SADRŽAJ

1. UVOD..................................................................................................................................1

2. BARCELONA.....................................................................................................................2

3. TURISTIČKI RESURSI GRADA BARCELONE............................................................. 4

3.1. Arhitektura....................................................................................................................... 4

3.2. Gastronomija................................................................................................................ 4

3.3. Sportski turizam........................................................................................................... 4

3.4. Umjetnička destinacija................................................................................................. 5

4. ZNAMENITOSTI............................................................................................................... 6

4.1. La Rambla........................................................................................................................ 6

4.2. Park Guell.....................................................................................................................6

4.3. Sagrada Familia............................................................................................................7

4.4. Stadion Camp Nou....................................................................................................... 8

4.5. La Boqueria..................................................................................................................9

5. ANTONI GAUDI..............................................................................................................11

6. ZAKLJUČAK....................................................................................................................14

LITERATURA......................................................................................................................... 15
 1. UVOD

Barcelona je drugi po veličini grad u Španjolskoj, a glavni grad španjolske regije Katalonije, u
sjeveroistočnom kutu zemlje. Grad se nalazi u Sredozemnom moru i pored Pireneja
istovremeno uživajući u blagodatima mora i planina. Grad ima populaciju od preko 1,5
milijuna stanovnika. Barcelona je vjerojatno najpoznatiji grad u Španjolskoj, iako je Madrid
koji je glavni grad zemlje. Barcelona je jedan od najljepših i najuzbudljivijih gradova na
svijetu. Uključuje veliki broj atrakcija, pogotovo u centru grada koji zadržava srednjovjekovni
plan ulica, zapanjujuću modernističku arhitekturu, uključujući nekoliko Gaudijevih zgrada -
najpoznatijeg španjolskog arhitekta. Velike umjetničke izložbe i koncerti održavaju se tijekom
cijele godine a različite vrste predstava izvode se cijelo vrijeme. Jedan od glavnih dostignuća
grada bilo je održavanje Olimpijskih igara 1992. godine, zahvaljujući ovoj manifestaciji
Barcelona je postala poznata u očima svijeta, a sada je jedan od glavnih turističkih atrakcija u
Španjolskoj. Turisti imaju velike mogućnosti pronaći odgovarajući smještaj u Barceloni za
vrijeme boravka u gradu.

1
 2. BARCELONA

Barcelona je postindustrijski grad u autonomnoj zajednici Kataloniji u Španjolskoj, smješten

na sjeverno – istočnoj obali zemlje. Katalonija, kao autonomna zajednica, odlikuje se
specifičnom kulturom, različitom od one španjolske, vlastitim jezikom koji je nakon poraza
od strane španjolske vojske, za vrijeme generala Franka, zajedno s ostalim kulturnim
simbolima, bio i zabranjen, što je na svojevrstan način ojačalo katalonsku kulturu.

Barcelona s populacijom preko 5 milijuna stanovnika u urbanom području čini najveći

španjolski grad čija se konkurentska prednost sastoji, između ostaloga, i u prometnoj
dostupnosti – grad je povezan s četiri različite zračne luke, brzom željezničkom
infrastrukturom koja ga povezuje s Francuskom, kao i dobro razvijenom lukom. Osim toga,
povoljne cijene niskobudžetnih aviokompanija doprinijele su veće priljevu turista iz cijeloga
svijeta. Uz to, unutar grada je dobro organiziran gradski prijevoz koji omogućuje pristup svim
gradskim područjima.

Barcelona je grad bogate i burne povijesti zbog koje je godinama bila stigmatizirana kao
nepovoljna turistička destinacija, a svi marketinški pothvati kojima je cilj bio promocija ove
turističke destinacije bili su z vrijeme Građanskog rata beziznimno ugašeni. Nadalje,
posljednjih godina prošloga stoljeća Barcelona je, kao i mnogi drugi europski gradovi, patila
od posljedica deindustrijalizacije.

Devedesetih godina prošloga stoljeća ova je prijestolnica u potpunosti promijenila svoj imidž,
a rebranding je bio toliko učinkovit da je gad 200. godine bio rangiran kao treći najsnažniji
brand odredišta u konkurenciji o 72 najveća europska grada.

Godine 2013. Barcelonu je posjetilo više od 7,5 milijuna turista pretežno iz Francuske, Velike
Britanije i SAD-a

Osim turizma koji donosi velike prihode, Barcelona je i važno industrijsko središte; osim
tradicionalnih grana, važne su automobilska, strojarska, kemijska, tekstilna, brodograđevna,
elektrotehnička industrija. Vodeća španjolska luka s preko 100 redovitih pomorskih linija, s
modernim specijaliziranim terminalima i dobrim vezama prema unutrašnjosti; međunarodni
aerodrom. Burza, bankarstvo i druge financijske djelatnosti. Osnovana u predrimsko doba,
rimska luka Barcino. Ime je dobila prema navodnom osnivaču Kartažaninu Hamilkaru
Barkasu. U starom vijeku dio pokrajine Hispanije; početkom II. punskog rata (←218. do
←201) osvajaju je Rimljani. U doba cara Augusta Colonia Julia Faventia Augusta Pia.
Osvajanjem Ataulfa (415) postaje prijestolnicom Zapadnih Gota. Godine 713. osvajaju je
2
Arapi; preotima je rimsko-njemački car Ludovik I. Pobožni (814–840) i imenuje sjedištem
Španjolske marke. Od 874. samostalna grofovija (Arapi je privremeno osvajaju 914. i 995),
koja se 1137. sjedinila s → Aragonijom. Godine 1640. sudjeluje u katalonskom ustanku
protiv kralja Filipa IV. U XVII. stoljeću prisilno priključena Kraljevini Španjolskoj. Od 1808.
do 1813. pod francuskom vlašću; tijekom XIX. stoljeća sjedište brojnih ustanaka za
odcjepljenje Katalonije. U Španjolskom građanskom ratu (1936–39) na strani republikanaca
kao žarište otpora Frankovu režimu.

3. TURISTIČKI RESURSI GRADA BARCELONE

1. 3.1. Arhitektura

3
Jedan od najznačajnijih resursa Barcelone je njezina arhitektura. Antoni Gaudí, svjetski
poznati arhitekt, projektirao je mnoge objekte smještene po cijelom gradu od kojih su mnogi
uvršteni u UNESCO-vu svjetsku kulturnu baštinu, a od osobitog je značaja Sagrada Familia,
veličanstvena katedrala koja je postala simbolom grada.

Njegovi arhitektonski projekti su jedinstveni, okrugli i šaren, što ih čini vrlo atraktivnim i
živopisnim. Uvažavajući ih kao jedinstven i vrijedni prirodni resurs, turističke organizacije u
Barceloni iskoristile su fotografije njegovih građevina u svim promotivnim materijalima u
svrhu privlačenja što većeg broja turista.

Nadalje, 2002. godine turizam je bio posvećen Gaudijevoj arhitekturi, naglašavajući karakter
Barcelone kao umjetničke destinacije u turističkoj perspektivi, a zbog projekta je i obnovljena
kulturna baština, kako bi se ista očuvala ali kako bi se postigla turistička održivost.

Barcelona također promiče trgovačku kulturu a u gradu je moguće pronaći svjetski priznate
dizajnere visoke mode kao i tradicionalne trgovine, čiji je popis objavljen na web stranici
turističke zajednice. „La Ramblas“ ulica pridonosi brendiranju odredišta kao modne
destinacije.

2. Gastronomija

Gastronomija je još jedan važan resurs važan za privlačenje turista, a ima snažnu i rastuću
reputaciju u tradicionalnoj ali i u suvremenoj kuhinji. Barcelona je grad mnogih svjetski
poznatih kuhara, a na slavnoj zatvorenoj tržnici „La Boqueria“ moguće je pronaći svježe
proizvode, uključujući i plodove mora, meso, voće i puno više. Ovaj resurs je učinkovito
iskorišten kroz promicanje tečajeva kuhanja i gastronomske ture za turiste. Gastronomija je
vrlo cijenjena i znatan motivator za posjet gradu.

3. Sportski turizam

U Barceloni je sportski turizam alat kojim se grad redovito stavlja u središte pozornosti.
Barcelona je dom Barcelona je dom jednog od najpoznatijih svjetskih nogometnih momčadi,
koja je u 2008. godini imala više članova iz svih krajeva svijeta nego bilo koji drugi sportski
klub.

Osim toga, na svojim poligonima Barcelona ugošćuje najviše sportskih događanja u svijetu. U
2006. godini 'Turime de Catalunya " iskoristio je ovaj resurs tako da su se udružili s
nogometnom reprezentacijom koju sada obilaze više od 250 turoperatora i novinara,
pozicionirajući time Barcelonu kao jednu od glavnih američkih turističkih destinacija.

4
Barcelona je također bila domaćin brojnim sportskim događajima, uključujući World Cup
Final 1982, 1999 UEFA Lige prvaka i vjerojatno najutjecajnijeg na turizam - Olimpijskih
igara 1992.

Prije samih igara, u Barceloni je razvijena infrastruktura riva, sportskih objekata i

Olimpijskim selom a investicija je učvrstila i poboljšala položaj Barcelone kao turističke
destinacije.

Godine 2003. u Barcelona je proglašena „godina sporta“ iz čega se jasno da zaključiti kako je
grad uspješno razvio svoj brand aktivnog i energičnog grada.

4. Umjetnička destinacija

Barcelona je jedinstvena arhitektonska i artistička destinacije koja se lako razlikuju od ostatka

Španjolske i u kojoj se ponovno gradi imidž umjetničke destinacije.

Barcelona posjeduje još jedan vrijedan resurs, a to je međunarodno priznato visoko

obrazovanje, odnosno dom za šest sveučilišta, od kojih su dva, Universitat de Barcelona i
Universitat Autónoma de Barcelona na ljestvici "Top 200 QS World University Rankings“ u
2013. Barcelona je trenutno zauzela 24. mjesto i to zbog – sunčane klime, plaža, poznate
kuhinje, bogate umjetničke i kulturne ostavštine, kozmopolitskog centra grada i strane scene.

The Universitat de Barcelona pohađa oko 1300 međunarodnih studenata i koji će vjerojatno
sudjelovati u turističkim djelatnostima i bez sumnje će generirati daljnji razvoj turizma kroz
posjete prijateljima i obitelji.

3. ZNAMENITOSTI
5. 4.1. La Rambla

Ulica La Rambla duga je točno 1,2 km i gotovo svatko tko je posjeti Barcelonu prošeta se

5
ovom ulicom, izgrađenom 1766. godine. U Barceloni, gradu uskih i krivudavih cesta, La
Rambla predstavlja prostor u kojem svatko može šetati. Zbog središnjeg položaja, ulica je
mjesto za susrete svih društvenih slojeva a zbog toga ulica obiluje dućanima luksuzne i
povoljne odjeće, pekarskih proizvoda, suvenira i novina. Hodajući njome, vidljive su
građevine Gran Teatre del Liceu, Palau de la Virreina i spektakularna Boqueria tržnica. Ta
ljudska rijeka, sa svojim uličnim umjetnicima, turistima i mještanima, koji još uvijek ovdje
dolaze u šetnju jedan je od prepoznatljivijih simbola grada.

6. Park Guell

Najupečatljiviji javi prostor u Barceloni vjerojatno je Park Guell, mjesto u kojem su

Gaudijeve ideje o jedinstvu umjetnosti i prirode najbolje ostvarene.

Slika 1. Park Guell

Izvor: parkguell.cat

Eusebi Guell bio je bogati katalonski industrijalac, koji će u povijesti prije svega ostati poznat
kao osoba koja je financirala velik dio Gaudijevih ideja i time nam podarila brojna djela
kojima se danas divimo.

U ovom slučaju Guell je došao na ideju izgradnje naselja za bogate na rubu grada, u zelenilu,
daleko od industrije i pripadnog zagađenja. Realizaciju je povjerio svom omiljenom arhitektu,
Antoniju Gaudiju, koji je sa suradnicima prionuo poslu. Prema idejnom projektu, trebalo je
biti izgrađeno 60 kuća i nekolicina javnih objekata. Na stubištu se nalazi Zmajeva/Gušterova
fontana. Kao i sve kod Gaudija, pomalo je neobična, pa je tako skulptura zmaja obložena
tisućama šarenih komadića keramike i čini vrlo zanimljiv mozaik.

No, interes kupaca je potpuno izostao, pa su izgrađene svega dvije kuće. Zanimljivo je da
nijednu nije projektirao Gaudi, ali je u jednoj od njih živio 20 godina i u toj kući svoj dom
danas ima muzej posvećen upravo njemu.
6
Radovi su zaustavljeni 1914. godine, kada je Gaudi sve svoje napore usmjerio na
gradnju Sagrada Familije. Posjed je naposljetku prodan gradskim vlastima i 1926. godine
otvoren kao javni park, što je ostao sve do danas.

7. Sagrada Familia

Gaudi je crkvi sv. Obitelji potpuno posvetio posljednjih 10-ak godina života. Radovi na toj
velebnoj građevini započeti su davne 1882., a Gaudi ih je preuzeo već godinu kasnije. Crkva
se otpočetka gradila isključivo na temelju donacija, pa je i tempo gradnje bio dosta promjenjiv
– katkad je gradnja napredovala brzo, katkad se značajno usporavala.

Svjestan da Sagrada Familiju sigurno neće moći dovršiti, Gaudi je 1923. godine dovršio sve
nacrte kako bi ih ostavio onima koji će nastaviti njegov rad. "Nema razloga žaliti što neću
dovršiti crkvu. Ja ću ostarjeti, ali drugi će doći nakon mene. Ono što se uvijek treba očuvati
jest duh (ovoga) djela, a njegov život treba ovisiti o nadolazećim naraštajima i u čijim će se
životima utjelovljavati", izjavio je tom prilikom.

Ubrzo, 30. studenog 1925. dovršen je prvi zvonik s tornjem. Gaudi je tako doživio podizanje
barem jednog od 18 planiranih tornjeva, jer već sljedeće godine život ovog velikana okončala
je prometna nesreća. 7. lipnja 1926. pregazio ga je tramvaj, tri dana kasnije umro je od
zadobivenih ozljeda, da bi naposljetku bio pokopan na mjestu po kojemu će s vremenom
zasigurno ostati najpamćeniji – u Sagrada Familiji.

Slika 2. Sagrada Familia

7
Izvor: barcelonaturisme.com

Gaudi je surađivao s brojnim arhitektima i umjetnicima te su sve do 1983. radove vodile

osobe koje su poznavale Gaudija, a cijelo to vrijeme poštovali su se njegovi nacrti i ideje.
Gradnja polako napreduje, a Sagrada Familia sigurno bi bila bliže završetku da
tijekom Španjolskog građanskog rata nije teško oštećena. Radovi su otprilike napola gotovi, a
očekuje se da bi gradnja mogla biti završena do 2030. godine. Osim financijskih izvora,
izazov su i tehničke mogućnosti, s obzirom da je neke Gaudijeve ideje i danas teško
realizirati.

8. Stadion Camp Nou

Kako i priliči jednom od najboljih nogometnih klubova u povijesti, Barcelona ima velebni
stadion. Štoviše, Camp Nou najveći je stadion u Europi i može primiti skoro 100.000
gledatelja. Stadion je otvoren je 24. rujna 1957. godine, na blagdan gradske zaštitnice Gospe
od Milosti. Čast suprotstaviti se Barceloni na otvaranju novog stadiona pripala je selekciji
igrača iz Varšave, a utakmica je završila pobjedom Barcelone 4:2. Stadion je u početku
primao 93.053 gledatelja.

Barcelona je do 1957. domaće utakmice igrala u na stadionu Les Corts, no kapacitet od

60.000 gledatelja jednostavno je postao premalen te se krenulo u gradnju novog stadiona.
Estadi del FC Barcelona, kako se izvorno zvao, ubrzo je stekao nadimak Camp Nou, što bi u

8
prijevodu značilo novi teren. Zanimljivo je da je taj naziv postao služben tek u sezoni
2000./2001., kada su klupski članovi glasovanjem donijeli odluku o preimenovanju.

Tijekom godina, Camp Nou je nekoliko puta povećavao kapacitet, sve do maksimalnih
120.000 gledatelja za Svjetsko prvenstvo 1982. godine. Taj golemi broj mogao se ostvariti
zahvaljujući tome što su nekoć bila dozvoljena stajaća mjesta, pa je njihovim ukidanjem
kapacitet smanjen na 98.787 mjesta.

9. La Boqueria

Boqueria, glavna tržnica u Barceloni, od mnogih proglašavana najljepšom tržnicom na

svijetu. Boqueria je zato i nezaobilazno turističko odredište, za posjetitelje sasvim
ravnopravno primjerice Gaudijevim zgradama i parkovima, katedralama, muzejima ili
najvažnijoj turističko-trgovačkoj ulici Rambli.

Glavni ulaz u Boqueriju se i nalazi otprilike na polovici Ramble, u obliku velikog metalnog
portuna, ali se na tržnicu može doći i kroz nekoliko sporednih ulaza. Radno joj je vrijeme od 8
do 20 sati, a u središnje doba dana, u turističkoj špici, uslijed gužve zna biti i dosta teško
prohodna.

Kako je Barcelona lučki grad, od davnina, a Boqueria na istom mjestu stoji već stoljećima,
ima reputaciju izvrsno opskrbljene tržnice na koju dnevno stižu vrhunske namirnice iz cijelog
svijeta. Boqueria je dakle riznica barcelonske gastronomije, ali je uz to vjerojatno i najveća
degustacijska destinacija u širim razmjerima. Na ulazima u tržnicu odmah upadaju u oči
štandovi s pršutima, koji su strateški raspoređeni duž obodnog prstena Boquerije. Uz pršute
nude se i deseci drugih suhomesnatih proizvoda, razne vrste trajnih kobasica, mnoštvo sireva,

9
veliki raspon marki maslinovog ulja, šarenilo boja i mirisa raznolikog voća, povrća i
začinskog bilja.

10
4. ANTONI GAUDI

Gaudijeva smrt pogodila je cijelu Barcelonu. Dana 12. lipnja 1926. Godine, na ulicama su
stajale tisuće ljudi kako bi odale posljednju počast Antoniju Gaudiju i Cornetu, "najvećem od
svih Katalonaca".

Gaudi je dugo držao status narodskog heroja. Vlada je naložila da se njegovo tijelo položi u
kriptu još nedovršene crkve Sagrada Familia, a Papa je dao svoj pristanak. Gaudi je došao na
svoj posljednji počinak na mjesto kojem je posvetio posljednje 43 godine života, u građevinu
na kojoj je isključivo radio posljednjih 12 godina svog života.

Pet dana prije, Gaudi je bio u šetnji prema crkvi u kojoj se svaki dan, nakon posla, molio.
Putem ga je udario tramvaj i vukao za sobom po cesti. Onesviještenog Gaudija nitko nije
prepoznao jer se rijetko pojavljivao u javnosti, taksisti su ga odbili prevesti u bolnicu jer je bio
obučen poput beskućnika, tako da su se slučajni prolaznici sažalili nad starcem i otpremili ga
u bolnicu.

Vrlo čudan kraj jednog od najpoznatijih španjolskih arhitekata, ali čitav je njegov život bio
niz suprotnosti. Skromnih korijena, na kraju bio je slavljen kao izvanredna ličnost od strane
javnosti i vlade, a posebno od naroda. (Contri, 2008: 21)

Sa 17 godina, Gaudi odlazi u Barcelonu na studij arhitekture. Nije bio posebno dobar student,
ali dovoljno dobar da stekne solidnu naobrazbu o osnovnim principima arhitekture. Već je na
fakultetu počeo razvijati svoj prepoznatljiv stil. Inspiraciju je crpio i iz knjiga. Povijest kao
znanost počela se razvijati u 19. stoljeću. Prošla vremena postala su predmet proučavanja
kako za povijest, tako i za umjetnost. Rezultat toga bio je sveopći eklekticizam: pojavljuje se
neoklasicizam, neoromantizam, također je povećan interes za srednji vijek, pa tako i za
gotiku. Nastaje mješavina različitih dekorativnih linija što postaje temeljni element Art
Nouveaua. Gaudi je proučavao neogotiku, stil koji je propagirao Viollet-le-Duc čija je knjiga
o francuskoj arhitekturi od 11-13. stoljeća postala svojevrsna Biblija za mlade arhitekte.

Bio je toliko impresioniran obnovom utvrda Carcassonea da je otputovao da bi proučavao

zidine koje je obnovio Viollet-le-Duc. Budući da se na prijelazu stoljeća Barcelona gradila i
obnavljala, Gaudi je rijetko kad trebao tražiti posao van Barcelone tako da Gaudijevi
obožavatelji danas trebaju samo prošetati Barcelonom da bi vidjeli njegova najpoznatija djela.

Gaudijev dizajn je ukrašen, simbolički i fantastičan, s bizarnim mješavinama prerade metala u

obliku reptila i geometrijskih formi toliko zapetljanih i životnih da je neugodno gledati u njih.

11
Njegov najslavniji arhitektonski izum je parabolički luk čiji izgled je upravo onakav kakav
prave pčele kad rade svoju prirodnu košnicu bez ljudske pomoći. Od 1880-ih te parabole su
postale Gaudijev zaštitni znak. Gaudi je volio pčele: med je bio jedina luksuzna hrana koju je
smio jesti budući da je zbog zdravstvenih problema bio na vegetarijanskoj prehrani. Pčele su
ga podsjećale na radničku klasu iz koje je i sam poticao, smatrao je da one razumiju potrebu i
bol požrtvovnosti. Bio je član katalonskog kooperativnog pokreta i radi promocije je na
njihovim posterima slikao pčele radilice. U jednoj od svojih najpoznatijih građevina, palači
Güell u Barceloni, projektirao je široku kupolu u obliku saća gdje su neke ćelije bile odrezane
tako da svjetlo može ulaziti kroz njih. Tako je formirao simboličko saće u kojem bi se svatko
trebao osjećati kao da pripada tamo, kao pčela u košnici.

U razdoblju od 1873. do 1878. godine u Barceloni, Gaudi pohađa Escuela Provincial de

Arquitectura gdje je i diplomirao, a u međuvremenu radi i u nekoliko arhitektonskih biroa u
Barceloni.

Gaudijev osobni imaginarij te njegova opsesivna potraga za izvornim katalonskim

regionalnim stilom potiču ga da izvrši radikalne stvaralačke preobrazbe prototipa gotičke
arhitekture. Gaudi polazi od djela što pripadaju prošlosti i stvara apstraktne inačice
srednjovjekovnih oblika od kojih se udaljava njegujući vlastiti, originalan stil. Uvjeren je da
oponašanje stilova neumitno dovodi do nepotrebnog dekora, te da su jednostavni stilovi oni
koji čine dobru kompoziciju.

S vremenom je Gaudi prestao koristiti ovaj stil zahvaljujući vlastitoj prirodi i potrebi da
koristi posebne tehnike izgradnje i primjenjuje moderne materijale. Počevši od kuće Calvet
(1898-1914), na čijem se pročelju osjeća snažan barokni trag, Gaudijeva se arhitektura
obogaćuje motivima iz prirode. U kripti naselja Güell, parku Güell, kući Batllo i kući Mila, za
pročelja i unutrašnje prostore karakteristično je spajanje novih materijala kao što su željezo i
beton s grubo klesanim kamenom te ukrasi s fitomorfnim i faunalnim elementima. Zbog svog
oblika i šarenila, svojim volumenom oslobađaju snagu što upućuje na prirodni krajolik i
prisustvo živih elemenata pa površine postaju blage i privlačne. Unutarnje uređenje je bitno,
kuće su organski umetnute u prostor da s njime tvore formalno, strukturno i funkcionalno
jedinstvo pa tako nestaje razlika između arhitekture, uređenja i dekora, što je tipično za Art
Nouveau. Gaudi nikad nije mario za čistoću stila, nikad nije imitirao u potpunosti, ali je vukao
inspiraciju iz zgrada iz prošlosti. Na taj se način u potpunosti držao učenja Viollet-le-Duca
koji je upozoravao na nekritično usvajanje starih modela. On je smatrao da su velika djela iz
prošlosti tu da bi ih se analiziralo kao izvor novih uvida koji mogu pomoći da se stvori stil
arhitekture današnjice.
12
5. ZAKLJUČAK

Barcelona je postindustrijski grad u autonomnoj regiji Kataloniji u Španjolskoj, smješten na

sjeverno – istočnoj obali zemlje. Osim turizma koji donosi velike prihode, Barcelona je i
važno industrijsko središte; osim tradicionalnih grana, važne su automobilska, strojarska,
13
kemijska, tekstilna, brodograđevna, elektrotehnička industrija. U Barceloni je sportski turizam
alat kojim se grad redovito stavlja u središte pozornosti. Barcelona je dom Barcelona je dom
jednog od najpoznatijih svjetskih nogometnih momčadi, a na svojim poligonima Barcelona
ugošćuje najviše sportskih događanja u svijetu. Kako je Barcelona lučki grad, od davnina, a
Boqueria na istom mjestu stoji već stoljećima, ima reputaciju izvrsno opskrbljene tržnice na
koju dnevno stižu vrhunske namirnice iz cijelog svijeta. Turisti imaju velike mogućnosti
pronaći odgovarajući smještaj u Barceloni za vrijeme boravka u gradu. Također grad dobiva
na važnosti kao poslovni centar, koristeći svoj strateški položaj i povijesne veze s Francuskom
i drugim mediteranskim zemljama.

LITERATURA

14