1.

Definicija masovne
komunikacije? (Michael
Kunczik)
Masovni mediji se esto
definiraju kao masovna
komunikacija. Pod masovnom
komunikacijom razumijevaju se
svi komunikacijski oblici kod
kojih se informacije javno
prenose tehnikim
distribucijskim sredstvima
(medijima) indirektno (uz
prostornu ili vremensku ili
prostorno-vremensku udaljenost
izmeu partnera u komunikaciji)
i jednostrano (bez promjene
uloga izmeu onoga tko daje
izjavu i onoga koji izjavu prima)
disperziranoj publici (za razliku
od nazone publike).
2. Denis McQuail 7 uvjeta koje
masovni mediji moraju
zadovoljavati?
- formalna organizacija
- usmjerenost na mnogobrojnu
publiku
- javnost i otvorenost prema
svima
- publika (heterogeni ljudi koji
ive na razliitim mjestima i u
razliitim uvjetima)
- mogunost istodobnog pristupa
velikom broju ljudi na velikoj
udaljenosti od mjesta emitiranja
poruke
- odnos izmeu komunikatora i
publike mogu uspostavljati
samo osobe poznate po svojoj
javnoj ulozi komunikatora
- primatelji poruka koje odailju
masovni mediji su pojedinci
ujedinjeni u masu sa
zajednikim interesima i
slinim oblicima ponaanja

3. Gatekeeper?
Mediji nuno ograniavaju broj
informacija koje alju svojim
primateljima. Novinari prikazuju
samo dio stvarnosti, i to onaj koji
se prema profesionalnim
standardima smatra najvanijim,
a to je ipak uvijek interpretacija
dogaaja. Prema brojnim
teoretiarima, mediji imaju ulogu
gatekeepera, uvara vrata koja
otvaraju samo nekim
informacijama. Mediji
interpretiraju sloenu i vieglasnu
stvarnost prema jednoj drugoj
simbolinoj i jednostavnoj slici
malobrojnih, ali utjecajnih
glasova. Gatekeeperi vrata
otvaraju u dva smjera: ljude
putaju van i unutra. Prema
Bennettu, vrata se esto otvaraju
da bi propustila vijesti koje
politiki insideri alju brojnoj
publici vani, ali se rijetko
otvaraju brojnim glasovima koji
izvana ele neto poruiti
utjecajnoj manjini.
4. GOYA/KOD?
GOYA/KOD oznaava reakciju
urednika The Los Angeles
Timesa na rezultate svojih
dopisnika koji su bili u
Watergateu. To je zapravo kratica
za get off your asses and knock
on doors. Ta izjava znai da
novinar ne smije informaciju
doznavati samo iz druge ruke,
ve mora vidjeti to se zbiva.
Doznati novost prije svega
pretpostavlja novinarsku
znatielju. Nije dovoljno samo
teorijski nauiti kako se pie

izvjetaj ili vijest, osoba koja eli

biti uspjean novinar treba
posjedovati i osobne odlike koje
su karakteristine za novinarsku
struku.
5. Objektivno novinarstvo?
Objektivnost je uvijek isticana
kao jedno od bitnih obiljeja
struke. Meutim, Bennett istie
paradoks objektivnog
izvjetavanja. On smatra da je
izvjetavanje postalo pristrano
upravo zbog profesionalnih
novinarskih standarda koji ele
sprijeiti pristranost. Takoer se
treba zapitati moe li novinar,
kao osoba izraenih stavova i
svjetonazora, koja stalno istupa u
javnosti, izbjei subjektivnost, te
moe li novinar koji izvjetava
npr. o napadu na rodni grad
zadrati objektivnost?
Moderno novinarstvo je
prihvatilo pojam potenja
(fairness) umjesto objektivnosti.
Bennett smatra kako je potenje
primjereniji cilj izvjetavanja s
obzirom na zapreke koje stoje
pred objektivnosti.
6. Istinitost?
Istinitost je temeljna kategorija
novinarstva o kojoj se ne
raspravlja. Vijest je ili istinita ili
nije vijest. Vijest se temelji na
tonim podacima i predstavlja
istinu. Istinitost je zajamena
dokumentarnim izvjetavanjem.
Dokumentarno izvjetavanje
znai da se novinar koristi samo
injenicama koje je osobno vidio
ili dobio iz povjerljivih izvora
koji se temelje na materijalnim

injenicama. Na taj nain novinar

ne upada u zamke interpretacije
ili nagaanja nego se dri onoga
to je nedvojbeno provjerio.
Missouri Group istie kako
novinar ne bi smio objaviti nita
to ne moe dokazati na sudu
7. Tonost, nepristranost,
uravnoteenost?
Tonost je najvanije obiljeje
svake vijesti. Svaka pojedinost
mora biti tona. Svako ime mora
biti tono napisano, svaki citat
upravo onakav kako je izreen,
svi brojevi moraju imati toan
broj na kraju teksta. Sve
informacije se moraju provjeriti
prije nego to se koriste. Svaka
netonost, ukljuujui i tiskarske
pogreke, umanjuje
vjerodostojnost novinara i
medija.
Uravnoteeno izvjetavati znai
prikazati sve strane koje su
upletene u dogaaj o kojem
piemo. Novinar mora predoiti
dogaaj tako da sve strane imaju
mogunost rei to se i zato se
dogodilo. Mencher istie kako je
ravnotea moralna obveza i ne
moe se mjeriti topericom ili
metrom. Ravnotea se, prema
Pilkingtonu, postie kada
ureivaka politika posveuje
punu pozornost najirim
moguim temama i osobama bez
obzira na njihovu vanost.
Nepristranost znai da je vijest
vrijednosno neutralna. Novinar u
izvjetavanju mora biti
nepristran. Izvjetaj mora
prikazati dogaaj onako kako se
dogodio, bez obzira na osobne

sklonosti novinara, koji svoja

stajalita moe objaviti u
komentaru, ali nikako u samoj
vijesti.
8. Opinion makeri?
Mnogi novinari su postali
ugledne javne osobe, utjecajni
lanovi drutva, opinion makeri
ili osobe ije se miljenje
uvaava i koji utjeu na
donoenje odluka u raznim
podrujima javnog, politikog,
kulturnog i sportskog ivota.
Uobiajen je naziv i
mediakracija, za osobe koje
imaju vanu ulogu u medijima te
koje stjeu snagu i mo
djelovanjem u medijima.
9. Pulitzerova preporuka
tonost?
Novinska vijest mora biti tona i
stoga ju je nuno provjeriti.
Joseph Pulitzer je poznat po
svojoj glasovitoj izjavi: Tonost,
tonost, tonost!, koju
instruktori novinarstva ponavljaju
do iznemoglosti na teajevima
diljem svijeta. U redakcijama se
moe sporiti o stilu, sadraju,
strukturi vijesti, ali o tonosti
nema rasprave.
10. La Roche preporuke
novinarstvu?
Michael Kunczik nabraja pravila
za tono opisivanje zbilje koje je
objavio Walther von La Roche u
svom udbeniku Uvod u
praktino novinarstvo:
- sve iznesene injenice moraju
biti tone
- nesigurni podaci moraju ostati

vidljivi
- u tonost se ubrajaju i
potpunost i uravnoteenost
- autor ne smije iznositi svoje
miljenje
- izbjegavati floskule (mogue
nenamjerno miljenje)
- ako je izraavanje miljenja
predmet izvjetavanja, to treba
oznaiti
- bez ukrasnih, nadopunjujuih
injenica (neopravdane
tendencije)
La Roche je proirio pojmove
tonosti na opu definiciju vijesti
vjerojatno elei istaknuti
vanost tonog informiranja.
11. Insideri?
Novinari su uvijek vrlo bliski
politiarima. Oni su insideri,
prisustvuju brojnim dogaanjima,
u sreditu su zbivanja, znaju to
se dogaa iza kulisa, s
politiarima su esto u
neformalnim odnosima, uju
traeve, prisustvuju svaama...
Michael Kunczik smatra da su to
informanti, a ne novinari.
Politiari znaju kako je vano
objaviti informaciju koristei
svoje novinare. Davanje
informacije samo nekim
novinarima je jedan od naina
zadravanja informacija, a to vie
nije novinarstvo nego
manipuliranje javnosti i
medijima, tvrdi Kunczik. Takvi
novinari gube vjerodostojnost i
teko opet mogu biti nepristrani
jer su stalno obiljeeni time kako
su sluili odreenoj stranci ili
politiaru.

12. Komunikacijska eksplozija?

Najbolji prikaz komunikacijske
eksplozije je dao Frederick
Williams 1982. godine. On je
razvitak komunikacijskih
sredstava prikazao na zamiljenoj
uri od 24 sata. Komunikacijska
eksplozija je zapoela tek u 23.53
izumom parnog tiska. Ostalo se
zbivalo u minutama, sekundama i
djeliima sekundi. A sve to
vrijeme ovjek je ostao gotovo
isti, odnosno njegov kapacitet za
prihvat informacija se nije bitno
mijenjao.
13. Lasswellov linearni proces?
Harold Lasswell je 1948.
postavio svoj model u kojem je
definirao linearni proces
komunikacije prema kojem treba
odgovoriti na 5 osnovnih pitanja:
- TKO? (komunikator)
- KAE TO? (poruka)
- NA KOJEM KANALU?
(mediji)
- KOMU? (publika)
- S KOJIM USPJEHOM? (efekti)
14. HUB (Hiebert, Ungurait i
Bohn), 4 stupnja
komunikacije?
- intrapersonalna komunikacija;
proces razmiljanja prije nego
ponemo o neemu govoriti,
kada ovjek razgovara sa samim
sobom
- interpersonalna komunikacija;
moe biti dijadna (2 osobe),
trijadna (3 osobe) ili vie osoba
komunicira meusobno
- skupna komunikacija; kada
sudjelujemo na poslovnom
sastanku, koncertu i slino

(ukljuuje i poslovnu
komunikaciju)
- masovna komunikacija;
pojavljuje se komunikator (uvijek
vie od jedne osobe) koji
masovne medije koristi kako bi
komunicirao s vrlo brojnom
publikom
15. HUB model masovnog
komuniciranja?
HUBov model masovnog
komuniciranja se popularno
moe opisati kao kamen koji
bacimo usred bazena. Udarac
kamena o vodu izaziva
koncentrine krugove koji se ire
do ruba bazena, odbiju se i
vraaju prema sreditu. Krugovi
prenose sadraj koji moe biti
zabava, vijesti, komentari,
obrazovni program ili poruke
odnosa s javnou i oglasi. Prvi,
sredinji koncentrini krug prema
tom modelu jesu komunikatori.
Slijede kodirani jezici,
gatekeepers, masovni mediji,
regulatori, filtri, publika i zadnji
krug, koji se odbija i vraa prema
sreditu efekti.
16. Profesionalni standardi
novinarstva?
Profesionalni standardi
suvremenog novinarstva su
istinito, tono, poteno,
nepristrano i uravnoteeno
izvjetavanje.
17. HUB odreivanje
komunikatora?
HUB komunikatore definirao kao
konglomerat ili skupinu
pojedinaca od kojih svaki ima

specifinu zadau. Hiebert,

Ungurait i Bohn su uvjereni kako
samo sloena, specijalizirana i
kompetitivna organizacija moe
biti komunikator i to dokazuju
primjerima iz masovnih medija.
Odlike komunikatora su, prema
njima, kompetitivnost, veliina i
sloenost, industrijaliziranost,
specijalizacija i reprezentacija
pojedinih oblika komuniciranja.
18. Funkcija masovnih medija?
Funkcija masovnih medija je
posredovanje izmeu oglaivaa,
novinara, djelatnika za odnose s
javnou i drugih komunikatora i
njihove publike.
19. Uloga medija?
Black i Bryant se bave medijskim
komuniciranjem u
informacijskom drutvu te
zakljuuju kako prvo mi
oblikujemo alate, da bi potom ti
alati oblikovali nas. Mediji
zapravo utjeu na nae stavove i
formiranje istih, na nau
povezanost d drugim ljudima te
nau informiranost.
Black i Bryant razlikuju tri vrste
medija:
- masovni mediji: novine,
asopisi, knjige, radio, film i
televizija
- osobni mediji: temeljeni na
tehnologiji koja stvara i prenosi
poruke, njima upravlja korisnik
(CD rekorderi, videorekorderi,
osobna raunala, kamere)
- telekomunikacijski mediji:
povezuju pojedince meusobno
ili s drugim informacijskim
izvorima (telefoni, interaktivna

TV, raunala povezana

modemima)
20. Drutvena uloga medija?
Mediji imaju veliku mo. Oni
slue kao sredinji ivani sustav
drutva, presudan informacijski
kanal koji omoguuje neprekidnu
socijalizaciju iri informacije,
vrijednosti i miljenja. Vladajui
i oni kojima vladaju, mislioci,
tvorci javnog mnijenja i
graanstvo u cjelini
obavjetavaju i oblikuju jedni
druge koristei masovnu
komunikaciju.
Zagrebaki teoretiar javnog
mnijenja Tomo Jantol je izjavio:
Tko ima medije ima i vlast., a
stajalite prema kojem to nije u
medijima, nije se dogodilo,
medijskoj moi daje ontoloko
znaenje. Novinari nekad nisu ni
svijesni koliku mo imaju i kako
je mogu zlorabiti.
21. Drutvena odgovornost medija
i 4 teorije tiska?
etiri teorije o tisku su postavili
Frederick Siebert, Theodore
Peterson i Wilbur Schramm.
Prema njima, mediji su ili
autoritarni ili slobodarski. Ako su
autoritarni, njihova je uloga
podupirati vlast. Ako su
slobodarski, tada trebaju sluiti
pojedincu branei ga od vlasti.
etiri teorije tj. 4 sustava tiska
su: autorirarni, komunistiki,
libertarijanski sustav i drutvena
odgovornost.
Drutvena odgovornost znai da
mediji trebaju sluiti pojedincu i
drutvu, a ako to ne ine, tada

ljudi imaju pravo poduzeti mjere

protiv njih. Prema toj teoriji ak i
privatni mediji moraju odgovarati
drutvu inae drutvo moe
pokrenuti sustav kontrole medija.

22. Uloga medija u zemljama u

razvoju? Tri kljune uloge
komunikacije u zemljama u
razvoju po Schrammu?
Mediji mogu imati iznimno
vanu drutvenu ulogu npr.
pomaui razvitak zemalja u
razvoju. Komunikacija je
shvaena kao sredstvo za
kontrolu drutvene temperature.
Schramm navodi 11 podruja na
kojima mediji mogu pomoi
razvitku zemlje, a prva tri su
odgovorna za stvaranje prilika
koje pogoduju nacionalnom
razvoju: irenje horizonata,
usmjeravanje pozornosti (npr. na
razvojne procese) i podizanje
razine zahtjeva.
Medijske kampanje su jedan od
naina na koji se mijenjaju
navike ljudi.
23. Funkcije masovnih medija po
Blacku i Bryantu?
Po Blacku i Bryantu postoje 4
temeljne funkcije masovnih
medija: informacija, zabava,
uvjeravanje i transmisija kulture.
Ima ih jo, ali te su najvanije.
24. Publika i razlikovanje publike?
Publika masovnih medija je
brojna, heterogena i anonimna.
Ona ima obiljeja mase, sa svim
njenim dobrim i loim
osobinama. Publika je

raznovrsna. Ne postoji jedan tip

publike. Komunikator oblikuje
poruku prema svojoj publici,
zadovoljavajui njeno zanimanje,
znanje i sposobnost prihvaanja
poruke.
Razlikujemo publiku kao
konzumente medijskih sadraja
(audience-as-public) te publiku
kao potroaa (audience-asclient). Prva kategorija su oni
koji medije konzumiraju kako bi
se informirali, zabavili i slino,
dok druga kategorija medije
konzumira kako bi zadovoljila
svoje potroake potrebe.
25. Modeli publike prema
McQuailu?
Denis McQuail je na primjeru
TV-a postavio model
fragmentirane publike prema
kojem razlikujemo:
- unitarni, jedinstvani model;
publika openito, bez nekih
podjela
- pluralistiki model; ograniena
unutarnja diverzifikacija
- model jezgre i periferije
(jedinstvo u raznolikosti);
poveanjem broja kanala
omoguuje dodatne i
konkurentske alternative izvan
glavnog programskog okvira
- fragmentirani model; gledatelji
konzumiraju brojne kanale bez
pravila, a u tom modelu je
povezanost publike sporadina
McQuail smatra da danas
dominira publika krajnje rubnog
modela zbog opeg prihvaanja
mainstream sadraja.

26. Mjerenje reakcija publike

fokus grupe Dave
Mazzarella?
Danas postoje brojne metode
koje pomau novinarima da
oslukuju svoje publike i tono
utvrde to im se svia, a to ne,
to itaju, gledaju i sluaju. Dave
Mazzarella, glavni urednik
asopisa USA Today je dobro
poznavao profil svog itatelja. Uz
redovita istraivanja itateljske
publike, uveo je i tzv. focus
groups, izabranu skupinu ljudi
koja je itala i komentirala
njegov list. Mazzarella ih je
gledao kroz skriveno okno i
upijao njihove reakcije te je tako
mogao doivjeti reakciju publike.
27. Utjecaj medija na pojedince?
Utjecaj medija na pojedince
moe se u najirem smislu
definirati kao bilo koja promjena
uzrokovana izravno ili neizravno
snimanjem, prikazivanje ili
izvjetavanjem o zbivanjima.
Konzumiranjem medija ljudi
mijenjaju miljenja, stavove,
ponaanje, shvaanja... Utjecaj
medija na pojedince je oit, ali je
upitno koliko je brz.
Postoje opepoznate i
generalizirane hipoteze o utjecaju
medija na pojedince:
- mediji lake stvaraju nova
gledita, a tee mijenjaju
postojea
- utjecaj medija je vei meu
neopredijeljenima, naroito
tijekom izbora
- utjecaj e biti znatno vei ako
svi ili bar veina medija
prikazuju dogaaj ili pojavu na

isti nain (konzistentnost)

- utjecaj medija e biti vei ako
se koncentriraju na dio pojave ili
dogaaja (intenzitet)
- utjecaj medija e biti vei ako
se poruka, stajalita ili slike esto
ponavljaju (frekventnost)
Pravodobnost je klju uspjene
medijske poruke. Ako se na
dogaaj reagira odmah, jasno
izraenim stajalitem, brojnim
vijestima, fotografijama,
miljenjima strunjaka, tada se
lako moe utjecati na pojedinca.
28. Bandwagon efekt?
Ljudi ponekad prihvaaju nove
naine razmiljanja zbog
takozvanog bandwagon efekta:
prihvaaju ono to je istodobno
miljenje veine. To se najbolje
vidi u trenutanom prihvaanju
nekih rijei koje mediji ire
brzinom svjetlosti.
29. Odnos demokracije/vlasti i
masovnih medija?
Ako ve ne moe kontrolirati
medije, svaka vlast eli na njih
utjecati. Vladajui najvie vole
udoban poloaj autoritarnih
sustava, gdje je uloga medija
jasno odreena i gdje slue
vladajuima. Demokracija to ne
podnosi, a brojne meunarodne
udruge vrebaju na sve pritiske i
sva ogranienja slobode medija te
o tome izvjetavaju meunarodnu
javnost, ruei ugled vlada koje
sputavaju novinarstvo.
Suvremeni svijet titi slobodu
medija i to ponajvie od vlasti jer
samo slobodni mediji mogu
jamiti da e se u zemlji

potovati demokracija. Zbog toga

se brojnim zakonskim
ogranienjima odreuju granice
slobode medija, a time i odnos
vlasti i medija.
Najmanje ogranienja slobodi
medija je postavio Prvi
amandman na Ustav SAD-a, u
kojem se izrijekom kae kako
Kongres nee donijeti nijedan
dokument kojim bi se ograniila
sloboda medija. To je
najjednostavniji i najdjelotvorniji
zakon o medijima koji postoji.
Vlast i mediji imaju slojevit i
sloen odnos. Vlast zakonskim
rjeenjima omoguuje slobodno
stvaralatvo medija. Mediji, to
su slobodniji, to otrije kritiziraju
vlast. Vladini dunosnici
uspostavljaju osobne odnose s
novinarima, izvjestiteljima, ali i s
urednicima, menaderima, i
pogotovo s vlasnicima medija.
Vlastodrci pokuavaju pridobiti
medija na svoju stranu, a
medijima pak zna odgovarati
dobar odnos s vlau. Uoene
sprege medija s vlasti rue
vjerodostojnost medija i
dugorono im tete.
30. Medijska industrija i kako ju
definira Shirley Biagi?
Medijska industrija je djelatnost
koja se bavi proizvodnjom i
distribucijom masovne
komunikacije. Shirley Biagi dri
da ona ima tri temeljne funkcije:
biznis ili ostvarivanje dobiti,
primjena komunikacijskih
tehnologija, te tree, predstavlja
snanu politiku, drutvenu i
kulturnu instituciju.

Mediji su vrlo unosan biznis.

Zadaa medijske industrije je
ostvariti veliku dobit, a ona to i
ini.
31. Koncentracija medijskih
tvrtki?
Jedan od najsnanijih trendova u
razvitku medijske industrije jest
koncentracija. Logika velikog
biznisa tjera medijske tvrtke na
okrupnjivanje i spajanje. Mali
sve tee preivljavaju, a veliki
moraju biti jo vei. Nije samo
biznis u pozadini koncentracije
medija, nego i drutvena, pa i
politika uloga medijskih tvrtki.
Korporativno novinarstvo je
nanijelo brojne tete dobrom,
kvalitetnom novinarstvu, a
pogotovo pluralizmu medija.
Meunarodne institucije koje se
brinu o medijskim slobodama
odluno diu glas protiv sve vee
koncentracije vlasnitva, no ini
se da je to ve unaprijed
izgubljena bitka.
32. Kako se odreuje odgovornost
masovnih medija prema
drutvu?
Novinarstvo koje eli ostvariti
prava ujedno prihvaa i svoju
punu odgovornost. Odgovornost
medija odreuje se sa 5 toaka
koje mediji moraju potovati ele
li biti odgovorni u drutvu, a
ostati slobodni:
- osigurati istinit, saet i razuman
pregled dnevnih dogaaja u
kontekstu koji ima neko znaenje
- osigurati forum za razmjenu
komentara i kritika
- osigurati sredstva za uzajamno

predstavljanje miljenja i
stajalita razliitih drutvenih
skupina i iznijeti reprezentativnu
sliku drutvenih skupina
- razviti metode predstavljanja i
objanjavanja drutvenih ciljeva i
vrednota
- osigurati naine da se svakom
lanu drutva omogui puna i
svakodnevna informacija,
miljenje i osjeaj
33. Prava novinara, ali i graana?
Hiebert i Gibbson primjeuju da
prava koja su stekli novinari
dolaze u sukob s drugim javnim
pravima. Prava novinara koja su
meusobno povezana, a ponekad
i sukobljena kada se radi o
informiranju javnosti su:
- pravo da znaju:
- pravo na zatitu vlastitog ugleda
- pravo na privatnost
- pravo na pristup informacijama
- pravo na poteno suenje
- pravo na zatitu izvora
informacija
- pravo na zatitu intelektualnog
vlasnitva
- pravo na slobodnu trgovinu i
izbor pri kupnji
34. Cenzura i autocenzura?
Cenzura je spreavanje da se
objave informacije, a temelji se
na zakonu. Autocenzura je kad
novinar sam, zbog straha ili
pritiska, odlui ne pisati on
nekom dogaaju ili objaviti neku
informaciju.
Danas je najei razlog cenzure
opscenost.
Autocenzura je rak-rana
suvremenog novinarstva. Javlja

se redovito u medijima koji su

pod pritiskom ili strogim
nadzorom, pa novinar ne eli
sebe dovesti u opasnost. Ona
razara novinarstvo iznutra,
djeluje poput zaraze, ograniava
stvaralatvo i teko se
iskorjenjuje.
35. Opscenost?
Opscenost je veoma prisutna u
nekim masovnim medijima, pa
zakonodavci reguliraju to se
moe objaviti, tko moe neto
gledati i kada. Rothov test
opscenosti jo postoji. Za njega je
opscenost kada prosjenoj osobi,
koja potuje suvremene standarde
svoje zajednice, ponudimo
sadraje koji izazivaju poudu.
Internet je otvorio vrata ne samo
opscenosti nego i pornografiji.
Mediji se razvijaju bre od
zakonodavstva pa koji put treba
priekati i vidjeti hoe li drutvo
neke novitete prihvatiti ili
tolerirati.
36. Sedam smrtnih grijeha
novinarske etike po autorima
Missouri Groupa?
Etika novinarstva posebna je
etika koja na temelju opih
etikih naela tumai novinarski
poziv.
Autori Missouri Group su
proglasili sljedeih sedam
smrtnih grijeha za novinarsku
etiku:
- plagijat (neovlateno
prepisivanje tuih tekstova)
- podmiivanje: od besplatnog
ruka do stana za podrku u
predizbornoj kampanji

- sukob interesa: ne smije se

podupirati kampanja turistikog
poduzea ako je novinar jedan od
dioniara
- zadravanje informacija:
novinar stalno odluuje koje e
informacije objaviti, ali ako to
uini zbog standarda koji nisu
novinarski tada je to etiki
neprihvatljivo
- prijevara: teko dokaziva
(manipulacija podacima,
stajalitima i slino)
- povreda privatnosti: rak-rana
hrvatskog novinarstva (ne
potuju se prava ovjeka,
pogotovo djece, manjina i drugih
ranjivih skupina)
- sudjelovanje u vijestima: stara
dvojba snimiti nesreu ili baciti
kameru i pomagati stradalima;
nova dvojba sofisticiranija jer
novinar esto moe privatizirati
vijesti za koje je iz raznih razloga
zainteresiran
37. Uloga vijea asti novinarske
etike?
U nekim zemljama postoje
posebne institucije koje
sankcioniraju krenje etikih
naela. U Hrvatskoj postoji
Vijee asti Hrvatskog
novinarskog drutva, ugledno
tijelo koje na podneseni prigovor
donosi miljenje i daje ga u
javnost. Utjecaj Vijea asti je
promjenjiv: ovisno o sastavu
Vijea, koje bira godinja
skuptina svake etvrte godine, i
o odnosima u drutvu. Znalo se
dogoditi da novinar kojeg Vijee
proglasi neetinim jednostavno
izjavi da ne priznaje takvo tijelo,

a ni strukovnu udrugu. Neke

redakcije su vrlo savjesno i
ozbiljno znale prihvatiti ocjenu
Vijea asti, pa je i objaviti, iako
im ne ide u prilog. Priznajui
pogreku pokazuju zrelost.
38. Najea krenja etikih
naela?
Novinarstvo nema u svim
zemljama ista iskustva
potovanja etikih naela. U
SADu se najvie osuuje plagijat.
Hrvatski mediji najslabije prolaze
kad se ocjenjuju njihovi odnosi s
vlasti i svim centrima moi.
Takoer, mediji vrve prikrivenom
reklamom gdje plaeni oglas
izgleda poput novinskog teksta,
radijske ili TV emisije, a nije
jasno naznaeno da se radi o
plaenom prilogu.
39. Vrijednost vijesti i to je vijest?
Vijest je pravodoban izvjetaj o
dogaaju, injenicama i
stajalitima koja zanimaju mnogo
ljudi. Vijest je temeljni oblik
novinarskog izraavanja. Bez
vijesti nema novinarstva, a
novinar koji nije nauio pisati
vijesti teko da e ikada postati
profesionalac. Postoji puno
definicija vijesti, a nijedna nije
cjelovita.
William Metz vijest je:
- objanjenje dogaaja ili
injenice, ili stajalite koje
zanima ljude; potpuna i aktualna
informacija pristupana javnosti
- izvjetaj o sadanjem dogaaju,
predoen poteno, pravodobno,
tono, istinito, saeto,
uravnoteeno i objektivno

- dogaaj ili uvjerenje koje

mijenja ili prijeti da promijeni
drutveni status quo na
racionalan i utjecajan nain
- sve to proistjee iz normalnog
ljudskog ponaanja ili oekivanja
- sve za to urednik kae da je
vijest (cinina primjedba
urednik treba znati to ele
itatelji njegova lista)
40. Tvrde i meke vijesti? Breaking
news? Znaajke udarnih
vijesti?
Teoretiari se slau da postoje
dva osnovna tipa vijesti, tvrde i
meke vijesti. Tom podjelom se
temeljito bave Alfred Lawrence i
John Vivian.
Tvrda vijest se odnosi na dogaaj
poput izvanredne sjednice
gradskog poglavarstva ili
zrakoplovne nesree, te ukljuuje
prie koje istrauju sluajeve.
Tvrde vijesti se nazivaju i spot
news, a u novije vrijeme se rabi i
naziv breaking news. U
hrvatskim redakcijama se govori
o udarnim ili prijelomnim
vijestima.
Znaajke tih vijesti:
- glava: reenice temeljene na
dogaaju, govore najvanije,
esto i o razvoju dogaaja
- kad se dogaaj brzo razvija,
stalno se ubacuju novi vani
elementi, a najsvjeiji podatak o
razvoju dogaaja objavljuje se na
vrhu vijesti
- citiranje svjedoka i strunjaka
- izvjetavanje prati razvoj
dogaaja, bez obzira je li to
nevrijeme ili unaprijed najavljen
dogaaj, poput konferencije za

novinstvo
- takve vijesti se gotovo redovito
piu u zadnji as, pod pritiskom
rokova
- izvjetava se u velikoj
konkurenciji: dogaaj istodobno
prate novinari raznih redakcija
Dogaaj se ne prestaje pratiti
poslije objavljivanja tvrde vijesti.
Tvrde vijesti su i sve vijesti o
novostima u gospodarstvu i
poduzetnitvu.
Meke vijesti ne izvjetavaju o
dogaaju nego o onome to bi
ljudi htjeli znati.
41. Razlika izmeu informacije i
vijesti?
Informacija je skup injenica o
stvarnosti koji ne mora biti vijest.
Vijest je skup injenica koje su
izabrali novinari na temelju svih
dostupnih informacija i uobliili
ih prema zahtjevima masovnih
medija. Informacije ne postaju
vijest sve dok ih informativni
mediji ne predstave kao vijest.
42. Elementi vrijednosti vijesti?
Vrijednost vijesti je kriterij koji
primjenjuju novinari kako bi
odluili koja je vijest
najvrijednija sa novinarskog
stajalita.
Elementi kojima odreujemo
vrijednost vijesti su:
- pravodobnost: vijest se
objavljuje im se dogodila
- blizina: to nam je dogaaj
blii, to nam je vaniji
- vanost: rodi li se dijete vaem
susjedu, to je vijest za susjedstvo,
ali kad britanska kraljevska
obitelj dobije prinovu, to je

udarna vijest u svim svjetskim

medijima
- posljedice: ne uspijemo li zabiti
gol na prijateljskom
malonogometnom turniru, bit e
nam krivo, ali promai li
nogometa u finalu svjetskog
prvenstva stopostotnu ansu, alit
e cijeli svijet
- ljudski interes: treba paziti na
ono to je ljudima najzanimljivije
- sukob: svijet vrvi sukobima, od
ratova do svae prijatelja
- neobinost: publici e biti
zanimljivo sve to nije
uobiajeno
- utjecaj: kako drugi ljudi,
dogaaji, ideje mogu utjecati na
moj ivot?
- publika: novinari moraju
shvatiti razliitost ljudskih
interesa i potreba
Dobar novinar e osjetiti
vrijednost vijesti, a loem
urednik mora nacrtati o emu
se radi.
43. 5 W + 1 H?
Vijest se pie kratko, saeto, brzo
i jednostavnim jezikom. Jedan od
standardnih naina pisanja
poetka vijesti naziva se 5W i
1H, jer se u njemu odgovara na
pitanja TKO (WHO), TO
(WHAT), KADA (WHEN), GDJE
(WHERE), ZATO (WHY) i
KAKO (HOW). Naziv pravila
potjee od engleskog knjievnika
Rudyarda Kiplinga o est
potenih slugu. Novinarova je
dunost odgovoriti na tih est
pitanja. Uini li to u prvom
odlomku vijesti, onda je to
klasian 5W poetak vijesti, koji

kao pravilo i danas koriste

agencije, ali i drugi mediji. Svako
od pitanja je ravnopravno i sa
svakim se moe poeti vijest.
44. Rezmirajua, anegdotalna
glava?
Glava je poetak novinskog
teksta, radijske ili televizijske
emisije. Dobra glava je jasna,
jezgrovita i jednostavna.Glava je
najvanija jer je zamiljena kao
mamac koji e privui pozornost
itatelja, sluatelja i gledatelja te
ih uvui u ostatak, tijelo prie. Ne
postoje dvije iste glave.
Rezimirajua glava se esto
naziva i osnovna glava. To je
poetak vijesti koji je najei u
medijima. Itule i Anderson kau
kako ta glava ne smije bit dua
od 35 rijei sroenih u jednu
reenicu i treba kratko izvijestiti
o nekom dogaaju.
Kessler u McDonald definiraju
anegdotalnu glavu kao narativni
pasa koji pria malu priu. Ona
ukljuuje opis koji nije izravno
vezan za tekst, ali odlino uvodi
u temu. Anegdota mora biti
zanimljiva, kako bi privukla
pozornost na glavnu temu. Ima
vie varijanti takvog poetka pa
neki autori govore o zafrkantskoj
glavi.
45. SGO formula?
Pisanju razliitih vrsta glava
Mencher dodaje i formulu SGO
(subjekt glagol objekt). To je
stil koji novinara prisiljava na
kratke reenice. Mencher upute i
opise raznih poetaka saima na
sljedei nain:

- pronaite bitne elemente prie

- odluite je li bolji izravan ili
odgoen poetak
- ako jedan podatak odskae,
dobro je priati priu s jednim
elementom
- korsitite formulu SGO
- koristite konkretne imenice i
ivopisne glagole
- neka glava bude kratka (30 do
35 rijei)
- neka glava bude itka, ali ne na
tetu istinitog i tonog
izvjetavanja
46. Piramida vijesti?
Jedan od najeih stilova
novinarskog pisanja je onaj u
kojem najvanije elemente vijesti
dajemo u prvom odlomku, glavi,
a druge informacije o dogaaju,
svrstane prema vanosti
objavljujemo u tijelu izvjea, u
sljedeim odlomcima.
Obrnuta piramida znai da se na
poetku kae sve najvanije o
dogaaju o kojem izvjetavamo,.
U nastavku se iznose sve
nevaniji elementi dogaaja, a
kraj je najmanje vaan. U doba
olovnog sloga, najvei problem
je bilo kraenje rukopisa. Naelo
obrnute piramide omoguavalo je
brzo i djelotvorno kraenje.
Urednik je mogao izbaciti zadnji
odlomak vijesti, a da ne ugrozi
informativnu vrijednost teksta.
Danas, u doba raunala je puno
jednostavnije. Ipak, jo nita nije
ugrozilo stil pisanja prema naelu
obrnute piramide. Ona je poput
demokracije: nije savrena, ali
nita bolje jo nije izmiljeno.

47. Intervju?
Intervju je dijalog u kojem
novinar postavlja pitanja, a
intervjuirana osoba odgovara.
Ista vrsta konverzacije se moe, s
varijacijama, voditi i sa
skupinom ljudi.
Intervju je najbolje koristiti za
ispitivanje reakcija i
interpretacija, a ne za
prikupljanje injenica. Dobar
novinar istrauje i prikuplja
injenice prije intervjua. Rivers i
Work smatraju da je intervju
jezgra veine izvjetaja. Proces
intervjuiranja je iznimno osoban.
Po Sheenanu postoje dvije vrste
intervjua; jedan propituje
miljenje intervuiranog, a drugi
propituje zanimljivu osobu.
Bratimus istie kako novinar ne
smije intervjuirati bezvoljno ili
nezainteresirano jer intervuirana
osoba odmah osjeti kakav je
novinar ima li znanje, je li
pripremljen...
Dobar intervju se ne moe
napraviti bez temeljite pripreme.
Ferguson i Patten prelau 10
pravila dobre pripreme:
- budite pripremljeni
- pripremite pitanja
- kad god je mogue dogovorite
vrijeme intervjua
- prikladno se odijenite
- sugovornika gledajte u oi
- nemojte postavljati negativna
pitanja
- razradite svoj sustav pisanja
kratica
- vrata ostavite otvorena za
sljedei razgovor
- ponesite 3 predmeta: olovku,
biljenicu i zrno soli

- provjerite svoje injenice

Missouri Group razlikuje
sljedee vrste intervjua: spoznaja
novoga, profil, istraivaki
intervju.
48. Fotonovinarstvo? Reci to
slikom!
Fotoreporter i snimatelj jesu i
moraju biti novinari. Zato
svakom snimanju pristupaju kao
novinari i slue se temeljnim
naelima novinarske profesije.
Fotografija ima iznimno veliko
znaenje u masovnim medijima,
ija je osnovna zadaa istinito,
tono, poteno, nepristrano i
uravnoteeno obavjetavati
javnost o zbivanjima. Fotografija
daje cjelovitost izvjeu. Ona
istodobno s tekstom upotpunjuje
prikaz zbivanja u novinama, a
audio i video zapis zbivanja na
televiziji. Prikaz vanog dogaaja
bez fotografije nije dovoljno
cjelovit ni uvjerljiv itateljima.
Stoga se u novinama rodio novi
anr, temeljen na kombinaciji
teksta i slika, koji je postao
iznimno znaajan u prezentaciji,
a to je infografika.
49. Karakteristike fotoreportera i
snimatelja?
Fotoreporteri i snimatelji su
novinari koji se slue
fotografijom i filmom ili videom
kao izraajnim sredstvom. Oni
moraju dobro izotriti kriterije za
privlanost i vanost dogaaja.
Nisu svi vani novinski dogaaji
jednako fotogenini. Kriterij,
naravno, mora biti usklaen s
politikom medija.

Karakteristike fotoreportera i
snimatelja su: cjelovita osoba,
sklonost istraivanju i
objektivnosti. Moraju biti
temeljiti, uporni, agresivni...
Trebaju prepoznati vijest sa
stajalita svojih itatelja i
gledatelja. Moraju uvijek
pronalaziti primjerene izraajne
mogunosti usklaene s medijem
u kojem se izraavaju, kako bi
njihova poruka bila to efektnija,
a time i utjecajnija.
50. Karakteristike novinskog i
viodeoizvjea?
Temelj dobre novinske
fotografije i TV izvjea jest rad
fotoreportera i snimatelja. Oni
stalno moraju voditi rauna o
kutu snimanja. Objekti snimanja
ne smiju gledati ravno u kameru.
Svaki fotoreporter i snimatelj
mora imati svoj kut snimanja,
toku fokusa, kako ne bi zbunio
itatelje i postao nerazumljiv.
Razumno je ograniiti broj ljudi
na slici ili u kadru, osim ako
namjera nije stvoriti grupni efekt.
Ljudi uvijek moraju biti na slici
ili snimci. Tako itatelj stjee
dojam o stvarnim prilikama i
vanosti snimanih objekata i
stjee se dojam o akciji. Dobro je
prikazati raspoloenje koje vlada
u odreenoj situaciji.
Fotoreporteri snimaju akciju, ali
obraaju pozornost i na ono to
nije uvijek u prvom planu.
Govornikove rijei moda
najbolje oslikava reakcija
gledatelja, zijevanje ili duboka
koncentracija. Svaka slika ili
snimak moraju imati ono neto

po emu se razlikuju od drugih.

Tada je fotoreporter posao obavio
na najbolji mogui nain.
51. Ptiica-efekt?
Ljudi uvijek moraju biti na slici
ili snimci. Dobro je prikazati
raspoloenje koje vlada u
odreenoj situaciji. to je ono
specifinije, to bolje, ali mora
prikazati ono to je bitno za
vijest. Bijes politiara zbog
neugodnih pitanja, pobjednika
gesta, sve samo ne ptiicaefekt. Ptiica-efekt se pojavljuje
na fotografijama koje nastaju pri
poziranju subjekata koji se
fotografiraju. Ime je dobila po
poznatom uskliku kojeg ujemo
pri fotografiranju obiteljskih
fotografija i slino.
52. lager?
lager bi u novinarstvu trebao
oznaavati novinski list koji
govori o udarnim vijestima.
Dvojbeno je pak radi li se o vrsti
novina ili dijelu novina (npr. prva
stranica jutarnjeg koja sadri
udarne vijesti). U svakom
sluaju, nema lagera lista,
dogaaja dana, koji ne bi bio
prikazan i novinskom
fotografijom. Prikaz vanog
zbivanja bez fotografije nije
dovoljno cjelovit ni uvjerljiv
itateljima.
53. Komunikoloka vrijednost slike
i rezanje fotografija?
Komunikoloka vrijednost slike i
znakova je iznimno velika. Tim
podrujem komunikologije se
bavi semiotika. Fiske i Harley
smatraju da postoje dvije

paradignme kojima imenujemo

dva razliita koda: analogni i
digitalni. Digitalni kod je onaj
ije su jedinice jasno razdvojene,
a analogni kod postoji u
neprekinutoj skali.
Rezanje fotografija je nuno kako
bi se panja promatraa usmjerila
na ono bitno. Profesionalni
urednik itateljima treba
predoiti dogaaj i pobrinuti se
da brzo i lako uoe ono to se
zbilo, te upravo iz tog razloga
ree fotografiju, kako bi uklonio
eventualne dijelove koji
itateljima odvraaju pozornost.
Urednik promatra dogaaj oima
kupca. Ono to kupac ne bi elio
vidjeti, urednik nee objaviti.
54. Hillwig i 6 stupnjava
fotonovinarstva?
Hillwig smatra da se novinska
fotografija moe definirati samo
kao vieslojni proces koji uz rad
fotoreportera ukljuuje i rad
urednika, grafikih urednika i
dizajnera, pa ak i grafiara,
proizvoaa novina. On definira
6 osnovnih stupnjeva
fotournalizma:
- ideja: bez dobrih ureivakih
ideja nema ni dobrih novina
- radni zadatak: dobar odabir
radnog zadatka je kljuan za
dobru fotografiju, no posao
urednika fotografije je jo bitniji
(guru vizualne komunikacije)
- snimanje fotografije: najvaniji
dio procesa, faza o kojoj ovisi
hoe li fotografija biti objavljena
ili ne
- selekcija: o selekciji ovisi
konaan izgled novina selektor

mora dobro poznavati pozadinu

radnog zadatka, ideju i
ureivaku namjeru te mora biti
poptuno ukljuen u ureivaku
politiku lista (urednik
fotografije/informativno politike
redakcije)
- grafiko oblikovanje: na
najbolji mogui vizualni nain
predstavlja tekst i fotografiju u
ureivakom stilu novina
- proizvodnja: ako se ne
kontrolira proces proizvodnje,
fotografija moe biti unitena
loim tehnolokim postupcima

ureivake politike lista u kojem

radi, osobnog znanja, iskustva i
umjetnikog pogleda na
fotografiju.
58. McDougall pravoj slici prava
veliina?
Fotografiju treba objaviti u
veliini i obliku koji e izazvati i
zadrati pozornost itatelja, te joj
treba nai pravo mjesto na
novinskoj stranici.
59. Ostale McDougallove izjave?
ast tehnologiji, ali prednost
struci.
Nita bez rijei, ipak: fotografija
treba potporu koje potvruju,
osnauju i objanjavaju poruku,
potpis pod slikom treba biti dio
fotografije.
Grafiko oblikovanje u funkciji
sadraja: svako skretanje
itateljskog zanimanja od
novinske poruke i njezine
cjelovitosti teti kvaliteti lista i
usprkos trenutnoj privlanosti,
nema dugorone uspjehe.

55. McDougall svatko ita svoju

poruku?
Fotografija, usprkos uvjerenju,
nije univerzalni jezik. Gledatelji
reagiraju na fotografije veoma
osobno. Interpretiraju ih prema
svom kulturnom naslijeu i
okolini. Fotografija ne moe
prenijeti istu poruku svim
gledateljima. Znai, svaki itatelj
novina ita svoju poruku koju mu
alje fotografija.
56. McDougall istinitost je
osnovni preduvjet?
U novinarstvu, fotografija mora
dosljedno odraavati stvarnost,
to znai da je ne smije ni
poboljati ni pogorati
iskrivljivanjem. Povjerenje je
kvaliteta koja se najvie cijeni.
57. McDougall i urednici su
ljudi?
Ureivanje fotografija ne
podlijee apsolutnim kriterijima.
Isti dogaaj se moe prikazati sa
vie moguih fotografija.
Urednik odabire na temelju

Tena Martini: Postmoderna,

svakidanjica, komunikacija

1.

FUNKCIJE MASOVNIH
MEDIJA

 sredstva masovnih

1. informacijska funkcija:

komunikacija postala su

najznaajnija je, jer je

znaajnom odrednicom

meuovisnost irih

svakodnevice

drutvenih zajednica daleko

omoguuju iroko

vea nego prije, a pojedinac

rasprostiranje obavijesti i

je ovisniji o okolini zbog svog

postavljaju pojedinca u drugaiji

ogranienog proizvodnog

suodnos prema okolini

dijapazona

3 teoretiara koja odreuju

odrava suvremeni sloeni

osnovne funkcije masovnih medija

drutveni mehanizam kojemu je

u svakodnevici:

nuan vei protok informacija

Wiley (5 - iz primateljeve

perspektive),

Lasswell (3 - iz perspektive

poiljatelja)

Wright (4 - dodaje

Lasswellovim funkcijama i
razonodu)
no sva trojica su zanemarila
estetsku funkciju
kod svake funkcije postoji i
disfunkcija = rezultat
komunikacije je u opreci s
motivima komuniciranja
primatelj ne prihvaa
komunikacijski sadraj, nego ga
prestrojava prema vlastitom
iskustvu i pridaje mu znaenje
koje nije eksplicitno iskazano
disfunkcija ukazuje da
primatelj nije pasivan, a
manipulacija je ograniena

informacija se mora ticati

primatelja, mora djelovati na
njegovo ponaanje
na irem planu, ova funkcija
doprinosi etizaciji upravljanje
ponaanjem stvara norme
kad je rije o vladajuoj
grupi, ova funkcija postaje
upravljanje javnim mnijenjem,
slui i za postizanje drutvenog
statusa
u novo ili naglo urbaniziranim
sredinama svijest o svestranom
obavjetavanju nije razvijena
(ruralna svijest to je poznato
meni, mora biti poznato i
drugima)
disfunkcija: obavjetavanje o
drugim zajednicama moe
stvoriti predodbu o boljim
drutvima (destabilizacija),
moe biti opasna po vlast, a na

osobnom planu moe dovesti

do apatije
kulturna funkcija: potie

3. eksplikacijska funkcija:
odmjeravanje koherentnog
obavijesnog sadraja prema

kontakte i pridonosi kulturnom

koherentnoj kolektivnoj

djelovanju

predodbi

kulturna disfunkcija:
favoriziranje kulturne invazije
2. selekcijska i

izravno slui za uspostavljanje

i odravanje kolektivne svijesti
na osobnoj razini njome se

interpretacijska funkcija:

postie integracija pojedinca u

omoguuje stjecanje svijesti

zajedniku akciju

o zajednikim problemima,

disfunkcija: suprotstavljanje

doprinosi koheziji zajednice

pojedinca sugeriranoj verziji

pojedincu omoguuje
usvajanje obavijesti,

zbilje i odvajanje od kolektiva

u ovoj funkciji dolazi do

izbjegavanje pretjeranog priliva

izraaja propaganda (politika,

informacija (obavijesno

etika, religiozna) koja se iri

zaguenje) te integraciju u

putem masovnih medija slui

kolektivni ivot

vladajuoj grupi

drutvenim grupama pomae

kultura: odravanje i

u uvrivanju vlasti izborom i

obnavljanje kulturnih osobitosti

obradom informacija moe se

zajednice

manipulirati javnim mnijenjem

kultura: izbjegava se kulturna

kulturna disfunkcija:
unitavanje kolektivnog

najezda i zadrava

kulturnog sustava prodiranjem

autonomnost

njemu nekoherentnih jedinica

kulturna disfunkcija:

masovni mediji omoguuju

spreavanje kulturnog razvitka

kulturnu integraciju regionalnih

pretjerana selekcija zatvara

skupina u nacionalne kulturne

neophodan priliv informacija i

zajednice, ali mogu ponitavati

paralizira vlastitu produkciju

osobitosti manjih kolektiva

ova funkcija vana je za

4. obrazovna funkcija:

koheziju/destabilizaciju

prijenos kulturnih sadraja s

zajednice

jedne generacije na drugu

 poveava se broj pojedinaca

do kojih doseu informacijski
kanali (no rije je o
jednosmjernoj komunikaciji)
poveava se drutvena
kohezija, proiruju se drutvene
norme, nastavlja se
socijalizacija
disfunkcija: poveavanje
masovne (potroake) kulture,
depersonalizacija linosti
(utapanje pojedinca u
potroaku masu), ponitavanje
kulturnih podsustava
5. zabavljaka funkcija:
oputanje svojstveno
kolektivu i pojedincu
disfunkcija: poveava se
pasivnost pojedinca, a za
kolektiv znai spreavanje
zajednikih aktivnosti
kulturna disfunkcija:
smanjivanje estetskih
vrijednosti (popularna kultura)
6. estetska funkcija: medij se
svojim oblikovnim
mogunostima namee kao
novi umjetniki izraz
npr. novine su u 19. stoljeu
doprinijele irenju feljtonskog
romana i kratke pripovijetke
to se smanjilo pojavom radija, a
posebno televizije

disfunkcija: proizvodi
potrone kulture

2.

KOMUNIKACIJA I

kako nastaje ta vrsta jezika

POSTMODERNA

koja omoguuje sporazumijevanje

pripadnika neke jezine zajednice,

Wittgensteinova teza: jezik je

poput igre koja ima svoja pravila
pa ne korespondira s drugim
igrama svaka igra zatvorena je u
polje svojih pravila i njene
sastavnice gube svoju funkciju
izvan tog sustava
Lyotard polazi od toga i kae:
svaka jezina vrsta (npr. jezik
razliitih znanosti) je sustav u
sebi, a
izmeu sustava se ne mogu
izmjenjivati poruke
jedan pored drugoga postoje

iako se oni slue i drugim tipovima

istog jezinog sustava?
standardni jezik obuhvaa i
sadraje svih iskaza posebnih
jezika, njegovo svojstvo je
heteromorfnost:

preplitanje iskaza razliitih

jezinih tipova

odreeni iskazi su na granici

standardnog jezika i nekog od

posebnih jezika
Lyotard: osnovni zadatak
obrazovanja je razvijanje
matovitosti ili stjecanje
sposobnosti da se povezuju

razliiti jezici znanosti,

podaci iz razliitih iskaza koji se

knjievnosti itd. koji su potpuno

smatraju nespojivima

zatvoreni izmeu njih se ne

(interdisciplinarnost)

mogu izmjenjivati obavijesti jer

ista rije prenesena u drugi tip

heteromorfije iskaza (uvjet da bi

jezika ima isti oblik, ali potpuno

se unijela novina u pojedinu

mijenja znaenje

jezinu igru)

matovitost proizlazi iz

komunikacija: jedno od

osnovnih obiljeja postmoderne

obnavlja se unoenjem podataka

ako je svakidanji jezik

koji su dotad s njom bili nespojivi

neko znanje/jezina igra

poseban tip jezika, onda se

potpuna podijeljenost jezika

pripadnici neke drutvene

dovela bi do prekida komunikacije

zajednice mogu sporazumijeti

standardni jezik osnova je

samo njime (jer svi znaju pravila

svakidanje komunikacije

te vrste jezine igre)

 neprestane mijene

1. usmjerenost prema onome

svakidanjeg ivota uzrokuju

to je izvan njega (kako bi

ukljuivanje novih sadraja u jezik

neka izvanjezina pojava

svakidanje upotrebe: neprestana

postala dio

verbalizacija svakidanjice nune

jezinog iskaza) zato je jezik u

je za opstanak jer se ovjek moe

stalnoj mijeni

kretati samo u prostoru koji je sebi

jezino predstavio
jezik masovnih medija
(novinski jezik) je oblik standardog
jezika, jezik svakidanjice u
pisanim oblicima izrazito je
pogodan za prouavanje
neprestanog irenja standardnog
jezika
novinski jezik i novinski
diskurzivni obilci mjesto su gdje
dolazi do meusobnog utjecaja
standardnog i drugih tipova jezika
(npr. znanstveni komentari u
novinama) no to nije metajezik
nasuprot Lyotardu (odnos
izmeu razliitih tipova jezika nije
mogu) javlja se Habermas sa
tezom o konsenzusu (odnos
razliitih tipova jezika ipak je
mogu)
usporedba jezika i igre mogua
je na razini sintakse (pravila), ali
ne i na semantikoj razini
dva semantika svojstva
verbalnog iskaza:

2. ovisnost o jezinom sustavu

u kojem nastaje
semantike vrijednosti, nastale
u sklopu bilo koje jezine vrste,
mogu se djelomino prenositi u
drugu jezinu vrstu i u standardni
jezik koji postaje mjesto
susretanja razliitih jezinih tipova
odnos izmeu svakidanjeg
jezika i jezinih tipova nije
jednosmjeran proces prevoenja
omoguuje prenoenje
semantike vrijednosti, nastale u
iskazu nekog posebnog jezika, u
standardni jezik
uslijed stalnih mijena
svakidanjice nastaju
poluoznaeni prostori ovjekovog
postojanja

moraju se jezino

odrediti ako se ne mogu iskazati

standardnim jezikom, postaju
predmetom posebnih jezika
potpunije se odreuju

vraaju se

u svakidanji jezik kao prevedeni

pojmovi

 novinskim jezikom uvode se

novi sadraji i obiljeavaju se na
novi nain tvorbena funkcija
hibridni novinski iskaz = tip
diskursa koji omoguuje da se
sadraj posebnog jezika uini
dostupnim veem broju lanova
neke drutvene zajednice
u opi jezini tip ulaze nova
znaenja nastala u posebnim
jezinim tipovima

gube dio svog

prvotnog znaenja, ali zadravaju

izvorne semantike vrijednosti
kojima se u jeziku svakidanjeg
ivota daje novo znaenje

postaju jedinicom standardnog

jezika

3.

LASSWELLOVA

PARADIGMA MASOVNOG

(odgajatelji)

KOMUNICIRANJA

prijenos drutvenog naslijea

previe je orijentiran na poiljatelja

obavijesti, primatelj se pojavljuje u

pasivnoj ulozi jednosmjeran odnos (npr.

preuzeta je iz teorije
informacija, postavljena je na pet
elemenata:
1. tko = poiljatelj poruke

analiza upravljanja
2. to = informacija

analiza sadraja
3. kojim kanalom = medij

analiza medija
4. kome = primatelj

analiza primatelja
5. s kojim uinkom

analiza uinka
najbolje je kombinirati dvije
analize
funkcije komunikacijskog
procesa zanimaju ga vie od
strukture, masovna komunikacija
se promatra kao priopavanje, a
ne openje
funkcije masovnih medija:

nadziranje okoline (time se

bave diplomati, predstavnici,

vanjski dopisnici)

koordinacija pojedinih dijelova

drutva kao odgovor na okolinu

(urednici i novinari)

reklame), osim kad se istrauju uinci

promatra komunikacijski
proces s politolokog gledita
(bavi se odnosom vlasti i sredine):
vodee vlasti strahuju od masa
kad nemaju istovjetnu sliku
drutvene zbilje nadzor nad
kanalima, proputaju se samo
informacije koje su u skladu sa
stajalitima rukovodeih slojeva
zato neke vladajue grupe ne
uspijevaju nametnuti svoje
interpretaciju zbilje pasivnim
primateljima?

jer primatelj

dekodira poruku u skladu sa

svojim ivotnim poljem, bitna je
ekvivalentnost kodova
primatelj transformira
informacijski sadraj na odreeni
nain utjee na komunikacijsku
mikrostrukturu (interpersonalna
komunikacija), a time i na
makrostrukturu (masovni mediji)
komunikacija je
intersubjektivan in, ovjek njome
uspostavlja odnos sa svojom
okolinom ona nije priopavanje,
u njoj primatelj poruke mora biti

makar i neizravno prisutan

(poiljatelj ga mora staviti u
sugovorniku poziciju npr.
pisma)
ideologije: povezan skup
odreenih vrijednosti koji se
prenosi komunikacijskim
procesom
cilj masovne komunikacije:
postizanje ekvivalencije izmeu
upuenosti eksperata, politiara i
graana

4.

MOLESOVA

demagoka nastala je na

SOCIODINAMIKA

naelima trita i profita, u

TEORIJA RADIJA I

prvom je planu reklamiranje

TELEVIZIJE

proizvoda s ciljem to vee

potronje, a to se vezuje uz
razonodu i uitak

Moles promatra suodnos

trai se veza izmeu reklame

masovnih medija i kulture

i to veeg broja primatelja

sredstva masovnog

(reklame se emitiraju u sklopu

komuniciranja su kanali kojima

dananji ovjek dobiva preteni
dio kulturnih sadraja, pridonijeli

atraktivnih programa)
program je vredniji ako je
omoguio da reklama obuhvati

su stvaranju mozaike kulture

to vei broj gledatelja

(nagomilavanje informacija
/itema/ bez vreg suodnosa)
kulturni proces je kruni tok u
kojem je poiljatelj u suodnosu sa

vodstvom urednikih kolegija

program je u rukama politike
stranke, religijske oragnizacije

primateljem, meusobno se

ili drave

uvjetuju, a bitna su i obiljeja

propagira se neka ideologija

samih masovnih medija

tako da se iskrivi sociokulturna

stvaratelj je vezan uz
makromilje i masovnu kulturu

ploha (filter kroz koji se

proputaju informacije)

stvara novu formu iz sastavnica

svijeta koji ga okruuje

primatelj obino ne registrira da

ta forma

su obavijesni sadraji

prolazi kroz kanale masovnih

medija, uklapa se u makromilje i
postaje dio masovne kulture

rasporeeni i preoblikovani
nije bitan broj primatelja
odreenog sadraja bitno je

tri doktrine pomou kojih

da je on usmjeren na skupinu

se koncipiraju programi radije

intelektualaca koja ima ima

i televizije (ne pojavljuju se u

najvei utjecaj na formiranje

proienom obliku, nego jedna

dominira):

dogmatska: provodi se pod

javnog mnijenja

kulturoloka (eklektika):

osnovica joj je cjelokupno

kulturno naslijee, tj. univerzalna

stoji izmeu tvorca znanstvene

kultura (memorija svijeta)

ili kulturne injenice i primatelja

cilj: pojedinac treba usvojiti

medijske poruke (najee je to

najbolji mogui izbor iz

nestruni novinar)

univerzalne kulture i tako se

Moles uvodi i etvrtu doktrinu:

prilagoavati drutvu

sociodinamiku

permanentno obrazovanje,

bavi se djelovanjem na

omoguava punu integraciju u

evoluciju same kulture, njeno

drutvenu zajednicu

ubrzavanje ili usporavanje

injenice se ne iskrivljuju ili

kulturni krug (stvaratelj,

pojednostavljuju, nego se

novinar, primatelj) moe

prenose u to izvornijem obliku

djelovati progresivno (ubrzati

ne postoje unaprijed zadana

mjerila kojima se odreuje
svrhovitost neke kulturne

kulturnu evoluciju) ili

konzervativno (usporavati)
sociodinamika doktrina

injenice za program (za razliku

statistiki selektira kulturne

od prethodne dvije doktrine)

sadraje s obzirom na to

mjerilo vrijednosti je znanje

ubrzavaju li ili usporavaju

ova doktrina nije usmjerena

na nastajanje neke kulturne

kulturnu evoluciju
utemeljena je na mjerim

injenice njome se bavi tek

postupcima, tj. kvantitativnim

kad postane dio opeg znanja

odrednicama (a prethodne se

pretpostavka: svaki se sadraj

moe obraditi bez obzira na
sloenost no mediji se ne
vode tom logikom
upueni poznavatelj nekog
znanja bit e sposoban shvatiti

utemeljene na ideolokom
stavu)
vie je zapravo rije o
analitikom postupku nego
doktrini
u drutvu postoji niz

odreenu kulturnu ili

institucija koje stvaraju sliku

znanstvenu injenicu te je

kulturnog univerzuma, postoje

transformirati u prihvatljivi

kvalitativna i kvantitativna

radijski ili televizijski oblik to

analiza (rad dokumentarista i

je takozvani trei ovjek koji

enciklopedista zadire u samu

organizaciju znanja)
enciklopedije: kristalizacija
ljudskog znanja
Molesova teorija prua
mogunost da se tono odmjeri
posljedica koju e izazvati neka
poruka odaslana putem masovnog
medija, omoguava prevladavanje
programske inkoherentnosti
elektronikih medija
uvijek je mogue pronai formu
u kojoj e se prilagodbom prenijeti
i najsloeniji znanstveni sadraj
bitno je i pronai najbolje
mjesto i vrijeme kako bi poruka
dola do zainteresiranog
primatelja
neophodna je i kontrola
zavrnog proizvoda feedback
(ispituje se
itanost/gledanost/sluanost)

5.

KULTURNA FUNKCIJA

TELEVIZIJE

prijenos, predstave, baleta,

koncerta...)
nijedan emitirani sadraj nee
biti istovjetan svom prvotnom

usmjerenost televizije u tvorbi

obliku medij utjee na njegovu

opih kulturnih znaajki (a kultura

prilagodbu i djelominu izmjenu

je povezan sustav informacija

3. prikazivaki tu dolazi do

kojima drutvena zajednica stvara

izraaja onaj nain

sliku o sebi i svijetu)

iskazivanja koji je svojstven

televizija je medij kojim se

samom tv mediju (npr. film ili

prenose razliite informacije

tv reportaa)

sudjeluje u stvaranju kolektivnih

npr. galerija koja daje neku

vrijednosti

izlobu ne mora biti jedina koja

tri osnovna aspekta

prezentira izloke u tome

kulturne funkcije televizije:

sudjeluje i televizija, i to ne

1. obavijesni televizijski je

samo pukim obavjetavanjem o

iskaz donekle prikriven, jer

izlobi, kamerom se moe

ona kao obavijesni medij nije

otkriti ono to ponekad nismo u

prikladna za prezentiranje

stanju zamijetiti

kulturnih sadraja koji nisu po

televizija je ovdje neophodni

sebi vizualizirani (odupiru se

sudionik kulturnog dogaaja i tu

televizijskoj interpretaciji)

dolazi do izraaja njena kulturna

mora zadanu temu pretvoriti

u audiovizualni dogaaj jer
kulturni sadraj u looj obradi
izaziva nezainteresiranost i
dosadu
2. prijenosni vana je za
kulturnu dinamiku zajednice
jer joj pribliava kulturne
vrijednosti koje su joj iz nekog
razloga nedostupne (npr.

funkcija

6.

TVORBA NOVINSKIH

kadar osposobljen za obavljanje

INFORMACIJA

radnih zadataka, a ne uzimaju o

obzir potrebna znanja i vjetine

Europa novinarska

masovnim su se medijima prve

djelatnost je u drugom planu,

poele baviti psihologija i

naglasak je na komunikacijskom

sociologija, a kasnije i lingvistika,

procesu i njegovim posljedicama

teorija informacije, semiologija,

ovo u Hrvatskoj zastupaju

antropoligija, teorija umjetnosti,

sveuilini profesori

retorika, teorija knjevnosti...

zanemaruju novinski kompleks

istrauju informacijsko-

problema

komunikacijski proces, primatelje

novinarski iskaz je kompleks

obavijesti, drutveni kontekst,

tvorbenih postupaka u kojima

uinke... no izostavljaju tvorbu

nastaju informacijski sadraji

novinskih informacija

masovnih medija

tvorba novinskih informacija

svaki komunikacijski medij

rezultat je novinarskog rada

sastoji se od:

novinar tvori obavijesne oblike,

organizira ih u skupove i ukalapa

materijalna dimenzija (tiskarska,

u iri obavijesni kontekst (u

auditivna, videoauditivna)

cjeline)

oblici koji nisu rezultat same

informacijski sadraji

novinarske tvorbe (npr. radio-

usko su povezani jer nije

oznaavajueg plana

plana oznaenog

drame) stavljeni su u kontekst

svejedno u kojem se mediju

masovno-medijskih cjelina, a one

iskzuje neka poruka ako se

su rezultat novinarskog

mijenja oznaiteljski plan

koncipiranja

(medij), mijenja se i plan

u svijetu postoji dvojak

oznaenog

odnos prema novinarstvu:

SAD istie se neposredna

praksa
u Hrvatskoj to zagovaraju
novinske institucije trae

u komunikacijskom lancu
novinar ima mjesto poiljatelja
poruke

 teorija novinarstva =

novinar mora suvereno vladati

studijska disciplina, prouava kako

materijom o kojoj pie

se sainjava medijska poruka

drutvo koje tei ukljuivanju

novinarstvo ima svoju

pojedinca u drutveni proces

teoretsku i tvorbenu razinu:

preferira analitiko, a ne

bez solidnog teoretskog

manipulacijsko novinarstvo

znanja ne moe se svladati

analitiko novinarstvo:

tvorba novinarskog diskursa

primatelj je subjekt, svaki

novinar je uvijek svjestan

drutveni problem prezentira se

oblika kojim se slui (vijest,

na osobit nain

izvjetaj, komentar...) nuno je

manipulacijsko novinarstvo:

dobro poznavanje diskurzivnih

primatelj je objekt, forma je stalna

novinskih oblika i specifinosti

agitacijsko novinarstvo:

pojedinih medija

naglasak nije na sloenosti

tvorbu pojedinih informacija

problema, ve na njegovom

prati problem njihovog uklapanja

uklapanju u politiki koncept

u skupove (rubrike, emisije) time

se bavi tvorba skupova

prilagoenu znanstvenu elaboraciju jer se

novinskih znakova

tek tada mogu uoiti sve njene

vano je imati na umu

osobitosti pojedinih medija
obino se pri tvorbi pojedinog
oblika ve ima predodba
konteksta u koji e se on uklopti
teorija novinskih cjelina =
bavi se problemom smjetanja
skupine u iri kontekst (dnevnik,
tjednik...) opet je nuno
poznavati specifinosti pojedinih
konteksta
u suvremenom novinarstvu
prevladava zahtjev za to
cjelovitijom novinskom obavijeu

novinarska djelatnost mora imati

specifinosti i njena kompleksnost nuno

za demokratska drutva

KUNCZIK I ZIPFEL

FRAMING KONCEPT teoretski pristup koji se bavi novinarskim odabirom vijesti

i pri tome pokuava objasniti i njihovu stabilnost i njihove promjene.
Frame moemo tumaiti kao interpretacijski okvir, kao kognitivne strukture u
svijesti novinara koje olakavaju selekciju i obradu informacija. Framing istie
odreene dijelove realnosti, drugima umanjuje vanost ili ih ignorira. Taj se
proces moe odvijati svjesno ili nesvjesno. Framing koncept odnosi se i na
struktiriranje vijesti, tj na prikaz dogaaja.
Scheufele i Brosius smatraju da su frames obrasci interpretacije koji nam
pomau pri smislenu svrstavanju novih dogaaja i informacija u njihovoj
uinkovitoj preradbi.
GATEKEEPER pojam je prvi poeo koristiti David White kako bi oznaio
individue koje unutar nekog masovnog medija odluuju o uvrtavanju odnosno
neuvrtavanju neke potencijalne komunikacijske jedinice (npr vijesti). Vratari
odluuju koji e dogaaji postati javni a koji nee i tako pridonose oblikovanju
slike drutva odnosno svijeta recipijenata.
TEORIJA VRIJEDNOSTI VIJESTI analizira sadraje medija na osnovi kojih se
zakljuuje o kriterijima novinarske selekcije. Pogled se pri tome posebno
usmjerava na odreena obiljeja dogaaja (imbenici vijesti) na temelju kojih
novinari odluuju o izboru i koji tako utjeu na prikladnost nekog dogaaja da se o
njemu izvjesti.
IMBENICI VIJESTI:

Frekvencija - to je vremenski tijek nekog dogaaja usklaeniji s

periodinou objavljivanja odreenih medija, to je vea vjerojatnost da e
postati vijest.

imbenik praga pozornosti - Kako bi neki dogaaj postao vijest mora

proi odreeni prag pozornosti. to je vei intenzitet dogaaja, to je vea
vjerojatnost da e se o njemu informirati.

Jednoznanost - to je neki dogaaj jasniji i jednoznaniji, vea je

vjerojatnost da e biti klasificiran kao vrijedan novinskog informiranja.

Vanost - to vie neki dogaaj izravno utjee na ivot recipijenta, to e

taj dogaaj prije postati vijest.

Suglasnost -to su dogaaji suglasniji s oekivanjima i eljama publike,

vea je vjerojatnost da e postati vijest.

Iznenaenje - to je neki dogaaj rjei, to je vea vjerojatnost da e

postati vijest

Kontinuitet - Kad neki dogaaj prijee prag pozornosti i postane vijest, o

njemu se dalje izvjeuje ak ako se smanjuje njegova vrijednost kao
vijesti.

Varijacija - Ako na sliku vijesti preteno utjeu odreeni dogaaji, npr.

unutarnja politika, onda komplementarni dogaaji (vanjska politika) imaju
veu ansu da postanu vijest, jer se masovni mediji trude oko
uravnoteenog prikaza informacija.

Odnos prema elitnim nacijama - Dogaaj u kojemu sudjeluju mone i

vane nacije imaju osobito visoku vrijednost kao vijest.

Odnos prema elitnim osobama - Dogaaje u kojima sudjeluju mone i

vane osobe, imaju osobito visoku vrijednost kao vijest.

Personalizacija - Dogaaji koji se mogu predstaviti kao posljedica

djelovanja ljudi koji se mogu konkretno identificirati, imaju veu vrijednost
kao vijest od apstraktnih zbivanja.

Negativizam - to je neki dogaaj negativniji, to e prije postati vijest.

ISTRAIVANJE PRISTRANOSTI VIJESTI (NEWS BIAS)

-

Svjesna iskrivljavanja u informiranju predmet su istraivanja pristranosti

vijesti
Studije u tom smjeru istraivanja bave se i svojstvima komunikatora i
medijskim sadrajima
Zajedniki im je cilj identifikacija uzroka neuravnoteenosti u medijskom
informiranju

KULTURNI (medijski) IMPERIJALIZAM - oznaava situaciju, u kojoj jedna

zemlja vlada medijima druge zemlje, a pogoena zemlja nema usporediv utjecaj.
Vladanje medijima, podrazumijeva vlasnitvo nad medijama, emitiranim
sadrajima ili distribucijskim sredstvima za odreene sadraje.

MEDIJSKA GLOBALIZACIJA oznaava sve veu povezanost svijeta putem

modernih komunikacijskih tehnologija, obuhvaa protok informacija i zabavnih
sadraja diljem cijelog svijeta. U nekim segmentima kulture to vodi i do
meunarodne standartizacije, kao npr. u kulturi mladi. Do meunarodne
standardizacije dolazi i na komunikacijskom podruju, jer svjetskim tritem vlada
mali broj ponuaa.
Pr: Pojedini elementi zapadne kulture (fast food, cigarete, coca-cola, jeans itd.)
proirili su se po cijelome svijetu, isto vrijedi i za podruje komunikacije i

odreene oblike zabave( ameriki filmovi, tv-serije, ali i latinoamerike sapunice)

gdje svjetskim tritem vlada mali broj ponuaa kao to su Time-Warner-CNN,
Walt Disney, Bertelsmann, News Corp, Viacom, Televisa, Globo itd.
Svijet se u pogledu tehnolokih uvjeta (komunikacije i transport) moda i moe
pretvoriti u global village (globalno selo; McLuhan).
UNESCO-va RASPRAVA O SVJETSKOM INFORMACIJSKOM PORETKU
-

UNESCO je najvaniji forum za rasprave o meunarodnoj komunikacijskoj

politici.

U poetku je postojao konsenzus o tome da treba podupirati slobodan

protok informacija.

To se promjenilo pristupom Sovjetskog saveza 1954.; poela je rasprava o

konstrukciji novog svjetskog poretka.

Temelj novom svjetskom informacijskom poretku trebala je biti Rezolucija

DR 8, koju su 24. listopada 1980. prihvatili izaslanici UNESCO-a. Rezolucija
je sadravala 11 postulata:
1

Uklanjanje nejednakosti izmeu zemalja u razvoju i industrijskih nacija

Uklanjanje negativnog utjecaja monopola i prevelike koncentracije

Uklanjanje unutarnjih i vanjskih zapreka za slobodan protok informacija

Vie izvora i kanala za irenje informacija

Sloboda tiska i informacija

Sloboda novinara i svih zaposlenih u komunikacijskim medijima

Poboljnje informacijskih kapaciteta zemalja u razvoju

Iskrena volja razvijenih zemalja da pomognu zemljama u razvoju

Potovanje kulturnog identiteta i pravo svake nacije da obavijesti svjetsku

javnost o svojim interesima, tenjama i kulturnim vrijednostima

10 Potovanje prava svih naroda da sudjeluju u meunarodnoj razmjeni

informacija temeljenoj na jednakosti, pravednosti i uzajamnoj koristi
11 Potovanje prava javnosti da se drutvenim skupinama i pojedincima omogui
pristup izvorima informacija te aktivno sudjelovanje u komunikacijskom
procesu

MEDIJSKI KONCERNI su tvrtke koje uglavnom djeluju na podruju medija

ili dominiraju nekim relevantnim medijskim tritem. Njihova velika
gospodarska mo temelji se na razliitim isprepletenostima.
Razlikujemo sljedee oblike koncentracije tvrtki, a time i medija:
HORIZONTALNA KONCENTRACIJA ukljuene medijske tvrtke djeluju na
istom relevantnom tritu
VERTIKALNA KONCENTRACIJA tvrtke djeluju na razinama proizvodnje
koji se nadovezuju jedna na drugu tj u odnosu kupac-prodava
DIJAGONALNA (KONGLOMERATNA) KONCENTRACIJA ukljuene
tvrtke djeluju na razliitim relevantnim tritima
Vertikalna koncentracija osobito je dobra kad se masovni mediji ele
opskrbiti medijskim softverom.
Jedan od vanih uzroka koncentracije medija jest specifinost medijskih
proizvoda. Kod te robe nema suparnitva u potronji.

MALOVI- MASOVNO KOMUNICIRANJE

Temeljna naela postojanja masovnih medija

-

odreene komunikacijske svrhe

komunikacijske tehnologije kojima se dopire do udaljenih korisnika
oblici drutvene organizacije koji omoguuju vjetine i okvire u kojima se
pripremaju, proizvode i distribuiraju vijesti
- oblici regulacije i kontrole
Ovi elementi nisu meusobno povezani i ovisni su o vremenu i mjestu.

Masovno komuniciranje po Blacku i Bryantu

-

publika: poruka nije upuena nekom odreenom pojedincu

brzina: poruka se isporuuje simultano ili s kratkotrajnom odgodom
prolaznosti: poruka se konzumira istog asa, iako se moe naknadno
spremiti

18 teorija masovnog komuniciranja

-

James Anderson u svojem je djelu Communication Theory objavio 18 teorija

masovnog komuniciranja

nema marksistikih, feministikih, kritikih, kulturolokih teorija

prevladavaju kognitivne
smatra da drutvene znanosti najbolje opisuju masovno komuniciranje

Industrija masovnih medija po Shirley Biagi

-

obuhvaa novine, televiziju, radio, filmove, nosae zvuka i knjige (danas

Internet)
glavni cilj masovnih medija u Americi je financijski uspjeh
mediji su kljuna institucija u naem drutvu

Teorije prema McQuailu

-

prva razlika:
medijsko centrine: stavljaju medije u prvi plan i prouavaju njihovo
podruje djelovanja
drutveno centrine: uzimaju u obzir utjecaj politike, gospodarstva i drugih
drutvenih faktora te prouavaju medije s tog aspekta

etiri osnovna tipa medijskih teorija

- druga razlika:
1 medijsko kulturoloke: temelje se na sadraju i razumijevanju medijskih
poruka
2 medijsko materijalistike: ukljuuju politiko-gospodarske i tehnike
aspekte medija
3 drutveno kulturoloke: naglaavaju funkciju drutvenih faktora i funkcije
medija u drutvenom ivotu
4 drutveno materijalistike: vide medije kao odraz ekonomskih i materijalnih
uvjeta u drutvu
etiri kategorijalna sustava medijskih zadovoljavanja potreba korisnika
Joseph Dominic
1
2
3
4

saznanje kada elimo biti informirani, koristimo se medijima

razonoda skretanje panje s problema na zabavnije sadraje
ukljuenje u drutvene aktivnosti konzumiranje medija omoguuje nam
sudjelovanje u razgovorima
povlaenje iz stvarnosti - konzumiranje medija izgovor je da ne
sudjelujemo u nekim drugima aktivnostima

Drutvena kontrola medija

-

vrste kontrole: cenzura, autocenzura, zakonska ogranienja, kontrole

infrastrukture, gospodarske mjere
motivi kontrole: moralni ili kulturoloki razlozi, politika subverzija, borba
protiv cyber kriminala
nacionalna sigurnost

Wilbur Schram drutvena uloga medija

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10

proirenje horizonta
fokusiranje pozornosti
pridonoenje promjeni usaenih stavova i djelovanja
punjenje interpersonalnih kanala informacijama
davanja statusa
proirenje politikog dijaloga
provoenje socijalnih normi
formiranje novih preferenci ukusa
promjena slabije usaenih stavova
znatan doprinos na svim podrujima obrazovanja

Teorijski pristup masovnim medijima Siebert, Peterson, Schramm

(sovjetsko medijski model)
1
-

etiri teorije:
Siebert - autoritativna teorija:
nastanak: 16/17. stoljee Engleska
temelj: filozofija apsolutne moi monarha
glavna svrha: podravati i unaprijediti politiku vladajuih i sluiti dravi
koritene medija: jedino uz kraljevski ukaz
kontroliranje: putem odluka vlade, cenzure
zabranjeno je: kritizirati, pogotovo slubenike
vlasnitvo: javno ili privatno

2
-

Siebert - libertarijanska teorija

nastanak: prihvaena u Engleskoj i SAD-u
temelj: djela Miltona, Lockea i Milla
glavna svrha: informirati, zabaviti, prodati pronalaenje istine i
kontroliranje vlasti
koritenje medija: svatko tko ima gospodarske mogunosti pokrenuti
medije
kontroliranje: putem samo proglaenog procesa istine, sudovi
zabranjeno je: nepristojnost, ratno hukanje
vlasnitvo: uglavnom privatno

3
-

Peterson drutveno - odgovorna teorija

nastanak: SAD 20. stoljee
temelj: djelima Hockinga, praktiarima i medijskim kodeksima
glavna svrha: informirati, zabaviti, prodati izazvati sukob
koritenje medija: svatko tko hoe neto rei
kontroliranje: putem drutvenog miljenja
zabranjeno je: ugroavanje privatnih ljudskih prava
vlasnitvo: privatno, dok vlada ne preuzme

4
-

Schramm sovjetsko komunisitika teorija

nastanak: Sovjetski Savez
temelj: marksisitiko lenjinistika staljinistika gledita
glavna svrha: pridonijeti uspjehu i stabilnosti sovjetskog socijalistikog
sustava
koritenje medija: lojalni i odani lanovi partije

kontroliranje putem: politike kontrole vlasti

zabranjeno je: kritizirati partijske zadatke
vlasnitvo: javno dravno

Politiki paralelizam
-

prepoznavanje stranako medijskog paralelizma

stupanj koji odreuje kolika je struktura medijskog sustava paralelna
strukturi stranakog sustava
pojam odredio 1974. godine Seymour Ure

UUN - 2. kolokvij - Zakon o medijima

MEDIJI su: novine, radijski i televizijski programi, elektronike publikacije, teletekst i ostali oblici dnevnog
ili periodinog objavljivanja programskih sadraja
Mediji nisu knjige, udbenici, bilteni, katalozi ili drugi nositelji objavljivanja informacija koji su namijenjeni
obrazovnom, znanstvenom i kulturnom procesu, oglaavanju i sl.
JAVNO INFORMIRANJE je informiranje koje se ostvaruje posredstvom medija.
PROGRAMSKI SADRAJI su informacije svih vrsta (vijesti, miljenja, obavijesti, poruke) te druga autorska
djela koja se objavljuju putem medija u svrhu obavjeivanja i zadovoljavanja kulturnih, znanstvenih i
ostalih potreba javnosti.

NAKLADNIK MEDIJA je svaka fizika ili pravna osoba koja putem medija objavljuje programske sadraje i
sudjeluje u javnom informiranju, bez obzira na tehnika sredstva preko kojih se njegovi uredniki
oblikovani programski sadraji objavljuju, prenose ili su dostupni javnosti.
NOVINAR je osoba koja se bavi prikupljanjem, obradom, oblikovanjem ili razvrstavanjem informacija za
objavu putem medija, zaposlena je kod nakladnika ili obavlja novinarsku djelatnost samostalno ili na
temelju ugovora.
GLAVNI UREDNIK je novinar ovlaten za ureivanje medija kojeg imenuje nakladnik na nain propisan
zakonom.
SAMOREGULACIJSKI AKTI su pravila novinarske struke i etike, statut medija, kao i drugi akti kojima se
utvruju strukovna i druga pravila ponaanja koje samostalno utvruju nakladnici, novinari i njihove
udruge.
TISAK su novine i druga povremena izdanja, izlaze u razmacima od najvie est mjeseci u nakladi veoj
od 500 primjeraka.
INFORMACIJA je podatak, tekst, fotografija, crte, karikatura, film, usmeno izvjee, vrijednosni sud ili
drugi prilog objavljen u mediju.
JAVNA INFORMACIJA je svaka informacija u posjedu tijela izvrne, zakonodavne i sudbene vlasti i drugih
pravnih i fizikih osoba koje obavljaju javnu slubu, a koja se odnosi na njihov rad i djelovanje.
INTERVJU je razgovor i izjava u pisanome ili usmenom obliku, namijenjen objavljivanju u mediju.
AUTORIZACIJA je potvrda autentinosti izjave ili razgovora namijenjenog objavljivanju, u pisanom je ili
usmenom obliku.
SLOBODA MEDIJA obuhvaa: slobodu izraavanja miljenja, neovisnost medija, slobodu prikupljanja,
istraivanja, objavljivanja i irenja informacija u cilju informiranja javnosti, otvorenosti medija za razliita
miljenja, uvaavanje zatite ljudske privatnosti i dostojanstva.
Slobode medija doputeno je ograniiti samo kada je i koliko je to nuno radi interesa nacionalne
sigurnosti, javnoga reda i mira, zatite zdravlja i morala, zatite ugleda, sprjeavanja odavanja povjerljivih
informacija.
Zabranjeno prenoenjem u medijima poticati ili veliati nacionalnu, rasnu, vjersku, spolnu
neravnopravnost te izazivati nacionalno, rasno, vjersko, spolno ili drugo neprijateljstvo ili nesnoljivost,
poticati nasilje i rat.
PRAVA I OBVEZE NAKLADNIKA:
obvezan obavljati djelatnost na podruju javnog informiranja u skladu sa zakonom
obavljajui svoju djelatnost moe proizvoditi programske sadraje i za drugog nakladnika ili tehnikog
prijenosnika programskih sadraja.
U sudski registar moe se upisati ako ima prebivalite u RH i da je sjedite urednitva u RH

OBVEZE NAKLADNIKA U PRIJAVI TISKA

- Prijavljuje izdavanje tiska u Upisnik koji se vodi pri nadlenom ministarstvu.
- Prijava treba sadravati:
tvrtku i sjedite
naziv novina ili drugoga tiska,
programsku osnovu
jezik, pismo i periodinost izdavanja,
planiranu prosjenu nakladu,
ime, prezime i prebivalite tiskara,
ime, prezime i prebivalite glavnoga urednika,
- Prijavi se prilae izvadak iz sudskoga registra

Nakladnik objavljuje na odgovarajuim mjestima svakoga programskog sadraja:

ime i prezime autora objavljenog priloga
ime i prezime osobe/tvrtku nositelja autorskih prava glede objavljenih programskih sadraja, osim u
tiskovnim medijima i radijskim programima
naziv pravne/ime i prezime fizike osobe koja uva koriteno kulturno dobro ili arhivsko gradivo
naziv medija iz kojega je preuzet programski prilog ili isjeak iz programskog priloga
INFORMACIJE OD INTERESA ZA JAVNOST
Javnost ima pravo na informacije o poslovanju nakladnika i programskoj osnovi medija.
Nakladnik samostalno utvruje programsku osnovu medija.
Nakladnik je obvezan najmanje jednom u svakoj kalendarskoj godini obavijestiti javnost o programskoj
osnovi, vlasnikoj strukturi, poslovnim rezultatima, prosjenoj nakladi, sluanosti ili gledanosti.
Nakladnik je duan na vidnom mjestu svakoga pojedinog nositelja programskog sadraja (npr. primjerak
tiska, televizijska emisija) osigurati objavu sljedeih podataka:
tvrtku i sjedite (ime, prezime i prebivalite nakladnika)
ime i prezime glavnog urednika te imena i prezimena urednika pojedinih programskih grupa
ime i prezime (tvrtku i sjedite) tiskare i datum tiska te broj tiskanih primjeraka (kad se radi o tiskanim
medijima)
nadnevak produkcije (mjesec i godina) kad se radi o radijskom i televizijskom programu.
Obveza se odnose i na nakladnike elektronikih medija podaci se objavljuju na poetku i na kraju
radijskih i televizijskih programa.
Naziv (zatitni znak - logotip) radijskog i televizijskog programa mora se objaviti najmanje jedanput u
svakom satu objavljivanja programa.
OGLAS - plaena obavijest iju objavu narui pravna ili fizika osoba da pospjei pravni promet proizvoda,
usluga, prava ili obveza ili u javnosti ostvari ugled ili dobro ime.
Oglaavanje se obavlja uz novanu naknadu ili u svrhu samopromidbe.
Oglas mora biti jasno oznaen i vidljivo odijeljen od drugih programskog sadraja, ne smije kod gledatelja,
sluatelja ili itatelja izazivati dojam kao da je rije o programskom sadraju medija.
Oglaavanjem se ne smatraju:
izjave nakladnika u svezi s njegovim programskim sadrajima
besplatne najave izvoenja javnih radova i dobrotvornih aktivnosti,
besplatno prezentiranje umjetnikih djela.
Sponzorirani programski sadraji moraju pri objavljivanju biti jasno oznaeni imenom sponzora ili
njegovim znakom.
Nije doputeno oglaavanje oruja i streljiva, duhana i duhanskih proizvoda, lijekova i medicinskih
postupaka koji su dostupni jedino na lijeniki recept, te droge, alkohola i alkoholnih pia.

ULOGA GLAVNOG UREDNIKA

Glavni urednik odgovoran je, u skladu sa zakonom, za sve objavljene informacije.
Odgovornost glavnog urednika odnosi se i na uredniku obradu objavljene informacije (izbor naslova,
podnaslova, teksta ispod fotografije i slino).
STATUT MEDIJA
Utvruje odnose izmeu nakladnika, glavnog urednika i novinara te njihova meusobna prava i obveze.
To je samoregulativni akt kojim se utvruje nain sudjelovanja novinara u postupku imenovanja i
razrjeenja glavnog urednika, sloboda rada i odgovornost novinara, te uvjeti i postupak po kojem glavni
urednik i urednici imaju pravo na ostavku uz pravinu otpremninu
Statut medija donose nakladnik i predstavnik novinara uz prethodnu suglasnost veine ukupnoga broja
novinara medija.
ZATITA IZVORA INFORMACIJE
Novinar nije duan dati podatke o izvoru objavljene informacije ili informacije koju namjerava objaviti.

Osoba, tijelo dravne uprave ili sudbene vlasti moe nadlenom sudu podnijeti zahtjev da naloi novinaru
iznoenje podataka o izvoru objavljene informacije.
Sud moe naloiti novinaru da iznese podatke o izvoru objavljene informacije ako je to nuno radi zatite
javnog interesa.
Sud e radi okolnosti sluaja iskljuiti javnost kad se podaci iznose, upozoriti prisutne osobe da to uvaju
kao tajnu te posljedice odavanja tajne.
PRAVO NA ISPRAVAK OBJAVLJENE INFORMACIJE
Svatko ima pravo od gl. urednika zahtijevati da bez naknade objavi ispravak objavljene informacije kojom
su bila povrijeena njegova prava ili interesi.
Svrha ispravaka je ispravljanje netone ili nepotpune informacije.
Objava ispravka moe se zahtijevati u roku od 30 dana od objave informacije.
Zahtjev za ispravak podnosi se glavnom uredniku u pisanoj formi. Podnositelj ga mora obrazloiti i
potpisati te sadravati njegovu adresu.
Ne moe se zahtijevati ispravak ako je medij do dana podnoenja zahtjeva ve sam objavio ispravak iste
informacije. Ako podnositelj zahtjeva za ispravak smatra da medij nije dobro objavio ispravak, moe
zahtijevati ostvarenje svoga prava sukladno ovom Zakonu.
Ako je osoba na koju se odnosi informacija umrla, pravo na objavljivanje ispravke i pravo odgovora imaju
njezina djeca, posvojenici, brani drug, roditelji, posvojitelji, braa i sestre.
Ispravak se mora objaviti na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora. Ispravak ne smije biti
dulji od informacije.
U programima radija i televizije ispravak se daje u pisanom obliku te se objavljuje itanjem u istom
programu i terminu u kojem je objavljena kriva informacija.
Glavni urednik nije duan objaviti ispravak ako:
se traeni ispravak ne odnosi na informaciju na koju se poziva zainteresirana osoba,
u traenom ispravku nisu navedene injenice i okolnosti u vezi s navodima o informaciji,
bi objava ispravka bila u suprotnosti sa zakonom i dobrim obiajima,
zahtjev za objavu ispravka nije potpisao podnositelj zahtjeva
je traeni ispravak nerazmjerno dui od informacije radi kojih se ispravak trai
bi objavljivanje ispravaka prouzroilo odgovornost nakladnika za tetu,
je ispravak napisan na jeziku koji nije istovjetan jeziku na kojem je objavljena osporavana informacija,
je zahtjev za ispravak informacije podnesen nakon proteka roka
se radi o znanstvenoj ili umjetnikoj kritici (izuzev ispravaka netonih podataka ili uvredljivih navoda)
i nadalje smatra da je sporna informacija tona,
je druga ovlatena osoba na istu informaciju ranije podnijela ispravak tog sadraja,
Nakladnik je duan uvati zapise svih objavljenih programskih sadraja najmanje 60 dana od njihove
objave te za zainteresiranu osobu na njezin troak osigurati odgovarajuu presliku pojedinog zapisa i to
najkasnije u roku od tri dana od primitka pisanog zahtjeva zainteresirane osobe.
Ako glavni urednik ne objavi ispravak u roku i na nain odreen zakonom, podnositelj zahtjeva za ispravak
ima pravo podnijeti tubu protiv glavnog urednika.
Tuba se moe podnijeti najkasnije u roku od 30 dana od proteka roka za objavu ispravka.