-IX razred, zadaci-

A-Razlomljeni racionalni izrazi

I nivo znanja

x2 + x−3
AI1. Izraz oblika , ¿) nazivamo:
x +5

a) cijeli racionalni izraz

b) razlomljeni racionalni izraz
c) polinom
d) trinom.

AI2. Razlomljene racionalne izraze (algebarske razlomke) množimo tako što:

a) pomnožimo brojnik sa nazivnikom, a nazivnik sa brojnikom

b) pomnožimo brojnik i nazivnik istim realnim brojem ili izrazom različitim od 0
c) podijelimo brojnik sa brojnikom, a nazivnik sa nazivnikom
d) pomnožimo brojnik sa brojnikom, a nazivnik sa nazivnikom.

AI3. Razlomljeni racionalni izraz nije definisan za one vrijednosti promjenljivih za koje:

a) nazivnik razlomka ima vrijednost jednaku 0, a brojnik vrijednost različitu od 0

b) brojnik razlomka ima vrijednost jednaku 0, a nazivnik vrijednost različitu od 0
c) nazivnik razlomka ima vrijednost jednaku 1, a brojnik vrijednost različitu od 0
d) brojnik razlomka ima vrijednost jednaku 1, a nazivnik vrijednost različitu od 0.

AI4. Razlomljeni racionalni izraz ima vrijednost jednaku 0, za:

a) one vrijednosti promjenljivih za koje nazivnik razlomka ima vrijednost jednaku 0,

a brojnik vrijednost različitu od 0
b) one vrijednosti promjenljivih za koje brojnik razlomka ima vrijednost jednaku 1,
nazivnik vrijednost različitu od 0
c) one vrijednosti promjenljivih za koje brojnik razlomka ima vrijednost jednaku 0,
nazivnik vrijednost različitu od 0
d) one vrijednosti promjenljivih za koje brojnik i nazivnik razlomka imaju vrijednost
različitu od 0.

AI5. Razlomljeni racionalni izraz (algebarski razlomak) proširujemo tako što mu:

a) pomnožimo brojnik realnim brojem ili izrazom različitim od 0

b) pomnožimo brojnik i nazivnik istim realnim brojem ili izrazom različitim od 0
c) pomnožimo nazivnik realnim brojem ili izrazom različitim od 0
 d) podijelimo brojnik i nazivnik istim realnim brojem ili izrazom različitim od 0.

AI6. Razlomljeni racionalni izraz (algebarski razlomak) skraćujemo tako što mu:

a) podijelimo brojnik i nazivnik istim realnim brojem ili izrazom različitim od 0

b) podijelimo brojnik realnim brojem ili izrazom različitim od 0
c) podijelimo nazivnik realnim brojem ili izrazom različitim od 0
d) pomnožimo brojnik i nazivnik istim realnim brojem ili izrazom različitim od 0.

AI7. Razlomljene racionalne izraze (algebarske razlomke) jednakih nazivnika sabiramo

tako što:

a) saberemo brojnik sa brojnikom, a nazivnik sa nazivnikom

b) pomnožimo brojnik sa brojnikom, a nazivnik sa nazivnikom
c) podijelimo brojnik sa brojnikom, a nazivnik sa nazivnikom
d) zajednički nazivnik prepišemo, a brojnike saberemo.

II nivo znanja

4 x 2 +2 x −3
AII1. Razlomljeni racionalni izraz nije definisan za:
x−2

a) x=2
b) x=−2
c) za svaku realnu vrijednost promjenljive x
d) x=0.

2x
AII2. Za datu razlomljenu racionalnu funkciju f (x)= ,( x ∈ R)tačno je:
x 2 +2

a) f (0)=1
b) f (0)=0
c) f (1)=1
d) f (1)=−1.

3 x −9
AII3. Nulu razlomljene racionalne funkcije f (x)=¿ , (x ≠−5) određujemo tako što
x+ 5
riješimo jednačinu:

a) x +5=0
b) x−5=0
c) 3 x−9=0
d) 3 x+ 9=0.
 3x
AII4. Proširivanjem algebarskog razlomka sa 3 x, (x , y ≠ 0 ¿dobit ćemo razlomak:
5y

9 x2
a)
15 x y
9 x2
b)
5y
3x
c)
15 x y
6 x2
d) .
15 x y

15 a2 b
AII5. Skraćivanjem algebarskog razlomka sa 3 ab, ( a , b , ≠ 0 )dobit ćemo razlomak:
3 ab2

5ab
a)
3 ab
5a
b)
b
3a
c)
b
5b
d) .
a

5 2
AII6. Rezultat sabiranja algebarskih razlomaka i ,(a ≠ 0) je algebarski razlomak:
9a 9a

7
a)
18 a
10
b)
81 a2
3
c)
9a
7
d) .
9a

2x
AII7. Množenjem algebarskog razlomka izrazom 5 x,( x , y ≠ 0) dobit ćemo razlomak:
3y

10 x 2
a)
3y
1 0 x2
b)
15 xy
 10 x
c)
15 xy
2x
d)
15 xy

III nivo znanja

2x
AIII1. Razlomljeni racionalni izraz , (x ∈ R ¿ za x=3 ima vrijednost:
x2 +1

−3
a)
5
6
b)
7
3
c)
5
d) 1.

2 x+1
AIII2. Razlomljena racionalna funkcija f ( x )= , ( x ≠ 0)ima vrijednost jednaku 1 za
4x
vrijednost promjenljive:

1
a) x=
4
1
b) x=
2
−1
c) x=
2
−1
d) x= .
4

a2 +a
AIII3. Razlomljeni racionalnI izraz , ¿) nakon skraćivanja, jednak je izrazu:
a+1

a) a
b) a+1
c) a2
d) 1.

2 3
AIII4. Najmanji zajednički nazivnik algebarskih razlomaka i ,(a ≠ 0) je:
3a 2a

a)
b) 6 a 2
 c) 12 a
d) 6 a .

AIII5. Zaokruži tačnu jednakost:

x2 − y 2
a) =x− y ,( x ≠ y )
x−y
x2 − y 2
b) =x + y, ¿)
x−y
x2 − y 2
c) =x ,( x ≠ y)
x−y
x2 − y 2
d) =1 , ( x ≠ y ) .
x−y

a−b a−b
AIII6 Rezultat dijeljenja algebarskih razlomaka i , (a ≠ 0 , b ≠ 0 , a≠ b) je
12a 2 b 2 3 ab
algebarski razlomak:

1
a)
4 ab
1
b)
4 a2 b 2
a−b
c)
4
1
d) .
ab

AIII7 Zaokruži tačnu jednakost:

x−3 x +3 2x
a) – = ,( x ≠ 5)
x−5 x−5 x−5
x−3 x +3
b) – =0 ,(x ≠ 5)
x−5 x−5
x−3 x +3 −6
c) – = ,( x ≠ 5)
x−5 x−5 x−5
x−3 x +3 6
d) – = , ( x ≠5 ) .
x−5 x−5 x−5

IV nivo znanja

2 x−1
AIV1. Izračunaj vrijednost razlomljenog racionalnog izraza , (x ∈ R ¿ za x=−2.
x 2 +1
 2 x +4 y
AIV2. Skrati algebarski razlomak , ( x ≠−2 y).
3 x+6 y

x2 −2 xy + y 2
AIV3. Skrati algebarski razlomak , ( x ≠ ± y) .
x 2− y 2

1 2 a+1
AIV4. Izračunaj + 2 ,( a≠ ± 1) .
a−1 a −1

4 a a2 −1
AIV5. Izračunaj ∙ , ¿0,a ≠ 1¿ .
3 a−3 8 a2

4x 8 x2
AIV6. Izračunaj : 2 , ( x ≠ ± 1 , x ≠0).
3 x −3 x −1

AIV7. Obavi naznačene operacije:

x+ 2 x−2
( − ¿ ∙ ( x 2−4 ) ,( x ≠ ±2) .
x−2 x+2

V nivo znanja

AV1. Skrati algebarski razlomak¿ ¿, (a ≠ b).

1−a2
AV2. Skrati algebarski razlomak ,(a ≠ 1) .
a−1

a a 2
AV3. Dokaži da vrijednost izraza: + − , (a ≠ ±1)ne zavisi od vrijednosti
a+1 a−1 a2−1
promjenljive a.

a b
AV4. Izračunaj ( + +2 ¿ ∙ ab ,(a , b ≠ 0).
b a

x2
AV5. Uprosti racionalni izraz: (x− ):( x 2+ 2 x +1 ¿ ,( x ≠−1) .
x+1

−3 x2 x
AV6. Uprosti racionalni izraz: (1
1−x 2
¿: (
x −1 )
+1 ,(x ≠ ±1) .

AV7. Obavi naznačene operacije:

3−x x 2+1 x 1
(
x+ 2
−1 ¿∙ (
2 x−1 2 )
− ,(x ≠−2 , x ≠ ).
2
B-Tačka, prava, ravan

I nivo znanja

BI1. Dvije različite tačke određuju:

a) jednu pravu
b) dvije različite prave
c) jednu ravan
d) bezbroj pravih.

BI2. Tri nekolinearne tačke određuju:

a) jednu pravu
b) jednu ravan
c) dvije različite ravni
d) bezbroj ravni.

BI3. Ako dvije različite prave pripadaju jednoj ravni i imaju samo jednu zajedničku
tačku, te prave:

a) su paralelne
b) su mimoilazne
c) se sijeku
d) se poklapaju.

BI4. Ako prava i ravan imaju samo jednu zajedničku tačku, ta prava i ta ravan:

a) se sijeku
b) su paralelne
c) se poklapaju
d) se mimoilaze.

BI5. Ako se dvije ravni sijeku, te ravni:

a) nemaju ni jednu zajedničku tačku

b) imaju zajedničku pravu
c) imaju sve zajedničke tačke
d) imaju zajedničku duž.

BI6. Zaokruži tačnu tvrdnju:

a) postoji bezbroj pravih koje sadrže jednu te istu tačku

b) za tačke koje pripadaju jednoj pravoj kažemo da su nekolinearne
 c) dvije prave koje se sijeku nemaju zajedničkih tačaka
d) prava i ravan su paralelne ako imaju samo jednu zajedničku tačku.

II nivo znanja

BII1. Tačke A,B i C, na slici, određuju:

a) tri prave
b) dvije prave
c) jednu pravu
d) bezbroj pravih.

a b,

BII2. Prave i na slici:

a) su jednake
b) su paralelne
c) se sijeku
d) su normalne (okomite).
BII3. Dvije ravni, na slici:

a) su paralelne
b) su mimoilazne
c) se sijeku
d) su normalne (okomite).

BII4. Diedar čiji je ugao oštar ili tup je:

a) kosi diedar
b) prav diedar
c) ispruženi diedar
d) nekonveksni diedar.

BII5. Tjemena trapeza određuju:

a) 8 pravih
b) 6 pravih
c) 4 prave
d) 2 prave.

BII6. Ako za pravu p i ravan α vrijedi p ∩α =∅, tada:

a) prava p prodire ravanα

b) prava p pripada ravniα
c) prava p i ravan α imaju jednu zajedničku tačku
d) prava p i ravanα su paralelne.

III nivo znanja

BIII1. Šest tačaka od kojih nikoje tri nisu kolinearne određuju:

a) 30 pravih
b) 6 pravih
c) 12 pravih
 d) 15 pravih.

BIII2. Dvije paralelne prave određuju:

a) dvije ravni
b) jednu ravan
c) tri ravni
d) bezbroj ravni.

BIII3. Ako se prave a i b mimoilaze, a prave b i c su paralelne, tada prave ai c:

a) se mimoilaze
b) se mimoilaze ili se sijeku
c) se sijeku
d) su paralelne.

BIII4. Normalna projekcija duži AB paralelne osi projekcije je:

a) tačka
b) prava
c) duž koja je jednake dužine kao i duž AB
d) duž koja je manje dužine od duži AB.

BIII5. Jedna prava i dvije tačke koje joj ne pripadaju određuju najviše:

a) tri ravni
b) jednu ravan
c) četiri ravne
d) dvije ravni.

BIII6. Normalna projekcija prave p paralelne ravni projekcije je:

a) prava paralelna pravoj p

b) tačka
c) prava normalna na ravan projekcije
d) duž.

IV nivo znanja

BIV1. Kolika je udaljenost tačke A od strana diedra na slici ( AB= ´ , AC

´ BC ´ = 6cm)?
BIV2. Tačka A pripada ravni α, а udaljenost tačke B od ravni α iznosi 9cm (vidi sliku).
Izračunaj dužinu normalne projekcije duži AB=15cm
´ na ravan α.
BIV3. Na jednoj strani diedra, čiji je ugao 45 , nalazi se tačka B koja je od ivice diedra
udaljena 8cm. Kolika je udaljenost te tačke od druge strane diedra? (Vidi sliku).

BIV4. Tačka A je udaljena 8cm od ravni α , a tačka B pripada ravni α. Izračunaj dužinu
duži AB, ako dužina njene normalne projekcije na ravan α iznosi 15cm (vidi sliku).

BIV5. Data je duž AB=20cm.

´ Rastojanje tačke A od ravni α je 8cm ( A´A1=8cm), a
rastojanje tačke B od ravni α je 4cm¿=4cm). Izračunaj dužinu normalne projekcije duži
AB, ako se tačke A i B nalaze sa različitih strana ravni α (vidi sliku).
BIV6. Izračunaj udaljenost tačke A od ivice diedra na slici ( AB=6cm,
´ ´
AD=8cm):
V nivo znanja

BV1. U pravom diedru se nalazi tačka A koja je jednako udaljena od strana diedra, a
od ivice diedra udaljena je 8√ 2 cm. Koliko je udaljena od strana diedra?

BV2. Tačka B pripada jednoj strani diedra i udaljena je 4 cm od ivice diedra. Koliko je
udaljena od druge strane diedra ako je ugao diedra 30 ?

BV3. Duž AB´ =10 cm siječe projekcionu ravan pod uglom 60 . Kolika je dužina
normalne projekcije?

BV4. Ugao diedra je 120 .Tačka M odabrana u unutrašnjosti diedra udaljena je 8 cm

od njegovih strana. Koliko je ta tačka udaljena od ivice diedra?

BV5. Duž AB ´ =8 cm siječe projekcionu ravan pod uglom 30 . Kolika je dužina normalne
projekcije?

BV6. Udaljenost tačke A koja leži izvan ravni αi tačke Bϵαje 13cm. Podnožje normale iz
tačke A na ravan α udaljeno je 5 cm od tačke B. Kolika je udaljenost tačke A od ravni
α?

C-Grafici funkcija direktne i obrnute proporcionalnosti. Linearna funkcija

I nivo znanja

CI1. Grafik funkcije direktne proporcionalnosti ( y=kx ,k ∈ R)je:

a) prava koja sadrži koordinatni početak

b) prava koja ne sadrži koordinatni početak
c) kriva linija-hiperbola
d) kriva linija-parabola.

CI2. Linearna funkcija y=kx+ n, (k , n ∈ R ¿ je rastuća ako je:

a) k>0
b) k<0
c) k =0
d) n=0.

k
CI3. Grafik funkcije obrnute proporcionalnosti y = , ¿) je:
x

a) prava koja sadrži koordinatni početak

 b) kriva linija-hiperbola
c) prava koja ne sadrži koordinatni početak
d) kriva linija-parabola.

CI4. Grafici linearnih funkcija koje imaju jednake koeficijente pravca su:

a) prave koje se sijeku

b) krive linije
c) paralelne prave
d) mimoilazne prave.

CI5. Jednakost koja povezuje nezavisno promjenljivux i zavisno promjenljivu y u

eksplicitnom obliku linearne funkcije je:

a) Ax+ By+C=0
b) y=kx+ n
c) Ax+ By=C
d) By=Ax +C.

CI6. Jednakost koja povezuje nezavisno promjenljivux i zavisno promjenljivu y u

implicitnom obliku linearne funkcije je:

a) y=kx+ n
b) Ax+ By+C=0
c) y−kx=n
d) y−n=kx .

CI7. Linearna funkcija y=kx+ n , ( k , n∈ R )je konstantna (stalna), ako je:

a) k¿ 0
b) k¿ 0
c) n¿ 0
d) k¿ 0.

II nivo znanja

CII1. Koeficijent direktne proporcionalnosti u funkciji y=−4 x ,je:

a) k =−4
b) k =4
c) k =± 4
d) k =1.

CII2. Grafici linearnih funkcija y=3 x +5 i y=3 x−1 su:

 a) prave koje se sijeku
b) paralelne prave
c) krive linije
d) normalne (okomite prave).

2
CII3. Grafik funkcije obrnute proporcionalnosti y= ,( x ∈ R ∖ { 0 } ) je kriva linija-hiperbola
x
čije grane pripadaju:

a) drugom i četvrtom kvadrantu pravouglog koordinatnog sistema

b) prvom i drugom kvadrantu pravouglog koordinatnog sistema
c) prvom i trećem kvadrantu pravouglog koordinatnog sistema
d) drugom i trećem kvadrantu pravouglog koordinatnog sistema.

CII4. Vrijednost odsječka na ordinatnoj osi grafika linearne funkcije y=2 x−3 je:

a) n=−3
b) n=3
c) n=2
d) n=−2.

−1
CII5. Koeficijent pravca prave u linearnoj funkciji y= x +3 je:
2

a) k =3
−1
b) k =
2
1
c) k =
2
1
d) k = .
3

CII6. Nula funkcije y=x +1 je:

a) x=2
b) x=0
c) x=1
d) x=−1.

−1
CII7. Prava y= x +1 zaklapa sa pozitivnim smjerom x-ose:
2

a) oštar ugao
b) tup ugao
 c) prav ugao
d) puni ugao.

III nivo znanja

1 1
CIII1. Apscisa tačke M (a , ) koja pripada grafiku funkcije y= x je:
2 4

1
a) a=
4
1
b) a=
2
c) a=2
−1
d) a= .
2

CIII2. Koeficijent pravca prave y=kx−7 paralelne pravoj y=x −1 je:

a) k =7
b) k =1
c) k =−1
d) k =−7.

k
CIII3. Koeficijent proporcionalnosti k grafika funkcije obrnute proporcionalnosti y= ,
x
x ∈ R ∖{0 } kojem pripada tačka A(4 ,−10) iznosi:

a) k =−40
−2
b) k =
5
c) k =40
2
d) k = .
5

CIII4. Vrijednost odsječka na ordinatnoj osi grafika linearne funkcije y=3 x +n koji sadrži
tačku B(0,5) je:

a) n=−5
b) n=3
c) n=5
d) n=−3.

CIII5. Koeficijent ku linearnoj funkciji y=kx+ 3 čiji grafik sadrži tačku A(3,0) je:

a) k =1
 b) k =−1
1
c) k =
3
−1
d) k = .
3

CIII6. Koeficijent k u funkciji y=kx+ 2 koja ima nulu x=−2 je:

a) k =1
b) k =−1
c) k =2
d) k =−2.

CIII7. Vrijednost parametra a rastuće funkcije y= ( a+3 ) x+5je:

a) a> 3
b) a←3
c) a< 3
d) a>−3.

IV nivo znanja

CIV1. Odredi apscisu tačke M(a,10) koja pripada grafiku funkcije y=−4 x.

CIV2. Odredi nulu funkcije y=2 x−4.

CIV3. Odredi apscisu x tačke A(x , 3) znajući da ta tačka pripada grafiku funkcije
−2
obrnute proporcionalnosti y=¿ , x ∈ R ∖{0 }.
x

CIV4. Napiši linearnu funkciju čiji je grafik prava paralelna sa grafikom funkcije
y=2 x−3, a ordinatnu osu presijeca u tački (0,5).

CIV5. Data je funkcija y=(2−3 k) x+ 1.Odredi k za koje je funkcija rastuća.

CIV6. Odredi koeficijent pravca prave u funkciji y=kx+ 5 koja ima nulu x=−5 .

CIV7. Odredi vrijednost parametra m funkcije y=¿ ( m+1 ) x+3 tako da njen grafik siječe
x osu u tački (-3,0).

V nivo znanja

−3
CV1. a) Odredi koordinate presjeka prave y= x+3 sa koordinatnim osama x i y.
4

b) Datu funkciju napiši u implicitnom obliku.

 3
CV2. a) Izračunaj obim i površinu trougla koji zaklapa grafik funkcije y= x +3 sa
4
koordinatnim osama.

b) Izračunaj udaljenost date prave od koordinatnog početka.

CV3. a) Odredi koeficijent proporcionalnosti kgrafika funkcije obrnute proporcionalnosti

k −1
y= , x ∈ R ∖ {0 } kojem pripada tačka A(2, ¿.
x 4
b) Izračunaj vrijednost te funkcije za x=4.

CV4. Data je linearna funkcija 2 x+ 4 y−8=0.

a) Odredi nulu funkcije.

b) Datu funkciju napiši u eksplicitnom obliku.

CV5. a) Ako tačka A(-2,1) pripada grafiku funkcije ax−3 x=2 y−3 a, izračunaj
vrijednost realnog parametra a .

b) Za izračunatu vrijednost realnog parametra a , napiši funkciju u eksplicitnom

obliku.

CV6. Odredi one vrijednosti realnog parametra mza koje će funkcija

(3−m) x+ 2 y −1=0 biti:

a) rastuća
b) opadajuća.

CV7. a) Odredi jednačinu prave ako se zna da ona prolazi tačkama A(-1,1) i B(-2,4).

b) Odredi koordinate tačke presjeka te prave sa xosom.

D-Linearne jednačine i nejednačine sa jednom nepoznatom

I nivo znanja

DI1. Šta je jednačina sa jednom nepoznatom (promjenljivom)?

 a) dva brojevna izraza povezana znakom jednakosti
b) dva izraza sa dvije promjenljive, povezana znakom jednakosti
c) dva izraza sa jednom promjenljivom, povezana znakom jednakosti
d) dva izraza sa više promjenljivih, povezana znakom jednakosti.

DI2. Rješavanjem jednačine:

a) nalazimo sva njena rješenja, ako ih jednačina ima ili dokazujemo da jednačina
nema rješenja (ako ih zaista nema)
b) transformišemo jednačinu
c) nalazimo njena rješenja
d) dokazujemo da jednačina nema rješenja.

DI3. Linearne jednačine možemo rješavati:

a) samo grafičkom metodom

b) samo algebarskom metodom
c) samo jednom metodom
d) grafičkom i algebarskom metodom.

DI4. Ekvivalentne jednačine su:

a) jednake jednačine
b) jednačine koje nemaju isti skup rješenja
c) jednačine koje imaju isti skup rješenja
d) jednačine koje imaju istu promjenljivu.

DI5. Dva izraza sa jednom promjenljivom povezana jednim od znakova ¿ , ≤ ,>, ≥ čine:

a) brojevnu nejednakost
b) nejednačinu sa jednom nepoznatom
c) nejednačinu sa više nepoznatih
d) nejednačinu sa dvije nepoznate

DI6. Rješiti nejednačinu znači odrediti:

a) jedno njeno rješenje

b) nekoliko vrijednosti nepoznate koje zadovoljavaju zadanu nejednačinu
c) skup u kojem se nalaze vrijednosti nepoznate koje zadovoljavaju zadanu
nejednačinu (ako ima rješenja)
d) dva njena rješenja.

II nivo znanja

DII1. Tačna numerička (brojevna) jednakost je:

 a) 2+3=2
b) 4 2−3 2=1
c) 12−10=2
d) −12+10=2.

DII2. Linearna jednačina sa jednom nepoznatom je:

a) 2 x+3= y
b) 5 x+ 3=8
c) x 2+ 4 x=0
d) 2 x+3 x= y .

DII3. Linearna nejednačina sa jednom nepoznatom je:

a) 5 x+ 3>8
b) 2 x+3< y
c) x 2+ 4 x ≥0
d) 5 x+ 3 y > 8.

DII4. Najjednostavniji oblik linearne jednačine sa jednom nepoznatom iz koje se

direktno uočava rješenje je:

a) 2 x=6
b) x=3
c) 2 x−1=5
d) 2 x−1+1=5+1.

DII5. Pri rješavanju jednačine ax=b(a , b ∈ R) dobijemo ekvivalentnu jednačinu iz koje

se uočava jedinstveno rješenje:

b
a) x= ,(a ≠ 0)
a
b) x=ab
a
c) x= ,(b ≠ 0)
b
b
d) x= , ( a ≠ 0) .
−a

DII6. Ekvivalentne nejednačine su:

a) x +1>4 i x <3
b) x +1<4 i x >3
c) x +1>4 i x >3
d) x +1>4 i x >−3 .
III nivo znanja

DIII1. Koji od brojeva je rješenje jednačine 2 x−4=0?

a) -2
b) 0
1
c)
2
d) 2.

DIII2. Koji od brojeva pripada skupu rješenja nejednačine 5 x−3<7?

a) 3
b) 2
c) 1
d) 4.

DIII3. Ako lijevoj i desnoj strani jednačine 2 x−5=−4 dodamo broj 5, dobit ćemo
jednačinu ekvivalentnu datoj jednačini:

a) 2 x=1
b) 2 x=−1
c) 2 x=−9
d) 2 x=5.

DIII4. Zaokruži slovo ispred jednačine čije je rješenje broj −1:

a) −x−1=2
b) x−1=−2
c) x +1=−1
d) x−1=−1.

2
DIII5. Ako lijevu i desnu stranu jednačine x=−10 pomnožimo brojem 5, dobit ćemo
5
jednačinu ekvivalentnu datoj jednačini:

a) 2 x=−10
b) 2 x=−2
c) 2 x=−50
d) 2 x=50.

DIII6. Ako lijevu i desnu stranu nejednačine 2 x<−10 podijelimo brojem 2 dobit ćemo
nejednačinu:

a) x <−5
 b) x >5
c) x <5
d) x >−5.

IV nivo znanja

DIV1. Zamijeniti jednačinu 5−3 (2 x−1 )=−4 jednačinom najjednostavnijeg oblika tj.
riješiti jednačinu.

z 2−z 1
DIV2. Odrediti rješenje jednačine + = .
3 6 2

x−1 2 x+ 3
DIV3. Riješiti jednačinu − =1.
4 6

x−2 x
DIV4. Nejednačinu +1< zamjeniti ekvivalentnom nejednačinom
3 6
najjednostavnijeg oblika.

DIV5. Riješiti nejednačinu 6 x +11> x +(3 x +7).

DIV6. Naći skup rješenja nejednačine x−2 ≥ 2 x−(1−3 x).

V nivo znanja

DV1. Denis je otišao na planinarenje. Počeo je hodati u ponedjeljak, a zadnju dionicu

puta prešao u petak. Svaki dan je hodao 2 km više nego prethodni dan. U tih 5 dana
prešao je 60 km. Koliko kilometara je Denis prepješačio u srijedu?

x−2
DV2. Odredi vrijednost realnog broja k, tako da jednačine kx +7=1 i =x−2 budu
2
ekvivalentne.

DV3. Polovina nepoznatog broja je za 12 manja od dvostruke razlike tog broja i broja 6.
Odrediti nepoznati broj.

2
DV4. U odjeljenju su učenika djevojčice. Ako bi došlo još 5 djevojčica, broj dječaka i
5
djevojčica bi bio isti. Odrediti broj učenika u tom odjeljenju.

DV5. Riješiti nejednačinu:

( y−2 ) ∙ ( y+ 3 ) +( y + 4)2 ≥ 2 y ∙ ( y +4 ) + y

DV6. Odrediti najmanji prirodan broj xkoji zadovoljava nejednačinu:

( x−1)2−(x +1)2<−10−x .

E- Sistemi linearnih jednačina sa dvije nepoznate

I nivo znanja

EI1. Jednačina 2 x+ y =5 je:

a) linearna jednačina sa jednom nepoznatom

b) linearna jednačina sa dvije nepoznate
c) linearna jednačina sa tri nepoznate
d) kvadratna jednačina.

EI2. Jednačina x + y=10 u skupu realnih brojeva ima:

a) jedno rješenje
b) dva rješenja
c) tri rješenja
d) beskonačno mnogo rješenja.

EI3. Činjenicu da je broj y za 10 veći od broja x zapisujemo kao:

a) −x− y =−10
b) y +10=−x
c) x−10= y
d) x +10= y .
EI4. Činjenicu da je broj x dva puta manji od y zapisujemo:

a) 2 x= y
x
b) = y
2
c) x−2= y
d) x=2 y .
EI5. Zaokružiti sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate:

a) x−2 y=5
2 z+3 k=8

b) x 2+ y 2=10
x− y =2

c) x−2 y=5
 2 x+ y =17

d) x 2−2 y=5

2 x+ y =17.

EI6. Ako su koeficijenti uz istu promjenljivu, u zadanim jednačinama sistema od dvije

linearne jednačine sa dvije nepoznate, suprotni brojevi, za rješavanje takvog sistema
najlakše je primjeniti:

a) metodu suprotnih koeficijenata (Gausovu metodu)

b) metodu zamjene
c) grafičku metodu
d) metodu determinanti.

EI7. Ako se u jednoj od jednačina sistema od dvije linearne jednačine sa dvije

nepoznate, jedna od nepoznatih izrazi pomoću druge i onda se tim izrazom ta
nepoznata zamjeni u drugoj jednačini, sistem rješavamo:

a) metodom suprotnih koeficijenata (Gausovom metodom)

b) metodom zamjene
c) grafičkom metodom
d) metodom determinanti.

II nivo znanja

EII1. U koordinatnom sistemu grafički prikaz sistema od dvije linearne jednačine sa

dvije nepoznate su:

a) dvije tačke
b) prave
c) hiperbola
d) parabola.

EII2. Rješenja jednačine 2 x+ y =3 u koordinatnom sistemu možemo predstaviti:

a) tačkom
b) pravom
c) kružnicom
d) sa dvije prave.

EII3. Sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate nema rješenje:

a) ako se prave sijeku

b) ako se prave poklapaju
 c) ako su prave paralelne
d) ako se prave mimoilaze.

EII4. Sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate ima jedinstvno rješenje:

a) ako se prave poklapaju

b) ako se prave mimoilaze
c) ako su prave paralelne
d) ako se prave sijeku.

EII5. Za rješavanje sistema 3 x− y=7

2 x+ y =3

najjednostavnije je primjeniti:

a) metodu zamjene
b) grafičku metodu
c) metodu suprotnih koeficijenata
d) metodu determinanti.

EII6. Za rješavanje sistema x=2 x+ 1

2 x+ y =3
najjednostavnije je primjeniti:

a) metodu suprotnih koeficijenata

b) metodu zamjene
c) grafičku metodu
d) metodu determinanti.

EII7. Koeficijenti uz nepoznatu y u sistemu 2 x−3 y=5 su:

3 x+ 8 y=2

a) -3 i 8
b) 3 i 8
c) 2 i -3
d) 3 i 8.
III nivo znanja

EIII1. Uređeni par (1, 2) je rješenje jednačine:

a) 2 x+ y =0
b) y−3=2 x
c) −2 x− y=0
 d) 2 x− y=0.

EIII2. Ako iz jednačine 2 x+3 y =6 izrazimo promjenljivu y pomoću promjenljive x

dobit ćemo:

6−3 x
a) y=
2
6−2 x
b) y=
3
c) y=−2 x +6
6+2 x
d) y= .
3

EIII3. Ako iz jednačine x +3 y=−4 izrazimo promjenljivu x pomoću promjenljive y dobit

ćemo:

a) x=−4−3 y
b) x=3 y−4
c) x=−3 y + 4
d) x=3 y +4.

EIII4. Koji uređeni par je rješenje sistema

x +2 y =5

3 x− y=1

a) (−1 , 2)
b) (−1 ,−2)
c) (1 , 2)
d) (1 ,−2).

EIII5. Koliko rješenja ima sistem linearnih jednačina s dvije nepoznate?

2 x+ y =7

4 x+2 y=7

a) sistem je određen i ima jedinstveno rješenje

b) sistem je protivrječan i nema rješenja
c) sistem ima tri rješenja
d) sistem je neodređen i ima beskonačno mnogo rješenja.
EIII6. Uređeni par (2,5) je rješenje sistema linearnih jednačina sa dvije nepoznate:

a) x− y =7
3 x+ y=−1

b) x− y =7
3 x− y=1

c) x + y=7
−x− y =1

d) x + y=7

3 x− y=1.

EIII7. Uređeni par ( 1, -2) je rješenje sistema linearnih jednačina sa dvije nepoznate:

a) x− y =−1
3 x+ y=1

b) x + y=−1
3 x− y=5

c) x− y =3
3 x− y=1

d) x + y=1
3 x− y=5.

IV nivo znanja

EIV1. Iz jednačine 2 x+3 y =6 izraziti:

a) promjenljivu y pomoću promjenljive x

b) promjenljivu x pomoću promjenljive y .

EIV2. Sistem y=−2 x +5 riješiti grafičkom metodom.

y=x −1
EIV3. Metodom suprotnih koeficijenata riješiti sistem linearnih jednačina s dvije
nepoznate:

3 x−2 y=−7

5 x+ y=−3.

EIV4. Odrediti rješenje sistema linearnih jednačina sa dvije nepoznate metodom

suprotnih koeficijenata:

8 x−2 y=42

5 x− y=26.

EIV5. Metodom zamjene riješiti sistem linearnih jednačina s dvije nepoznate:

3 x+ y=7

7 x−5 y=−13.

EIV6. Sistem linearnih jednačina s dvije nepoznate riješiti metodom zamjene:

x− y =−1

x + y /2=¿8.

EIV7. Zbir dva broja je 26. Polovina prvog je za tri veća od trećine drugog. Koji su to
brojevi?

V nivo znanja

1
EV1. Odrediti vrijednost realnog broja a, tako da uređeni par (2 ,−1) bude rješenje
2
sistema jednačina

2 x+3 y =2

4 x− y−( a+7 )=0.

EV2. Odrediti vrijednost za a ∈ R u sistemu linearnih jednačina

2 x− y=5

ax−2 y−1=0 , tako da sistem:

a) ima jedinstveno rješenje

b) nema rješenja.
EV3. Za koje vrijednosti k i n pravoj y=kx+ n pripadaju tačke A (−3 ,−7 ) , B(6 ,−1) ?

EV4. Naći rješenje ( x , y ) sistema linearnih jednačina s dvije nepoznate

5 x+ 8 y=−11a

7 x−3 y=13 a , gdje je a ∈ R.

EV5. Zbir dužina kateta jednog pravouglog trougla je 27cm. Ako se jedna njegova
kateta skrati za cm, a druga produži za 3 cm, površina mu se ne mijenja. Odrediti
dužine kateta tog trougla.

EV6. Obim jednakokrakog trougla je 33 cm, a polovina njegovog kraka je za 3 cm kraća

od njegove osnove. Izračunati dužine stranica tog trougla.

EV7. Obim pravougaonika je 140 cm , a stranice su u razmjeri 5 :2. Kolika je površina

tog pravougaonika?

F-Geometrijska tijela

I nivo znanja

FI1. Geometrijsko tijelo čine:

a) unija unutrašnje oblasti i površi tijela

b) unutrašnja oblast
c) površ tijela
d) omotač tijela.

FI2. Kocka ima:

a) ivica

b) ivica
c) 10 ivica
d) 12 ivica.

FI3. Kocka ima:

a) osam strana
b) šest strana
c) dvanaest strana
 d) četri strane.

FI4. Omotač piramide se sastoji od:

a) kvadrata
b) trouglova
c) pravougaonika
d) trapeze.

FI5. Mreža valjka se sastoji od:

a) jednog pravougaonika i dva podudarna kruga

b) jednog kruga i dva pravougaonika
c) jednog pravougaonika i jednog kruga
d) dva podudarna kruga i dva podudarna pravougaonika.

FI6. Prava kupa je rotaciono (obrtno) tijelo koje nastaje rotacijom za 360°:

a) kruga oko prečnika

b) pravougaonika oko njegove ose simetrije
c) pravouglog trougla oko jedne njegove katete kao ose
d) romba oko njegove duže dijagonale.

FI7. Sfera je:

a) skup svih tačaka u ravni koje su jednako udaljene od jedne stalne

(nepokretne) tačke u toj ravni
b) lopta
c) polulopta
d) skup svih tačaka u prostoru jednako udaljenih od jedne stalne tačke
(prostora).

II nivo znanja

FII1. Formula za površinu kocke (a-ivica kocke) je:

a) P=8 a2
b) P=12 a2
c) P=6 a2
d) P=4 a 2.

FII2. Formula za površinu kvadra (a,b,c-ivice kvadra) je:

a) P=ab+ac +bc
 b) P=abc
c) P=2 abc
d) P=2 ( ab+ ac+ bc ).

FII3. Formula za zapreminu kvadra (a,b,c- ivice kvadra) je:

a) V =2abc
b) V =3 abc
c) V =abc
d) V =abc3 .

FII4. Opšta formula za površinu piramide (B-baza piramide, M-omotač piramide) je:

a) P=B+2 M
b) P=2 B+ M
c) P=B+ M
1
d) P= B+M.
3

FII5. Formula za zapreminu valjka (r-poluprečnik baze, H- visina valjka):

a) V =r 2 π H
b) V =2r 2 π H
c) V =r 2 π 2 H
d) V =r 2 H .

FII6. Formula za površinu kupe (r-poluprečnik baze, s-izvodnica kupe):

a) P=r π (2 r + s)
b) P=r π (r + s)
c) P=2 r π (2 r +s)
d) P=r π ( r +2 s ) .

FII7. Formula za zapreminu lopte (r-poluprečnik lopte) je:

4 2
a) V = r π
3
4 3
b) V = r π
3
3 3
c) V = r π
4
4 3
d) V = r π .
3
III nivo znanja

FIII1. Izračunati površinu kvadra( P=2 ( ab+ ac+ bc )), čije su dimenzije a=¿3 cm, b=¿
4cm, c=¿6 cm.

a) P=90 cm2
b) P=108 cm2
c) P=56 cm2
d) P=90 cm.

FIII2. Izračunati zapreminu kocke(V =a3 ), čija je ivica a=3dm.

a) V =27 dm3
b) V =18 dm3
c) V =27 dm2
d) V =90 dm3.
2
FIII3. Izračunati površinu pravilne četverostrane prizme ( P=2 a + 4 aH ¿, osnovne ivice
a=10 cm i visine H=8 cm

a) P=520 cm
b) P=720 cm
c) P=520 cm2
d) P=720 cm2.

FIII4. Izračunati zapreminu pravilne četverostrane prizme (V =a2 H ), osnovne ivice a=2
dm i visine H=3 dm.

a) V =7 dm3
b) V =7 dm2
c) V =6 dm3
d) V =12 dm3.

1 2
FIII5. Izračunati zapreminu pravilne četverostrane piramide (V = a H ), osnovne ivice
3
a=4 dm i visine H=3 dm.

a) V =16 dm2
b) V =8 dm3
c) V =16 dm3
d) V =12 dm2.

FIII6. Izračunati površinu valjka ( P=2r π ( r+ H )), poluprečnika baze r =5 cm i visine

H=8 cm.
 a) P=400 π cm3
b) P=26 π cm2
c) P=130 π cm2
d) P=130 cm2.

1 2
FIII7. Izračunati zapreminu kupe(V = r π H), poluprečnika baze r =4 cm i visine H=9
3
cm.

a) V =48 π cm3
b) V =48 cm2
c) V =24 π cm3
d) V =12 cm3.

IV nivo znanja

FIV1. Odrediti površinu i dijagonalu kvadra čije su dimenzije cm, cm, cm

FIV2. Izračunati površinu i zapreminu kocke osnovne ivice 0,3 cm.

FIV3. Izračunati površinu i zapreminu pravilne četverostrane prizme osnovne ivice

a=10 cm i visine H=8 cm.

FIV4. Kolika je površina pravilne trostrane prizme kod koje je a=H=6 cm?

FIV5. Izračunati zapreminu pravilne četverostrane piramide kod koje je osnovna ivica
a=12 cm a visina bočne strane h=10 cm.

FIV6. Izračunati površinu i zapreminu valjka poluprečnika baze r =5 cm i visine H=12

cm.

FIV7. Izračunati površinu kupe ako je poluprečnik osnove r =5 cm , a visina H=12 cm.

V nivo znanja

FV1. Ivice kvadra odnose se kao 2 :3:5, a njegova površina je 558 cm2. Izračunati
dužine ivica kvadra.

FV2. Odrediti visinu pravilne četverostrane piramide, ako je površina omotača 260 cm2 i
obim njene osnove 40 cm.

FV3. Odrediti bočnu visinu pravilne trostrane piramide ako je osnovna ivica 6 √ 3 cm, a
visina piramide cm.
FV4. Kolika je površina valjka ako mu je dijagonala osnog presjeka 25 cm a prečnik
baze 24 cm?

FV5. Izvodnica kupe nagnuta je prema ravni baze pod uglom od 60° . Ako je visina kupe
6 √ 3 cm, izračunati njenu površinu.

FV6. Izračunati visinu pravilne trostrane prizme ako je visina baze h=3 √3 cm i
dijagonala bočne strane d bs=10 cm.

FV7. Obim baze kupe je 12,56 cm, a visina kupe je √ 5 cm. Kolika je površina kupe?