ODNOS PREMA

POGREŠKAMA
I VREDNOVANJE
U RANOJ
ŠKOLSKOJ
DOBI

Jakob Patekar
Pregled izlaganja
• Pogreške
• Vrednovanje
• Načela vrednovanja
• Kriteriji vrednovanja/ocjenjivanja
• Primjereni zadatci
• Vrednovanje slušanja
• Vrednovanje govorenja
• Vrednovanje čitanja
• Vrednovanje pisanja
• Elementi vrednovanja od 1. do 4. razreda
• Zaključak
Što je pogreška?
• koja je razlika između pogreške i omaške?
• što je odstupanje?

• Junaci možeju pobijediti sve zločeste.

• U sobi imam krevet. Ispod kraveta su igračke. Imam i stol.

Što nam pogreška kazuje?
• pogreške nam više kazuju o učenikovu jezičnome razvoju od točnih
iskaza

• Hello. My name is Ivan. I like milk. I don’t like carrots.

• Petra likes ice-cream. She eating ice-cream now.

Ispravljanje pogrešaka u govorenju
• Učitelj: Što voliš?
• Učenik: Pa… volim igrati igrice na kompjuter.
• Učitelj: Aha, voliš igrati igrice na kompjuteru.
• Učenik: Da, na kompjuteru.

• Katkad nije dovoljno suptilno ponavljati točno rješenje.

• Ipak, ispravljanje pogreške ne smije narušiti komunikacijsku
vrijednost trenutka.
Ispravljanje pogrešaka u pisanju (1)
• označiti što je pogrešno (ne dati i odgovor) – zaokruživanjem radije
nego križanjem
• ono što je pogrešno učenik na satu treba probati sam ispraviti, a
ako ne ide tako, uz pomoć drugoga učenika ili uz pomoć učitelja
Ispravljanje pogrešaka u pisanju (2)
• pravopisna točnost jedan je dio poznavanja vokabulara

kuča
Vrednovanje
Vrednovanje za učenje
• kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o
ostvarenosti ishoda
• sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena
• usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa
i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja
• postavljanje pitanja, provjera domaćih zadaća, kraće pisane provjere
znanja, rubrike, liste provjere, portfolij, opažanje, itd.
Vrednovanje kao učenje
• aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu
podršku učitelja
• učenika potiče na samostalnost i samoreguliranje učenja
• portfolij, rječnik, rubrike za samovrednovanje i vršnjačko
vrednovanje i sl.
• učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i
samovrednovanje
• ne dovodi do ocjena, već kvalitativnih povratnih informacija
Vrednovanje naučenoga
• prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i
dijagnostičke svrhe
• utvrđivanje razine usvojenosti ishoda definiranih kurikulumom
stranoga jezika
• usmene i pisane provjere znanja, portfolij, učenički projekti, itd.
Vrednovanje naučenoga u osnovnoj školi
• funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom
• kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije
nadređeni su kriteriju točnosti (tečnost > točnost)
• ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je
sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije
• pogreške su u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica
ovladavanja jezikom
Načela vrednovanja u ranoj školskoj dobi (1)
• tradicionalni oblici vrednovanja mogu biti problematični
• djeca rane školske dobi znaju pjevati pjesmice, sudjelovati u priči ili
igrokazu, igrati igre i sl.
• tradicionalni oblici uključuju zadatke nadopunjavanja, pitanja
višestrukoga izbora, prevođenje riječi i sl.
• takvi izolirani zadatci ne pokazuju što djeca mogu učiniti u pogledu
stranoga jezika
• djeca uče zajedno, a testira ih se individualno
• neprimjereni oblici vrednovanja mogu obeshrabriti učenike u učenju
stranoga jezika
Načela vrednovanja u ranoj školskoj dobi (2)
U obzir moramo uzeti:
• djetetov razvojne značajke (motoričke vještine, jezične sposobnosti,
kognitivne mogućnosti)
• sadržaj učenja – komunikacijska kompetencija, usmjerenost na
vještinu govorenja, uporaba fraza, razvoj vokabulara
• metode poučavanja – igre, pjesmice, rime, priče
• cilj učenja – razvoj motivacije i međukulturnih vještina
• teorije učenja – ZPD, scaffolding
Načela vrednovanja u ranoj školskoj dobi (3)
• izbjeći stvaranje stresne situacije
• učenike ne izdvajati iz skupine prilikom provjere
• provoditi vrednovanje kao sastavni dio nastavnoga sata, a ne kao
izoliran čin
• aktivnosti provjere trebaju sličiti aktivnostima koje i inače
provodimo s učenicima
• nužna je neposredna povratna informacija
• veći naglasak treba staviti na pozitivne aspekte napretka učenika
• ocjenjivanje učenika rane školske dobi treba biti blaže, a negativne
se ocjene trebaju izbjegavati
Samovrednovanje (1)
• samoprocjena, vršnjačko ocjenjivanje
• uključivanje učenika u donošenje odluka, preuzimanje odgovornosti,
povećanje samostalnosti, razumijevanje procesa učenja
• učenike je važno pažljivo i postupno pripremati za samoprocjenu
• samoprocjena je uspješna kada se provodi u vezi s dobro poznatim
zadatcima i situacijama
Samovrednovanje (2)
Samovrednovanje (3)
Samovrednovanje (4): portfolij
• učenikovi radovi skupljeni tijekom vremena
• pisani radovi, crteži, projekti, rezultati, komentari
• učenik uz pomoć učitelja odabire svoje najbolje radove
• pomoć učitelja je bitna u učenikovu razvoju kriterija kvalitete
• učenik se radom na portfoliju usredotočava na ono u čemu je
dobar
Kriterijsko i normativno vrednovanje
• kriterijsko – primjenjujemo jednake kriterije na sve učenike
razrednoga odjela
• normativno – učenici se pozicioniraju jedni prema drugima
 Kriteriji ocjenjivanja (1)
ELEMENT PODRAZU NAČINI I KRITERIJI OCJENJIVANJA
VREDNOVA- -MIJEVA POSTUPCI ODLIČAN VRLO DOBAR DOVOLJAN
NJA PROVJERA- DOBAR
VANJA
- neverbalno Simon says, action Razumije Uglavnom Djelomično i Razumije
Razumijevanje reagiranje na feelings, music naputke i razumije uz pomoć naputke i
slušanjem naputke i action, charades, naredbe te na naputke i razumije i naredbe samo
naredbe classroom language njih pravilno naredbe te na reagira na uz učiteljevu
reagira. njih pravilno naputke i pomoć.
reagira. naredbe.

Primjer: engleski jezik, 3. i 4. razred

Kriteriji ocjenjivanja (2)
Kriteriji ocjenjivanja (3)
• moraju biti poznati na početku školske godine
• učenicima rane školske dobi treba ih više puta ponoviti i objasniti
Primjereni zadatci
• odabiremo zadatke koji odgovaraju razvojnim obilježjima djece
rane školske dobi
• odabiremo zadatke koji omogućavaju valjano i pouzdano
vrednovanje
• odabiremo zadatke u kojima učenici mogu pokazati svoju
uspješnost
• kombiniramo lakše zadatke s onima koji su izazov
• ocjenjujemo ono što učenicima doista treba kako bi bili uspješni u
stranome jeziku
Kriteriji za zadatke
• pouzdanost – bi li isti učenik na istome zadatku dobio jednak
rezultat kod drugoga učitelja?
• valjanost – ispituje li test doista ono što tvrdimo da ispituje?
• autentičnost – jezik koji učenik doista koristi u situacijama koje
mu kao djetetu priliče (pisani testovi nisu baš autentični)
• interaktivnost – nije interaktivno ako učenik nešto mora učiniti a
da ne sluša učitelja ili da ne komunicira
• praktičnost – ispitivanje koje traje 10 minuta po djetetu nije
praktično
• pozitivan utjecaj – je li povratni učinak testiranja pozitivan?
Kakvi zadatci trebaju biti?
• autentični, realistični, kontekstualizirani
• bez obzira o kojoj je vještini riječ, zadatak mora imati ugrađenu potporu
(engl. scaffolding)
- slikovni prikaz
- raščlanjivanje zadatka na nekoliko koraka
- višestruko puštanje snimke
- mimika, gestikulacija
• upute moraju biti detaljne – učitelj mora pokazati što učenik treba
napraviti
• tijekom izvršavanja zadatka – pružamo pomoć
• ako je više zadataka – kombinirati lakše i zahtjevnije
Vrednovanje prema vještinama
Vrednovanje slušanja (1)
• slušanje uključuje podvještine kao što su predviđanje sadržaja,
pogađanje značenja iz konteksta, slušanje za bit, za određenu
informaciju, za temeljito razumijevanje
• ispitivanje razumijevanja slušanjem pruža prve dokaze da su učenici
nešto naučili
• pokazatelj razumijevanja nije nužno verbalni odgovor, već može biti
crtanje, bojanje, pokazivanje, činjenje
Vrednovanje slušanja (2)
• Što ispitujemo ovim zadatkom?
• Kako biste strukturirali zadatak?
• Koju biste potporu pružili (scaffolding)?
Vrednovanje slušanja (3)
Što s diktatom?
• što je autentično u diktatu?
• što provjeravamo diktatom?
• što nam uspješnost na diktatu govori o učeniku?
Vrednovanje govorenja (1)
• govorenje: izgovor, naglasak, intonacija, izmjenjivanje govornika,
komunikacijske strategije, vokabular, gramatika, …
• govorenje je vještina koja učenike najviše motivira jer vole znati
kako se nešto kaže na stranome jeziku
• može biti zastrašujuće za sramežljivu djecu
• važno je da vještinu govorenja ocjenjujemo na neformalan način pri
kojemu se učenik ne osjeća izloženo
• izazov je ispitati sve učenike – to na jednom satu nije moguće
• naglasak bi trebao biti na komunikacijskoj kompetenciji djeteta,
primjerice sposobnost postavljanja pitanja, predstavljanja i sl.
Vrednovanje govorenja (2)
• imenovanje slikovne kartice ili predmeta
• opisivanje slike
• pričanje priče
• pitanja i odgovori (uključuje slušanje)
Vrednovanje govorenja (3)
Što s recitiranjem?
• vježbati da, ocjenjivati ne
Vrednovanje čitanja (1)
• čitanje uključuje nekoliko podvještina, slično kao i slušanje: čitanje za
detalje (intenzivno čitanje), čitanje za bit, čitanje za određenu
informaciju, predviđanje sadržaja, pogađanje značenja iz konteksta
• ocjenjivanje čitanja treba provoditi na zanimljiv, zabavan i autentičan
način
Vrednovanje čitanja (2)
• riječi
• rečenice
• poruke
• kraći tekstovi
• pjesmice
• kraće priče
Vrednovanje čitanja (3)
Vrednovanje čitanja (4)
Vrednovanje čitanja (5)
Što s čitanjem naglas?
• vježbati da, ocjenjivati ne
Vrednovanje pisanja (1)
• pisanje se smatra najtežom jezičnom vještinom s obzirom na to da
uključuje znanje pravopisa, vokabulara, gramatike, interpunkcije
• nije najomiljenija aktivnost
• za učenike rane školske dobi, najvažnije su aktivnosti: savladavanje
abecede, preslikavanje, prepisivanje, vježbanje rukopisa, vježbanje
pravopisa i temeljna struktura rečenice
• pisanje treba biti kreativno, komunikacijski orijentirano, nešto u
čemu djeca mogu uživati
• pisanje je relativno lako ocijeniti jer više djece piše u isto vrijeme, a
sve što trebaju jest papir i olovka
Vrednovanje pisanja (2)
• riječi
• rečenice
• kraći tekst (razglednica, čestitka, pozivnica, poruka, strip – prema
modelu)
Vrednovanje pisanja (3)
Vrednovanje pisanja (4)
Elementi provjere od 1. do 4. razreda
1. razred
• ELEMENTI PROVJERE:
- provjera slušnoga razumijevanja izoliranih riječi i kraćih iskaza
- provjera razumijevanja pisanih riječi na osnovi povezivanja
jezičnoga izraza sa slikovnim izrazom, glazbenim izrazom i pokretom
- govorna aktivnost na planu reprodukcije i produkcije
- čitanje i pisanje se ne ocjenjuje
2. razred
• ELEMENTI PROVJERE:
- provjera slušnoga razumijevanja izoliranih riječi i kraćih iskaza
- provjera razumijevanja pisanih riječi i kraćih rečenica na osnovi
povezivanja jezičnoga izraza sa slikovnim izrazom, glazbenim
izrazom i pokretom
- govorna aktivnost na planu reprodukcije i produkcije
- pisanje i čitanje provjerava se kao sposobnost pisanja, prepisivanja i
čitanja grafijski jednostavnih riječi i kraćih rečenica
3. razred
• ELEMENTI PROVJERE:
- provjera slušnoga razumijevanja kraćih iskaza i kratkih zvučnih
tekstova
- provjera razumijevanja kratkih pisanih tekstova na osnovi
povezivanja jezičnog izraza sa slikovnim izrazom, glazbenim izrazom
i pokretom te odgovaranja na globalna pitanja
- govorna aktivnost na planu reprodukcije i produkcije
- pisanje i čitanje provjerava se kao sposobnost pisanja i čitanja
rečenica i vrlo kratkih tekstova
4. razred
• ELEMENTI PROVJERE:
- slušno razumijevanje kraćih iskaza i tekstova
- razumijevanje kratkoga pisanog teksta
- govorna aktivnost na planu reprodukcije i produkcije
- pisanje i čitanje provjerava se kao sposobnost pisanja i čitanja
rečenica i kraćih tekstova
Vježba 1
• Osmislite zadatak kojim biste provjerili ostvarenost ishoda
Vježba 2
• Analizirajte prednosti i nedostatke pismene provjere
- što se provjerava? (valjanost)
- je li ugrađena potpora?
- postoje li upute? jesu li jasne?
-…
Zaključak
• koji je cilj ranoga učenja stranoga jezika?
• što ocjenjujemo?
• prema kojim kriterijima?
• kada ocjenjujemo?
• kada i kako ćemo pružiti povratnu informaciju?
Što vam knjige neće reći
• djeca će plakati
• roditelji će se žaliti
• test će završiti na internetu
• djeca će se rugati onima koji slabije znaju
Hvala na pozornosti
jakob.patekar@rit.edu
Literatura
• Cameron, L. (2001). Teaching Languages to Young Learners. Cambridge: Cambridge University
Press.
• Ioannou-Georgiou, S. i Pavlos, P. (2003). Assessing Young Learners. Oxford: Oxford University
Press.
• McKay, P. (2006). Assessing Young Language Learners. Cambridge: Cambridge University Press.
• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (2005). Hrvatski nacionalni obrazovni standard.
Preuzeto 20. kolovoza 2014. s http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=9972
• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (2006). Nastavni plan i program za osnovnu školu.
Preuzeto 18. srpnja 2013. s http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=14181
• Pavić, S. (2013). Vrednovanje – ususret novim izazovima. Inspired by Learning.
• Pinter, A. (2006). Teaching Young Language Learners. Oxford: Oxford University Press.
• Prijedlog nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta Engleski jezik (2016). Preuzeto 1. srpnja
2016. s http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/06/Kurikulum-nastavnog-predmeta-
Engleski-jezik-svibanj-2016.pdf