pomoćni fin. ciljevi su maksimilizacija neto dobitka u dugom roku i jačanje fin. snage. | kvantiteta fin.

snage uvjetuje obujam poslovanja | kvaliteta fin.

snage uvjetuje mogućnost poslovanja | u vrste financiranja ne ubrajamo podjelu prema: ulaganju (investiranju) | ND se u dd ne dijeli na: BD | prema
vlasništvu izvori financiranja mogu biti: vlastiti i tuđi izvori | ročni izvori imaju rok dospijeća u razdoblju dužem od 5 god. | što je duži rok otplate kredita,
trošak fin. je veći. | prema zlatnom bankarskom pravilu banke trebaju svoje kratkoročne depozite koristiti za kratkoročne plasmane, a dug. dep. za dugor.
plasmane | odstupanje od ZBP ne omogućuje: obnavljanje dugoročnih depozita | posljedice prekomjerne ročne transformacije sredstava u poduzeću mogu
biti: insolventnost i prekomjerna solventnost | zlatno bilančno pravilo znači da dugotrajna ulaganja u aktivi osim ulaganja u stalnu kratkotrajnu imovinu
treba financirati iz dugoročnih izvora financiranja | najdugotrajnija ulaganja poželjno je financirati iz vlastitih izvora (tem. kapitala) | pravilo financiranja je:
pravilo o omjeru novca i kratkoročnih izvora | trgovački (komercijalni) ili dobavljački kredit je kratkoročni robni kredit koji dobavljač odobrava kupcu |
kreditno razdoblje od 0 dana je promptno plaćanje ili prodaja za gotovinu | kasa-skonto za kupca predstavlja postotak smanjenja nabavne cijene robe,
smanjenje njegovih troškova i novčanih izdataka | ako nije ponuđen kasa-skonto trgovački kredit je za kupca besplatan izvor financiranja, dok se kredit
koristi u odobrenom kreditnom razdoblju | ako dobavljači ne nude k-s treba odabrati onog dobavljača koji odobrava najduže neto kreditno razdoblje |
vlastita ili transirana mjenica je vp koji predstavlja pismenu obvezu izdavatelja da plati na točno utvrđeni datum donositelju određenu svotu novca |
akcept je potpis na mjenici ili nalogu kojim poduzeće jamči isplatu mjenične svote ili duga u određeno vrijeme | komercijalni zapis je neosigurana utrživa
obveznica s rokom dospijeća od 1 godine | na uspjeh emisije (prodaje) komerc. zapisa ne utječe: porez na dobitak | bankarski akcept je vrsta bankarske
garancije dana u mjeničnoj formi | akceptiranu mjenicu poduzeće može: eskontirati ili indosirati | kreditna linija je kratkoročni kredit bez pokrića koji se
odobrava na temelju kreditne sposobnosti i boniteta poduzeća | revolving kredit je kratkor neosigurani kredit koji se a utomatski obnavlja, produžava do
maximalno ugovorenog iznosa za utvrđeno razdoblja | u vrste osiguranja kratkor fin. ne spada: plaće | faktoriranje je prodaja kratkor potraživanja od
kupaca faktoru ili faktoring organizaciji | lombardni kredit je vrsta kr osiguranog bankarskog kredita koji se odobrava na temelju založene pokretne imovine
koja služi kao garancija da će odobreni kredit biti vraćen | kredit po tekućem računu je vrsta kr kredita koji banke odobravaju svojim komintentima na
njihovom tekućem računu | prema dekurzivnoj metodi kamate se obračunavaju i plaćaju krajem isteka određenog vremenskog razdoblja korištenja kredita
| prema anticipativnoj metodi kamata se obračunava i plaća početkom određenog vremenskog razdoblja | prema anuitetskoj metodi kredit se otplaćuje
obročno jednakim mjesečnim anuitetima koji se sastoje od glavnice i kamata | kompenzirajuće stanje korisnika kredita smanjuje iznos stvarno korištenog
kredita i povećava stvarni kamatni tršak financrianja | vrste srednjoročnih kredita su: krediti osiguravajućeg društva , bankarski kredit, najam |
srednjoročni krediti se postupno otplaćuju tijekom trajanja zajma u jednakim godišnjim ili polugodišnjim anuitetima | zaštitne odredbe i kreditni ugovori ne
dijele se na strukturalne odredbe | bit najma je da korisnik najma određena dobra unajmi i koristi u određenom razdoblju i za to plaća ugovorenu naknadu
prema predmetu iznajmljivanja najam ne može biti: financijski najam | nedostatak financiranja najmom nije: rizik zastarjevanja | franšizing je metoda
financiranja malog poduzetništva | u kratkor fin. ne spada: financiranje kreditom na temelju zaloga opreme | kod financiranja trgovačkim kreditom ne
ubraja se financiranje najmom | vrsta osiguranja kr financiranja nije financiranje razgraničnim porezima | kod dugoročnog fin. izvori mogu biti neročni i
ročni (tuđi i vlastiti) | redovite ili obične dionice su pismene isprave, certifikati o trajno uloženim sredstvima u temeljnu glavnicu dioničkog društva |
značajka redovitih dionica nije rok dospijeća | vodeću ulogu u skupštini dd-a, odnosno u upravljanju, imaju dioničari koji posjeduju veliki kontrolni paket
redovitih dionica | bez prava glasa mogu se izdati samo povlaštene dionice | redovite dionice vlasnicima daju pravo na dividendu | vlasnici redovitih dionica
naplaćuju dividendu ako dd ostvari neto dobitak | glavni nedostatak redovitih dionica je njihov rezidualni karakter potraživanja | vlasnici red dionica snose
najveći rizik poslovanja, ali je zato njihova mogućnost zarade najveća | motiv prodaje redovitih dionica nije: dobitak | motiv kupnje red dionica nije
temeljni kapital | glavni cilj emisije osnivačkih dionica je prikupljanje potrebnog temeljnog kapitala za osnutak i početak rada društva | cilj izdavanja novih
dionica je prikupljanje dodatnog kapitala za financiranje razvojnih programa dd-a | prodaja novih redovitih dionica obavlja se emisijom prava prvokupa |
usitnjavanje dionica je vrsta emisije s kojom se broj redovitih dionica povećava sukladno utvrđenom omjeru usitnjavanja | dd usitnjava dionice kada želi
smanjiti tržišnu cijenu redovitih dionica | okrupnjavanje dionica je emisija „teških“ dionica kojom se broj „laganih“ dionica smanjuje sukladno omjeru
okrupnjivanja | dd okrupnjuje dionice kada želi povećati tržišnu vrijednost dionice | dionice s nepromjenjivom dividendom poznate su pod nazivom
povlaštene ili preferencijalne dionice | iskup vlastith dionica je fin. operacija koja proizvodi suprotne financijske učinke od emisije dionica | trezorske
dionice dd daju: likvidnost ulaganja | način iskupa vlastitih dionica su: iskup pomoću tender ponude i iskup na otvorenom tržištu | iskupna cijena dionica
obično je veća od nominalne vrijednosti | prema načinu isplate glavnice i kamata obveznice se dijele na 2 osnovne vrste: jednokratno i višekratno isplative
| postoje dvije osnovne vrste opcija: opcija poziva i opcija ponude | varant je pismena punomoć odnosno opcija kupnje određenog broja redovitih dionica
u određenom roku, po unaprijed utvrđenoj cijeni realizacije | varanti nemaju: vrijednost zamjene zamjenjive obveznice kupcima donose fiksni kamatni
prinos, a zamjenjive povlaštene dionice donose fiksnu povlaštenu dividendu | konvertibilni vrijednosni papiri nemaju slijedeću odrednicu: cijenu realizacije
| financiranje varantima i zamjenjivim vrijednosnim papirima koriste dd koja imaju velike troškove izdavanja običnih vrijednosnih papira | dugoročni
krediti za financiranje ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu dijeli se na: dugoročne kredite za osnovna sredstva i dugoročne kredite za stalna obrtna
sredstva | trošak financiranja dugoroč. kreditom u relativnom smislu je kamatna stopa, a u apsolutnom smislu kamata koja se plaća kreditoru za korištenje
pozajmljenih sredstava | jedan od najčešćih načina otplate je otplata kredita putem anuiteta | jačanje financijske snage čine kvantiteta i kvaliteta fin.
snage | srednjeročni izvori financiranja traju: od jedne do pet godina | u opće odredbe spada: ograničenje dodatne zaduženosti | prema načinu
iznajmljivanja najam može biti: eksploatacijski i financijski najam | prednosti fin. najmom su: ušteda kapitala, nesmanjena kreditna sposobnost, opcije po
isteku ugovora, fleksibilnost u plaćanju najamnine, razvijena tehnologija, rizik zastarijevanja | nedostatci fin. najmom su: skup izvor fin., najamnina fiksna
obveza, najam ne uključuje marketing | značajke redovitih dionica: skup izvor financiranja, pravo na dobitak, pravo na imovinu | struktura kapitala je
motiv: prodaje redovitih dionica | motivi prodaje redovitih dionica su: tem. kap., struktura kapitala, solventnost, rentabilnost | likvidnost ulaganj je motiv:
kupnje redovitih dionica | povlaštene dionice: vlasniku daju pravo prvenstva pri isplati ostatka likvidacijske mase prikupljanje kapitala za fin. dugor.
ulaganja je motiv: prodaje povlaštenih dionica | financijska neravnoteža u bilanci je: unutarnji uzrok insolventnosti poduzeća | monetarna politika je:
vanjski uzrok insolventnosti poduzeća | politici otvorenih pričuva je cilj da se raspodjelom ostvarenog neto dobitka u dd-u s vremenom stvori pričuvni
kapital koji će u kriznim fin. situacijama biti važan oslonac i potpora poslovanju | glavna prednost pričuva je u tome da se one koriste za financijske
interverncije i suprostavljanje negativnim posljedicama | amortizacija je u pravilu fiksni trošak poduzeća | likvidna imovina poduzeća se transformira,
pretvara u novac najkasnije u roku jedne godine |
mali_mujo@softhom
e.net
Poduzeće treba dodatnih 1000000kn. kratkotrajnih izvora. Na raspolaganju ima 4 mogućnosti: a) odreći se kasa-skonta uz uvjet 2/10, neto 60 b) uzeti
jednogod- kredit banke uz 12% ks i kompenzirajuće stanje od 10% vrijednopsti kredita c) izdati jednogod. kom. zapise uz ks od 10% i trošak emisije od
50000kn. d) uzeti jednogod. revolving kredit uz god. ks od 14% koji se koristi u cijelosti RJ: a) Ttk = %Ks*100/100-%Ks * 365/Kr-Dr = 2*100/100-2 * 365/60-
10 = 14,89% b) 1. god tr. komp. stanja (1000000*0,12) = 120000 komp. stanje (10000000*0,10) = 100000 stvarno korišteni kredit (1000000-100000) =
900000 stvarni kamatni trošak (120000/900000 * 100) = 13,33% c) kam. tr. kom. zapisa (1000000*0.10) = 100000 tr. emisije = 50000 ukupni trošak =
150000 stvarni trošak (150000/1000000 * 100) = 15.00% d) aps. god. kam. tr. (1000000*0.14) = 140000 rel. god. kam. tr. (140000/1000000 * 100) =
14.00%

Poduzeće treba povećati obrtni kap za 10.000,000kn.. Na raspolaganju ima 4 mogućnosti: a) odreći se popusta u novcu na bazi 3/10, neto 30 b) krediti
banke uz 15% i dekur. obračun kam. ova mogućnost zahtijeva komp. stanje u visini od 12% vrijednosti duga c) kredit banke uz 15% i anti obračun kam. d)
emisija kom. zapisa uz 12% i tr. emisije od 100000kn. RJ:a) Tpk = %Ks*100/100-%Ks * 365/Kr-Dr = 3*100/100-3 * 365/30-10 = 56.39% b) k'=K/G-D*100 c)
k'= K/G-K*100 d) 1. god. kam tr (10000000*0.12) = 1200000 tr. emisije = 100000 ukupni tr = 1300000 stvarni tr. (1300000/10000000 * 100) = 13.00%

Pod. treba pov. obrt. kap. za 1.000.0000. Može odabrati: a) kred. uz 10% i dek. obr. kam. b) kred uz 10% i de. obr. kam. i kompen. stanje od 10% c) kred
od 10% i antic. obr. kam d) kred uz 10% i anuit. obr. kam. na ukupan dug RJ: a) k'=K/G*100 b) k'= K/G-D*100 c) k'=K/G-K*100 d) krat. kr.
(1.000.000/12) = 83.333.333 nom. kam. (1.000.000 * 10%/12) = 8.333.33 mjesečna rata (1+2) = 91.666.66 stvarno korištena svota kr (G+G/12)/2 = G
k'= K/G*100 = 18.46%

DD isplatilo je u prethod god. 30kn dividendi po dionici. Očekivani rast dividende je 5%god. Tražena profatibilnost je 10%. Izračunati: a) očekivane
dividende u naredne 3 god. b) očekivanu SV dionice c) oček. vr. dion. na kraju 3g. RJ: a) Dt=Do(1+g)t b) Vo=D1/k-g = 31,5/0,10-0,05 c) V3=Do(1+g)4/k-g

Pretpostavim da DD neće isplaćivati divid. za iduće 2g. Potom se očekuje div. po dion. u 3. god. 100kn; 4. g = 150kn; u 5.g. = 220kn. i 6.g. = 300kn. Nakon
toga se očekuje da će div. stalno rasti po konst. st. od 10%g. Tražena st. prinosa je 18%. Izračunajte SV red. dion. (k=18%, g=10%) RJ: a) Voif = 0+0+100xII318
+ 150xII418+...=345,5kn. b) div. za 7.god. D7=D6(1+g) = 300(1+0,10) c) suma SVti div. II faze na kraju 6.g. V6=D7/k-g d) suma SVti div. II. faze u vremenu
nula V6 = V6xII618 e) suma a i d

Planirate kupnju anuit. obv. koje dospijevaju kroz 10g i nose god. anuitet 1000kn. Koliko bi ste max. platili za takvu obv. ako je za vas prihvatljiva inv. koja
god. donosi prinos od 12% Vo=A*IV1012

Pod. je izdalo 10% višekratno isplative obv. od 1.000kn nominale. Kam. se isplaćuju 2 puta god (polugodišnje). Rok dospijeća je 5 god. Pod. stagnira pa je
rizik ulaganja u njegove obv. povećan. Pretpostavimo da će zbog toga ulagatelji zahtijevati veću traženu st. prinosa od 12%. Izračunati SV obveznice. RJ:
Vo = K/2 * IV2nk/2 + G*II2nk/2 (K=1000*10%=100, G=1000,k=12%) => zbog povećanja rizika ulaganja obv. su prodane uz diskont „sub pari“

Pod. je izdalo jednokratno isplative obv nom vr 4000kn koje će biti isplaćene s pripadajućim kam. za 10g. Kolika je sadašnja trž vr obv i vrij diskonta, ako je
trž. st. kapitalizacije (tražena st. prinosa) 15%! Vo = Vn * II 1015. Vrijednost diskonta: Vn-Vo (Vn = 4000kn)

Pod. namjerava uzeti hip. kre. na temelju zaloga nekret. trž. vr. od 1.000.000kn. Kr se odobrava u visini od 80% vr. nekr. na 20god. uz 9% god. kam. st. Kred
se vraća jednakim anuit krajem svake god. Koliko iznosi a) max. mogući hip. kredit (G=Vo*k = 1.000.000*0,80) i b) god. anuitet (Av=G*V nk)

Pod. A kupuje pod. B. Očekivani NNT su a) za prvih 10g. 100.000kn; b) od 10 do 20g. = 80.000kn c) od 20 do 30g = 60.000kn, tada pod. B prestaje s radom.
Tražena st. prinosa je 10%. Do koje se max. cijene može ići pri kupnji pod. B? RJ: SV= 100.000*IV1010 + 80.000*(IV2010 – IV1010) + 60.000*(IV3010-IV2010)

Pod. treba kupiti novi produktivniji stroj i njime zamijeniti stari. Očekivani god. net tijekovi novca (T) od te zamjene za vrijem petogod. eksploatacije su u
1.g.=10.000; 2.g.=20.000; 3.g.=30.000; 4.g.=25.000 i 5.g.=15.000. Tražena st prinosa je 10%. Procijenjeno je da će na kraju ekspl. stroj prodsati za 10.000kn.
Kolika je max. cijena do koje se treba ići pri kupnji stroja? RJ: SV= T1*II110 + T2*II210 + T3*II310 + T4*II410 + T5*II510 + Ov*II510 (Ov=10.000)

Pod. namjerava inv. 1.000.000kn (U1) u novi projekt. Očekivani g. neto tijek novca u svakoj 5god ekspl. projekta je jednak i iznosi 250.000kn (T). Ostatak
vrijednosti projekta na kraju expl. će se unovčiti u iznosu od 300.000kn (Ov). Tražena st. prinosa je 13%. Izračunati a) sadašnju vrijednost projekta SV=T*IV nk
+ Ov*IVnk i b) neto sadašnju vrijednost i prihvatljivost projekta NSV=SV-U1. Iznos je pozitivan pa je projekt prihvatljiv.

Pod. namjerava inv u novi projekt 1.000.000kn (U1). Potrebno je uložiti i ujstalna obrtna sredstva 100.000kn (U2). Tražena st prinosa je 12%. Tijek ekspl
projekta je 3g. Očekivani neto tijekovi novca su u 1.g.=500.000; u 2.g.=700.000; u 3.g.=600.000kn. Na kraju treće godine prodan je i unovčiv ostatak
vrijednosti projekta za 100.000kn (Ov). Da li je projekt prihvatljiv po metodi NSV? NSV= -(U 1+U2)+T1*II112 + T2*II212 + T3*II312+U2*II312 + Ov*II312

Pod. može inv. u projekt A 600.000kn (U1) ili u projekt B 720.000kn (U1). Očekivani god. neto tijek novca pod. A iznosi 200.000 i jednak je u svakoj g. 6god
ekspl. Očekivani god. net tijek novca pod. B je u 1.g.=450.000; u 2.g.=220.000; u 3.g.=200.000; u 4.g.=130.000; u 5.g=130.000 i u 6.g.=130.000. Tražena
stopa prinosa za oba projekta je 10%. Koji je projekt isplativiji po NSVu? RJ: A) NSV(A) = -U1*T*IVnk B) NSV(B) = -U1 + T1*II1k+...+T6*II6k. Isplativost:
Stopa NSV(A) = NSV(A)/dug.ulaganje i tako za B. veći postotak je isplativiji.

Pod. mjesečno preradi 500T (P) brašna. Tr. naručivanja je 100kn (Tn) po narudžbi, a tr. držanja zaliha je 10kn/T (Toj) tijekom 30 dana (R). a)optimalna kol.
narudžbi b)opt. br. nar. c) opt. vrijeme naručivanja RJ: a) Zopt= SQRT(2*P*Tn)/Toj b) Nopt = P/Zopt c) Dopt = R/Nopt