliteta krme

Konja travnjaka
Hranjiva vrijednost pokoene mase, bilo da ju spremamo kao sijeno ili silau, a koja se
izraava u sadraju i probavljivosti hranjivih tvari, kao i u razini konzumacije od strane ivotinja,
ovisi o hranjivoj vrijednosti zelene mase u trenutku konje i gubitaka tijekom konje, spremanja i
uvanja konzervirane biljne mase. Hranjiva vrijednost biljne mase u trenutku konje ovisi na prvom
mjestu o vrstama i sortama biljaka koje ine biljni pokrov livade, stadiju razvoja biljne mase u
trenutku konje i agroekolokim uvjetima uzgoja. No, jednako tako su vani i vrijeme, uestalost
(frekvencija) i visina konje travnjaka.
74
Ovisnost kvalitete biljne mase u trenutku konje o biljnoj vrsti i sorti
Trave i sitnozrne mahunarke (djeteline) se razlikuju po svom kemijskom sastavu, pa time

imaju i razliitu hranidbenu vrijednost za preivae.
Djeteline se u ishrani stoke odlikuju visokom kakvoom prvenstveno zbog visokog

sadraja sirovih proteina, vrlo povoljnog aminokiselinskog sastava, zatim visokog sadraja
mineralnih tvari i vitamina. Kod nas se najvie koriste lucerna (najkvalitetnija), crvena
djetelina, bijela djetelina i smiljkita.
Trave sadre manje proteina, minerala i vitamina od mahunarki, ali se zbog vee
probavljivosti organske tvari odlikuju veim sadrajem energije (stoka ih bolje iskoritava
od djetelina).
U naroito vrijedne visoke i srednje visoke trave spadaju: francuski ljulj, vlasulja livadna,
klupasta otrica, maji repak, talijanski ljulj i zlatnouta zobika.
U naroito vrijedne niske trave spadaju: bijela rosulja, crvena vlasulja, engleski ljulj i
vlasnjaa livadna.
Hranjiva vrijednost trava i djetelina u znatnoj mjeri ovise i o sorti (kultivaru)
Mnoge svjetske kompanije i instituti rade na kreiranju novih sorata trava i djetelina
poboljanih karakteristika: rodnosti, pojedinih parametara kvalitete, lisnatosti, otpornosti na
bolesti, tetnike, suu, izmrzavanje itd.
Kod odabira sorte treba voditi rauna za kakvu namjenu (konja, napasivanje,
kombinirano) i za kakve agroekoloke uvjete (vlaga, temperature, kiselost tla itd.)
sastavljamo smjesu.
Ovisnost kvalitete biljne mase u trenutku konje o stadiju razvoja biljne mase
Najvaniji initelj kakvoe biljne mase trava i mahunarki je stadij razvoja biljaka u trenutku
konje.
Pad kvalitete krme, uslijed starenja biljne mase, povezan je sa smanjenjem kvalitete i u
liu (sporije) i u stabljikama (bre).
75
Starenjem biljaka nastaju promjene hranidbene vrijednosti povezane s promjenom odnosa

lista i stabljike u ukupnoj biljnoj masi u korist stabljike (poveava se udio stabljike, a pada
udio lista).
Lie ima veu krmnu vrijednost nego stabljike i kod trava i kod djetelina.
Npr., kod trava je:
koncentracija sirovih proteina u liu 100% vea nego u stabljikama,
probavljivost lia 10% vea od probavljivosti stabljika,
koncentracija neutralnih kiselih vlakana (NDF), kao neprobavljive komponente, 20% manja
u liu nego u stabljikama.
Stabljike i kod trava i kod djeteline trpe znatne promjene tijekom ciklusa vegetacije - sirovih
proteina i mineralnih tvari je sve manje, a koliina sirove celuloze se poveava za oko 50% od
prvobitne koliine.
Promjena hranidbene vrijednosti povezana je s poveanjem lignina i stanine stjenke
(uglavnom neprobavljivo i slabo probavljivo), a padom udjela minerala, sirovih proteina i
probavljivih staninih topivih tvari, kao npr. kroba.
Starenjem se smanjuje i koliina karotena (najvie ga imaju mlade biljke, a do klasanja mu
se udio smanji na 36% od prvobitne koliine) i vitamina C (kod djetelina se max. nagomilava do
formiranja cvjetnih pupova, a zatim slijedi nagli pad, tako da biljke na kraju cvatnje imaju 8-9 puta
manju koliinu od prvobitne).
Pored smanjivanja hranidbene vrijednosti biljne mase, zbog promjena koliine hranjivih
tvari tijekom razvoja biljaka, smanjuje se i probavljivost organske tvari, koja takoer ovisi o odnosu
list/stabljika.
Probavljivost lia je visoka (oko 80%) i slabo se mijenja tijekom razvoja biljaka, dok
probavljivost stabljika naglo pada prelaskom biljaka u generativnu fazu (formiranje
sjemena) zbog poveanog udjela lignina u celuloznoj frakciji.
76
Zbog znaajnog variranja koliine hranjivih tvari u biljnoj masi, ovisno o stadiju razvoja
trava i mahunarki, trenutak najveeg prinosa hranjivih tvari po jedinici povrine
(naroito probavljivih proteina), ne podudara se s trenutkom u kome se ostvaruju
najvei prinosi suhe tvari.
Probavljivost krme je najvea u fazi busanja i vlatanja trava, pada u fazi pojavljivanja
cvata i poetka cvatnje, dok je najmanja kad trave ocvatu.
Slino je i kod mahunarki, gdje je najvea kvaliteta krme u stadijima do pupanja, a

kvaliteta pada cvatnjom i formiranjem sjemena.
Maksimalni sadraj sirovih proteina i mineralnih tvari kod trava je u fazi vlatanja.
Smanjivanje hranjive vrijednosti starenjem biljaka nije jednako kod svih vrsta, kao ni
sorata trava i djetelina. U najveoj mjeri se smanjuje hranjiva vrijednost klupaste
otrice, trstikaste vlasulje i majeg repka.
Starenjem biljaka smanjuje se i koliina konzumiranja od strane stoke. Konzumiranje

hrane u negativnoj je korelaciji sa sadrajem sirove celuloze i sadrajem stanine
stjenke, a u pozitivnoj s probavljivou organske tvari.
Preporueni stadiji zrelosti razliitih vrsta u trenutku konje

Lucerna
Pupanje za 1. otkos, poetak cvatnje (10%

procvalih biljaka za 2. i kasnije otkose.
Klupasta otrica, maji repak, trstikasta Cvat zamotana u rukavcu zadnjeg lista do
vlasulja
pojavljivanja cvata
Crvena djetelina i inkarnatka
Poetak cvatnje (10%)
Ovisnost kvalitete biljne mase u trenutku konje o agroekolokim uvjetima uzgoja
Na kvalitetu biljne mase utjeu i:

-
klima, nadmorska visina, poloaj (nagnutost terena i ekspozicija)
tlo (plodnost, dubina, vodni reim, fizike osobine itd.)
primijenjena gnojidba
77
-
primijenjene mjere koritenja i njege travnjaka (npr. pravovremeno koritenje, ienje od

korova)
No, hranjiva vrijednost biljne mase u trenutku konje ovisi i o :

-
uestalosti (frekvenciji) konje,
visini konje
Uestalost konje
Oreuje broj otkosa tijekom jedne vegetacijske sezone a utjee prvenstveno na prinos
hranjivih tvari po jedinici povrine (sirove bjelanevine i probavljive hranjive tvari), i usko je
povezana sa stadijem razvoja biljne mase u trenutku konje. eom konjom dobivamo
viestruko kvalitetniju krmu, uz manje razlike u prinosu suhe tvari. Ranija konja utjee na
poveanje gustoe tratine, a time i bolju pokrovnost. Osim toga ako se generativne vlati kod veine
trava pokose ranije, pospjeuje se nabusavanje, a time i irenje vieotkosnih i viegodinjih vrsta,
to se odraava na kakvou, ali i na prinos mase po jedinici povrine. Konjom 4 puta godinje (u
vegetativnom stadiju) znaajno se poveava sadraj sir. proteina i probavljivosti, a pada
koncentracija NDF (neprobavljivi dio) u odnosu na konju 2 puta godinje (u cvatnji).
Zbog znaajnog variranja koliine hranjivih tvari u biljnoj masi, ovisno o stadiju razvoja
trava i mahunarki, trenutak najveeg prinosa hranjivih tvari po jedinici povrine (naroito
probavljivih proteina), ne podudara se s trenutkom u kome se ostvaruju najvei prinosi suhe tvari.
Probavljivost krme je najvea u fazi busanja i vlatanja trava, pada u fazi pojavljivanja cvata i
poetka cvatnje, dok je najmanja kad trave ocvatu. Slino je i kod mahunarki, gdje je najvea
kvaliteta krme u stadijima do pupanja, a kvaliteta pada cvatnjom i formiranjem sjemena.
Maksimalni sadraj sirovih proteina i mineralnih tvari kod trava je u fazi vlatanja. Optimalno vrijeme
za konju trava je od vlatanja do klasanja, a najpogodniji trenutak je tzv.boot stage tj., kada je
cvat trava zamotana u rukavcu zadnjeg lista, dakle neposredno prije pojavljivanja cvata. Ukoliko se
radi o smjesama tada se prati razvoj dominantne travne vrste u smjesi. Kod mahunarki ili u
smjesama gdje one dominiraju, optimalno vrijeme konje je pojava pupova pa do poetka cvatnje
78
(10% procvalih biljaka). Ukoliko se radi o travnim ili travno-djetelinskim smjesama tada se prati
razvoj dominantne travne vrste u smjesi (ona koja ima najvei udio u smjesi).
Visina konje
Hranjiva vrijednost i visina prinosa ovise takoer i o visini konje. Razlike u prinosima u
ovisnosti o visini konje nastaju uslijed razliitog rasporeda lia pojedinih biljnih vrsta. Kod niskih
trava je veina lia rasporeena blie tlu, na visini 7-10 cm. Kod visokih biljaka koliina lia u
prizemnim slojevima je manja, ali jo uvijek znaajna. Uslijed toga neodgovarajuom visinom
konje znatan dio vegetativne mase ostaje neiskoriten, to dovodi do smanjenja prinosa suhe
tvari i hranjivih tvari (naroito bjelanevina). Meutim, suvie niskom konjom slabi se
regenerativna sposobnost travnjaka. tetne posljedice nastaju zbog odstranjivanja prizemnih
dijelova biljaka koje sadre znatne koliine priuvnih hranjivih tvari, uslijed ega nastaje
iscrpljivanje biljaka. Potpunim odstranjivanjem lia onemogueni su procesi fotosinteze pa se za
rast novih izdanaka koriste priuvne hranjive tvari nagomilane u korijenovom sustavu. Kao
posljedica preniske konje dolazi do slabije regeneracije travnjaka i sporijeg porasta, to se
reflektira na pad prinosa u slijedeim otkosima. Optimalne visine konje livada su oko 5-8 cm.
Mladi (novo zasnovani travnjak) ne smije ui u zimu prenisko koen (minimum 7 cm).
5.2. Proizvodnja travne silae i sijena

Travna silaa
Siliranje travne mase podrazumijeva njeno konzerviranje u anaerobnim uvjetima ime se
zaustavlja proces disanja stanica, sprjeava rast aerobnih mikroorganizama, ograniava
zagrijavanje travne mase koja se silira, te se stvaraju povoljni uvjeti za rast i razvoj poeljnih
mikroorganizama (mlijeno kiselinskog vrenja) koji vre fermentaciju biljnih ugljikohidrata
(uglavnom glukoze i fruktoze) u organske kiseline. Ovime se zakiseljuje travna masa (pH opada sa
cca 6 na 4-4.5) ime se omoguuje njeno uvanje u nepromijenjenom obliku, ukoliko ne dolazi do
prozraivanja silosa ili bala ovijenih plastinom folijom.
79
Poeljna pH vrijednost koja onemoguuje rast nepoeljnih mikroorganizama ovisi o

sadraju suhe tvari i pufernom kapacitetu biljke koja se silira (prirodna otpornost biljnog materijala
promjenama pH vrijednosti, osobito zakiseljavanju). Leguminoze imaju vei puferni kapacitet, pa se
puno tee siliraju od trava. Trave koje sadre oko 20% suhe tvari se dobro konzerviraju kod pH oko
4. Usjevi visokog sadraja vlage, niskog sadraja eera i/ili visokog pufernog kapaciteta se teko
siliraju, pa ih je potrebito provenuti, silirati zajedno s visokoenergetskim krmivima (kukuruz,
melasa) i/ili tretirati posebnim aditivima prilikom siliranja.
Prednosti siliranja u odnosu na suenje travne mase:
Siliranjem se moe osigurati vei broj otkosa travne mase godinje jer nije ovisno
o vremenskim prilikama u tolikoj mjeri kao spremanje sijena.
Travna masa se moe kositi u ranijim fazama fitofenoloke zrelosti ime se
osigurava kvalitetnija krma.
Proces proizvodnje travne silae moe biti potpuno mehaniziran.
Pri siliranju se ouva relativno visok postotak karotina to djelomino titi ivotinje
od avitaminoze vitamina A.
Siliranjem se konzerviraju vee koliine krme nego suenjem, a za skladitenje je
potrebno manje prostora.
Siliranjem leguminoza se osiguravaju znatne koliine proteina koji su esto skupi i
u hranidbi se moraju osigurati iz drugih krmiva (koncentrata).
80
Nedostaci siliranja u odnosu na suenje travne mase:
Visoki transportni trokovi tj. prijevoz velikih koliina biljne mase visoke vlanosti.
Stoga se silaa rijetko prodaje za razliku od sijena ili koncentrata. Uspostavom tehnologije siliranja
travne mase u valjkaste bale ovijene plastinom folijom, travna silaa moe biti trni proizvod
(posebice vikovi).
Za proizvodnju silae je potrebna skuplja oprema i vea su investiciona ulaganja
(silosi) u odnosu na proizvodnju sijena. Bez obzira na biljni materijal koji se silira, neizbjeni su
gubitci hranjivih tvari koji nastaju u polju, prilikom transporta, skladitenja, izuzimanja silae iz
silosa i hranidbe. Gubici su vei ukoliko su ulaganja u silose, opremu i mehanizaciju manja.
Konzumacija suhe tvari travne silae nieg sadraja suhe tvari je obino manja od
konzumacije suhe tvari sijena.
Za razgradnju silanog soka su potrebne velike koliine kisika, pa je izvor
oneienja i ne smije se isputati u vodotokove.
Silaa moe imati jak miris to se mora uzeti u obzir prilikom manipuliranja s
mlijekom. Neke vrste bakterija koje se nalaze u silai mogu negativno utjecati na proizvodnju sira.
Proizvodnja travne silae obuhvaa konju travne mase, provenjavanje (35-50% suhe tvari
kako bi se sprijeilo otputanje silanog soka i kako bi se proizvela silaa s manje od 100 g
amonijskog N kg-1 suhe tvari u odnosu na ukupnu koliinu duika.), sjeckanje, baliranje, ovijanje
bala plastinom folijom, te skladitenje ovijenih bala. Provenjavanje moe trajati od nekoliko sati do
3-4 dana ovisno o vremenski uvjetima, uestalosti rastresanja i eljenom sadraju suhe tvari krme
prije siliranja. Ubrzanim provenjavanjem travne mase u polju smanjuju se gubitci hranjivih tvari, pa
kosilice esto imaju kondicionere koji travnu masu prilikom konje gnjee ili kidaju ime se ubrzava
proces provenjavanja. Travna mase se prilikom baliranja sjecka radi boljeg sabijanja i fermentacije.
Nesjeckana travna masa silirana u bale ovijene plastinom folijom ima ogranienu fermentaciju tj.
veu pH vrijednost, vie amonijskog duika (sporije zakiseljavanje, vee koliine proteina su se
81
razgradile do amonijaka). Masa bale moe varirati od 300-800 kg, ovisno o brzini baliranja, vrsti
balirke, sadraju suhe tvari travne mase i fitofenolokoj zrelosti tratine. Cilj je proizvesti balu koja
ima masu od 180-200 kg po m3. Lake je bale neekonomino proizvoditi, a s teima je teko
manipulirati. Nakon baliranja, slijedi ovijanje bala plastinom folijom, po mogunosti na mjestu
skladitenja kako bi se izbjegla eventualna oteenja plastine folije tijekom utovara, transporta,
istovara. Minimalna debljina plastine folije je 25 m, a poeljna rastezljivost 70% to znai da
folija postaje 1.7 puta dulja prilikom rastezanja to omoguuje dobro prianjanje na balu, a svaki
naredni sloj plastike se prilijepi na prethodni. Bala se ovije s 4-6 slojeva rastezljive tanke plastine
folije.
U osnovi, minimalni zahtjevi za kvalitetom travne silae silirane u bale ovijene plastinom
folijom su isti kao i kod drugih naina siliranja (horizontalni silosi). U praksi meutim, balirana
travna masa ovijena plastinom folijom se sjecka na veu duljinu, a za omatanje bala se koristi vie
plastine folije. Radi navedenog, travna masa moe biti manje zbijena, imati odgoenu
fermentaciju i poveani rizik od rasta aerobnih mikroorganizama (gljivice i plijesni). Travnu masu za
spremanje kvalitetne travne silae je potrebito kositi u fazi od zavretka vlatanja, pa do pojave
pupova, dok je kasnija konja pogodna za hranidbu goveda na uzdrnim potrebama.
Gubitci hranjiva koji se opisuju kao gubitci suhe tvari i hranjivih tvari nastaju tijekom
spremanja i uvanja silae. Gubitci hranjivih tvari nastaju u polju (respiracija, padaline, mehanika
oteenja), tijekom procesa siliranja i uvanja silae. Oekivani gubici hranjiva, nakon 60 dana
fermentacije, koji nastaju siliranjem travne mase (fermentacija, skladitenje) iznose oko 50 kg ST
po toni silirane travne mase koja sadri 29.8% ST.
Dobro konzervirana provenuta travna silaa ima ogranienu fermentaciju, vee pH
vrijednosti, vee koliine ugljikohidrata topivih u vodi i nii sadraj kiselina koje nastaju
fermentacijom. Provenjavanjem se ne sprjeava proteoliza (razgradnja proteina), ali ako je brzo
(pogodne vremenske prilike), deaminacija amino kiselina je smanjena. Sadraj ukupne energije i
sadraj metabolike energije je obino slinih vrijednosti brzo provenute travne silae i travne
mase od koje je silae proizvedena.
82
Dobro konzervirana neprovenuta travna silaa obino ima nizak pH, izmeu 3.7 4.2, i
visoku koncentraciju mlijene kiseline, izmeu 80-120 g kg-1 ST, iako su mogue i vee koliine
ako je silaa spremljena od vlanijih usjeva koji sadre dosta eera topivih u vodi. Uobiajeno
sadri male koliine octene kiseline, a moe sadravati neto propionske i maslane kiseline.
Razliite koliine etanola i manitola nastaju iz aktivnosti bakterija mlijeno kiselinskog vrenja i
kvasaca. Nakon fermentacije u silai zaostaju male koliine ugljikohidrata topivih u vodi (manje od
20 g po kg suhe tvari).
Spremanje sijena
Suenje predstavlja oblik konzerviranja voluminozne krme pri kojem je cilj smanjiti sadraj
vode u biljnom materijalu do razine pri kojoj je mogue uvanje. U pravilu, za uspjeno uvanje je
potrebno da tako spremljena voluminozna krma sadri vie od 86 % ST, odnosno da sadraj vlage
u biljnom materijalu ne bude vei od 14 %. K tome valja naglasiti da unato tome to je spremanje
travne silae danas iroko prihvaeno, konzerviranje krme suenjem praktiki niti danas ne gubi na
znaenju.
Konana kvaliteta tako konzervirane krme ovit e o hranidbenoj vrijednosti kulture koju
namjeravamo spremiti kao sijeno, te gubitcima koji nastaju u procesu suenja. Hranidbena
vrijednost kulture ovisi o nizu imbenika, ponajvie o vrsti, kultivaru, agroekolokim uvjetima, te
agrotehnikim zahvatima od zasnivanja travnjaka do konje. Gubitci u procesu suenja su
uzrokovani nastavkom biokemijskih procesa u biljci tijekom suenja, ali i mehanikim gubitcima u
biljnom materijalu, koji nastaju zbog razlike u brzini suenja pojedinih biljnih dijelova (lista i
stabljike). Obje skupine gubitaka su, u pravilu, vee kada se uslijed nepovoljnih vremenskih prilika
proces suenja biljnog materijala znatno produava.
Postupci u procesu spremanja sijena imaju za cilj skratiti proces suenja i smanjiti gubitke,
to su osnovni preduvjeti proizvodnje kvalitetnog sijena. To su:
Konja
Okretanje
Sakupljanje
Baliranje
Transport i skladitenje
83
Konja
Dva su osnovna imbenika koja utjeu na kvalitetu sijena, a odnose se konju biljnog
materijala: vrijeme konje i visina konje.
Kad se govori o vremenu konje prvenstveno se to odnosi na stadij razvoja bilke u
trenutku konje. U pravilu, konja trava i mahunarki (kao i DTS-a) u ranijim vegetativnim stadijima
rezultira manjim prinosom mase po jedinici povrine, ali i boljom kvalitetom biljne mase koja tek
treba biti spremljena u sijeno. Ukratko, u cilju postizanja ravnotee izmeu visine prinosa i kvalitete
biljne mase, travne je vrste potrebno kositi u fazi vlatanja (metlica se nalazi u rukavcu zadnjeg
lista), mahunarke u fazi pojave 10 % cvjetova (faza pupanja). Ukoliko se radi o viekomponentnoj
djetelinsko-travnoj smjesi, konju treba podesiti prema optimalnoj fazi dominantne vrste (kultivara).
Visina konje treba iznositi 5-7 cm. Konjom na tu visinu biljci ostavljamo dovoljno rezervi
ponovni porast, a navedena visina strni omoguava da pokoena masa ne lei na tlu, ime je
uspostavljena cirkulacija zraka, to pogoduje brem gubljenju vlage.
Za konju je poeljno koristiti kosilice koje imaju ureaj za kondicioniranje biljne mase. To
su kosilice s rotoudaraima ili gumenim valjcima, koje biljnu masu lome ili gnjee, ime se znatno
skrauje vrijeme suenja, ali i smanjuju mogui gubici, budui da se dijelovi biljke sue jednolino.
Okretanje, irenje mase i sakupljanje
Nakon konje, pokoenu biljnu masu je potrebno rairiti iz zbojeva kao bi se poveala
povrina biljne mase i na taj nain znatno skratio proces suenja.
Pokoenu biljnu masu potrebno je po potrebi jednom ili vie puta okrenuti.
Neovisno o tome da li e se sijeno balirati ili transportirati samoutovarnim prikolicama,
osuenu je biljnu masu potrebno skupiti u zbojeve.
84
Ovi se zahvati izvode traktorskim okretaima i sakupljaima.

Viekratni postupci okretanja i/ili sakupnja biljne mase, za kojima se stvara potreba
naroito ako vremenske prilike ne dozvoljavaju brz zavretak procesa suenja, mogu dovest do
znaajnih mehanikih gubitaka.
Baliranje i transport
Sijeno se moe balirati u velike okrugle bale ili etvrtaste bale razliitih dimenzija, ovisno o
tipu stroja kojim farmer raspolae. Za transport bala mogu se koristiti traktorske, kamionske
prikolice ili specijalne prikolice za transport bala.
Za transport sijena mogu posluiti i samoutovarne prikolice.
Skladitenje
Uspjeno se uva samo sijeno koje sadri manje od 14% vlage. Osuenu biljnu masu
potrebno je spremiti su za to primjerene prostore (nadstrenice, sjenici). Bitno je da se u tim
prostorima odre suhi uvjeti kako bi se sijeno uspjeno sauvalo. Nakon uskladitenja u sijenu se
nastavljaju procesi fermentacije koji su intenzivniji ako masa koja je ula u skladite nije dovoljno
suha. Rezultati tih procesa su vlaenje sijena i podizanje temperature. Posljedica toga moe biti
kvarenje sijena, razvoj tetnih mikroorganizama (plijesni). Takvo sijeno se ne moe koristiti za
hranidbu stoke. U ekstremnim sluajevima uslijed poveanja temperature moe doi do
samozapaljenja mase.
85
6. Ureenje panjaka
Napasivanje
Dranje stoke na panjaku ima blagotvorni utjecaj na organizam ivotinja. Trajan utjecaj
svjetla pospjeuje i povoljno djeluje na ivani sustav i povisuje otpornost ivotinja, a kretanje na
svjeem zraku tijekom ispae vrlo povoljno djeluje na pravilni razvitak kostura i miija kao i na
razvitak unutarnjih organa. Stoka uzgojena na pai je ivahnija, zdravija i otpornija. Poznato nam
je, da je najrazvijenija govedarska proizvodnja upravo u onim zemljama, koje stoku dre na pai
(Nizozemska, Danska, Engleska, vicarska, Njemaka). Jo uvijek vrijedi openito pravilo, da se
zdrava, otporna, kvalitetna rasplodna stoka nikako i ne da uzgojiti u staji, bez panjakog dranja,
koje se smatra prijeko potrebnom metodom uzgoja kvalitetnih rasplodnih grla. Navedeni faktori
meusobno se upotpunjuju i ine panjako dranje glavnim faktorom moderne zootehnike.
Od ukupnih proizvodnih trokova u govedarstvu otpada na krmu oko 60%. Stoga se i
rentabilnost govedarske proizvodnje postie u prvom redu pojeftinjenjem ishrane. Kako se pak u
cijeni krme mora u prvom redu gledati na cijenu kotanja u njoj sadranih hranjiva, to je za
ekonominu ishranu najvanije koliko kota kilogram hranjiva u pojedinim vrstama krme. Podaci
navode da su stona hranjiva porijeklom iz pae najjeftinija, zatim dolazi sijeno i silaa sve
spremljeno uz potpunu mehanizaciju. Iza toga uz daleko viu cijenu kotanja dolaze ostale vrste
koncentrata. Glavni momenti panjakog koritenja, zootehniki i ekonomski aspekt svakako
zahtijevaju da se o toj problematici i u Hrvatskoj vodi vie rauna.
Pod razliitim tipovima prirodnih travnjaka nalazi se gotovo 50% ukupne poljoprivredne
povrine u RH i u pravilnom koritenju tih povrina kriju se upravo ogromne rezerve i neiskoriteni
potencijali. Prirodni travnjaci moi e se u Hrvatskoj iskoritavati najintenzivnijom ispaom samo
iznimno, jer su razmjerno mala podruja koja takav nain koritenja dozvoljavaju.
Travno djetelinske smjese (TDS/DTS) su krmne kulture, koje kod intenzivnog panjakog
koritenja imaju najvei znaaj. Takve smjese predstavljaju tzv. kratkotrajne panjake.
86
Povremeni panjaci u sistemu intenzivnog panjakog koritenja zauzimaju posebno
mjesto. Oni su karakterizirani time to zauzimaju tlo samo jednu vegetacijsku ili samo dio
vegetacijske sezone. Njihova je glavna zadaa da pruaju ispau za vrijeme kritinih perioda, kada
drugi panjaci ne daju dovoljno krme i ne osiguravaju kontinuitet napasivanja goveda. Stoga oni
esto puta nisu ni sastavljeni od tipinih travnjakih vrsta tj. trava i mahunarki ve za takvo
koritenje mogu sluiti i druge pogodne kulture kao npr. i neke kupusnjae.
Da intenzivno panjako koritenje doe u potpunosti do izraaja sa svojim povoljnim
djelovanjem, naroito u sluaju koritenja travnjakih povrina, mora se primijeniti odreeni sistem i
organizacija koritenja.
Ureivanje panjaka za napasivanje goveda
Povrine zaputenih travnjaka i slabo obraenih oranica svake su godine u Hrvatskoj sve
vee. Usitnjenost parcela je sigurno veliki problem pri ureivanju i koritenju panjaka.
Odreivanje ukupne pane povrine te broja i veliine pregona
Neobino je vano za govedarstvo da se pravilno utvrdi ukupna potrebna pana povrina.
Od ukupne travnjake povrine, kojom raspolae gospodarstvo, zavisit e hoe li paa na
travnjacima podmiriti potrebe krme za itav pani period ili samo za jedan njegov dio, ili e
travnjake povrine moi osigurati djelomino ili ak i potpuno i krmu za zimu.
Kako je razvoj i ritam rasta tratine za vrijeme vegetacije razliit, potrebno je to kod
odreivanja ukupne povrine uzeti u obzir. Openito, moe se raunati da u nizinskim podrujima
vrijeme ispae stoke traje od 1. IV do 15. X dakle oko 195 dana. To svakako zavisi o pojedinom
kraju i poloaju travnjaka, ali se openito moe uzeti da je unutar granica 180-200 dana. U grubim
crtama moe se ovaj pani period u pogledu ritma rasta tratine podijeliti u tri vremenska perioda.
Prvi, od poetka pae do poetka lipnja, koji je obiljeen neobino bujnim i brzim
porastom, u kojem se u pravilu dobiju najvee koliine krme i hraniva.
87
Drugi period obuhvaa razdoblje od poetka lipnja do kraja kolovoza ili poetka rujna.
Manjak oborina i visoke temperature koje uzrokuju jako isparavanje, rezultiraju sporijim i manje
bujnim porastom.
Tree vremensko razdoblje protee se od poetka rujna do kraja panog perioda.
Zapoinje kino razdoblje. Temperature su dovoljno visoke, pa se javlja naknadni jesenski porast
travnjakog pokrova. Ovaj porast je znatno manji jer je energija porasta biljaka opala, jer se biljni
pokrov priprema za zimu.
Budui da pregonski panjak mora u prvom redu omoguiti najbolje iskoritavanje krme i
hranjenje prema proizvodnosti stoke, te odrati ili pojaati naknadni porast tratine, to se uvijek
mora nastojati ispuniti pravilno: Kratko vrijeme napasivanja tratine u pravi as to dui odmor
tratine. Tratina se mora uvati od prepasivanja, jednako kao i od toga da prestari i tako postane
manje vrijedna. Dovoljno dugo vrijeme odmora treba omoguiti pravilnu njegu i izdano gnojenje,
jer tijekom panog perioda krava mora vratiti svoju tjelesnu kondiciju naruenu tijekom zime i
teljenjem, ali isto tako i othraniti zdravo, dobro razvijeno tele. To e biti mogue, ako se provede
nekoliko odreenih zahvata od kojih su odreivanje broja pregona, veliina pregona, optereenje
pregona uz adekvatnu gnojidbu najvaniji.
Podjela na pregone potrebna je da se stalno ima na raspolaganju mlada i hranjivima
bogata paa, te da se omogui nakon kratke pae dugaak odmor. U sustavu "krava-tele"
uobiajeno se preporua ne manje od 6 i ne vie od 8 pregona/proizvodna grupa.
Porast tratine i potrebno vrijeme odmora tratine mijenjaju se tijekom pane sezone.
Kao najpovoljnija visina tratine u vrijeme poetka napasivanja je izmeu 15 i 25 cm. Tada
tratina sadri najvie hranjivih tvari i najbolje se moe iskoristiti. Ujedno, kod te visine panjak
srednjeg biljnog sastava daje oko 60-80 kg zelene mase na 100 m2, a to je upravo toliko, koliko
jedno odraslo govedo treba na dan. Meutim, porast tratine nije jednak tijekom pane sezone.
Podatak o dnevnom porastu tratine neophodan je element za odreivanje vremena potrebnog za
odmor tratine. Intenzitet porasta tratine ne moe se unaprijed odrediti, jer to ovisi o agrotehnici i
88
vremenskim prilikama dotine godine. Redovitim praenjima, kroz dui niz godina mogu se utvrditi
granine vrijednosti kolebanja porasta tratine na odreenim stanitima.
KRIVULJA PORASTA TRATINE
Porast zelene mase kg/ha na dan

400
300
200
100
st
ud
en
i
lis
to
pa
d
ru
ja
n
ko
lo
vo
z
sr
pa
nj
lip
an
j
tra
va
nj
sv
ib
an
j
o
uj
ak
mjesec
Krivulju porasta tratine trebalo bi zapravo odrediti za svako gospodarstvo posebno.

Potreban broj pregona Vrijeme ispae na jednom pregonu, te veliina i broj pregona
vrijednosti su meusobno nerazdvojno povezane. Mijenjanje jedne vrijednosti zahtjeva promjenu
druge. Odluujue je u tome vrijeme mirovanja, koje je potrebno da tratina poraste toliko, da se
moe ponovo napasivati. Pretpostavka je da je u ljetnom razdoblju potrebno vrijeme mirovanja
pregonskog panjaka 24 dana, te ako se raspolae sa 6 pregona, onda e se stoka kod
jednodnevne ispae po pregonu vratiti na isti pregon za 5 dana, kod trodnevne ispae za 15 dana,
a kod petodnevne ispae za 25 dana. Kod 5-dnevne ispae pregona, postie se vrijeme mirovanja
od 25 dana.
Razdoblje pane sezone i ritam porasta tratine takoer utjee na broj pregona.
Pod optereenjem panjaka podrazumijeva se broj uvjetnih grla, koji se na 1 ha panjaka
za vrijeme itavog panog perioda moe prehraniti. Porast tratine, pa i visina optereenja od
89
poetka pane sezone do njenog zavretka se smanjuju. U sustavu "krava-tele", optereenje
panjaka ne bi smjelo prelaziti 3 UG/ha panjaka.
Pod zaposjednutou razumijevamo broj UG koji doista pase za vrijeme turnusa ispae na
1 ha pregona.
U sustavu "krava-tele" najpovoljnija zaposjednutost pregona je 15 - 20 UG na 1 ha
pregona (4 do 6 dnevno ispasivanje pregona).
Stalno se moe odrediti samo ukupna proizvodnost ili uinak pregona. Ako srednje dobar
travnjak kod visine tratine od 25 cm daje 65 kg zelene mase/100m 2 i ako jedno UG za dnevnu
prehranu treba isto toliko tj. 65 kg zelene mase, onda e uinak pregona biti 100 UG/ha. Kod toga
je u kraem vremenskom razdoblju svejedno, hoe li na 1/ha u jednom danu pasti 100 UG ili e 15
20 UG pasti 4 do 6 dana. U svakom sluaju 1 ha pregona mora osigurati 100 dnevnih obroka
krme i to je njegov uinak.
Pravilna zaposjednutost pregona s odreenim brojem stoke osigurava da se postojea
paa u to kraem vremenu popase i dobro iskoristi, a da ne teti tratini. Ako je broj stoke tj.
zaposjednutost prevelika, dolazi do prepasivanja tratine, a ako je zaposjednutost pregona premala,
velika koliina krme se pogazi, ispasivanje traje predugo, hranidbena vrijednost opada.
Slika 1. Pregonsko napasivanje goveda
Potpuni uspjeh pregonskog koritenja
panjaka moe se postii ako se na osnovu
poznavanja svih relevantnih imbenika izradi
detaljan godinji plan koritenja pregonskog
panajaka. Disciplina ispunjenja plana je klju
uspjeha.
90
S napasivanjem po pregonima postie se ravnomjernija popaenost cijelog panjaka, a
paa po pregonima je priblino istog uzrasta i kvalitete.
Potpuno iskoritenje tratine zahtjeva dobar raspored i oblik pregona. Raspored pregona
poeljno je da je takav, da stoka moe doi do svakog pregona a da ne prelazi kroz neki drugi
pregon. To je vano iz razloga, da se tratini omogui potrebno mirovanje i nesmetan porast tratine,
kako bi tratina u odreenom trenutku ponovo bila spremna za ispau. Stoga je potreban dovoljan
broj putova 3-4 m irine, koji omoguavaju prilaz svakom pregonu, to e olakati upravljane sa
stadom, a i omoguiti prijevoz sijena ili zelene krme sa pregona, koji se kose kao viak krme.
Poeljno je da je pregon po mogunosti to vie kvadratian. Dugaki i uski pregoni,
jednako kao i pregoni trokutastog oblika nisu povoljni. Takvi se pregoni mnogo slabije iskoriste od
pregona s priblino jednakim stranicama.
Ograivanje panjaka
Za moderno i racionalno koritenje panjaka potrebna je djelotvorna, dugotrajna, ali ne i
preskupa ograda. Kod ograda razlikujemo glavnu ogradu panjaka koja ograuje cijelu panu
povrinu i pregonsku ogradu koja dijeli panjak na dva i vie pregona. Glavna ograda panjaka
moe biti napravljena od tzv farmerskog pletiva kao trajna ili elektrina. Pregonska ograda je u
pravilu elektrina ograda, koja moe biti trajna ili pomina ovisno o panom managementu. Ograda
se mora redovito odravati kako bi udovoljila traenim zahtjevima.
Elektrina ograda nalazi se pod naponom preko posebnog ureaja tzv. "elektrinog
pastira". Elektrini impulsi koji prolaze kroz ice elektrine ograde ivotinju odvraaju od ograde, ali
isto tako prijee ulazak divljih ivotinja na panjak.
Neugodno iskustvo koje je ivotinja stekla u kontaktu s elektrinom ogradom, usauje
strah i snaan refleks da se odmakne od ograde. Stoka se na elektrinu ogradu navikne kroz 12 do
48 sati.
91
Elektrina ograda mora biti prilagoena vrsti i kategoriji ivitinja. Donje ice na ogradi su
jako vane jer se goveda pribliavaju ogradi najee sputene glave. Ukupna visina ograde nije
tako znaajna jer ne predstavlja fiziku ve psiholoku barijeru, ali mora biti vidljiva za ivotinju, i
ipak ne nia od 100 110 cm. Od ukupne visine ograde vaniji je dobar raspored ica i broj ica.
U prilogu se nalaze skice rasporeda ica, shema stavljanja pod napon i razmak izmeui stupova.
Ako se radi o ianoj mrei (tzv. farmerskom pletivu), ograda se postavljaju na stupove
od kestena, hrasta ili bagrema. Za elektrinu ograd mogu se koristiti drveni stupovi ili posebni
nosai elektrine ograde izvedeni od raznih materijala. Ako se koriste drveni stupovi, elektrina
ica se privruje preko izolatora. Za elektrinu ogradu obino se koristi pocinana ica 2,8 do
3,2 mm.
Radovi tijekom ispae
im se stoka iz jednog pregona premjesti u drugi, treba izvriti neke poslove, da se tratina
to prije oporavi i pregon pripremi za naredni turnus ispae.
Jedna od najvanijih mjera je gnojidba. Po zavretku ispasivanja pregona, potrebno je isti
dan prihraniti tratinu sa 150 kg KAN-a/ha i onemoguiti ulazak na taj pregon do slijedeeg turnusa
ispae.
U sustavu krava-tele nije potrebno nakon svakog turnusa ispae prekositi pregon radi
uklanjanja ostataka nepopaene pae. To se radi prema potrebi, a uputno je ovaj zahvat provesti u
jesen, nakon zavretka pane sezone.
Priprema stoke za panu sezonu
Budui da se tijekom zime krave hrane iskljuivo ili preteno voluminoznom hranom
(travna silaa, kukuruzna silaa ili sijeno), posebne pripreme krava u hranidbenom smislu u pravilu
nisu potrebne.
92
Posebnu panju treba posvetiti urednom dranju papaka. Dugim stajanjem u staji roevina
omeka i papci narastu predugi, stoga se moraju na vrijeme rezati i njegovati, da dovoljno otvrdnu
do poetka ispae.
Zavretkom zimskog razdoblja, a prije izlaska na panjak, stado je potrebno preventivno
tretirati dehelmenticima, da se sprijei infekcija panjaka parazitima. Ovu mjeru treba isto tako
preventivno provesti i u jesen, prije ulaska stada u talu, kako bi se preventivno sprijeilo unoenje
parazita u objekt.
Voda na panjaku
Voda se esto ne klasificira kao hranjiva tvar, iako ini najvei dio tjelesne mase
organizma i ivotinjskih proizvoda. Znaajna je koliina, kvaliteta i stalna dostupnost vode.
Iako je najjednostavnije je sustav za napajanje stoke na panjaku prikljuiti na vodovodnu
mreu, to je najskuplji nain. Ovisno o mogunostima, treba koristiti alternativna rjeenja (prirodne
ili umjetne akumulacije, otvorene vodotoke-potoke, .....).
Opskrba vodom moe biti rijeena pokretnim cisternama za napajanje ili stacionarnim
pojilima prikljuenim na vodovodnu mreu postavljenu na panjaku.
Minimalna potrebna koliina vode je ona koja nadoknauje izluenu koliinu vode,
proizvodnju mlijeka i stvaranje novog tkiva.
U odreivanju potrebne koliine vode moraju se razlikovati potrebe od unosa vode.
ivotinje uvijek vie popiju nego to trebaju i dosta vode se rasipa. Dnevno potrebne koliine vode
ovise od teine ivotinje, mlijenosti, sadraja suhe tvari u hrani, temperature okoline i unosa
natrija. Voda omoguuje da se odrava temperatura unutranjosti tijela gotovo stalnom 0,60C.
93
Grafikon 6: Prosjena potronja vode za mlijene krave na panjaku tijekom dana

POTRONJA VODE NA PANJAKU
70
60
50
40
30
20
10
0
25
20
15
10
5
travanj
svibanj
lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
listopad
47
50
56
65
61
46
35
13
15
17
22
21
16
12
koliina vode po kravi u
litrama
prosjena dnevna
temperatura zraka
Za krave u sustavu krava-tele potrebno je dnevno osigurati prosjeno 45 litara vode, ili
na svakih 100 kg tjelesne mase 10 litara vode.
Ravnomjeran, pravilan raspored pojila na panjaku uvelike utjee na ravnomjerno
iskoritavanje panjaka. Za krave u sustavu krava-tele pojilite moe biti udaljeno i do 200
metara.
Za opskrbu stoke vodom u vrijeme ispae vrijede pravila:
Voda u svako vrijeme mora stoci stajati na raspolaganju
Vode mora biti u dovoljnim koliinama
Napajalita moraju biti higijenski ureena
Prihranjivanje za vrijeme ispae

Ako je panjak u dobroj proizvodnoj kondiciji, dobrog floristikog sastava, zadovoljavajue
pokrovnosti, te ako je dobro odmjerno optereenje panjaka i broj i veliina pregona obzirom na
94
broj ivotinja, u pravilu nije potrebno dodatno prihranjivanje stoke na panjaku u sustavu kravatele.
Sol na panjaku
Davanje soli (NaCl) na panjaku jednako je obavezno kao i voda. ivotinje dobro iskoriste
natrij (Na) iz pae koju konzumiraju. Postoje velike razlike izmeu biljnih vrsta u pogledu sadraja
natrija. Na primjer bijela djetelina je bogata na natriju, dok su maji repak i lucerna siromani na
natriju. Inae sadraj natrija u pai nije dovoljan da podmiri potrebe stoke, pa ga je potrebno
nadomjestiti stonom solju, koja moe biti isti NaCl ili obogaena primjesama drugih makro i mikro
elemenata. Da ne bi dolo do prekomjerne konzumacije, sol se daje u obliku "kamene cigle" ili
"koluta", konzumira se lizanjem, vrlo je vrste konzistencije, otporna na otapanje na kii. Iako je
teko rei kolike su dnevne potrebe goveda na stonoj soli (jer to ovisi o sadraju natrija u pai, o
koliini konzumirane pae, tjelesnoj masi ivotinje.), orijentaciono se moe baratati s podatkom
da je za odraslo govedo potrebno od 30 do 50 g stone soli na dan.
Kao to se razmjetajem pojila moe kontrolirati ravnomjerno ispasivanje panjaka, isti
efekt postie se i planskim razmjetajem solita na panjaku
Sa solju ivotinje konzumiraju i klor (Cl), za kojega vrijedi isto to i za natrij. Dnevne
potrebe ivotinja za klorom su vee nego za natrijem i u tratini panjaka ga ima vie nego natrija,
jer su kalijeva gnojiva napravljena na osnovi kalijeva klorida (KCl). Viak klora ivotinje izlue s
mokraom, balegom i znojem, ako imaju na raspolaganju dovoljne koliine pitke vode posebno
tijekom vruih ljetnih dana.
95
7. Analiza isplativosti ulaganja za farmu veliine 30, 60 i 100 proizvodnih krava
Ekonomska isplativost ulaganja u farme "krava-tele" kapaciteta 30,60 i 100 krava

provedena je za dva naina financiranja ulaganja i s dva naina nabavke osnovnog stada. Kod
financiranja su analizirane situacije: i) vlastitim ulaganjima i ii) koritenjem kredita prema uvjetima
operativnog programa razvitka govedarstva. Pri nabavci osnovnog stada u analizi je koritena
mogunost nabavke steonih junica i nabavke junica do 1 godine starosti i krava-simentalki iz
populacije "krave dojilje"
Ocjena isplativosti farmi nabavka vlastitim ulaganjima
Sveukupna vrijednost investicije prema tehnolokim preporukama je za farmu od 30 krava

23.207,00 kn po kravi. Za farmu od 60 grla taj iznos je 31.218,00 kn, a kod farme od 100 grla
33.297,00 kn po kravi. Najjeftinije ulaganje po grlu za farmu 30 krava je rezultat pretpostavke da za
ovako mali kapacitet nema potrebe za veom nabavkom nove mehanizacije. Najvei porast
ulaganja kod farme sa 100 grla u osnovnom stadu rezultat je znaajnijih ulaganja u objekt i
mehanizaciju.
96
Tablica 11: Vrijednost investicije i struktura ulaganja (u kunama, bez PDV-a)
(vlastita ulaganja)
Opis / veliina farme
30 krava
60krava
Pripremni i zemljani radovi
100 krava
24.202,00
75.630,00
151.259,00
138.898,00
434.057,00
868.115,00
Zidarski radovi
23.583,00
73.698,00
147.396,00
Obrtniki radovi
53.317,00
166.615,00
333.230,00
UKUPNO
240.000,00
750.000,00
1.500.000,00
Osnovno stado
373.000,00
746.000,00
1.239.000,00
8.197,00
14.590,00
28.197,00
75.000,00
362.500,00
562.500,00
UKUPNO
456.197,00
1.123.090,00
1.829.697,00
SVEUKUPNO
696.197,00
1.873.090,00
3.329.697,00
Betonski i AB radovi
Oprema panjaka
Poljoprivredna mehanizacija
Sve ispitivane farme ostvaruju u punoj proizvodnji (nakon 4.godine) zadovoljavajue

dohotke u uvjetima vlastitog financiranja ulaganja. Dohodak po grlu se poveava s poveanjem
obujma proizvodnje, odnosno kapaciteta farme.
97
Tablica 12: Kalkulacija godinje proizvodnje za analizirane farme vlastita ulaganja
(puna proizvodnja nakon 4. godine projekta)
30 krava
60 krava
100 krava
VRIJEDNOST PROIZVODNJE
135.000,00
369.000,00
615.000,00
105.000,00
213.750,00
356.250,00
30.000,00
54.000,00
90.000,00
90.000,00
180.000,00
300.000,00
9.000,00
18.000,00
40.000,00
UKUPNI PRIHODI
234.000,00
465.750,00
786.250,00
IZRAVNI TROKOVI
141.001,00
289.109,00
486.903,00
60.402,00
127.043,00
211.678,00
55.566,00
102.492,00
170.760,00
Voda za farmu
4.836,00
9.671,00
16.118,00
Elektrina energija
6000,00
14.880,00
24.800,00
Tue usluge
7.650,00
15.300,00
25.500,00
Amortizacija
6.547,00
19.723,00
38.047,00
Vlastiti rad
69.264,00
85.248,00
106.560,00
Neizravni trokovi
24.000,00
60.000,00
100.000,00
DOHODAK
68.999,00
116.641,00
199.347,00
-265,00
31.393,00
92.787,00
- junad
- izluene krave
Poticaji za dranje krava u sustavu "kravatele"
Dravni poticaji za krmne kulture
Materijal
Hrana
Dobitak
98
Grafikon 7: Pregled osnovnih ekonomskih veliina ( u kunama po grlu)
33.297
35.000
31.218
iznos u kunama
30.000
25.000
23.207
20.000
15.000
10.000
7.800
5.000
7.863
7.763
2.300
1.944
1.993
0
30
60
100
veliina farme
Investicija
Prihod
Dohodak
Obzirom da je pokazatelj neto sadanje vrijednosti ulaganja pozitivan u svim primjerima,

moe se govoriti o isplativosti ulaganja u sve prikazane kapacitete. Neto sadanja vrijednost po
jedinici ulaganja najvea je kod farme sa 60 grla, koja predstavlja najisplativiji analizirani projekt.
Tablica 13: Osnovne vrijednosti pokazatelja isplativosti za farmu (vlastita ulaganja)

30 krava
60 krava
100 krava
296.383,00 kn
829.207,00 kn
1.539.426,00 kn
0,51
0,58
0,53
Interna stopa rentabilnosti
10,53%
11,58%
11,12%
Godina povrata ulaganja
11
11
11
Neto sadanja vrijednost ulaganja

Relativna NSV
99
Ocjena isplativosti farmi - nabavka 1-godinjih junica (vlastita ulaganja)
U ocjeni isplativosti projekata razmatrana je mogunost racionalizacije ulaganja nabavkom

1-godinjih junica i krava simentalske pasmine iz sustava "krave dojilje". Tako se postiu odreene
utede u financiranju investicije, iako se poveavaju trokovi dranja stoke u prvoj godini projekta.
Tablica 14: Vrijednost investicije i struktura ulaganja (u kunama, bez PDV-a)

Farma
30 krava
Pripremni i zemljani radovi
60 krava
100 krava
24.202,00
75.630,00
151.259,00
138.898,00
434.057,00
868.115,00
Zidarski radovi
23.583,00
73.698,00
147.396,00
Obrtniki radovi
53.317,00
166.615,00
333.230,00
UKUPNO
240.000,00
750.000,00
1.500.000,00
Osnovno stado
193.000,00
386.000,00
639.000,00
8.197,00
14.590,00
22.951,00
75.000,00
362.500,00
562.500,00
UKUPNO
276.197,00
763.090,00
1.224.451,00
SVEUKUPNO
516.197,00
1.513.090,00
2.724.451,00
Betonski i AB radovi
Oprema panjaka
Vrijednost ulaganja po jednom grlu najvie se smanjuje kod stada od 60 grla, koje je i u
uvjetima nabavke steonih junica imalo najbolji pokazatelj ulaganja po jedinici.
100
Grafikon 8: Ulaganja u farmu (po jednom grlu vlastita ulaganja)
30.000
u kunama po grlu
25.000
20.000
15.000
10.000
25.218
27.245
17.207
5.000
0
30
60
100
veliina farme
Sa stajalita poslovanja projekta tijekom 12 godina najbolji odnos uloenih i dobivenih

sredstava ima projekt sa 100 krava.
Tablica 15: Osnovne vrijednosti pokazatelja isplativosti za farmu (vlastita ulaganja)

30 krava
60 krava
100 krava
299.994,00 kn
829.207,00 kn
1.626.759,00 kn
0,52
0,58
0,61
10,69%
11,58%
12,07%
11
11
11

Relativna NSV
101
Ocjena isplativosti farmi nabavka kreditiranjem 70% ulaganja u farme

(za 1-godinje junice)
Pri proraunavanju isplativosti projekata u uvjetima kreditiranja razmatrana su racionalnija
ulaganja u zasnivanje farme utedom u nabavci grla. Pretpostavljeno je 70%-tno financiranje iz
kredita koji je obraunat prema prosjenim uvjetima kreditiranja kod nas (kamata 4%, poek 2
godine, ukupni rok otplate 12 godina (2+10).
Tablica 16: Struktura izvora financiranja (u kunama bez PDV-a)

(kreditiranje 70%)
30 krava
Vlastita sredstva
60 krava
100 krava
284.535,00
769.667,00
1.387.997,00
Graevinski objekt 30%
87.840,00
274.500,00
549.000,00
Osnovno stado 30%
64.416,00
119.316,00
217.800,00
Obrtna sredstva 100%
57.500,00
98.001,00
152.000,00
Oprema 100%
10.000,00
17.800,00
28.000,00
30%
22.500,00
132.675,00
205.875,00
Osnivaka ulaganja 100%
42.279,00
127.375,00
235.322,00
Kreditna sredstva
407.764,00
1.228.479,00
2.269.575,00
Graevinski objekt
204.960,00
640.500,00
1.281.000,00
52.500,00
309.575,00
480.375,00
Osnovno stado
150.304,00
278.404,00
508.200,00
UKUPNO
692.299,00
1.998.146,00
3.657.572,00
102
Grafikon 9: Struktura izvora financiranja
4.000.000
3.500.000
3.000.000
2.269.575
2.500.000
1.228.479
2.000.000
1.500.000
407.764
1.000.000
500.000
1.387.997
284.535 769.667
0
30 krava
60 krava
Vlastita sredstva
100 krava
Kreditna sredstva
Vrijednosti pokazatelja isplativosti ukazuju na isplativost kreditiranja navedenih projekata.

Projekti su isplativi u navedenim uvjetima poslovanja i kreditiranja, a maksimalna kamatna stopa
na kredit koju podnose svi projekti je 9,80% to je znaajno iznad uobiajenih kamatnih stopa za
kredite u nas.
103
U uvjetima kreditiranja projekta, isplativost se poveava s poveanjem kapaciteta,
odnosno broja krava na farmi.
Tablica 17: Osnovne vrijednosti pokazatelja isplativosti za farmu (kreditiranje 70%)

30 krava
60 krava
100 krava
268.094,00 kn
733.102,00 kn
1.456.997,00 kn
0,43
0,47
0,50
9,80%
10,46%
10,95%
11
11
11

Relativna NSV
ZAKLJUNO MILJENJE
Jednostavna ekonomska analiza predloenih tehnolokih projekata zasnivanja farmi
sustava "krava-tele", kapaciteta 30, 60 i 100 grla, u uvjetima nabavke steonih junica, nabavke
jednogodinjih junica, te vlastitim financiranjem i koritenjem kredita pokazuje slijedee:
svi analizirani projekti pokazuju isplativost ulaganja
povrat uloenih sredstava je u 11. godini projekta
u uvjetima vlastitog financiranja s nabavkom steonih junica neto sadanja vrijednost po

jedinici ulaganja najvea je kod farme sa 60 grla, koja predstavlja najisplativiji analizirani
projekt u navedenim uvjetima
104
-
u projektima s nabavkom jednogodinjih junica se dodatno poveava isplativost projekta, s

time da sa stajalita poslovanja projekta tijekom 12 godina najbolji odnos uloenih i
dobivenih sredstava ima projekt sa 100 krava
u uvjetima zasnivanja farme koritenjem kredita zadrana je puna isplativost projekata, pri
emu je najnia kamatna stopa koju projekt podnosi vie nego dvostruko vea od
prosjene kamatne stope na kredite u nas
Na temelju navedenog svi analizirani projekti mogu se preporuiti za realizaciju u
prosjenim gospodarskim uvjetima u nas.
105
8. Organizacija proizvodnje, poticaji koje je potrebno uvesti te organizacija trita
Radi boljeg razumijevanja potrebe i visine poticaja za pokretanje i podravanje proizvodnje
teladi u sustavu "krava-tele" u Republici Hrvatskoj, nuno je dati kratki komentar o poticajima koji
se odobravaju za proizvodnju goveeg mesa u Europskoj uniji.
Premije za proizvodnju goveeg mesa u Europskoj Uniji
Proizvodnja goveeg mesa u EU premira se na vie naina, i to kao:
posebna premija za muka grla
premija za "sisajue krave"
klaonika premija
Struktura premije za "sisajue krave" je slijedea:
godinja premija za kravu na razini EU
godinja premija za kravu u podruju

koje je klasificirano kao 1 ("siromano")
200 /krava
24 /krava
premija za ekstenzivnost(*)
-
ako je optereenje izmeu 1,4 i 1.8 UG/ha
40 /krava
ako je optereenje manje od 1,4 UG/ha
80 /krava
klaonika premija (jednokratno)

_____________________
80 /krava
(*) maksimalno dozvoljeno optereenje za ostvarenje prava na premiju od 2004. god. je 1,8 UG/ha
Prema utvrenim premijama za sisajue krave, razvidno je da u EU najvea mogua

godinja premija moe iznositi 304 (2.250 kn) a najmanja 240 (1.775 kn) po jednoj kravi iz
populacije "sisajuih krava", ne raunajui klaoniku premiju od 80 , koja se ostvaruje kada se
krava izluuje iz proizvodnje i odlazi na klanje.
106
Premije za proizvodnju goveeg mesa u Republici Hrvatskoj
Proizvodnja goveeg mesa u Republici Hrvatskoj premira se kao:
premija za utovljenu junad domaeg podrijetla
premija za utovljenu junad od uvozne teladi
premija za "sisajue krave" u sustavu "krava-tele"
premija za "sisajue krave" u sustavu "krava dojilja"

Premije za "sisajue krave" u sustavu "krava-tele" i sustavu "krava dojilja" su slijedee:
godinja premija za kravu u sustavu "krava-tele"

(u konvencionalnoj proizvodnji)
3.000 kn/krava
godinja premija za kravu u sustavu "krava dojilja"

(u konvencionalnoj proizvodnji)
1.000 kn/krava
Prema utvrenim premijama za "sisajue krave", razvidno je da je poticaj za krave koje se

dre u sustavu "krava-tele" u Republici Hrvatskoj vei nego u EU. Imajui u vidu da se u EU ova
vrsta poticaja koristi za potporu ve uhodane i uspostavljene proizvodnje, bilo bi neozbiljno tvrditi
kako RH nerealno odobrava vee poticaje od EU. Svrha poticaja u Hrvatskoj je pokretanje ove
proizvodnje. Kada se ova proizvodnja podigne do razine samodostatnosti i trine konkurentnosti,
tada se moe povesti rasprava o izjednaavanju poticaja s EU. Za oekivati je da e u Hrvatskoj
sadanji poticaj za krave u sustavu "krava-tele" poluiti zadovoljavajui rezultat i znaajno
motivirati farmere u izboru i opredjeljenju za ovu proizvodnju. Iz kalkulacija obraenih u poglavlju 7.
ove studije "Analiza isplativosti ulaganja za farmu veliine 30, 60 i 100 proizvodnih krava" razvidno
je da je poticaj od 3.000 kn po kravi u sustavu "krava-tele" opravdan, budui da se radi o
pokretanju jedne proizvodnje koja u Hrvatskoj nema tradiciju niti potrebnu nunu tehnolokotehniku infrastrukturu (stajski kapaciteti, mehanizacija, ograeni panjaci.)
Prema sadanjem sustavu poticaja koji se odnosi na proizvodnju goveeg mesa,
proizvoai teladi izgubili su pravo na poticaj za tele koje se stavlja u tov. Poticaj za tele u tovu
ostvaruje tovlja, to autori studije smatraju nepravednim i nestimulativnim za proizvoae teladi,
posebice ako se usvoji praksa specijalizacije unutar proizvodnje goveeg mesa na specijalizirane
107
proizvoae teladi za tov i specijalizirane tovljae, to je uobiajena praksa u Europskoj uniji. Ovaj
problem potrebno je prezentirati nadlenom ministarstvu i povesti ozbiljnu raspravu na tu temu.
Obzirom na nedostatak teladi za tov s jedne strane i dovoljan broj krava podesnih za
proizvodnju teladi za tov s druge strane (bilo da se radi o sustavu "krava-tele" ili sustavu "krava
dojilja"), proizvodnja teladi za tov u sustavu "sisajuih stada" otvara farmerima Sisakomoslavake upanije mogunost proizvodnje za trite teladi za tov ali i rasplodnog materijala
pogodnog za irenje ove proizvodnje. Ova ideja je podrobnije obrazloena u ovoj studiji u poglavlju
2.1.3. Govedarstvo.
Kao i u drugim vrstama poljoprivredne proizvodnje nuno je da se proizvoai teladi i
rasplodnog materijala udrue na razini upanije kako bi jedinstveno nastupili na tritu. Samo
udrueni u interesne skupine mogu kvalitetno tititi svoje interese na tritu ali i pred nadlenim
institucijama kako na lokalnoj razini tako i na dravnoj.
108
PRILOZI
9. Idejna rjeenja za staje kapaciteta 30, 60, i 100 proizvodnih krava
10. Digitalna karta travnjaka Sisako-moslavake upanije s naznakom posebno interesantnih

podruja za uspostavu i razvitak proizvodnog sustava "krava-tele"
Sisako-moslavaka upanija
KARTA TRAVNJAKIH POVRINA
Sava
POPOVAA
KUTINA
SISAK
Kupa
PETRINJA
Sava
NOVSKA
GLINA
Sava
HRVATSKA KOSTAJNICA
Legenda
1113 ha
2897 ha
210 ha
Lolio-Plantaginetum majoralis
132 ha
14236 ha
Lolio-Potentilletum anserinae
222 ha
64970 ha
Mentho-Agrostetum stoloniferae
Agrostido-Hordeetum secalini
4
0
15
Bromo-Plantaginetum mediae typicum

Caricetum gracilis
granica upanije
Myriophyllo-Nupharetum
285 ha
36 ha
Oenantho-Alopecuretum
32 ha
gradovi
rijeka
Caricetum tricostato-vulpinae
2278 ha
Phalaridetum arundinacae
125 ha
potoci
4191 ha
Polygono-Bidentetum tripartiti
419 ha
ceste
Roripo-Agrostietum stoloniferae
569 ha
Festuco-Agrostetum typicum
30
km
52 ha
453 ha
Genisto-Callunetum croaticum
Glycerietum maximae
721 ha
17 ha
146 ha
84 ha
Scripo-Phragmitetum
195 ha
Trifolio-Agrostidetum stolniferae typicum
UKUPNO
3152 ha
96 789 ha

Studija Krava Tele

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Studija Krava Tele

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

STUDIJA IZVODLJIVOSTI SUSTAVA "KRAVA-TELE"

ZAGREB, travanj 2007.

Tadanje projekcije da e se i nadalje odrati ovakav odnos izmeu proizvodnje i potronje

Izvor: Beef in the EU, EEAP, Paris, 04. 03. 2004.

Iz podataka navedenih u tablici 1, razvidno je da e se ukupan broj krava u EU do 2008.

Gragikon 3. Kretanje broja sisajuih i mlijenih krava

Tablica 2. Broj sisajuih i mlijenih krava u nekim zemljama Europske Unije

Proizvodnja i potronja goveeg mesa u Republici Hrvatskoj

Tablica 3. Neto masa zaklanih goveda i potronja goveeg mesa po stanovniku

pasmine kojima se zasnivaju mesna stada i koja su trajno naseljena u Hrvatskoj

Izvor: HSC; * DZSH

Veliina farme broj krava

Iz tablice je razvidno da dolazi do znaajnijih promjena u veliini farmi. Smanjuje se udio

Mjesena koliina oborina

Grafikon 4: Klima dijagram po Walteru, (1998-2005)

II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Karakter klimatskih prilika znaajno je oslikan odnosom mjesenih koliina oborina i

2.2. Tlo kao imbenik proizvodnje krme

Zajednica se razvija na malim povrinama i fragmentarno na trajno vlanim povrinama uz

Prema podacima HSC-a Sisako-moslavaka upanija sudjeluje sa 19.004 krave to

Broj krava po OPG-u

Krave koje su ostvarile

3.2. Saetak tehnolokog procesa sustava krava-tele

Primjeri farmi krava-tele kapaciteta 30, 60 i 100 krava

a) Kapacitet farme 30 krava.

Rasplodni bikovi za pripust

Za potrebe remonta (15%)

prirodni i zasijani travnjaci: 36 ha (28 ha panjaka i 8 ha travnjakih povrina za proizvodnju

oranine povrine: 9 ha (4,5 ha za proizvodnju koncentrirane krme i slame, te 4,5 ha za

b) Kapacitet farme 60 krava.

Rasplodni bikovi za pripust

Za potrebe remonta (15%)

Za farmu kapaciteta 60 proizvodnih krava s pripadajuim brojem teladi, bikova i

prirodni i zasijani travnjaci: 72 ha (58 ha panjaka i 14 ha travnjakih povrina za proizvodnju

oranine povrine: 18 ha (9 ha za proizvodnju koncentrirane krme i slame, te 9 ha za

Tablica 10: Struktura farme kapaciteta 100 proizvodnih krava

Za potrebe remonta (15%)

Za farmu kapaciteta 100 proizvodnih krava s pripadajuim brojem teladi, bikova i

prirodni i zasijani travnjaci: 110 ha (88 ha panjaka i 22 ha travnjakih povrina za proizvodnju

oranine povrine: 40 ha (20 ha za proizvodnju koncentrirane krme i slame, te 20 ha za

3.3. Hranidba krava

Zimsko razdoblje hranidbe

listopada do druge dekade travnja, hranidba je ad libitum a obrok je sastavljen je od preteno

Ljetno razdoblje hranidbe

za zimsko razdoblje (180 dana):

za ljetno (pano) razdoblje (185 dana ):

Ukupna potrebna godinja koliina hrane za farmu kapaciteta 30 proizvodnih krava

b) Kapacitet farme 60 krava.

za zimsko razdoblje (180 dana):

za ljetno (pano) razdoblje (185 dana ):

Ukupna potrebna godinja koliina hrane za farmu kapaciteta 60 proizvodnih krava

za zimsko razdoblje (180 dana):

za ljetno (pano) razdoblje (185 dana ):

Sistem dranja na dubokoj stelji moe biti rijeen na dva naina:

100% duboka stelja ili

kombinacija duboka stelja : prostor s betoniranim podom

Ovisno o kojem se sistemu radi, normativi su slijedei:

a) Kapacitet farme 30 krava.

3.6. Radna snaga

a) Kapacitet farme 30 krava.

c) Kapacitet farme 100 krava.

c) Kapacitet farme 100 krava.

3.8. Materijalni pokazatelji proizvodnje