SVEUČILIŠTE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET

ZAVRŠNI RAD

INVESTICIJSKI ZAJMOVI

Mentor: Student:

Split, kolovoz 2016.

 SADRŽAJ
1. UVOD...............................................................................................................................................1
1.1.Definiranje predmeta rada.................................................................................................1

1.2. Cilj rada.........................................................................................................................................1

1.3. Izvori i metode prikupljanja podataka..............................................................................1

1.4. Sadržaj i struktura rada.....................................................................................................2

2. VRSTE KAMATNIH STOPA......................................................................................................3

2.1. Fiksna kamatna stopa.......................................................................................................3

2.2. Promjenjiva kamatna stopa..............................................................................................4

2.2.1. Administrativna kamatna stopa.................................................................................4

2.2.2. Tržišno indeksirana kamatna stopa............................................................................5

2.3. EURIBOR........................................................................................................................7

3. MODELI OTPLATE ZAJMA.......................................................................................................8

3.1. Otplata zajma u jednakim anuitetima...............................................................................8

3.1.1. Kontrola u tijeku izrade otplatne tablice..................................................................10

3.1.2. Kontrola nakon izrade otplatne tablice....................................................................11

3.2. Otplata zajma u unaprijed dogovorenim jednakim anuitetima......................................12

3.2.1. Kontrola u tijeku izrade otplatne tablice..................................................................12

3.2.2. Kontrola nakon izrade otplatne tablice....................................................................12

3.3. Otplata zajma u jednakim otplatnim kvotama................................................................13

3.3.1. Kontrola u tijeku izrade otplatne tablice..................................................................14

3.3.2. Kontrola nakon izrade otplatne tablice....................................................................14

3.4. Otplata zajma u različitim anuitetima i različitim otplatnim kvotama...........................14

3.5. Interkalarne kamate........................................................................................................15

3.6. Konverzija zajma............................................................................................................16

4. STUDIJA SLUČAJA....................................................................................................................17
4.1. Karakteristike investicijskih projekata...........................................................................17

4.1.1. Dugoročnost.............................................................................................................17

4.1.2. Vremenski raskorak ulaganja i rezultata ulaganja...................................................18

 4.1.3. Međuovisnost investiranja i financiranja.................................................................18

4.1.4. Rizik i neizvjesnost..................................................................................................18

4.2. Investicijski zajmovi u Hrvatskim bankama..................................................................19

4.2.1. Hrvatska banka za obnovu i razvitak.......................................................................20

4.3. Zagrebačka banka...........................................................................................................25

4.4. Privredna banka Zagreb.................................................................................................27

4.4.1. Namjena investicijskog zajma................................................................................27

4.4.2. Način korištenja.......................................................................................................27

4.4.3. Način vraćanja........................................................................................................27

4.5. Raiffeisenbank Austria d.d. Croatia...............................................................................28

4.5.1. Korisnici kredita......................................................................................................28

4.5.2. Namjena kredita: investicijski projekti i obrtna sredstva........................................29

4.5.3. Uvjeti kredita...........................................................................................................29

4.6. Erste & Steiermärkische Bank d.d.................................................................................30

4.6.1. Turistički krediti......................................................................................................30

4.6.2. Turistički krediti bez hipoteke.................................................................................30

4.6.3. Turistički kredit uz hipoteku....................................................................................31

4.6.4. Namjena turističkih kredita.....................................................................................31

4.6.5. Poljoprivredni krediti...............................................................................................31

4.6.6. Potrošački EKO krediti............................................................................................32

4.6.7. REENOVA +...........................................................................................................32

4.7. Splitska banka................................................................................................................33

4.7.1. Krediti u suradnji s Europskom investicijskom bankom........................................33

5. ZAKLJUČAK................................................................................................................................34
LITERATURA..................................................................................................................................36
POPIS SLIKA....................................................................................................................................38
POPIS TABLICA..............................................................................................................................39
1. UVOD

1.1.Definiranje predmeta rada

Jedan od načina pribavljanja novčanih sredstava za određene namjene jest i uzimanje zajma
(kredita). Zajam se odobrava na temelju ugovora o zajmu koji zaključuju zajmodavac (banka)
i zajmoprimac (pravna ili fizička osoba). U ugovoru se, između ostalog, utvrđuju: iznos
zajma, kamatnjak, vrijeme i način obračuna kamata i način otplate. Zajam se otplaćuje
anuitetima (obročna rata). Kreditiranje investicija predstavlja najsloženije bankarske
dugoročne poslove. Pored velikih rizika i dugoga roka na koji se odobravaju najčešće i veliki
iznos odobrenoga kredita usložnjava ovaj posao. Investicijskim kreditiranjem danas se bave
posebne, specijalizirane banke, konzorciji banaka, ali i sve više međunarodne financijske
institucije.

1.2. Cilj rada

Ciljevi ovog završnog rada su prikazivanje ključnih karakteristika investicijskih zajmova sa

osvrtom na važnost kreditiranja turizma i poljoprivrede u Republici Hrvatskoj.

1.3. Izvori i metode prikupljanja podataka

U cilju realizacije postavljenih ciljeva istraživanja koristi se metoda prikupljanja sekundarnih

podataka. Sekundarni podaci prikupljaju se iz dostupne literarne građe vezane za područje
inozemnih direktnih ulaganja. Za obradu podataka koristile su se kvalitativne i kvantitativne
metode. Kvalitativne metode korištene u radu su metoda analize, sinteze i komparacija. Od
kvantitativnih metoda korišten je linijski dijagram. Od znanstveno-istraživačkih metoda
koristi se analiza kojom se opći pojmovi i sudovi raščlanjuju te se svaki element izučava u
odnosu na cjelinu. Također se primjenjuje opisna ili deskriptivna metoda kojom se u radu
prikazuje važnost priljeva kapitalnih ulaganja i načini direktnih inozemnih ulaganja.

1
1.4. Sadržaj i struktura rada

Rad se sastoji od pet povezanih cjelina. U uvodnom se dijelu navode ključni pojmovi koji su
predmet istraživanja, kod se u drugom dijelu, naslovljenom Vrste kamatnih stopa definiraju i
objašnjavaju vrste kamatnih stopa. Treće poglavlje, naslovljeno Modeli otplate zajma ulazi u
problematiku vrsti zajma te različitih matematičkih modela otplate istih.

Četvrti dio rada objašnjava investicijska društva s posebnim osvrtom na Europsku

investicijsku banku kao ključnu instituciju kada je riječ o ovoj grani djelatnosti. Nakon toga,
slijedi dio koji nas uvodi u investicijske projekte i njihova obilježja. Nadalje, ključni je dio
rada jer obuhvaća ponudu investicijskih zajmova u hrvatskim poslovnim bankama koje su u
suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj. Tako se navode podaci za Zagrebačku
banu, Privrednu banku Zagreb, Erste banku, Reifeissen banku te Splitsku banku.

2
2. VRSTE KAMATNIH STOPA

Banka je s obzirom na svojstvo promjenjivosti kamatne stope ovlaštena s klijentima ugovarati

fiksne ili promjenjive kamatne stope.1

2.1. Fiksna kamatna stopa

Fiksna kamatna stopa označava stopu koja je nepromjenjiva kroz cijelo vrijeme trajanja
kredita. Fiksna kamatna stopa označava stopu koja je nepromjenjiva kroz ugovorno razdoblje
trajanja kredita ili depozita. Fiksne kamate stope odnose se na kamatne stope koje su
nepromjenjive kroz cijelo vrijeme trajanja ugovora o kreditu, odnosno ugovora o depozitu.
Prilikom definiranja uvjeta ili donošenja odluka o uvođenju pojedinih kreditnih i depozitnih
proizvoda, Banka propisuje, Odlukom o kamatnim stopama, visinu kamatne stope kao i način
obračuna kamata.2

Sa svim klijentima i po svim vrstama kredita Banka u pravilu ugovora kamatne stope
sukladno Odluci o kamatnim stopama Banke. Ako je kamatna stopa ugovorena kao
promjenjiva, onda se takva stopa, osim ako u Odluci o kamatnim stopama nije izrijekom
navedeno nešto drugo, smatra administrativnom kamatom stopom. Navedeno se ne odnosi na
posebne programe koje Banka realizira u suradnji s drugim institucijama ili tijelima (npr.
HBOR, RH, EU) obzirom da u predmetnim slučajevima na promjenu kamatnih stopa na takve
plasmane i proizvode, između ostalog, utječu i odluke institucija i tjela u suradnji s kojima su
plasmani odobreni.3

1
Erstebank.hr (2016) Metodologija utvrđivanja promjene kamatnih stopa na kredite i proizvode Banke na koje
se obračunava ugovorna kamata. Dostupno na: https://www.erstebank.hr/hr/Downloads/b0545ecf-7434-4b06-
b84f-c65b31da3904/Metodologija_procisceni_tekst_15062015.pdf (pristupljeno 01.09.2016.), str. 1-4.
2
Loc. cit.
3
Navabanka.hr (2016) Informacija potrošaćima. Dostupno na: http://www.navabanka.hr/Potrosaci (pristupljeno
01.09.2016.)

3
 2.2. Promjenjiva kamatna stopa

Promjenjiva je kamatna stopa čija je visina podložna izmjenama tijekom trajanja kredita ili
depozita. Promjenjiva kamatna stopa za kredite je podložna promjenama tijekom trajanja
kredita s osnove referentne kamatne stope i/ili drugih troškova.4

Promjenjiva je kamatna stopa čija je visina podložna izmjenama tijekom trajanja kredita te
može biti:

2.2.1. Administrativna kamatna stopa

Administrativna kamatna stopa kamatna je stopa čija je visina podložna izmjenama na temelju
Akata Banke. Banka je ovlaštena promijeniti kamatnu stopu koju su klijenti obvezni Banci
plaćati na temelju postojećih poslova ugovorenih s Bankom i proizvoda odobrenih od strane
Banke u slučaju promjene Kamatnog indeksa.5

2.2.1.1. Kamatni ideks

KI – Kamatni indeks se izračunava primjenom sljedeće formule:

KI = IxRE+RI

Pri čemu su:

1. I – cijena izvora sredstava Banke koji se izračunava s obzirom na: - visinu

kratkoročnih referentnih kamatnih stopa (EURIBOR, CHF LIBOR, USD LIBOR,
ZIBOR),
2. ponderiranu kamatnu stopu banaka, za depozite građana u RH objavljenu od strane
HNB-a,
- tržišnu kotaciju premije za rizik Republike Hrvatske (sovereign CDS za RH),
RE
- regulatorni i zakonski troškovi koji se računaju s obzirom na:

4
Otpbank.hr (2016) Kamatne stope za kredite građana. Dostupno na:
https://www.otpbanka.hr/sites/default/files/dokumenti/korisneinformacije/kamatne_stope_za_kredite_gradjana.p
df (pristupljeno 01.09.2016.), str. 1.
5
Erstebank.hr (2016) Op. cit. Dostupno na: https://www.erstebank.hr/hr/Downloads/b0545ecf-7434-4b06-b84f-
c65b31da3904/Metodologija_procisceni_tekst_15062015.pdf (pristupljeno 01.09.2016.), str. 1-4.

4
 - primjenu prisilnih normi (odluke HNB-a i druge zakonske odredbe i propisi
koji obvezuju Banku i utječu na poslovanje Banke),
- visinu kratkoročnih referentnih kamatnih stopa (EURIBOR, CHF LIBOR,
USD LIBOR, ZIBOR),
- trošak izvora financiranja Banke.
- RI portfelj
- premije za rizik koju Banka određuje uzimajući u obzir trošak kretanja
rizičnosti putem očekivanog gubitka, odnosno onog iznosa za koji se očekuje
da neće biti naplaćen po određenoj izloženosti, pri čemu se kretanje rizičnosti
procjenjuje u agregiranom izvještaju na razini bankarskog sektora u skladu sa
svim pozitivnim propisima. Ukoliko je portfelj Banke rizičniji od prosjeka
rizičnosti agregiranog na razini bankarskog sektora, Banka neće naplaćivati
dodatnu premiju za rizik.6

2.2.2. Tržišno indeksirana kamatna stopa

Tržišno indeksirana kamatna stopa jest kamatna stopa čija je visina podložna izmjenama s
osnove tržišnog indeksa, marže i/ili drugih troškova. Formula za utvrđivanje tržišno
indeksirane kamatne stope: I = aXt% ± m ± z, pri čemu je:

1. I = visina tržišno indeksirane kamatne stope iskazana u %.

2. a = postotna vrijednost referentne stope (ako nije posebno navedena, onda je 100%).
3. Xt% = referentna stopa, pri čemu „t“ označava vremensko obilježje.
4. m = kamatna marža iskazana u postotku ili broju postotnih bodova (za pojedinu vrstu
proizvoda ili za pojedinačni ugovor).
5. z=ostali troškovi i premije rizika uključeni u cijenu proizvoda iskazani u postotku ili
broju postotnih bodova.7

Referentne kamatne stope mijenjaju se sukladno promjenama na financijskom tržištu. Banka

upozorava klijente o svim rizicima promjenjivosti kamatnih stopa, budući se one tijekom
razdoblja otplate kredita mogu kretati na više i na niže.8

6
Loc. cit.
7
Navabanka.hr (2016) Informacija potrošaćima. Dostupno na: http://www.navabanka.hr/Potrosaci (pristupljeno
01.09.2016.)
8
Loc. cit.

5
Promjenjiva na temelju odluka eksternih nadležnih tijela, odnosno institucija, npr. HBOR,
EBRD, Republika Hrvatska, EU. Navedeno se ne odnosi na posebne programe u suradnji s
drugim državnim/međudržavnim/privatnim institucijama i/ili tijelima (npr. HBOR, EBRD,
Republika Hrvatska, EU), jer u predmetnom slučaju na promjenu kamatnih stopa za takve
kredite i proizvode, između ostalog, utječu i odluke institucija i tijela u suradnji s kojima su
krediti odobreni.9

Kod tržišno indeksiranih kamatnih stopa, ukoliko nije drugačije ugovoreno ili utvrđeno,
učestalost izmjene visine kamatne stope provodi se sukladno vremenskom obilježju iz
tržišnog indeksa i prema ugovorenom datumu promjene kamatne stope. Kod tržišno
indeksiranih kamatnih stopa vezanih uz prinos na Trezorske zapise Ministarstva financija RH,
ukoliko nije drugačije ugovoreno ili utvrđeno, učestalost izmjene visine kamatne stope
provodi se mjesečno, odnosno tromjesečno i prema ugovorenom datumu promjene kamatne
stope.10

Prilikom ugovaranja tržišno indeksirane kamatne stope, definira se sljedede: Referentna

kamatna stopa koja mora sadržavati naziv valute (EUR,HRK i sl), ročnosti (mjeseci, dani) i
vrijeme utvrđivanja kod ugovaranja (na datum ugovaranja ili unaprijed definirani dan).
Referentna kamatna stopa može biti Kamata na trezorske zapise MF-a RH, ZIBOR, LIBOR,
EURIBOR i sl., Bazno razdoblje referentne kamatne stope - definirano kalendarsko razdoblje
primjene referentne kamatne stope i Uvjeti i dinamika promjene ugovorene kamatne stope.
Referentna kamatna stopa je definirana za određeni proizvod, te ukoliko se referentna
kamatna stopa mijenja i ugovorena je fiksna kamatna marža, odnosno nisu se stekli uvjeti za
korekciju promjenjive kamatne marže, za 1 povedanje/smanjenje referentne kamatne stope za
određeni postotak (npr. EURIBOR za 0,25%), povedat/smanjit de se tržišna kamatna stopa za
isti postotak (TKS se povedava/smanjuje za 0,25%).11

9
Loc. cit.
10
Erstebank.hr (2016) Op. cit. Dostupno na: https://www.erstebank.hr/hr/Downloads/b0545ecf-7434-4b06-b84f-
c65b31da3904/Metodologija_procisceni_tekst_15062015.pdf (pristupljeno 01.09.2016.), str. 1-4.
11
Navabanka.hr (2016) Informacija potrošaćima. Dostupno na: http://www.navabanka.hr/Potrosaci (pristupljeno
01.09.2016.)

6
2.3. EURIBOR 

EURIBOR je prosječna međubankarska kamatna stopa po kojoj prvorazredne banke unutar

Europske monetarne unije nude sredstva denominirana u eurima putem neosiguranih oročenih
depozita na rok od jednog dana do dvanaest mjeseci. Utvrđuje se svakog radnog dana u
Bruxellesu, a podatke o visini stopa objavljuju European Banking Federation i ACI - The
Financial Markets Association. EURIBOR je također javno dostupan na informacijskim
sustavima Reuters i Bloomberg, te na internetskim stranicama www.euribor-rates.eu.12

Promjena kamatne stope obavlja se kada je referentna kamatna stopa uvećana za maržu veća
od početno ugovorene fiksne kamatne stope. Marža je izražena u postotnim bodovima i
određena pojedinačnim ugovorom i programom kreditiranja. Redovito usklađivanje
promjenjivih kamatnih stopa provodi se godišnje.13  

12
Loc. cit.
13
Loc. cit.

7
3. MODELI OTPLATE ZAJMA

Zajam je poseban imovinsko pravni odnos između zajmodavca (banka) i zajmoprimca

(pravna ili fizička osoba) koji se temelji na ugovoru o zajmu.

Zajam se otplaćuje periodičnim iznosima ili anuitetima. Anuitet se sastoji od dva dijela:
otplatne kvote (dio kojim se otplaćuje zajam, tj. glavnica), i kamata. Anuitet se otplaćuje
potkraj, ugovorom određenog, razdoblja u tijeku otplate zajma. Pregled otplaćivanja zajma
daje se u tzv. otplatnoj tablici (otplatnom planu ili planu amortizacije). Kod svakog modela
otplate zajma, u otplatnoj tablici vrijedi:

1. suma svih otplatnih kvota jednaka je iznosu zajma,

2. suma svih anuiteta jednaka je sumi ukupnih kamata i sumi otplatnih kvota.14

Uvode se slijedeće oznake:

1. C0 - visina zajma,
2. ak - anuitet na kraju k-tog razdoblja,
3. Ik - kamate na kraju k-tog razdoblja,
4. Rk - otplatna kvota na kraju k-tog razdoblja,
5. Ck - ostatak duga na kraju k-tog razdoblja,
6. n - broj razdoblja otplate zajma,
7. p - konstantni kamatnjak za obračunsko razdoblje,
8. p(G) - godišnji konstantni kamatnjak.15

3.1. Otplata zajma u jednakim anuitetima

Pretpostavke su modela:

1. obračun kamata je složen i dekurzivan,

2. anuiteti su jednaki i dospijevaju u jednakim vremenskim jedinicama, potkraj razdoblja
(oznaka a),
3. razdoblje ukamaćivanja jednako je jedinici vremenskog dospijeća između anuiteta,
4. kamatnjak je konstantan tijekom cijelog razdoblja otplate zajma.16

14
Pmf.unizg.hr (2016) Zajam. Dostupno na: https://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/s4-
prof/gosp_matematika/zajam.html (pristupljeno 01.09.2016.)
15
Loc. cit.
16
Loc. cit.

8
Ako je zajam odobren na n godina, uz plaćanje u jednakim anuitetima potkraj svake godine,
onda i obračun kamata mora biti godišnji kamatnjak p(G). Sve mora biti izraženo u istoj
vremenskoj jedinici.17

Problem je odrediti jednake godišnje anuitete, a na temelju poznatog odobrenog zajma C0.
Zajam zapravo nije ništa drugo nego početna vrijednost periodičnih postnumerando isplata a.
Dakle, slijedi da je zajam jednak sumi svih pojedinačnih vrijednosti od a.

Vrijedi:

a a a a p
C0   2  ...  n  (1  r  r 2  ...  r n 1 ) r  1
r r r r , gdje je 100 .

U zagradi se nalazi suma prvih n članova geometrijskog niza čiji je prvi član 1, a kvocijent r,
pa je:

r n 1
C0  a 
r n (r  1) .

Kako uz poznati zajam C0 tražimo anuitet a, imamo formulu

r n (r  1)
a  C0 
r n 1 .

Kraj k-tog Anuitet (a) Kamate (Ik) Otplatna kvota Ostatak duga
razdoblja (Rk) (Ck)
0 C0
1
2
3
...
n
Suma
Tablica 1. Tablica otplate zajma

Gdje je:

17
Loc. cit.

9
 Ck 1  P
Ik 
100 , Rk  a  I k , Ck  Ck 1  Rk , k  1,..., n.

Uočimo da se kamata na kraju k-tog razdoblja, Ik, računa na ostatak duga iz prethodnog

Ck 1
razdoblja, .

Budući da se otplatnim kvotama otplaćuje zajam, tj. glavnica, u svakom se razdoblju ostatak
duga smanjuje upravo za tu otplatnu kvotu.

Pri izradi otplatne tablice, potrebno je kontrolirati izračunate elemente. To se obavlja na dva
načina:

1. kontrola u tijeku izrade otplatne tablice

2. kontrola nakon izrade otplatne tablice18

3.1.1. Kontrola u tijeku izrade otplatne tablice

U tijeku izrade otplatne tablice, mogu se kontrolirati otplatne kvote i ostatak duga. Za
kontrolu otplatnih kvota iskoristit ćemo činjenicu da su anuiteti jednaki na kraju svakog
razdoblja. Općenito, na kraju je k-tog razdoblja, anuitet jednak:

Ck 1  P
a  I k  Rk   Rk
100

Kako su anuiteti međusobno jednaki, mora vrijediti:

Ck 1  P C P
 Rk  k 2  Rk 1
100 100

pa iz te jednakosti dobivamo:

p p
Rk  Rk 1   Rk  Rk 1  (1  )  Rk 1  r , k  2,...n.
100 100

Ova relacija vrijedi za svake dvije otplatne kvote iz dvaju susjednih razdoblja. Općenito je:

Rk  R1  r k 1 , k  1,...n. 19

18
Loc. cit.
19
Loc. cit.

10
 3.1.2. Kontrola nakon izrade otplatne tablice

Kako se otplatnim kvotama otplaćuje zajam, suma svih otplatnih kvota mora biti jednaka
visini zajma, tj.20

C0  R1  R2  ...Rn

r n 1
Rk  R1  r k 1 , k  1,...n. C0  R1 
Kako je to je r 1 .

Rk
Rk  R1  r k 1 R1  , k  1,..., n.
Kako je , to je r 1
k

Slijedi da je:

Rk rn 1
C0   , k  1,..., n.
r k 1 r 1

Poznavajući visinu zajma možemo izračunati bilo koju otplatnu kvotu. Iz gornjeg iznosa lako
dođemo do sljedeće formule za otplatnu kvotu:

r k 1  (r  1)
Rk  C0  , k  1,..., n.
r n 1

Kako je anuitet na kraju k-tog razdoblja jednak sumi kamata i otplatne kvote s kraja razdoblja,
to suma anuiteta mora biti jednaka sumi svih kamata i otplatnih kvota, tj:

n
n  a   I k  C0
k 1

Ukupne kamate su sada jednake:

I
k 1
k  C0  n  a

3.2. Otplata zajma u unaprijed dogovorenim jednakim anuitetima

20
Loc. cit.

11
U ovom modelu je anuitet unaprijed zadan, a računamo vrijeme otplate. ako je dogovoreni
anuitet manji od izračunatog anuiteta, vrijeme će otplate biti duže i obrnuto. Pretpostavke su
ovog modela jednake pretpostavkama modela s jednakim anuitetima, a problem je, na temelju
odobrenog zajma C0 i dogovorenog anuiteta a odrediti vrijeme otplate, n. Ako je zadnji
anuitet manji od dogovorenih, tada ga nazivamo krnji anuitet.21

Kada znamo iznos anuiteta, glavnice i kamatne stope, vrijeme otplate računamo pomoću
formule:

a
log
a  C0  (r  1) log a  log a  C0  (r  1)
n 
log r log r

Krnji anuitet dobivamo pomoću formule:

r n 1
an' 1  C0  r n 1  a  r 
r 1 .

3.2.1. Kontrola u tijeku izrade otplatne tablice

Ovdje nije potrebno kontrolirati otplatne kvote. Ostatak duga kontroliramo tako da on na
kraju k-tog razdoblja mora biti jednak sumi početnih vrijednosti svih preostalih anuiteta.
22
Vrijedi:

r n k  1 an' 1
Ck  a  n  k  , k  1,..., n.
r (r  1) r n k 1

3.2.2. Kontrola nakon izrade otplatne tablice

Kao i kod kod otplate zajma u jednakim anuitetima, mora vrijediti da suma svih anuiteta mora
biti jednaka sumi svih otplatnih kvota i ukupnih kamata.23 Dakle,

n n 1 n 1
na  a '
n 1   I k   Rk   I k  C0
k 1 k 1 k 1 .

Iz svega su ukupne kamate jednake:

21
Loc. cit.
22
Loc. cit.
23
Loc. cit.

12
n 1

I k  n  a  an' 1  C0
k 1 .

3.3. Otplata zajma u jednakim otplatnim kvotama

Jedan od modela otplate zajma jest model otplate u promjenjivim anuitetima i jednakim
otplatnim kvotama. Pretpostavke modela su:

1. obračun kamata je složen i dekurzivan,

2. otplatne kvote su jednake, a anuiteti dospijevaju u jednakim vremenskim jedinicama,
potkraj razdoblja,
3. razdoblje ukamaćivanja jednako je jedinici vremenskog dospijeća između anuiteta,
4. kamatnjak je konstantan tijekom cijelog razdoblja otplate zajma.24

Kako su sad otplatne kvote konstantne, a anuiteti promjenjivi, koriste se oznake:

1. ak - anuitet na kraju k-tog razdoblja

2. R - jednake, konstantne otplatne kvote

Problem je odrediti anuitete za kraj svakog razdoblja, a na temelju poznatog, odobrenog

zajma C0, broja razdoblja n i konstantnog kamatnjaka p. Kako je zajam jednak sumi svih
otplatnih kvota a otplatne kvote su jednake, imamo da je otplatna kvota jednaka25

C0
R
n .

Otplatna se tablica sada popunjava analogno kao i kod ostalih modela otplate zajma:

Ck 1  p
Ik  , ak  I k  R, Ck  Ck 1  R, k  1,..., n.
100

3.3.1. Kontrola u tijeku izrade otplatne tablice

24
Loc. cit.
25
Loc. cit.

13
Kod ovog se modela otplate zajma, u tijeku izrade tablice kontroliraju ostatak duga i
promjenjivi anuiteti.26 Općenito, na kraju k-tog razdoblja ostatak duga jednak je početnom

C0
R
zajmu umanjenom za otplaćene otplatne kvote. Iz n slijedi:

k
Ck  C0 (1  ), k  1,..., n.
n

Anuitet na kraju k-tog razdoblja računamo po formuli

C0 p
ak  ((n  k  1)   1), k  1,..., n.
n 100

3.3.2. Kontrola nakon izrade otplatne tablice

I kod ovog modela, suma svih otplatnih kvota mora biti jednaka visini zajma, tj.

R
k 1
k  C0

Ukupne kamate jednake su:

n 1
C0  p
I
k 1
k 
200
 (n  1)

Zbroj anuiteta možemo sada zapisati kao:

n
C0  p p  (n  1)
a
k 1
k 
200
 (n  1)  C0  C0  (
200
 1)

3.4. Otplata zajma u različitim anuitetima i različitim otplatnim kvotama

Ovaj je model otplate zajma najopćenitiji od svih do sada promatranih. Pretpostavke su mu:

1. obračun kamata je složen i dekurzivan,

2. anuiteti dospijevaju u jednakim vremenskim jedinicama, potkraj razdoblja,
3. razdoblje ukamaćivanja jednako je jedinici vremenskog dospijeća između anuiteta,
4. kamatnjak je konstantan tijekom cijelog razdoblja otplate zajma.27
26
Loc. cit.
27
Loc. cit.

14
Kako su sad i anuiteti i otplatne kvote različiti, koriste se oznake:

1. ak - anuitet na kraju k-tog razdoblja

2. Rk - otplatna kvota na kraju k-tog razdoblja28

Otplatna tablica se popunjava analogno kao i kod ostalih modela otplate zajma:

Ck 1  p
Ik  , Rk  ak  I k , Ck  Ck 1  Rk , k  1,..., n.
100

I ovdje mora vrijediti:

k 1 k 1 k 1 k 1 k 1

 Rk  C0 ,  ak   I k   Rk   I k  C0
n n n n n

3.5. Interkalarne kamate

Uobičajena je praksa da se kod dugoročnih zajmova oni ne počinju isplaćivati na kraju prvog
razdoblja, već nakon nekog određenog razdoblja. To razdoblje zovemo počekom (engl. grace
period). Ako je, recimo, zajam odobren na deset godina uz dvije godine počeka, znači da se
zajam počinje otplaćivati u trećoj godini, tj. prvi se anuitet uplaćuje na kraju treće godine. No,
za prve se dvije godine obračunavaju tzv. interkalarne kamate. One se obračunavaju složeno i
dekurzivno uz kamatnjak p. Razdoblje je ukamaćivanja jednako razdoblju između dospijeće
anuiteta.29

p
r  1
100 , tada je vrijednost odobranog zajma C0 nakon dvije godine jednaka C0  r
2
Ako je
Interkalarne su kamate sada jednake razlici vrijednosti zajma nakon dvije godine i odobrenog

zajma, tj.
I  C 0  r 2  C0 .

Dakle, općenito, interkalarne su kamatejednake razlici vrijednosti zajma nakon počeka i

odobrenog zajma. Interkalarna kamata je kamata koju dužnik plaća na odobrana sredstva za
razdoblje od trenutka doznake tih sredstava do trenutka kada se ona počinju otplaćivati.

Interkalarna kamata se može:

1. otplatiti odjednom, u trenutku početka otplaćivanja zajma,

28
Loc. cit.
29
Loc. cit.

15
 2. dodati iznosu odobrenog zajma u trenutku početka otplaćivanja zajma.

3.6. Konverzija zajma

U tijeku otplate zajma može doći do promjene ugovorenih uvjeta. Tako se, na primjer, može
promijeniti kamatnjak, vrijeme otplate, anuitet ili, općenito, model otplate. Kažemo da je
došlo do konverzije zajma. Konverzija zajma je svaka promjena ugovorenih uvjeta otplate
zajma.30

Kako pristupiti takvoj situaciji? Anuiteti se najprije računaju po ugovorenim uvjetima. U

trenutku konverzije zajma, izračuna se ostatak duga u skladu s prvobitno ugovorenim
uvjetima. Taj ostatak duga je "novi" zajam na temelju kojeg, uz nove uvjete, računamo novi
anuitet.31

30
Loc. cit.
31
Loc. cit.

16
4. STUDIJA SLUČAJA

Investicijski projekt je izraz koji označava dugoročna ulaganja poduzeća prvenstveno u realnu
poslovnu imovinu. On predstavlja konkretizaciju poslovnih mogućnosti poduzeća. Ta
mogućnost će se realizirati tek nakon što prođe proces ocjenjivanja na način da bude
prihvaćena kao dovoljno dobra, efikasna i profitabilna da bi se prihvatila u okviru
raspoloživog budžeta poduzeća. Investicijski projekti prvenstveno su dugoročnog karaktera
pri čemu u pitanju mogu biti potpuno nova ulaganja ili pak investicije u zamjenu postojeće
opreme. Nove investicije osiguravaju potrebne nekretnine, postrojenja kao i neto obrtni
kapital poduzeća čime predstavljaju pokretač njegovog dugoročnog rasta i razvoja.
Adekvatnim investiranjem u realnu imovinu poduzeće postaje konkurentnije i atraktivnije na
tržištu svojih proizvoda te time i na tržištu kapitala čime raste vrijednost njegovih dionica.
Investicije u zamjenu postojećeg postrojenja ili opreme neophodne su tijekom poslovanja
poduzeća iz jednostavnog razloga dotrajalosti realne imovine. Bez ovakvih ulaganja poduzeće
postaje zastarjelo i nekonkurentno te prije ili kasnije počinje gubiti trku u tržišnoj utakmici jer
više ne može pratiti trendove, a s druge strane postupno mu se povećavaju prosječni
proizvodni troškovi odnosno ono postaje neefikasno.

4.1. Karakteristike investicijskih projekata

4.1.1. Dugoročnost

Dugoročni karakter projekta temeljna je karakteristika investicijskih projekata jer se

financijska sredstva dugoročno vezuju u realnu, nenovčanu imovinu poduzeća. Realnu
poslovnu imovinu karakterizira sve veći stupanj specijalizacije te mali potencijalni broj
kupaca takve imovine čime je teško ostvariti fer vrijednost na ograničenom tržištu. Zbog
svega navedenog je analitičko i pažljivo planiranje investicijskih ulaganja i pritjecanja
novčanih tokova kao i objektivno sagledavanje rizika investicije ključno za racionalnu
investicijsku politiku svakog poduzeća.32

32
Orsag, S., Dedi, L. (2011) Budžetiranje kapitala: procjena investicijskih projekata. 2. prošireno izdanje.
Zagreb: Masmedia, str. 20.

17
 4.1.2. Vremenski raskorak ulaganja i rezultata ulaganja

Vremenski raskorak ulaganja i rezultata ulaganja definira projektnu snagu projekta. U periodu
ulaganja poduzeće ne ostvaruje prihode u kontekstu samog projekta jer tada se realna imovina
osposobljava za pritjecanje novčanih tokova u budućnosti koji su predviđeni realizacijom
projekta. Razdoblje investiranja se nastoji skratiti koliko je to objektivno moguće tako da bi
što ranije nastupio period efektuiranja. Što ranije nastupi period efektuiranja i što mu je
dinamika pritjecanja novčanih tokova veća u kraćem razdoblju, to su i diskontirane vrijednosti
tih tokova veće a sam projekt profitabilniji i isplativiji.33

4.1.3. Međuovisnost investiranja i financiranja

Ova je karakteristika koja implicira nužnost pozitivne korelacije jer svako realno povećanja
fiksne imovine zahtjeva dugoročno financiranje te imovine. Financiranje investicija poduzeća
pod utjecajem je tržišta kapitala pri čemu se ne mora preklopiti vrijeme najpogodnije za
investiranje sa periodom najpovoljnijih odnosa za financiranje kapitala sa aspekta upravljanja
poduzeća. Interakcija investiranja i financiranja projekata trebala bi rezultirati procesom
dugoročnog maksimaliziranja profitabilnosti poslovanja poduzeća što se najbolje reflektira
kroz vrijednost njegovih dionica na tržištu. Kako bi u poduzeću postojali uvjeti za optimalno
koreliranje investiranja i financiranja potrebno je racionalno alocirati činitelje razvoja čime se
osigurava učinkovitost njihove upotrebe.34

4.1.4. Rizik i neizvjesnost

Rizik i neizvjesnost karakteristični su za sve projekte na način da treba računati na određeni

stupanj rizika da se očekivani efekti projekta neće ostvariti ili barem ne na razini kako je to
inicijalno bilo predviđeno. Kod projekata u zamjenu stupanj rizika i neizvjesnosti bit će manji
nego kod potpuno novih projekata jer se tu radi o uhodanom biznisu kod kojeg je percepcija
poslovanja puno jasnija i uhodanija nego kod potpuno novog segmenta poslovanja. Rizik i

33
Ibid., str. 21.
34
Bendeković, J. i koautori. (1993) Planiranje investicijskih projekata. Knjiga I. Zagreb: Ekonomski institut
Zagreb, str. 9.

18
neizvjesnost investicije potrebno je što objektivnije predvidjeti i kvantificirati te imati u
pripremi alternativne pravce djelovanja u slučaju da se uočeni rizici manifestiraju u periodu
efektuiranja projekta.35

4.2. Investicijski zajmovi u Hrvatskim bankama

Jedan od načina pribavljanja novčanih sredstava za određene namjene jest i uzimanje zajma
(kredita). Zajam se odobrava na temelju ugovora o zajmu koji zaključuju zajmodavac (banka)
i zajmoprimac (pravna ili fizička osoba). U ugovoru se, između ostalog, utvrđuju: iznos
zajma, kamatnjak, vrijeme i način obračuna kamata i način otplate. Zajam se otplaćuje
anuitetima (obročna rata). Anuitet je periodički iznos koji plaća zajmoprimac zajma, a sastoji
se od dva dijela: otplatne kvote(dio kojim se vraća iznos zajma) i složenih kamata (dio kojim
se plaća naknada za uporabu dodijeljenih sredstava). Općenito, anuitet može biti konstantan
ili promjenjiv i vraća se obično krajem jednakih ekvivalentnih vremenskih razdoblja (najčešće
godina). Obračun kamata kod zajma je složen i može biti dekurzivan (najčešće) i
anticipativan. Pregled otplaćivanja zajma evidentira se u posebnoj tablici koja se zove
otplatna tablica ili otplatni plan, ili plan amortizacije ili otplatna osnova. Plan otplate je za
korisnike zajma pregled iznosa i rokova njegovih obveza, a za kreditora plan priljeva
sredstava od odobrenih zajmova i kamata na ta sredstva.

Kreditiranje investicija predstavlja najsloženije bankarske dugoročne poslove. Pored velikih

rizika i dugoga roka na koji se odobravaju najčešće i veliki iznos odobrenoga kredita
usložnjava ovaj posao. Investicijskim kreditiranjem danas se bave posebne, specijalizirane
banke, konzorciji banaka, ali i sve više međunarodne financijske institucije.36

35
Orsag, S., Dedi, L. (2011) Budžetiranje kapitala: procjena investicijskih projekata. 2. prošireno izdanje.
Zagreb: Masmedia, str. 23.
36
Moj-bankar.hr (2016) Investicijski krediti. Dostupno na: http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/I/Investicijski-
krediti (pristupljeno 29.08.2016.)

19
 4.2.1. Hrvatska banka za obnovu i razvitak

Slika 1. Poslovi HBOR-a

Program kreditiranja poduzetnika početnika

Cilj Programa je kreditiranje novih trgovačkih društava, obrta te otvaranje novih radnih
mjesta. Program kreditiranja poduzetnika početnika provodi se u suradnji s DEG-om
(Deutsche Investitions und Entwicklungsgesellschaft m.b.H) iz Kölna.37

Slika 2. Investicijski zajmovi u HBOR-u

37
HBOR, Uprava (2016) Početnici (Program kreditiranja poduzetnika početnika), str. 1.

20
 4.2.1.1. Korisnici kredita

Poduzetnici koji koriste kredit po ovom Programu kreditiranja su korisnici odnosno krajnji
korisnici kredita ovisno o načinu kreditiranja, a mogu biti38:

1. poduzetnici koji po prvi put osnivaju obrt ili trgovačko društvo

2. nakon realizacije ulaganja, u osnovanom trgovačkom društvu ili obrtu će biti stalno
zaposleni na odgovornom radnom mjestu;
3. su mlađi od 55 godina;
4. nisu vlasnici drugog trgovačkog društva ili obrta;
5. nisu suvlasnici u drugom trgovačkom društvu ili obrtu s udjelom većim od 30%

Korisnici odnosno krajnji korisnici kredita mogu biti i zadruge te mali i srednji poduzetnici
koji posluju kraće od dvije godine. Poslovne banke koje su s HBOR-om ugovorile suradnju na
provođenju ovog Programa kreditiranja mogu biti korisnici kredita. Poslovne banke dužne su
sredstva kredita plasirati krajnjim korisnicima u skladu s Programom.39

4.2.1.2. Način kreditiranja i podnošenje zahtjeva za kredit

HBOR provodi ovaj Program40:

1. kreditiranjem putem poslovnih banaka

Dokumentirani zahtjevi za kredit podnose se poslovnim bankama koje su s HBOR-om

ugovorile suradnju na provođenju Programa. Popis poslovnih banaka je sastavni dio Programa
kreditiranja. Ovisno o odluci nadležnog tijela HBOR-a, poslovna banka i HBOR zaključuju
ugovor o kreditu za krajnjeg korisnika. Temeljem ugovora o kreditu između poslovne banke i
HBOR-a, poslovna banka zaključuje ugovor o kreditu s krajnjim korisnikom kredita.

2. izravnim kreditiranjem

Dokumentirani zahtjevi za kredit upućuju se izravno HBOR-u. Ovisno o odluci nadležnog

tijela HBOR-a, zaključuje se ugovor o kreditu izravno s korisnikom kredita. Ovisno o

38
Loc. cit.
39
Ibid., str. 2.
40
Loc. cit.

21
raspoloživim sredstvima HBOR-a odnosno rokovima važenja načina kreditiranja uključujući
odnosnu provedbenu ugovornu dokumentaciju, Program se može provoditi i:

3. kreditiranjem po modelu podjele rizika

Dokumentirani zahtjevi za kredit podnose se poslovnim bankama s kojima je HBOR ugovorio

i suradnju na provođenju Programa po modelu podjele rizika.

4.2.1.3. Iznos i otplata zajma

Najniži iznos kredita je 80.000,00 kuna, a najviši 1.800.000,00 kuna. Kreditna sredstva
HBOR-a mogu se koristiti nakon pravdanja utroška vlastitog udjela. HBOR može kreditirati
do 85% predračunske vrijednosti investicije bez PDV- a. Za kredite do 700.000,00 kuna
moguće je kreditiranje do 100% predračunske vrijednosti investicije bez PDV-a. U
slučajevima kada korisnik kredita obavlja isporuku dobara ili pruža usluge koje su po Zakonu
o porezu na dodanu vrijednost izuzete od obračunavanja PDV-a, a u tu svrhu se odobrava
kredit HBOR-a, kao i u slučajevima kada korisnik kredita ne ostvaruje prihod dovoljan za
ulazak u sustav PDV-a, HBOR može razmotriti kreditiranje predračunske vrijednosti
investicije s PDV-om. Krediti se odobravaju u kunama ili u kunama uz valutnu klauzulu
ovisno o zahtjevu korisnika i mogućnostima HBOR-a.41

4.2.1.4. Kamate

Kamatna stopa je promjenjiva temeljem odluke Uprave HBOR-a, a prema kriterijima Odluke
o kamatnim stopama i Pravilnika o načinu i rokovima obračuna kamata HBOR-a. Obračun
kamata obavlja se proporcionalnom metodom. Procijenjene efektivne kamatne stope
objavljene su na mrežnim stranicama HBOR-a. Kamate za vrijeme korištenja kredita
(interkalarne kamate), do prijenosa kredita u otplatu, obračunavaju se na iskorišteni iznos
kredita u visini redovne kamate i naplaćuju kvartalno.42

Sukladno relevantnim propisima o državnim potporama i potporama male vrijednosti odnosno

ovisno o mogućnostima (krajnjeg) korisnika kredita na ostvarenje prava na dodjelu istih,
HBOR po ovom programu odobrava kredite43:

41
Ibid., str. 3.
42
Loc. cit.
43
Ibid., str. 4.

22
 1. uz opću kamatnu stopu - utvrđuje se najmanje u visini referentne kamatne stope i
ovisno o HBOR-ovim izvorima financiranja i kretanjima na financijskom tržištu te o
mjerama upravljanja aktivom i pasivom u cilju zaštite kapitala,
2. uz poticajnu kamatnu stopu - uz efektivnu kamatnu stopu nižu od referentne
kamatne stope. Financiranje uz poticajnu kamatnu stopu za osnovna sredstva odobrava
se sukladno propisima o državnim potporama, uz mogućnost financiranja sukladno
uredbama o potporama male vrijednosti. Financiranje uz poticajnu kamatnu stopu za
trajna obrtna sredstva moguće je isključivo sukladno uredbama o potporama male
vrijednosti. Korisnicima kredita u sektoru ribarstva i akvakulture (uključujući
proizvodnju, preradu i trženje proizvoda ribarstva i akvakulture) kredit HBOR-a može
se odobriti isključivo uz opću kamatnu stopu, odnosno izvan režima potpore.

4.2.1.5. Državne potpore i učinak poticaja

Kreditiranje u režimu državne potpore moguće je samo u slučajevima kada potpora ima
učinak poticaja, odnosno ukoliko je poduzetnik/korisnik potpore podnio HBOR-u ili
poslovnoj banci pisani zahtjev za potporu sadržanu u kreditu HBOR-a prije početka radova na
projektu odnosno djelatnosti. Početak radova znači početak građevinskih radova povezanih s
ulaganjem ili prvu zakonski obvezujuću obvezu za naručivanje opreme ili bilo koju drugu
obvezu zbog koje ulaganje postaje nepovratno, ovisno o tome koje od nabrojenog nastupi
prvo, isključujući pripremne radove (kupnja zemljišta i pripremni radovi kao što je ishođenje
dozvola i provođenje studija izvedivosti ne smatraju se početkom radova). U slučaju
preuzimanja, početak radova znači trenutak stjecanja imovine koja je izravno povezana sa
stečenom poslovnom jedinicom.44

44
Ibid., str. 4-5.

23
 4.2.1.6. Korištenje kredita

Rok korištenja kredita je u pravilu 12 mjeseci, ali u ovisnosti o dinamici ulaganja, HBOR
može odobriti i kraći, odnosno duži rok. Broj korištenja određuje se pojedinačno u ovisnosti o
svakom pojedinom zahtjevu. Korisnici kredita dužni su kredit koristiti namjenski u skladu s
odredbama ovog Programa kreditiranja. HBOR zadržava pravo kontrole namjenskog
korištenja kredita. Kod kreditiranja u suradnji s poslovnim bankama, poslovne banke su dužne
pribaviti i čuvati dokumentaciju te voditi evidencije koje omogućuju brzu i učinkovitu
kontrolu namjenskog korištenja kredita.45

HBOR će isplatiti sredstva poslovnoj banci temeljem njezinog zahtjeva na za to propisanom

obrascu. Poslovna banka dužna je odmah doznačiti sredstava krajnjem korisniku kredita i to46:

o za ulaganja u osnovna sredstva poslovna banka dužna je doznačena sredstva za

krajnjeg korisnika isplatiti izravno dobavljačima ili izvođačima radova temeljem
odgovarajuće dokumentacije;
o za ulaganja u obrtna sredstva poslovna banka može doznačena sredstva za krajnjeg
korisnika kredita isplatiti izravno dobavljačima ili doznačiti sredstva na račun krajnjeg
korisnika kako bi samostalno obavljao plaćanja.

45
Ibid., str. 5.
46
Loc. cit.

24
 4.3. Zagrebačka banka

Dugoročnim investicijskim kreditima realizirajte svoje poslovne planove. Financirati možete

ulaganja poput47:

o kupnje zemljišta

o kupnje, izgradnje, proširenja ili modernizacije poslovnih nekretnina

o nabava opreme i prijevoznih sredstava

o refinancirati dugoročne kredite odobrene kod drugih banaka

o obrtnih sredstava u funkciji investicije.

Zagrebačka banka nudi izbor kredita za48:

o investicije

o razvoj turističke djelatnosti

o energetsku učinkovitost (zeleni krediti, GGF, EBRD)

o razvoj maslinarstva, vinarstva i vinogradarstva

o razvoj investicijskih radova i popravaka stamenih zgrada

o specijalistička slobodna zanimanja (Početnik, Senior i hipotekarni)

o mikrofinanciranje  EIF i nenamjenski dugoročni mikrokrediti.

47
Zaba.hr(2016) Dugoročni investicijski krediti. Dostupno na: http://www.zaba.hr/home/mali-
poduzetnici/dugorocni-investicijski-krediti (pristupljeno 29.08.2016.)
48
Loc. cit.

25
Slika 3. Investicijski zajmovi u Zagrebačkoj banci

26
 4.4. Privredna banka Zagreb

4.4.1. Namjena investicijskog zajma

o za financiranje razvoja tvrtke,

o za dugoročna ulaganja,
o za realizaciju investicijskih projekata,
o za kupnju osnovnih sredstava,
o za financiranje trajnih obrtnih sredstava,
o kreditiranje proizvodnje za izvoz,
o za financiranje gradnje stambenih i poslovnih objekata namijenjenih daljnjoj prodaji
na tržištu,
o sudjelovanje u sindiciranim kreditima,
o projektno financiranje,
o buyer´s krediti (kredit namijenjen za potporu i unapređenje izvoza, kojim PBZ kao
izvoznikova banka odobrava kredit uvoznikovoj banci),
o kreditni programi u suradnji s HBOR-om ili drugim državnim i javnim institucijama.49

4.4.2. Način korištenja

Na zahtjev klijenta odjednom ili sukcesivno na temelju dokumentacije koja dokazuje

namjensko korištenje kredita.50

4.4.3. Način vraćanja 

U jednakim ratama; mjesečno, tromjesečno ili polugodišnje odnosno ovisno o dinamici same
investicije, uz mogućnost odobrenja počeka otplate kredita.51

49
Pbz.hr(2016) Dugoročni krediti. Dostupno na: http://kalkulator.pbz.hr/SME_dugorocni_krediti (pristupljeno
29.08.2016.)
50
Loc. cit.
51
Loc. cit.

27
 4.5. Raiffeisenbank Austria d.d. Croatia

Raiffeisenbank Austria d.d. u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB) nudi

kreditnu liniju za financiranje investicijskih projekta na području Republike Hrvatske, čiji
troškovi ne prelaze 25 milijuna eura.52

4.5.1. Korisnici kredita

Korisnici kredita su:53

o mali i srednji poduzetnici (do 250 zaposlenih) i srednje kapitalizirana poduzeća (do
3000 zaposlenih),

o poslovni subjekti neovisno o veličini i vlasništvu za projekte proširenja i

modernizacije proizvodnih kapaciteta, infrastrukture, ekonomije znanja, obrazovanja,
energije, okoliša, zdravstva,

o jedinice javne uprave te privatna i javna poduzeća za projekte izgradnje infrastrukture

za pružanje javnih usluga.

Projekti se kandidiraju za odobrenje EU bespovratnih sredstava koja se isplaćuju na način da

se umanjuje glavnica kredita. Pravo na dodjelu EU bespovratnih sredstava ne postoji već ovisi
o prethodnom odobrenju nadležnih tijela EU i dinamici dovršetka predmetnog projekta Mali i
srednji poduzetnici (do 250 zaposlenih) za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih
izvora energije, koji planiraju biti dovršeni do 30.06.2015. Projekti se kandidiraju za
odobrenje EU bespovratnih sredstava koja se isplaćuju na način da se umanjuje glavnica
kredita. Pravo na dodjelu EU bespovratnih sredstava ne postoji već ovisi o prethodnom
odobrenju nadležnih tijela EU i dinamici dovršetka predmetnog projekta.54

4.5.2. Namjena kredita: investicijski projekti i obrtna sredstva

52
Rba.hr(2016) Uvjeti kredita. Dostupno na: https://www.rba.hr/uvjeti-kredita (pristupljeno 29.08.2016.)
53
Loc. cit.
54
Loc. cit.

28
 o materijalna imovina  - kupnja, proširenje i obnova (kupnja zemljišta samo ako je
neophodna za provedbu projekta).
o nematerijalna imovina (troškovi razvoja i planiranja prilikom gradnje materijalne
imovine;  troškovi istraživanja i razvoja; izgradnja distributivnih mreža i sl.).
o troškovi obrtnih sredstava u sklopu proizvodnog ciklusa, samo za male i srednje
poduzetnike te srednje kapitalizirana poduzeća.55

4.5.3. Uvjeti kredita

Vrsta kredita dostupnog u ovoj banci je kunski kredit uz valutnu klauzulu vezanu za EUR.
Maksimalan iznos kredita za male i srednje poduzetnike i srednje kapitalizirana poduzeća je
do 100% ukupnog iznosa projekta, odnosno do 12,5 milijuna EUR. Za jedinice javne uprave i
ostale subjekte taj iznos ide do 50% ukupnog troška projekta (do 12,5 milijuna EUR; za
infrastrukturne projekte za pružanje javnih usluga, koji su kandidati za odobrenje EU
bespovratnih sredstava do 2,5 milijuna EUR). 56 Rok otplate kredita je od 2 do 15 godina,
ovisno o vrsti krajnjeg korisnika i projektu kojeg provodi, a zahvaljujući učešću Europske
investicijske banke banka nudi kamatne stope povoljnije od komercijalnih. Kao instrument
osiguranja krajnji korisnik kredita dogovara instrumente osiguranja s poslovnom bankom
koja, zajedno s Europskom investicijskom bankom i ostalim tijelima Europske unije ima
pravo provoditi kontrolu korištenja kredita.57

4.6. Erste & Steiermärkische Bank d.d.

55
Loc. cit.
56
Loc. cit.
57
Loc. cit.

29
 4.6.1. Turistički krediti

Namjena turističkih kredita je kupnja, dogradnja ili izgradnja novih turističkih, sportskih i
ugostiteljskih kapaciteta adaptacija, uređenje i opremanje turističkih, sportskih i ugostiteljskih
kapaciteta nabava plovila ili druge opreme u svrhu obavljanja turističke djelatnosti.58

4.6.2. Turistički krediti bez hipoteke

Slika 4. Turistički krediti bez hipoteke u Erste banci

Krediti se odobravaju uz valutnu klauzulu u EUR te se isplaćuju po srednjem tečaju Hrvatske

narodne banke na dan isplate kredita. Redovne mjesečne obveze plaćate u kunama po
srednjem tečaju Hrvatske narodne banke za EUR na dan uplate. Do 40% iznosa kredita je
moguće realizirati u gotovini bez dokumentiranja namjene.59

4.6.3. Turistički kredit uz hipoteku

58
Erstebank.hr (2016) Turistički krediti. Dostupno na:
https://www.erstebank.hr/hr/Gradjanstvo/Krediti/turisticki_krediti;GPJSESSIONID=lJtGXGYWXMPnqKZW4
ZlLJDTkBCNp48NQR9smLbgXFp3Msv26JlYk!-1087318854 (pristupljeno 29.08.2016.)

59
Erstebank.hr (2016) Turistički krediti. Dostupno na:
https://www.erstebank.hr/hr/Gradjanstvo/Krediti/turisticki_krediti;GPJSESSIONID=lJtGXGYWXMPnqKZW4
ZlLJDTkBCNp48NQR9smLbgXFp3Msv26JlYk!-1087318854 (pristupljeno 29.08.2016.)

30
Slika 5. Turistički kredit uz hipoteku u Erste banci

4.6.4. Namjena turističkih kredita

o Adaptacija, opremanje, dogradnja ili rekonstrukciju postojećih kapaciteta (mini-hotela,

apartmana, soba, kampova, restorana, sportskih i drugih objekata)
o kupnja ili izgradnja novih turističkih kapaciteta
o nabavka plovila ili druge opreme, u svrhu iznajmljivanja za turizam
o refinanciranje namjenskih turističkih kredita odobrenih u drugim bankama.60

4.6.5. Poljoprivredni krediti

Poljoprivredni krediti omogućuju:61

o financiranje tekućeg poslovanja, sjetve i tova životinja, kupnja repromaterijala

o financiranje dugogodišnjih nasada, kupnja i proširenje osnovnog stada,
o investicije u proizvodnji mlijeka
o ostale investicije u poljoprivredi (kupnja zemljišta, izgradnja gospodarskih objekata
itd.)

4.6.6. Potrošački EKO krediti

60
Loc. cit.
61
Erstebank.hr (2016) Poljoprivredni krediti. Dostupno na:
https://www.erstebank.hr/hr/Gradjanstvo/Krediti/poljoprivredni_krediti (pristupljeno 29.08.2016.)

31
Erste potrošački EKO krediti namijenjeni su kupnji energetski učinkovitih kućanskih uređaja
energetske klase A+++ (kuhinjski, kupaonski uređaji, rasvjetna tijela…), klimatizacijskih
uređaja A+, kao i ostale opreme za poboljšanje energetske učinkovitosti vašeg doma (prozori,
unutarnja i vanjska izolacija, bojleri, peći ...).

4.6.7. REENOVA +

REENOVA+ je inovativan program financiranja u vrijednosti od 60 milijuna eura koji potiče

ulaganja u energetsku učinkovitost u stambenom sektoru Republike Hrvatske. Vlasnici kuća i
stanova mogu dobiti kredit u vrijednosti do €50.000 za poboljšanje energetske učinkovitosti
svojih domova. Ali kako adaptacija stambenog prostora ne znači isključivo energetsku
obnovu, korisnici kredita mogu upotrijebiti do 40% odobrenog kredita za uređenje doma,
kupnju namještaja itd.

Svaki klijent može podnijeti zahtjev za više kredita maksimalno do ukupnog iznosa od
150.000 eura po pojedinačnom korisniku kredita. REENOVA+ također potiče dobavljače
energetski učinkovitih proizvoda da prošire asortiman svojih usluga i proizvoda namijenjenih
za stambeni sektor. Proizvođači, instalateri i maloprodajne trgovine energetski učinkovitih
proizvoda mogu dobiti kredit do 2.5 milijuna eura kao pojedinačni kredit, a maksimalan iznos
kredita kumulativno iznosi 5 milijuna eura.62

 Erste banka je financirala svoj prvi projekt energetske učinkovitosti. U obiteljskoj kući
ugrađeni su energetski učinkoviti prozori i toplinska izolacija. Iznos prihvatljive investicije je
125 tisuća kuna. Spomenutim ulaganjem, obitelj ostvaruje uštedu energije od otprilike 12.495
kWh/a, odnosno 3.700 kuna godišnje. Također, ovom se investicijom emisija CO2 smanjila
za 2,5 tona godišnje, a obitelj je povećala kvalitetu života u svom domu.63

4.7. Splitska banka

62
Reenovaplus.hr (2016) O nama. Dostupno na: http://www.reenovaplus.hr/ (pristupljeno 29.08.2016.)
63
Loc. cit.

32
 4.7.1. Krediti u suradnji s Europskom investicijskom bankom

Kreditna linija u suradnji s Europskom investicijskom bankom namijenjena je financiranju

investicijskih projekata čiji troškovi ne prelaze 25 milijuna EUR te financiranju potreba
klijenata za trajnim obrtnim sredstvima. Prihvatljivi krajnji korisnici kredita su64:

o mala i srednja poduzeća s do 250 zaposlenih (SME)

o srednje kapitalizirana MIDCAP poduzeća s min. 250 do 3000 zaposlenih
o subjekti javnog sektora – definirani kao Država, regionalne i lokalne vlasti, tijela
uređena javnim pravom, udruge koje je formirala jedna ili više takvih vlasti ili jedno
ili više tijela uređenih javnim pravom.
o subjekti privatnog sektora tj. poduzeća u privatnom vlasništvu s više od 3000
zaposlenika na konsolidiranoj osnovi.

5. ZAKLJUČAK

64
Splitskabanka.hr (2016) Mali poduzetnici. Dostupno na: https://www.splitskabanka.hr/mali-
poduzetnici/financiranje/krediti/krediti-u-suradnji-s-eib-om (pristupljeno 29.08.2016.)

33
Suvremeno tržišno okruženje karakterizira visok stupanj neizvjesnosti uslijed stalnih
promjena koje se javljaju kao posljedica značajnog tehnološkog razvoja, brzog protoka
informacija, mobilnosti kapitala i povećanja ukupne razine znanja i efikasnosti. Uslijed brzog
razvoja tržišta i inovacija skraćuje se životni vijek proizvoda, pa ukoliko žele opstati
poduzeća moraju sve brže napredovati i prilagođavati se zahtjevima svojih kupaca. Jedan od
temeljnih preduvjeta egzistencije postaje kontinuirani proces investiranja u različite poslovne
faktore poput suvremene opreme, inovativnih načina proizvodnje, razvoja specifičnih znanja i
vještina, te efikasnih poslovnih procesa. Za opstanak, te daljnji rast i razvoj danas nije
dovoljno samo napredovati, već treba napredovati brže od ostalih. Poduzeća su tako
primorana ulagati vlastita ili pozajmljena sredstva u sadašnjosti sa ciljem ostvarivanja
pozitivnih učinaka u bližoj ili daljnjoj budućnosti. Stoga, proces investiranja u poduzeću
podrazumijeva provođenje jednog ili više investicijskih projekata u određenom vremenskom
razdoblju kojima se usmjerava razvoj poduzeća u željenom smjeru i od kojih se očekuju
budući zahtijevani učinci. Investicijski projekti predstavljaju dugoročna ulaganja novca, ali i
ostalih sredstava poduzeća najčešće u fiksnu, odnosno dugotrajnu imovinu, s ciljem
uspostavljanja određenih profitabilnih poslovnih aktivnosti u budućnosti. Investicijski projekti
u skupini realnih investicija najčešće se odnose na nove investicije koje za cilj imaju širenje
profitabilnih aktivnosti poduzeća na nova područja, djelatnosti, proizvode i slično, ili na
investicije u zamjenu postojeće imovine kojom će se unaprijediti obavljanje već postojećih
poslovnih aktivnosti.

Suradnja Europske investicijske banke i Hrvatske banke za obnovu i razvoj započela je 2001.
godine te je do danas zaključeno 14 ugovora o financiranju u ukupnom iznosu od 1,84
milijardi eura, a pribavljenim sredstvima do sada je financirano preko 2.600 projekata. U
ožujku 2014. godine EIB je odobrio HBOR-u zajam u iznosu od 800 milijuna eura koji
predstavlja dosad najveći iznos zaduženja HBOR-a. Prva tranša zajma u iznosu od 400
milijuna eura zaključena je 24. ožujka 2014. godine. Sredstva u iznosu 250 milijuna eura
namijenjena su za financiranje malog i srednjeg poduzetništva iz sektora industrije, usluga,
turizma i drugih prihvatljivih sektora, dok je 150 milijuna eura namijenjeno za financiranje
projekata srednje kapitaliziranih poduzeća iz sektora industrije, usluga, turizma i drugih
prihvatljivih sektora, kao i javnih te privatnih poduzeća koja ulažu u projekte bazirane na
znanju, infrastrukturi i zaštiti okoliša. HBOR plasira kreditna sredstva EIB-a izravno i u
suradnji s poslovnim bankama kroz postojeće programe kreditiranja, tako je moguće dobiti

34
investicijski zajam u Zagrebačkoj banci, Privrednoj banci Zagreb, Raiffeisen banci, Erste
banci te Splitskoj banci.

35
LITERATURA

Knjige i časopisi

1. Bendeković, J. i koautori. (1993) Planiranje investicijskih projekata. Knjiga I. Zagreb:

Ekonomski institut Zagreb.
2. Gregurek, M. i Vidaković,N. (2011): Bankarsko poslovanje, RRiF plus d.o.o. za
nakladništvo i poslovne usluge, Zagreb.
3. HBOR, Uprava (2016) Početnici (Program kreditiranja poduzetnika početnika)
4. Jurjević, M. (2016): Poduzetničko repozicioniranje investicijskog društva u RH.
Specijalistički poslijediplomski rad. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
5. Orsag, S., Dedi, L. (2011) Budžetiranje kapitala: procjena investicijskih projekata. 2.
prošireno izdanje. Zagreb: Masmedia
6. Stojanović, A., Pavković, A., Krišto, J. (2014): Upravljanje institucionalnim
investitorima, pomoćni materijali za izučavanje, Zagreb.
7. Zakon o tržištu kapitala NN 88/08, 146/09, 54/13, 159/13.

Internet

1. Eib.org (2016) EIB u Hrvatskoj. Dostupno na:

http://www.eib.org/projects/regions/european-union/croatia/index.htm (pristupljeno
29.08.2016.)
2. Erstebank.hr (2016) Metodologija utvrđivanja promjene kamatnih stopa na kredite i
proizvode Banke na koje se obračunava ugovorna kamata. Dostupno na:
https://www.erstebank.hr/hr/Downloads/b0545ecf-7434-4b06-b84f-
c65b31da3904/Metodologija_procisceni_tekst_15062015.pdf (pristupljeno
01.09.2016.)
3. Erstebank.hr (2016) Poljoprivredni krediti. Dostupno na:
https://www.erstebank.hr/hr/Gradjanstvo/Krediti/poljoprivredni_krediti (pristupljeno
29.08.2016.)
4. Erstebank.hr (2016) Turistički krediti. Dostupno na:
https://www.erstebank.hr/hr/Gradjanstvo/Krediti/turisticki_krediti;GPJSESSIONID=lJ
tGXGYWXMPnqKZW4ZlLJDTkBCNp48NQR9smLbgXFp3Msv26JlYk!-
1087318854 (pristupljeno 29.08.2016.)

36
5. Mfin.hr (2016) Europska investicijska banka. Dostupno na: http://www.mfin.hr/hr/eib
(pristupljeno 29.08.2016.)
6. Moj-bankar.hr (2016) Investicijski krediti. Dostupno na: http://www.moj-
bankar.hr/Kazalo/I/Investicijski-krediti (pristupljeno 29.08.2016.)
7. Navabanka.hr (2016) Informacija potrošaćima. Dostupno na:
http://www.navabanka.hr/Potrosaci (pristupljeno 01.09.2016.)
8. Otpbank.hr (2016) Kamatne stope za kredite građana. Dostupno na:
https://www.otpbanka.hr/sites/default/files/dokumenti/korisneinformacije/kamatne_sto
pe_za_kredite_gradjana.pdf (pristupljeno 01.09.2016.)
9. Pbz.hr(2016) Dugoročni krediti. Dostupno na:
http://kalkulator.pbz.hr/SME_dugorocni_krediti (pristupljeno 29.08.2016.)
10. Pmf.unizg.hr (2016) Zajam. Dostupno na: https://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/s4-
prof/gosp_matematika/zajam.html (pristupljeno 01.09.2016.)
11. Rba.hr(2016) Uvjeti kredita. Dostupno na: https://www.rba.hr/uvjeti-kredita
(pristupljeno 29.08.2016.)
12. Reenovaplus.hr (2016) O nama. Dostupno na: http://www.reenovaplus.hr/
(pristupljeno 29.08.2016.)
13. Splitskabanka.hr (2016) Mali poduzetnici. Dostupno na:
https://www.splitskabanka.hr/mali-poduzetnici/financiranje/krediti/krediti-u-suradnji-
s-eib-om (pristupljeno 29.08.2016.)
14. Zaba.hr(2016) Dugoročni investicijski krediti. Dostupno na:
http://www.zaba.hr/home/mali-poduzetnici/dugorocni-investicijski-krediti
(pristupljeno 29.08.2016.)

37
POPIS SLIKA

Slika 1. Poslovi HBOR-a Uprava (2016) Početnici (Program kreditiranja poduzetnika

početnika), Str. 20.

Slika 2. Investicijski zajmovi u HBOR-u (HBOR, Uprava (2016) Početnici (Program

kreditiranja poduzetnika početnika), Str. 20.

Slika 3. Investicijski zajmovi u Zagrebačkoj banci (Zaba.hr:Letak-investicijski kredit), Str.

26.

Slika 4. Turistički krediti bez hipoteke u Erste banci

(https://www.erstebank.hr/hr/Gradjanstvo/Krediti/turisticki_krediti;GPJSESSIONID=lJtGXG
YWXMPnqKZW4ZlLJDTkBCNp48NQR9smLbgXFp3Msv26JlYk!-1087318854), Str. 30.

Slika 5. Turistički kredit uz hipoteku u Erste banci

(https://www.erstebank.hr/hr/Gradjanstvo/Krediti/turisticki_krediti;GPJSESSIONID=lJtGXG
YWXMPnqKZW4ZlLJDTkBCNp48NQR9smLbgXFp3Msv26JlYk!-1087318854), Str. 31.

38
POPIS TABLICA

Tablica 1. Tablica otplate zajma (https://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/s4-

prof/gosp_matematika/zajam.html) , Str. 9.

39