UNIVERZITET U TUZLI Ak. 2019/2020 god.

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE
ELEKTROENERGETSKE MREŽE I SISTEMI

ELEKTROMOTORNI POGONI
IZVJEŠTAJ

Ćorić Asmir
EEMS - A Grupa

1
1 LABORATORIJSKA VJEŽBA 1 - Snimanje vanj-
skih mehaničkih karakteristika elektromotornog
po- gona sa nezavisno uzbuđenim motorom
istosmjerne struje
Cilj ovih vježbi je snimanje vanjskih i mehaničkih karakteristika nezavisno
uzbuđe- nog motora istosmjerne struje za različite vrijednosti parametara armaturnog i
uzbudnog kruga.
Nezavisno uzbuđen motor istosmjerne struje se napaja iz motor-generatorske grupe.
Uzbuda motora i uzbuda generatora se spajaju preko zasebnih ispravljača.
Promjena napona napajanja motora se ostvaruje promjenom uzbude generatora
po- moću regulacionog transformatora. Promjena otpora armaturnog kruga Rd1 i Rd2
se os- tvaruje otvaranjem i zatvaranjem glavnih kontakata sklopnika. Promjena
uzbude motora se vrši pomoću regulacionog transformatora.
Motor se tereti dinamo-vagom koja omogućuje i mjerenje momenta tereta
odnosno momenta motora.

1.1 Slučaj kada je U = const, φ = const, Rd = var

Mijenjajući dodatni otpor Rd u armaturnom strujnom krugu pri U = const i φ =
const, brzina vrtnje idealnog praznog hoda ostaje nepromijenjena, dok pad brzine vrt-
nje raste sa porastom Rd, tj. karakteristike postaju "strmije". Za Rd = 0 dobijamo
tzv. "prirodnu" karakteristiku (plava linija na grafiku) dok se ostale nazivaju
"vještačke" karakteristike.
Uzbuda motora se pomoću regulacionog transformatora postavlja na nominalnu
vrijed- nost. Uključuje se motor-generatorska grupa, preko preklopke zvijezda-trougao, i
dinamo vaga i motor se dovodi do brzine idealnog praznog hoda. Zatim se uključuju
pojedini otpornici u armaturni strujni krug te se za svaki otpornik motor tereti
pomoću dinamo vage kako bi se dobilo dovoljno tačaka za crtanje karakteristike.
Nakon toga se motor vraća u stanje idealnog praznog hoda i zaustavlja se tako što
se istovremeno smanjuje brzina dinamo vage i uzbuda generatora.
Vrijednosti parametara dobijenih prilikom izvođenja vježbe date su u tabelama
ispod:

n[min−1] M [kpm] I [A] U [V]

1656 0.15 0 230
1603 0.4 4.9 225
1557 1.16 10.3 220
Tablica 1: Vrijednosti parametara pri Rd = 0 (prirodna karakteristika)
 n[min−1] M [kpm] I [A] U [V]
1624 0.15 0.01 230
1500 0.41 4.61 225
1349 1.08 9.5 220
Tablica 2: Vrijednosti parametara sa uključenim otporom R1 = 3.2[Ohm]

n[min−1] M [kpm] I [A] U [V]

1624 0.26 0.03 230
1144 0.5 4.95 225
666 1.1 9.29 225
Tablica 3: Vrijednost parametara sa uključenim otporom R2 = 12.6[Ohm]

Sa dijagrama je moguće vidjeti da je karakteristika strmija što je otpor, uključen u

armaturni strujni krug, veći, iako se napon pri terećenju motora nije držao konstantnim.
1.2 Slučaj kada je U = V ar, φ = const, Rd = const
Zalet se vrši do brzine idealnog praznog hoda kojoj odgovara U = 0.8Un, φ = constiRd
= 0 na isti način kao i u prethodnoj vježbi. Zatim se vrši opterećivanje motora pomoću
di- namo vage i snima se određen broj tačaka za crtanje "vještačke" karakteristike.
Zatim se motor vraća u idealan prazan hod. Snižavanjem napona generatora na U =
0.6Un smanjuje se brzina obrtanja rotora motora tako da dolazi na novu vrijednost
brzine ideal- nog praznog hoda. Motor se ponovo tereti i snimaju se tačke za crtanje
nove "vještačke" karakteristike. Nakon toga se pogon zaustavlja. Prilikom izvođenja
ove vježbe, hlađenje motora je smanjeno stoga se vježba mora izvesti relativno brzo.
Podaci dobijeni prilikom izvođenja ove vježbe dati su u tabelama:

n[min−1] M [kpm] I [A] U [V]

1257 0.12 0.05 175
1230 0.5 7.25 175
1212 1.1 13.45 175
Tablica 4: Vrijednost parametara pri sniženom naponu U = 0.8Un

n[min−1] M [kpm] I [A] U [V]

955 0.13 0.06 132
916 0.72 6.7 132
886 1.7 14.22 132
Tablica 5: Vrijednost parametara pri naponu U = 0.6Un
 Karakteristike dobijene ovim pokusom su skoro paralelne linije. Razlog njihovog
od- stupanja može biti greška prilikom mjerenja vrijednosti struja, napona, brzina
obrtanja motora i momenta tereta.
1.3 Slučaj kada je U = const, φ = V ar, Rd = const
Zalet motora se ponovo vrši do brzine idealnog praznog hoda kojoj odgovara U =
0.5Un pri struji pobude motora Ip = 0.8Ipn. Zatim se motor tereti pomoću dinamo vage
i snimaju se tačke karakteristike. Nakon toga, motor se vraća na brzinu idealnog
praznog hoda a struja pobude se smanjuje na Ip = 0.6Ipn i motor se ponovo tereti. Kao
i u prethodnoj vježbi, hlađenje motora je smanjeno pa stoga vežbu treba izvesti
relativno brzo.
Rezultati su prikazani u tablicama:

n[min−1] M [kpm] I [A] U [V]

920 0.11 0.02 110
804.5 1.17 12.5 110
Tablica 6: Vrijednost parametara pri naponu U = 0.5UniIp = 0.8Ipn

n[min−1] M [kpm] I [A] U [V]

1122 0.11 0.11 110
1058 0.36 5.08 110
886 0.82 9.08 110
Tablica 7: Vrijednost parametara pri naponu U = 0.5UniIp = 0.5Ipn
2 LABORATORIJSKA VJEŽBA 2 - Određivanje mo-
menta inercije elektromotornog pogona
Cilj ove vježbe jeste određivanje momenta inercije pogona sa nezavisno
uzbuđenim motorom istosmjerne struje.
Ako isključimo pogonski motor, koji je radio u praznom hodu, sa izvora napajanja,
svi obrtni elementi pogona će se i dalje nastaviti obrtati zbog kinetičke energije koja je
koncentrirana u obrtnim masama pogona. Zbog gubitaka trenja i ventilacije kinetička
energija će se postepeno smanjivati, a brzina vrtnje obrtnih masa padati naniže.
Da bi odredili kinetičku energiju A koja se utoku zaustavljanja gubi na rad sila
trenja i ventilacije potrebno je eksperimentalno snimiti krivu zaustavljanja n = f
(t) i krivu zavisnosti trenja i ventilacije PT rV = f (n)

n[min−1] U [V] I0[A] nk[min−1]

309 46 1.72 1544
472 68.9 1.81 1467
627 90.5 1.87 1239
745 107 1.92 1214
864 123.2 1.97 1090
949 136 1.99 973
1079 153.7 2.12 858
1170 166 2.16 637
1560 220.5 2.36 402
1655 239.6 2.38 200

Brzina praznog hoda n0 = 2438[min−1].

Gubici u praznom hodu P0 = U ·I0.
Pretpostavili smo da je vrijednost otpora armature Ra = 0.2[Ω].
Gubici u bakru: Pcu = Ra · I2, a usljed trenja i ventilacije PT rV = P0 − PCu
Vrijednost kinetičke energije i inercije dobijene u Matlab-u:

A = 2.5349[J]
J = 0.0778[kgm2]
3 LABORATORIJSKA VJEŽBA 3 - Kočna stanja
elektromotornih pogona sa istosmjernim
nezavisno uzbuđenim motorom
Cilj ove vježbe je dobivanje osnovnog uvida u kočna stanja, trajanje prelaznih
pojava i gubitke energije u prelaznim stanjima elektromotornih pogona.
Mehanička karakteristika istosmjernog nezavisnog motora opisana je jednačinom:
U (R a + R d )
n= −I
Ce Ce
ili
U (Ra + Rd)
n= −M
Ce Ce C
m

3.1 Elektrodinamičko kočenje iz praznog hoda

Tip Kočenja Ik[A] Iu[A]

Elektrodinamičko 10 5.88
Struja Ik je struja pokretanja, a struja Iu je struja prilikom uključenja kočenja.
3.2 Protustrujno kočenje iz praznog hoda

Tip Kočenja Ik[A] Iu[A]

Protustrujno 10 12.4