BREXIT

Seminarski rad
 SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................................. 1
2. BRITANSKI IZLAZAK IZ EUROPSKE UNIJE ........................................................................... 2
2.1. Treći referendum ..................................................................................................................... 2
2.2. Zagovornici Brexita ................................................................................................................. 3
3. VODSTVO ZEMLJE NAKON REFERENDUMA ........................................................................ 5
3.1. Mayina politika........................................................................................................................ 5
3.2. Reakcije europskih čelnika na rezultate referenduma ............................................................. 6
4. POSLJEDICE BREXITA................................................................................................................ 8
4.1. Europska budućnost nakon Brexita ......................................................................................... 8
4.2. Brexit i svijet banaka ............................................................................................................. 10
4.3. Pad vrijednosti britanske funte .............................................................................................. 10
5. UTJECAJ BREXITA NA HRVATSKU ....................................................................................... 12
6. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................... 13
LITERATURA ...................................................................................................................................... 14
 1. UVOD

2016. godine se narod jedne od najmoćnijih članica EU - UK, na referendumu, izjasnio da više
ne želi biti dio te iste zajednice, ako se ne ispune njegovi zahtjevi. Oni uključuju ograničavanje
socijalnih naknada radnicima iz drugih članica EU, zatim jačanje konkurentnosti gospodarstva
te poboljšanje položaja zemalja članica koje ne koriste euro kao službenu valutu u odnosu na
zemlje eurozone, kao i jačanje suverenosti nacionalnih država. Uz sve to, britanski narod izrazio
je želju da njihov nacionalni parlament ima veće ovlasti u donošenju europskih zakona i pozvao
da se preuzme nadzor nad granicom kako bi se zaustavio priljev migranata iz EU-a.

1
 2. BRITANSKI IZLAZAK IZ EUROPSKE UNIJE

Povijesno gledajući, UK je uvijek imalo podcjenjivački odnos, ali i osjećaj superiornosti prema
zemljama kontinentalne Europe, što je uvjetovano raznim čimbenicima kao što su: fizička
izoliranost otoka, snažna državna uprava, jak osjećaj nacionalne pripadnosti i neovisnosti te
posebna vjera. Nadalje, važno je spomenuti njenu kolonijalnu prošlost u kojoj je UK kao carstvo
imalo više od polovine zemalja svijeta pod svojom upravom te to što je time svoj jezik, upravno-
politički sustav i kulturu uspjelo proširiti po svijetu. Što se tiče odnosa prema EU, Britanci su
Uniju uvijek doživljavali kao zajedničko tržište i protivili se političkoj integraciji.

Samo četiri godine nakon što je EEZ preimenovana u EU, novoosnovana stranka Sira Jamesa
Goldsmitha, prilikom izbora održanih 1997. godine, dala je obećanje svojim glasačima da će
raspisati novi referendum o napuštanju Unije. No, na tim je izborima njegova stranka osvojila
samo 2,6% glasova, pa nije ni ušla u parlament.1

Samo četiri godine nakon što je EEZ preimenovana u EU, novoosnovana stranka Sira Jamesa
Goldsmitha 39 , prilikom izbora održanih 1997. godine, dala je obećanje svojim glasačima da
će raspisati novi referendum o napuštanju Unije. No, na tim je izborima njegova stranka osvojila
samo 2,6% glasova, pa nije ni ušla u parlament.2

Treći referendum jest onaj Davida Camerona, koji je još 2012. godine obećao da će ga raspisati,
ako njegovi konzervativci ponovno budu izabrani na izborima koji su trebali biti održani tada
sljedeće - 2013. godine. 41 Tako je, nakon što je ponovno postao premijer, referendum o izlasku
iz Unije predstavio britanskom parlamentu i najavio da će se isti održati 23. lipnja 2016. godine.
Iako se prvotno taj referendum trebao održati 2017. godine, Cameron ga je pogurao, uvjeren u
pobjedu, odnosno ostanak u Uniji. Taj je potez bio prilično veliko političko kockanje, obzirom
na to da je kampanja trajala samo četiri mjeseca.3

2.1. Treći referendum

Na trećem referendumu 45 milijuna Britanaca odlučivalo je o tome treba li njihova zemlja i

dalje ostati ili pak izaći iz EU. Brojne ankete prije samog referenduma pokazivale su neizvjesnu

1
Vijesti.rtl.hr (2016) Ovo su tri razloga zbog kojih je UK napustio EU. Dostupn na:
http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/svijet/1951197/ovo-su-tri-razloga-zbog-kojih-je-uk-napustio-eu/ (5.6.2019.)
2
Loc. cit.
3
Loc. cit.

2
utrku, tako da su presudni bili glasovi onih koji se do posljednjeg trenutka nisu mogli odlučiti
o tome kako će glasati. Uoči samog referenduma, kao i danas nakon njega, britansko je društvo
zasigurno polarizirano, tako da su s jedne strane oni koji žele zaštititi britanske interese u Europi
i svijetu, a s druge pak oni koji gledaju kako će zaustaviti migracije.

Nekoliko tjedana prije održavanja tog referenduma, Junker je podsjetio da bez obzira kakva
odluka Britanaca bila, zasigurno će imati svoje posljedice. Rekao je: Tko ustane sa stola, taj
više ne dobiva ništa za jesti, odnosno možemo reći kako taj isti svojim odlaskom, napušta
gospodarski prostor EU-a. Britanci ne mogu očekivati da bi nakon izlaska automatski stekli
neke povlastice za svoje zemljake u Uniji.4

No, unatoč tome, UK je na referendumu glasalo za izlazak iz Unije, iako su izlazne ankete
mjesecima prije govorile u prilog ostanka. Na kraju su se brojke ipak okrenule u korist
zagovornika izlaska. Za izlazak je glasalo 17,4 milijuna Britanaca, dok je protiv bilo njih 16,1
milijun.

Pred UK-om su sada dva sporazuma - prvi je o povlačenju iz Unije, a drugi važan sporazum
tiče se budućih međusobnih odnosa između UK i EU. Da bi se taj drugi uopće i pokrenuo treba
aktivirati čl.50 Lisabonskog ugovora, odnosno treba priopćiti Europskom vijeću da je UK
spremno napustiti Uniju. Nakon toga se EU sastaje u novom izdanju, dakle 27 zemalja članica.
No, to se ne mora dogoditi čak ni do dvije godine od trenutka kad Britanija objavi svoju odluku
Europskom vijeću, iako se smatra da bi bilo u redu da se to pokrene unutar te dvije godine.
Dvije godine su rok zato što je to period, prema samom ugovoru, kojim se država može koristiti
pravima i obvezama kao članica EU, a počinju teći od trenutka aktivacije čl.50 Lisabonskog
ugovora.5

2.2. Zagovornici Brexita

Jedan od većih zagovornika britanskog izlaska iz Unije, Boris Johnson Europsku uniju nazvao
je još jednim pokušajem stvaranja super države, kojoj je, kao i dosad, suđeno da propadne. Kao
svoj glavni argument protiv ujedinjene Europe Johnson navodi kako su Napoleon, Hitler, ali i
mnogi drugi, pokušavali to učiniti no uvijek je završavalo tragično.

4
Metro-portal.rtl.hr (2017) Kampanja za Brexit se zahuktava. Dostupno na: http://metro-portal.rtl.hr/kampanja-
za-brexit-se-zahuktava/98188 (5.6.2019.)
5
Jutarnji.hr (2016) Najveći udarac ujedinjenju Europe u povijesti. Dostupno na:
http://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/najveci-udarac-ujedinjenju-europe-u-povijesti-europska-unijapocinje-sa-
svojim-prvimrazvodom/4466075/?fb_comment_id=1075679469168761_1075695552500486#f3ac714e6682d0c
(5.6.2019.)

3
Ujedinjena Europa, za njega je još jedan u nizu pokušaja da se okupe sve zemlje kontinenta pod
jednom vladom. Johnson navodi kako je glavni problem to što nema lojalnosti u europskoj ideji
te da nema jedne institucije u EU koju netko poštuje i razumije, što je uzrok goleme praznine u
demokratskim procesima. Potom ističe kako EU, umjesto da je ublažila napetosti među
zemljama članicama, ona ih je još više zaoštrila. Tako je Njemačka postala moćnijom, progutala
talijansko gospodarstvo, ali i uništila Grčku. Dodaje kako je UK jošod rimskog doba sve do
Hitlerovih osvajanja ostajalo neovisno i tako na koncu uvijek pobjeđivalo. Prema jednom
istraživanju javnog mnijenja u Britaniji čak dva ,puta više Britanaca misli da Johnson iskrenije
govori o EU, negoli što to čini premijer Cameron.

Dalje zasigurno valja spomenuti Nigela Faragea, vođu UKIP-a i najvećeg zagovornika Brexita.
Farage je isticao da UK svoju nezavisnost može očuvati jedino da iziđe iz EU, stoga je kao svoj
prvi i jedini politički cilj godinama isticao upravo izlazak. Taj cilj možemo nazvati tvrdim anti-
imigrantskim populističkim stavom. U kampanji za BrexitFarage je koristio plakate na kojima
je stajalo kako UK svakog tjedna Uniji šalje 350 milijuna funti, a da će ti novci jednom, kada
UK iziđe iz EU, završiti u nacionalnom zdravstvenom sustavu (NHS).6

Nedugo nakon objave rezultata referenduma, , 4. srpnja 2016. godine Farage je podnio ostavku
na mjestu čelnika UKIP-a,. Naime, za vrijeme referenduma isticao je: Želim da vratimo svoju
zemlju u svoje ruke!, a sada govori: Želim vratiti svoj život u svoje ruke!7 Politički cilj Faraga
bio je izvesti Britaniju iz Unije, stoga navodi kako je sada u redu da on odstupi s pozicije čelnika
stranke. Na to je nadodao da će nastaviti podupirati svoju stranku i pomagati pokretima za
nezavisnost u ostalim zemljama zajednice, pošto je naglasio kako je siguran da Britanija nije
jedina zemlja koja će izaći iz Unije.

6
Vecernji.hr (2016) Farage priznao da je obmanuo svoje glasače. Dostupno na:
https://www.vecernji.hr/vijesti/farage-priznao-da-je-obmanuo-svoje-glasace-to-je-bila-greska-nismo-totrebali-
reci-1094513 (5.6.2019.)
7
Loc. cit.

4
 3. VODSTVO ZEMLJE NAKON REFERENDUMA

Odmah nakon objave rezultata referenduma, 24. lipnja 2016. godine premijer David Cameron
najavio je da će se povući s funkcije do listopada, rekavši: Britanski narod je sam odlučio
krenuti drugim putem i zato treba novo rukovodstvo. Učinit ću sve što mogu kao premijer da
usmjerim ovaj brod u dobrom pravcu narednih mjeseci, ali mislim da nije u redu da ja i dalje
budem kapetan toga broda. To nije odluka koju lako donosim, ali vjerujem daje u nacionalnom
interesu da se uspostavi novo rukovodstvo.

Uskoro je UK dobilo novu premijerku, drugu u svojoj povijesti – konzervativku Theresu May,
koja je 13. srpnja 2016. godine prihvatila kraljičinu ponudu da sastavi novu vladu. Theresi May
ostavljena je zemlja podijeljena Brexitom, ali i mukotrpni pregovori o razdruživanju s EU.

3.1. Mayina politika

Britanska premijerka je 29. ožujka aktivirala članak 50 Lisabonskog ugovora o izlasku UK iz

EU, čime je i službeno pokrenula dvogodišnju proceduru razdruživanja. Njeno pismo predano
je predsjedniku Europskog vijeća, DonalduTusku, kojim ga se i službeno obavještava da je UK,
nakon više od 40 godina zajedništva, odlučilo napustiti Uniju. Nemamo razloga pretvarati se
da je danas sretan dan, bilo u Bruxellesu, bilo u Londonu - izjavio je Tuskpo primitku pisma,
dodajući da će u roku 48 sati poslati nacrte smjernica za pregovore ostalim članicama.8

Vijeće je na sastanku EU, 22. svibnja, donijelo odluku o odobrenju otvaranja pregovora o
Brexitu s UK-om, a Komisiju imenovala glavnim pregovaračem EU-a. Nadalje, usvojene su
pregovaračke smjernice u kojima stoji kako će opći cilj Unije biti očuvanje njenih interesa, ali
i interese njenih građana, poduzeća i država članica. Utjecaj Brexita mogao bi biti najbolniji za
zemlje čijih stanovnika ima najviše u Britaniji, a to su: Poljska, Rumunjska i Litva. Neki od
njih godinama žive u Britaniji, vjenčali su se i dobili radna mjesta, pa EU za njih želi regulirati
posebna prava. No, isto tako i UK želi regulirati status svojih državljana koji žive u EU, a njih
je 1,5 milijuna.

Što se tiče situacije u samoj zemlji, došlo je do prijevremenih parlamentarnih izbora koje je
premijerka May predstavila kao svojevrstan referendum o svojim planovima za Brexit.
Raspisivanjem tih izbora, 8. lipnja ove godine, May je namjeravala povećati svoju

8
Index.hr (2016) Danas službeno počinje Brexit. Dostupno na: http://www.index.hr/vijesti/clanak/danas-
sluzbeno-pocinje-brexit-evo-kako-ce-to-izgledati/959859.aspx (5.6.2019.)

5
parlamentarnu većinu za još nekoliko desetaka zastupnika, no sve joj se vratilo tijesnim
rezultatom, kojim ne samo da je izgubila mogućnost sastavljanja većine, već je se zbog tog
izbornog fijaska proziva da odstupi s funkcije. No, iz izbora nitko nije izišao kao potpuni
pobjednik, odnosno potrebnu većinu nije imala niti jedna druga stranka.9

3.2. Reakcije europskih čelnika na rezultate referenduma

Euroskeptici diljem EU-a, dan nakon referenduma, slavili su pobjedu i pozivali na slične
referendume u svojim zemljama, što zasigurno povećava strah za budućnost europskog
jedinstva. Vođe desnice u Francuskoj i Nizozemskoj, nakon što je postalo jasno da su Britanci
izglasali izlazak iz EU, sljedeće jutro pozvali su na isti referendum u svojim zemljama.
Nizozemski desničar Gerth Wilders rekao je da će, ako bude izabran za premijera na općim
izborima, takođersazvati takav referendum. Želimo biti sami zaduženi za svoju zemlju, za svoj
novac, svoje granice i svoju emigracijsku politiku. Što je prije moguće, Nizozemci trebaju
dobiti priliku da kažu što misle o članstvu u EU. Vrijeme je za novi početak koji će se temeljiti
na našoj vlastitoj snazi i suverenitetu - naglasio je.10

S druge strane, francuska Nacionalna fronta također poziva na referendum u svojoj zemlji.
Sloboda na kraju uvijek pobjeđuje. Bravo za Ujedinjeno Kraljevstvo, Britanci su napravili
veliku uslugu Europi svojom suverenom odlukom. Sada je vrijeme za Frexit. - ističe zamjenik
čelnika FN Florian Philippot.

Valja spomenuti i euroskeptičnu Alternativu za Njemačku (AfD) i talijansku Sjevernu ligu koje
su pozdravile britansku odluku o izlasku, dok je čelnik Finske euroskeptične stranke Finns,
naglasio da nikakva osveta o budućim pregovorima između Britanije i EU-a ne dolazi u obzir.
Čelnik euroskeptične oporbene krajnje desne talijanske stranke, Sjeverne lige, čestitao je
Britancima na izglasavanju izlaska, rekavši da bi Italija trebala biti sljedeća. Hura za hrabrost
slobodnih građana. Srce, glava i ponos pobjeđuju laži, prijetnje i ucjene. Hvala Britaniji, sada
je naš red - nadodao je talijanski političar Matteo Salvini.

9
Narod.hr (2016) Izbori u Velikoj Britaniji. Dostupno na: /https://narod.hr/eu/izbori-velikoj-britaniji-
konzervativna-stranka-premijerke-therese-may-vodi-izgubilavecinu (5.6.2019.)
10
Express.hr (2016) Desničari u Nizozemskoj i Francuskoj traže referendum o izlasku iz EU. Dostupno na:
https://www.express.hr/top-news/desnicari-u-nizozemskoj-i-francuskoj-traze-referendum-o-izlasku-izeu-5772
(5.6.2019.)

6
Predsjednik austrijske ekstremno desno orijentirane stranke FPO, Heinz Christian Strache,
odmah je zatražio ostavke predsjednika Europske komisije, Jan Claude Junkera i predsjednika
europskog parlamenta, Martina Schultza.

Portugalska komunistička stranka, saveznica socijalističke vladavine, također je pozdravila

britansku odluku i nazvala je pobjedom nad strahom, podložnosti i katastrofizmom.11

EU je suočena s dubokim podjelama oko načina vođenja migracijske krize, ali i financijskim
problemima u nekoliko zemalja članica. Pri tome, mnogi strahuju od tzv. domino učinka koji
može potaknuti i druge države da napuste Uniju i tako slijede primjer UK-a i zadaju još jači
udarac europskom projektu.

11
Vecernji.hr (2016) Počinjem sanjati neovisno Ujedinjeno Kraljevstvo. Dostupno na:
https://www.vecernji.hr/vijesti/nigel-farage-pocinjem-sanjati-neovisno-ujedinjeno-kraljevstvo-1094424
(5.6.2019.)

7
 4. POSLJEDICE BREXITA

4.1. Europska budućnost nakon Brexita

Iako će do konačnog izlaska iz Unije trebati minimalno dvije godine, posljedice Brexita već
sada su vidljive. Britanski premijer Cameron dao je ostavku, vrijednost funte je pala, dok cijena
zlata raste. Stručnjaci se slažu da će izlazak UK-a iz EU imati velike ekonomske posljedice za
ostale članice. Ukupni doprinos UK-a u europski proračun je 19,4 milijardi eura, dok Britanija
od Unije prima oko 7 milijardi, i to uglavnom u poljoprivrednim i regionalnim poticajima što
znači da će trebati popuniti rupu od nešto više od 5% europskog proračuna.12

Komisija je objavila dokument koji se bavi temom promišljanja o budućnosti europskog

budžeta u nadolazećem proračunskom razdoblju - do 2020. godine, što će se poklopiti s
britanskim izlaskom iz Unije. Strahuje se da bi kao posljedica Brexita mogle biti uvedene i
uvozne trošarine od 10%, što bi moglo smanjiti BDP ostatka Unije za 0,26%. Činjenica je da
Brexit stvara golemu rupu u proračunu EU.

Prema procjenama Europske komisije, izlaskom UK-a u njemu se stvara manjak od gotovo 12
milijardi eura. Za nešto više od dvije godine europski će proračun imati manjak, i to ne samo
na dohodovnoj, već i na rashodovnoj strani. S druge strane, države članice žele ojačati
obrambenu i sigurnosnu politiku, zaštitu granica te više novaca izdvajati za migrantsku politiku.
Stvar je u tome da to sve košta pa je glavno pitanje kako će Bruxelles pokriti više stavki s manje
novaca. Povjerenica za regionalnu politiku EU, Corina Cretu, rekla je: Ili ćemo prihvatiti da
Unija ne može financirati ni postojeće, a ni buduće prioritete i tako se naći pred teškim izborom
ili ćemo raditi na proračunu koji može odgovoriti na novonastalu situaciju.

Utjecaj Brexita mogao bi biti najbolniji za zemlje čijih stanovnika ima najviše u Britaniji, a to
su: Poljska98, Rumunjska99 i Litva100. Neki od njih su se vjenčali, dobili radna mjesta i
godinama žive u Britaniji, pa EU za njih želi regulirati posebna prava. No, isto tako i UK želi
regulirati status svojih državljana koji žive u EU, a njih je 1,5 milijuna. 101 Jedino što je u tome
sigurno jest to da im Francuska i Njemačka neće biti sklone olakšati život, i to ponajviše zbog
toga kako ne bi ohrabrile druge euroskeptike da i one organiziraju slične referendume

12
Express.hr (2018) Kako će Brexit utjecati na Europsku uniju i Hrvatsku. Dostupno na:
https://www.express.hr/top-news/kako-ce-brexit-utjecati-na-europsku-uniju-i-hrvatsku-5782 (5.6.2019.)

8
Politolog Anđelko Milardović tvrdikakoje euroskepticizam zapravo i nastao u Britaniji, koja je
ujedno bila njegov najveći izvoznik, dok Žarko Puhovski smatra da je dugoročan problem
Brexita, trijumf nacionalizma, koji je mogao postati još i veći u slučaju da je, uz pobjedu
DonaldaTrumpa u Americi, na francuskim predsjedničkim izborima pobijedila Marine LePen.13

Krovna udruga britanskih sindikata TUC104 na vrijeme je upozoravala da bi napuštanje Unije

lako moglo dovesti do gubitaka radnih mjesta u toj zemlji. Tako Owen Tudor, tvrdi da bi u
britanskim sektorima, orijentiranima na izvoz, moglo doći do zatvaranja pogona, a time i
gubitaka čak četiri milijuna radnih mjesta.

Još jedna posljedica Brexita je promet ljudi pošto je poznato da turistički sektor u UK-u dobrim
dijelom zapošljava imigrante. Svaka izmjena politike, koja će ići prema rezanju uvoznih kvota
radnika, napravit će štetu, obzirom na to da Britanci nemaju dovoljno domaćih kadrova u
uslužnim djelatnostima.

Sljedeći problem je u tome što će britanski proizvodi postati skuplji zbog carina i administracije
povezane s izvozom u EU. Indirektno, to bi za gospodarstvo zemlje bilo katastrofalno jer bi u
tom slučaju UK postalo nezanimljivo investitorima iz Trećih zemalja, koji, preko Britanije,
računaju na tržište Unije.

Nadalje, valja spomenuti i mišljenje šefa irske zračne kompanije Ryanai, Michaela O'Learya o
Brexitu: To je najgluplja odluka koju su Britanci donijeli u svojoj povijesti! Čak i kad je riječ o
zračnom prometu, posljedice Brexita čine se goleme. Tako je usrpnju niskotarifni britanski
zračni prijevoznik Easy Jet objavio da europsko sjedište svog poslovanja sada seli u Beč. Iako
će i dalje svoje poslove voditi i u Britaniji, čitav europski promet bit će organiziran pod
austrijskom zastavom.14

Napuštanjem Unije mogao bi poskupjeti i roaming, a to je vrlo teško prihvatiti u današnjim

okolnostima i navikama. Na sastanku u Bruxellesu s Donaldom Tuskom i Jean-Claude
Junckerom, odnosno predsjednicima Europskog vijeća i Komisije, američki predsjednik izrazio
je zabrinutost što će posao SAD-a biti izgubljen zbog Brexita. Tijekom svoje predsjedničke
kampanje, prošle godine, Trump je neprestano uznemiravao čelnike EU-a tvrdeći da bi i druge
zemlje mogle pratiti Britaniju u njenoj namjeri izlaska iz Unije.112Brexit će zasigurno utjecati

13
Logicno.com (2016) Politika. Dostupno na: https://www.logicno.com/politika/moze-li-ovakva-kakva-jest-eu-
uopce-prezivjeti-krizu.html (5.6.2019.)
14
Dw.com/hr (2017) Brexit i svijet banaka. Dostupno na: brexit-i-svijet-banaka-jo%C5%A1-gore-od-
lo%C5%A1eg/a-39717098 (5.6.2019.)

9
na vanjsku politiku Bruxellesa, obzirom na to da su se SAD uvijek oslanjale na EU upravo kroz
savez s Londonom. No, sada više neće biti tako.

4.2. Brexit i svijet banaka

.Brexitom je dovedena u pitanje uloga Londona kao globalne financijske prijestolnice. Radi se
o tome da bankama, kao i ljudima koji putuju, treba, neka vrsta europutovnice, kako bi
nesmetano mogle obavljati svoje poslove diljem Unije. Dogovor o tome mora se postići dok
UK ne iziđe iz EU, dakle najkasnije do ožujka 2019. godine. Šanse da se postigne u tom roku,
gotovo da su jednake nuli, procjena jeAndrewaKaila iz PriceWaterhouseCoopers(PWC).

Jedan od gradova koji će zasigurno imati koristi od Brexita jest Frankfurt, kamo će najprije
preseliti novčarska institucija Deutsche Bank. Naime, ona u Londonu ima odjel za promet
vrijednosnicama i za međunarodno poslovanje. Dosad je zapošljavala oko 8 600 suradnika.
Gotovo polovica njih sada seli u Frankfurt, odakle će biti uspostavljen sustav nadzora što je
također postojalo i u Londonu. Nadalje tu je niz drugih novčarskih institucija. Najveća američka
banka, JP Morgan, Frankfurt će odrediti kao pravno središte, dok će svoje urede proširiti i u
druge europske metropole. Čak i britanska banka Standard Chatered namjerava svoje urede
proširiti u Frankfurt i tamo stvoriti središte poslovanja za Europu. Situacija snizom banaka s
Dalekog istoka je takva da treća po veličini banka Japana, SumitomoMitsui Financial Group,
osniva svoju podružnicu u Frankfurtu, kamo dolazi i japanska investicijska banka Nomura koja
je dosad imala oko 3000 suradnika u Europi, a većina njih je bila u Londonu. No Frankfurt nije
jedina metropola u Europi kamo sele novčarske institucije iz UK-a. Tako niz francuskih banaka,
nakon vijesti o Brexitu, svoje urede iz UK-a, vraćaju u domovinu.

4.3. Pad vrijednosti britanske funte

Nakon odluke Britanaca za napuštanjem EU, britanska funta zabilježila je rekordni dnevni pad
te prema dolaru zaronila na najnižu razinu u 31 godinu. Na dan referenduma tečaj funte potonuo
je više od 8% , na 1,3680 dolara, a u jednom je trenutku zaronio na samo 1,3220 dolara, što je
bila najniža razina od 1985. godine. No pod tim pritiskom nije se našla samo funta, već i euro
te je njegova vrijednost u tom tjednu pala 1,4% na 1,1118 dolara.

Sve do početka referenduma tečaj funte blago je rastao i to zato što su ulagači očekivali da će
Britanci izglasati ostanak u Uniji. Tako je na dane referenduma na azijskim tržištima cijena
britanske valute dosegnula 1,5018 dolara, najvišu razinu od prosinca. Međutim kako su
pristizali prvi rezultati, tako je i funta slabila, a nakon što su objavljeni i konačni rezultati, tečaj
10
funte naglo je pao. Dok su se funta i euro našli pod pritiskom, ojačale su japanska i švicarska
valuta, pošto se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurnim vremenima. Euro je
oslabio u odnosu na japansku valutu za 3,2% na 113,65 jena. Tečaj dolara prema japanskoj
valuti pao je 1,8% na 102,20 jena, a u jednom je trenutku zaronio ispod 100 jena. Izlazak
Britanije iz EU dovest će do egzistencijalne krize za Europu. - rekao je Nick Parsons, valutni
strateg u NBA.

Dogodilo se ono što su i brojni analitičari predviđali, što je zapravo bilo posve očekivano u
slučaju referendumske pobjede zagovornika Brexita. Prije nego što su rezultati referenduma
počeli pristizati i dok se ostanak u Uniji još činio izglednim, funta je ojačala do vrijednosti 1,50
američkih dolara. No pristizanjem rezultata, započeo je dramatičan pad funte. Bio je to ujedno
i najveći pad zabilježen u jednom danu. Funta je pala i u odnosu na euro za 7% na vrijednost
od 2085 eura. Međutim i euro je pao u odnosu na američki dolar za 3,3%.

Mnogi akteri na burzi tvrde da su ovi padovi snažniji od onih kakvi su bili viđeni za vrijeme
financijske krize 2008 godine.

11
 5. UTJECAJ BREXITA NA HRVATSKU

Na lipanjskom summitu u Bruxellesu postignut je dogovor o postupku i načinu izbora novih

sjedišta za dvije europske agencije – za bankarstvo (EBA) i za lijekove (EMA) za koju je,
između ostalih, zainteresirana i Hrvatska. Hrvatska je jedna od novijih članica koja nije sjedište
niti jedne europske agencije. Obje se agencije moraju preseliti iz Londona u neku od država
Unije, a to mora biti izvedeno do službenog britanskog izlaska.15 Hrvatski premijer Andrej
Plenković izjavio je da će Hrvatska pripremiti kvalitetan prijedlog za udomljavanje europske
agencije za lijekove koja mora preseliti, a za koju vlada veliki interes među zemljama
članicama. Mi smo više puta istaknuli da nas zanima EMA , pa ćemo pokušati napraviti jedan
kvalitetan prijedlog. Međutim, zemlja članica je zainteresirana za to - rekao je Plenković i dalje
istaknuo da su nam dva najveća aduta snažna tradicija javnog zdravstva, kao i činjenica da je
Hrvatska nova članica u kojoj niti jedna europska agencija nema sjedište.16

15
Dnevnik.hr (2017) Plenković otkrio adute Hrvatske da postane sjedište Europske agencije za lijekove.
Dostupno na: https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/summit-celnika-eu-plenkovic-otkrio-adute-hrvatske-da-postane-
sjedisteeuropske-agencije-za-lijekove---480678.html (5.6.2019.)
16
Loc. cit.

12
 6. ZAKLJUČAK

Odluka britanskih birača o napuštanju EU-a na referendumu održanom 23. lipnja 2016. godine,
prva je takva u njenoj povijesti, gdje su Britanci s 51,9% glasova izglasali izlazak iz EU. Ishod
referenduma zatekao je i najglasnije britanske zagovornike napuštanja Unije. Naime, pokazalo
se da britanska politika nema nikakvog plana za ono što može uslijediti u slučaju
referendumskog NE. Europski dužnosnici kažu da je zbog Brexita Europa krenula u
nepoznatom smjeru. Još uvijek je velika nepoznanica kakve će odnose UK dogovoriti s Unijom
jednom kada iziđe. Osim toga, dužnosnici tvrde da će banke i financijske institucije, smještene
u UK-u, izgubiti pravo prodavanja usluga u Europi, ako Britanija ne bude poštivala temeljna
europska načela slobodnog kretanja robe, kapitala, usluga i ljudi. No, UK želi zadržati pristup
jedinstvenom tržištu, kao i slobodu kretanja roba, kapitala i usluga, ali bez slobode kretanja
ljudi. Naime, upravo je dolazak velikog broja imigranata iz EU, a bio jedan od glavnih
argumenata u kampanji za Brexit. No, EU inzistira na tome da jedinstvenog tržišta nema bez
četiriju temeljnih sloboda, na kojima ono i počiva. Da bi zadržala pristup zajedničkom tržištu,
koji je ključan za njen financijski sektor, UK će morati prihvatiti sve europske zakone, ali neće
imati pravo glasa u njihovom oblikovanju. Nadalje, morat će uplaćivati značajan iznos u
europsku blagajnu, poput Norveške i Švicarske koje su članice europskog gospodarskog
prostora (EGP), a samim time i europskog zajedničkog tržišta. EU traži da Britanija plaća za
svoj pristup jedinstvenom tržištu, i to u visini britanskog neto doprinosa europskom proračunu.
Slično takvo rješenje ima i Švicarska koja plaća svoje sudjelovanje u jedinstvenom tržištu, zbog
čega se u toj zemlji često čuju kritike da ima sve obveze kao da je jedna od članica, ali
istovremeno nema nikakva prava koja proizlaze iz tog članstva.

13
LITERATURA

1. Dnevnik.hr (2017) Plenković otkrio adute Hrvatske da postane sjedište Europske

agencije za lijekove. Dostupno na: https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/summit-celnika-eu-
plenkovic-otkrio-adute-hrvatske-da-postane-sjedisteeuropske-agencije-za-lijekove---
480678.html (5.6.2019.)
2. Dw.com/hr (2017) Brexit i svijet banaka. Dostupno na: brexit-i-svijet-banaka-
jo%C5%A1-gore-od-lo%C5%A1eg/a-39717098 (5.6.2019.)
3. Express.hr (2016) Desničari u Nizozemskoj i Francuskoj traže referendum o izlasku iz
EU. Dostupno na: https://www.express.hr/top-news/desnicari-u-nizozemskoj-i-
francuskoj-traze-referendum-o-izlasku-izeu-5772 (5.6.2019.)
4. Express.hr (2018) Kako će Brexit utjecati na Europsku uniju i Hrvatsku. Dostupno na:
https://www.express.hr/top-news/kako-ce-brexit-utjecati-na-europsku-uniju-i-
hrvatsku-5782 (5.6.2019.)
5. Index.hr (2016) Danas službeno počinje Brexit. Dostupno na:
http://www.index.hr/vijesti/clanak/danas-sluzbeno-pocinje-brexit-evo-kako-ce-to-
izgledati/959859.aspx (5.6.2019.)
6. Jutarnji.hr (2016) Najveći udarac ujedinjenju Europe u povijesti. Dostupno na:
http://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/najveci-udarac-ujedinjenju-europe-u-povijesti-
europska-unijapocinje-sa-svojim-
prvimrazvodom/4466075/?fb_comment_id=1075679469168761_1075695552500486#
f3ac714e6682d0c (5.6.2019.)
7. Logicno.com (2016) Politika. Dostupno na: https://www.logicno.com/politika/moze-li-
ovakva-kakva-jest-eu-uopce-prezivjeti-krizu.html (5.6.2019.)
8. Metro-portal.rtl.hr (2017) Kampanja za Brexit se zahuktava. Dostupno na: http://metro-
portal.rtl.hr/kampanja-za-brexit-se-zahuktava/98188 (5.6.2019.)
9. Narod.hr (2016) Izbori u Velikoj Britaniji. Dostupno na: /https://narod.hr/eu/izbori-
velikoj-britaniji-konzervativna-stranka-premijerke-therese-may-vodi-izgubilavecinu
(5.6.2019.)
10. sudbinu?
11. Vecernji.hr (2016) Počinjem sanjati neovisno Ujedinjeno Kraljevstvo. Dostupno na:
https://www.vecernji.hr/vijesti/nigel-farage-pocinjem-sanjati-neovisno-ujedinjeno-
kraljevstvo-1094424 (5.6.2019.)

14
12. Vecernji.hr (2016) Farage priznao da je obmanuo svoje glasače. Dostupno na:
https://www.vecernji.hr/vijesti/farage-priznao-da-je-obmanuo-svoje-glasace-to-je-bila-
greska-nismo-totrebali-reci-1094513 (5.6.2019.)
13. Vijesti.rtl.hr (2016) Ovo su tri razloga zbog kojih je UK napustio EU. Dostupn na:
http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/svijet/1951197/ovo-su-tri-razloga-zbog-kojih-je-uk-
napustio-eu/ (5.6.2019.)

15