Prerada Polimera FSB

PROIZVODNJA I PRIMJENA POLIMERNIH
PROIZVODA
Pero Raos
Strojarski fakultet, Slavonski Brod
Mladen Šercer
Fakultet strojarstva i brodogradnje,
Zagreb
Plastics are the future.
Fakultet strojarstva i brodogradnje

Katedra za preradu polimera
Ukupna svjetska proizvodnja materijala
1000 Sirovo željezo (7800 kg/m3)

Ukupna svjetska proizvodnja / 106 t
Polimeri (bez kaučuka)

(1100 kg/m3)
100
Aluminij (2710 kg/m3)
Bakar (8940 kg/m3)
Kaučuk (1000 kg/m3)
10 Cink (7130 kg/m3)
1983. Ukupna godišnja

proizvodnja polimera
1
volumenom nadmašila
proizvodnju sirovog
željeza!
1930.1940. 1950. 1960.

. 1970 1980. 1990.2000.
Godina

255 245 260
205 AGR : 5,3 milijuna t milijuna t milijuna t
A
milijuna t
2006. 2007.
42
40
245 230
milijuna t milijuna t
23 24 23
21 2008. 2009.
Europa
Afrika i Bliski Istok
6 6 Sj. Amerika
Azija/Pacifik
2006. 2010.
Svjetska potrošnja plastike 2006. i predviđanje za 2010. (PlasticsEurope)

124
129
101
108
7,5 %
40 3,5 % 32
45 21 100
8,5 87
3%
Zapadna Europa Istočna Europa
50
Sjeverna Amerika
2,5 %
4,5 %
4 % 6,0 %
4,5 %
Japan
30 38 10 13
10
3 18.5 26
20 26 2
7.5 Afrika,
Ukupno svijet Bliski istok Jugoistočna Azija
Južna Amerika
1980. 2004. 2010.
Potrošnja plastičnih materijala po stanovniku 2004. u svijetu

i predviđanje za 2010. (PlasticsEurope)

Azija (bez
Japana i
Europa Kine)
20 %
24 %
Proizvodnja:
205 milijuna t 14 % Kina
23 % 2%
5% Rusija
Sj. Amerika 6%
6% Latinska
Amerika
Afrika, Bliski Japan

Istok
Svjetska proizvodnja plastike 2006. po regijama i zemljama (PlasticsEurope)

Njemačka
Ostale
zemlje 24,9 %
30,9 %
Svjetska
proizvodnja:
19,6 milijardi
EUR
Kina
13,7 %
Italija
12,4 % SAD
Japan
9,3 %
8,8 %
Svjetska proizvodnja strojeva za preradbu plastike i gume 2006. (VDMA)

Francuska Beneluks
Njemačka Japan
3% 5%
8% 7%
Italija
Velika Britanija 2 %
2% Sjeverna Amerika
25 %
Španjolska
2%
Ostatak Zapadne
Europe
2% Afrika, Bliski Istok
6%
Istočna Europa
6% Jugoistočna i
Istočna Azija
Ostali
28 %
4%
Proizvodnja plastičnih materijala u svijetu 2004. (PlasticsEurope)

PS/PS-E PUR
8% 6%
PE
Ostali
31 %
3%
PP
19 %
ABS/SAN/ASA
4%
Konstrukcijski
PET PVC
plastomeri
7% 17 %
5%
Udjeli pojedinih vrsta plastičnih materijala u ukupnoj svjetskoj

proizvodnji 2004. (PlasticsEurope)

Medicina
1,5 %
Poljopriv reda Ostalo
2,0 % 12,0 %
Namještaj
3,5 % Ambalaža
Automobilska 37,0 %
industrija
7,5 %
Elektonika i
elektrotehnika
7,5 %
Kućanski
proizvodi i Građevinarstvo
20,0 %
sportska Ukupno: 43,5
oprema
9,0 %
milijuna tona
Potrošnja plastičnih materijala po industrijskim područjima u Zapadnoj

Europi 2004. (PlasticsEurope)

5950
PVC 5800
5720
7555
PE - LD + LLD 7225
7240
5205
PE - HD 5065 2004
5010
2003
2875 2002
PS + EPS 2935
2980
7955
PP 7733
7565
2770
PET 2520
2300
0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000 9000
Potrošnja širokoprimjenjivih plastomera u Zap. Europi u

razdoblju od 2002. do 2004. u 1000 t (PlasticsEurope)

785
ABS, SAN 760
750
810
PA 770
755
507
PC 470
445
305
PMMA 300 2004
295
2003
198
POM 185 2002
180
185
PBT 170
160
440
Ostalo 420
400
0 100 200 300 400 500 600 700 800 900
Potrošnja konstrukcijskih plastomera u Zap. Europi u


Potrošnja širokoprimjenjivih plastomera u Zap. Europi u

Energija
i grijanje Ostalo 5 %
42 %
Kemija 4 %
Plastika 4 %
87% Transport
45 %
Potrošnja nafte po područjima (PlasticsEurope)

4
ostali materijali
plastika
1,9 2 1,9
1,5
1 1 1 1 1
potrošnja otpad potrošnja emisije troškovi

ambalaže, t energije stakleničkih ambalaže
plinova
Posljedica zamjene plastične ambalaže alternativnim ambalažnim materijalom
(PlasticsEurope)

Euro / tona
1.500
1.400
1.300
PS
PS
1.200
1.100
PE-HD
PE-HD
1.000 PE-LD
PE-LD
900
800
PP
PP
700
600
PVC
PVC
500
400
J F M A M J J A S O N D J F M A M J J A S O N D J F M A M J J A S O N D J F M A M J J A S O N D J F M A M J J A S O N D J F
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
Cijena pojedinih vrsta plastičnih materijala u Zapadnoj

Europi u razdoblju od 2000. do 2005. (PlasticsEurope)

Ukupna potrošnja: 43,5 milijuna tona Plastics applications in WE 2004
Ambalaža 37 %
Građevi- 20 %
narstvo
Automobili 7,5 %
Elektronika i
elektrotehnika
7,0 %
Ostalo 28,5 %
PE- PE- PP PS PS-E PVC ABS PMMA PA PET ostali PUR ostalo
LD/LLD HD ASA plasto-
SAN meri


Ukupna potrošnja: 45 milijuna tona
Ambalaža 40,1 %
Građevi- 20,4 %
narstvo
Automobili 7,0 %
Elektronika i 5,6 %
elektrotehnika
Ostalo 26,9 %
PE- PE- PP PS PS-E PVC ABS PMMA PA PET ostali PUR

LD/LLD HD SAN plasto-
meri


ČEGA NIJE BILO 1968.

Pakovanja

Građevinarstvo

POLIMERNI DIJELOVI U OSOBNOM VOZILU

Automobili (dijelovi karoserije)

Automobili (vanjski dijelovi)

Automobili (unutrašnjost)

Automobili (dijelovi motora)

Udio polimernih materijala u osobnim automobilima
1965. 1985. 1995. 2003.

MATERIJAL Maseni udio , %
Polimeri 2 10 13 15
Aluminij 2 4,5 6,5 7
Olovo, bakar i 4 3 3 3
cink
Željezo i čelik 76 68 63 61
Ostali materijali 16 14,5 14,5 14

Električni i elektronički proizvodi

Medicinska tehnika

Električni i elektronički proizvodi

Ostalo
Zrakoplovna industrija

Kućanska oprema i uređaji

Posebne primjene
Neprobojni prsluk od Kevlar

vlakana

Temeljne grane proizvodnje
 1. RUDARSTVO Proizvodnja
 2. POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I sirovina
EKSPLOATACIJA VODA
 3. PROMET Proizvodnja
 4. INDUSTRIJA artefakata
 5. GRAĐEVINARSTVO (tvari i proizvodi)

SIROVINA TVAR MATERIJAL PROIZVOD
PRAVLJENJE OPLEMENJIVANJE IZRADBA

TVARI TVARI TVOREVINA
PROIZVODNJA MATERIJALA
PROIZVODNJA POLIMERNIH
TVOREVINA (PROIZVODA)
Proizvodni lanac – od sirovine do gotovog proizvoda

Materijal jest tehnički uporabljiva

tvar.
Materija je sve što ima masu i
zauzima fizički prostor.
Tvar je oblik materije sastavljen od
atoma.
Sirovine su prirodne neprerađene

tvari od kojih se različitim
postupcima proizvodnje priređuju
najprije tvari, te uporabljivi
materijali. Fakultet strojarstva i brodogradnje
Primjeri proizvodnje
Željezna Sirovo Čelik Zupčanik

ruda željezo
Poli- PET Coca-Cola

Nafta
merizat boca

Klasifikacija izradbenih postupaka (DIN 8580)
STVORITI ZADRŽATI UMANJITI
UMNOŽITI POVEZANOST
POVEZANOST POVEZANOST POVEZANOST
glavna glavna glavna glavna glavna
OBLIKA
skupina 1 skupina 2 skupina 3 skupina 4 skupina 5

PROMJENA
PRA – PRE – ODVAJANJE POVEZIVANJE PREVLAČENJE

OBLIKOVANJE OBLIKOVANJE (SPAJANJE) (OSLOJAVANJE)
(STVARANJE glavna skupina 6

SVOJSTAVA
PRAOBLIKA I PROMJENA SVOJSTAVA IZRATKA

PRASTRUKTURE) (PRESTRUKTURIRANJE)
premještanjem izlučivanjem unošenjem
čestica tvari čestica tvari čestica tvari
POSTUPCI
STVARANJA OBLIKA POSTUPCI PROMJENE OBLIKA i/ili SVOJSTAVA

Procesi pri pretvorbi sirovina u proizvode
 Kibernetski pristup opisu svih fenomena na

svijetu:
 tvar
 energija
 informacija
 TOK INFORMACIJA = POSTUPAK
 TOK TVARI I ENERGIJE = PROCES
 1. PROCESI MIJENE
 2. PROCESI PRIJENOSA
 3. PROCESI POHRANE

KLASA MIJENA
FUNKCIJE PRIJENOS
(pretvorba POHRANA
(transport)
promjena)
PROIZVODNA TRANSPORTNA TEHNIKA
IZLAZ TEHNIKA TEHNIKA POHRANJIVANJA
Procesna Tehnika dobave Skladišna tehnika
MATERI-
JALIKA
tehnika Prometna Visokogradnja
TVAR
Izradbena tehnika
tehnika Niskogradnja
Tehnika Tehnika Tehnika
INFORMA- ENERGE-
TIKA
ENERGIJA pretvorbe prijenosa pohranjivanja

energije energije energije
Tehnika obradbe Tehnika Tehnika
INFORMA- informacija prijenosa pohranjivanja
TIKA
CIJE Tehnika mjerenja informacija informacija

i vođenja

Polimeri
 Polimeri su skupni naziv za tvari i materijale kojih je
osnovni sastojak sustav makromolekula.
 Polimeri Makromolekulni spojevi

 Makromolekula je ona specifična razina strukturiranja koja
polimere čini posebnom klasom tvari.
 Model i objašnjenje strukture polimera:

 Hermann STAUDINGER
 (1923. uveo pojam makromolekule, 1953. Nobelova
nagrada)
makros = veliko
molecula = mala masa
Podjela polimera po postanku
PRIRODNI
npr.prirodni kaučuk
drvna pulpa – celulozni nitrat
SINTETSKI
npr. PVC

Podjela polimera po kemijskom sastavu
ORGANSKI
npr. polistiren (PS)
ANORGANSKI
npr. silikonski kaučuk (SI)

Polimerizacija
Polimerizacija
 proces stvaranja strukture polimera
lančanjem uz umreživanje ili bez njega.
 Reakcija lančanja:
n  M  (M)n
M - monomer (niskomolekulni spoj)
n - stupanj polimerizacije

polimerizacija
monomer polimerizat (polimer)
polimerizacija
lančana polimerizacija stupnjevita polimerizacija
adicijska kondenzacijska

Polimerizacija polietilena
H H H H  H H 
SIROVINA  | | | |  | | 
n C C n CC  C C
| |  | | 
| |  
H H H H  H H n
nafta  ETILEN ETILEN- POLIETILEN
ugljen (ETEN)  MONOMER  (PE)
zemni plin
MER POLIMERNA
ponavljajuća jedinica TVAR
(POLIMERIZAT)
niskomolekulni makromolekulni spoj
spoj
POLIMERIZAT + DODACI POLIMERNI MATERIJAL

Makromolekula polietilena

Makromolekule nekih polimera

Klasifikacija postupaka polimerizacije (IUPAC)
POLIMERIZACIJA
ADICIJSKA POLIMERIZACIJA KONDENZACIJSKA POLIMERIZACIJA

(npr. PC, PF, UF)
LANČANA POLIMERIZACIJA STUPNJEVITA POLIMERIZACIJA
(npr. EP)
radikalna polimerizacija (npr. PVC)
anionska polimerizacija (npr. poli (cijan-akrilat))
kationska polimerizacija (npr. PVE)
stereospecifična polimerizacija (npr. PP)

Broj tipova mera
Prema broju tipova mera u
makromolekuli razlikuju se:
 Homopolimeri
 (makromolekula se sastoji samo od
jednog tipa mera)
 Kopolimeri
 (makromolekula se sastoji od dva ili više
tipova mera)

Kopolimeri
STATISTIČKI
KOPOLIMER
NAIZMJENIČNI
KOPOLIMER
BLOK
KOPOLIMER
CIJEPLJENI
KOPOLIMER
mer A mer B

Opći izgled makromolekule
LINEARNA
GRANATA
UMREŽENA

Nadmolekulna (fizička) struktura polimera
Vrste veza u polimerima
Primarne (kemijske) veze

 Povezanost mera u makromolekulnom lancu
Sekundarne (fizikalne) veze

 Međusobna povezanost makromolekulnih lanaca
 Van der Waalsove sile

 dipolne sile
 vodikovi mostovi

Razine nadmolekulne uređenosti strukture
POTPUNA DJELOMIČNA UREĐENOST POTPUNA
NEUREĐENOST UREĐENOST
BLISKI UREĐENOST UREĐENOST TRODIMENZIJSKI
POREDAK U JEDNOJ U DVIJE DALEKI
DIMENZIJI DIMENZIJE POREDAK
PLINOVITO AMORFNO KRISTALASTO (djelomice KRISTALNO
stanje čvrsto kristalizirano) čvrsto stanje
stanje stanje
MONOKRISTALI
KAPLJASTO KRISTALASTO kapljasto
stanje stanje (kapljeviti kristali)
Specifična struktura polimera

Nadmolekulna struktura polimera
AMORFNA
STRUKTURA

Nadmolekulna struktura polimera
KRISTALASTA
STRUKTURA
AMORFNA
PODRUČJA
KRISTALNA
PODRUČJA
(KRISTALITI)
SAVIJENO USPOREDNO
KRISTALIZIRANE LAMELE KRISTALIZIRANE LAMELE

Fizička stanja polimera
Deformacija polimernog tijela ovisi o naprezanju, temperaturi,

vremenu u kojem se deformacija promatra i uvjetima
opterećivanja (ponajviše brzini opterećivanja)
Fizička stanja polimera:

 staklasto
 gumasto
 kapljasto
 skupine fizičkih stanja, grupirane po kriteriju

deformabilnosti, stoga se ta stanja još nazivaju i
deformacijska ili relaksacijska stanja.
 deformacijska stanja reflektiraju pokretljivost (gibljivost)

makromolekule u toplinskom gibanju.

Termomehanička krivulja polimera
(Ovisnost deformacije o temperaturi )
LINEARNI AMORFNI
POLIMER
f
Deformacija
STAKLASTO GUMASTO KAPLJASTO

STANJE STANJE STANJE
g
Tg Tf
Temperatura

Staklasto stanje
Elastična deformacija ostvaruje se
promjenama valentnih veza i valentnih kutova
 spriječeni su procesi promjene mjesta cijele
makromolekule (makrobraunovo gibanje) i
toplinsko gibanje segmenata lanaca i bočnih
lanaca jedne makromolekule (mikrobraunovo
gibanje)
 deformacija polimera u staklastom stanju istog
je tipa kao deformacije stakla i keramike
 mala po iznosu, nastaje i nestaje trenutačno
 približno slijedi Hookeov zakon elastičnosti
Gumasto stanje
Viskoelastična deformacija
 između Tg i Tf
 omogućeno je toplinsko gibanje segmenata
lanaca i bočnih lanaca jedne makromolekule
(mikrobraunovo gibanje)
 ostvaruju se razmjerno velika elastična istezanja
 za nastanak i nestanak deformacije potrebno je
konačno vrijeme (relaksacijsko vrijeme)

Kapljasto stanje
Pokretljivost segmenata makromolekule toliko je
velika da se oni gibaju u smjeru djelovanja
opterećenja.
 iznad Tf
 premješta se centar masa makromolekula
 promjena mjesta omogućena je
 nepovratljiva deformacija tečenje

Karakteristike fizičkih prijelaza polimera
Staklasto stanje Gumasto stanje

Staklište Tg
(temperatura staklastog prijelaza)
DEFORMACIJSKI PRIJELAZ
(specifičnost polimera)
Gumasto stanje Kapljasto stanje

Tecište Tf
FAZNI PRIJELAZ

Ostale opće karakteristike

 Prijelazi između fizičkih stanja nisu skokoviti
(diskretni) već se zbivaju u određenom
temperaturnom području, koje se karakterizira
dogovornom diskretnom temperaturom (Tg i Tf)
 Staklište (Tg) nije fazni prijelaz, već prijelaz iz
jednog u drugo fizičko (deformacijsko) stanje tvari
 Polimeri ne mogu prijeći u plinovito stanje, tj.
imaju samo jedan fazni prijelaz (tecišteTf)

Ovisnost termomehaničke krivulje
o stupnju uređenosti strukture
AMORFNI LINEARNI
Deformacija
POLIMER
UMREŽENI
POLIMER
KRISTALASTI
POLIMER
Tg Tm Tf Td
Temperatura

Kristalasti plastomeri
Prije nego se rastale (prijeđu u kapljasto
stanje) njihova fizička struktura mijenja se
Kristalasta Amorfna
Talište Tm
(temperatura taljenja kristalita)

Umreženi polimeri (duromeri i elastomeri)

 ne mogu se rastaliti (nemaju tecišta Tf)
 razgrađuju se pri temperaturi razgradnje,
razgradištu (Td)
 pri istim uvjetima ostvaruju manju gumastu
deformaciju od amorfnih polimera
 područje prijelaznih temperatura iz staklasto u
gumasto stanje redovito je mnogo šire

Reologija polimernih taljevina
Reologija je znanost koja proučava

tečenje i deformacije pri tečenju.
Temeljna zadaća reologije sastoji se stoga u

proučavanju povezanosti naprezanja,
deformacija i vremena.

Ukupna deformacija čvrstog tijela
 = +
u el pl
 el - elastična (povratljiva) deformacija

 pl - plastična (nepovratljiva) deformacija
 Elastična deformacija
 = +
el EN ET
 εEN - energijski elastična deformacija

 εET - entropijski elastična deformacija

Elastična svojstva polimernih taljevina
Elastična svojstva polimernih taljevina vrlo su specifična i

odlučujuća ne samo za karakteristike preradbe nego i
svojstva gotovih proizvoda.
Elastična svojstva najčešće se razmatraju kvalitativno zbog

njihove izuzetno kompleksne matematičke formulacije.
Specifična viskoelastična svojstva polimernih taljevina

posljedica su njihove makromolekulne strukture.

Temeljne zakonitosti tečenja
polimernih taljevina
Neumreženi polimeri (plastomeri) zagrijani iznad
tecišta ili tališta postaju tzv. polimerne taljevine.
Polimerne taljevine ne pokazuju idealno viskozno

ponašanje već imaju i izražena elastična svojstva.
Takvo se specifično ponašanje polimerih taljevina
opisuje pojmom viskoelastičnosti.

Reološke karakteristike polimernih
taljevina
 = +
u v ET
εv - viskozna deformacija nepovratljiva (trajna)

temperaturno i vremenski ovisna
εET - entropijski elastična deformacija povratljiva

deformacija (ali ne trenutačno) temperaturno i vremenski ovisna
specifična je karakteristika polimera (i u čvrstom stanju!)

Vrste viskoelastičnih deformacija
polimernih taljevina
LINEARNA VISKOELASTIČNOST
 Linearna ovisnost naprezanja o deformacijskoj
prošlosti (vrijedi samo kao približno ponašanje
polimernih taljevina i to samo pri niskim  ili 
NELINEARNA VISKOELASTIČNOST
 Nelinearna ovisnost naprezanja o deformacijskoj
prošlosti
Stvarno ponašanje polimernih taljevina!

Krivulje tečenja različitih skupina
kapljevina
Viskoplastične
Strukturno-viskozne
Smično naprezanje, 
0 Njutnovske
Dilatantne
.
Smična brzina, 

Smična viskoznost, η
otpor smicanju zbog adhezije i unutarnjeg otpora; ovisi
o vrsti i sastavu tvari, veličini molekula i temperaturi
.
 = 
Njutnovske kapljevine:
smična viskoznost je konstantna
Strukturno-viskozne kapljevine:
polimerne kapljevine pri povišenim smičnim
brzinama (u području niskih smičnih brzina –
njutnovske)

Dilatantne kapljevine:
suspenzije nekih polimera, mokri pijesak, vodena
suspenzija škroba itd.
Viskoplastične kapljevine:
To su tvari koje imaju određenu granicu tečenja (o), tj.
prednaprezanje koje im je potrebno da bi počele teći.
Ako nakon postizanja granice tečenja imaju linearnu,

njutnovsku karakteristiku tečenja nazivaju se
binghemovske kapljevine: .
 = o+
(maziva, kreme, glina, žbuka itd.)

Pojave pri tečenju polimernih taljevina
(posljedice viskoelastičnih svojstava)
 Usmjerenost (orijentiranost) makromolekula

 Prisjetljivost (elastični oporavak strukture)
 Proširenje ekstrudata (mlaza)
 Lom taljevine
 Razvijanje viskozne disipacijske energije

Usmjerenost makromolekula
Naglim hlađenjem polimerne taljevine tijekom preradbe

(npr. u kalupu) “zamrzava” se orijentirano (usmjereno)
stanje makromolekula.
Mehanička (i ostala) svojstva poboljšavaju se u smjeru

orijentiranja, a pogoršavaju okomito na taj smjer.
Najčešće je ta pojava nepoželjna jer se obično teži

prostorno ujednačenim svojstvima proizvoda (izotropnost
svojstava).
Povećanjem temperature i vremena preradbe snizuje se

stupanj orijentacije makromolekula!
Prisjetljivost (elastični oporavak
strukture)
Prisjetljivost (e. memory effect) izravna je posljedica
orijentiranosti makromolekula tijekom preoblikovanja
polimernih taljevina.
Taljevina se prisjeća svog polaznog stanja s početka
preradbe i svih pojava vezanih uz viskoelastičnost polimera.
Kao i sve relaksacijske pojave temperaturno je i vremenski
ovisna.
Svojstvo prisjetljivosti koristi se u nekim postupcima
proizvodnje
npr. stezljivi polietilenski film za
pakiranje proizvoda

Prisjetljivost
T = 20 °C
T = 130 °C
T = 135 °C
T = 145 °C
Epruveta: PS

Proširenje ekstrudata (mlaza)
d0
d0
d1
m1
l1  l2 l2 d2 m2
l1 m1 = m2
d1/d0 
duga mlaznica d2/d0 kratka mlaznica
 
2
d  2 1/ 6
Tannerova jednadžba    0,1  1   r
 d0 

Lom taljevine
Q1
Q2
Q3
Q4
Q – protok
taljevine
(Q1 Q2 Q3 Q4)

Lom taljevine
Ostali utjecaji:
 temperatura taljevine
 tlak ekstrudiranja
 tip polimera
 brzina ekstrudiranja
(molekulna masa i njena razdioba)

Pojavni oblici loma taljevine pri ekstrudiranju

Očvršćivanje polimernih taljevina
Neumrežive polimerne taljevine

(plastomeri i elastoplastomeri)
 fizikalno skrućivanje (hlađenje)
Umrežive polimerne taljevine

(duromeri i elastomeri)
 kemijska reakcija umreživanja

Skrućivanje plastomernih taljevina (dijagram v-T)
AMORFNI
POLIMERI
T
Specifični obujam, v
m

m
KRISTALASTI
g
g POLIMERI
Tg Tm(Tf)
KRISTALNI Temperatura, T
POLIMERI
Dijagram p-v-T amorfnih plastomera
staklasto područje prijelazno područje p

0
područje taljevine
p 1
je
brzo hlađen ΔTg
relaksacija
p <p <p
0 1 2
p2
nje
sporo hlađe
linija
promjene
staklišta
Tg0 Tg1 Tg2

Temperatura,T
Dijagram p-v-T kristalastih plastomera
čvrsto, kristalasto prijelazno područje p

0
područje područje taljevine

p < p <p
0 1 2
Tk0<Tk1<Tk2
brzo hlađen
je p1
relaksacija
p2
nje
sporo hlađe
Tm0<Tm1<Tm2
linija
promjene
tališta
Tk0 Tk1Tk2Tm0 Tm1Tm2
Temperatura,T
Mehanička svojstva polimera
 Na mehaničke karakteristike polimernih

materijala najznačajnije utječu temperatura i
vrijeme (sadržano u komponenti brzina
opterećivanja i trajanja opterećenja).
 Ograničivši se u razmatranjima na statička

opterećenja, polimerni materijali na sniženje
temperature i povišenje brzine opterećivanja (tj.
brzine deformiranja), odgovaraju povišenjem
čvrstoće, odnosno krutosti.

Nominalni dijagram rastezno
naprezanje-istezanje
amorfni plastomeri i duromeri
kristalasti plastomeri
Rastezno naprezanje, σ
guma
Istezanje, ε

Toplinska svojstva polimera
Procesi izmjene topline izravno ovise o toplinskim

svojstvima polimera, koja su vrlo specifična, jer
ovise o temperaturi, tlaku i toplinskoj prošlosti i
strukturi materijala:
Toplinska rastezljivost , K-1

Specifični toplinski kapacitet cp, kJ/kgK
Toplinska provodnost , W/mK
Toplinska difuznost a, mm2/s
Specifična entalpija h, kJ/kg
Toplinska prodornost b, Ws1/2m-2K-1

Toplinska rastezljivost
Toplinska rastezljivost () relativna je promjena

duljine tijela po jedinici promjene temperature:
1  l 
   
l0  T 
lo - duljina pri temperaturi To

l - povećanje duljine pri porastu temperature za T
Toplinska rastezljivost polimera u rasponu je (5 - 23)

10-5 K-1
Toplinska rastezljivost plastomera
Temperaturna ovisnost
PE-HD
Toplinska rastezljivost , K-1 KRISTALASTI
PE-LD
PC
AMORFNI
PS
Temperatura T, K

Promjene obujma polimera zbog djelovanja
temperature i tlaka
1  v 
Toplinska širljivost:    
v  T p   3α
1  v 
Izotermna stlačivost:     
v   p T
Specifični obujam (v)  v = 1/

Specifični toplinski kapacitet
Specifični toplinski kapacitet (cp) jest količina topline koju
treba dovesti jedinici mase tvari da bi joj temperatura
porasla za 1K:
1  H   h 
cp     
m  T  p  T  p
m - masa tvari, H - entalpija, h - specifična entalpija (po
jedinici mase)
Primjena Toplinska energija potrebna za

taljenje polimernog materijala pri preradbi:
q  mcp T
Specifični toplinski kapacitet plastomera
kapacitet cp, kJ/kgK PE-HD

KRISTALASTI
Specifični toplinski
PE-LD
PS
AMORFNI
PC
Temperatura T, K

Toplinska provodnost
Toplinska provodnost () jest količina topline u

jedinici vremena što se provodi kroz presjek
tijela po jedinici duljine i temperature.

Toplinska provodnost plastomera
PE-HD
POM
Toplinska provodnost , W/mK
KRISTALASTI
PC
PE-LD
AMORFNI
PS
PVC
Temperatura T, K
Toplinska difuzivnost
Toplinska difuzivnost (a) je brzina promjene

temperature tijela ili tijek širenja topline.
Širenje topline i promjena temperature
istodobni su procesi.
Određivanje toplinske difuzivnosti prilično je
nesigurno pa je za potrebe injekcijskog
prešanja uvedena karakteristika efektivna
toplinska difuzivnost kao funkcija
temperature kalupne šupljine.
Toplinska difuzivnost plastomera
aef = f( KŠ)

Toplinska difuznost a, mm2/s

KRISTALASTI a
PE-HD   cp
aef ā
AMORFNI
PS
Temperatura T, K
Specifična entalpija
Specifična entalpija h (sadržaj topline):
T2
h   cp (T) dT
T1
Primjena Toplinska energija potrebna za

taljenje polimernog materijala pri preradbi:
q  mh
Posebnosti entalpije polimera
Entalpija polimera nije čista veličina stanja, jer osim

o temperaturi i tlaku ovisi i o toplinskoj prošlosti
materijala!
Na entalpiju amorfnih plastomera posebno utječu
brzina hlađenja i naknadna toplinska obradba, a na
entalpiju kristalastih polimera još i stupanj
kristalnosti.
Za preradbu kristalastih plastomera potrebno više
topline nego za preradbu amorfnih (kristalaste
plastomere potrebno je rastaliti - toplina taljenja).

Specifična entalpija plastomera
PE-HD
POM
Specifična entalpija h, kJ/kg
PE-LD
KRISTALASTI
PS, SAN
AMORFNI
PC
293 Temperatura T, K
Toplinska prodornost
Toplinska prodornost (b) je brzina
prodiranja topline u tijelo ili sposobnost
akumuliranja tijekom vremena.
Omogućuje proračun temperature koja se
uspostavlja na dodirnoj plohi dvaju
beskonačno rasprostranjenih čvrstih tijela
različitih temperatura i različitih toplinskih
svojstava.
T1  b1  T2  b2
b      cp TD 
b1  b2

Toplinska prodornost plastomera
PE-HD
POM
KRISTALASTI
Toplinska prodornost
b, Ws1/2m-2K-1
PE-LD
PMMA
AMORFNI
PS
PVC
Temperatura T, K
PRERADBA POLIMERA
I. Glavna skupina
Postupci praoblikovanja
Klasifikacija izradbenih postupaka (DIN 8580)
STVORITI ZADRŽATI UMANJITI

UMNOŽITI POVEZANOST
POVEZANOST POVEZANOST POVEZANOST
glavna glavna glavna glavna glavna
OBLIKA
skupina 1 skupina 2 skupina 3 skupina 4 skupina 5

PROMJENA
PRA – PRE – ODVAJANJE POVEZIVANJE PREVLAČENJE

OBLIKOVANJE OBLIKOVANJE (SPAJANJE) (OSLOJAVANJE)
(STVARANJE
glavna skupina 6
PRAOBLIKA I
SVOJSTAVA
PRASTRUKTURE) PROMJENA SVOJSTAVA IZRATKA

(PRESTRUKTURIRANJE)
premještanjem izlučivanjem unošenjem
čestica tvari čestica tvari čestica tvari
POSTUPCI POSTUPCI PROMJENE OBLIKA i/ili SVOJSTAVA

STVARANJA OBLIKA

Postupci praoblikovanja
 KONTINUIRANI POSTUPCI
Kalandriranje
Prevlačenje
Kontinuirano lijevanje
Ekstrudiranje
 CIKLIČKI POSTUPCI
Lijevanje
Istiskivanje (ciklička varijanta
ekstrudiranja)
Srašćivanje (sinteriranje)
Prešanje
KONTINUIRANI POSTUPCI
Kalandriranje
(e. Calandering)

Osnove kalandriranja
U osnovi se kalandriranje sastoji od kontinuiranog

provlačenja omekšane polimerne smjese kroz parove
valjaka i njenog skrućivanja u zadani oblik proizvoda
(kalandrata).
Polimeri koji se kalandriraju:

 elastomeri (posebice prirodni, rjeđe sintetski)
 PVC – kruti i savitljivi (rjeđe CA, PS, PE)

Osnove kalandriranja
Način očvršćivanja proizvoda (kalandrata):

 geliranje + hlađenje (npr. PVC)
 hlađenje (npr. PS)
 umreživanje (elastomeri)

Linija za kalandriranje
1 – ekstruder za pripremu smjese 8 – uzdužna rezalica

2 – dvovaljak za homogeniziranje 9 – staza za hlađenje/temperiranje
3 – osjetilo metala 10 – potlačni valjak
4 – dobavna traka 11 – uređaj za mjerenje površinske mase
5 – kalandar (4L) 12 – uređaj za kontrolu debljine
6 – izvlačilo 13 – namotavalica
7 – utiskivalica

Poredak valjaka
Kalandar
I F L Z S
2
3
Broj valjaka
4
5

Kompenziranje progiba valjaka kalandra

Prevlačenje
(e. Coating)

Prevlačenje
Prevlačenje je kontinuirani postupak u kojem se

omekšana polimerna smjesa nanosi na podlogu u
obliku trake.
Polimeri koji se nanose na podlogu:
 elastomeri gumirana platna
 PVC umjetna koža (skaj)
Vrsta podloge (trake):
 tekstilno tkanje
 papirna
 metalna
 tkanja od različitih materijala (npr. stakleno)
Postupci prevlačenja
Postupci se razlikuju obzirom na način nanošenja

omekšanog polimera na podlogu:
 Uranjanjem (e. Dip coating)

 Noževima (lijevanjem) (e. Knife coating)
 Valjcima (e. Roll coating)
 Ekstrudiranjem (e. Extrusion coating)
 Višeslojno (e. Slide coating/Curtain coating)

Prevlačenje uronjenim valjcima
Polimerna
prevlaka
Podloga
Nanošenje uronjenim valjcima Natražno nanošenje

Ekstruzijsko prevlačenje

Višeslojno prevlačenje
Klizno Zavjesno
prevlačenje prevlačenje

Ekstrudiranje
(e. Extrusion)

Ekstrudiranje
Ekstrudiranje je najprošireniji postupak preradbe
polimera!
U osnovi se ekstrudiranje sastoji od kontinuiranog

protiskivanja polimerne taljevine kroz alat i njenog
skrućivanja u zadani oblik proizvoda (ekstrudata).
Ekstrudiraju se gotovo svi materijali:

plastomeri, duromeri i elastomeri!

Udio ekstrudiranja u preradbi polimera
Ostali
Injekcijsko Puhanje postupci
prešanje 10% 6%
32%
Ekstrudiranje
52%

Proizvodi ekstrudiranja (ekstrudati)

Ekstruder
Funkcija ekstrudera:
Kontinuirana dobava dovoljne količine homogene taljevine
odgovarajuće temperature i tlaka.
Podjela ekstrudera:
Način pripreme taljevine:  plastificirajući
 kapljevinski
Način zagrijavanja:  politropni
 adijabatni
Kotrukcija:  pužni (jedno- i višepužni)
 valjčani
 pločasti

Jednopužni ekstruder za preradbu poliolefina (PE, PP)
Izvor: Battenfeld Extrusionstechnik

GmbH
Jednopužni ekstruder (shematski)

Glavni dijelovi jednopužnog
ekstrudera
Dobava granulata
GRIJALA LIJEVAK
HLADILA
PRIGON
POGONSKI
MOTOR
GLAVA
EKSTRUDERA
CILINDAR
PUŽNI VIJAK

Kriteriji izbora ekstrudera
· ·
1. Kapacitet m (kg/h); V (m3/h)
2. Brzina ekstrudiranja ve (m/min)
3. Moment vrtnje pužnog vijka Mp (Nm)
4. Obodna brzina pužnog vijka v (m/s)
5. Instalirana snaga PEM (kW)
ili specifični utrošak energije EE (kWh/kg)

Ekstrudiranje i koekstrudiranje cijevi
EKSTRUDER IZVLAČILO
ALAT
VODILICA
OBODNA PILA
KALIBRATOR
HLADILO

Linija za ekstrudiranje cijevi GmbH

Potlačni kalibrator

Gusjeničasto izvlačilo

Uređaj za
ultrazvučno mjerenje
debljine stijenke

Rezalica
Izvor: Battenfeld Extrusionstechnik GmbH

Dvostruka namotavalica za crijeva Izvor: Battenfeld
Extrusionstechnik
GmbH

Koekstrudiranje
cijevi
Shematski prikaz alata za koekstrudiranje cijevi
(2-slojne)

Koekstrudiranje folija i ploča
Linija za ekstrudiranje plastomernih ploča za toplo oblikovanje
GmbH

Alat za koekstrudiranje ploča
Izvor: Battenfeld Extrusionstechnik GmbH

Ekstrudiranje i koekstrudiranje
crijevnog filma
Ekstruzijsko oblaganje
(žice, električni kabeli, cijevi …)
Dvoslojno
ekstruzijsko
oblaganje čeličnih
cijevi

Ekstruzijsko oblaganje žica – proizvodnja električnih kabela

Posebne izvedbe ekstrudera
Ekstruderi za pripremu smjese kod
kalandriranja
Jednostupanjski planetarni ekstruder (Battenfeld PWE 350)
GmbH

Posebne izvedbe ekstrudera
Ekstruderi za granuliranje
Linija za podvodno granuliranje (Jednopužni ekstruder: Battenfeld 1-150-30B)
GmbH

Lijevanje
(engl. Casting)

Postupci lijevanja
 Reakcijsko lijevanje (lijevanje kapljevitih

monomera)
 Fizikalno lijevanje (lijevanje otopina i plastifikata)

Lijevanje u otvorene kalupe
Centrifugalno lijevanje
Rotacijsko lijevanje

Reakcijsko lijevanje
Istovremeno
stvaranje materijala
(polimerizacija)
i proizvoda (praoblikovanje)
 Proizvodi:
Blokovi, ploče, štapovi,
debelostjeni otpresci …
 Materijali:
Plastomeri: PA, PMMA, PS
Elastomeri: PUR, SI
Duromeri: EP, UP

Materijal (polimer) skrućuje fizikalno

hlapljenjem omekšavala
Proizvodi:
Šuplji otvoreni
cilindrični proizvodi
(npr. cijevi)
Materijali:
Plastomeri: PVC, PE


Lijevanje u otvorene kalupe
Materijal (polimer) skrućuje fizikalno

hlapljenjem otapala
Proizvodi:
Šuplji otvoreni proizvodi
(posude, spremnici …)
Materijali:
Plastomeri: PVC

Rotacijsko lijevanje
Materijal (polimer) skrućuje

fizikalno hlapljenjem
omekšavala
Proizvodi:
Šuplji zatvoreni proizvodi
(posude, spremnici, bačve)
Materijali:
Plastomeri: PVC, PE

Srašćivanje (sinteriranje)
(engl. Sintering)

Nasipno srašćivanje
Odstranjivanje
viška praha
Proizvodi:
Ф Ф
Šuplji otvoreni
proizvodi (posude,
Ф
spremnici …)
Nasipanje praha Zagrijavanje kalupa
Materijali:
Plastomeri: PE, PTFE
Ф Ф
u praškastom obliku!
Ф
Vađenje proizvoda Hlađenje

Rotacijsko srašćivanje (kalupljenje)
Proizvodi:
Šuplji zatvoreni
proizvodi (posude,
spremnici, bačve)
Materijali:
Plastomeri: PE, PTFE
u praškastom obliku!
Ф

Rotacijske kalupilice (strojevi)

Postupci prešanja
(engl. Molding)

Klasifikacija postupaka prešanja
Izravno prešanje (engl. Compression Molding)
Posredno prešanje (engl. Transfer Molding)
Injekcijsko prešanje (engl. Injection Molding)

Izravno prešanje
(engl. Compression Molding)

Osnovne karakteristike postupka
Polimeri koji se prešaju:

Duromeri: PF, UF, MF, rjeđe UP i EP
Elastomeri: svi
Plastomeri: vrlo rijetko (npr. ispitna tijela - epruvete)
Osnovni parametri procesa:

Temperatura kalupne šupljine: 150 - 230 oC
Tlakovi prešanja: 20 - 60 MPa

Izravno prešanje

Shema hidrauličke preše

Tijek procesa
1. Faza
Doziranje polimerne smjese
(prah, granulat, trake) u
otvorenu kalupnu šupljinu.
Prethodno smjesa može biti
predgrijana, čime se
ubrzava proces.

Tijek procesa
2. Faza
Prešanje (kalupljenje).
Zatvaranje kalupa. Odvijanje
reakcije umreživanja pod
tlakom prešanja.

Tijek procesa
3. Faza
Vađenje otpreska iz
kalupne šupljine.

Tijek procesa
4. Faza
Izbacivanje otpreska i
čišćenje kalupa.

Osnovni tipovi kalupa za izravno prešanje
Kalup s ravnom sljubnicom

Kalup sa stepeničastom sljubnicom  lakše doziranje (odvođenje
 nužna visoka točnost doziranja pretička taljevine)
 za otpreske velike mase  pogodniji za otpreske male mase

Izravno prešanje

Posredno prešanje
(engl. Transfer Molding)

Razlike izravnog i posrednog prešanja
Temeljne prednosti posrednog prešanja:

Poboljšano doziranje (posredno iz pretkomore)
Moguće je otplinjavanje kalupne šupljine
Bolja kakvoća i dimenzijska stabilnost otpresaka

Posredno prešanje

Standardni postupak
1. Doziranje smjese 2. Zatvaranje kalupa 5. Otvaranje

u pretkomoru 3. Ubrizgavanje kalupa
4. Prešanje/umreživanje 6. Izbacivanje
otpreska

Injekcijsko posredno prešanje
(Injection Transfer Molding – ITM)

Reakcijsko injekcijsko prešanje

Injekcijsko prešanje
(engl. Injection Molding)

Injekcijsko prešanje ciklički je postupak praoblikovanja
ubrizgavanjem polimerne tvari potrebne viskoznosti u
temperiranu kalupnu šupljinu.
Polimerna tvar (taljevina) očvršćuje u kalupnoj šupljini u

proizvod (otpresak):
Fizikalno (geliranjem i/ili hlađenjem)
PLASTOMERI
Kemijski (polimeriziranjem i/ili umreživanjem)
DUROMERI i ELASTOMERI

Osnovne značajke postupka
 Prerađuju se gotovo svi materijali:
plastomeri, duromeri, elastomeri
 Postupak je visokoautomatiziran
 Velika reproducibilnost proizvodnje
 Naknadna obradba otpresaka uglavnom je nepotrebna
 Raspon otpresaka vrlo je velik:
Jednostavni Kompleksni
(široka potrošnja) (tehnički otpresci)
Male mase (< 1 mg) Velike mase (> 25 kg)

Sustav za injekcijsko prešanje (SIP)
LINIJA ZA INJEKCIJSKO PREŠANJE =
Sustav za injekcijsko prešanje (SIP) +
Dopunska oprema (roboti, manipulatori …)
POLIMER (granulat)
UBRIZGAVALICA TALJEVINA
(Stroj za injekcijsko KALUP OTPRESAK
prešanje)
MEDIJ ZA
TEMPERIRANJE
TEMPERIRALO
(Uređaj za održavanje
toplinskog polja kalupa)
Tokovi materijala u SIP-u

Sustav za injekcijsko prešanje (SIP)
KALUP
UBRIZGAVALICA
TEMPERIRALO

Ubrizgavalica Husky Ubrizgavalica Dr.Boy
(Sila zatvaranja 80.000 kN) (Sila zatvaranja 150 kN)
Usporedba veličine ubrizgavalica

Mikroubrizgavalica (Battenfeld
MicroSystem 50)
Sila držanja 50 kN

Suvremeni postupak injekcijskog prešanja
 Kod suvremenih ubrizgavalica i priprema taljevine

(plastificiranje) i ubrizgavanje najčešće se ostvaruje u
istoj jedinici s pomoću pužnog vijka
 Standardne ubrizgavalice
 Posebne ubrizgavalice:
Višestanične (dvije ili više jedinica za kalupljenje)
Višestupanjske (dvije ili više jedinica za pripremu ili
ubrizgavanje taljevine)

Jedinica za zatvaranje

Tijek procesa (analiza ciklusa)
5. OTVARANJE I
IZBACIVANJE 1. ZATVARANJE KALUPA
4. PRIPREMA TALJEVINE 2. UBRIZGAVANJE TALJEVINE
3. NAKNADNI TLAK

Tijek procesa u dijagramu p-v-T
Naknadno stezanje
otpreska
Δv > Δv’
Polistiren 0-1 Izotermno ubrizgavanje
(volumno punjenje kalupne šupljine)
1 bar 1-2 Izotermno stlačivanje

Specifični obujam v, m3/kg
(do postizanja naknadnog tlaka)

0 200
2-3 Izobarno hlađenje
1 pri tlaku držanja
600
Δv 2 3 Skrućivanje ušća
4 3 1000
Δv’ 4 Izbacivanje otpreska iz kalupne

2’ 1600 šupljine
4’ 3’
5 3-4 Izohorno hlađenje
do postizanja atmosferskog tlaka
5’
4-5 Izobarno hlađenje pri
atmosferskom tlaku do postizanja
okolišnje temperature
Temperatura T, K
Kalupi za injekcijsko prešanje
1 – uljevak
2 – uljevni tuljac
3 – razdjelnici
4 – ušće
5 – kalupna šupljina
6 – sustav za temperiranje
7 – nepomična kalupna
ploča
8 – pomična kalupna ploča
9 – stezna ploča
10 – sljubnica
11 – ploča izbacivala
12 – izbacivala

Kalup

Otpresci + uljevni sustav = Grozd

Linija spajanja

Ušć e

Posebni postupci injekcijskog prešanja

Pregled najznačajnijih postupaka
Višekomponentno injekcijsko prešanje

Kombinirano injekcijsko prešanje (engl. Overmolding)
Koinjekcijsko prešanje (sendvič) (engl. Coinjection Molding)
Injekcijsko prešanje oscilirajućim tlakom taljevine

Protutaktno injekcijsko prešanje (njem. Gegentakspritzgieβen)
Postupak višestrukih ušća (engl. Multi-Live-Feed Inj. Molding)
Natražno injekcijsko prešanje (Dekoriranje u kalupu)

In-Mold-Decoration (IMD)
In-Mold-Labeling (IML)
Insert-Decoration (IMD-3D)

Niskotlačno injekcijsko prešanje
Intrudiranje (engl. Intrusion)
Injekcijsko izvlačenje (njem. Spritzprägen)
Kaskadno (sekvencijalno) injekcijsko prešanje
Injekcijsko prešanje uz ubrizgavanje tekućina

Plinsko injekcijsko prešanje (njem. Gasinjektionstechnik)
Vodeno injekcijsko prešanje (njem. Wasserinjektionstechnik)
Injekcijsko prešanje hibridnih otpresaka

Postupak obrizgavanja umetaka (engl. Insert Injection Molding)
Postupak nabrizgavanja (engl. Outsert Injection Molding)

Fizikalno injekcijsko prešanje pjenastih otpresaka
Npr. MuCell (Ticona)
Injekcijsko prešanje praškastih smjesa

Injekcijsko prešanje metalnih smjesa
(engl. Metal Injection Molding (MIM)
Injekcijsko prešanje keramičkih smjesa
(engl. Ceramic Injection Molding (CIM)
Reakcijsko injekcijsko prešanje

(engl. Reaction Injection Molding (RIM)
Injekcijsko prešanje kapljevitih silikonskih smola

(engl. Liquid Silicone Rubber (LSR)

POSTUPCI PREOBLIKOVANJA

Postupci preoblikovanja
OBLIKOVANJE POLIMERA
Toplo oblikovanje – postizavanje oblika
Hladno oblikovanje – postizavanje oblika
Istezanje/razvlačenje – povišenje čvrstoće
PUHANJE
Ekstruzijsko puhanje
Injekcijsko puhanje

Osnove postupka toplog oblikovanja
 Ciklički postupak preoblikovanja pripremka (predoblika)

u gumastom stanju:
TOPLO
ZAGRIJAVANJE OBLIKOVANJE OBLIKOVANI
PROIZVOD
PRIPREMAK
(kalandrirani ili ekstrudirani
filmovi, folije, ploče)
 Polimeri koji se toplo oblikuju:
 Plastomeri (PS, ABS, PE, PP, PMMA, SB, PVC...
 Elastoplastomeri

Toplo oblikovanje
 Postupci toploga oblikovanja dijele se u

četiri skupine:
 savijanje - skošavanje, savijanje i
obrubljivanje
 pritiskivanje - utiskivanje, nasjeckavanje i
sabijanje
 razvlačenje
 mješoviti postupci.

Osnovni oblici kalupa za TO
 žig (pozitivni oblik kalupa)

 matrica (gnijezdo, negativni oblik kalupa)

Toplo oblikovanje

Postupci puhanja
Jednofazno  Obično (standardno)
 Razvlačno
Dvofazno  Obično (standardno)
 Razvlačno
Injekcijsko puhanje
Jednofazno  Obično (standardno)
 Razvlačno
Dvofazno  Obično (standardno)
 Razvlačno
 Polimeri
 visokoviskozni i visoke čvrstoće taljevine (pripremak
se održava sam u zraku dok ga ne prihvati kalup)
 Plastomeri: PE, PP, PVC, ABS, PA …
 Proizvodi
 osnosimetrični (boce),
 nepravilna oblika - pakovanja, spremnici za gorivo u
vozilima, dijelovi namještaja, daske za jedrenje,
igračke...



Jednofazno ekstruzijsko puhanje
1.
4. EKSTRUDIRANJE
VAĐENJE PRIPREMKA
PROIZVODA (CRIJEVA)
IZ KALUPA
3. 2.
HLAĐENJE PUHANJE
PROIZVODA PRIPREMKA

Injekcijsko puhanje
 Polimeri
 Plastomeri: PET, PS, PVC, PAN, PC, PP
 Proizvodi
 Razna kvalitetnija pakovanja u prehrambenoj i
medicinsko-kozmetičkoj industriji…

Jednofazno (standardno) injekcijsko puhanje
PUHANJE INJEKCIJSKO
PRIPREMKA PREŠANJE
PRIPREMKA
VAĐENJE
PROIZVODA

Razvlačno puhanje
 Izradba boca obujma između 500 mL i 2 L, iako
su napravljene i boce volumena 25 L.
 Tijekom procesa razvlačnoga puhanja pripremak
se dvoosno razvlači  sklupčane makromolekule
parcijalno se usmjeravaju prema deformiranju,
što dovodi do višeg stanja uređenosti koje se
može učvrstiti spontanim hlađenjem izvan
kalupa.
 Materijali pogodni za razvlačno puhanje: PET,
PVC, PP, SAN

Jednofazno razvlačno injekcijsko puhanje
PRETPUHANJE i/ili
KONDICIONIRANJE
RAZVLAČENJE
PRIPREMKA
I PUHANJE
INJEKCIJSKO IZBACIVANJE
PREŠANJE GOTOVOG
PRIPREMKA PROIZVODA

Kalup za razvlačno puhanje plastenki

Injekcijski razvlačno puhana ambalaža

Kompozitni materijali

Prerada ojačanih polimera

Prerada ojačanih polimera
Namotavanje

Namatanje

Autoklav

Autoklav

POLIESTERSKI KOMPOZITNI DIO ZA GRAĐEVINSKE STROJEVE
(RAZVOJ KATEDRA ZA PRERADU POLIMERA, 2003)

zrakopropusni M
folija sloj
P
traka za
brtvljenje O
konektor
film za
odjeljivanje
kalup odvajalo odvojiva
gelna prevlaka folija
i laminat
Ručno lijevanje i obrada podtlakom P – pumpa, M – manometar, O – odvodnik za smolu,

Zavarivanje trenjem


Prerada Polimera FSB

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prerada Polimera FSB

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROIZVODNJA I PRIMJENA POLIMERNIH

Fakultet strojarstva i brodogradnje

1000 Sirovo željezo (7800 kg/m3)

Polimeri (bez kaučuka)

1983. Ukupna godišnja

1930.1940. 1950. 1960.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Svjetska potrošnja plastike 2006. i predviđanje za 2010. (PlasticsEurope)

Fakultet strojarstva i brodogradnje

1980. 2004. 2010.

Potrošnja plastičnih materijala po stanovniku 2004. u svijetu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Afrika, Bliski Japan

Svjetska proizvodnja plastike 2006. po regijama i zemljama (PlasticsEurope)

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Svjetska proizvodnja strojeva za preradbu plastike i gume 2006. (VDMA)

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Proizvodnja plastičnih materijala u svijetu 2004. (PlasticsEurope)

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Udjeli pojedinih vrsta plastičnih materijala u ukupnoj svjetskoj

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Potrošnja plastičnih materijala po industrijskim područjima u Zapadnoj

Fakultet strojarstva i brodogradnje

0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000 9000

Potrošnja širokoprimjenjivih plastomera u Zap. Europi u

Fakultet strojarstva i brodogradnje

0 100 200 300 400 500 600 700 800 900

Potrošnja konstrukcijskih plastomera u Zap. Europi u

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Potrošnja nafte po područjima (PlasticsEurope)

Fakultet strojarstva i brodogradnje

potrošnja otpad potrošnja emisije troškovi

Fakultet strojarstva i brodogradnje

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Cijena pojedinih vrsta plastičnih materijala u Zapadnoj

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Potrošnja plastičnih materijala po industrijskim područjima u Zapadnoj

Fakultet strojarstva i brodogradnje

PE- PE- PP PS PS-E PVC ABS PMMA PA PET ostali PUR

Potrošnja plastičnih materijala po industrijskim područjima u Zapadnoj

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

1965. 1985. 1995. 2003.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Neprobojni prsluk od Kevlar

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

PRAVLJENJE OPLEMENJIVANJE IZRADBA

Proizvodni lanac – od sirovine do gotovog proizvoda

Fakultet strojarstva i brodogradnje