1.

Uvod

Pojam nezaposlenost oznaava pojava kada se dio radno sposobnih lanova drutva ne moe
zaposliti primjereno svojim sposobnostima i kvalifikacijama, uz uobiajenu plau. U
nezaposlene se ubrajaju i svi lanovi drutva koji su djelomino zaposleni, ali njihova radna
snaga nije u punoj mjeri iskoritena, ne rade puno radno vrijeme i nemaju primanja dostatna
za normalno uzdravanje. Nezaposlenost moe biti otvorena i prikrivena.
Otvorena nezaposlenost javlja se kao 2. frikcijska ili normalna nezaposlenost radnika koji
mijenjaju posao ili ga prekidaju zbog nestaice materijala i drugih slinih uzroka; taj oblik
nezaposlenosti ujedno proizlazi iz nepodudarnosti ponude i potranje rada; 2. sezonska
nezaposlenost kao rezultat nemogunosti obavljanja nekih poslova jer su vezani za godinja
doba ili ih onemoguuju vremenske nepogode; 3. tehnoloka nezaposlenost; nastaje zbog
tehnikih usavravanja ili preusmjeravanja proizvodnje, to ini zaposlene nepotrebnima u
postojeem broju; 4. ciklika nezaposlenost; uzrokuju je poslovni ciklusi i drugi slini
povremeni poremeaji tako da se osjetno smanjuju potrebe za radnicima, uz istodobno
nesmanjenu ponudu.
Otvorena nezaposlenost naglo se poveava u doba kriza, recesija, velikih tehnolokih
revolucioniranja, elementarnih nepogoda, ratnih razaranja itd. Prikrivena nezaposlenost
proizlazi iz nedovoljnog iskoritavanja radne snage, to znai oblik nezaposlenosti unutar
postojee zaposlenosti.
Radna snaga ili aktivno stanovnitvo sastoji se od zaposlenih osoba (koje se bave nekim
aktivnim zanimanjem i osoba koje rade u poljoprivredi) i nezaposlenih osoba (prijavljenih
zavodima za zapoljavanje, osoba na odsluenju vojnog roka ili na izdravanju kazne koje su
prije bile ekonomski aktivne), razvrstanih prema ekonomskoj aktivnosti.
U Republici Hrvatskoj postoje dva izvora statistikih pokazatelja o zaposlenosti odnosno
nezaposlenosti - podaci o evidentiranoj nezaposlenosti koje prikupljaju i obrauju zavodi za
zapoljavanje, a drugi su pokazatelji iz ankete radne snage koju najee provode zavodi za
statistiku, a ija je metodologija usklaena s pravilima i uputama Meunarodne organizacije
rada te Europskog ureda za statistiku (Eurostat), ime se osigurava metodoloka usporedivost
s istraivanjima u zemljama Europske unije
1

2. Europska strategija zapoljavanja

Stvaranje veeg broja boljih radnih mjesta jedan je od glavnih ciljeva strategije Europa 2020.
Europska strategija zapoljavanja, sa svojim smjernicama za zapoljavanje i prateim
programima kao to su Program za zapoljavanje i socijalne inovacije (EaSI), izraena je s
ciljem ostvarivanja rasta i stvaranja radnih mjesta, mobilnosti radne snage i socijalnog
napretka.
Unija uspostavlja unutarnje trite. Ona radi na odrivom razvoju Europe koji se temelji na
uravnoteenom gospodarskom rastu i stabilnosti cijena, visoko konkurentnom socijalnom
trinom gospodarstvu, s ciljem pune zaposlenosti i drutvenog napretka, te visokoj razini
zatite i poboljanja kvalitete okolia. Ona promie znanstveni i tehnoloki napredak. Ona
suzbija drutvenu iskljuenost i diskriminaciju, promie socijalnu pravdu i zatitu,
ravnopravnost ena i mukaraca, meugeneracijsku solidarnost i zatitu prava djeteta. Ona
promie ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te solidarnost meu dravama
lanicama. Ona potuje svoju bogatu kulturnu i jezinu raznolikost te osigurava ouvanje i
unapreenje kulturnog nasljea Europe.1
U svim svojim aktivnostima, Unija tei uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti
izmeu mukaraca i ena. Pri utvrivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti, Unija uzima
u obzir zahtjeve povezane s promicanjem visoke razine zapoljavanja, jamstvom dostatne
socijalne zatite, borbom protiv drutvene iskljuenosti te visokom razinom obrazovanja,
osposobljavanja i zatite zdravlja ljudi. Pri utvrivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti,
Unija je usmjerena borbi protiv diskriminacije na temelju spola, rase, etnikog podrijetla,
religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.2
Drave lanice i Unija rade na razvoju usklaene strategije zapoljavanja te, posebice, na
promicanju kvalificirane, obrazovane i prilagodljive radne snage i trita rada koja se mogu
prilagoditi gospodarskim promjenama u svrhu ostvarenja ciljeva utvrenih u lanku 3.
Ugovora o Europskoj uniji. Drave lanice svojim politikama zapoljavanja doprinose
ostvarivanju ciljeva na nain koji je u skladu s opim smjernicama ekonomskih politika
drava lanica i Unije, uzimajui u obzir nacionalne prakse s obzirom na odgovornost
socijalnih partnera, smatraju poticanje zapoljavanja predmetom od zajednikog interesa te u
1

l.3.st.3. Ugovor o Europskoj Uniji (UEU)

l. 8 -10 Ugovor o funkcioniranju EU

Vijeu usklauju svoje djelovanje u tom pogledu. Unija doprinosi visokom stupnju
zaposlenosti tako to potie suradnju meu dravama lanicama, podupire njihovo djelovanje
i, ako je potrebno, dopunjuje ga. Pritom se potuju nadlenosti drava lanica. Cilj postizanja
visokog stupnja zaposlenosti uzima se u obzir pri oblikovanju i provedbi politika i aktivnosti
Unije. Europsko vijee svake godine razmatra stanje u podruju zapoljavanja u Uniji i o tom
pitanju usvaja zakljuke na temelju zajednikoga godinjeg izvjea Vijea i Komisije. Na
temelju zakljuaka Europskog vijea Vijee svake godine, na prijedlog Komisije i nakon
savjetovanja s Europskim parlamentom, Gospodarskim i socijalnim odborom, Odborom regija
i Odborom za zapoljavanje utvruje smjernice koje drave lanice uzimaju u obzir u svojim
politikama zapoljavanja. Te smjernice moraju biti u skladu s opim smjernicama.
Svaka drava lanica dostavlja Vijeu i Komisiji godinje izvjee o najvanijim mjerama
koje je poduzela u provedbi svoje politike zapoljavanja u svjetlu smjernica za zapoljavanje.
Vijee svake godine na temelju izvjea i po primitku stajalita Odbora za zapoljavanje
provodi ispitivanje provedbe politika zapoljavanja drava lanica u svjetlu smjernica za
zapoljavanje. Vijee moe, na preporuku Komisije, uputiti dravama lanicama preporuke
ako to smatra primjerenim s obzirom na rezultate tog ispitivanja.
Na temelju rezultata tog ispitivanja Vijee i Komisija sastavljaju zajedniko godinje izvjee
za Europsko vijee o stanju u podruju zapoljavanja u Uniji i o provedbi smjernica za
zapoljavanje. Europski parlament i Vijee mogu, odluujui u skladu s redovnim
zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te
Odborom regija, donijeti mjere namijenjene poticanju suradnje meu dravama lanicama i
podupiranju njihovog djelovanja u podruju zapoljavanja inicijativama koje su usmjerene na
razvijanje razmjena podataka i najboljih praksi, pruanje usporednih analiza i savjeta te
promicanje inovativnih pristupa i ocjenu iskustava, a posebice koritenjem pilot-projekata.
Ove mjere ne ukljuuju usklaivanje zakona i propisa drava lanica. Vijee, odluujui
obinom veinom nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, osniva Odbor za
zapoljavanje koji ima savjetodavnu ulogu za promicanje koordinacije meu dravama
lanicama u pogledu politika zapoljavanja i trita rada.
Zadae Odbora su:
pratiti stanje zapoljavanja i politike zapoljavanja u dravama lanicama i u Uniji,
oblikovati miljenja te doprinositi pripremi rasprava Vijea
3

.U ispunjavanju svojih zaduenja Odbor se savjetuje sa socijalnim partnerima. Svaka drava

lanica i Komisija imenuju po dva lana Odbora.3
Radi ostvarivanja ciljeva iz lanka 151., ne dovodei pritom u pitanje ostale odredbe
Ugovora. Komisija potie suradnju meu dravama lanicama i olakava koordinaciju njihova
djelovanja u svim podrujima socijalne politike, posebice u pitanjima koja se odnose na:
zapoljavanje,
radno pravo i uvjete rada,
osnovno i napredno strukovno obrazovanje,
socijalnu sigurnost,
spreavanje nesrea na radu i profesionalnih bolesti,
higijenu na radu,
pravo na udruivanje i kolektivno pregovaranje izmeu poslodavaca i radnika.
U tu svrhu Komisija blisko surauje s dravama lanicama izraivanjem studija, davanjem
miljenja i provoenjem savjetovanja kako o problemima koji se javljaju na nacionalnoj
razini, tako i o onima koji su od interesa za meunarodne organizacije, osobito inicijative
kojima je cilj utvrivanje smjernica i pokazatelja, organizacija razmjene najbolje prakse i
priprema potrebnih elemenata za periodiko praenje i ocjenu. O tome se u cijelosti izvjeuje
Europski parlament. Prije davanja miljenja predvienog ovim lankom, Komisija se
savjetuje s Gospodarskim i socijalnim odborom.
Svaka drava lanica osigurava primjenu naela o jednakim plaama mukaraca i ena za
jednak rad ili za rad jednake vrijednosti. Pojam plaa znai redovitu osnovnu ili minimalnu
nadnicu ili plau te svako drugo primanje u gotovini ili u naravi koju radnik prima neposredno
ili posredno od svojeg poslodavca u vezi s zaposlenjem. Jednakost plae bez diskriminacije na
temelju spola znai:
-

da se plaa za jednak rad plaen po uinku obraunava na temelju jednake mjerne

jedinice;
3

l. 145 -150 Ugovora o funkcioniranju Europske unije

da je plaa za rad plaen po vremenskoj jedinici jednaka za jednak posao.

Odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s

Gospodarskim i socijalnim odborom, Europski parlament i Vijee donose mjere za osiguranje
primjene naela jednakih mogunosti i jednakog postupanja prema mukarcima i enama u
pitanjima zapoljavanja i rada, ukljuujui naelo jednake plae za jednaki rad ili za rad
jednake vrijednosti. Radi osiguranja u praksi potpune jednakosti izmeu mukaraca i ena u
radnom okruenju, naelo jednakog postupanja ne spreava nijednu dravu lanicu da provodi
ili donese mjere koje osiguravaju posebne prednosti kako bi se nedovoljno zastupljenom
spolu olakalo bavljenje strunom djelatnou ili sprijeio odnosno nadoknadio nepovoljan
poloaj u njihovoj profesionalnoj karijeri. Drave lanice nastoje odrati postojeu jednakost
izmeu sustava plaenih neradnih dana. Komisija svake godine izrauje izvjee o
postignutom napretku u ostvarivanju ciljeva, ukljuujui demografsko stanje u Uniji. Izvjee
dostavlja Europskom parlamentu, Vijeu te Gospodarskom i socijalnom odboru. Vijee,
odluujui obinom veinom nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, osniva Odbor za
socijalnu zatitu sa savjetodavnim ulogom kako bi se promicala suradnja u podruju politika
socijalne zatite meu dravama lanicama i s Komisijom.
Zadae Odbora su:
pratiti socijalnu situaciju i razvoj politika socijalne zatite u dravama lanicama i u Uniji,
poticati razmjenu podataka, iskustava i dobre prakse meu dravama lanicama i s
Komisijom,
u svojem podruju nadlenosti pripremati izvjea, davati miljenja ili obavljati druge
poslove na zahtjev Vijea ili Komisije ili na vlastitu inicijativu.
U ispunjavanju svojih zaduenja Odbor uspostavlja odgovarajue kontakte sa socijalnim
partnerima. Svaka drava lanica i Komisija imenuju po dva lana Odbora.
Radi poveanja mogunosti zapoljavanja radnika na unutarnjem tritu i time doprinoenja
poboljanju ivotnog standarda, osniva se Europski socijalni fond u skladu s nie navedenim
odredbama; njegov je cilj olakati zapoljavanje radnika i poveati njihovu zemljopisnu i
profesionalnu mobilnost unutar Unije te olakati njihovu prilagodbu industrijskim

promjenama i promjenama u proizvodnim sustavima, osobito kroz strukovno osposobljavanje

i prekvalifikaciju.4
Fondom upravlja Komisija. U izvravanju ove zadae Komisiji pomae Odbor sastavljen od
predstavnika vlada, sindikata i udruga poslodavaca, kojim predsjeda lan Komisije. Europski
parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon
savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom i Odborom regija, donose provedbene
uredbe koje se odnose na Europski socijalni fond.

1.1.Europski socijalni fond

Radnici su jo od 1950-ih godina dobivali pomo za ponovnu prilagodbu u okviru Europske

zajednice za ugljen i elik (EZU). Pomo se dodjeljivala radnicima u proizvodnji ugljena i
elika ija su radna mjesta bila u opasnosti zbog restrukturiranja industrije. Europski socijalni
fond osnovan poetkom 1960-ih bio je glavno oruje u borbi protiv nezaposlenosti. Tijekom
1980-ih i poetkom 1990-ih akcijski programi za borbu protiv nezaposlenosti bili su
usmjereni na posebne ciljne skupine, a uspostavljeno je i vie sustava za praenje i
dokumentiranje stanja. Kako bi se potaknulo slobodno kretanje radnika te im se pomoglo u
pronalasku posla u nekoj drugoj dravi lanici, 1992. poboljan je bivi sustav SEDOC i
preimenovan u EURES (Europska sluba za zapoljavanje). EURES je mrea za suradnju
izmeu Komisije, javnih slubi za zapoljavanje drava lanica Europskog gospodarskog
prostora (uz vicarsku) i drugih partnerskih organizacija.5

http://ec.europa.eu/europe2020/europe-2020-in-a-nutshell/index_hr.htm

1.2. Bijela knjiga o rastu, konkurentnosti i zapoljavanju (1993.)

S obzirom na veliku nezaposlenost u veini drava EU-a, Bijelom je knjigom pokrenuta
rasprava o europskoj gospodarskoj strategiji i strategiji zapoljavanja tako to je pitanje
zapoljavanja prvi put postalo prioritet programa Europske unije.

1.3.Ugovor iz Amsterdama (1997.)

Novo poglavlje o zapoljavanju iz Ugovora iz Amsterdama koji je stupio na snagu u svibnju
1999. pruilo je osnovu za uspostavljanje europske strategije zapoljavanja i osnivanje stalnog
Odbora za zapoljavanje utemeljenog na Ugovoru koji ima savjetodavnu ulogu u cilju
promicanja usklaivanja politika zapoljavanja i trita rada drava lanica. Politika
zapoljavanja ipak ostaje u iskljuivoj nadlenosti drava lanica. Uvoenjem Socijalnog
protokola u Ugovor poveana je ukljuenost socijalnih partnera.

1.4.Lisabonska strategija (2000. 2010.)

Europsko je vijee u Lisabonu 2000. dogovorilo novi strateki cilj pretvaranje EU-a u
najkonkurentniju i najdinaminiju svjetsku ekonomiju utemeljenu na znanju, prihvaajui
zaposlenost svih kao opi cilj politike zapoljavanja i socijalne politike te postavljajui
konkretne ciljeve koje je trebalo postii do 2010.

2. Europska strategija (2010. 2020.)

Europska strategija zapoljavanja revidirana je 2002. i ponovno pokrenuta 2005., s naglaskom
na rastu i radnim mjestima te u cilju pojednostavljivanja i jaanja Lisabonske strategije.
Revizija je podrazumijevala uvoenje viegodinjeg vremenskog okvira (prvi ciklus bio je od
2005. do 2008.). Od 2005. smjernice za zapoljavanje uvrtene su Ope smjernice ekonomske
politike.

2.1.Uloga Europskog parlamenta

Parlament je vrsto podrao strategiju Europa 2020. i donio rezolucije kojima se podravaju i
jaaju razne vodee inicijative i Paket za zapoljavanje iz 2012. U svojoj Rezoluciji od 6.
lipnja 2012. pod nazivom Oporavak koji donosi velik broj radnih mjesta, Parlament je
pozvao na nuno ulaganje u mogunosti otvaranja radnih mjesta i ostvarivanja rasta na
podruju zelene ekonomije, zdravstva i socijalnih usluga te informacijske i komunikacijske
tehnologije, ukljuujui ulaganje u vjetine, izobrazbu i vee plae.
Nastavljajui u tom smjeru, Parlament je u svojoj Rezoluciji od 22. listopada 2014. podrao
Europski investicijski program kako bi pridonio kratkoronom oporavku europskog rasta.6

2.2.Eures
Eures je mrea javnih zavoda za zapoljavanje drava lanica Europskog gospodarskog
prostora i vicarskoj, koju koordinira Europska komisija. EURES mrea je pokrenuta 1993.
godine kao instrument poboljanja mobilnosti, odnosno prostorne i profesionalne
pokretljivosti radne snage na europskom tritu rada. Svrha je Euresa pruanje informacija,
savjetovanja i usluga posredovanja (job-matching) poslodavcima i traiteljima posla, ali i
svim graanima koji smatraju da im moe koristiti princip slobodnog kretanja ljudi. 7 Ciljevi
Eures-a su promovirati razvoj jedinstvenog europskog trita rada otvorenog svim radnicima
zemalja lanica EU-a, meudravnu, meuregionalnu i meugraninu razmjenu slobodnih
radnih mjesta i prijava za zapoljavanjem, kao i transparentnost i razmjenu informacija o
pojedinim nacionalnim/regionalnim tritima rada, uvjetima ivota, obrazovanju, te
metodologiji i indikatorima na statistikom stupnju.

3. Problem nezaposlenosti zemalja Europske Unije

Broj zaposlenih postupno raste u veini drava Europske unije, a najvei problemi ostaju
dugorona nezaposlenost i nezaposlenost mladih, pokazuje kvartalni pregled zaposlenosti i
socijalne situacije koji je objavila Europska komisija. Prole godine zaposlenost u EU-u
6

http://ec.europa.eu/about/index_hr.htm

http://www.hzz.hr/default.aspx?id=11664

porasla je za 0,2 posto. Ona je rasla u veini lanica, ukljuujui i one s vrlo velikom stopom
nezaposlenosti, poput Grke i panjolske. Iznimke su Portugal, Hrvatska i Cipar, gdje je
zaposlenost u zadnjem kvartalu 2014. pala za 1,4 posto u Portugalu, 0,9 posto u Hrvatskoj i
0,6 na Cipru. Razlike u stopama nezaposlenosti vrlo su velike u lanicama i kreu se od 4,8
posto u Njemakoj, 5,3 posto u Austriji, do 26 posto u Grkoj i 23,2 posto u panjolskoj.
Dugorona nezaposlenost, koja traje najmanje godinu dana, blago je pala za 0,2 posto u
razdoblju od treeg tromjeseja 2013. do istog razdoblja 2014. na razini EU-a. Ukupno je 12,4
milijuna ljudi u EU-u dulje od godinu dana bez posla, a meu njima je vie od est milijuna
nezaposleno due od dvije godine. Stopa dugotrajne nezaposlenosti u nekim lanicama je vrlo
visoka - Grkoj (19 posto), panjolskoj (12,6 posto), Hrvatskoj (9,7 posto), Slovakoj (9
posto), Portugalu (8 posto), Italiji (7,4 posto), Cipru 7,8 posto. Nezaposlenost meu mladima
smanjuje se od 2013. na razini EU-a i u veini lanica, ali i dalje je vrlo visoka - 21,1 posto.
U Grkoj i panjolskoj nezaposlenost pogaa 50 posto mladih do 25 godina, a vie od 30
posto na Cipru, u Portugalu i Hrvatskoj.8

4. Mjere protiv nezaposlenosti

4.1.Jamstvo za mlade
Jamstvo za mlade novi je pristup rjeavanju nezaposlenosti mladih u okviru kojeg sve osobe
mlae od 25 godina unutar etiri mjeseca od zavretka kolovanja ili gubitka prethodnog
zaposlenja dobivaju kvalitetnu i konkretnu ponudu bez obzira na to jesu li prijavljeni na zavod
za zapoljavanje ili ne. Kvalitetna ponuda podrazumijeva ponudu za posao, praksu,
pripravnitvo ili za nastavak obrazovanja te mora biti prilagoena pojedinanim potrebama i
situaciji. Drave EU-a prihvatile su naela programa Jamstvo za mlade u travnju 2013.
Europska komisija pomogla je svakoj dravi lanici da razvije vlastiti nacionalni plan
provedbe programa Jamstvo za mlade i zapone s provedbom. Komisija podupire aktivnosti
podizanja svijesti o uspostavi Jamstva za mlade s pomou pilot-projekta pokrenutog u etiri
drave lanice (Latvija, Finska, Portugal i Rumunjska). Nacionalnim, regionalnim i lokalnim
tijelima stavljeni su na raspolaganje koncept, proizvodi i vizualni materijali iz ovog pilot8

http://ec.europa.eu/about/index_hr.htm

projekta ako ih i nadalje ele upotrebljavati kao elektroniki alat. Komisija olakava i
razmjenu najbolje prakse meu vladama, posebno pomou programa uzajamnog uenja
Europske strategije zapoljavanja.

4.2.Europski socijalni fond

Europski socijalni fond predstavlja glavni financijski instrument EU za ostvarivanje stratekih
ciljeva politike zapoljavanja. Jedna od vanih mjera je financiranje jaanja administrativne
sposobnosti u dravnoj upravi i javnom sektoru u podruju gospodarstva, zapoljavanja,
socijalne politike, okolia i pravosua. Fond osigurava podrku europskim regijama koje su
pogoene visokom stopom nezaposlenosti. Strategija i proraun ESF-a dogovaraju se i o njoj
donose odluku drave lanice EU, Europski parlament i Komisija. Na toj osnovi planiraju se
sedmogodinji operativni programi koje donose drave lanice s Komisijom. Operativni
programi zatim implementiraju razne organizacije javnog i privatnog sektora.9
Financijska sredstva iz ESF-a dostupna su putem drava lanica i regija, stoga program ne
financira projekte izravno iz Bruxellesa. Program se provodi kroz pojedine projekte koji se
odvijaju pod vodstvom razliitih organizacija-sudionika, kao to su javne uprave, poduzea,
nevladine organizacije i socijalni partneri aktivni na podruju zapoljavanja i socijalne
ukljuenosti. Zainteresirane organizacije mogu se obratiti upravi ESF-a u vlastitom gradu ili
regiji. Zahtjev za financiranje mogu podnijeti i drugi oblici organizacija iz javnog i privatnog
sektora kao to su lokalne i regionalne vlasti, obrazovne institucije, nevladine institucije,
sindikati, radnika vijea, predstavnici industrije i profesionalne udruge pojedinih poduzea.
Financiraju se drave lanice i njihove regije, posebice one gdje je gospodarski razvoj manje
napredan. ESF je kljuni element strategije Europa 2020 za rast i zapoljavanje s kojom se
namjeravaju poboljati ivoti graana EU tako da im se prue bolje vjetine i bolje
perspektive za zapoljavanje.
Financijska sredstva iz ESF-a dostupna su putem drava lanica i regija, stoga program ne
financira projekte izravno iz Bruxellesa. Program se provodi kroz pojedine projekte koji se
odvijaju pod vodstvom razliitih organizacija sudionika, kao to su javne uprave, poduzea,
nevladine organizacije i socijalni partneri aktivni na podruju zapoljavanja i socijalne
9

http://europski-fondovi.eu/program/europski-socijalni-fond

10

ukljuenosti. Zainteresirane organizacije mogu se obratiti upravi ESF-a u vlastitom gradu ili
regiji. Zahtjev za financiranje mogu podnijeti i drugi oblici organizacija iz javnog i privatnog
sektora kao to su lokalne i regionalne vlasti, obrazovne institucije, nevladine institucije,
sindikati, radnika vijea, predstavnici industrije i profesionalne udruge pojedinih poduzea.
Temeljni cilj ESF-a je smanjenje razlika u prosperitetu i ivotnom standardu izmeu drava
lanica EU-a i njihovih regija, te time promicanje gospodarske i socijalne kohezije. Osim
ovog cilja, fondom se ostvaruju i sljedei ciljevi: jaanje gospodarske i socijalne kohezije,
doprinos otvaranju boljih i odrivih radnih mjesta, potpora regijama koje mijenjaju
gospodarsko i socijalno okruje u eri globalizacije, jaanje informacijskih i komunikacijskih
tehnologija.

5. Nezaposlenost u RH

Prosjean broj nezaposlenih u Hrvatskoj raste umjereno ali kontinuirano od 1952. godine,
kada je bilo 13 576 nezaposlenih, do otprilike 1989. godine u kojoj je zabiljeeno prosjeno
139 878 nezaposlenih. Tada dolazi do naglog poveanja broja nezaposlenih koje traje do
1991. godine kada ima prosjeno 253 670 nezaposlenih. Izmeu 1991. i 1995. godine nastupa
razdoblje u kojemu dolazi do pada nezaposlenosti (prosjeno 240 601 nezaposlenih u 1995.
godini). Meutim, nakon toga ponovno dolazi do naglog rasta. Tako je krajem 2001. godine
broj nezaposlenih prema administrativnim izvorima dosegao 395 141 osoba.
Tromjeseni bruto domai proizvod za drugo tromjeseje 2015., prema prvoj procjeni, realno
je vei za 1,2% u odnosu na isto tromjeseje 2014. Prosjena mjesena isplaena neto plaa
po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za lipanj 2015. iznosila je 5 810
kuna. Prosjena mjesena bruto plaa po zaposlenome u pravnim osobama Republike
Hrvatske za lipanj 2015. iznosila je 8 207 kuna. Stopa registrirane nezaposlenosti za srpanj
2015. iznosi 15,9%. Prvi rezultati statistike robne razmjene Republike Hrvatske s
inozemstvom mogu se razlikovati od podataka u priopenju standardnog oblika i sadraja pod
naslovom Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom za razdoblje od sijenja do
lipnja 2015., koje e biti objavljeno 8. rujna 2015. u tiskanom obliku i na internetskim
stranicama Dravnog zavoda za statistiku.10
10

www.dzs.hr

11

Prvi rezultati Ankete o radnoj snazi, koje je objavio DZS, pokazuju vrlo blage, no pozitivne
pomake na tritu rada, suprotno administrativnim podacima koji i dalje ostaju nepovoljniji u
odnosu na prolu godinu. Tako je, prema Anketi, u prvom kvartalu ove godine u odnosu na
isto razdoblje prole godine, porastao broj zaposlenih osoba (2,3%) i aktivnog stanovnitva
(1,5%), dok je broj nezaposlenih osoba pao (-2%). Ujedno je smanjena i stopa nezaposlenosti
za 0,6 postotnih bodova, do razine od 18,1%. No, razine nezaposlenosti i dalje su vrlo visoke,
kako su i zaposlenost, a osobito aktivnost, jo vrlo niske, a ovi pozitivni pomaci preskromni
da bi znaili oporavak trita rada. U usporedbi s ostalim lanicama stojimo vrlo loe:
ostajemo lanica s treom najviom stopom nezaposlenosti. Naime, prema desezoniranim
mjesenim podacima, u svibnju je stopa anketne nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila 15,8%,
via je zabiljeena samo u panjolskoj (22,5%) te u rekordnoj Grkoj (gdje se stopa kree i
dalje iznad 25%) koja trenutno ulazi u novu dimenziju krize, u vezi s aktualnim pitanjem
mogueg bankrota i izlaska iz eurozone.
Suprotno od anketnih, registrirani podaci hrvatskog trita rada za prvi kvartal 11 pokazuju
godinje smanjenje svih kontingenata na tritu rada (nezaposlenih i zaposlenih, pa onda i
aktivnog stanovnitva), uslijed ega je i stopa registrirane nezaposlenosti ostala gotovo
nepromijenjena (rast za 0,03 postotna boda). Naime, broj nezaposlenih je na godinjoj razini
poeo padati u drugom kvartalu prole godine, no istodobno je pad nastavio i broj zaposlenih
kao i aktivnog stanovnitva. Tako je i u prvom kvartalu ove godine broj nezaposlenih bio nii
(za 53,8 tisua), ali i broj zaposlenih (za 18,8 tisua) te slijedom toga i aktivno stanovnitvo
(72,6 tisua) u odnosu na isti kvartal prole godine.
Bez obzira na izvor i metodologiju, moemo zakljuiti kako znaajnijih pomaka na tritu
rada u biti nema, a injenica je da ih zapravo i ne moemo oekivati prije uspostave odrivog
oporavka proizvodnje i investicija.
Prema podacima Eurostata, zbog recesije u veini zemalja EU-a, broj nezaposlenih iz
podskupine od 18 do 25 godina i tamo posvuda raste, a najvie u ekonomijama koje su poslije
2008. iz recesije potonule u gotovo nerjeivu gospodarsku depresiju. U Uniji od 27 lanica
danas je blizu 27 milijuna nezaposlenih, od kojih je blizu est milijuna mlae od 25 godina.

Izvor podataka za nezaposlene je HZZ, za zaposlene u pravnim osobama mjeseno

istraivanje DZS-a, a za aktivne poljoprivrednike i zaposlene u obrtu HZMO
11

12

Nasuprot njima, gotovo punu zaposlenost i dalje imaju tehnoloki, proizvodno i izvozno
liderske ekonomije, poput Njemake, Austrije i Nizozemske, u kojima je meu mlaima od
25 manje od deset posto nezaposlenih.

5.1.Europski socijalni fond i Jamstvo za mlade u RH

Dio sredstava koje e Hrvatska dobiti za zapoljavanje mladih iz fondova Europske unije,
koristiti e i za reformu strukovnog obrazovanja, budui da se najvei dio nezaposlenih
mladih osoba obrazovao za struke za koje u Hrvatskoj nema posla. Hrvatska za zapoljavanje
mladih moe raunati na 66 milijuna eura u sljedee dvije godine, od ega je polovica iz
Europskog socijalnog fonda, a druga polovica iz programa Jamstva za mlade. Ova sredstva e
u prvom redu biti usmjerena na zapoljavanje mladih, ali i na reformu obrazovnog sustava,
posebno strukovnog obrazovanja. U strukturi nezaposlenih, najvei broj mladih ljudi izmeu
15 i 24 godine dolazi upravo iz strukovnog obrazovanja.
Pristupanjem Europskoj uniji Republika Hrvatska prihvatila je Jamstvo za mlade, kao kljuni
element poboljanja poloaja mladih na tritu rada i osiguranja njihove budunosti, te
smanjenja rastueg broja mladih nezaposlenih osoba. Jamstvo za mlade slubeno su zapoele
s provedbom u Europskoj uniji 1. sijenja 2014. godine. 12
Hrvatska je u svibnju uz Litvu zabiljeila najvei pad stope nezaposlenosti u odnosu na
prethodni mjesec meu zemljama Europske unije, dok je na razini Unije i eurozone ona ostala
nepromijenjena.
Veina zemalja, a tako i RH, provodi pasivne i aktivne mjere za ublaavanje nezaposlenosti i
poboljanje poloaja stanovnitva bez posla. Pasivne se mjere odnose na materijalno
osiguranje za vrijeme nezaposlenosti, koje se obino sastoji od vie vrsta prava.
Aktivne se mjere sastoje od prava na novanu naknadu, prava na novanu pomo i naknadu
trokova za vrijeme obrazovanja, prava na jednokratnu novanu pomo i naknadu putnih i
selidbenih trokova, te prava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Pravo na novanu
naknadu uglavnom se stjee nakon to je osoba radila utvreni broj mjeseci, pri emu radni
12

http://ec.europa.eu/about/index_hr.htm

13

odnos ne smije prestati njezinom krivnjom ili sporazumom. Trajanje koritenja novane
naknade veinom ovisi o prethodnom radnom stau korisnika. Openito, novana se naknada
moe utvrivati u odreenom rasponu (ovisno o prethodnoj plai korisnika), a moe biti i
jednak iznos naknade za sve korisnike.

6. Zakljuak

14

Nezaposlenost je danas sredinji problem suvremenih trinih gospodarstava koji, osim na

smanjenje BDP-a, negativno utjee na sve aspekte drutvenog i privatnog ivota pojedinaca.
Kada je nezaposlenost visoka, gospodarstvo je u krizi te su zapravo nezaposlene osobe jo
jedan dodatan teret dravi. Nema radne snage, nema novih radnih mjesta pa posljedino
tomu nema niti proizvodnje, izvoza niti drugih prihoda.
Osim ekonomskih problema, tu su i drutveni i psiho - socijalni; osjeaj beskorisnosti,
nezadovoljstvo stanjem u dravi, nedostinost financijske samostalnosti. Osobito je velik
problem nezaposlenost mladih obrazovanih kadrova koji sve vie posao trae izvan granica
Hrvatske, to opet za sobom vue nove probleme masovno iseljavanje s kojim se unazad par
godina suoavamo te ga isto tako nastojimo sprijeiti.
Obzirom da je Republika Hrvatska, izmeu ostalog, i socijalna drava, znatne se mjere
poduzimaju, koliko je to mogue s obzirom na recesiju, kako bi se mladima omoguilo
adekvatno obrazovanje, a zatim i usavravanje, specijaliziranje i zaposlenje. Hrvatska kao
nova lanica Europske Unije prihvatila je metode kojima EU nastoji smanjiti nezaposlenost
mladih te ih dosljedno provodi. Rezultati nisu onakvi kakvima smo se svi nadali no ipak
brojke se polako ali nadajmo se sigurno stabiliziraju,a jedno od osnovnih pravila u
ekonomskoj politici jest premisa da nakon pada dolazi do uzleta pa ak i do blagostanja.

15