KARTIRANJE

Kartiranje je izrada plana ili karte na temelju podataka dobivenih premjerom.

Za kartiranjr situacije,tj.izradu plana na temelju podataka dobivenih horizontalnim premjero,.osnova su

na plan nanijete tačke(triangulacione, poligone ili male tačke), skojih je izvršeno mjerenje detalja i čije
koordinate su određene.

Cijelo projekciono područje,kao što je već spomenuto u poglavlju koje govori o podjeli planova na
listove, podijeljeno je na sekcije, određene veličine i smejštaja unutar projekcionog područja.

Dimenzije listova na kojim je rađeno kartiranje teritorije općine Vareš, također je spomenuto u ranijim
poglavljima, odnosno poznate su dimenzije lista plana za mjerila 1:6250 i 1:3125.

Svaki premjer veće zatvorene površine kartira se na listovima koji su po dimenzijama i

smještaju,tj.koordinatama rubova,detaljni listovi dobiveni podjelom projekcionog područja.

Pri kartiranju nekog premjera, dakle najprije se na papir nanose rubovi lista, tj. okvir tačno određenih
dimenzija, čije stranice stoje pod pravim uglom.

Najjednostavniji pribor za konstruisanje okvira lista je metalni linijar za nanošenje,dug 1,2 – 1,4 m, na
čijoj je ivici nanijeta podjela u milimetrima (mm), za metarska mjerila ili u hvatima za hvatna mjerila.

SLIKA

Za mjerenje i nanošenje dužina tom je linijaru dodan mali pravougli trougao sa odgovarajućim
noniusom.

Za konstrukciju okvira lista povuku se na papiru za kartiranje proizvoljno dvije crte u smjeru dijagonala.

SLIKA

Od presjeka tih crta, koji se označi finim ubodom igle (pikiranjem), nanese se na sve četiri strane
linijarom proizvoljna dužina, oko polovine dužine dijagonala lista. Nanošenje dužina linijarom vrši se tako
da se linijar položi paralelno uz liniju, ivica trougla s noniusom postavi se na ubod, očita se njegov položaj
na linijaru, pa se tom očitanju doda željena dužina i trougao se pomakne na to očitanje na podjeli
linijara, a uz ivicu trougla povuče se crtica preko linije na koju se dužina nanosi. Svaka se tako dobivena
tačka pikira.

Spoje li se tako dobivene tačke, te će spojnice tačno biti pod pravim uglom. Te se spojnice, zatim
produže ili skrate na potrebne dimenzije lista i tako defintivno dobiju uglovi lista, koji se označe ubodom.
Tačnost se konstrusanja kontroliše tako da se linijarom izmjere dužine dijagonale lista. Razlika između
izmjerene dužine i računske vrijednosti dužine smije najviše biti 0,15 – 0,20 mm.

Radi lakšeg nanošenja triangulacionih i poligonoh tačaka preko cijele površine lista nanosi se tzv.
decimetarska mreža(ovdje se sada radi o planovima novog premjera). Po rubovima lista nanesu se
linijarom razmaci od po 10 cm, povuku se paralele sa ivicama i presjeci tih paralela se pikiraju.

Uz rub lista upišu se koordinatne vrijednosti za svaku tačku koordinatne mreže.

Od tačaka mreže nanose se po koordinatama sve triangulacione i poligonske tačke koje padaju na
površinu tog odgovarajućeg lista.