OSAM PAROVA ZDRAVIH I NEZDRAVIH OSJEĆANJA

ADEKVATNE MISLI I TENDENCIJE U PONAŠANJU

NEZDRAVA EMOCIJA – Anksioznost

Kognitivne  posljedice:   precjenjivanje negativnih karakteristika prijetnje, potcjenjivanje
mogućnosti da se savlada prijetnja, zamišljanje još veće prijetnje, postojanje  više
irelevantnih misli u odnosu na zadatak.
Tendencije  u   ponašanju:   fizičko povlačenje, mentalno povlačenje, poništavanje prijetnje
(npr. sujevjerje), umrtvljivanje osjećanja, traženje razuvjeravanja.
ZDRAVA EMOCIJA – Zabrinutost, oprez, obazrivost, pozitivna trema (hrabrost uprkos
strahu)
Kognitivne posljedice:  realistično sagledavanje karakteristika prijetnje, realistično
sagledavanje mogućnosti da se prijetnja savlada, postojanje više relevantnih misli u odnosu
na zadatak.
Tendencije  u  ponašanju:   suočavanje sa prijetnjom, konstruktivno postupanje u odnosu
na prijetnju.

NEZDRAVA EMOCIJA – Depresivnost

Kognitivne  posljedice:   sagledavanje samo negativnih aspekata gubitka ili neuspjeha,
razmišljanje o ranijim gubicima ili neuspjesima, razmišljanje o svojoj nesposobnosti da se
samom sebi pomogne (bespomoćnost), razmišljanje o svom bolu i svojoj crnoj budućnosti
(beznadežnost).
Tendencije  u  ponašanju:   povlačenje od pozitivnih podsticaja, povlačenje u sebe,
stvaranje sredine konzistentne sa osećanjima, pokušaji da se depresivnost prekine na
samodestruktivan način.
ZDRAVA EMOCIJA – Tuga, nezadovoljstvo
Kognitivne  posljedice:   sagledavanje pozitivnih i negativnih aspektata gubitka, manja
usmjerenost na ranije gubitke, sposobnost da se sagleda mogućnost da se sebi pomogne i
da se gleda u budućnost sa nadom.
Tendencije  u  ponašanju:   izražavanje osjećanja u vezi sa gubitkom ili neuspjehom,
razgovor sa bliskim osobama, traženje pozitivnih podsticaja nakon perioda žaljenja.

NEZDRAVA EMOCIJA – Osjećanje krivice

Kognitivne  posljedice:   pretpostavljanje da je sigurno počinio grešku, pretpostavljanje više
lične odgovornosti i daleko manje odgovornosti drugih nego što situacija nalaže, odsustvo
razmišljanja o olakšavajućim faktorima, razmišljanje o kazni ili odmazdi.
Tendencije  u  ponašanju:   samodestruktivno bježanje od bolnog osjećanja krivice,
preklinjanje za oproštaj,  nerealistično obećavanje da više nikad neće griješiti, 
samokažnjavanje (fizički ili samodeprivacijom), poricanje odgovornosti za grešku.
ZDRAVA EMOCIJA – Kajanje
Kognitivne  posljedice:   razmatranje sopstvenog ponašanja u kontekstu ostalih događaja,
pripisivanje odgovarajućeg udjela lične odgovornosti i odgovornosti drugih, uzimanje u obzir
olakšavajućih faktora, odsustvo razmišljanja o kazni ili odmazdi.
Tendencije  u  ponašanju:   suočavanje sa bolom kajanja koji prati uviđanje greške,
traženje oproštaja (odsustvo preklinjanja za oproštaj), razumijevanje razloga za svoju grešku
i ponašanje u skladu sa tim uvidom, preuzimanje odgovornosti za štetu i pristanak da se
popravi ili nadoknadi šteta.
NEZDRAVA EMOCIJA – Sramota, stid
Kognitivne  posljedice:  precjenjivanje sramnosti podatka koji je otkriven, precjenjivanje
interesovanja drugih za podatak, precjenjivanje težine i stepena neodobravanja drugih,
precjenjivanje trajanja neodobravanja drugih (ukoliko bi se desilo neodobravanje).
Tendencije  u  ponašanju:  sklanjanje od pogleda drugih ljudi, izolacija od drugih, „čuvanje“
obraza napadanjem drugih, odbrana ugroženog samopoštovanja na samoporažavajući
način, ignorisanje pokušaja drugih da ponovo uspostave socijalnu ravnotežu.
ZDRAVA EMOCIJA – Nelagoda, žaljenje, razočaranost
Kognitivne  posljedice:   sagledavanje otkrivene informacije sa samoprihvatanjem i
samosaosjećanjem, realističnost u pogledu procjene interesovanja drugih za podatak, kao i
stepena i trajanja neodobravanja drugih.
Tendencije  u  ponašanju:   nastavljanje aktivnog učešća u socijalnim interakcijama,
odgovoranje na pokušaje drugih koji žele da uspostave pređašnju ravnotežu.

NEZDRAVA EMOCIJA – Povrijeđenost

Kognitivne  posljedice:   precjenjivanje nepravednosti ponašanja druge osobe, opažanje
druge osobe kao nezainteresovane i ravnodušne, a sebe kao usamljenog, bez tuđe pažnje i
razumijevanja; razmišljanje o prošlim povrijeđivanjima, stav da druga osoba treba da napravi
prvi korak.
Tendencije  u  ponašanju:   zatvaranje kanala komunikacije sa drugom osobom,
kritikovanje druge osobe bez otkrivanja pravog razloga za osjećanje povrijeđenosti.
ZDRAVA EMOCIJA – Razočaranost, žaljenje
Kognitivne  posljedice:   realističnost u procjeni nepravednosti, opažanje tuđeg ponašanja
kao lošeg (nevrjednovanje osobe kao loše), nesagledavanje sebe kao usamljene i potpuno
bez podrške, odsustvo razmišljanja o prošlim razočarenjima, razmišljanje o prvom koraku.
Tendencije  u  ponašanju:   direktno saopštavanje svojih osjećanja drugoj osobi, činjenje
nečeg konkretnog kako bi se uticalo da ponašanje druge osobe bude pravednije.

NEZDRAVA EMOCIJA – Nezdravi bijes

Kognitivne  posljedice:   precjenjivanje stepena u kojem druga osoba čini nešto namjerno,
sagledavanje samo malicioznih sadržaja  u motivima druge osobe, sagledavanje sebe kao
apsolutno ispravnog, a druge osobe kao apsolutno neispravne, nesposobnost uviđanja tačke
gledišta druge osobe, planiranje osvete vraćanjem istog ili sličnog postupka.
Tendencije  u  ponašanju:   napadanje drugog fizički, verbalno ili pasivno-agresivno,
pomjeranje napada na drugo biće ili objekat, agresivno povlačenje, vrbovanje drugih protiv te
osobe.
ZDRAVA EMOCIJA – Ljutnja, nezadovoljstvo
Kognitivne  posljedice:  odsustvo precjenjivanja stepena u kojem je druga osoba postupila
namjerno, nesagledavanje malicioznih sadržaja u motivima druge osobe, nesagledavanje
sebe kao definitivno ispravnog, a drugog kao definitivno pogrešnog, sposobnost uviđanja
tačke gledišta druge osobe, odsustvo planiranja iste takve osvete.
Tendencije  u  ponašanju:   izražavanje sebe drugoj osobi (asertivnost), traženje promjene
u ponašanju druge osobe, ali bez apsolutističkog zahteva.

NEZDRAVA EMOCIJA – Nezdrava ljubomora

Kognitivne  posljedice:   pretjerivanje u sagledavanju prijetnje za vezu koja ne postoji, stav
da je prekid veze neminovan, tumačenje običnog razgovora partnera sa drugom osobom kao
flert, zamišljanje prevare partnera, stav da je neprivlačan i da će biti ostavljen ako partner
izjavi da mu je neko drugi privlačan.
Tendencije  u  ponašanju:   traženje konstantne potvrde ljubavi, praćenje  akcija i osjećanja
partnera, traženje dokaza da partner ima ljubavnu vezu sa nekim drugim, ograničavanje
kretanja ili aktivnosti partnera, postavljanje testova koje partner treba da prođe, vraćanje milo
za drago partneru za pretpostavljenu nevjeru, durenje.
ZDRAVA EMOCIJA – Zdrava ljubomora
Kognitivne  posljedice:   Nepostojanje tendencije  pretjerivanja u postojanju  prijetnje za
odnos, odsustvo  pogrešnog tumačenja običnih razgovora između partnera i druge osobe
suprotnog pola, nepostojanje zamišljanja prevare partnera, prihvatanje činjenice da će
partner smatrati druge osobe suprotnog pola atraktivnim, nesagledavanje te činjenice kao
prijetnju za odnos.
Tendencije  u  ponašanju:   dozvoljavanje partneru da izražava ljubav bez podsticanja ili
traženja uvjeravanja, dozvoljavanje  partneru slobode bez praćenja njegovih osjećanja,
akcije i kretanja, dozvoljavanje partneru da pokaže prirodno interesovanje za članove
suprotnog pola bez postavljanja testova.

NEZDRAVA EMOCIJA – Nezdrava zavist

Kognitivne  posljedice:   verbalno omalovažavanje osobe koja posjeduje željeni objekat ili
osobinu pred drugima, verbalno omalovažavanje pred drugima željenog objekta ili osobine,
uzimanje željenog objekta od drugih (lišavanje drugih), kvarenje ili uništavanje željenog
posjeda drugom.
Tendencije  u  ponašanju:   omalovažavanje vrijednost onoga što se želi i/ili osobe koja to
ima, pokušaj samouvjeravanja u zadovoljstvo sa onim što se posjeduje (iako to zadovoljstvo
ne postoji), razmišljanje o tome kako da se stekne ono što se želi bez obzira na njegovu
korisnost, razmišljanje o tome kako da se druga osoba liši željenog posjeda, razmišljanje o
tome kako da se pokvari ili uništi drugom željeni posjed.
ZDRAVA EMOCIJA – Zdrava zavist
Kognitivne posljedice:   nastojanje da se dobije željeni posjed ako je on ono što se zaista
želi.
Tendencije  u  ponašanju:   iskreno priznavanje sebi da se želi željeni posjed, iskrenost u
priznavanju sebi da postoji nezadovoljstvo onim što se posjeduje (nepostojanje defanzivnog
samouvjeravanja u zadovoljstvo kada je ono odsutno), razmišljanje o tome kako da se dobije
ono što se želi zato što je ta želja zdrava, dozvoljavanje da druga osoba ima željeni posjed,
uživanje u željenom posjedu bez klevetanja te osobe ili posjeda.

Do sada su navedena samo nezdrava i zdrava negativna osjećanja kao odgovor na

negativne životne događaje. Pozitivna, prijatna osjećanja takođe mogu biti zdrava i nezdrava.
Kao nezdrava pozitivna osjećanja najčešće se navode  zaljubljenost, oduševljenje i
ushićenost, zato što dovode do zaslijepljenosti i nedostatka motivacije za svakodnevne
sadržaje kojima se treba baviti. Iz takvih osjećanja najčešće nastaje problem odlaganja
(prokrastinacije). Blokirajuće osjećanje je i osjećanje ravnodušnost ili neutralan odnos
prema sadržajima kojima se bavimo, jer ne nosi motivacionu komponentu ka dostizanju
ciljeva.