Pitanje 1.

a) Kratkoročni izvori financiranja poduzeća koji nosi vlasniku jednake, zajamčene kamate, a prikuplja se putem tržišta novca, naziva se KOMERCIJALNI ZAPIS (???).
b) Načelo stabilnosti financiranja podrazumijeva: a) sposobnost poduzeća da iz vlastitih izvora financira jednostavnu reprodukciju, a iz vlastitih i pozajmljenih izvora proširenu reprodukciju; b) ostvarenje što većeg financijskog
rezultata sa što manjim ulaganjima; c) sposobnost poduzeća da osigura sposobnost prilagodbe (fleksibilnosti) financiranja; d) prihvatljivu neovisnost poduzeća u financiranju i vođenju poslovne politike.
c) Prema zlatnom bankarskom pravilu poduzeća trebaju kratkotrajnu imovinu financirati iz dugoročnih izvora, a dugotrajnu iz kratkoročnih. TOČNO - NETOČNO
Pitanje 2.
a) Skrivene pričuve imaju ona dionička društva čija bilanca sadrži latentne pričuve koje nastaju _podcjenjivanjem_ aktive i/ili _precjenjivanjem_ pasive.
b) Tradicionalna teorija strukture kapitala smatra da: a) ne postoji optimalna struktura kapitala; b) je cijena tuđeg kapitala veća od cijene vlastitog kapitala; c) postoji optimalna struktura kapitala.; d) nema minimalnog prosječnog
troška financiranja.
Pitanje 3.
Navedite i objasnite glavne razlike između financiranja najmom i kreditom. Kako se vrši odabir financiranja „najmom ili zajmom“? Nabrojite i komentirajte vrste najma.
Bit najma temelji se na tome da korisnik najma, određena dobra (opremu, strojeve, poslovni prostor i sl.) unajmi i koristi u određenom razdoblju i za to plaća ugovorenu naknadu (najamninu). Po isteku ugovora o najmu unajmljena
dobra korisnik može: kupiti po nižoj cijeni od tržišne, napraviti novi ugovor o najmu s nižom najamninom ili vratiti dobra najmodavatelju. Prema ugovoru o najmu, poduzeće ili druga osoba postaje samo korisnik unajmljene opreme, a
ne i vlasnik.
Vrste: 1. Prema predmetu iznajmljivanja: a)najam opreme- najčešće se iznajmljuje razna proizvodna oprema, strojevi, računala; b)najam nepokretnih dobara- najčešće se iznajmljuju kuće, stanovi, zemljišta, poslovni prostori i sl.;
c)međunarodni najam- zbog nedostatka deviznih sredstava često poduzeća iz nerazvijenih zemalja iznajmljuju raznu opremu, brodove, avione. Na taj način lakše i brže dolaze do skupe i tehnološki naprednije opreme; 2.Prema načinu
iznajmljivanja: a)eksploatacijski najam- traje kraće vrijeme od financijskog najma i opoziv je uz posebnu obavijest. Vlasnik mora više puta iznajmiti to dobro da bi naplatom najamnine vratio vrijednost dobra i ostvario određenu
zaradu; b)financijski najam- ovaj najam je dugoročniji i neotkaziv. Najmodavatelj u cijeni najamnine naplaćuje vrijednost iznajmljenog dobra i zaradu koja je ugrađena u najamnini; 3.Prema načinu iznajmljivanja: a)izravni najam-
proizvođač opreme izravno iznajmljuje opremu korisniku najma, time se izbjegavaju troškovi posredovanja; b)neizravni najam- proizvođač prodaje opremu leasing instituciji koja se bavi iznajmljivanjem. Leasing institucija iznajmljuje
kupljenu opremu poduzeću kome je potrebna uz plaćanje ugovorene najamnine u određenom vremenu.
Odluku o tome da li sredstvo unajmiti ili kupiti pomoću zajma, treba temeljiti na usporedbi troškova financiranja najma i zajma. Treba odabrati onaj izvor financiranja koji je jeftiniji. Najčešće se koristi metoda neto sadašnje
vrijednosti- uspoređuje se sadašnja vrijednost novčanih izdataka najma sa sadašnjom vrijednosti novčanih izdataka zajma. Prednost se daje alternativi koja ima manju sadašnju vrijednost novčanih izdataka.
Pitanje 4.
Objasnite značajke i bit financiranja varantima. Kada će vlasnici realizirati varante? Koji su financijski učinci realizacije varanta za dioničko društvo?
Financiranje emisijom varanota (može dovesti do razdvajanja kapitala). Pismena punomoć kupnje određenog broja redovitih dionica u određenom roku po unaprijed utvrđenoj cijeni realizacije. Ponekad se izdaju odvojeno od dionica i
tada se njima može trgovati na tržištu kapitala. Motiv ulaganja u varante (emisije) je dodatni novčani priljev koji će se ostvariti kada ulagatelji iskoriste opciju kupnje dionica. Varanti imaju odrednice: a) broj redovitih dionica koji se
može kupiti na temelju 1 varanta; b)cijenu realizacije; c) datum isteka varanta (opcije). Cijena realizacije 15-20% iznad tržišne vrijednosti dionice u tom trenutku. Kada tržišna vrijednost dionice naraste iznad cijene realizacije –
korištenje opcije varanta. Teorijska vrijednost varanta: T vv = N (V0 – CR); N– omjer realizacije; CR– cijena realizacije. Sve dok je V0 < CR teorijska vrijednost varanta je nula. Kada je V 0 > CR varant ima teorijsku vrijednost koja raste kako
raste V0. Većina varanata prodaje se po cijeni većoj od teorijske. D.d. može izraditi realizaciju varanra: a)najavom o povećanju cijene realizacije; b)povećanjem dividende po dionici.
Zadatak 1.
Poduzeće ima 300.000 kn nenaplaćenih potraživanja koja dospijevaju za 2 mjeseca i namjerava ih prodati faktoring industriji. Provizija za faktoriranje iznosi 1,8%, a godišnja kamata na odobreni kredit 18%. Koliki je iznos sredstava
koje će poduzeće dobiti na ime faktoriranja potraživanja? Koliki je stvarni mjesečni i godišnji kamatni trošak faktoriranja?
1.Provizija: 300 000*0,018%= 5400 | 2.Odobreni kredit: 300 000-5400= 294 600 | 3.Rel. mj. kamatni trošak: 294 600*0,18= 53028 | 4.Stvarni got. kredit: 294 600- 53028= 241 572
-Ukupni trošak= provizija+kamata = 5400+53028= 58428 | -Stvarni mjesečni trošak= 58428/241572 = 24,186% | -Stvarni godišnji trošak= 24,186%*12 mj= 290,238%.
Zadatak 2.
Poduzeće A odlučuje o kupnji poduzeća B i C. Očekivani neto novčani tijekovi poduzeća B su: 1.za prvih 8 godina 80 000 kn; 2.od 8-14. godine 50 000 kn; 3.od 14-20. godine 20 000 kn kada poduzeće B prestaje s radom.
Očekivani neto novčani tijekovi poduzeća B su: 1.za prvih 5 godina 80 000 kn; 2.od 5-15 godine 50 000 kn; 3.od 15-20 godine 20 000 kn kada poduzeće B prestaje s radom.
Tražena stopa prinosa je 11%. Kolika je maksimalna cijena poduzeća B i poduzeća C? Koje poduzeće će kupiti ako raspolaže s 500 000 kn?

e.net
mali_mujo@softhom
PODUZEĆE 'B' DISK. FAKTOR SV

1.-8. 80000 * IV 8
5,14612276 411689,82
11

91787,12
8.-14. 50000*(IV1411-IV811) 1,83574247
19629,26
14.-20. 20000*(IV2011-IV1411) 0,98146289
SUMA: 523106,20

PODUZEĆE 'C' DISK. FAKTOR SV

1.-5. 80000 * IV511 3,69589702 295671,76

174748,63
5.-15. 50000*(IV1511-IV511) 3,49497256
20 15 15449,17
15.-20. 20000*(IV 11 -IV 11 ) 0,77245854
SUMA: 485869,56

Max. cijena poduzeća "B" je: 523106,20

Max. cijena poduzeća "C" je: 485869,56

Ako raspolaže sa 500 000 kn, poduzeće „A“ će kupiti poduzeće „C“ jer mu je cijena niža od 500 000kn.
----------------------------------------------------------------- NOVO ---------------------------------------------------
Pitanje 1.
a)_Lombardni kredit je posebna vrsta kratkoročnog osiguranog bankarskog kredita koji se odobrava na temelju založene pokretne imovine koja služi kao garancija da će odobreni kredit biti vraćen.
b) Skrivene pričuve nastaju: a) podcjenjivanjem aktive b) precijenjivanjem osnovnih sredstava c) precijenjivanjem vrijednosti zaliha d)podcjenjivanjem pasive.
c) Prema Modigliani-Millerovoj teoriji strukture kapitala, tržišna vrijednost i troškovi njegova financiranja ovisni su o strukturi kapitala. TOČNO-NETOČNO
Pitanje 2.
a)Prema _zlatnom bankarskom pravilu__ banke trebaju svoje kratkoročne depozite koristiti za kratkoročne plasmane, a dugoročne depozite za dugoročne plasmane.
b)Načelo likvidnosti podrazumijeva: 1. sposobnost poduzeća da osigura stalnu sposobnost prilagodbe (fleksibilnost); 2. nesmetano tečenje kratkotrajne imovine i pretvaranje u nenovčani oblik i obrnuto
3. sposobnost isplate dividend; 4. sposobnost plaćanja svih obveza u roku njihova dospijeća.
c) Vrijednosni papiri koji sadrže pravo kupnje redovnih dionica po unaprijed utvrđenoj cijeni nazivaju se konvertibilni vrijednosni papiri. TOČNO-NETOČNO
Pitanje 3.
Objasnite bit i prednosti financiranja franšizingom. Koje su uloge davatelja i korisnika franšizinga kod prometnog i proizvodnog franšizinga.
Franšizing je specifična metoda financiranja, posebice malog poduzetništva. To je trgovački posao, al ii financijski, jer proizvodi robne i novčane tijekove. Franšizing poslovi su nastali u trgovačkoj praksi SAD-a
krajem prošlog stoljeća. Prve firme koje su započele s franšizing poslovima su Coca- Cola i General Motors.
A) Prometni franšizing: Radi se o prometu i prodaji robe preko maloprodajne mreže. Davatelji franšizinga su veliki proizvođači ili veletrgovačka poduzeća koja ugovorom prenose na korisnike franšizinga pravo
prodaje njihovih proizvoda, ime i žig robe, a pri tome obučavaju kadrove, prenose znanja i iskustva. Davatelji šire tržište preko prodajnog prostora korisnika i jačaju konkurentsku sposobnost bez dodatnih investicija.
Korsnici prodaju proizvode (usluge) prema uputama davatelja franšizinga pod njegovim znakom i imenom. Korisnik plaća: nabavnu cijenu prodane robe (usluga) i naknadu davatelju franšize (2 – 5 % P.C. robe).
B) Proizvodni franšizing: pored prodaje obuhvaća i pravo na proizvodnju određenih proizvoda. Proizvodnja se približava mjestu prodaje – smanjenje troškova. Davatelji franšizinga su veliki proizvođači koji pomažu
korisniku u osvajanju, organizaciji i kontroli proizvodnje i kvalitete proizvoda. Prenose znanja, know-how, licencu, zaštitni znak proizvoda a dogovara se obujam proizvodnje. Korisnici franšizinga su mali proizvođači
koji stječu pravo na proizvodnju i prodaju proizvoda i usluga. Korisnik plaća naknadu u fiksnom iznosu. Prednost je što je proizvodnja vec osvojena a tržište istraženo pa je rizik ulaganja znatno smanjen.
Pitanje 4. Objasnite bit financiranja konvertibilnim obveznicama. Koje su prednosti i nedostatci korištenja takvog oblika fin. za poduzeća i investitore.
Poduzeća se mogu financirati putem tržišta kapitala na različite načine, izdavanjem obveznica, dionica, ali i brojnim drugim instrumentima poput konvertibilnih obveznica. Konvertibilne ili zamjenjive obveznice jesu
obveznice koje se mogu po opciji vlasnika konvertirati u obične dionice istog poduzeća. Jednom konvertirane u obične dionice, nemoguće ih je ponovno zamijeniti u konvertibilne obveznice, a pravo vlasnika na
konverziju utvrđuje se u raspisu emisije. Obveznice se zamjenjuju u dionice po određenom odnosu zamijene ili odnosu konverzije koji je fiksiran. Taj odnos ne mora biti nužno konstantan tijekom vremena, već neke
emisije konvertibilnih obveznica osiguravaju povišenja cijene konverzije u periodičnim intervalima. Na taj način obveznica se zamjenjuje u manje običnih dionica kako vrijeme teče. Inače, cijena konverzije po kojoj
se može steći jedna dionica se dobije ukoliko nominalnu vrijednost obveznice podijelimo sa odnosom konverzije. Ukoliko se tržišna cijena dionica poveća u odnosu na cijenu konverzije, vlasnik obveznica može
steći određeni kapitalni dobitak. To je ujedno jedna od značajnijih prednosti ulaganja u konvertibilne obveznice,. Ostale prednosti financ.emisijom zamj. obveznica: brišu oštru razliku između dionca i obveznica;
emitent plaća samo kamatu a ne i glavnicu jer se zamjenom vrši trampa, zamjena konvert. obveznica za redovite dionice čime se dug pretvara u temeljni kapital; opcija zamjene je stvar volje investitora, nose manji
rizik naplate zbog mogućnosti zamjene u red.dion, uzrokuju manji transakcijski trošak od kupnje dionica na tržištu kapitala.
Nedostaci: 1.prekomjeran rast tržišne cijene red.dionica nameće potrebu: a)opoziva emit.zamj.obveznica što stvara dvostruki trošak, b)povećanje cijene realizacije što može zamjenu učiniti neprivlačnom;2.
nedostatan rast tržišne cijene dionica, uz nepromijenjenu cijenu realiz. zamjene; 3. postoji opasnost od preuzimanja društva poslije izvršene zamjene konvertib. obveznica u redovite dionice.
Zadatak 1. Poduzeće namjerava uložiti 8 000 000 kn. Ekonomski vijek eksploatacije je 10 god. Tijekom tog rzdoblja očekuje se stalan neto novčani tijek od 2 000 000 kn u svakoj godini. Tražena stopa
prinosa je 12%. Projekt nema ostataka vrijednosti. Da li je projekt prihvatljiv po metodi neto sadašnje vrijednosti?
Neto sadašnja vrijednost= -ulog + neto novčani tijek x IVnk
NSV = -8,000.000 + 2,000.000 x IV1012 = 3,300.440 > 0
Projekt je prihvatljiv jer je NSV > 0 po metodi ISP.
Zadatak 2. Dioničko društvo je isplatilo dividendu od 18,6 kn po dionici. U budućnosti se očekuje stalni rast dividendi po fazama: 1)prva faza, prvih 8 god, 14% na godinu; 2)druga faza, nakon toga do viječnosti 9%
na godinu. Tražena stopa prinosa je 16%. Kolika je sadašnja vrijednost dionice?
Vo= D1*(1+g)k/k-g k: stopa prinosa; g: stopa rasta; n: br.god.
I. faza V0=18,6*(1+0,14)8/0,16-0,14 =18,6*2,852/0,2 = 53,04/0,2 = 265,29
II. faza V8=Dg (1+g)n/ k-g
V8=53,04*(1+ 0,09)n/0,16-0,09 = 57,8136/0,07 = 825,908
Vo= 825.908 * II816= 825,908 x 0,30502= 251,918; V0= V0If + V0Iif = 265,29 + 251,918 = 517,20 Sadašnja vrijednost dionice iznosi 517,20

1)Prema _zlatnom bankarskom pravilu_ poduzeća trebaju svoje kratkoroćne izvore koristiti za kratkoročna ulaganja ,a dugoročne izvore a dugoročna ulaganja.(1 bod)
2)Metoda interne stope prinosa preferira (1 bod)
a) kraće razdoblje priojekta
b) vremensku vrijesdnost novca
c) solvent
d) koeficijent obrtaja
3) Put opcija daje pravo imatelju da kupi vrijednosni papir po unaprijed ugovorenoj cijeni realizacije. T ili N (1 bod)
4) Politika maksimalnih dividendi utječe _negativno_ (pozitivno ili negativno ) na solvenntnost poduzeća (1 bod)
5) Tradicionalna teorija strukture kapitala smatra da (1 bod)
a )ne postoji optimalna struktura kapitala
b) je cijena tuđeg kapitala veća od cijene vlastitog kapitala
c) postoji optimalna struktura kapitala
d) nema minimalnog prosječnog troška financiranja
6) Dinamične metode ocjene prihvatljivosti investicijskih projekata zanemaruju vrenmensku vrijednost novca. T ili N (1 bod)
7) Objasnite zlatna bankarska pravila financiranja .Koje su posljedice od ne pridržavanja tih pravila u poduzeću? Kako financirati najdugoročnija ulaganja poduzeća? (6 bodova)
Banke trebaju svoje kratkoročne depozite koristiti za kratkoročne plasmane, a dugoročne depozite za dugoročne plasmane. Ponekad su prisutna i odstupanja (koja omogućuju: obnavljanje kratkoročnih depozita, taloženje novca,
povezanost komitenata banke i međubankarsko kreditiranje). Poduzeća trebaju kratkoročne izvore koristiti za kratkotrajnu imovinu (obrtna) a dugotrajne za ulaganja u dugotrajnu imovinu (osnovna). Posljedice ročne transformacije:
insolventnost ili prekomjerna solventnost. Financiranje razreda 0 TOST-a i gubitka treba izvršiti iz vlastitih izvora jer su to trajni izvori i nikom se ne vraćaju. Minimalan zahtjev poslovanja je pozitivan financijski rezultat.
8) Koji motivi i financijski učinci operacije usitnjavanja i okrupnjavanja dionica? Što su dividende dionice i koji su razlozi njihova emitiranja? (6 bod)
Motivi emisije: 1. povećanje temeljnog kapitala iz neto dobitka, 2. smanjenje novčanih izdataka što je pozitivno za solventnost i likvidnost 3. izbjegavanje plaćanja poreza na dividendu, 4. premještanje dionica u niže područje
trgovanja (dionice postaju dostupne kupnju malim dionicarima). Emisija laganih dionica usitnjavanjem: usitnjavanje dionica je specifična vrsta emisije kojom se broj redovnih dionica povećava sukladno utvrđenom omjeru
usitnjavanja. Emisija teških dionica okrupljivanjem: je specifična vrsta emisija teških dionica kojom se broj laganih smanjuje sukladno omjeru okrupnjivanja. Dividenda je dio čiste dobiti koji se dobiva za novac uložen u posao. Emisija
dividendnih dionica: isplate dividende dioničarima u dionicama, ne u novcu ili materijalnim dobrima, razmjerno njihovom udjelu u vlasništvu društva.
9) Poduzeće je izdalo 12% obveznice nomin. vrijednosti 1000kn s polugodišnj. Ispla. Kamata koje dospijevaju kroz 16 godina. Kolika je max cijena koju ste sprmemni platiti za ovakvu obveznicu, ako je tražena stopa prinosa za tu vrstu
obveznica 10%? Koliko biste bili spremni platii istu obveznicu ako bi nakon emisije došlo do rasta kamatne stope s 10 % na 11 % ? Obrazložite zašto

Vo= k/2 x IV2nk/2 + G x II2nk/2 k=1000 x 12% tj. k=120 kn; G=1000
Vo= 60 x IV3210/2 + 1000 x II3210/2 zbog povećanja rizika ulaganja
Vo= 60 x IV325 + 1000 x II325
Vo= 60 x 15,80267 + 1000 x 0,20986
Vo= 1158,0202 => max cijena obv. za stopu 10%

Vo= 60 x IV325,5% + 1000 x II325,5%

Vo= 60 x 14,90419 + 1000 x 0,18026
Vo= 1074,5114 => max cijena obv. za stopu 11%.

10) Poduzeće namjerava investirati 19 000 000 kn u inv.projekt koji će donositi jednake novčane tijekove od 3.000.000 kn na god. tijekom 8 god. Tražena stzopa prinosa je 5% i projekt nema ostatka vrijednosti. Da li je projekt
prihvatljiv po a) metodi ISP i b) metodi NSV
a) NSV = -ulog + NNT*IVnk = -19 000 000 + 3 000 000 x IV85 = 389 636 > 0 Projekt je prihvatljiv!
b) metoda ISP
Vo= NNT*IVnk
19 000 000 = 3 000 000 x IV8k
IV8k= 19 000 000 / 3 000 000 = 6,33333

5% IV85= 6,46321 → Vo= 3 000 000 x IV85 = 19 389 630

6% IV86= 6,20979 → Vo= 3 000 000 x IV86 = 18 629 370
razlika 1 760 260
razlika 2 19 389 630 – 19 000 000 = 389 630
% dodan nižoj stopi r2/r1= 0,51%
stopa prinosa 5% + o,51% = 5,51%
Projekt je prihvatljiv jer je NNT > 0 i jer je stopa prinosa veća od 5% po metodi ISP.

GRUPA D

1. Interna stopa prinosa je stopa koja izjednačava neto sadašnju vrijednost projekta s početnim ulaganjem. T ili N
2. Koje politike zadržanog dohotka može voditi d.d. Nabrojite i komentirajte glavne razloge većeg zadržavanja dobitka d.d.

POLITIKA ZADRŽANOG DOBITKA: jedan dio dobitka se zadržava i koristi u poslovanju kao unutarnji dugoročni izvor financiranja razvoja i rasta. a) Politika maksimalno zadržanog dobitka: cilj je da se d.d. priskrbi maksimalni financijski
ali vlastiti kapital. Maksimum neto dobitka se zadrži. Ova politika preferira interese društva glede razvoja i budućeg ostvarivanja većih dobitaka i dividendi. Predstavlja periodično povećanje temeljnog kapitala (nema obveze vraćanja i
kamata). Popravlja se dugoročna financijska neravnoteža. Stvaraju se uvjeti za očuvanje solventnosti i stvaranje viška novca. Ne može se primjenjivati na duži rok (može dovesti do pada tržišne cijene dionice i kapitalnog gubitka pri
prodaji). b) Politika stalnog omjera zadržanog dobitka, dividendi i pričuva: zadržavanje konstantnog omjera u raspodjeli neto dobiti. Utvrđeni postotak se zadržava za financiranje, a ostatak se koristi za pričuve i dividende. Omjer
raspodjele utvrđuje se dugoročnim planom razvoja d.d. Preferira interese društva (u konačnici i uprave i managementa, ali i dioničara). Osigurava zadržavanje dobitka i pričuva u utvrđenom omjeru koji je dostatan za financiranje i
suprotstavljenim rizicima.
Cilj ovakve politike je osigurati maksimalno zadržavanja dobitka, što doprinosi očuvanju financ. ravnoteže (povećava solventnost). Isto tako razlog je i da rješavamo problem financ. razvoja, te pokrivanje gubitka u slučaju nedostatnih
pričuvnih rezervi. Dobit će poduzeće zadržati i u slučaju nemogućnosti pribavljanja dodanog novca i kapitala.

3.Objasnite značajke dinamičkih mete. Ocjene investicijskih projekata .Koje su prednosti metode neto sadašnje vrijednosti interne stope prinposa u odnosu na statičnu metodu ocjene inv, projekata. ???????????

5)Ulagatelj je kupio obverznicu 1200kn ima nominalnu vrijednost 1000 kn dospijeva za 15 godina i nosi 10 % kn.isplata kamata je polugodišnja .Kolika je stopa prinosa koju je ostvario ulagatelj ako je stopa poreza jednaka 25 %
diskontna stopa između 6 i 8 %

Vo= k*IVnk + G*IInk - godišnje k=1000 x 10%= 100

Vo= k/2*IV2nk/2 + G*II2nk/2 -polugodišnje. K=G*k

1200= 100/2 x IV30k/2 + 1000 x II30k/2

6 7 8 godišnja isplata
3 3,5 4 polug. isplata

k=3%       DF   SV k=3,5%       DF   SV

30 30
1. polugod. kam. tr. 50 * IV 3 = 980,02207 1. polugod. kam. tr. 50 * IV 3,5 = 919,60227

30 30
2. nom. vr. obv. 1000 * II 3 = 411,98676 2. nom. vr. obv. 1000 * II 3,5 = 356,27841

  UK: 1392,0088           UK: 1275,8807

             

k=4%       DF   SV
6) Dionice otkupljene od istog poduzeća koje ih je i izdalo nazivaju se _trezorske vlastite dionice_.
7) Kratkoročni izvori financ. koje predstavlja za poduzeće bespl. izvor je:
1. polugod. kam. tr. 50 * IV304 = 864,60167
A bankarski kredit
B pasivna vremenska faza
2. nom. vr. obv. 1000 * II304 = 308,31867
C Revolving
          UK: 1172,9203 D kamata
8) Vrijednosni papiri koji sadrže pravo kupnje nekog drugog vrijed. papira po unaprijed utvrđenoj cijeni
nazivaju se konvertibil. vrijedn.- papiri T ili N
INTER.
9) Glede porezne štednje prihvatljivo je politika __opadajuće__ amortizacije , pod uvjetom da se trošak
1. k=3,5% 1275,8807 amortizac, bez obzira na veličinu porezno prizna.

2. k=4% 1172,9203 10) Politika max dividendi :

A) povećava kapital temeljnim
3. razlika 1 (1-2) 102,96035 B) omogućava dodatno kumuliranje vlastiog kapitala i pričuva
4. razlika 2 od više SV(1275,88-1200) 75,88068 C) stvara velike novčane izdatke
D) povećava sposobnost društva da održi svoju solventnost
5. postotak dodan nižoj stopi (r2/r1)/2 0,3684947

tražena polugodišnja stopa: 3,5%+0,368 3,8684947

godišnja stopa: 3,868*2 7,7369894

k''=k'*(1-p)=7,736*(1-0,25) 5,802742

stopa prinosa nakon oporezivanja: 5,802742